Professional Documents
Culture Documents
VLADARI
IZ SJENE
Sk r iv e n a
p o v i j e s t k o ja p o v e z u je
T r il a t e r a l n u k o m is iju , s l o b o d n e
z id a r e i v e l ik e p ir a m id e
JIM
MARRS
ISBN 978-953-319-152-2
VLADARI IZ SJENE
Skrivena povijest koja povezuje Trilateralnu komisiju,
slobodne zidare i velike egipatske piramide
Jim Marrs
PROfIL
| Sadraj
i
UVOD ................................................................................................................................
Napomena ..........................................................................................................................
Pitanje zavjere ...................................................................................................................
Vladavina nekolicine........................................................................................................
Stajalite nekolicine .........................................................................................................
7
9
11
16
19
25
29
37
43
48
57
60
65
76
80
82
86
92
97
102
105
108
112
115
118
120
124
130
133
UVOD
Svijetom vladaju p o sve d ru g i liko vi n e g o to to zam iljaju o n i ko ji
nisu iza kulisa.
BENJAMIN DISRAELI
Monsoni
& LM gaps
V a t F O tM J H 2*\ K n r i Q f
|Napomena
Ako vam potpuno odgovara va osobni pogled na ljudski rod, religiju, povijest i
svijet, i zadovoljni ste njime, ne itajte dalje.
Ako doista vjerujete da je ovjeanstvo gotovo doseglo vrhunac svojega znan
stvenog i duhovnog razvoja i da vas masovni mediji u vlasnitvu korporacija dovoljno
dobro informiraju, zaustavite se ovdje.
No, ako ste jedan od milijuna koji gledaju dnevne vijesti, ekaju se po glavi u
udu i pitaju: to se to, zaboga, dogaa?; ili ako se bavite pitanjima kao to su tko
smo?, odakle dolazimo? i kamo idemo?, spremni ste za zabavu.
Ova knjiga bavi se vladarima iz sjene, skrivenom povijesti i tajnim religijama;
tajnama bogatstva, moi i kontrole; tajnama rijetko zabiljeenima u knjigama o povi
jesti i potpuno preuenima u masovnim medijima. Te bi teme neke mogle uznemiriti
i zbuniti. Ali, nitko nikada nije stekao mudrost prouavajui samo onu grau koja
podupire neije ustaljene predodbe.
Dotaknut emo pitanja za koja mnogi od nas smatraju da pripadaju samo rubnim
znanjima. Ali, koliko su esto rubna pitanja iznenada postala podrujima velikog zani
manja? Stariji itatelji mogli bi se prisjetiti iritantnog, ali naoko nevanoga njemakog
radikala koji je osvojio vlast u Europi 1930-ih godina. Tu je i onaj mali sukob na drugoj
strani svijeta na slabo poznatu mjestu zvanom Vijetnam. Ili bismo se mogli prisjetiti one
medijski slabo popraene provale u sredinjicu Demokratske stranke 1972. godine.
Ova se knjiga bavi i zavjerom, djelatnou koju veliki mediji ve dugo omalova
avaju unato injenici da ameriko pravosue redovito osuuje ljude zbog zloina
kih zavjera.
Pbstoje li doista tajna drutva? Postoji li doista tajna vlada? Postoji li svjetska
zavjera iji je cilj podrivanje slobode i demokracije? Ili su takve prie samo nesuvisle
besmislice teoretiara zavjere?
Odgovor posve ovisi o tome koga elite sluati. A previe ljudi koji piu o zavje
rama - s obiju strana tog problema - ima svoje posebne ciljeve. Vrijeme je da, uz
odreen odmak, ire sagledamo svoj svijet i njegovu povijest.
N a poetku novoga tisuljea ameriki narod postaje svjesniji jedne ne tako
tajnovite zavjere: da pola godine radi samo za vladu. Otprilike prvih est mjeseci
JIM MARRS
zaposlenikove zarade nestaje u porezima prije nego to zaposlenik uope dobije svoju
plau. Zbog dugogodinjeg uzimanja tog poreznog novca, veina graana zaboravlja
koliki porezni teret doista nosi. A da ne spominjemo svakodnevne prodajne, dravne,
gradske i druge poreze koji nas izravno optereuju. Obian britanski porez na aj, koji
je navodno potaknuo ameriku revoluciju, u usporedbi s time je milostinja.
Usprkos uvjeravanjima putem iskrivljenih statistika masovnih medija i politiara
da je gospodarstvo zdravo, ankete pokazuju da javnost osjea sve veu zabrinutost
zbog smjera u kojem ide naa zemlja.
Moda zato sve vie razboritih ljudi ozbiljno gleda na zavjere i tajne skupine koje
ih pokreu. Internet je pun stranica i foruma gdje je zavjera glavna tema. Objavljuje se
sve vie knjiga i asopisa o zavjerama, od kriarskih tajni do atentata na Kennedyja.
Ipak, unato visoko razvijenim telekomunikacijama, prosjeni Amerikanci i
dalje su alosno neuki. To ne znai da su glupi ili duevno zaostali. Jednostavno
im nisu pruene danas dostupne informacije. Mnogi razboriti, obrazovani ljudi iz
raznih podruja - lijenici, pravnici, raunalni strunjaci, burzovni posrednici, rau
novoe, bankari, veletrgovci, znanstvenici, uitelji itd. - potpuno su neupueni u
veliko mnotvo spornih pitanja i veza izmeu njih, a koja se tiu toga tko doista vlada
Sjedinjenim Dravama.
Glavni su razlozi takva neznanja nedostatak vremena za obrazovanje i nae
oslanjanje na masovne medije u vlasnitvu korporacija koji ne iznose informacije s
njihovim najirim implikacijama. Kako je A. J. Liebling jednom rekao, sloboda tiska
vrijedi za vlasnike tiskovina... ili radijskih i televizijskih postaja.
Kako onda znati to je istina, a to nije? Sto je vano, a to beznaajno? Tko je
uistinu odgovoran? Odvijaju li se trenutno zavjere koje utjeu na sve nas? Postoje li
urote koje se mogu pratiti kroz ljudsku povijest? Kakve su i to im je cilj?
Ova se knjiga bavi tim pitanjima. Ali, prije nego to stignemo do odgovora,
moramo dotaknuti temu zavjere.
10
| Pitanje zavjere
11
JIM MARRS
Pitanje zavjere takoer je bitno za stajalite prema povijesti. Postoje samo dva
stajalita: akcientalno i zavjereniko.
Prema prvom povijest je jednostavno niz sluajnih dogaaja, ili Bojih djela,
koje svjetski voe ne mogu promijeniti ili sprijeiti. Jedan od pristaa tog stajalita je
Zbigniew Brzezinski, dravni savjetnik za sigurnost predsjednika Jimmyja artera.
Brzezinski, danas lan Izvrnog odbora tajnovite Trilateralne komisije, rekao je 1981.
godine: Povijest je mnogo vie posljedica kaosa nego zavjere... Kreatori politike sve
su vie zasuti dogaajima i informacijama.
Pristaa akcidentalnog pogleda na povijest bio je i novinar i samozvani sekular
ni hum anist" George Johnson. On je napisao da ideju zavjere nameu desniarski
ekstremisti s poetka stoljea ukazujui na to da paranoini stil amerike politike
nije umro sa senatorom Josephom McCarthyjem.
Zavjereniko stajalite, s druge strane, moglo bi se preciznije nazvati stajalitem
uzroka i posljedice. Nema sumnje da se nesretni sluajevi dogaaju. Zrakoplovne,
eljeznike i automobilske nesree. Potonua brodova. Ali, kroz itavu povijest oito
je da ljudsko planiranje najee prethodi dogaajima.
Zato onda ne znamo vie o takvom tajnom planiranju?
Prema istraivaima zavjera, Jonathanu Vankinu i Johnu Whalenu, stavove
amerike javnosti oblikuje uljepani diznijevski pogled i na povijest i na trenutna
zbivanja. ' Diznijevska verzija' povijesti mogla bi se lako nazvati i 'verzijom New
)brk T im esa', ili 'verzijom televizijskih vijesti', ili udbenikom verzijom '", pisali
su. Glavni otpor teorijama zavjere ne pruaju ljudi s ulice nego mediji, akademska
zajednica i vlast - ljudi koji upravljaju nacionalnim i globalnim informacijama.
Anthony C. Sutton, londonski profesor ekonomije koji se bavio istraivakim
radom u Zavodu Hoover Sveuilita Stanford, slae se kako povijest estabiim enta dominira u udbenicima, nakladnitvu, medijima i na policama knjinica.
Posljednjih stotinu godina svaka teorija povijesti ili historijski dokaz koji se ne ukla
paju u obrazac to ga je utvrdilo Ameriko drutvo povjesniara, i velike zaklade sa
svojom dotacijskom moi, napadnuti su ili odbijeni - ne na temelju iznesenih dokaza,
nego na temelju toga jesu li argumenti prihvatljivi liberalnom establimentu s istone
obale, primijetio je. Teko svakoj knjizi ili autoru koji se ne uklapa u slubene smjer
nice. Za njih nema potpora zaklada. Nakladnici se uplae. Distribucija je nasumina
ili je uope nem a.
To je ponovio i dr. Carroll Quigley, sveuilini mentor predsjednika Billa
Clintona. Njegova knjiga iz 1966. godine, Tragedija i nada: povijest svijeta u nae doba
(Tragedy and Hope: A History o f the World in Our Time), otkriva njegovu izravnu upuenost u suvremena tajna drutva. Quigley je rekao da ju je iznenada povukao veliki
njujorki nakladnik. D anas sam posve siguran da je Tragedija i nada bila zabranje
na..., napisao je Quigley sredinom 1970-ih.
Istraivai i pisci - poput pokojnog Garyja Aliena, A. Ralpha Eppersona, G.
Edwarda Griffina, dr. Johna Colemana, Jonathana Vankina, Anthony C. Suttona i
12
VLADARI IZ SJENE
13
JIM MARRS
Autori koji piu o zavjerama i vladini dunosnici nisu jedini koji sumnjaju u
zavjere.
Godine 1997. anketa Scripps-Howard News Servicea i Sveuilita Ohio dala je
sljedee izvanredne rezultate:
- 51 posto ispitanika smatra vjerojatnim da su neki dunosnici izravno odgovor
ni za atentat na predsjednika Johna E Kennedyja
-vie od treine ispitanika sumnja da je Amerika mornarica oborila Trans World
Airlinesov let br. 800 , namjerno ili nenamjerno
-veina ispitanika smatra kako je mogue da su dunosnici ClA-e namjerno
doputali srednjoamerikim raspaivaima droge da prodaju kokain crnakoj
djeci u sirotinjskim etvrtima
- 60 posto ispitanika dri da vlasti zadravaju informacije o Agent Orangeu" i
uzrocima sindroma Zaljevskoga rata
-gotovo polovina ispitanika sumnja da su FBI-ovi agenti prvi otvorili vatru u
kojoj je poginuo 61 lan sekte davidijanaca kod VVacoa u Teksasu 1993. godine.
(Taj je broj nesumnjivo narastao 1999. godine nakon otkria vladinih obmana
u vezi s pirotehnikim sredstvima koje su davidijanci navodno koristili.)
- nakon to je Ameriko ratno zrakoplovstvo objavilo izvjee o tome da su
izvanzemaljci pronaeni u Roswellu, u New Mexicu, bili zapravo lutke za
testiranja koja su zapoela 1954. godine, jo je vei broj ljudi poeo smatrati da
Vlada prikriva i informacije o izvanzemaljcima
Reagirajui na tu anketu, Curtis Gans, izvrni direktor Vaingtonskog odbora za
prouavanje amerikoga birakog tijela, jadikovao je kako paranoja ubija ovu zemlju".
No, je li to doista paranoja? Zar uistinu ne postoji nitko tko negdje kuje zavjere
kako bi stekao bogatstvo i mo? Stara, otrcana izreka nas podsjea: Sam o zato to si
paranoian, ne znai da te nee epati!
iri se uvjerenje da su stanovite osobe s golemim bogatstvom i moi, veim dije
lom nepoznate javnosti, pravi gospodari Sjedinjenih Drava i svijeta. Mo je ivotna
injenica u Americi, ali veina Amerikanaca daleko je od nje. Tajnovitost je glavni
alat moi. Vlada se ini suzdranom, ali ipak silnikom. Sve smo vie odvojeni jedni
od drugih - prikovani uz raunala i televizijske ekrane, zatoenici iza stakla. Postoji
frustrirajui osjeaj nepovezanosti u suvremenom amerikom ivotu... Teorije zavjere
nastoje ponovno uspostaviti cjelinu, napisao je Jonathan Vankin, novinar koji je
istraivao brojne razliite teorije zavjera koje ukljuuju ameriku Vladu.
Teorije zavjere pokuaj su da se sagleda cjelovita slika povijesti. .Vjerujemo
da se mnogi veliki svjetski dogaaji koji oblikuju sudbine zbivaju zato to ih je netko
Let u kojem je 1996. g. poginulo svih 230 putnika i lanova posade. Razlozi nesree nisu utvreni do danas.
nap. ur.
Zloglasni bojni otrov koji je amerika vojska koristila u Vijetnamskom ratu. nap. ur.
14
VLADARI IZ SJENE
15
Vladavina nekolicine
16
VLADARI 12 SJB C
17
JIM MARRS
18
i
I
Stajalite nekolicine
19
JM MARRS
20
VLADARI IZ SJENE
21
JIM MARRS
nutim graanima, govore istu stvar, vrijeme je da se dobro obrati pozornost na ono
to se dogaa u dravi.
David Wise i Thomas B. Ross pisali su o tim pitanjima poetkom 1960-ih u
knjizi Nevidljiva vlada (The Invisible Government), koju je C1A pokuala zabraniti.
Upozorili su da organi tajne vlade imaju financijske veze sa zakladama i sveuilitima
te da se koriste amerikim interesima kao izlikom za svoje operacije, izravno krei
svoje ovlasti. U novije su vrijeme ti autori napisali: Nije se dogodilo nita... to bi nas
uvjerilo da se opasnost od tajne vlade u otvorenu drutvu imalo smanjila.
U Vladarima iz sjene izloit emo nove informacije i nove naine gledanja na
povijest. Pokuat emo povezati labave dijelove naega kolektivnog znanja kako bismo
prikazali dugaak trag naznaka i dokaza zavjere.
Nem a jam stva da su sve ovdje iznijete informacije apsolutno i nepobitno istini
te. No, kako bi se shvatila istina, potrebno je to vie podataka. N ita se ne bi smjelo
otpisati. Svaka informacija, ma koliko naoko bila neobina ili nelogina, trebala bi se
razmotriti i ocijeniti.
lako se ini da postoji velik broj tajnih drutava - i politikih i religijskih - koja
djeluju u svijetu, ovdje emo razmotriti samo ona za koja se ini da imaju najvei utje
caj na javnost. Raskolnike sekte i ekscentrini kultovi - kao to su Osvetnici, Beati
Paoli, Red anela pauna, Rajska vrata itd. - samo odvraaju od istraivanja uistinu
ozbiljnih organizacija.
Ovdje mi dopustite da dobro razjasnim jednu stvar: nita u ovoj knjizi nije prika
zano s namjerom da zadire u iija religijska uvjerenja. Sloboda vjeroispovijesti jedna je
od najvanijih znaajki amerikog ivota. Svakoj osobi treba biti doputeno izlaganje
vlastitih uvjerenja sve dok ona ne utjeu nepovoljno na druge osobe.
No, istraujui povijest i tajna drutva postaje jasno da su religija i politika, oso
bito u prolosti, bile nerazmrsivo isprepletene. Iskljuivanje religijskih tema znailo bi
iznijeti samo polovinu prie. Ta se tema mora intelektualno razmotriti. Kako se ona
moe uklopiti u neiji svjetonazor, odluit e svaki itatelj, ovisno o svojim religijskim
stavovima i intelektualnoj razini.
Golemo mnotvo informacija o tajnim drutvima, veinom davno zapisanih,
prepuno je imena, datuma i dogaaja koji nita ne znae suvremenom itatelju. Stoga
promiljeno ureivanje i prostorna ogranienja neizbjeno ine ovu analizu pomalo
povrnom. Nadam se da je sauvano dovoljno pojedinosti koje e potkrijepiti ovaj
prikaz aktivnosti tajnih drutava i da je istodobno omoguena lakoa itanja teksta o
ovom vrlo sloenom i kontroverznom predmetu.
Tajnovita narav tih skupina ini svaki pokuaj otkrivanja apsolutnog dokaza nji
hova djelovanja i krajnjih ciljeva gotovo nemoguim. Ba kao to organi za provoenje
zakona istrauju organizirani kriminal, istraivai esto moraju traiti obrasce pona
anja i osobne veze izmeu pojedinih ljudi i organizacija. Dok dokaz obino govori
sam za sebe, kolektivno okrivljavanje mora se uzeti u obzir i izbjei. N isu svi lanovi
tajnih drutava zavjerenici. Cjelokupno podruje raznih predmeta mora se temeljito
22
VLADARI IZ SJENE
23
Prvi dio
SUVREMENA TAJNA
DRUTVA
Tajnovitost je slo b o d a o k o jo j sanjaju fanatici: nem a straara ko ji
e provjeravati vrata, nem a revizora k o ji e p ro v je riti knjige, nem a
su ca ko ji e p ro v je riti zakon. Tajna vlast nem a ustav. Ona s lije d i pravila
koja sam a izm isli.
BILL MOYERS
27
JIM MARRS
Trilaterdna komisija
29
JIM MARRS
jenih zemalja manje ambiciozan od cilja stvaranja svjetske vlade, ipak je dostiniji.
Vjera Brzezinskog u globalno drutvo nije iskljuivala zemlje koje su tada bile
pod vlau marksizma, a opisao ga je kao jo jednu bitnu kreativnu fazu u sazrije
vanju ovjekove univerzalne vizije i pobjedu otvorenog ovjeka nad zatvorenim,
pasivnim ovjekom, te pobjedu razuma nad vjerom.
Plan Brzezinskoga za Trilateralnu komisiju prvi je put predstavljen na sastanku
krajnje tajnovite bilderberke skupine u travnju 1972. godine u belgijskom gradiu
Knokke-Heistu. Prijedlog Brzezinskoga navodno je doekan s oduevljenjem. U to su
doba meunarodni novari bili zabrinuti zbog Nixonove devalvacije dolara, dodatnih
poreza na uvoz i zapoetog poputanja napetosti s Kinom, zbog ega su se pogoravali
odnosi s Japanom . Povrh toga, energetski problemi bili su sve vei uslijed poveanja
cijena Organizacije zemalja izvoznica nafte (O PEC).
Uz blagoslov bilderberke skupine i CFR-a, Trilateralna komisija poela se orga
nizirati 23. - 24. srpnja 1972. na Rockefellerovu posjedu od 3500 jutara u Pocantico
Hillsu, kod Tarrytowna u dravi New York. Meu sudionicima tog privatnog sastanka
bili su Rockefeller, Brzezinski, ravnatelj vanjskopolitikih studija Zavoda Brookings
Henry Owen, McGeorge Bundy, Robert Bowie, C. Fred Bergsten, Bayless Manning,
Karl Carstens, Guido Colonna di Paliano, Francois Duchene, Rene Foch, Max
Kohnstamm, Kiichi Miyazawa, Saburo Ikita i Tadashi Yamamoto. Po svemu sudei,
te su osnivae odabrali Rockefeller i Brzezinski.
Trilateralna komisija slubeno je osnovana 1. srpnja 1973., s Davidom
Rockefellerom kao predsjednikom. Brzezinski je imenovan za sjevernoamerikog
direktora-osnivaa. Meu sjevemoamerikim lanovima bili su guverner Georgije
Jimmy Carter, lan amerikog Kongresa John B. Anderson (jo jedan predsjedniki
kandidat) i glavni urednik Timea Hedly Donovan. Strani lanovi osnivai bili su
pokojni Reginald Maudling, lord Eric Roll, urednik Economista Alistair Burnet,
predsjednik FlAT-a Giovanni Agnelli i francuski potpredsjednik Europske komisije
Raymond Barre. Ukupno ekskluzivno lanstvo broji oko tri stotine ljudi.
Prema Komisijinoj slubenoj godinjoj publikaciji Trialogiie, Trilateralnu komisi
ju utemeljili su 1973. godine zapadnoeuropski, japanski i sjevernoameriki dravljani
kako bi potaknuli uu suradnju tih triju regija na zajednikim problemima. Skeptini
autori koji piu o zavjerama vidjeli su tu uu suradnju kao tajni sporazum multi
nacionalnih bankara i korporacijske elite u svrhu stvaranja svjetske vlade.
Trilateralna komisija ima stoere u New Yorku, Parizu i Tokiju. Izvrni odbor
od trideset pet lanova upravlja radom Komisije, koja se sastaje otprilike svakih devet
mjeseci izmjenjujui se u tri regije.
Ne udi stoga to se postavilo pitanje tko financira tu skupinu. Komisijini
glasnogovornici istiu kako skupina ne dobiva nikakva dravna sredstva. Izvjee iz
1978. godine pokazuje d a je Komisijin fond, od sredine 1976. do sredine 1979. godi
ne, iznosio 1 180 000 dolara, od ega je veina dola iz fondacija osloboenih plaanja
poreza kao to je Fond brae Rockefeller, koji je samo 1977. donirao 120 000 dolara.
30
VLADARI IZ SJENE
31
JIM MARRS
pisao je istraiva Laurie K. Strand u tekstu pod naslovom Tko ima glavnu rije est moguih aspiranata u Narodnom almanahu 3 (People 's Almanac 3).
ak se i U.S. News & World Report osvrnuo na Komisijin globalistiki cilj izvjestivi kako lanovi Komisije ne okoliaju glede toga: angairaju samo ljude koje zani
ma promicanje ue meunarodne suradnje...
Istraivai Anthony C. Sutton i Patrick M. Wood u svojoj su knjizi Trilateralci
iznad Washingtona ('Trilaterals Over Washington) izrazili sumnje u tu skupinu te ponu
dili sljedei pogled na njezin zaetak. Trilateralna komisija utemeljena je upornim
manevriranjem Davida Rockefellera i Zbigniewa Brzezinskoga. Rockefeller, [tadanji]
predsjednik iznimno mone banke Chase Manhattan, direktor mnogih multinacio
nalnih korporacija i zaklada', dugo je bio sredinja figura tajnovitog Vijea za ino
zemne odnose. Brzezinski, sjajni prognostiar globalistikog idealizma, profesor je na
Sveuilitu Columbia i autor nekoliko knjiga koje su sluile kao ' politike sm jernice'
za C FR . Brzezinski je radio kao izvrni direktor Trilateralne komisije od njezinih zaetaka 1973. godine do kraja 1976., kad ga je predsjednik Carter imenovao pomonikom
za pitanja nacionalne sigurnosti."
Brzezinski je bio taj koji je vrbovao artera za Trilateralnu komisiju 1973. godi
ne. Zapravo je za vrijeme administracije predsjednika Jimmyja artera objelodanjeno
toliko materijala Trilateralne komisije da se u medijima povela ozbiljna debata.
ak se i prema establimentu orijentirani Washington Post poetkom 1977. pitao:
Ali, evo to uznemiruje u sluaju Trilateralne komisije. Izabrani predsjednik (Carter)
njezin je lan. Takoer i izabrani potpredsjednik Walter B. Mondale. Isto tako i novi
ministri vanjskih poslova, obrane i financija, Cyrus R. Vance, Harold Brown i W.
Michael Blumenthal. Isto tako i Zbigniew Brzezinski, koji je bivi direktor Trilateralne
komisije i Carterov savjetnik za nacionalnu sigurnost, kao i mnotvo drugih koji e
kreirati ameriku vanjsku politiku sljedee etiri godine.
Sutton i Wood su komentirali: Pokuavate li izraunati izglede da tri prakti
ki nepoznata ovjeka (Carter, Mondale i Brzezinski), izmeu svega 60 komisijinih
lanova iz SAD-a, osvoje tri najmonije pozicije u dravi, nemojte se truditi. Vai e
izrauni biti beznaajni.
Carterova administracija ukljuivala je i ove lanove Trilateralne komisi
je: veleposlanike Andrewa Younga, Gerarda Smitha, Richarda Gardnera i Elliota
Richardsona, ekonomskog savjetnika Bijele kue Henryja Owena, zamjenika ministra
vanjskih poslova Warrena Christophera, direktora Agencije za kontrolu naoruanja
i razoruanje Paula Warnkea, pomonika ministra vanjskih poslova za ekonomska
pitanja Richarda Coopera, pomonicu ministra vanjskih poslova za sigurnost Lucy
Benson, pomonika ministra financija Anthonyja Solomona, Roberta Bowieja iz
CIA-e i pomonika ministra vanjskih poslova Richarda Holbrookea.
Da ne bi tko pomislio kako je Trilateralna komisija naprosto neki organ
Demokratske stranke, U.S. News & World Report popisao je 1978. ugledne repu
blikance koji su bili njezini lanovi. Meu njima su bivi ministar vanjskih poslova
32
VLADARI IZ SJENE
Henry Kissinger, bivi ministar prometa William Coleman, biva ministrica gradi
teljstva i urbanog razvoja Carla Hills, bivi ministar trgovine Peter Peterson i bivi
ministar zdravstva, obrazovanja i socijalne skrbi Casper Weinberger.
N a popisu su bili i bivi upravitelj Agencije za energetiku John Sawhill, bivi
direktor ClA-e i budui predsjednik George Bush, bivi zamjenici ministra vanjskih
poslova Robert Ingersoll i Charles Robinson, bivi zamjenik ministra obrane David
Packard, bivi upravitelj Agencije za zatitu okolia Russell E. Train, veleposlanik u
UN -u William Scanton, veleposlanica u Velikoj Britaniji Anne Armstrong, lanovi
Kongresa John Anderson, William Brock, William Cohen, Barber Conable, John
Danforth i Robert Taft Jr. te Marina Whitman, biva lanica Vijea ekonomskih
savjetnika.
Dodatnu zabrinutost meu istraivaima zavjera izazvao je Carterov odabir
bankara Paula Volckera za elnika amerike mone sredinje banke Federal Reserve.
Navodno imenovan prema uputama Davida Rockefellera, Volcker je bio sjevernoameriki predsjednik Trilateralne komisije kao i lan drugih tajnih skupina. Vijea za
inozemne odnose i bilderberke skupine. Na mjestu predsjednika Sredinje banke
zamijenio ga je njezin dananji predsjednik Alan Greenspan, takoer lan Trilateralne
komisije, C FR -a i bilderberke skupine.
Lako je shvatiti zato mnogi ljudi smatraju da se politikom amerike Vlade
upravlja iz tih organizacija kojima dominiraju Rockefelleri.
Usprkos tome to su napisane prije gotovo dvadeset godina, Suttonove i
Woodove rijei danas zvue istinito mnogim prosjenim Amerikancima koji su
zabrinuti za stanje nacije i koji sumnjaju kako superelita pokuava stei kontrolu
nad svijetom. Pisali su: Prema biblijskim standardima. Sjedinjene Drave svakako
zasluuju Boju kaznu - u njima vlada razularena izopaenost, zlostavljanje djece je
uobiajeno, gramzivost i pohlepa preduvjet su uspjeha, a moral je iskvaren. Ako emo
biti baeni u pakao srednjega vijeka, najloginiji katalizator ili motivator na vidiku jest
Trilateralna komisija.
Bivi senator i predsjedniki kandidat Barry Goldwater ponovio je strahove
mnogih kad je napisao: Stvarna namjera trilateralaca stvaranje je svjetske ekonomske
sile nadmone politikoj vlasti nacionalnih drava. Kao upravitelji i tvorci tog sustava,
vladat e svijetom."
Takva je kritika nagnala Davida Rockefellera da brani Komisiju u jednom izda
nju Wall Street Jou rm la iz 1980. godine: Daleko od nekakve klike meunarodnih
zavjerenika kojima je namjera da potajno vladaju svijetom, Trilateralna komisija u
stvarnosti je skupina zabrinutih graana zainteresiranih za poticanje veeg razumije
vanja i suradnje izmeu meunarodnih saveznika...
Ali, neke su kritike dolazile i iz same Carterove administracije. Ministar vanjskih
poslova Edmund Muskie upozoravao je da Brzezinski ne koordinira vanjsku politiku,
nego je kreira. William Sullivan, koji je bio ameriki veleposlanik u Iranu, optuio je
Brzezinskoga za sabotiranje amerikih nastojanja da se poboljaju odnosi s Iranom
33
JIM MARRS
nakon ahova odstupanja. ,,U studenom 1978., Brzezinski je poeo kreirati vlastitu
politiku i formirati vlastito veleposlanstvo u Iranu, alio se Sullivan.
Takve su optube izazvale u Washingtonu iznenadnu zabrinutost zbog tajnih i
polutajnih organizacija. Kolumnist Nicholas von Hoffman zabiljeio je: Brzezinski
je dugo plaio one koji se brinu zbog Trilateralne komisije, te skupine globalno
usmjerenih velikih zvjerki iz velikih industrijskih sila koju je potaknuo Rockefeller. Za
mnoge Amerikance i ljeviarskih i desniarskih uvjerenja, ta je komisija, koja poku
ava utjecati na Vladinu trgovinsku politiku i diplomaciju, primjer zabrinjavajueg
udruivanja.
Zabrinutost se prelila i u organizacije veterana. Godine 1980. konvencija
Amerike legije prihvatila je Rezoluciju 773 koja je pozivala Kongres na istragu
Trilateralne komisije i njezina prethodnika, Vijea za inozemne odnose. Sljedee godi
ne slinu su rezoluciju usvojili Veterani inozemnih ratova (VFW).
lan Kongresa Larry McDonald predstavio je te rezolucije Zastupnikom domu,
ali nita se iz toga nije izrodilo. McDonald, koji je kao predsjednik Drutva John
Birch bio glasan kritiar tih tajnih drutava, poginuo je 1. rujna 1983. u jo uvijek
nerazjanjenom obaranju zrakoplova na letu 007 Korean Airlinesa.
Tijekom predsjednikih kampanja 1980. godine, republikanski kandidat Ronald
Reagan otro je napao devetnaest trilateralaca u Carterovoj administraciji - uklju
ujui samog artera, koji je napisao da je njegov kontakt s Komisijom bila izvrsna
prilika za uenje - i obeao da e istraiti tu skupinu ako bude izabran. Dok se natje
cao s Georgeom Bushom za nominaciju, Reagan se okomio na njega zbog lanstva i u
Trilateralnoj komisiji i u CFR-u te je obeao da mu nee dati poloaj u svojoj vladi.
Meutim, tijekom republikanske nacionalne konvencije zbio se niz udnih
dogaaja.
Dok je Reagan bio siguran predsjedniki kandidat, za mjesto potpredsjednika
vodila se estoka borba. Sredinom tjedna medijski su komentatori iznenada poeli
govoriti o dvojcu iz snova koji bi trebali initi predsjednik Reagan i potpredsjednik
(i bivi predsjednik) Gerald Ford. Poeo se stvarati pritisak za tu ideju koja bi dovela
do zajednikog predsjednikovanja i, prema tome, podijeljene vlasti. ak se predlagalo
da bi Ford kao bivi predsjednik trebao odabrati pola Reaganova kabineta.
Suoen s mogunou da vodi pola vlade, Reagan se pourio uzeti rije na
konvenciji kasno nou te obznanio: Znam da je to to sam doao ovamo veeras bez
presedana i uvjeravam vas u ovo kasno doba da vam neu drati govor za prihvaanje
kandidature... Ali, s obzirom na to da sam gledao televiziju u hotelu i vidio da ovdje
krue glasine i traevi... dopustite mi da se to jednostavnije izjasnim i zakljuim slje
dee. Tono je da brojni republikanski vode... misle kako bi prava kombinacija uklju
ivala bivega predsjednika Sjedinjenih Drava Geralda Forda na drugom mjestu...
Stoga sam smatrao da je zbog svih tih pria i zato to se svata moe izroditi preko
noi vrijeme da malo ubrzam dnevni red... Traio sam i preporuujem ovom skupu da
sutra, kad se zasjedanje nastavi, George Bush bude nominiran za potpredsjednika.
34
VLADARI IZ SJENE
Reagan vie nikad nije izgovorio ni rije protiv Komisije ili CFR-a. Nakon to je
izabran, njegov tranzicijski tim od 59 lanova bio je sastavljen od 28 lanova CFR-a,
deset lanova elitne bilderberke skupine i barem deset trilateralaca. ak je postavio
istaknute lanove CFR-a na tri najosjetljivija dravna poloaja: Alexandrea Haiga za
ministra vanjskih poslova, Caspera Weinbergera za ministra obrane i Donalda Regana
za ministra financija. Naknadno je imenovao voditelja Busheve kampanje Jam esa
A. Bakera III., koji je tada radio kao predsjednik Reaganova i Busheva kampanjskog
odbora, za svoga efa osoblja. Baker pripada etvrtom narataju obitelji koja je dugo
povezana s Rockefellerovim naftakim interesima.
Potom je, malo vie od dva mjeseca nakon to je preuzeo dunost, predsjednika
Reagana pogodio atentatorov metak koji bi, da nije bilo pola centimetra, pogurao
Busha u Ovalni ured sedam godina ranije. Prilino je neobino da je brat nesuenog
ubojice John W Hinckley dogovorio veeru s Bushevim sinom Neilom iste noi kad
je Reagan bio ustrijeljen. Hinckleyjev otac, teksaki nafta, i George Bush bili su
dugogodinji prijatelji. Treba spomenuti i d a je Bushevo ime - ukljuujui njegov tada
slabo poznat nadimak Poppy - zajedno s adresom i telefonskim brojem pronaeno
u osobnom notesu naftnoga geologa Georgea DeMohrenschildta, posljednjega pozna
toga bliskog prijatelja Leeja Harveyja Osvvalda. Postojanje FBI-ova izvjea iz 1963.
godine u kojemu se spominje George Bush iz CIA-e, u vezi s reakcijama amerike
kubanske zajednice na umorstvo J. F. Kennedyja, privuklo je pozornost medija za vri
jeme izbora 1992. godine. Za mnoge istraivae takve naoko sitne, nepovezane i slabo
objavljivane pojedinosti naruavaju dojam sluajnosti.
Neporecive veze izmeu amerikog vodstva i CFR-a te Trilateralne komisije - uz
injenicu da je svjetski bankar David Rockefeller vodea figura u objema skupinama
- izazvale su mnogo nemira meu autorima koji piu o zavjerama, kako na ljevici,
tako i na desnici.
Ako se za Vijee za inozemne odnose moe rei da je leglo ideja o jednom
svijetu, Trilateralna komisija radna je skupina okupljena za ju ri, pisali su Sutton i
Wood 1979. godine. Komisija je ve postavila svoje lanove... na najvia mjesta koja
SAD moe ponuditi.
Texe Marrs (nije u srodstvu s autorom ove knjige), predsjednik Living Truth
Publishersa iz Austina u Texasu, upozorio je: Trilateralna komisija skupina je iji
je cilj pouriti doba svjetske vlade i promoviranje meunarodne ekonomije koju iza
kulisa kontrolira Tajno bratstvo (iluminati). Pokojni senator Barry Goldwater sli
no je upozoravao. U svojoj knjizi iz 1979. godine Bez isprika (With No Apologies),
napomenuo je: Cilj najnovije meunarodne klike Davida Rockefellera... jest da bude
sredstvo za multinacionalnu konsolidaciju trgovinskih i bankarskih interesa preuzi
manjem kontrole nad politikom vlau u Sjedinjenim Dravama. Takve su tvrdnje
1981. godine izazvale osvrt autora Washington Posta, inae nezainteresiranih za bilo
kakve teorije zavjere. N a koncu su priznali umijeanost Trilateralne komisije sarka
stino napisavi: Sjeate li se onih groznih trilateralaca, meunarodnih zavjerenika
35
JIM MARRS
s Davidom Rockefellerom na elu koji su kanili osvojiti svijet? Jimmy Carter bio je
jedan od njih. I George Bush, i to ga je skupo stajalo u prologodinjoj kampanji
protiv Ronalda Reagana. Pogodite tko dolazi u Bijelu kuu. Pogodite tko ih je pozvao.
Pogodite tko e voditi delegaciju. Tako je. Trilateralci dolaze. Predsjednik Reagan
pozvao ih je da dou. Vodit e ih David Rockefeller. Trilateralci su se iskrcali, a teore
tiari zavjere bez sumnje e biti blizu, podsmjehivali su se.
Usprkos javnim poricanjima, Trilateralna komisija jam ano spada u tajna
drutva budui da joj sastanci nisu otvoreni za javnost. I sasvim sigurno predstavlja
produetak Vijea za inozemne odnose budui da je svih osam sjevernoamerikih
predstavnika na osnivakom sastanku Trilateralne komisije bilo lanovima CFR-a.
37
JIM MARRS
38
VLADARI IZ SJENE
39
JIM MARRS
Vijee ima utjecaj - a dokazi ukazuju na to da ima - onda taj utjecaj njegovi lanovi
provode putem tih kanala.
Admiral Ward nadalje je objasnio kako je jedini zajedniki cilj lanova
CFR-a izazvati predaju suverenosti i nacionalne nezavisnosti Sjedinjenih Drava...
Ponajprije ele svjetski bankarski monopol bez obzira na to koja sila na koncu preuz
me kontrolu nad svjetskom vladom", dodao je Ward.
Potanko je opisao metode CFR-a u knjizi iz 1975. godine, u koautorstvu s
Phyllis Schlafly, pod naslovom Kissinger na kauu (Kissinger on the Couch). im
vodei lanovi CFR-a odlue da amerika Vlada treba prihvatiti odreenu politiku,
angairaju se glavna istraivaka sredstva CFR-a kako bi se stvorili argumenti, inte
lektualni i emocionalni, za podrku novoj politici, i kako bi se osujetio i diskreditirao,
intelektualno i politiki, svaki otpor, objasnio je.
C F R se javno oituje putem svoje publikacije Foreign Affairs, prozvane neslu
benim glasilom vodstva amerike vanjske politike". Premda pristae Vijea tvrde kako
lanci u Foreign Affairsu ne odraavaju nikakve jednodune stavove..., kritiari
uzvraaju da C FR tim lancima signalizira lanovima eljenu politiku.
ak i glomazna Encyclopaedia Britannica priznaje: Ideje koje se probno iznose u
ovom asopisu esto se, ako ih dobro prime itatelji Foreign Affairsa, pojavljuju kasnije
u sklopu politike amerike Vlade ili zakonodavstva; smjernice koje ne prou taj test
obino nestanu.
Alvin Moscow, blagonakloni biograf obitelji Rockefeller, bio je konkretniji napisavi: lanstvo u Vijeu toliko je znaajno da se ono u nekim krugovima smatra jezgrom
istonog establimenta. Kad je rije o vanjskim poslovima, ono jest istoni establiment.
Zapravo je teko ukazati na makar jednu znaajnu smjernicu amerike vanjske politike
utvrenu od [predsjednika] Wilsona naovamo koja bi bila dijametralno suprotna tre
nutnom razmiljanju u Vijeu za inozemne odnose. [naglasak u izvorniku]
Vijee ima dvije metode iznoenja ideja i elja uskoga kruga elnika: redoviti
ruci i veere gdje se istaknuti mislioci i lideri iz svih krajeva svijeta obraaju lano
vima Vijea i njegovim analitikim skupinama koji periodiki podastiru dokumente o
stajalitu prema predmetu koji je pobudio zanimanje.
Vijee takoer nudi korporativne usluge, putem kojih je tvrtkama koje su
se pretplatile omogueno da ih dvaput godinje na veerama izvjetavaju Vladini
dunosnici kao to su ministar financija ili direktor CIA-e. Ugledni autor John
Kenneth Galbraith, koji je istupio iz CFR-a 1970. godine iz dosade, nazvao je takve
neslubene razgovore skandalom. Zato bi Vladin dunosnik trebao izvjetavati
poslovnoga ovjeka o informacijama nedostupnim javnosti, osobito ako to moe biti
financijski korisno?, pitao se.
G. Edward Griffin sloio se da je isprva CFR-om , kao paravanom za britanski
Okrugli stol, dominirala obitelj J. P Morgana. Morgane je postupno zamijenio
Rockefellerov konzorcij, pa sad popis ukljuenih tvrtki izgleda kao Fortuneova lista
500 najveih korporacija, napisao je 1994.
40
VLADARI IZ SJENE
JIM MARRS
42
Bilderberka skupina
43
JIM MARRS
izbora Clinton nije spominjao sastanke Bilderberga, ali je prema Spotlightu (vaingtonskom tabloidu koji je godinama pratio njihove konferencije) Hillary Clinton pri
sustvovala sastanku 1997. godine, postavi prva amerika prva dama koja je to uinila.
Nakon toga bilo je sve vie glasina o njezinoj buduoj ulozi u politici.
Ova iznimno tajnovita organizacija slubeno je nastala negdje poetkom
1950-ih godina, nakon neslubenih susreta lanova europske elite tijekom 1940-ih.
Ukljuivali su europske ministre vanjskih poslova, nizozemskog princa Bernharda i
poljskog socijalista dr. Josepha Hieronima Retingera, utemeljitelja Europskog pokreta
nakon Drugoga svjetskog rata. Retinger je postao poznat kao otac Bilderberga.
Retingera je u Ameriku doveo Averell Harriman (C FR ), tadanji ameriki vele
poslanik u Engleskoj, gdje je posjeivao ugledne graane kao to su David i Nelson
Rockefeller, John Foster Dulles i tadanji direktor ClA-e Walter Bedell Smith. Prije
toga Retinger je formirao Ameriki odbor za ujedinjenu Europu zajedno s buduim
direktorom ClA-e i lanom CFR-a Allenom Dullesom, tadanjim direktorom CFR-a
Georgeom Franklinom, dunosnikom ClA-e Thomasom Bradenom i Williamom
Donovanom, bivim efom Uprave stratekih slubi (O SS), preteom CIA-e.
Donovan je poeo svoju obavjetajnu karijeru kao agent J. P Morgana mlaeg i bio je
poznat kao anglofU", pristaa bliskih britansko-amerikih odnosa. Retinger je i dalje
sudjelovao na sastancima Bilderberga, sve do svoje smrti 1960. godine. Druga osoba
povezana s CIA-om koja je pridonijela osnivanju bilderberke skupine bio je izdava
asopisa Life C. D. Jackson, koji je u vrijeme predsjednika Eisenhovvera radio kao
posebni savjetnik za psiholoko ratovanje.
Iz tih veza nastala je ideja o odravanju redovitih susreta istaknutih poslovnih
ljudi, politiara, bankara, pedagoga, vlasnika i voditelja medija te vojnih voa iz svih
krajeva svijeta. Bilderberzi su takoer blisko povezani s europskim plemstvom, uklju
ujui britansku kraljevsku obitelj. Prema nekoliko izvora, sastancima esto prisustvu
ju lanovi kraljevskih obitelji iz vedske, Nizozemske i panjolske.
Prvi poticaj za sastanke Bilderberga dao je nizozemski princ Bernhard, iji
su puno ime i titula glasili Bernhard Julius Coert Karel Godfried Pieter, princ
Nizozemske i princ Lippe-Biesterfelda.
Bernhard je bio bivi lan nacistikog Schutzstaffela (SS) i zaposlenik njemakog
I. G. Farbena u Parizu. Godine 1937. oenio se nizozemskom princezom Julianom
i postao veliki dioniar i slubenik Dutch Shell Oila, zajedno s britanskim lordom
Victorom Rothschildom.
Nakon to su Nijemci okupirali Nizozemsku, kraljevski par preselio se u London.
Tu su nakon rata Rothschild i Retinger potaknuli princa Bernharda na stvaranje bil
derberke skupine. Princ je osobno predsjedavao skupinom do 1976. godine kad je
odstupio nakon otkria da je dobivao veliko mito od Lockiieeda kako bi zagovarao
prodaju njegovih zrakoplova u Nizozemskoj.
44
VLADARI IZ SJENE
45
JIM MARRS
46
VLADARI IZ SJENE
Rockefelleri
48
VLADARI IZ SJENE
49
JIM MARRS
50
VLADARI IZ SJENE
Ako vam ovo zvui kao nacistiki pokus koji je izmakao kontroli, uzmite u obzir
da su se krajem 19. stoljea Sjedinjene Drave prikljuile 14 drugih zemalja donijevi
neku vrstu zakonskih odredbi o eugenici. Trideset drava imalo je zakone koji su
propisivali sterilizaciju duevnih bolesnika i slaboumnika. Najmanje 60 000 takvih
defektnih osoba bilo je zakonito sterilizirano.
Naravno, kako bi se odredilo tko oneiuje" gensku bazu bila je potrebna opsena
statistika stanovnitva. Zato je 1910. godine, kao ogranak Galtonova nacionalnog labo
ratorija u Londonu, osnovan Eugeniki arhiv sredstvima ge E. H. Harriman, supruge
eljeznikog magnata Edvvarda Harrimana i majke diplomata Averella Harrimana. Ga
Harriman prodala je 1912. godine svoje dionice njujorke banke Guaranty Trust J. R
Morganu, omoguivi mu tako nadzor nad tom ustanovom.
Nakon 1900. godine Harrimanovi - obitelj koja je pomogla Prescottu Bushu
na poetku njegove karijere - zajedno s Rockefellerima dali su vie od 11 milijuna
dolara za osnivanje eugenikoga istraivakog laboratorija u Cold Spring Harboru u
New Yorku, kao i za eugenike studije na Harvardu i Cornellu. Prvi Meunarodni
eugeniki kongres odran je u Londonu 1912. godine, s Winstonom Churchillom kao
direktorom. Oito je ideja krvnog podrijetla tim ljudima bila vrlo vana.
Godine 1932., kad se kongres odravao u New Yorku, ugledni Nijemci stigli su na
njega brodom Hamburko-amerike brodarske tvrtke, koju su nadzirali Harrimanovi
ortaci George Walker i Prescott Bush. Jedan od njih bio je dr. Em st Rudin s berlinskoga
Zavoda cara Vilima za genealogiju i demografiju. Rudin je bio jednoglasno izabran za
predsjednika Meunarodnog saveza eugenikih drutava zbog svojega rada na osniva
nju Njemakoga drutva za rasnu higijenu, preteu Hitlerovih rasnih institucija.
Eugeniko djelovanje, pod politiki korektnijim nazivima, nastavlja se sve do
danas. General William H. Draper mlai bio je pridrueni lan" Meunarodnog
eugenikog kongresa 1932. godine i, usprkos ili zahvaljujui svojim vezama s obiteljima
Harriman i Bush, bio je postavljen za elnika Ekonomskog odjela Amerike kontrolne
komisije u Njemakoj nakon prekida neprijateljstava. Prema Tarpleyju i Chaikinu,
general Draper osnovao je (kasnije) 'O dbor za populacijsku krizu' i Draperov
fon d', udruivi se s obiteljima Rockefeller i Du Pont kako bi promicao eugeniku kao
kontrolu broja stanovnika' Administracija predsjednika Lyndona Johnsona, koju je
o toj temi savjetovao general Draper, poela je financirati kontrolu raanja u tropskim
zemljama preko Amerike agencije za meunarodni razvoj (USA1D).
General Draper bio je guru Georgea Busha za populacijska pitanja... Draperov
sin i nasljednik William H. Draper III. bio je dopredsjednik za financije - ef za pri
kupljanje novanih sredstava - organizacije Busheve predsjednike kampanje 1980.
godine. Draper mlai kasnije je sudjelovao u aktivnostima Ujedinjenih naroda na
kontroli broja stanovnika.
Rudinova eugenika djelatnost velikim je dijelom bila financirana Rockefellerovim
novcem. Te bogate amerike obitelji, kao i njihovi pandani u Britaniji, smatraju se
rasno superiornima te ele zatititi tu svoju rasnu superiornost, napominje Icke.
51
JIM MARRS
Nepotizam se pokazao kao karika koja povezuje lanac tih obitelji. Prema bio
grafu Alvinu Moscowu, poevi od 1917. i tijekom sljedeih pet godina, stariji je
Rockefeller preputao bogatstvo svom jedincu bez ikakvih uvjeta. John mlai, bavei
se poglavito filantropskom djelatnou, ipak je slijedio oev nain poslovanja, osobi
to to se tie otpora sindikatima. Taj se stav ublaio, barem javno, nakon pokolja u
Ludlowu 1914. godine u kojemu su pripadnici milicije iz Kolorada pucali na trajkae
kod tvrtke Colorado Fuel and Iron, u Rockefellerovu vlasnitvu, i ubili 40 osoba.
Rockefeller mlai pomogao je stvaranju Sjedinjenih uslunih organizacija (U SO )
za vojnike tijekom Drugoga svjetskog rata i nadzirao je izgradnju Rockefellerova cen
tra na Manhattanu. Nakon rata, Rockefeller je darovao zemlju na Manhattanu za
sjedite Ujedinjenih naroda.
Rockefeller mlai bio je otac jedne keri, Abby, koja je umrla od raka 1976. u
dobi od 72 godine, i petorice sinova, Johna III., Nelsona, Laurancea, VVinthropa i
Davida.
Najstariji, John III., postao je predsjednik Zaklade Rockefeller i usmjerio je
milijune dolara meunarodnim agencijama kao to su Indijski meunarodni centar
i Japanski meunarodni dom. Privatni je novac davao za svoju fantastinu zbirku
orijentalne umjetnosti i osnivanje Vijea za populaciju, organizacije koja se bavi prenapuenou i planiranjem obitelji. Umro je 1978. godine, ali njegov sin John Jay"
Davison Rockefeller nastavio je zastupati obiteljske interese kao guverner Zapadne
Virginije.
Nelson Aldrich Rockefeller takoer je izgradio politiku karijeru. Prije Drugoga
svjetskog rata putovao je u Venezuelu, gdje je otkrio junoameriku kulturu, kao i
unosan naftni biznis. Zbog njegova poznavanja tog podruja, sugraanin predsjednik
Franklin D. Roosevelt povjerio je Rockefelleru mjesto u Vladi imenovavi ga koordi
natorom za meuamerike poslove. Rockefeller je, nakon raznih pozicija u obiteljskim
naftnim i bankarskim tvrtkama, odradio i etiri mandata kao guverner drave New
York.
Godine 1953. osnovano je Ministarstvo zdravstva, obrazovanja i socijalne skrbi,
a Rockefeller je na preporuku ministrice Ovete Culp Hobby imenovan njezinim
pomonikom. Tu je Rockefeller mogao progurati mnoge socijalne programe, kako to
potanko opisuje Alvin Moscow, koji je napisao: Oveta Culp Hobby bila je u prvom
planu kao ministrica; Nelson je djelovao iza kulisa, pronalazei kljuno osoblje za
voenje raznih programa, provodei istraivanja i analize, sastavljajui nove progra
me i zatim nastojei da ti novi programi prou Eisenhowerovu administraciju i esto
skeptini Kongres. Eisenhower je ak postavio Rockefellera za posebnog pomonika
za vanjske poslove, na istu poziciju koju je njegov bliski prijatelj Henry Kissinger
drao pod predsjednikom Nixonom.
Neprekidno je nastojao nominirati se kao republikanski kandidat za predsjedni
ka, ali planove su mu pokvarili Nixon I960, i 1968. te senator Barry Goldwater 1964.
godine. Rockefellera je naposljetku 1974. godine za potpredsjednika Sjedinjenih
52
VLADARI IZ SJENE
53
JIM MARRS
54
VLADARI IZ SJENE
55
JIM MARRS
Morgani
57
JIM MARRS
(Pierpont Morgan and Friends: Anatomy of a Myth). Trebali su nekoga kao pokrie. Tko
bi bio bolji od J. Pierponta Morgana, primjera ozbiljnoga protestantskoga kapitalista
ija obitelj vue podrijetlo jo od predrevolucionarnih vremena?
Oita je mogunost da su se iza velikog dijela bogatstva i moi Morganovih
uvijek nalazili bogatstvo i mo Rothschilda, koji su im pomogli u poetku, i podupirali
ih sve vrijeme, slae se Griffin.
Premda je J. P Morgan roen u Americi i kolovan u Bostonu, godine 1856. oti
ao je u Njemaku gdje je studirao na Sveuilitu u Gottingenu, koje je 1737. godine
osnovao engleski kralj George II. koji je tada slubovao kao izborni knez Hannovera.
Ozloglaeno zbog izgona profesora disidenata prozvanih getingenka sedmorica" meu kojima su bili braa Grimm i drugi pristae Georga Hegela, ukljuujui Karla
Marxa - to je sveuilite i dalje bilo leglo antiestablimentske aktivnosti i tajnih dru
tava.
Vrativi se u Sjedinjene Drave, Morgan se pridruio njujorkoj bankarskoj tvrt
ki Duncan, Sherman & Company, amerikom predstavniku londonske tvrtke. Nakon
toga, ini se da je Morgan radio kao financijski zastupnik Rothschilda i uvelike je
ostavljao dojam istog Amerikanca, pisao je Griffith.
Kad je izbio Ameriki graanski rat, mladi je Morgan pokazao kako zakonitost i
potenje igraju malu ulogu u njegovoj poslovnoj praksi. U svibnju 1861. godine, dvadesetetverogodinji Morgan ponudio je na prodaju 5 000 vojnih puaka zapovjedni
ku Federalne vojske stacionirane u St. Louisu, za 22 dolara po komadu. Zapovjednik
je oajniki trebao puke pa je pristao, ali kad su puke stigle, odbio je isplatu tvrdei
da je oruje zastarjelo i oteeno. Morgan je tuio vojsku i dobio sudsku presudu
kojom se odreivalo da mu se isplati 109 912 dolara.
Kongresno istrano povjerenstvo zakljuilo je 1862. godine d aje Morgan prevario
Vladu. Povjerenstvo je otkrilo da je puke, koje su se smatrale posve neupotrebljivi
ma, zastarjelima i opasnim a, za 3,50 dolara po komadu u njujorkom arsenalu kupio
Simon Stevens, kojega je angairao Morgan. Kad je zapovjednik u St. Louisu pristao
kupiti oruje na nevieno, Morgan je iskoristio ugovor kao zalog da posudi novac kako
bi platio oruje. Tako je amerika vojska kupila vlastite oteene puke od Morgana
koji je, bez financijskoga rizika, ostvario dobit od 500 posto po svakoj puci.
Godine 1871. postao je partner u jednoj od oevih tvrtki, Drexel, Morgan 8c
Company, koja je kasnije postala jednostavno J. P Morgan 8c Company. Ta je tvrtka
ubrzo postala glavni izvor financiranja amerike Vlade.
Zbog svoje povezanosti s Peabodyjevom tvrtkom, Morgan je imao bliske i vrlo
korisne veze s londonskom financijskim svijetom pa je stoga tijekom 1870-ih mogao
opskrbljivati amerike brzorastue industrijske korporacije prijeko potrebnim kapita
lom britanskih bankara, biljei Encyclopaedia Britannica.
Uz europsku obitelj Rothschild, Morganova je kompanija postala jednom od
najmonijih bankarskih kua u svijetu. Ali, to nije bilo dovoljno za Johna P Morgana,
koji je naslijedio obiteljske udjele 1890. godine, nakon oeve pogibije u nesrei koije
58
VLADARI IZ SJENE
Rothschildi
60
VLADARI IZ SJENE
JIM MARRS
ukljuuje veinu Arapa. idov je, s druge strane, pristaa judaizma, religije koju su
namrijeli Izraeliani. Cionist je lan politikoga pokreta iji je cilj ouvati i promicati
interese izraelske drave. Tu se radi o tri razliita predmeta: rasi, religiji i politici.
Povezati te odvojene predmete u jednu zavjeru, pogreno je i protivno povije
snim dokazima. Veina ljudi u dananjoj Americi shvaa kako je pogreno prosuivati
osobu na temelju rase, znaajke nad kojom ta osoba nema nadzora. Isto tako, veina
smatra nepristojnim javno napadati vjeru druge osobe. Jedino se neije politiko opre
djeljenje smatra potenom metom za neslaganje i prepiranje.
Upravo je tu, na podruju politike, posijano mnogo zbrke. Pristae cionizma
godinama su vjeto napadali svoje protivnike kao antisemite" u tolikoj mjeri da su
mnogi Amerikanci, idovi i neidovi podjednako, a osobito mediji, neskloni ak i
propitivati politike odluke Izraela, koliko god odbojne bile.
Povrh toga, iroko primjenjiva etiketa antisemitizma esto se lijepila za svakoga
tko iskazuje zavjereniki pogled na povijest.
Premda je moda tono da su tajne organizacije u prolosti bile izgraene i na
rasnim i na religijskim temeljima, pokuaj uvlaenja rase ili religije u raspravu o suvre
menim tajnim drutvima slui samo zamagljivanju teme i odbijanju savjesnih istra
ivaa. Iako su mnogi meunarodni novari idovskoga podrijetla, optuiti hebrejsku
rasu za meunarodnu zavjeru bilo bi jednako pravedno kao okriviti sve bijelce zbog
postupaka Hitlerovih nacista.
W Cleon Skousen, bivi agent FBI-a koji je radio kao ef policije u Salt Lake
Citvju krajem 1950-ih godina, pisao je o meunarodnim zavjerama u nekoliko knjiga,
ukljuujui i knjigu Goli komunist (The Naked Communist). I on je shvatio da je rasna
identifikacija pojednostavljeno objanjenje uspona globalne vladajue strukture koja je
uhvatila ovjeanstvo u zamku . Pojasnio je: Pri analizi globalne zavjere vano je imati
na umu kako nije neka odreena rasa ili religija ve 'udnja za novcem i m oi' usko
povezala svjetske financijske tajkune u drutvo u kojemu se meusobno potpomau.
No, takvo razborito i argumentirano shvaanje antisemitizma nije bilo u modi u
vrijeme Mayera Rothschilda. Zato je stvarao svoje financijsko carstvo paljivo nasto
jei izbjei tadanji rasizam.
To ne mora znaiti da Rothschildi nisu bili ponosni na svoje idovsko podrijetlo.
Po svemu sudei, glave obitelji krajnje su se usrdno pridravale idovskih tradicija i
obiaja. Tijekom mnogih godina ta je obitelj izdano doprinosila idovskoj stvari i
moda je ak igrala kljunu ulogu u osnivanju izraelske drave premda neki zavjere
niki autori tvrde kako se interesi Rothschilda u Izraelu vie tiu nadzora nad naftom
nego ljubavi prema domovini.
Jedna od metoda koje su se rabile za izbjegavanje rasizma bilo je angaira
nje neidovskih agenata kao paravana za organizaciju Rothschildovih. Za vrijeme
Amerikoga graanskog rata, J. P Morgan javno je iznosio antisemitske opaske, a ipak
je ostvarivao ciljeve Rothschilda. Koliko je Morganov prividni antisemitizam bio
stvaran, a koliko moda pragmatina izlika, u krajnjoj je liniji od male vanosti... Bez
62
VLADARI IZ SJENE
obzira na to kako tko tumaio narav odnosa Morgana i Rothschilda, ostaje injenica
da je on bio blizak, trajan i unosan za obje strane. Ako je Morgan doista bio sklon
antisemitizmu, ni on ni Rothschildi nikad nisu dopustili da im to stoji na putu u
poslovanju, napominje Griffith.
Prema Ickeu, Morgan i Rockefeller bili su imuna potrkala koja su
Rothschildovim financijama izgradili golema carstva koja nadziru bankarstvo, biznis,
naftu, elik itd. te upravljaju amerikom ekonomijom kao to Oppenheimeri uprav
ljaju junoafrikom.
Proraunato je bilo i koritenje sinova Mayera Rothschilda, poznatih kao fran
kfurtska petorka, koji su se brino kolovali i odgajali kako bi odano proirili obiteljski
bankarski biznis.
Dok su ga Mayer i najstariji sin Amschel Mayer nadzirali iz svoje frankfurtske
banke, sin Nathan Mayer osnovao je 1804. godine londonsku podrunicu. U meu
vremenu, najmlai sin Jakob (koji je vie volio da ga zovu Jam es) prikljuio se pari
kim bankarskim krugovima 1811. godine, dok je Salomon Mayer poeo djelovati u
Beu, a Karl Mayer u Napulju.
Mayer je radio i sa susjedima. Warburgovi su poeli lobirati za Rothschildovu
tvrtku u Hamburgu ve 1814. godine iako redovito poslovanje nije pokrenuto do
1830-ih..., pie biograf Niall Ferguson.
Godine 1785. Rothschildi su dijelili stan s obitelji Schiff. Unuk Jacob Henry
Schiff emigrirao je u Ameriku 1865. godine nakon to je upoznao Abrahama Kuhna,
koji g a je pozvao da se pridrui njegovoj ulagakoj tvrtki u New Yorku. Godine 1875.
mladi se Schiff oenio keri Solomona Loeba, tadanjega direktora mone ulagake
bankarske tvrtke Kuhn, Loeb & Company iz New Yorka. Schiff je postao direktor
tvrtke 1885. godine, nakon Loebove smrti. Schiff je bio taj koji je financirao kupnju
Union Pacifica za eljeznikog magnata Edwarda H. Harrimana, oca dravnika W.
Averella Harrimana. 1 Schiff i Averell igrat e vane uloge u usponu komunizma u
Rusiji.
Harrimanova dva najstarija sina pohaala su Yale i postala lanovima Drutva
lubanje i kostiju - William Averell (lan Reda od 1913.) i Edward Roland Noel
(lan Reda od 1917.). 1930-ih godina Averellova bankarska tvrtka, W A. Harriman
& Company, spojila se s meunarodnom bankarskom tvrtkom brae Brown te je
tako nastao Brown Brothers, Harriman 8c Company, iji je dugogodinji partner bio
Prescott Bush (lan Reda od 1917.), otac Georgea Busha (lan Reda od 1949.).
Brakovi izmeu istaknutih idovskih useljenikih obitelji bili su uobiajeni
na prijelazu stoljea. Kad su poinjali tititi svoje goleme imetke, ti su idovski
monici esto smatrali korisnim sklapati brakove izmeu lanova svojih obitelji,
kako u Sjedinjenim Dravama, tako i u Europi", pie profesor povijesti Howard M.
Sachar. Solomon Loeb oenio je sestru Abrahama Kuhna, a Kuhn njegovu, dok je
Jacob Schiff automatski postao partner oenivi Loebovu ker. S druge strane, Felix
Warburg, potomak ugledne hamburke bankarske obitelji, osigurao si je elno par-
63
JIM MARRS
tnersko mjesto uz Kuhna i Loeba oenivi Schiffovu ker Friedu. Felixov brat Paul
oenio je ker Solomona Loeba, Ninu - od Loebove druge ene. Drugi partner, Otto
Kahn, oenio je Adelaide Wolff, ker jednog od izvornih ulagaa tvrtke. U tvrtki
Goldman, Sachs & Co. dva su Sachsova sina oenila dvije Goldmanove keri.
Drugi, noviji primjer tih visokih veza bila je mnogo spominjana ljubavna pria
iz 1950-ih godina izmeu Elieja de Rothschilda i Pamele Churchill, bive snahe
Winstona Churchilla. Nakon to su prekinuli vezu, ona se preselila u New York gdje
se, nakon kratkotrajna braka s jednim brodvejskim producentom, udala za novara
i lana CFR-a Averella Harrimana. Godine 1993. predsjednik Clinton imenovao je
Pamelu Harriman za ameriku veleposlanicu u Francuskoj.
Neumoljiva usmjerenost na posao, zajedno s brakovima unutar istog roda i kori
tenjem paravana, stvorila je divovsko i tajnovito bankarsko carstvo Rothschilda. To
je carstvo izvrilo znatan utjecaj na ekonomsku pa stoga i politiku povijest Europe,
kao i Sjedinjenih Drava, premda na prikriveniji i neizravniji nain.
Godine 1806. Nathan je postao engleskim graaninom i oenio je Hannu
Cohen, najstariju ker Levija Barenta Cohena, tadanjega vodeega londonskog nov
ara. Taj je brak potvrdio njegovo primanje u britansku bankarsku elitu.
Nathan Rothschild mogao se kasnije hvalisati kako je u 17 godina, koliko je bio
u Engleskoj, prvotni ulog od 20 000 funti, koji mu je dao otac, poveao za 2500 puta,
odnosno na 50 milijuna funti - to je uistinu golema svota za ono doba, u usporedbi
s dananjom kupovnom moi milijardi dolara, tvrdi jedan istraiva Rothschilda.
Derek Wilson, Rothschildima sklon biograf, napominje kako je 1810. godine
Nathan bio samo jedan od nekoliko novara koji su djelovali u Londonu. No, do
1815. postao je jedan od glavnih financijera britanske Vlade i njezine Sredinje banke
(Bank o f England). Taj izvanredan uspjeh mogao se postii samo zamrenim nizom
poslovnih poteza, od kojih su mnogi bili obavijeni tajnovitou kroz koju se danas ne
moe prodrijeti, komentirao je Wilson.
Icke vidi tu povezanost kao dokaz zavjerenike kontrole Rothschilda. Bile su
im dune i europske okrunjene glave, meu njima i jedna od dinastija crnoga plem
stva, Habsburgovci, koji su vladali Svetim Rimskim Carstvom 600 godina, pie on.
Rothschildi su preuzeli nadzor i nad engleskom Sredinjom bankom. Ako bi dolo do
rata, Rothschildi bi bili iza kulisa, potiui sukob i financirajui obje strane.
Moda su imali dravljanstvo zemlje u kojoj su prebivali, ali domoljublje je bilo
izvan njihove sposobnosti shvaanja", pie Griffin. Bili su takoer vrlo bistri, ako ne
i prepredeni, i spoj tih osobina ini ih uzorom hladnih pragmatiara koji dominiraju
dananjim politikim i financijskim svijetom.
Financijsko carstvo Rothschilda poteklo je od zajmova europskim vladarima i
uspjene obiteljske uporabe frakcijskoga bankarstva. Kako bi se razumjelo frakcijsko
bankarstvo, nuan je kratak pregled terminologije i povijesti novca; a kako bi se razu
mjela njegova primjena, nuno je baciti pogled na jednu od najmonijih financijskih
institucija na svijetu.
64
Novac - bilo kao komad papira ili brojka na ekranu raunala - u biti je bezvri
jedan, ali ipak pokree dananji svijet. Simbolika novca i bankarstva usporeuje se sa
simbolikom religije, no samo oni koji profitiraju od njega razumiju unutarnje funkci
oniranje kulta novca. 1 silno se trude da tako ostane.
U Americi vrhovni nadzor nad novcem imaju bankari iz Sustava saveznih priu
va (Federal Reserve System), kljune anomalije u samoj jezgri predstavnike demokra
cije, koja stoji u neugodnom proturjeju s graanskom mitologijom samoupravljanja",
kako ga je opisao William Greider, bivi pomonik izvrnog urednika Washington
Posta. Njegova knjiga iz 1987. godine, Tajne hrama: kako Sustav saveznih priuva vlada
zemljom (Secrets o f the Temple: How the Federal Resen>e Runs the Country), omalova
ava nativistike teorije zavjere, no ipak predstavlja rjeit dokaz koji otkriva zavje
reniku kontrolu Sredinje banke.
Rani ljudi nisu trebali novac. Kad su bili gladni, lovili su i obraivali zemlju kako
bi skupili hranu za zimu. Ako su trebali robu koju su imali njihovi susjedi, dolazilo
bi do zamjene.
Ali, kako je rad postajao sve specijaliziraniji, postajala su oita i ogranienja
zamjene. uvar ovaca nije uvijek mogao odvesti cijelo stado na trnicu. Zato su se
ljudi okrenuli kovanom novcu kao mjeri vrijednosti. Koliina plemenitih metala, oso
bito zlata, bila je ograniena, ali uvijek su bili poeljni i lako su se prenosili kao male
kovanice s utisnutim rijeima ili slikama, kako bi se osigurala autentinost i istoa - k
tome jo, prema njima se osjealo neko drevno, gotovo pobono potovanje. Ali, teke,
pretrpane vree zlatnika bile su optereenje, a takoer, to ne treba ni spominjati,
privlana meta za lopove i pljakae.
Tako je roen papirnati novac. Papirnata novanica jednostavno je bila zaduni
ca. Kao takav, papir se smatrao vrijednim kao i stvarna roba i usluge. Taj je postupak
dobro funkcionirao neko vrijeme, ali onda su neke osobe shvatile da se papirnati
novac, posudi li se uz pristojbu, moe iskoristiti da bi se stvorilo jo novca.
Rani zlatari koji su skladitili zlatnike koristili su to nagomilano bogatstvo kao
temelj za izdavanje papirnatih novanica. Budui da je bilo vrlo malo vjerojatno da e
svi istodobno traiti svoje zlato natrag, zlatari su postali bankari. Posudili bi dio svojih
65
JIM MARRS
zaliha za kamatu ili profit. Ta praksa posuivanja veega dijela bogatstva i zadravanja
samo malog dijela za hitne sluajeve postala je poznata kao frakcijsko zadravanje
ili frakcijsko bankarstvo. Taj sustav dovoljno dobro djeluje ukoliko svi najednom ne
navale" na banku i zatrae povrat svojih pologa.
Frakcijskom bankarstvu pridodana je ideja novca bez pokria - radi se zapravo
o bezvrijednom papirnatom novcu koji postane prihvatljivim zakonom ili odredbom
vlade. Rani primjer takva sustava zabiljeio je Marco Polo na svom putovanju u Kinu
1275. godine. Polo je zapisao kako je car primorao ljude da prihvate crne komade
papira sa slubenim peatom kao zakonit novac pod prijetnjom zatvora ili smrti. Car
je potom iskoristio taj novac bez pokria kako bi platio sve svoje dugove.
Doe vam da se udite [carevoj] drskoj moi i pokornosti njegovih podanika
koji su podnosili takvo nasilje, pie Griffith, ali naa samodopadnost nestaje kad
uzmemo u obzir slinost s naim novanicama koje izdaje Sredinja banka. Ukraene
su potpisima i igovima, krivotvoritelji se teko kanjavaju, vlada njima plaa svoje
trokove, stanovnitvo je primorano prihvatiti ih; jednako kao i nevidljivi' ekovni
novac za koji se mogu zamijeniti, izrauju se u tako golemoj koliini da su valjda jed
nake svom blagu svijeta. A ipak njihova izrada ne stoji nita. Zapravo je na monetarni
sustav identina kopija onoga koji je uzdravao vojskovoe prije sedam stoljea.
Ali, danas su bankari, a ne vojskovoe, ti koji profitiraju od novca, i stvorili su
nevjerojatan mehanizam za to: Sustav saveznih priuva.
Svatko tko nastoji dokazati postojanje zavjera u Americi ne treba traiti dalje
od podrijetla nae dananje Sredinje banke. To je dobro dokumentirana zavjera koja
ukljuuje ista imena povezana sa suvremenim tajnim drutvima.
Rani ameriki kolonisti tiskali su male koliine papirnatoga novca i uspjeno
se razvijali. Benjamin Franklin je objasnio: ,,U kolonijama izdajemo vlastiti novac.
Zovemo ga kolonijalni bon. Izdajemo ga u koliini koja odgovara zahtjevima trgovi
ne i industrije kako bi proizvodi lako prelazili od proizvoaa do potroaa... Na taj
nain, stvarajui za sebe vlastiti papirnati novac, nadziremo njegovu kupovnu mo i
ne moramo nikome plaati kamate.
Engleski parlament, na poticaj Sredinje banke, obustavio je taj napredak kolonija
usvojivi zakon o valuti 1764. godine, kojim se zabranjivalo tiskanje novca. Kolonisti su
bili primorani prihvatiti novanice engleske Sredinje banke. Franklin i drugi tvrdili su
d aje to stavljanje izvan zakona novca slobodnog od duga uzrokovalo ekonomsku depre
siju i rasprostranjenu nezaposlenost koji su doveli do Amerike revolucije.
Sama ideja sredinje banke koju vode profesionalni bankari prijeporno je pita
nje jo od osnutka Sjedinjenih Drava. Argumenti za i protiv sredinje banke mogu
se nai u debatama lanova Ustavotvorne skuptine SAD-a Thomasa Jeffersona i
Alexandera Hamiltona.
Hamilton je vjerovao u snanu centraliziranu vlast i sredinju banku koju nad
zire bogata elita. Nijedno drutvo koje nije ujedinilo interese i utjecaj bogatih poje
dinaca i drave nije moglo uspjeti, pisao je. Pristae Hamiltonovih elitistikih ideala
66
VLADARI 12 SJENE
67
JIM MARRS
68
VLADARI IZ SJENE
69
JIM MARRS
70
VLADARI IZ SJENE
71
JIM MARRS
Kim Clark iz U.S. News & World Reporta, budui da i najmanja promjena kamatnih
stopa moe uznemiriti trita i stvoriti ili unititi milijune radnih mjesta".
Ali, bit itavog sustava je u tome tko njime upravlja i radi ega. Koritenje
Sredinje banke za stvaranje izmjeninih razdoblja inflacije i deflacije radi ostvarenja
golemih profita, ime se dvostruko vara javnost, meunarodni su bankari razradili u
egzaktnu znanost", napominje Alien.
lan Kongresa Lindbergh izjavio je 1913. da Sustav saveznih priuva formira naj
vei konzorcij na svijetu... Kad predsjednik potpie taj zakon, bit e legalizirana nevidljiva
vlada koja e vladati zahvaljujui moi novca. Novi e zakon stvoriti inflaciju kad god
konzorcij bude htio inflaciju. Odsada e depresije biti znanstveno stvarane, upozorio je.
Sustav saveznih priuva brzo su popunili isti ljudi koji su stajali iza njegova stva
ranja. Morganov bankar Benjamin Strong postao je prvi upravitelj njujorke banke
Saveznih priuva, dok je prvi upravitelj Upravnog odbora Sustava bio nitko drugi
doli Paul Warburg, ovjek kojemu se pripisuje planiranje veine pojedinosti Sustava
saveznih priuva i koji je kasnije postao njegov predsjednik.
Usprkos rijei savezne u svojem imenu, Sustav nije dio amerike Vlade. To je
privatna organizacija ije su vlasnice banke lanice, koje su, s druge strane, vlasnitvo
privatnih dioniara. A tko su ti dioniari?
Pregled najveih dioniara njujorkih banaka jasno pokazuje da nekoliko obitelji,
povezanih podrijetlom, brano ili poslovnim interesima, jo uvijek nadzire njujorke
banke koje, s druge strane, dre kontrolni paket dionica njujorke banke Saveznih
priuva, izvjetava istraiva Eustace Mullins u svojoj knjizi iz 1983. godine Tajne
Saveznih priuva (The Secrets of the Federal Reserve). Mullins je pokazao grafikone koji
povezuju obitelji Rothschild, Morgan, Rockefeller, Warburg i druge.
Ta kontrola privatnih banaka nad Sustavom traje i danas. Njujorka banka
Saveznih priuva - koja potpuno dominira nad ostalih jedanaest ogranaka vlasnikim
udjelom, kontrolom i utjecajem, ima jedino stalno mjesto s pravom glasa u Saveznom
odboru za otvoreno trite i upravlja svim transakcijama obveznica na otvorenom
tritu - ima 19 752 655 neplaenih dionica i u veinskom je vlasnitvu dviju banaka:
Chase Manhattan (sad je spojena s bankom Chemical), koja ima 6 389 445 dionica
ili 32,35 posto, i Citibank, koja ima 4 051 851 dionicu ili 20,51 posto. Te dvije banke
zajedno imaju 10 441 295 dionica ili 52,86 posto, to je veinski udio, stoji u izvje
taju istraivaa Erica Samuelsona iz 1997. godine.
Reklo bi se da su se Jeffersonova i Lindberghova upozorenja o privatnom nad
zoru nad Sredinjom bankom pokazala tonima.
Griffin je ukazao na to da su stvaranjem Saveznih priuva najvei bankari
konano postigli dugogodinji cilj - odgovornost poreznih obveznika za gubitke pri
vatnih banaka. Citirao je Paula Warburga, koji je priznao: Dok je tehniki i zakonski
novanica Saveznih priuva, obveznica Vlade Sjedinjenih Drava, u stvari je ona
obveznica za koju jedina stvarna odgovornost lei na bankama priuva... Vlada jedino
moe biti pozvana da ih preuzme nakon to banke priuva padnu pod steaj.
72
VLADARI IZ SJENE
ovjek koji stoji iza Sustava saveznih priuva kae nam da novanice Sustava
priuva predstavljaju privatno izdani novac, a porezni su obveznici spremni pokriti potenci
jalne gubitke tih banaka koje su ga izdale, pojanjava Griffin [naglasak u izvorniku].
Novac kojim se pokriva Vladino prekomjerno troenje dolazi putem mehanizma
koji su potaknuli isti ljudi u istom razdoblju - poreza na dohodak i sredstava njegova
ubiranja.
Zapravo su globalistiki bankari iza Wilsona imali razloga za slavlje. Zvuei
jezivo slino dananjim politiarima, Wilson je proglasio da njegovu Vladu vie
zanimaju ljudska prava nego vlasnika prava". Pod krinkom te retorike, Wilson je
progurao zakonske odredbe naprednije" od svih prijanjih amerikih administracija,
pridodavi Sustavu saveznih priuva nametanje stupnjevitog poreza na dohodak (koji
e prikupljati Porezna sluba Ministarstva financija), savezni Zakon o poljoprivred
nim zajmovima (kojim je stvoreno dvanaest banaka za poljoprivrednike) i Savezno
trgovinsko povjerenstvo koje regulira poslovanje, izmeu ostalih zakona.
Mnogim su se ljudima u ono doba svi ti zakoni inili nunima. Neki bi i dalje mogli
tvrditi kako je moda bolje da upueni bankari budu odgovorni za nacionalnu zalihu
novca. N a kraju krajeva, u publikaciji Saveznih priuva iz 1963. stoji: Zadaa Saveznih
priuva je da potie protok novca i kredita, koji e olakati uredan gospodarski rast, sta
bilnost dolara i dugotrajnu ravnoteu u naem meunarodnom platnom prometu.
No, je li Sustav ostvario svoje naznaene ciljeve? Svatko stariji od 40 godina
iskusio je izmjenina razdoblja inflacije i recesije. Godine 1972. Nixon je devalvirao
dolar nakon to su ga Europljani odbili prihvatiti. Od 1976. Sjedinjene Drave
imaju negativnu trgovinsku bilancu, a 1985., prvi put od 1914., amerika dugovanja
stranim vjerovnicima premaila su strana dugovanja amerikim vjerovnicima, stoji u
Encyclopaediji Britannici.
Ako su iznesene zadae Sustava prave, onda je Sustav neslavno zatajio. ini
se da bi Sustav s tako bijednim rezultatima... bio ukinut bez odlaganja, smatra
Epperson, koji sugerira da je moda Sustav stvoren da radi ba suprotno od onoga
to tvrdi amerikom narodu.
Druga tajna znaajka te igre novcem jesu traeni depoziti, novac pohranjen u
banci koji na zahtjev moe biti povuen bilo kada. Taj sustav nam je poznat kao teku
i rauni. Danas se vrlo brzo novac zamjenjuje plastinim debitnim karticama, a
deponenti plaaju sve vee trokove usluge za pravo da njihova banka koristi njihov
novac radi profita.
Recimo da neka osoba poloi 50 dolara u banku, to je u stvari pozajmica banci,
budui da na zahtjev taj novac mora biti vraen. Zato se u evidenciji tih 50 dolara
vodi kao pasiva. Meutim, banka zatim posuuje tih 50 dolara nekom drugom koji ih
mora vratiti s kamatama. Sad se tih 50 dolara smatra aktivom. Istih 50 dolara je i akti
va i pasiva, koje se stoga neutraliziraju, dokazujui da je novac u biti bezvrijedan.
Ali, tu je onda pitanje kamata. Kad se 50 dolara poloi na tedni raun, prido
daje se odreeni mali postotak kamata, esto pod uvjetom da se novac ne moe brzo
73
JIM MARRS
povui. Kad se 50 dolara poloi na tekui raun, deponent ne dobiva nikakve kamate.
No, kad banka pozajmi 50 dolara, zaraunava poprilinu kamatu prema trenutnim
stopama i ubire profit. Stoga je oito da je u bankarstvu dug jednak profitu.
To je glavna tajna novca.
Nije teko uvidjeti d aje mnogo unosnije otvoriti banku nego tekui raun. To tako
er moe objasniti zato su neko mone Sjedinjene Drave postale dunika zemlja.
l ihva je izraz koji je gotovo nestao iz naega jezika. Danas mlai ljudi nemaju
predodbu o toj rijei. Neko se lihva definirala kao bilo kakva kamata koja se zarau
nava za pozajmicu, ali suvremeni rjenici ublaili su to na samo previsoku kamatu.
Teksaki ustav neko je definirao lihvu kao svaku kamatu koja premauje est posto.
Ta je granica poveana tijekom godina sve dok cijeli pojam nije izbrisan. Kritiari
bankarstva primijetili su da ak i Biblija zahtijeva deset posto za Boga.
Zaraunavanje kamata na tobonje pozajmice je lihva, i to je postalo institucio
nalizirano pod Sustavom saveznih priuva, tvrdi Griffin. To se postiglo prikrivanjem
postupaka Sustava tajnovitim i zakuastim ekonomskim izrazima. Mehanizam kojim
Sustav pretvara dug u novac moda se ini sloenim na prvi pogled, ali jednostavan
je sjetimo li se da nakana ni nije bila da taj proces bude logian, nego zbunjujui i
varav, dodaje Griffin.
Greider se sloio napisavi: Predvieno je da postupci Sustava budu preezoterini da bi ih shvatio obian graanin. Neki smatraju da bi to neznanje moglo biti
blagoslov. Henry Ford navodno je rekao: Dobro je da ljudi u naoj zemlji ne razu
miju na bankovni i monetarni sustav jer da razumiju, mislim da bi do jutra izbila
revolucija.
.Veina Amerikanaca zapravo ne razumije djelovanje meunarodnih pozajmljivaa novca, slagao se s tim pokojni senator Barry Goldvvater. Bankari ele da tako
bude. Svjesni smo na maglovit nain da obitelji Rothschild i Warburg iz Europe te J. P
Morgan, Kuhn, Loeb & Company, Schiff, Lehman i Rockefelleri posjeduju i kontrolira
ju golemo bogatstvo. Kako su stekli tu golemu financijsku mo i kako je primjenjuju, za
veinu je nas neshvatljivo. Meunarodni bankari zarauju dajui kredite vladama. to
je vei dug drave, vee su kamate koje su vraaju pozajmljivaima. Europske nacional
ne banke zapravo su u vlasnitvu i pod kontrolom privatnih interesa. Moe se dokazati
da ti isti privatni interesi posjeduju i kontroliraju Sustav saveznih priuva.
Prema Greideru, dananji gospodari novca stvorili su tako zamrene i ezoterine
detalje oko svojih financijskih transakcija da je Sustav poprimio razmjere kulta.
Modernim se umovima ini bizarnim razmiljati o Sustavu priuva kao o
religijskoj instituciji, pie on. No, teoretiari zavjere na svoj su suludi nain bili
na tragu neeg stvarnog i znaajnog... [Sustav] takoer funkcionira u sferi religije.
Njihova tajanstvena mo stvaranja novca, naslijeena od sveenikih pretea, zakriljuje sloen niz socijalnih i psiholokih znaenja. S vlastitim oblikom tajnih arobnih
rijei, Savezne priuve vre drutvene rituale koji izazivaju strahopotovanje, tako
mone i zastraujue transakcije da se ine izvan naeg poimanja... Prije svega, novac
74
VLADARI IZ SJENE
75
Izgradnja imperija
VLADARI IZ SJENE
Tijekom prve polovine 19. stoljea braa su izvravala vane transakcije u ime
vlada Engleske, Francuske, Prusije, Austrije, Belgije, panjolske, Napulja, Portugala,
Brazila, raznih njemakih drava i manjih zemalja. Bili su osobni bankari mnogih
okrunjenih europskih glava. Mnogo su ulagali, preko posrednika, u daleka trita
poput amerikog, indijskog, kubanskog i australskog, napominje Griffin.
Naravno, da bi zatitili tako velika ulaganja, Rothschildi su morali u nekoj mjeri
nadzirati aktivnosti drava u kojima su djelovali. Takoer, financirali su razne zemlje
i zatim ih navodili na sukob kako bi ih podvrgli svojoj volji. Taj je manevar poznat kao
ravnotea snaga i zahtijevao je veliku tajnovitost.
Ostajui iza kulisa, mogli su izbjei nalet bijesa javnosti koji je, umjesto prema
njima, bio usmjeren na politike figure koje su oni u velikoj mjeri kontrolirali", obja
njava Griffin, dodajui: To je tehnika kojom se otada slue financijski manipulatori,
a danas se u cijelosti njome koriste oni koji upravljaju Sustavom saveznih priuva.
Rothschildi su ostali klanski orijentirani kroz cijelo 20. stoljee, kao to dokazuje
biograf Wilson opisujui kako je Lionel de Rothschild jednom proao sa mnom popis
svih ivuih lanova obitelji - desetine njih. 1 mogao je svakog na brzinu verbalno
skicirati."
Do kraja 1990-ih patrijarsi carstva Rothschilda bili su baruni Guy i Elie
de Rothschild u Francuskoj i lord Jacob Rothschild i sir Evelyn de Rothschild u
Britaniji.
Usprkos dananjoj otvorenosti medija, Rothschildi i dalje kriju svoje tajne.
Godine 1998. predavau povijesti na Oxfordu, Niallu Fergusonu, dopustili su objaviti
iscrpnu biografiju Rothschilda - ali samo do 1848. godine. Osvrnuo se na suludu
skupinu" zavjerenikih autora koji vide svjetsku kontrolu u aktivnostima Rothschilda
i pokuao napisati toboe znanstvenu povijest" te obitelji.
Meutim, Fergusonove izjave o nedunosti Rothschilda opovrgava njegovo vla
stito priznanje da mu je ak i kao slubenom biografu istraivanje bilo ogranieno.
Od poetka je slubeno dogovoreno da u imati pravo slobodno citirati bilo koji
materijal iz arhive Rothschilda u Londonu datiran prije oujka 1915. godine... i iz
bilo kojeg drugog arhiva i privatne zbirke spisa ako mi njihovi skrbnici to dopuste",
objasnio je.
ak i tada je Ferguson otkrio znaajne praznine i isputanja u arhivima, osobito
to se tie godina koje prethode Amerikom graanskom ratu. Kao samozvani ateist
iz kalvinistike sredine, nije obraao nimalo pozornosti na metafizike aspekte podri
jetla Rothschilda, njihovo poznavanje kabalistike tradicije ili vezu s masonstvom i
drugim tajnim drutvima.
Meutim, Rothschildi ne mogu pobjei svim medijskim istraivanjima pa do nas
povremeno dopre neka kratka vijest, kao 8. srpnja 1996. g., o tajnovitom samouboj
stvu 41-godinjeg Amshela Rothschilda, upravitelja obiteljskoga financijskog carstva.
Amshel je, kao najstariji sin, postao izvrni direktor Rothschild Asset
Managementa 1990. godine te napredovao do mjesta predsjednika 1993. Navodno
77
JIM MARRS
78
VLADARI 12 SJENE
80
VLADARI IZ SJENE
tajkuna.
Cecil Rhodes, vie od bilo koga drugog, dao je poticaj za formiranje nekoliko
tajnih drutava ukljuujui RIIA-u i C FR , poevi s njegovim Skupinama okruglog
stola.
Profesor Carroll Quigley, ugledni povjesniar i profesor povijesti u Diplomatskoj
koli na Sveuilitu u Georgetownu i sveuilini mentor predsjednika Clintona, obja
snio je: Rhodesove stipendije [Clinton je dobio jednu]... poznate su svima. Ono to
nije ope poznato jest da je Rhodes u pet prethodnih oporuka ostavio svoje bogat
stvo za stvaranje tajnoga drutva koje e se posvetiti ouvanju i irenju Britanskoga
Carstva. A ono to se ini da nije poznato nikome jest to da to tajno drutvo... postoji
i danas.
Budui da Quigley i mnogi drugi smatraju Skupine okruglog stola preteama
suvremenih tajnih drutava, trebalo bi se poblie pozabaviti Cecilom Rhodesom,
njegovim pouzdanikom lordom Milnerom i njihovim stajalitima.
Rhodes i Ruskin
82
VLADARI IZ SJENE
zor nad dravom, bilo diktatora ili posebne vladajue klase, Ruskin je ustvrdio: Moj
je stalni cilj pokazati vjeitu nadmo nekih ljudi nad drugima, katkad ak i jednoga
ovjeka nad svima ostalim a.
Prema Quigleyju, Rhodesa se toliko dojmila Ruskinova filozofija da je rukom
prepisao jedno od njegovih oksfordskih predavanja i nosio ga sa sobom trideset
godina.
Michael Baigent i Richard Leigh, autori Hrama i loe, otkrili su da je Rhodes
bio aktivan meu britanskim slobodnim zidarima, to ga povezuje s drugim istaknu
tim osobama iz 19. stoljea poput kraljeva Georgea IV i Vilima IV., kao i s lordom
Randolphom Churchillom (Winstonovim ocem), markizom od Salisburyja, Arthurom
Conanon Doyleom, Rudyardom Kiplingom i Oscarom Wildeom. Zaokupljenost te
skupine Platonovom i Ruskinovom filozofijom te teozofijom madame Blavatsky
podudarala se s idealima slobodnih zidara.
Uz pomo bliskoga prijatelja, njemakoga veletrgovca Alfreda Beita, Rhodes
je irio.svoju dijamantsku tvrtku pa je De Beers 1891. godine kontrolirao 90 posto
svjetske proizvodnje dijamanata. Sredinom 1890-ih Rhodes je utemeljio Diamond
Syndicate, preteu dananjega Central Selling Organizationa, koji nadzire gotovo 80
posto svjetske trgovine dijamantima.
Takoer je stekao velik nadzor nad transvalskim rudnicima zlata, koji su se vrlo
brzo razvijali. Uz bogatstvo koje se neprekidno poveavalo, Rhodes je poeo sanjati
i o eljeznikoj pruzi od June Afrike do Kaira i irenju britanskog imperija, to je
ukljuivalo i stoljetni san o vraanju amerikih kolonija.
Kao i iza Morgana i Rockefellera, i iza Rhodesa otkrivamo golemu mo obitelji
Rothschild.
Bili su financijeri Cecila Rhodesa, omoguivi mu da ostvari monopol nad
nalazitima dijamanata u Junoj Africi, pie Griffin. Jo su uvijek povezani s De
Beersom. U studenom 1997. godine kad je, u dobi od sedamdeset jedne godine, u
Zencvi umro barun Edmond Adolphe Maurice Jules Jacques de Rothschild, izvjeteno
je da je imao znaajan udio u tvrtki De Beers Consolidated Mines u Junoj Africi.
Ideju o povezanosti Rhodesa i Rothschilda iznio je i bivi britanski obavjetajac
dr. John Coleman, koji pie: Rhodes je bio glavni posrednik Rothschilda... [koji je]
izvlastio junoafrike Bure od njihova prava na zlato i dijamante koji lee u njihovoj
zemlji. Prema Colemanu, Rhodesova prva Skupina okrugloga stola osnovana je u
unoj Africi financijama britanskih Rothschilda da bi se Britaniji odani poslovni
deri obuavali kako odrati nadzor nad bogatstvom te zemlje. Ideju da su Rothchildi
nancirali Rhodesa podrava i Frank Aydelotte, koji je u Amerikim Rhodesovim stiidijama (American Rhodes Scholarships) napisao: Rhodes je 1888. napisao svoju
~u oporuku... ostavivi sve lordu Rothschildu...
Okrugli stolovi poeli su kao niz polutajnih skupina, po uzoru na iluminate
slobodne zidare s unutarnjim" i vanjskim krugovima i piramidalnom hijerarjom. Unutarnji se krug nazivao krugom upuenih (ili odabranih) dok se vanjski
83
JIM MARRS
nazivao drutvom pomagaa. Dva lana Rhodesova unutarnjega kruga upuenih bili
su britanski novar lord Victor Rothschild i lord Milner. Rhodes je prozvao svoje
tajno drutvo Okruglim stolom prema legendarnom sastajalitu kralja Artura. Valja
napomenuti da je legenda o Arturu i Svetom gralu usko povezana s kontroverznom
idejom loze koja vue podrijetlo od Isusa - sangreala ili kraljevske krvi, o emu emo
raspravljati kasnije.
Coleman pie da su se, opskrbljeni golemim bogatstvom koje su stekli kontro
lirajui zlato, dijamante i lijekove, lanovi Okrugloga stola ratrkali po svijetu kako
bi preuzeli kontrolu nad fiskalnom i monetarnom politikom i politikim vodstvom u
svim zemljama u kojima su djelovali.
Predstavljajui primjer za dananje meusobno povezane uprave korporacija i
zaklada osloboenih od poreza, sam Okrugli stol sastoji se od labirinta tvrtki, insti
tucija, banaka i obrazovnih ustanova, za koji bi i kvalificiranom aktuaru trebala cijela
godina da ga sredi, tvrdi Coleman.
Dok bi neki mogli optuiti Colemana kao teoretiara zavjere, to ne bi mogli rei
i za dr. Quigleyja.
Uistinu postoji, i postojala je cijeli jedan narataj, meunarodna anglofilska
mrea koja djeluje, u odreenoj mjeri, onako kako radikalna desnica smatra da djeluju
komunisti, potvrdio je Quigley. Znam za djelovanje te mree zato to sam je istrai
vao 20 godina, a dvije mi je godine, poetkom 1960-ih, bilo doputeno prouavati nje
zine dokumente i tajne arhive. Nemam averziju prema njoj ni prema veini njezinih
ciljeva jer velik sam dio ivota bio blizak i njoj i njezinim instrumentima... Openito,
moje se miljenje najvie razlikuje po tome to ona eli ostati nepoznata, a ja vjerujem
da je njezina uloga u povijesti dovoljno znaajna da bude poznata.
Quigleyjeve rijei ponovili su Wallechinsky i Wallace, koji su citirali Rhodesovu
oporuku. Ona poziva na osnivanje, promicanje i razvoj tajnoga drutva, iji e pravi
cilj i svrha biti produljenje britanske vladavine diljem svijeta... [to ukljuuje] konani
povratak Sjedinjenih Amerikih Drava.
Godine 1890. kraljica Viktorija, impresionirana njegovim imperijalistikim
pogledima, imenovala je Rhodesa premijerom afrike kolonije Cape. Nakon njegove
smrti od srane bolesti 1902. godine, Rhodesovu reputaciju nepopustljivog biznisme
na i politiara ublaila je vijest o njegovu velikodunom planu da omogui stipendije
mladim ljudima na Oxfordu koji mnogo obeavaju. Premda su Rhodesa uzdizali zato
to je zabranio diskvalificiranje kandidata na temelju rase, oito je ostao ovjek svoje
ga doba budui da je jednom iznio svoju elju za jednakim pravima za sve bijelce".
Za samoga se Rhodesa smatralo da je bio lan tajne skupine poznate kao olimpijci, po grkim bogovima. Prema Colemanu, to je bilo samo drugo ime za globaliste
koje on naziva Komitetom 300. Povrh toga, smatralo se da je Rhodes bio povezan i s
tajnovitim iluminatima, najvjerojatnije preko svojih masonskih veza.
Quigley je Rhodesovo tajno drutvo oslovljavao u mnoini - Skupine okrugloga
stola, koje su imale pridodane ogranke u sedam zemalja do 1915. godine. Premda su
84
VLADARI IZ SJENE
85
| Drutvo lubanje i
I kostiju
86
VLADARI IZ SJENE
87
JIM MARRS
vitezova ili vitezova svetog Ivana. Punopravni lan poznat je kao starjeina, i potuje
ga se kao osnivaa.
Nelanovi se pogrdno nazivaju poganima ili vandalima.
Sutton napominje da aktivni lanovi u Lubanji i kostima dolaze iz jezgre od
moda 20 - 30 obitelji... Najprije imamo stare amerike obitelji koje su stigle na
istonu obalu u 17. stoljeu, primjerice Whitney, Lord, Phelps, Wadsworth, Allen,
Bundy, Adams i tako dalje, pie on. Zatim imamo obitelji koje su stekle bogatstvo
u posljednjih 100 godina, slale svoje sinove na Yale i u meuvremenu postale poput
starih obitelji, primjerice Harriman, Rockefeller, Payne, Davison.
Ecke pie da se te obitelji brinu o svojemu nasljedstvu i lozama kao u Starom
svijetu. Kae da se koriste dogovorenim brakovima kako bi zatitile ili unaprijedile'
genetiko nasljedstvo nazoviaristokrata koji duguju svoje naslijeeno bogatstvo i utje
caj krijumarenju droge, robovlasnitvu i pomno odabranim branim partnerima. Te
meusobno izmijeane obitelji pomau i podupiru jedna drugu u svojemu nastojanju
da ostvare financijsku, politiku i genetsku dominaciju.
Imate osjeaj da je mnogo brakova izmeu obitelji iji su lanovi pripadnici reda
Kostiju", slae se Rosenbaum. Godinu za godinom u Kostima nalazite Whitneyja,
Townsenda, Phelpsa... Zapravo bi se moglo napola ozbiljno ustvrditi da Kosti slue
kao neka vrsta trajnoga neslubenoga elitnoga eugenikog projekta kojim se novi jaki
geni dodaju lozama stimsonskog establimenta."
Nepotizam je duboko ukorijenjen u Redu, to se vidi iz injenice da je financijama
Russell Trusta upravljao John B. Madden mlai, partner u Brown Brothers Harrimanu,
koji je nastao spajanjem tvrtki Brown Bros. & Company i W. A. Harriman & Company
1933. godine. Madden je poeo raditi ondje 1940-ih dok je glava tvrtke bio Prescott Bush,
otac bivega predsjednika Georgea Busha, a svi su oni bili lanovi Lubanje i kostiju.
Noviji primjer strastvene odanosti lanova vien je u skandalu iz 1980-ih,
povodom povezanosti predsjednika Busha s kriminalnim aktivnostima u Kreditnotrgovakoj meunarodnoj banci (BC C I). Kad su nezakonite aktivnosti te banke izale
na vidjelo - ukljuujui mnoga istaknuta imena, Busheva administracija pokuala
je sprijeiti ili oslabiti bilo kakvu znaajnu istragu. N a koncu je slubenu istragu
BCCl-ja pokrenuo Senatov vanjskoposlovni pododbor za terorizam, narkotike i
meunarodne aktivnosti koji je vodio senator iz Massachusettsa John Kerry. Kerry je
bio predsjednik Odbora za kampanju za Senat Demokratske stranke, koji je dobivao
znaajne priloge od BCCI-ja, a Kerry je bio i lan Lubanje i kostiju. Istraga koju je
vodio Kerry je propala. Jack Blum, posebni odvjetnik Kerryjeva pododbora izjavio je:
Predloio sam ozbiljnu istragu BCCI-ja, i ignorirali su me... Zatakavanje na visokoj
razini svega to se tie BCCI-ja poelo je nakon to su carinske vlasti otkrile njihovu
operaciju pranja novca u Miamiju, a to je i dalje zatakano.
Interesi Morgana i Rockefellera bili su dobro zastupljeni u Redu. lan Percy
Rockefeller povezao je Red sa Standard Oilom, a brojni Morganovi ljudi pojavljuju se
na popisima Lubanje i kostiju.
VLADARI IZ SJENE
Dok J. P Morgan nije bio lan Kostiju, Harold Stanley (Red, 1908.) priklju
io se Morganovoj bankarskoj tvrtki Guaranty Trust 1915. godine i kasnije postao
Morganov partner i predsjednik udruene tvrtke Morgan, Stanley & Company. W.
Averell Harriman (Red, 1913.) bio je lan uprave Guaranty Trusta. H. R Whitney
(Red, 1894.) i njegov otac W. C. Whitney (Red, 1863.) bili su direktori Guaranty
Frusta.
Financijska mo nije uvijek bila usmjerena kroz izravno lanstvo u Lubanji i
kostima. Red kontrolira znaajan dio bogatstva Andrevva Carnegieja, ali nijedan
Carnegie nije bio lan Reda", pie Sutton. Red je iskoritavao Fordovo bogatstvo tako
oito protiv elja obitelji Ford, da su se dva lana obitelji povukla iz Upravnog odbora
Zaklade Ford. Nijedan Ford nije bio lan Reda. Morganovo ime nikad se nije pojavilo
na popisu lanova, premda su neki Morganovi suradnici bili u najuoj jezgri Reda,
primjerice [partner Harold] Stanley [iz tvrtke Morgan, Stanley & Co.], [sin Henryja
R] Davison i [John] Perkins.
MeGeorge Bundy (Red, 1940.) bio je predsjednik Zaklade Ford od 1966. do
1979. godine. Od poetka do sredine 1960-ih Bundy je sluio kao nacionalni savjetnik
za sigurnost i predsjedniku Johnu F Kennedyju i predsjedniku Lyndonu Johnsonu. U
isto vrijeme, njegov brat William Bundy (Red, 1939.), koji je radio za ClA-u, sluio
je kao pomonik ministra vanjskih poslova za istonu Aziju i Pacifik.
Mnoga druga glasovita imena mogu se povezati s Lubanjom i kostima: Low,
Forbes, Coolidge, Delano, Taft, Stimson i drugi. Meu istaknute lanove u novije
vrijeme spadaju predsjednik George Bush (Red, 1949.), William Bissell (Red, 1925.),
iji je brat Richard Bissell postao zamjenik direktora planiranja u CIA-i; Amory Howe
Bradford (Red, 1943.), koji je oenio Carol Warburg Rothschild 1941. i ubrzo postao
glavni direktor New )brk Timesa: Henry Luce (Red, 1919.), koji je postao elnik mo
noga i utjecajnoga nakladnikog carstva koje ukljuuje asopise Time i Life; i William
F. Buckley (Red, 1950.), poznati konzervativni kolumnist.
Tarpley i Chaitkin nisu sve to smatrali bezazlenim sveuilinim bratstvom.
Ovo stoljee duguje mnoge svoje strahote utjecajnim anglofilskim amerikim obiteljima koje dominiraju drutvom Lubanja i kosti i koriste ga kao agenciju za politiko
novaenje, osobito obiteljima Harriman, Whitney, Vanderbilt, Rockefeller i njihovim
odvjetnicima iz obitelji Lord, Taft i Bundy, komentirali su.
Drugi istraivai vide Lubanju i kosti kao epicentar kontrole novoga svjet
skog poretka. Red se naziva odskonom daskom za Vijee za inozemne odnose,
Bilderberge i Trilateralnu komisiju.
Nakon prouavanja utjecaja tog Reda i njegove kontrole na podruju vanjske
politike, financija, obrazovanja i religije, kranski autor i nakladnik Texe Marrs ista
knuo je: Drutvo lubanje i kostiju mora biti raskrinkano - ono je velika i neposredna
opasnost za nae slobode i naa ustavna prava.
Rosenbaum je u pokuaju da objasni sablasna vanjska obiljeja Reda napisao
da to jednostavno treba pripisati povodljivom mladom Russellu [koji je] nabasao
89
JIM MARRS
na istu zlatnu ilu pseudomasonske maskerade kao i iluminati". Iako je, moda uz
malo sarkazma, izrazio i mogunost da je istoni establiment demonska tvorevina
skrivene elite koja manipulira povijeu, a Lubanja i kosti jedan od njezinih centara
za novaenje.
Rosenbaum je takoer napisao da vidi Lubanju i kosti u strmoglavom opada
nju pa su posljednjih godina postale apatinija, hedonistikija, lagodnija pa ak,
kau neki, i dekadentnija skupina.
Kontroverza oko Reda izbila je na povrinu tijekom predsjednikih izbora
1980. godine. Bivi predsjednik amerike Laburistike stranke Lyndon H. LaRouche
pokuao je nominirati se kao nezavisni kandidat. N a nominacijskim izborima u New
Hampshireu, LaRouche je napao republikanskog kandidata Georgea Busha zbog
njegova lanstva u Redu izjavivi kako Lubanja i kosti nisu obino bratstvo, nisu
posebno drutvo bivih studenata s pridodanim glupostima. To je vrlo ozbiljan, vrlo
predan kult i zavjera protiv amerikog ustava. Poput apostola s Cambridgea, osoba
uvedena u Lubanju i kosti ostaje doivotno predani agent britanske tajne obavjetajne
slube. Mnogi promatrai smatraju d a je otkrivanje povezanosti s Lubanjom i kosti
ma, CFR-om i Trilateralnom komisijom stajalo Busha nominacijskih izbora u New
Hampshireu i naposljetku predsjednikog mandata 1980. godine.
Red je ili osnovao ili uao u ba svaku znaajnu znanstvenu, politiku i istrai
vaku organizaciju u Sjedinjenim Dravama, obznanio je Sutton.
Postoje naznake da bi Sutton mogao imati pravo. Jedno od najtemeljitijih istra
ivanja institucionalnih vlasnikih udjela, analiza je senatskog Odbora za dravne
poslove iz 1980. godine pod naslovom Struktura korporativne koncentracije vlasnitva
(Structure o f Corporate Concentration). Njezin zakljuak, kako izvjetava Donald
Gibson, bio je konkretan: Financijske institucije, dijelom ili u velikoj mjeri povezane
s Morganovim i Rockefellerovim kompleksom, dominantna su sila u gospodarstvu.
Nakon analize tog izvjetaja, Gibson je napisao: Morganov Upravni odbor
ukljuuje pojedince koji sjede u odborima 31 od prvih 100 tvrtki. Citicorp je povezan
s 49 najveih tvrtki, a Chase Manhattan, Chemical i Metropolitan Life imaju po 24
predstavnika drugih najveih tvrtki u svojim upravnim odborima. Ta i niz drugih pre
klapanja meu 100 najveih tvrtki predstavljaju gustu mreu odnosa pojaanu estim
vezama preko privatnih klubova, obrazovanja, brakova i lanstva u organizacijama
poput Vijea za inozemne odnose [Lubanja i kosti, Trilateralna komisija] i Poslovnog
vijea.
Gibson takoer napominje da su barem dvije Morganove i Rockefellerove insti
tucije meu est najveih dioniara AT&T-a, General Motorsa, Du Ponta, Exxona,
General Electrica, IBM-a, United Technologiesa i Union Pacifica.
Kao i u drugim tajnim drutvima, mogu se uoiti mnoge dounike veze izmeu
Lubanje i kostiju i CIA-e. Uz prije spomenute Busha, Bundyja i Bissella, meu druge
lanove Kostiju koji su postali dunosnici CIA-e spadaju direktor osoblja F. Trubee
Davison (Red, 1918.); ef CIA-ine-oaze u Bejrutu Jam es Buckley (Red, 1944.);
90
VLADARI IZ SJENE
92
VLADARI 12 SJENE
niz predstavnika korporacija koje bi mogli konkurirati Fortuneovoj listi 500 najveih
tvrtki, pie Paul Anderson u Aspen Times Weeklyju. Ipak, usprkos njegovu nacio
nalnom - zapravo, meunarodnom - znaenju, Zavod ostaje enigma veini lokalnih
stanovnika i posjetitelja.
Osnovan je 1940-ih godina kao Aspenski zavod za humanistike studije - dio
imena koji se tie humanizma izbaen je 1970-ih godina. Meu utemeljiteljima
su bili Walter Paepcke, ikaki industrijalac; Robert Maynard Hutchins, rektor
Sveuilita u Chicagu kojim dominiraju Rockefelleri; filozof Mortimer Adler; i lan
C FR -a i Kostiju Henry Luce, utjecajni ef publikacija Time i Life. Svi su ti ljudi bili
blisko povezani s tvrtkom Encyclopaedia Britannica, povezanom sa Sveuilitem u
Chicagu.
Usprkos nizu estokih razmirica s gradom zbog irenja i koritenja zemljita,
Zavod i dalje koristi smirujuu atmosferu Stjenjaka kako bi ugodio gostima na mno
gim utjecajnim seminarima i konferencijama.
Zavod za politike studije (IPS), krovna organizacija koja obuhvaa stotine razli
itih skupina koje predstavljaju i lijevi i desni dio politikoga spektra, i dalje djeluje
u Washingtonu. To je jo jedan primjer organizacije povezane s tajnim drutvima.
Coleman pie: IPS je oblikovao i preoblikovao ameriku politiku, vanjsku i unutar
nju, otkad su ga osnovali Jam es P Warburg i Rothschildove tvorevine u Sjedinjenim
Dravama, te podupirali Bertrand Russell i britanski socijalisti preko svojih mrea
u Americi... Ciljevi IPS-a potjeu od zadataka koje je pred njega postavio britanski
Okrugli stol... od kojih je jedan od najvanijih stvoriti 'novu ljevicu' kao masovni
pokret u SAD-u. IPS treba izazvati razdor i nemire te proiriti kaos poput poara koji
se oteo nadzoru, proiriti ideale' ljeviarskoga nihilistikog socijalizma, podrati
neogranienu uporabu droga svih vrsta te biti batina' kojom e se udarati po poli
tikom establimentu Sjedinjenih Drava.
Prema Colemanu, osnivai IPS-a Richard Barnett i Marcus Raskin kontrolirali
su tako razliite elemente kao to su Crne pantere, Daniel Ellsberg, lan osoblja
Nacionalnoga sigurnosnog vijea Morton Halperin, organizacije Weatherman i
Venceremos te kampanjsko osoblje predsjednikoga kandidata Georgea McGoverna.
S. Steven Powell napominje da je proklamirani cilj IPS-a bio likvidirati sve eko
nomske, politike, socijalne i kulturne institucije u Sjedinjenim Dravama. Nakon
opsenog istraivanja, malo prije sloma komunizma, zakljuio je: Temeljiti pregled
[aktivnosti IPS-a] otkriva da mnogo toga to Zavod ini zapravo slui i interesima
Sovjetskoga Saveza... IPS je bio iznimno uspjean u promoviranju sveobuhvatnoga
radikalnog plana odravajui fasadu znanstvenoga istraivakog centra."
Prema istraivaima, IPS dobrim dijelom financiraju organizacije povezane s
CFR-om, ukljuujui Zakladu Rubin, koju predstavlja njujorka odvjetnika tvrtka
Lord. Day & Lord. Obitelj Lord ima lanove na popisima Lubanje i kostiju od 1898.
godine. Winston Lord (Red, 1959.), bivi pomonik Henryja Kissingera, bio je predsjed
nik Vijea za inozemne odnose 1983. godine, a kasnije Reaganov veleposlanik u Kini.
93
JIM MARRS
94
VLADARI IZ SJENE
95
JIM MARRS
96
To su za nas vijesti
<
JIM MARRS
gledajui televiziju, tri sata sluajui radio, 48 minuta sluajui snimljenu glazbu, 28
minuta itajui novine, 17 minuta itajui knjige i 14 minuta itajui asopise.
Stapanje korporacijske medijske moi koja stvara te proizvode to troe vrijeme
strahovito se ubrzalo u 1990-im godinama, pretvarajui neko ugledne tiskovine u
tek neto vie od reklamnih distribucijskih sustava. A ak se i njihov broj smanjuje.
Ben Bagdikian, bivi dekan Fakulteta novinarstva na Kalifornijskom sveuilitu u
Berkeleyju, izvjetava d a je 1982. godine 50 korporacija kontroliralo veinu masovnih
medija u Sjedinjenim Dravama. Do sijenja 1990. taj se broj smanjio na samo 23, a
do kraja 1997. pao je na deset.
Prema istraivanju Standard & Poora, deset najveih medijskih korporacija
(poevi od najvee) bili su Time-Warner (asopisi, radio/TV, kabelska TV); Walt
Disney (novine, asopisi, radio/TV, kabelska TV); Tele-Communications (kabelska
TV); News Corp. (novine, asopisi, radio/TV' kabelska TV, drugo); C B S (radio/TV,
kabelska TV, drugo); General Electric (radio/TV, kabelska TV); Gannett (novine,
radio/TV, kabelska TV); Advance Publications (novine, asopisi); Cox Enterprises
(novine, radio/TV, kabelska TV); i New York Tim es (novine, asopisi, radio/TV).
Svaka od tih deset kompanija ima godinji bruto-prihod vei nego sljedeih pet
naest najveih medijskih tvrtki zajedno.
Tijekom 1990-ih telekomunikacijske tvrtke bile su sudionice najpraenijih i
najdramatinijih udruivanja i spajanja, pie Greider u knjizi Jedan svijet, spremni ili
ne (One World, Ready or Not). AT&T, Time Warner, T C I, M CI, Ameritech i Nynex,
C B S, ABC, Disney i mnogi drugi - dogovori o spajanju bili su zapanjujui, dok su
amerike tvrtke hrlile ujediniti trine snage i tehnoloka sredstva u kabelskim i tele
fonskim sustavima, radioteleviziji, filmskoj industriji, nakladnitvu i drugim medi
jima, istodobno osnivajui telekomunikacijska partnerstva u inozemstvu. Ameriki
potroai osigurat e kapital za te goleme nove konglomerate preko dereguliranih
pristojbi koje plaaju kabelskim i telefonskim tvrtkama. Jasno je da e pobjednici biti
nekoliko golemih i monih medijskih saveza, koji e dominirati kao eljezniki i naftni
trustovi 1890-ih godina.
Veterani Drugoga svjetskog rata mogli bi se lecnuti kad saznaju da je preuzima
njem Random Housea u srpnju 1998., njemaka tvrtka Bertelsmann A. G. postala
najvei nakladnik na engleskom govornom podruju. Samo ta tvrtka sad kontrolira vie
od dvadeset najveih nakladnika, ukljuujui Ballantine, Bantam, Crown, Del Ray,
Delacorte Press, Broadway Books, Dell, Dial, Doubleday, Fawcett, Harmony, Laurel,
Pantheon, Princeton Reviews i Times Books. Uza svu nakladniku mo, Bertelsmann,
ije je sjedite u Frankfurtu, rodnom gradu Mayera Rothschilda, u listopadu 1998.
kupio je 50 posto udjela knjiarske internetske stranice barnesandnoble.com.
Povrh tog vlasnikog udruivanja smanjuje se broj distribucijskih tvrtki, koje su
kljune za irenje informacija. Urednici Standard 8c Poora poalili su se 1996. godine
da su distribucijski problemi uzrokovani udruivanjem neko nezavisnih distributera
poremetili isporuke i odnose s trgovcima... Odgoene, pogrene i zakanjele isporu
98
VLADARI IZ SJENE
99
JIM MARRS
100
VLADARI IZ SJENE
Takve prie ne uspijevaju stii do ire javnosti zato to e, kako Greider tono
ukazuje, svakoga tko preispituje vladajuu opeprihvaenu ekonomsku mantru otro
kazniti tisak i multinacionalni interesi".
Osobito je zagonetno to to nijedan od amerikih budnih medija ne pokazuje
mnogo zanimanja da se ustanovi tko je vlasnik korporacija koje kontroliraju medije i
zemlju. Jedno od objanjenja za taj nedostatak istraivakoga ara mogao bi se nai u
prii jednoga novinara N BC-ja koji se 1990. godine obratio Toddu Putnamu, ured
niku National Boycott Newsa. Novinara je zanimalo koji je trenutno najvei bojkot.
Putnam je odgovorio: Najvei bojkot u zemlji je onaj protiv General Electrica. Na
to je novinar N BC-ja odmah odvratio: N e moemo to objaviti... Zapravo, mogli
bismo to objaviti, ali neemo. Godine 1986. General Electric kupio je N BC .
101
Osvrt
102
VLADARI IZ SJENE
103
JIM MARRS
104
Drugi dio
TRAGOVI ZAVJERE
Rat je reket... Rat je veim d ije lo m stvar novca. B ankari p o su u ju
novac stranim zem ljam a, a ka d ove ne m o g u platiti, p re d s je d n ik alje
vojsku.
general-bojnik Smedley D. Butler (1881. - 1940.)
107
Izvjetaj iz
Iron Mountaina"
108
VLADARI IZ SJENE
Press objavio je taj rad bez ikakva ograivanja, a ozbiljan i uen ton te studije s fusno
tama, skupa s globalnim i makroanalitikim pristupom, protuslove tvrdnji da se radi
0 fikciji. Rije je o nevjerojatnom dokumentu, napisanom na poetku amerikoga
nacionalnog iskustva u Vijetnamu, i on nesumnjivo odraava elitistike poglede onih
koji su navodno traili tu analizu.
John Doe je tvrdio da su momci iz Iron M ountaina, kako su se nazivali, proveli
neslubeno, neregistrirano istraivanje nesputano uobiajenim Vladinim ogranienji
ma. Predali su svoj izvjetaj u oujku 1966. godine.
Prema izvjetaju, sam rat temeljni je drutveni sustav unutar kojega se drugi
sporedni naini drutvene organizacije sukobljavaju ili kuju urote. To je sustav koji je
upravljao veinom povijesnih ljudskih drutava, kao to upravlja i dananjim. Autori
izvjetaja smatraju rat i nunom i poeljnom glavnom organizacijskom snagom" kao
1 bitnim ekonomskim stabilizatorom suvremenih drutava.
Izrazili su zabrinutost da bi zbog neodlunog vodstva" vladajua upravljaka
klasa mogla izgubiti sposobnost da racionalizira eljeni rat, to bi dovelo prak
tiki do ukidanja vojnih institucija", mogue posljedice koju su smatrali katastrofal
nom .
Stoga autori izvjetaja zakljuuju: najprije moramo odgovoriti, najodlunije
to moemo, da se ne moe odgovorno dopustiti da ratni sustav nestane dok (1.) ne
znamo kojim ga tono oblicima drutvene kontrole kanimo zamijeniti, i (2.) dok ne
budemo sigurni, bez ikakve opravdane sumnje, da e te zamjenske institucije sluiti
svojoj svrsi...
Najvanije, u izvjetaju stoji: Eliminiranje rata podrazumijeva eliminiranje
nacionalne suverenosti i tradicionalne nacionalne drave. I osim toga: Mogunost
rata prua osjeaj vanjske nunosti bez koje nijedna vlada ne moe dugo ostati na
vlasti... Temeljna vlast suvremene drave nad svojim narodom poiva u njezinoj rat
noj snazi.
U izvjetaju nadalje stoji da je rat sluio kao posljednja velika zatita od elimi
nacije nunih drutvenih klasa... drvosjea i vodonoa i da je funkcija rata kontrola
bitnih klasnih odnosa.
Autori izvjetaja pripisuju u zasluge vojnim institucijama to to su omoguile
asocijalnim elementima prihvatljivu ulogu u drutvenoj strukturi... Nije teko zami
sliti, primjerice, stupanj drutvenog poremeaja do kojega je moglo doi u Sjedinjenim
Dravama u posljednja dva desetljea da problem socijalno nezadovoljnih razdobljem
nakon Drugoga svjetskog rata nije bio predvien i uspjeno doekan, stoji u izvjeta
ju. Mlae i opasnije od tih neprijateljskih drutvenih grupacija dri pod kontrolom
Sustav selektivne slube." U prolosti se maloljetnim prijestupnicima esto nudio
izbor izmeu odlaska u zatvor i odlaska u vojsku.
U izvjetaju se sugerira to bi trebalo uiniti s ekonomski ili kulturno hendikepi
ranima meu nama. Mogui nadomjestak za kontrolu potencijalnih neprijatelja jest
ponovno uvoenje ropstva, u nekom obliku usklaenom s modernom tehnologijom
109
JIM MARRS
110
VLADARI 12 SJENE
111
I Perzijski zaljev
112
VLADARI IZ SJENE
Do 1990. Sadamov Irak bio je glavna prijetnja ravnotei snaga izmeu Izraela i
njegovih arapskih susjeda, ali nedostajalo mu je gotovine zbog rata s Iranom pa nije
mogao platiti svoje raune. Pod pritiskom meunarodnih bankara zbog sporog vraa
nja zajmova i Organizacije zemalja izvoznica nafte (O PEC ), koje mu nisu dopustile
da podigne cijenu nafte, Sadam se okrenuo Kuvajtu kao izvoru prihoda. U to je doba
Kuvajt bio trei najvei proizvoa nafte, uz Irak i Saudijsku Arabiju.
Kuvajt je od Iraka odvojila Britanija, koja je 1899. godine preuzela kontrolu nad
kuvajtskom vanjskom politikom prema sporazumu s diktatorskom obitelji Sabah. Ta
je obitelj dala niz eika nakon sto je preuzela vlast nad nomadskim plemenima na tom
podruju 1756. godine. Kuvajt je postao britanski protektorat 1914. godine, kad je
njemaki interes iznenada tom podruju dao strateku vanost. Britanska dominacija
uvrena je i slanjem britanskih postrojbi na to podruje 1961. godine, nakon to je
Irak zatraio njegov povratak.
Pentagon je jo od sredine srpnja 1990. godine znao da se irake postrojbe
koncentriraju du kuvajtske granice. 25. srpnja Sadam je traio savjet od Sjedinjenih
Drava glede svojih namjera da vrati Kuvajt. Sastao se s amerikom veleposlanicom
April Glaspie koja mu je rekla: Imam upute izravno od predsjednika Busha da
poboljam nae odnose s Irakom. Imamo prilino razumijevanje za va zahtjev za
viim cijenama nafte, neposredan uzrok vae konfrontacije s Kuvajtom... Dobila sam
nalog da vas pitam, u duhu prijateljstva, a ne konfrontacije, glede vaih namjera: zato
se vae postrojbe koncentriraju tako blizu kuvajtske granice?"
Prema transkriptima objavljenim dugo nakon rata, Husein je objasnio da mu je,
iako je spreman na pregovore o svojem graninom sporu s Kuvajtom, namjera ou
vati cjelovitost Iraka u obliku koji elimo. Taj je oblik, dakako, ukljuivao Kuvajt,
koji je Sadam i dalje smatrao dijelom Iraka. Koje je miljenje Sjedinjenih Drava o
tom e? pitao je.
Nemamo miljenje o vaim meuarapskim sukobima, kao to je va spor s
Kuvajtom, odvratila je Glaspie. Ministar Baker uputio me da naglasim kako kuvajtsko
pitanje nema veze s Amerikom, to je prvi put reeno Iraku 1960-ih godina."
..Ubrzo nakon toga, April Glaspie napustila je Kuvajt radi ljetnog odmora, to
je bio jo jedan znak ope amerike nezainteresiranosti za kuvajtsko-iraku krizu",
napominju Tarpley i Chaitkin, autori knjige George Bush: neautorizirana biografija
(George Bush: The Unauthorized Biography). Bush se 31. srpnja sastao s republikan
skim elnicima u Kongresu, ali nije nita rekao o situaciji u Zaljevu.
Kriza se zaotrila 2. kolovoza kad su irake postrojbe ule u Kuvajt. Bush je
zamrznuo svu iraku imovinu u SAD-u, poveavi tako Sadamove probleme koji su
se pogorali nakon to su mu 1990. godine meunarodni bankari odbili daljnje pozaj
mice. Glaspiejevoj je Ministarstvo vanjskih poslova zabranilo da govori pa amerika
javnost nije mogla saznati za Bushevu dvolinost.
U kasnijem svjedoenju pred senatskim Odborom za vanjske poslove, Glaspie je
ukazala na to da je sastanak 25. srpnja bio njezin prvi i jedini susret sa Sadamom, koji
113
JIM MARRS
114
115
JIM MARRS
116
VLADARI IZ SJENE
117
Vijetnam
Iako se preutni pristanak ljudi na namjerno prouzroen rat moe initi nevje
rojatnim onima koji nisu svjesni metoda tajnih drutava, postoji mnogo dokaza koji
ukazuju na to da su Vijetnamski rat smislili ljudi s istim nainom razmiljanja kao
autori Izvjetaja iz Iron Mountaina .
Mnogi autori koji piu o zavjerama vide Vijetnamski rat kao klasian primjer
Hegelove dijalektike na djelu - stvoriti problem (Vijetkong kojega podupire Sjeverni
Vijetnam), ponuditi rjeenje (sve vea pomo i sve brojnije postrojbe u Junom
Vijetnamu) kako bi se stvorila sinteza (amerika prevlast u jugoistonoj Aziji).
Ameriki angaman u Vijetnamu poeo je tajnim sporazumima na Jalti za vrijeme
Drugoga svjetskog rata. Amerika sfera utjecaja trebala je biti Pacifik - jo smo uvijek
prisutni na Filipinima i junopacifikim otocima - i jugoistona Azija. Meutim, nakon
prekida neprijateljstava u Europi, Francuska je brzo povratila svoju vojnu kontrolu nad
francuskom Indokinom pa su ameriki planovi za tu regiju stavljeni na ekanje.
Povijest Vijetnamskog rata moe se ocrtati na primjeru Nguyena Vana Thanha,
sina skromnoga vijetnamskoga seoskog uitelja. Taj je ovjek kasnije promijenio ime
u Ho i Min (Onaj Koji Prosvjetljuje) i postao pokretaka snaga indokineskog nacio
nalizma tijekom tri desetljea. I njega se moe povezati s istim silama koje su stvorile
komunistiki pokret u 20. stoljeu.
Kao mladi Ho je za vrijeme Prvoga svjetskog rata ivio u Francuskoj gdje je stu
pio u kontakt s francuskim socijalistima i njihovom filozofijom koja vue korijene od
iluminata i masona. Godine 1919. govorio je pred braom Warburg i drugim uzvani
cima na Versajskoj mirovnoj konferenciji, pozivajui na proirenje prava u Indokini.
Godine 1930. Ho je osnovao Vijetnamsku komunistiku partiju koja je kasnije,
na poticaj sovjetskih elnika, promijenila ime u Indokineska komunistika partija da
je se ne bi doivljavalo samo kao nacionalni pokret. Meutim, nacionalizam Hoove
partije potvren je 1941. godine, kad su on i drugi stigli u Vijetnam i osnovali Ligu
za nezavisnost Vijetnama, ili Vijetmin.
Kad su Japanci pregazili Indokinu 1945. godine, Ho i general Vo Nguyen Giap
poeli su suraivati s amerikom Upravom stratekih slubi kako bi izbacili okupa
cijske snage.
118
VLADARI IZ SJENE
I J. F. Kennedy
i protiv globalista
Do 1963. godine najvea smetnja veem ratu u Jugoistonoj Aziji bio je pred
sjednik John F. Kennedy, koji je ve izraavao svoju suzdranost glede amerikog
uplitanja.
Demokrat John F Kennedy pobijedio je Eisenhowerova potpredsjednika, repu
blikanca Richarda Nixona na izborima 1960. godine, a glavni su mu savjetnici dolazili
iz tajnih drutava. Posebni savjetnik John Kenneth Galbraith napomenuo je: N as
koji smo radili na Kennedyjevu izboru Vlada je zbog toga tolerirala i pitala nas za
miljenje, ali vanjsku politiku i dalje su odreivali ljudi iz Vijea za inozemne odnose."
Prekomjeran broj lanova CFR-a u Vladi ak je privukao i pozornost predsjednika
Kennedyja koji je komentirao: .Volio bih vidjeti neka nova lica, ali tu su neprestano
jedna te ista.
Odmah nakon to je izabran, Kennedy se suoio sa sukobom u Laosu.
Nagovjetavajui Vijetnam, u tom su sukobu bili suprotstavljeni komunisti Pathet
Laoa i general Phoumi Nosavan, koji je imao podrku CIA-e. Nakon to je preuzeo
dunost, Kennedyju su svi, od bivega predsjednika Eisenhowera do Glavnoga stoe
ra, savjetovali da poalje postrojbe kao podrku Nosavanu. Ministar obrane Robert
Strange, M cNam ara i Walt Rostow, elnik Vijea za strateke smjernice Ministarstva
vanjskih poslova, oba lanovi CFR-a, glasno su podravali slanje postrojbi. Kennedy
je to odbio.
C F R se zanimao za Vijetnam od samoga poetka. Godine 1951. C F R je zajedno
s Kraljevskim institutom za meunarodne poslove osnovao radnu skupinu, financira
nu preko Zaklade Rockefeller, koja e se izmeu ostalog baviti Jugoistonom Azijom.
Ia je skupina predlagala zajedniku britansko-ameriku prevlast nad tim podrujem
u skladu sa sporazumima iz Jalte. Za vrijeme Eisenhowerova mandata, osniva CFR-a
i ministar vanjskih poslova John Foster Dulles, zajedno sa svojim bratom Allenom
Dullesom, takoer osnivaem CFR-a i direktorom ClA-e, nadzirao je provedbu te
politike koja je kasnije ukljuivala i dolazak amerikih vojnih savjetnika nakon poraza
Francuza.
U rujnu 1954. godine, samo etiri mjeseca nakon pada kod Dien Bien Phua,
ameriki ministar vanjskih poslova John Foster Dulles, osniva CFR-a, sazvao je
120
VLADARI IZ SJENE
121
JIM MARRS
122
VLADARI IZ SJENE
123
Prema cilju s
Lyndonom B. Johnsonom
VLADARI IZ SJENE
A-4 kruila iznad zaljeva, kasnije je izvijestio: Posade razaraa dojavljivale su gdje
misle da su bili torpedni amci, ali ja nigdje nisam mogao nai te proklete amce.
Ipak, na temelju toga fantomskog napada, Johnson je sazvao kongresne vode i
zatraio odobrenje da vojno odgovori. Rekao im je: elim da oni [Sjevernovijetnamci]
znaju da to neemo pokorno podnositi i da nai momci plove tim vodama".
Uspanien u tim napetim hladnoratovskim danima, Zastupniki dom jednogla
sno je dopustio Johnsonu, kao vrhovnom zapovjedniku, da poduzme sve nune kora
ke, ukljuujui uporabu oruane sile, kako bi se pruila pomo svakoj zemlji lanici ili
potpisnici Sporazuma o zajednikoj obrani koja trai pomo u obrani svoje slobode.
Rezolucija o ouvanju meunarodnoga mira i sigurnosti u jugoistonoj Aziji,
poznatija kao rezolucija o Tonkinkom zaljevu, usvojena je u Senatu s omjerom gla
sova 88 naprema 2. Jedan od protivnika rezolucije, aljaki senator Ernest Gruening,
upozorio je da rezolucija nije nita drugo doli prijevremena objava rata. A oregonski
senator Wayne Morse upozorio je: Smatram da e u sljedeem stoljeu budui nara
taji gledati sa zgraanjem i velikim razoaranjem na Kongres koji je poinio takvu
povijesnu pogreku."
Rezolucija je uredno zaobila ustavni uvjet prema kojemu samo Kongres ima
ovlasti objaviti rat. Krajem sijenja 1965. M cNamara i savjetnik za nacionalnu sigur
nost McGeorge Bundy rekli su predsjedniku Johnsonu kako je vrijeme da se prekine
petnaestogodinji ogranieni ameriki angaman u Vijetnamu. Rekli su da je vrijeme
za izravnu vojnu intervenciju ili za kraj sukoba putem pregovora. Bob i ja bili smo
skloniji prvom rjeenju, Bundy je kasnije napisao. Johnson se sloio, i mjesec dana
kasnije zapoela je akcija bombardiranja Sjevernog Vijetnama pod kodnim imenom
Kotrljajua grmljavina". Do lipnja je Johnson poslao 100 000 vojnika i Vijetnamski
je rat ozbiljno zapoeo.
Kako bi se dodatno ojaala ta kampanja, ameriki veleposlanik u Sajgonu, lan
CFR-a, Henry Cabot Lodge, zamijenjen je lanom CFR-a i bivim efom Glavnoga
stoera, generalom Maxwellom Taylorom.
Iz perspektive 1984. godine, urednici U.S. News & World Reporta tono su
uvidjeli da je tada posijano sjeme za dananji sukob izmeu predsjednika Reagana
i Kongresa zbog uporabe amerike vojne sile - od Centralne Amerike do Libanona
i Perzijskoga zaljeva. Godine 1999., dok je predsjednik Clinton bio pred opozivom
/bog tajenja seksualne afere, ini se da se nitko u Kongresu nije zamarao time to
je nastavio tu neustavnu tradiciju napadima na Irak i Kosovo u ime Ujedinjenih
naroda.
Pogled na lanove Vijea za inozemne poslove - tu tvorevinu Rockefellerovih
Morganovih ljudi koji su povezani s mentalitetom Rhodesova i Milnerova tajnoga
drutva - otkriva nam popis glavnih likova ere Vijetnamskoga rata: M cNamara, Cyrus
Since, Walt Rostow, William i McGeorge Bundy, Dean Acheson, Dean Rusk i Averell
'arriman. Svi ameriki veleposlanici u Sajgonu za vrijeme rata - Henry Cabot Lodge,
laxwell Taylor i Ellsworth Bunker - bili su lanovi CFR-a i igrali su istaknute uloge
125
JIM MARRS
126
VLADARI IZ SJENE
*
Bundyjev brat, lan CFR-a, McGeorge Bundy (Red, 1940.), navodno je bio
jedan od poticatelja Izvjetaja iz Iron M ountaina" te Kennedyjev i Johnsonov
posebni pomonik za pitanja nacionalne sigurnosti; tu je poziciju mogao koristiti
da sortira informacije svom efu. Bundy se prikljuio amerikoj vojsci kao redov na
poetku Drugoga svjetskog rata i ubrzo je pomagao u planiranju invazije na Siciliju i
Normandiju. Kasnije je, u dobi od 27 godina, postao pomonik ministra rata. Potom
je sluio kao predsjednik Zaklade Ford od 1966. do 1979. godine.
Djelujui zajedno, braa Bundy mogla su potpuno kontrolirati tijek informacija
koje se odnose na Vijetnam iz obavjetajnih agencija te Ministarstva vanjskih poslova
i obrane, pretpostavlja Anthony C. Sutton.
Ministar vanjskih poslova Dean Rusk, koji je takoer imenovan kao poticatelj
Izvjetaja iz Iron M ountaina", bio je zamjenik efa osoblja u saveznikom zapo
vjednitvu u Aziji za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Dean Rusk, Rhodesov stipen
dist, lan CFR-a i predsjednik Zaklade Rockefeller, provodio je politiku Johna F
Kennedyja, ali i politiku svojega bliskog prijatelja Lyndona Johnsona, koji je svojoj
biografinji Doris Kearns rekao da je izgradio svoj savjetniki sustav oko Ruska.
lanovi CFR-a Dean Acheson i Robert Lovett oduevljeno" su preporuili Ruska
predsjedniku Kennedyju.
Kako su dokumentirali Walter Isaacson i Evan Thomas, predsjednik Johnson
sastajao se s odabranom skupinom od etrnaest savjetnika gotovo svakodnevno. Meu
njima je bilo dvanaest lanova CFR-a, svi su bili bankari ili pravnici i svi su prepo
ruivali vei angaman u Vijetnamu. estorica kljunih savjetnika bili su Trumanov
ministar obrane Robert Lovett, John J. McCloy, Averell Harriman, Dean Acheson te
savjetnik u Ministarstvu vanjskih poslova Charles Bohlen i bivi ameriki veleposlanik
u Rusiji George Kenna - svi lanovi CFR-a. Johnson ih je zvao svojim mudracima.
Do 1968. godine svi ti savjetnici najednom su se okrenuli protiv rata.
Johnson je bio tako okiran i utuen zbog te izdaje vanjskopolitike elite da je
na televiziji obznanio da se nee ponovno kandidirati. Kad su ga upitali zato su
Johnsonovi savjetnici promijenili stav, general Maxwell Taylor mogao je odgovoriti
samo sljedee: Moji prijatelji iz Vijea za inozemne odnose ivjeli su u sjeni Next'
\brk lim esa." Drugim rijeima, ti su se ljudi prenuli iz samozavaravanja i shvatili da
su Sjedinjene Drave podijeljene oko Vijetnama. ak i tada, rat se nastavio sljedeih
sedam godina.
S novoimenovanim predsjednikom Richardom Nixonom na elu ratnog pothva
ta. lan CFR-a i Trilateralne komisije Henry Kissinger stupio je na dunost savjetnika
za nacionalnu sigurnost poetkom 1969. godine. Do kraja te godine Kissinger je
;uzeo kontrolu nad amerikom politikom u Vijetnamu. Neki tvrde da je postavljen
tu poziciju upravo radi toga. Nixonov ministar obrane Melvin Laird priznao je:
kao bih d aje , to se tie ideolokog pogleda na svijet, predsjednik Nixon u velikoj
jeri bio pod Kissingerovim utjecajem premda mu nije bio prijatelj i nije ga poznavao
je prosinca 1968. godine.
127
JIM MARRS
128
VLADARI IZ SJENE
129
I Trgovanje s neprijateljem
130
VLADARI IZ SJENE
stra vanjskih poslova predsjednika Reagana. Shultz je bio direktor CFR-a i roak ge
Harold Pratt, koja je donirala Pratt House Vijeu za sjedite.
Dakle, ameriki vojnici borili su se protiv Sjevernog Vijetnama, dok su ameriki
proizvodi i financije odlazili u Rusiju i istonu Europu koji su slali novac i materijale
u Sjeverni Vijetnam. Stoga je razumljivo zato su studenti, od kojih su mnogi bili
itekako svjesni apsurdnosti te situacije i od kojih su svi bili podloni vojnoj obvezi,
poeli demonstrirati protiv rata.
ak i u antiratnom pokretu moe se pronai ruka tajnih drutava. Godine 1968.,
Jam es Simon Kunen, autor knjige o svojim studentskim aktivistikim danima pod
naslovom Izjava o jagodama: biljeke studenta revolucionara (The Strawberry Statement:
Notes of a College Revolutionary), napisao je: ,,I na skupu [Prve studentske internacionale pod pokroviteljstvom organizacije Studenti za demokratsko drutvo] ljudi s
okruglih stolova Business Internationala - sastanaka pod pokroviteljstvom Business
Intemationala za njihove klijente i elnike vlada - pokuali su vrbovati neke radikale.
T i su ljudi vodei svjetski industrijalci i sastaju se kako bi odluili kako e nam se
odvijati ivoti. To su tipovi koji su napisali Savez za napredak [Kennedyjev program iz
1961. godine ija je svrha bila oko 20 milijardi dolara pozajmica za ekonomske i dru
tvene reforme u 22 latinoamerike zemlje, koji je propao ubrzo nakon njegove smrti].
Oni su lijevo krilo vladajue klase... Ponudili su da financiraju nae demonstracije u
Chicagu. Nudili su nam i novac od Essa, tj. Rockefellera. ele da napravimo velik
radikalni mete kako bi se inilo da su oni u centru dok se kreu ulijevo.
Kunen je uhvatio zbunjeno stanje duha mlaahnih antiratnih demonstranata na
poetku svoje knjige napisavi: Nije li neobino da nitko nikad ne ide u zatvor zato
to vodi rat, a kamoli zato to ga zagovara? Ali, zatvori su puni onih koji ele mir. Ne
htjeti ubijati znai biti kriminalac. Strpaju te u zatvor samo ako trai od njih da te
puste na miru. To mi se ini sasvim neobinim.
Za one Amerikance koji su to proivjeli - bili protiv rata ili ne - cijena
Vijetnamskoga rata trebala bi ostati svjea u svijesti: gotovo 50 000 mrtvih vojnika,
vie od 300 000 ranjenih (mnogo vie onih s mentalnim i emocionalnim problemima)
i propale nade predsjednika Johnsona u divno drutvo, koje je sruila podijeljena,
neprijateljska javnost, optereeno uzdrmanim gospodarstvom. Mnogo je veu cijenu
platio Vijetnam - 250 000 mrtvih Junovijetnamaca i 600 000 ranjenih, u usporedbi
s 900 000 ubijenih i dva milijuna ranjenih Sjevernovijetnamaca i vijetkongovaca.
Pbginule su jo stotine tisua civila i u Sjevernom i u Junom Vijetnamu, mnogi u
amerikim bombardiranjima, a seoska su podruja bila unitena bombama, topni
tvom, minama i kemikalijama. Ukupna financijska cijena rata procijenjena je na 200
milijardi dolara.
Nakon svega toga, SAD se povukao. Nepojmljivo je kako itko danas moe
promatrati ameriko iskustvo u Vijetnamu ikako drugaije nego kao potpuni poraz raz neshvatljiv hrabrim mukarcima i enama koji su se borili ondje, kao i veini
merikanaca.
131
JIM MARRS
I Koreja
133
JIM MARRS
134
VLADARI IZ SJENE
\
Vijee je u odsutnosti Sovjetskoga Saveza i s Kinom, koju je predstavljao samo
antikomunist ang Kai-ek, izglasalo intervenciju UN-a u Koreji. Teoretiari zavjere
napominju da je tu odluku mogao sprijeiti ruski veto. Ali, neobino je da su sovjet
ski delegati bojkotirali sastanak zato to U N nije priznao komunistiku Kinu. Ubrzo
nakon tog glasanja sovjetski su se delegati vratili iako Narodna Republika Kina jo
nije bila priznata.
27. lipnja, uz odobrenje UN-a, predsjednik Truman naredio je amerikim
postrojbama sudjelovanje u UN-ovoj policijskoj akciji" obrane June Koreje. Tijekom
srpnja i kolovoza, brojano i naoruanjem slabija junokorejska vojska, zajedno s
etiri slabo opremljene amerike divizije koje je poslao Truman, bila je potisnuta na
vrh Korejskog poluotoka. Situacija je do sredine rujna izgledala vrlo loe, a tada je
general Douglas MacArthur izvrio sjajan i smion napad na luku Inchon, smjetenu
na polovici poluotoka, kojim je prekinuta sjevernokorejska borbena linija i kojom su
presjeene opskrbne rute.
Razbijeni Sjevernokorejci povukli su se pred postrojbama U N -a - od kojih su
90 posto inili Amerikanci. Kad su borbe prele 38. paralelu, Mao Zedong je upo
zorio da bi svaki pokret postrojbi UN-a prema rijeci Yalu Jiang na granici s Kinom
bio neprihvatljiv. MacArthur je upozorio Ministarstvo vanjskih poslova da se kineske
postrojbe gomilaju sjeverno od te rijeke, ali na njegova se upozorenja nisu obazirali.
25 studenog gotovo 200 000 kineskih dobrovoljaca prelo je Yalu Jiang i sukobilo
se s nepripremljenim postrojbama UN-a. U prosincu ih je prelo jo 500 000. Opet
su Amerikanci i njihovi saveznici bili potisnuti, ali uspjeli su se pregrupirati pa su
se kasnije protunapadom vratili do 38. paralele. Rat se pretvorio u niz akcija iznad i
ispod sporne paralele.
Kao i u Vijetnamu, amerika je vojska bila onemoguena politikim odlukama
koje su je sprijeile da u potpunosti sudjeluje u korejskom sukobu. Ali, za razliku od
Vijetnamskoga rata, prilino ugledni vojni elnici usprotivili su se tim ogranienjima
i apelirali izravno na ameriku javnost da ih podri.
General MacArthur, junak Drugoga svjetskog rata, zapovjedio je zranim snaga
ma da bombardiraju mostove na rijeci Yalu Jiang, to bi prekinulo kineske opskrbne i
komunikacijske linije. Obratio se naklonjenim lanovima Kongresa da podre njegove
vojne akcije i dopuste nacionalistikim Kinezima na Tajvanu da otvore drugi front
protiv Kine kako bi se ublaio pritisak na Koreju.
Slubena reakcija bila je ustra. MacArthurove zapovijcdi za bombardiranje
ponitio je general George Marshall (otac Marshallova plana za obnovu Europe nakon
Drugoga svjetskog rata i lan C FR-a kojega je predsjednik Truman povukao iz miro
vine da mu bude ministar obrane). To je isti Marshall koji je kao ef Glavnog stoera
navodno bio unaprijed obavijeten o napadu na Pearl Harbor.
MacArthuru je nareeno da ne bombardira kljune kineske opskrbne baze i da
zapovijedi pilotima da ne love neprijateljske zrakoplove u bijegu. Kineski zapovjednik
Lin Piao rei e kasnije: Nikad ne bih izvrio napad te riskirao ivote svojih ljudi
135
JIM MARRS
i svoj vojniki ugled da nisam bio uvjeren kako e Washington sprijeiti generala
MacArthura da poduzme odgovarajue protumjere protiv mojih opskrbnih i komu
nikacijskih linija.
Zbog obraanja javnosti predsjednik Truman razrijeio je MacArthura dunosti
10. travnja 1951. godine. Zamijenio ga je general Matthew B. Ridgeway, koji je kasnije
postao lan CFR-a.
MacArthurov plan za diverzijski napad Tajvana nikad nije ostvaren. Blokiran
je Trumanovom naredbom samo dva dana nakon sjevernokorejskog napada. IVema
Vladinim dokumentima, Truman je rekao: Zapovjedio sam Sedmoj floti da sprijei
svaki napad na Formozu [dananji lajvan]. Kao dodatak tom potezu, pozivam kinesku
Vladu na Formozi da prekine sve zrane i pomorske operacije protiv kontinenta. Sedma
flota pobrinut e se da to bude uinjeno. General Marshall takoer je odbio ponudu
ang Kai-eka da poalje postrojbe kako bi pomogle Amerikancima u Koreji.
Osim tih neshvatljivih naredbi kojima su se ograniavale vojne opcije, nevjero
jatna je i injenica da su ruski zapovjednici upravljali sukobom na objema stranama.
Zbog sporazuma iz Jalte i zahvaljujui opskrbljivanju Sjeverne Koreje vojnom opre
mom i tehnologijom, sovjetski su vojni dunosnici uvelike nadzirali rat. Epperson
je citirao priopenje za tisak Pentagona koje oznaava dva sovjetska asnika odgo
vornima za pokrete preko 38. paralele. Jedan od njih, general Vasiljev, bio je zapravo
prislukivan dok je davao zapovijed za napad 25. lipnja 1951. godine.
Zapovjedni lanac generala Vasiljeva pruao se od Koreje preko Moskve do UN-ova
glavnog podtajnika za politika pitanja i pitanja Vijea sigurnosti. Istodobno, zapo
vjedni lanac generala MacArthura iao je preko predsjednika Trumana do zamjenika
glavnog tajnika UN -a za politika pitanja i pitanja Vijea sigurnosti, iju je funkciju
tada obnaao Rus Konstantin Zinenko. To znai da su sovjetski asnici nadgledali
sjevernokorejsku ratnu strategiju izvjetavajui drugoga sovjetskog dunosnika u istoj
UN-ovoj slubi koja je koordinirala saveznike ratne akcije.
Ustvari, komunisti su upravljali objema stranama u ratu", pie Griffin. Ono to
teoretiari zavjera dosad nisu uzimali u obzir jest dokaz da su komunistiku Rusiju
od poetka financirali i kontrolirali najui krugovi suvremenih amerikih tajnih dru
tava.
U ratu je na koncu dolo do pat-pozicije, to je zavrilo primirjem potpisanim
27. srpnja 1953. godine, est mjeseci nakon to je general Dwight Eisenhower postao
predsjednik SAD-a.
MacArthur je, napomenuvi da prvi put u svojoj vojnoj povijesti SAD nije uspio
izvojevati pobjedu, kasnije izjavio: Nikad prije ova zemlja nije bila upletena u borbu
na ivot i smrt s neprijateljskom silom bez vojnoga cilja, bez politike osim ogranienja
koja su utjecala na operacije i zapravo ak bez slubeno proglaenoga ratnog stanja."
To je presedan u SAD-u koji nas proganja do dana dananjeg.
JV>, je li opet postojala skrivena svrha tog naoko besmislenog sukoba, svrha
koja dopire do najviih krugova tajnih drutava? lanak u Foreignu Affairsu iz 1952.
136
VLADARI IZ SJENE
137
VLADARI IZ SJENE
139
JM MARRS
izraavanju, odabrat emo suprotan postupak i uvijek davati sve od sebe kako bismo
se inili asnima i susretljivima. Dravnikove rijei ne moraju se uvijek podudarati s
njegovim postupcima. Drimo li se tih naela, vlade i narodi koje smo na taj nain
pripremili primat e nae zadunice kao gotovinu. Jednog e nas dana prihvatiti kao
dobroinitelje i spasitelje ljudske rase. Ako nam se bilo koja drava usudi oduprijeti,
ako njezini susjedi pristanu uz nju protiv nas, pokrenut emo svjetski rat."
Protokoli dalje objanjavaju kako e cilj svjetske prevlasti biti dostignut kontro
liranjem javnoga miljenja, kontroliranjem onoga to uje, stvaranjem novih sukoba
ili restauracijom starih poredaka, irenjem gladi, neimatine i poasti, zavoenjem i
smuivanjem mladei. Svim tim metodama tako emo slomiti drave da e biti pri
morane ponuditi nam svjetsku prevlast", najavljuju.
Neki od 24 protokola imaju kratak saetak. Ako je vjerovati ijednom njihovu
dijelu, oni otkrivaju jasnu vezu sa slobodnim zidarima i drevnim misterijima, kao i
zapanjujue upute za podjarmljivanje svijeta. Zato to su prije Prvoga svjetskog rata
Protokoli bili preraeni i pripisani Zidovima, s namjerom pobuivanja protuidovskog
raspoloenja, izraz gojim, pogrdna idovska rije za neidova, zamijenjena je izrazom
m ase. Relevantne toke ukljuuju:
- Plan Protokola ostat e nevidljivim do trenutka kad stekne toliku snagu da
ga vie nikakva prepredenost ne moe potkopati". (Protokol I)
- Ratovi, koliko je to mogue, ne bi smjeli rezultirati teritorijalnim dobicima."
(Protokol 2)
- Umovi [masa] moraju biti preusmjereni prema industriji i trgovini, lako e
svi narodi biti obuzeti jurnjavom za dobiti i... nee primjeivati zajednikog
neprijatelja. (Protokol 4)
- Pokrenut emo pojaanu centralizaciju vlasti, (Protokol 5 ) .... moramo stvo
riti nadvladu predstavljajui je kao zatitnicu i dobrotvorku svih onih koji joj
je se dobrovoljno pokore... Ubrzo emo poeti stvarati goleme monopole...
(Protokol 6)
- Pojaano naoruavanje, poveanje policijskih snaga... [tako da e] u svim
dravama svijeta, osim nas, [biti] samo mase proletarijata, nekolicina miliju
naa odanih naim interesima, policija i vojnici. (Protokol 7)
- Predat emo vladarsku mo u ruke osoba s takvom prolou i reputacijom
da izmeu njih i naroda lei ponor, osobe koje e se, u sluaju nepokoravanja
naim uputama, morati suoiti s optubama za kriminal... (Protokol 8)
- Zaludili smo, smutili i iskvarili mlade [masa] odgojivi ih na naelima i
teorijama za koje znamo da su pogrene... (Protokol 9) Unitit emo meu
masama vanost obitelji i njezinu obrazovnu vrijednost. (Protokol 10)
- Smislili smo svu tu politiku i usadili je u umove [masa]... kako bismo zaobilaznim
putem postigli ono to je... nedohvatno na izravan nain... Upravo je to posluilo
kao temelj nae organizacije tajne masonerije, koja je nepoznata, i ije ciljeve ak
140
VLADARI IZ SJENE
ni ne nasluuje ta... stoka, koju smo namamili u lano mnotvo masonskih loa
kako bismo bacili prainu u oi njihovim drugovima." (Protokol 11)
Koju ulogu igra tisak danas?... Slui sebinim ciljevima... esto je plitak,
nepravedan, laljiv, a vei dio javnosti nema pojma o tome kojim ciljevima
tisak uistinu slui. vrsto emo ga zauzdati... Nijedna vijest nee izai u
javnost bez naega nadzora... (Protokol 12)
Potreba za kruhom svagdanjim prisiljava mase da ute i pokorno nam slue...
Kako same mase ne bi naslutile to im se sprema, dodatno emo ih odvratiti
zabavom, igrama, razbibrigama, strastima, narodnim domovima [nema tele
vizije u to doba]. Ubrzo emo putem tiska predlagati natjecanja u umjetnosti,
u svim vrstama sporta..." (Protokol 13)
Bit e nepoeljno da postoji ijedna druga religija osim nae... Stoga moramo
zbrisati sve oblike vjerovanja." (Protokol 14) Sloboda savjesti proglaava
se posvuda, tako da nas sad samo godine dijele od asa potpunog unitenja
kranske religije, dok emo s drugim religijama imati jo manje tekoa pri
obraunavanju. (Protokol 17)
Kad konano u cijelosti uspostavimo svoju vladavinu pomou dravnih udara,
koji e posvuda biti pripremljeni za jedan te isti dan... zadaa e nam biti da se
pobrinemo da protiv nas ne bude vie nikakvih urota. U tu emo svrhu nemi
losrdno pobiti sve koji uzmu oruje u ruke kako bi se oduprli naem dolasku...
Sve nalik na tajno drutvo takoer e biti kanjivo smru... (Protokol 15)
Prema naem programu jedna treina [masa] nadzirat e ostale iz osjeaja
dunosti, po naelu dobrovoljnoga sluenja Dravi. Nee biti sramota uho
diti ili potkazivati, nego vrlina... kako [bismo] drukije... poveali... nerede?"
(Protokol 17) Buntovnitvo nije nita drugo doli tektanje psia na slona...
Kako bismo unitili ugled junatva, politiki zloinci bit e procesuirani u
kategoriji krae, umorstva i svih vrsta odvratnih i prljavih zloina. Tada e
ih javno mnijenje... igosati s jednakim prezirom. (Protokol 19) Sve dok
[protivnici] ne poine neko neprikriveno djelo neemo ih ni pipnuti, ve samo
uvesti u u njihove krugove nadzorne elemente..." (Protokol 18)
141
JIM MARRS
Tko god izdao Protokole oito je razumio tajne bankarstva. U odjeljku koji bi
mogao biti naslovljen Nacionalni dug SAD-a, u Protokolu 20 stoji: Pozajmica je
izdavanje dravnih mjenica s kamatnim postotkom u razmjeru s iznosom pozajmlje
nog kapitala. Nadalje se objanjava: Ako pristojba za pozajmicu iznosi 5% [prilina
kamata za to doba] onda e drava dvadeset godina uludo plaati postotke iji e iznos
biti skoro u visini posuenoga, za etrdeset godina platit e dvostruko, a za ezdeset
godina trostruko od pozajmice, a dug uvijek ostaje jednak i nepokriven."
Autor je takoer utvrdio da nitko nee shvatiti to se dogaa. Tako emo urediti
na sustav raunanja da ni vladar ni sitni namjetenik nee moi neprimjetno podii
ni najmanji iznos, osim ako je dio isplaniranoga u kojoj od namjena.
U Protokolima se vidi i veza s drevnim misterijima, aludiranjem na loze kao to
je sjeme Davidovo, tajne misterije pa ak i na simbolikog zm aja, simbol naj
starijih kultova.
Sam og su N ilusa Protokoli oito posve opinili. Zvuei jezivo slino dana
njim televizijskim propovjednicima, napisao je 1905. godine da se nada kako e
upozoriti na opasnost one koji jo uvijek imaju ui da uju i oi da vide kako se
dogaaji u svijetu zastraujue ubrzavaju: svae, ratovi, glasine, gladi, epidemije,
potresi - sve to je jo juer bilo nemogue, danas je gotovo injenica... Sve stoljetne
svae i raskoli moraju se zaboraviti u ime neizbjene potrebe za pripremu protiv
Antikristova dolaska."
Usprkos njihovu sumnjivu podrijetlu, Protokole su ozbiljno shvatili mnogi
moni ljudi, ukljuujui njemakoga cara Vilima II., ruskoga cara Nikolu I. i ameri
kog industrijalca Henryja Forda, koji se njima posluio kako bi nagovarao ameriki
Senat da ne pristupi Ligi naroda predsjednika Wilsona.
Ohranin plan bio je previe uspjean. Dolo je do kontrarevolucije i uslijedili
su dobrovoljaki pogromi ruskih Zidova, koje je potaknula caristika propaganda.
Neprekidna nestabilnost i nasilje konano su rezultirali Ruskom revolucijom 1905.
godine, za vrijeme koje su caristiki elementi ponovno izvukli Protokole kako bi razja
rili javnost.
Hitler je smatrao Protokole stvarnim proglasom unato dokazima o izmiljotini.
U Mein Kampfu napisao je: Navodno su krivotvorina', o kojoj Frankfurter Zeitung
cvili i vriti svijetu jednom tjedno; to je najbolji dokaz da su ipak autentini... Ali,
najbolji sud o njima daje stvarnost. Tko god istrauje povijesni razvoj u posljednjih
stotinu godina sa stajalita ove knjige [Protokola], odmah e shvatiti i galamu idov
skoga tiska. Jer im je ta knjiga postala zajedniko vlasnitvo naroda, idovska je
opasnost morala biti onemoguena.
Premda je poricao autentinost Protokola, Hitlerov suvremenik i antinacist,
Konrad Heiden u njima je vidio i odreenu tonost. Danas je neosporno dokazano
da je rije o krivotvorini, no ipak je ostalo neto neizmjerno znaajno: udbenik za
svjetsku prevlast... vano naelo nejednakosti bori se da ouva svoju vladavinu; filozo
fija \ ladajue klase o prirodnoj hijerarhiji, o priroenim razlikama meu ljudima. im
142
VLADARI IZ SJENE
143
Izraz teozofija potjee od grkih rijei theos (bog) i sophia (mudrost) i tumai se
kao boanska mudrost.
Teozofija je ula u uporabu 1875. godine kad je mistiarka ruskoga podrijetla
Helena Petrovna Blavatsky u New \brku osnovala Teozofsko drutvo. Blavatsky je
emigrirala u Ameriku 1873. godine nakon dugogodinjih putovanja i istraivanja po
Europi i Bliskom istoku.
Izmeu 1877. i 1888. godine, Blavatsky je objavila okultne materijale ukljuu
jui dvije svoje najpoznatije knjige Razotkrivena Izida i Tajni nauk. Nakana obiju bila
je da ponude kvaziznanstvenu potporu religiji, iji je utjecaj tada bio u opadanju
zahvaljujui znanstvenim otkriima i teorijama Charlesa Danvina.
Godine 1878., Blavatsky je zajedno sa svojim gorljivim sljedbenikom, pukovni
kom amerike vojske Henryjem Steelom Olcottom, preselila sjedite drutva u Madras
u Indiji, gdje je ostalo do danas. Teozofska drutva ire se preko Istoka u Europu i
Ameriku, privlaei znatnu pozornost na istonjake filozofije. To promicanje hindu
izma i budizma uvelike je utjecalo na pojedine religijski orijentirane pokrete uklju
ujui Jesam ", Liberalnu katoliku crkvu, rozenkrojcere. Crkvu jedinstva i, u novije
doba, razne new age skupine.
Teozofija crpi svoja razmiljanja od istih starih filozofa koje su tovala tajna
drutva poput slobodnih zidara, iluminata i okruglih stolova - Platona i Pitagore,
kao i od egipatskih starih misterijskih kola. Prema Nesti Webster, bilo je oito da je
Blavatsky uvelike crpila i iz hebrejske kabale i Talmuda, potvrujui vezu s drevnim
misterijima.
Piui 1924. godine, Webster je upozorila: Teozofsko drutvo nije kruok,
nego propagandno drutvo koje tei zamijeniti isto i jednostavno uenje kranstva
zaudnom smjesom istonjakog praznovjerja, kabalizma i osamnaestostoljetnog
arlatanstva...
To je drutvo propovijedalo vjeru u jednog stvoritelja, u to da postoji skriveno
jedinstvo u svemiru koje ukljuuje sve ljude, da se tajna znaenja nalaze u svim reli
gijama i, to je najkontroverznije, da veliki uitelji ili adepti, katkad zvani veliko
bijelo bratstvo, tajno upravljaju evolucijom ovjeanstva.
144
VLADARI IZ SJENE
je
145
JIM MARRS
obreda kako bi postali svjesni zla i neljudskih inteligencija u svemiru te tako ste
kli sposobnost komunikacije s tim inteligencijama. A glavni adept tog kruga bio je
Dietrich Eckart.
Dobro je poznato da je u Miinchenu tijekom tih turbulentnih poslijeratnih
godina bilo nekoliko stotina nerazrijeenih politikih" umorstava i otmica. I upravo
meu tim nestalim osobama, od kojih su veina bili ili Zidovi ili komunisti, mora
mo traiti 'rtv e' ubijene u obredima 'astroloke m agije' koje su izvodili Dietrich
Eckart i najua jezgra Thule Geselkchafta, optuuje Ravenscroft, koji je tvrdio kako
je dobro poznata injenica da su lanovi Drutva Thule bili drutvo ubojica.
Bili ubojice ili ne, tono je da su 7. travnja 1919. godine, kad su komunistiki
revolucionari na kratko preuzeli Miinchen proglasivi Bavarsku Sovjetsku Republiku,
jedini ljudi koje su revolucionari uhiivali i pogubljivali kao opasne subverzivce bili
lanovi Drutva Thule, ukljuujui njihova mladog tajnika i princa von Thurn und
Taxisa. Do 3. svibnja, vojni su veterani, koji su sainjavali Freikorps, sa svojim kaci
gama ukraenim svastikom Drutva Thule, oslobodili Miinchen od boljevika. Bila
je to posljednja ozbiljna komunistika prijetnja Njemakoj sve do razdoblja nakon
Drugoga svjetskog rata.
Monarhisti i industrijalci iz Drutva Thule znali su da moraju osvojiti potporu
obinih radnika kako bi pobijedili radnike sindikate prepune socijalista. U tu su
svrhu odabrali dvostranu strategiju. Dok su minhenski poslovni, vojni i intelektualni
elnici kovali urote na sastancima Drutva Thule u hotelu Vier Jahreszeiten, osnovana
je druga, radnika organizacija, Njemaka radnika partija, koju su vodili sportski
novinar Karl Harrer i eljezniki strojar Anton Drexler. Prema urednicima Time-Lifea,
Drutvo [Thule] se obratilo Drexleru zato to se nadalo da e potaknuti radniku
revoluciju, ali nije znalo nita o radnicima.
Stranka je osnovana u sijenju 1919. godine spajanjem Drexlerova Odbora neza
visnih radnika s Harrerovim Radnikim politikim krugom. Krug je osnovao teozof
Sebottendorff, koji je sudjelovao i u stvaranju tajnog Germanenordem.
Gemianenorden je bio red po uzoru na slobodne zidare, ali nedvojbeno antimasonski i antiidovski, sa zamrenim inicijacijama i ceremonijama kojima se veliala
slava njemake mitologije i srednjovjekovnih teutonskih vitezova, koji su osnovani uz
pomo vitezova templara.
Ugledni Hitlerov biograf John Toland opisao je Sebottendorffa samo kao tajan
stvena ovjeka i Platonova poklonika. Kako se ispostavilo, Sebottendorff je zapravo
roen kao Rudolf Glauer, sin drezdenskog vlakovoe. Grof je rekao da ga je zakonito
usvojio grof Heinrich von Sebottendorff te da ima pravo prisvojiti naslijeenu titulu.
Eckart i ostali nisu htjeli otkriti njegov pravi identitet zbog straha da ne diskreditiraju
svoju ideju.
Openito smatran subverzivnim, Sebottcndorffov Germatienorden stvorio je
Drutvo Thule kao paravan. Izvorna predodba modernih lanova Drutva Thule
bila je krajnje sirova i naivna, pie Ravenscroft. Sofisticiranije verzije legende o Thuli
146
VLADARI IZ SJENE
147
I Voa dolazi
i
148
VLADARI IZ SJENE
bio u tom trenutku dovoljno zreo kako bi odrao svijest o sebi i svojoj okolini kad je
to izvanzemaljsko bie ulo u njega, objanjavao je Stein Ravenscroftu.
To kanaliziranje nalik na trans primijetio je jedan sluatelj za vrijeme jednog
Hitlerova govora: Sam o je govorio i govorio, kao ploa koja se vrti, sat i pol prije
nego to se potpuno iscrpio... a kad je zavrio i ostao bez daha, samo je sjeo, opet
kao jednostavan i pristojan ovjek... Kao da se prebacio u drugu brzinu. A nije bilo
meurazdoblja.
Sam Hitler aludirao je na metafiziku kontrolu. Spomenuo je pojedinim surad
nicima da ga vodi unutarnji glas" i jednom je rekao: Slijedim put tono i sigurno
poput mjeseara.
Takoer za vrijeme boravka u Beu, Hitler je upoznao Jorga Lanza von
Ijebenfelsa, nakladnika Ostare, asopisa o okultnim i ezoterinim temama. Liebenfels,
cistercitski redovnik koji je osnovao tajni antisemitski Red novih templara, zajedno
sa svojim mentorom, Guidom von Listom, htio je obnoviti srednjovjekovno bratstvo
teutonskih vitezova koji su rabili svastiku kao svoj znak.
List je bio cijenjen autor koji je pisao o pangermanskom misticizmu, sve dok nije
otjeran iz Bea nakon otkria da je njegovo tajno bratstvo ukljuivalo seksualne per
verzije i srednjovjekovnu crnu magiju. Upravo je Liebenfelsova i Listova filozofija,
koja je uzdizala slavu poganskog okultizma i superiornost arijske rase, dala temelj za
Drutvo Thule. Listovo i Liebenfelsovo ime ubrzo je postalo sinonim za pangermanski volkisch pokret koji je kasnije rezultirao Nacistikom partijom, pie Levenda.
Sto god Hitler saznao u Beu, to ga je drastino promijenilo. Dotad poboni
katoliki momak iz crkvenog zbora, koji je razmiljao o tome da postane sveenik,
stao je otvoreno antireligiozan i ak je bio optuen da prtlja sa sotonizmom,
person je ponudio ovu vezu: Dakle, svastika je bila simbol Drutva Thule; bila je
simbol Nacistike partije; bila je i nekako povezana sa simbolom boga Sunca; a bog
nce bio je simbol Lucifera.
Kao potpora optubi za oboavanje Sotone, koja osim toga odraava Hitlerovu
'injenost nadnaravnim, moe posluiti pjesma koju je napisao 1915. godine dok
sluio u njemakoj vojsci na istonom bojitu. Ponovno ju je objavio John Toland
Adolfu Hitleru:
esto odem za tunih noi
Do Wotanova hrasta na tihom proplanku
S mranim moima da istkam savez
liuna koju Mjesec stvara svojom arolijom
l svi puni drskosti tijekom dana
Postaju sitni od arobne formule!
Hitlerova veza s nadnaravnim postala je osobnija nakon to ga je oslijepio iperit
vrijeme britanskoga napada u noi izmeu 13. i 14. listopada 1918. godine.
149
J U MARRS
150
VLADARI IZ SJENE
Eckartovu vanost. Zavrio je svoju zloglasnu knjigu Mein Kumpf ovim rijeima:
Takoer elim ubrojiti meu nacistike junake onoga ovjeka koji je, kao jedan od
najboljih, rijeima, mislima te, na koncu, djelima posvetio svoj ivot buenju svoje,
nae nacije: Dietricha Eckarta.
Eckart je na samrti 1923. godine rekao: Slijedite Hitlera! On e plesati, ali ja
sam taj koji je zasvirao. Ja sam taj koji ga je uveo u tajni n au k ', otvorio mu centre
za vizije i dao mu sredstva da komunicira sa Silama. Ne oplakujte me: utjecao sam na
povijest vie od ijednog drugog Nijem ca.
lajni nauk koji su Hitleru prenijeli Eckart i profesor Haushofer sa Sveuilita
u iVliinchenu bio je amalgam ideja i filozofija koje su velikim dijelom potjecale iz djela
madame Blavatsky i njezina Teozofskoga drutva.
Mijeajui istonjaki misticizam, okultizam i skrivenu povijest, taj se nauk tie
nastojanja da se shvati ovjekovo podrijetlo. Prema Ravenscroftu: Kad se tree oko [za
koje mnogi smatraju daje zapravo epifiza] otvori za potpuni uvid u akau [mistini skrive
ni arhiv ovjeanstva], upueni [u tajni nauk] postaje ivim svjedokom cijele evolucije svi
jeta i ljudskoga roda. Dok je putovao unatrag kroz goleme odsjeke vremena, razotkriveno
mu je samo duhovno izvorite Zemlje i ovjeka, i mogao je pratiti kako se razvija sudbina
ovjeanstva kroz ivotne uvjete koji se neprekidno mijenjaju i razvojne cikluse.
Prema tom nauku, neljudski posjetitelji na Zemlji davno su genetskom mani
pulacijom stvorili boansko-ljudska hibridna bia, neku vrstu bogova-ljudi" podije
ljenih na sedam podrasa - Rmoahale, Tlavatlije, Tolteke, Turance, Arijce, Akaane i
Mongole. Tijekom tog procesa bilo je mnogo pogreaka, to je rezultiralo mutacijama
poput divova iz biblijske i nordijske mitologije. Te su rase ivjele kroz progresivne
ivotne cikluse u vremenu legendarne Atlantide.
Nakon unitenja Atlantide, ratrkale su se po svijetu, a njihove mentalne i
duevne znaajke poele su nazadovati. ivotni vijek znaajno im se smanjio. Iako
su im se misaoni procesi u materijalnom svijetu izotrili, te su misaone i osjetilne
sobnosti steene uz cijenu potpunoga gubitka svih arobnih moi nad prirodom i
ivotnim silama u ljudskom organizmu, pie Ravenscroft. Uz gubitak tih intuitivnih
oi, te su prve ljude njihovi stvoritelji uili da svime na svijetu upravljaju nevidljivi
-govi i da te bogove trebaju bezrezervno sluiti. Iznad svega, uili su ih da trebaju
tovati i tititi istou svoje krvi, dodao je.
Hitler ponavlja te ideje u Mein Kampfu, gdje pie: Arijska plemena... podjarljuju strane narode i... razvijaju mentalne i organizatorske [sic/] sposobnosti koje
"ivaju u njima. esto, tijekom nekoliko tisuljea ili ak stoljea, stvaraju kulture
je... imaju unutarnje znaajke njihova karaktera... N a koncu, meutim, osvajai se
Ijuju od istoe svoje krvi koju su isprva odravali, poinju se mijeati s podjarjenim stanovnitvom i tako privode kraju vlastito postojanje; jer ovjekov pad u
ju uvijek je popraen izgonom iz njega.
U ovoj toci nije nuno odluiti treba li ita od toga shvatiti ozbiljno. Dovoljno
razumjeti da su mnogi obrazovani i razboriti ljudi u ono doba ozbiljno shvaali
151
JIM MARRS
152
153
JIM MARRS
154
VLADARI IZ SJENE
155
JIM MARRS
156
VLADARI IZ SJENE
157
JIM MARRS
poslao Rothschilda u zloglasni logor smrti Auschwitz, gdje je uguen plinom. Zbog
tog incidenta i iskoritavanja robovskoga rada, Krupp je zavrio pred Niirnberkim
sudom za ratne zloine.
S utjecajem Rothschilda ili bez njega, nema spora da se Hitlerov uspon na vlast
uvelike osnivao na podrci velikih njemakih banaka - Schroderove kelnske bankarske
tvrtke, Deutsche Banka, Deutsche Kredit Gesellschafta i velike osiguravateljske tvrtke
Allianz.
Jedan rukovoditelj Deutsche Banka naveo je nekoliko pozajmica te banke za
vrijeme rata: 150 milijuna maraka zrakoplovnoj industriji, 22 milijuna BMVV-u,
deset milijuna Daimler-Benzu (Mercedesu) samo 1943. godine. Slini iznosi opet su
pozajmljeni 1944. godine.
158
U zenitu njegove moi, dvije su se vane znaajke Hitlerove pozicije preokrenule. Nakon udna leta njegova zamjenika Rudolfa Hessa u Englesku slubeno se
okrenuo protiv okultizma, a meunarodni se poredak okrenuo protiv njega.
Jedan od prvih Hitlerovih prijatelja bio je Rudolf Hess, koji je postao zamjenik
voe Nacistike partije. Hess je takoer bio duboko ukljuen u metafizika istrai
vanja, osobito astrologiju. Oduevljeno je sluao tumaenja tajnog nauka profesora
Haushofera i bio je uenik u koli antropozofije dr. Rudolfa Steinera, gdje se ovjekova
via svijest koristila za kontakt s duhovnim svijetom. Bio je i jedan od prvih lanova
Drutva Thule.
10. svibnja 1941. godine, nakon tajnih, ali temeljitih priprema, Hess je odletio
specijalno pripremljenim Messerschmittom 110 u Englesku, gdje je padobranom
sletio na posjed vojvode od Hamiltona. Po svemu sudei nadao se da e dogovoriti
mir izmeu Britanije i Njemake. Dvadeset pet godina kasnije u zatvoru Spandau,
Hess me vrlo ozbiljno uvjeravao da su ga na tu ideju u snu potaknule nadnaravne
sile, pisao je nacistiki ministar za proizvodnju oruja Albert Speer. Drugi su mislili
da je Hessov let bio potajni Hitlerov pokuaj da zavri borbe na Zapadu kako bi se
pripremio za nadolazei napad na Rusiju.
Koja god bila prava svrha, let nije donio nita. Hessa su odmah zatoili u lon
donski Tower, a Hitler g a je proglasio samotnim luakom. Prema Speeru, Hitler je za
taj let okrivljavao tetan utjecaj profesora Haushofera. General Walter Schellenberg,
ef nacistike vanjske obavjetajne slube koji je smatrao da su britanski obavjetajci
moda utjecali na Hessa preko Haushofera, rekao je da ga je Hess iznenadio svojim
erovanjem u stara proroanstva i vizionarska otkria... Recitirao je cijele odlomke
proroanskih knjiga, poput Nostradamusovih i drugih kojih se ne mogu sjetiti, a
zivao se i na stare horoskope koji se tiu njegove sudbine, kao i sudbine njegove
itelji i Njemake.
U strahu da Hess ne otkrije planove za njegov napad na Sovjetski Savez, Hitler
je proglasio ludim i obeao da e stati na kraj tim zvjezdoznancima. Hitler je
vio izvan zakona javno prakticiranje astrologije, gatanje i spiritistike seanse, kao i
e organizacije nalik na masonske loe, ukljuujui Teozofsko drutvo, orijentalne
159
JIM MARRS
templare, Red zlatne zore i Antropozofsko drutvo dr. Steinera. Mnogi povjesniari
ukazuju na te otre mjere kao na dokaz da Hitler nije vjerovao u takve stvari.
Levenda tvrdi da je naprosto bila rije o internom sukobu. Okultisti se openi
to lako distanciraju - uz prikladne pogrdne i astralne kletve - od drugih okultista s
kojima se ne slau oko filozofskih pitanja; i praktiki svaki ozbiljan okultist'... moe
samo prezirati one koji itaju iz listova aja ili dlana te jeftine astrologe. Stoga... uope
ne vidim proturjeje u Hitlerovoj opinjenosti okultizmom s jedne strane i njegove
naredbe da se zabrani popularna' okultna praksa s druge.
Dvolian pristup okultizmu nije bio nita novo za Hitlera. Fiihrer je sam
neprekidno ismijavao volkisch okultne skupine u svojim slubenim govorima - dok je
potajno traio njihov savjet, daleko od radoznalih oiju i tiska i praznovjerne kran
ske javnosti, napominje Levenda, koji takoer iscrpno opisuje, na osnovi zaplijenjene
nacistike dokumentacije, nekoliko istraivakih ekspedicija Ahnenerbe SS-a u Tibet,
koji je 1940. godine postao dijelom Himmlerova stoera.
Nakon pripajanja Gdanjska, Sudeta i Austrije, Hitler je podijelio ehoslovaku
prema sporazumu s Francuzima i Britancima na sastanku u Munchenu. Do sredine
1939. godine bio je spreman krenuti na Poljsku, koja je imala ugovore o zajednikoj
obrani sa zapadnim silama.
Opet je bila potrebna javna izlika za rat. Nakon nekoliko tjedana sve veih
napetosti, mrtvi zatvorenici preodjeveni su u poljske odore i ostavljeni blizu granine
radijske postaje, a Hitler je ustvrdio da se radi o poljskom napadu. U znak odmazde,
1. rujna 1939. godine, milijun i pol vojnika njemakoga Wehrmachta, ukljuujui 55
oklopnih i motoriziranih divizija, ulo je u Poljsku pod zatitom najvee zrane flote
ikad mobilizirane. Tom novom munjevitom ratu ili Blitzkriegu suprotstavila se poljska
vojska koja je jo uvijek imala konjanike postrojbe naoruane kopljima.
Britanija i Francuska potovale su svoje sporazume o zajednikoj sigurnosti s
Poljskom, ali nisu mogle zaustaviti njemaku agresiju, i zbog vremena i zbog udaljenosti. Rat je opet buknuo 9. travnja 1940. godine kad je Hitler pokrenuo Blitdirieg
na Belgiju i Nizozemsku. 10. lipnja, dok su saveznike snage uzmicale u svim sekto
rima, ohrabreni diktator Mussolini pridruio se Hitleru protiv Francuske i Britanije.
Francuska je pala za nekoliko tjedana, ostavivi oajnu Britaniju da se nastavi boriti
sama. Ravnotea snaga opasno se promijenila i medunarodni su bankari zacijelo
morali ponovno razmotriti svoju podrku Hitleru.
160
r
je
le
161
JIM MARRS
162
VLADARI IZ SJENE
163
JM MARRS
ih dokazao da samo jedan zrakoplov pun bombi moe unititi bojni brod. Bojni su
brodovi bili zastarjeli. Pobjeda u svakom ratu na Pacifiku otila bi na stranu onoga s
najjaim zranim snagama, a to je znailo nosaima zrakoplova.
Nijedan nosa zrakoplova nije bio prisutan kad je napadnut Pearl Harbor.
25. studenog 1941. godine ministar rata Henry Stimson razgovarao je s
Rooseveltom nakon ega je zapisao u dnevnik: Pitanje je bilo kako ih izmanipulirati
da prvi zapucaju bez previe opasnosti za nas... Bilo je poeljno osigurati da Japanci
budu ti koji e to uiniti, tako da nitko nimalo ne posumnja u to tko je agresor.
Odgovor na tu dilemu stigao je unutar 24 sata. Dokaz koji dosad najjae optu
uje Roosevelta da je unaprijed znao za napad potjee sa sasluavanja efa Gestapa
Heinricha Miillera 1948. godine. U knjizi Gregoryja Douglasa iz 1995. godine, teme
ljenoj na nekad tajnim dosjeima, Miiller je izjavio da su 26. studenog 1941. godine
Nijemci u Nizozemskoj prislukivali prekoatlantski telefonski razgovor izmeu
Roosevelta i britanskoga premijera Churchilla.
Churchill je izvijestio Roosevelta o kretanju nestale japanske flote i ustvr
dio: Uvjeravam vas da im je cilj (razgovor prekinut) flota na Havajima, u Pearl
Harboru.
To je grozno, uzviknuo je Roosevelt. Moete li mi rei... naznaiti... vjerodostojnost tog podatka? Pouzdan je , odgovorio je Churchill koji je spomenuo agente
u japanskoj vojsci i diplomatskoj slubi, kao i njihovu probijenu ifru.
Oit je zakljuak da nam Japanci spremaju Port Arthur u Pearl Harboru. Slaete
li se ? pitao je Roosevelt. Churchill je odgovorio: Itekako, ukoliko tom podlom inu
ne dodaju i napad na Panamski kanal. Port Arthur, danas zvan Liishun, bio je stra
teka ruska luka na kineskom poluotoku Liaodong. Japanci su bili izvrili iznenadni
napad torpedima na luku, kojim je zapoeo Rusko-japanski rat 1904. - 1905.
Roosevelt je tada rekao: Morat u razmotriti cijeli problem... Japanski napad na
nas, koji bi rezultirao ratom izmeu njih i nas - i vas takoer - sigurno bi ispunio dva
vana zahtjeva nae politike. Roosevelt govori o svom izostanku iz Bijele kue zbog
neke izlike, dodajui: Ono to ne znam, ne moe mi nauditi i ne razumijem poruke
s velike udaljenosti.
Glede nevjerojatne tvrdnje da bi ameriki vojni dunosnici namjerno dopustili
da amerike postrojbe budu napadnute, Douglas objanjava: Upozorenje Rooseveltu
nije dolo odozdo, nego s paralelne razine i od stranoga obavjetajnog izvora koji je bio
kudikamo opremljeniji za deifriranje i prevoenje japanskih poruka
164
165
JIM MARRS
udovite, stvorenje bez nadzora. Njihov prezir spram komunizma kao i gnuanje nad
Japanskim Carstvom stavljeni su u drugi plan, dok su se mobilizirali kako bi zaustavili
ovjeka koji se zavjetovao da e likvidirati ratne profitere, slobodne zidare, Zidove i
meunarodne bankare.
167
JIM MARRS
168
VLADARI IZ SJENE
janske Sredinje banke, francuske Sredinje banke i drugih velikih sredinjih banaka.
Osnovan u Baselu 1930. godine, toboe kako bi se bavio njemakim ratnim reparaci
jam a, BIS je zapravo tvorevina manipulatora iz tajnih drutava. Prema povjesniaru
Quigleyju, bio je dio plana za stvaranje svjetskog sustava financijske kontrole u
privatnim rukama kadrog da dominira politikim sustavom svake zemlje i svjetskom
ekonomijom u cjelini... koji e na feudalistiki nain nadzirati sredinje banke u svi
jetu djelujui sporazumno putem tajnih dogovora postignutih na estim sastancima
i konferencijama.
BIS je ubrzo pao pod kontrolu Hitlerovih suradnika Kurta von Schrodera, pred
sjednika Reichsbanka Hjalmara Horacea Greelyja Schachta i potpredsjednika Emila
Puhla. Prema Highamu, banka je postala novani lijevak amerikih i britanskih
fondova kojim su se sredstva slijevala u Hitlerovu riznicu i pomogle mu izgraditi ratni
stroj. Prvi predsjednik BIS-a bio je Rockefellerov bankar Gates W. McGarrah, bivi
dunosnik banke Chase National i banke Saveznih priuva te djed budueg direktora
CIA-e Richarda Helmsa. Prema nekoliko autora koji piu o zavjerama, BIS je i dalje
arite pranja novca i meupovezane bankarske kontrole.
Mnogi zamreni i isprepleteni financijski poslovi tijekom rata obavljeni su u
neutralnoj vicarskoj koja je 1939. godine imala 2278 registriranih meunarodnih
korporacija i 2026 holdinga iji vlasnici nisu bili vicarci te bila sjedite 214 meu
narodnih banaka.
Veze izmeu njemake i amerike industrije elika obznanio je 1944. godine SS
Obergruppenfiihrer, koji je objasnio njemakim industrijalcima i Vladinim dunosnici
ma da patenti za nehrajui elik pripadaju zajedno Chemical Foundationu iz New
'iorka i njemakoj tvrtki Krupp te da su stoga tvrtke United States Steel, Carnegie,
Illinois, American Steel & Wire, National Tube itd. obvezne suraivati s koncernom
Krupp. Upravo je njemaki magnat industrije elika Fritz Thyssen, nacist od ranih
dana, financirao Hitlera i uveo ga u vane poslovne krugove.
Godine 1942. sporazumom koji ukljuuje Karla Lindemanna, predstavnika
Standard Oila u Berlinu, efa SS-ove kontraobavjetajne slube Schellenberga, ban
kara Kurta von Schrodera i elnika ITT-a Behna, Hitlerova vlada ula je u partnerstvo
s ITT-om. Zahvaljujui tim isprepletenim poslovnim vezama, nakon Pearl Harbora,
njemaka vojska, mornarica i zrakoplovstvo ugovorili su s ITT-om proizvodnju tele
fonskih centrala, telefona, alarmnih ureaja, plutaa, ureaja za uzbunjivanje, radar
ske opreme i 30 000 upaljaa mjeseno za topovsko streljivo kojim su ubijani britanski
i ameriki vojnici , navodi Higham. D o 1944. godine taj je iznos povean na 50 000
mjeseno. Povrh toga, IT T je dobavljao sastavne dijelove za raketne bombe koje su
" udale na London, selenske elije za suhe ispravljae, radijsku opremu i fortifikacijske
i borbene komunikacijske ureaje.
General Motors je prije 1939. godine uloio vie od 30 milijuna dolara u postro:nja I. G. Farbena u Njemakoj premda su rukovoditelji bili itekako svjesni toga da se
1,5 posto svih plaa donira nacistima. Osim toga, najvei njemaki proizvoai oklo
169
JIM MARRS
pnih borbenih vozila bili su Opel, u cijelosti u vlasnitvu podrunice General Motorsa
pod kontrolom Morganovih interesa, i njemaka podrunica tvrtke Ford. Novinska
agencija Reuters izvijestila je da je nacistiki ef naoruanja Albert Speer izjavio kako
Hitler nikad ne bi razmiljao o invaziji na Poljsku bez tehnologije za sintetiko gorivo
koju je Njemakoj pribavio General Motors. Higham tvrdi d a je , zahvaljujui politi
koj i drutvenoj moi lanova tajnih drutava s obiju strana Atlantika, Niirnberki
proces uspjeno zakopao istinu o vezama Bratstva.
To bratstvo ljudi povezanih tajnim osobnim i poslovnim spletkama nastavilo
je djelovati i nakon prekida vatre. Tuitelj Ministarstva unutarnjih poslova po imenu
Jam es Steward Martin doao je s istraiteljskim timom u Njemaku nakon rata i
pokuao rasplesti zamrenu mreu poslovnih dogovora. Neprekidno je bio opstruiran,
i na koncu je razoaran odstupio.
U svojoj knjizi iz 1950. pod naslovom Svi asni ljudi (All Honorable Men) Martin
je napisao: U Njemakoj nas nisu zaustavile njemake tvrtke. II Njemakoj su nas
zaustavile amerike tvrtke. Sile koje su nas zaustavile djelovale su iz SAD-a, ali nisu
djelovale otvoreno. Nije nas zaustavio zakon koji je donesen u Kongresu, ni predsjed
nikova izvrna odredba, ak ni promjena politike koju je odobrio predsjednik... ukrat
ko, to god nas to zaustavilo, nije bilo 'v la st'. Ali, oito je upravljalo kanalima putem
kojih vlast obino djeluje. Relativna nemo vlada... naravno, nije nova... nacionalne
vlade stajale su postrani, dok su vei igrai sreivali svjetske poslove.
Nijednu od ovdje iznesenih informacija ne treba shvatiti kao da znai kako nije
bilo nuno boriti se protiv nacista i japanskih militarista. Oito, kako god gledali na
dananju situaciju u svijetu, sigurno je bolja od niza interkontinentalnih koncen
tracijskih logora punih nearijaca kojima zapovijedaju SS-ovci u izmama i japanski
straari.
Ali, kako bi se sprijeile takve pojave u budunosti, vano je shvatiti da tajna
drutva manipuliraju javnou. 1 mora se ukazati na to da ljudi iz tajnih drutava
koji promiu i financiraju rat i dalje profitiraju dok traju neprijateljstva. Ne pokazu
jui privrenost zemljama u kojima prosperiraju, ti ljudi i njihove tvrtke nastavili su
pruati potporu najubojitijem neprijatelju u najopasnijem razdoblju za SAD i Veliku
Britaniju.
Kako nitko ne bi pomislio da je to nezanimljiva drevna povijest koja nema veze s
dananjom stvarnou, treba uzeti u obzir da je jo krajem 1998. godine bilo mnogo
nerijeenih sudskih tubi protiv Ford Motora, banke Chase Manhattan, J. R Morgan
& Companyja, nekoliko vicarskih banaka i drugih tvrtki zbog njihova davnog poslo
vanja s nacistikom Njemakom.
Njemaki osiguravateljski div Allianz AG, koji je 1990. godine preuzeo ameriku
tvrtku Firem an's Fund Insurance u poslu vrijednom 3,3 milijarde dolara, tuen je
zato to nije isplatio police osiguranja idovskih klijenata. Takoer je otkriveno da je ta
tvrtka osigurala zgrade i civilne zaposlenike iz zloglasnog logora smrti u Auschwitzu
za sluaj nemarnih ili zlonamjernih postupaka od strane zatvorenika".
170
VLADARI IZ SJENE
171
VLADARI IZ SJENE
173
JM MARRS
174
VLADARI IZ SJENE
i Poticaj za rat
Kao i kroz cijelu povijest, bila je nuna provokacija kako bi se tvrdoglava javnost
natjerala u rat. Ta je provokacija bila potonue putnikoga broda Lusitania. Analiza
tog okrutnog ina otkriva intrigantan primjer zakulisnog manipuliranja.
Winston Churchill, koji je imenovan ministrom ratne mornarice 1911. godine,
oajniki je elio da se Amerika pridrui Engleskoj kao saveznica. U kasnijoj knjizi
Svjetska kriza (The World Crisis) Churchill je napisao: Manevar koji dovede saveznika
na bojno polje jednako je koristan kao onaj kojim se dobiva velika bitka.
Prema postojeim ratnim pravilima, i britanski i njemaki ratni brodovi trebali
su dati posadama neprijateljskih plovila priliku da pobjegnu prije potapanja. Za pod
mornice je to znailo izranjanje i pozivanje neprijatelja. Godine 1914. Churchill je
naredio britanskim trgovakim brodovima da se ne obaziru ni na kakve pozive te da
uzvrate ak i protunapadom ako su naoruani. Ta je naredba prisilila zapovjednike
njemakih podmornica da ispaljuju torpeda dok zaranjaju radi zatite. Churchill je
takoer naredio britanskim brodovima da uklone imena s trupa i podignu zastave
neutralnih zemalja kad su u luci.
Churchill je otvoreno priznao da su te naredbe bile trik za uvlaenje drugih
zemalja u rat. Podmornica koja je zaronila morala se vie oslanjati na podvodne
napade pa se tako vie izlagala opasnosti da zamijeni neutralne brodove za britanske
i potopi neutralne posade te tako dovede Njemaku u sukob s drugim velikim sila
m a.
Upravo takva pogreka dogodila se 7. svibnja 1915. godine kad je zapovjednik
jedne njemake podmornice torpedirao britanski putniki brod Lusitania na putu iz
New Yorka u Liverpool.
Gotovo 2000 ljudi potonulo je s brodom, ukljuujui 128 Amerikanaca. Taj je
in pokrenuo poar protunjemakog raspoloenja diljem SAD-a koji je raspirivao tisak
pod dominacijom Rockefellera i Morgana.
Tek su kasnijih godina injenice o Lusitanijinu potonuu postale dostupne jav
nosti. Protivno amerikim tvrdnjama o neutralnosti, brod je nosio 600 tona topovskog
praha, est milijuna komada streljiva, 1248 topovskih projektila te druge ratne mate
rijale. Kad je Lusitania krenula iz njujorke luke na svoje posljednje putovanje, bila
176
VLADARI IZ SJENE
177
JIM MARRS
Bez obzira na to je li potapanje Lusitatiije bilo smiljeno ili nije, taj incident
jo uvijek nije bio dovoljan da natjera ameriki narod u rat. Torpediranje trgova
kih brodova i gubitak civilnih ivota, ukljuujui amerike, uvjerio je Amerikance u
njemake strahote, ali ne i u njemako neprijateljstvo prema njima, pie Barbara W.
Tuchman.
Njemako je zapovjednitvo, promiljeno nastojei izbjei izazivanje neprijatelj
stva SAD-a nakon potapanja nekoliko trgovakih brodova, ukljuujui Lusitaniju, u
rujnu 1915. godine obustavilo neogranieno podmorniko ratovanje.
Usprkos svim Wilsonovim i Churchillovim manipulacijama, sami su Nijemci na
koncu gurnuli Ameriku u rat. Taj je dogaaj ukljuivao Meksiko i osobito ovjeka koji
je vie nego itko drugi pokrenuo Prvi svjetski rat. To je bio Arthur Zimmermann, koji
je kao zamjenik njemakog ministra vanjskih poslova 1914. godine pridonio poetku
rata ponajprije time to je sastavio brzojav kojim se obznanila odluka Njemake da
podri Austro-Ugarsku protiv Srbije nakon umorstva nadvojvode Ferdinanda. Taj je
in razljutio Rusiju i ubrzao rat.
Prije sijenja 1917. godine Zimmermann je imenovan ministrom vanjskih poslo
va i snano je podupirao neogranieno podmorniko ratovanje. 16. sijenja poslao
je ifrirani brzojav njemakom veleposlaniku u Meksiku preko njemakog velepo
slanika u Washingtonu potvrujui predloeno saveznitvo s Meksikom i Japanom.
Te su dvije drave zategnule odnose s SAD-om. General-brigadir John Blackjack
Pershing, koji e postati zapovjednik amerikih ekspeicijskih snaga u Francuskoj,
u to je vrijeme hvatao meksikog revolucionara Pancha Villu; istodobno, japanska
krstarica Asama izazivala je zabrinutost u Kaliforniji manevrirajui pred zapadnom
obalom Meksika.
Zimmermann je obavijestio meksikoga predsjednika Venustiana Carranzu da e
Njemaka nastaviti neogranieno podmorniko ratovanje. U sluaju da uslijedi rat s
SAD-om, Njemaka je obeala pomoi Meksiku da ponovno osvoji svoje izgubljene
teritorije u Teksasu, Arizoni i Novom Meksiku.
Iako je to obeanje po svoj prilici bilo samo uobiajeno ratno diplomatsko mane
vriranje, upravo to je bio katalizator koji je Ameriku uvukao u rat. Senzacionalni
brzojav uhvatili su britanski kriptografi koji su danima deifrirali taj dokument prije
nego to je predan amerikom veleposlaniku 25. veljae. Objavljen je 1. oujka i isprva
doekan s velikom skepsom.
Bivi senator Elihu Root - koji je kasnije postao poasni predsjednik CFR-a - i
drugi njujorki elitisti koji su se sastajali u klubu Okrugli stol, pretei Vijea za ino
zemne odnose, nisu mogli vjerovati srei koja ih prati. Bivi ameriki veleposlanik u
Engleskoj Joseph H. Choate, najei anglofil u Americi... otvoreno je rekao da je
Zimmermannov brzojav krivotvorina, i praktiki ga je jednoglasno podrala cijela
skupina, izvjetava Tuchman.
No, pitanje autentinosti brzojava ostavljeno je po strani 3. oujka na tiskovnoj
konferenciji u Berlinu. Ondje je Hearstov novinski dopisnik, za kojega se kasnije
178
VLADARI IZ SJENE
179
JIM MARRS
datum. Ovo nije mir, ovo je samo dvadesetogodinje primirje", izjavio je 1919. godi
ne na Versajskoj konferenciji. Njegov komentar - ili upueno proroanstvo? - izazvao
je mnogo osvrta meu istraivaima zavjera budui da je Drugi svjetski rat doista
zapoeo 1939. godine, tono dvadeset godina kasnije.
Curzon je moda znao tono o emu govori, s obzirom na to da je pohaao i
Oxford i koled All Souls, dom Cecila Rhodesa i Johna Ruskina. Nakon vjenanja s
keri jednoga ikakog milijunaa, postao je elnik Doma lordova 1915. godine, a bio
je i lan najue skupine koja je odreivala politiku u Prvom svjetskom ratu.
ini se da je brak igrao vanu ulogu u povezivanju lanova tih starijih tajnih
drutava. Novarski monici poput Rockefellera iz banki National City i Chase, J.
R Morgana iz Morgan & Companyja, Jacoba Schiffa iz Kuhn, Loeb & Companyja te,
najvanijih, brae Warburg... vrsto su se spetljali tako to se Paul oenio Schiffovom,
a Felix [Warburg] Loebovom keri, dok je Max ostao u Njemakoj gdje je mogao utje
cati na Kaisera i pomoi u financiranju Ruske revolucije, napominje Neal Wilgus u
knjizi lluminoidi (The lllumitioids).
180
Ruska revolucija
Doista postoji obilje dokumentacije koja ukazuje na to da je Ruska revolucija uistinu djelo komunizma - proizala iz zapadnjakih zavjera koje su zapoele ak i
prije Prvoga svjetskog rata.
Jedan od najveih mitova novije povijesti jest to da je boljevika revolucija u
Rusiji bila narodni ustanak potlaenih masa protiv omraene vladajue klase careva,
pie Griffin, koji tvrdi da su revoluciju planirali i financirali novari iz Njemake,
Britanije i SAD-a.
U sijenju 1917. godine Lav Trocki ivio je u New Yorku i radio kao izvjestitelj
za komunistiki list The Neu World. Trocki je pobjegao nakon ranijeg neuspjenog
pokuaja revolucije u Rusiji i sklonio se u Francusku, odakle je prognan zbog revolu
cionarne aktivnosti. Ubrzo je otkrio da u Wall Streetu ima bogatih bankara voljnih
financirati revoluciju u Rusiji, pie Still.
Jedan od tih bankara bio je Jacob Schiff, ija je obitelj ivjela s Rothschildima u
Frankfurtu. Drugi je bio Elihu Root, odvjetnik tvrtke Paula Warburga Kuhn, Loeb &
Company. Prema New \n k Joumal-Americanw. Jacobov unuk John Schiff procijenio
- d a je stari uloio oko 20 milijuna dolara za konanu pobjedu boljevizma u Rusiji.
oot, lan CFR-a, pridonio je s jo 20 milijuna, prema Kongresnom arhivu od 2.
jna 1919. godine.
Schiff i Root nisu bili jedini. Arsene de Goulevitch, koji je doivio prve dane
Ijevike vlasti, kasnije je napisao: ,,U privatnim razgovorima reeno mi je da je
Milner potroio vie od 21 milijun rubalja za financiranje Ruske revolucije."
sjetimo se da je upravo Alfred Milner bio glavna snaga iza Rhodesovih Okruglih
olova, toga velikog pretee suvremenih tajnih drutava.
Godine 1915. osnovan je American International Corporation za financiranje
ske revolucije", pie Icke. Njegovi su direktori zastupali interese Rockefellera,
thschilda, Du Ponta, Kuhna, Loeba, Harrimana i Saveznih priuva. Meu njima
bili Frank Vanderlip (jedan iz skupine s otoka Jekyll koja je stvorila Savezne priu) i George Herbert Walker, djed predsjednika Georgea Busha.
Gary Allen napominje: U boljevikoj revoluciji neki od najbogatijih i naj'nijih ljudi na svijetu financiraju pokret koji tvrdi da se samo njegovo postojanje
181
JIM MARRS
182
VLADARI IZ SJENE
Fichte, Hegelov kolega idealist i ovjek koji je najvie utjecao na njegovo djelo,
bio je lan tajnih drutava. Zanimljivo je da je Fichte, koji je razvio te ideje prije
Hegela, bio slobodni zidar, gotovo sigurno iluminat, a nedvojbeno su ga podupirali
iluminati , pie Sutton. ak se pretpostavlja da je sam Hegel moda bio lan revolu
cionarne njemake loe iluminata, koju su vlasti stavile izvan zakona 1784. godine,
premda nije pronaena uvjerljiva dokumentacija. Sigurno je prihvaao masonsku
racionalistiku teologiju.
Marx je skrenuo Hegelovu teorijsku filozofiju prema materijalnom svijetu i
razvio izvanredno sredstvo za manipuliranje ljudima i dogaajima. To je postalo
poznato kao hegelijanska dijalektika, proces u kojemu se suprotnosti - teza i antiteza
- usklauju u kompromisu ili sintezi.
Primijenimo li to ovdje, dobivamo ideju da su zapadni kapitalisti stvorili komu
nizam na jednoj strani (teza) kao vidljiva neprijatelja demokratskih zemalja (antiteza)
na drugoj. Sukob koji je nastao stvorio je golema trita za financije i naoruanje te
na koncu izjednaio obje strane (sinteza). esto se u posljednjih 50 godina govorilo
kako SAD postaje sve sliniji Rusiji, a Rusija sve slinija SAD-u..
lanovi tajnih drutava kojima se moe ui u trag do Rhodesovih Okruglih
stolova dobro su razumjeli tu hegelijansku dijalektiku. Njihovi prethodnici uspje
no su je koristili stoljeima bez Hegelova imena. Ti rani Machiavelliji otkrili su da
je samo mali korak do spoznaje da ne treba ekati krizu i nemire. Drutveni prevrat
moe se stvoriti i kontrolirati u vlastitu korist. Odatle dolaze ciklusi financijskih
procvata i krahova, kriza i revolucija, ratova i ratnih prijetnji, a sve to odrava rav
noteu snaga.
Drutveni aktivisti, kao i birokrati, dobro su nauili tu lukavtinu sjedenja na
Vije stolice, bilo iskustvom, intuicijom ili analizom. Zahtijevaj vie nego to uistinu
treba (teza) od svojih protivnika (antiteza) i, nakon kompromisa, obino e zavriti
s onim to si i elio na poetku (sinteza)!
Ta revolucionarna metoda - sustavno djelovanje teze protiv antiteze daje sinzu - klju je za razumijevanje svjetske povijesti, ustvrdio je autor teorija zavjere
exe Marrs.
Vratimo li se Trockom, vidjet emo da je napustio SAD brodom 27. oujka 1917.
ine - samo nekoliko dana prije nego to je Amerika stupila u rat - zajedno s gotovo
i stotine revolucionara i sa sredstvima koje mu je pribavio Wall Street. Trockoga, ije
pravo ime bilo Lav Borisovi Brontejn, pratili su britanski agenti, koji su sumnjali
surauje s njemakom obavjetajnom slubom od predratnog boravka u Beu. U
voru koji je odrao prije nego to je napustio New York Trocki je obznanio: Vraam
u Rusiju da zbacim privremenu Vladu i zaustavim rat protiv Njemake.
Kad je brod koji je prevozio Trockog i njegovu svitu zaustavljen u Halifaxu u
voj kotskoj, zajedno sa sredstvima zadrale su ga kanadske vlasti, koje su se opravo bojale da bi revolucija u Rusiji mogla osloboditi njemake postrojbe za borbu
tiv saveznikih vojnika na zapadnom bojitu.
183
JIM MARRS
184
| Uspon komunizma
Razna tajna drutva bila su ukljuena u pokret koji je na koncu doveo do komu
nizma. Jedno od najstarijih moda su srednjovjekovni talijanski karbonari, ili ugljenari. Prema Arkonu Daraulu, karbonari su tvrdili da su nastali u kotskoj, gdje su ivjeli
slobodnim ivotom u komunama u divljim umama palei drvo kako bi proizveli
ugljen. Stvorili su vladu koja se sastojala od tri vendite ili loe, za upravu, zakonodav
stvo i sudska pitanja. Loama je upravljala visoka loa pod vodstvom velikog majstora,
koji je bio na elu neke vrste primitivnih slobodnih zidara.
Pod izlikom da nose ugljen na prodaju, ulazili su u sela i pod imenom pravih
karbonara lako se nalazili s pristaama i prenosili zajednike planove, pie Daraul.
Prepoznavali su se prema znakovima, dodirima i rijeima." Antiklerikalno uenje
karbonara, koje je postalo poznato kao umska masonerija, veoma se proirilo nakon
inicijacije francuskog kralja Franje I. U jednom je trenu lanstvo toliko preplavilo
Italiju da su gotovo dominirali tom zemljom.
Poetkom 1820-ih godina bili su vie od jedne sile u zemlji, pie Daraul.
Hvalili su se podrunicama ak i u Poljskoj, Francuskoj i Njemakoj."
Dodaje: Boljevike i njihove komunistike teoretiare mnogi smatraju potom
cima ugljenara...
Antiautoritarni socijalizam karbonara, iluminiranih slobodnih zidara i drugih
racionalistikih i humanistikih skupina, koje su se mnoile tijekom razdoblja prosvje
titeljstva, stopio se poetkom 19. stoljea, uvelike razdraujui Katoliku crkvu.
,,U nae doba, ako masoni ne osnivaju jakobitske ili druge klubove, stvaraju i
potiu jednako sotonske i opasne pokrete. Komunisti su, ba kao i karbonari, neka
vrsta Weishauptovih [osniva iluminata] iluminiranih masona, upozorio je monsignor George Dillon 1885. godine.
Jedan takav pokret bila je Meunarodna radnika organizacija - poznatija kao
Prva internacionala - izravni pretea komunizma; sazvana je 1864. u Londonu i
ubrzo prela pod vodstvo Karla Marxa.
Marx je roen 1818. u Trieru u Njemakoj, roditelji su mu bili Heinrich i
Henrietta Marx, oboje potomci loze idovskih rabina pa su prema tome nesumnjivo
bili upoznati s mistinim tradicijama Tore i kabale. Kako bi izbjegli antisemitizam, i
185
JIM MARRS
Karl i njegov otae krstili su se u Evangelikoj crkvi. Oba su bila pod velikim utjecajem
prosvjetiteljskog humanizma.
Nakon to je diplomirao na Sveuilitu u Bonnu, Marx je stupio na Sveuilite
u Berlinu 1836. godine, gdje se pridruio tajnom drutvu zvanom Doktorski klub,
punom pristaa Hegela i njegove filozofije. Premda je ranije usrdno iskazivao kran
ske ideale, Marx se prikljuio tim hegelijancima kreui se od vjerovanja da su kran
ska evanelja ljudske sanjarije nastale iz emocionalnih potreba prema potpunom
ateizmu.
Neki suvremeni teoretiari zavjera tvrde da je Marx na koncu postao sotonist.
Ukazuju na njegovu zakljunu kritiku Hegela da nije dovoljno materijalistiki orijen
tiran u svom razmiljanju, asocijalna drutva u kojima se kretao i djelo koje je napisao
kao student u kojemu stoji: Ako postoji Neto to hara, skoit u u to, makar pre
tvorio svijet u ruevine... to bi bilo doista ivotno. Ipak, metafiziki pogledi i Marxa
i njegovih klevetnika ne mogu se ignorirati.
Godine 1843. Marx se oenio i preselio u Pariz, leglo socijalizma i ekstremi
stikih skupina poznatih kao komunisti. Upravo se u Parizu Marx sprijateljio s
Friedrichom Engelsom, sinom imunoga engleskog vlasnika tekstilne tvornice. Marx
i Engels postali su uvjereni komunisti i suraivali su u pisanju brojnih revolucio
narnih pamfleta i knjiga, ukljuujui najpoznatiju trosveanu raspravu o kapitalu
Das Kapital. Ironino, Engels, sin kapitalista, bio je taj koji je financijski potpomagao
Marxa, junaka radnike klase, vei dio ivota.
Engelsa, takoer odana hegelijanca, na socijalistiki humanizam preobratili su
Moses Hess, zvan komunistiki rabin, i Robert Owen, utopijski socijalist i spiritua
list otvoreno neprijateljski raspoloen prema tradicionalnoj religiji.
Marx i Engles kasnije su se preselili u Bruxelles, a zatim u London, gdje su se
1847. godine pridruili jo jednom tajnom drutvu pod nazivom Liga pravednika,
sastavljenom uglavnom od njemakih emigranata, od kojih se za mnoge smatralo da
su izbjegli odmetnuti iluminati.
Skupina je uskoro promijenila ime u Komunistika liga, a Marx je zajedno s
Engelsom objavio uveni proglas Komunistiki manifest.
Marxov manifest istaknuo je deset izravnih koraka za stvaranje idealne komuni
stike drave. Napadno nalikuju Protokolima sionskih mudraca, to ukazuje na stano
vito zajedniko podrijetlo. Ti koraci ukljuuju:
-
186
VLADARI IZ SJENE
187
Osvrt
Trag tajnih drutava moe se nai u svakom ratu i sukobu u 20. stoljeu.
Povijesni su zapisi jasni. lanovi istih drutava pojavljuju se u svakom primjeru
- od oca do sina, od poslovnog partnera do suradnika, od jednog lana bratstva do
drugoga. ini se, na temelju dokazane odbojnosti javnosti prema ratu, da bi povre
meno trebalo dolaziti do ienja u vlasti, potpune zamjene vodstva i dunosnika.
Ipak, ista stara lica iz tajnih drutava i dalje se vraaju na vlast, kako je primijetio
predsjednik Kennedy. Masovni mediji ine se ravnodunima, a od javnosti se trai
da vjeruje kako je sve to puka sluajnost - jednostavno se radi o najkompetentnijim
ljudima za taj posao.
Izvjetaj iz Iron M ountaina", bez obzira na to moe li ga se dokazati kao povi
jesnu injenicu, tono odraava razmiljanje lanova tajnih drutava. Primjerice, u
razgovoru o prenapuenosti 1981. godine, lan CFR-a Maxwell Taylor bezbrino je
rekao: Ja sam ve otpisao vie od milijardu ljudi. Ti su ljudi u Africi, Aziji, Latinskoj
Americi. Ne moemo ih spasiti. Populacijska kriza i pitanje opskrbe hranom nalau
nam da se ne bismo trebali ni truditi. To je gubitak vremena.
Dok su neki sukobi moda bili neizbjeni - poput Drugoga svjetskog rata drugi, poput Vijetnamskog i Zaljevskog rata manje se ine takvima. Meutim, svi su
bili neizmjerno unosni za lanove tajnih drutava i svi su pridonijeli njihovu cilju
jedinstvene svjetske vlade.
Kraljevski institut za meunarodne poslove i C FR planirali su sukob u jugoisto
noj Aziji jo 1951. godine. Stvaranje Obrambenog saveza jugoistone Azije 1954. godi
ne bilo je proraunato kako bi se amerikim dunosnicima omoguilo zakonsko uporite
za intervenciju u Vijetnamu. Predsjednik Kennedy, koji je ubijen prije nego to je mogao
povui postrojbe, bio je u sve veoj zavadi s lanovima tajnih drutava iz Wall Streeta,
od kojih su neki donijeli sud o njegovoj smrti kao lanovi Warrenove komisije.
Predsjednik Johnson i njegovi savjetnici iz CFR-a manipulirali su javnou kako
bi dobili neustavne ratne ovlasti od Kongresa nakon lanog incidenta u Tonkinkom
zaljevu 1964. godine. Isti ti savjetnici nastavili su podravati taj rat sve dok nije
postalo oito da cijena - i u ivotima, i u novcu, i u nacionalnom jedinstvu - postaje
vea od dobiti, kad su se okrenuli protiv Johnsona.
188
VLADARI IZ SJENE
189
Trei dio
POBUNA I REVOLUCIJA
N isam n i sum njao u to da su se uenja ilum inata i naela jakob inizma proirila SAD-om. Naprotiv, nitko nije zadovoljniji tom injenicom
o d mene.
predsjednik George Washington u pismu iz 1782. godine
JtM MARRS
194
195
JIM MARRS
196
197
JIM MARRS
198
VLADARI IZ SJENE
199
JIM MARRS
200
Preventivni udari
22. rujna 1862. godine, samo nekoliko dana nakon to je savezna vojska zau
stavila napredovanje Konfederacije u bitci kod Antietama, Lincoln je obznanio svoje
planove da oslobodi junjake robove ukoliko se june drave ne vrate u sastav SAD-a.
Ta je odluka drana u neizvjesnosti devet mjeseci, dok se ekala pobjeda Sjevera na
bojnom' polju.
Bez reakcije s Juga, Lincoln je izdao Proglas o osloboenju 1. sijenja 1863. godi
ne. Proglasio je osloboenima sve robove na teritoriju koji dre pobunjenici. Bio je to
isti politiki in, s obzirom na to da oito nije imao vlast na tim podrujima. Ali, to je
pitanje ropstva dovelo u prvi plan sukoba. Lincoln je kasnije objasnio taj pragmatini
potez rekavi: Stvari su se pogoravale sve dok nisam osjetio da smo doli u kripac sa
svojim planom operacija kojega smo se drali, da smo odigrali svoju posljednju kartu
i da moramo promijeniti taktiku ili emo izgubiti igru. Sad sam odluio primijeniti
politiku osloboenja." Drugim rijeima, na polovini toga bratoubilakog rata ropstvo
je postalo glavno pitanje.
Proglas je bio sjajan strateki manevar, s obzirom na to da ni britanski ni francu
ski graani ne bi prihvatili podrku svoje zemlje ropstvu - usto je uvrstio Lincolnovu
poziciju u domovini.
Kad je Lincoln uveo vojnu obvezu 1863. godine, izbili su neredi u nekoliko velih gradova, ukljuujui New York. Izmeu 13. i 16. srpnja ubijeno je ili ranjeno vie
tisuu ljudi dok su vojne postrojbe orujem uspostavljale mir. Nakon to je prolo
mnogo godina, lako je zaboraviti d aje Lincoln imao pobunu i na Sjeveru kao i na Jugu",
adno komentira Griffin. Kako bi kontrolirao pobunu [na Sjeveru], jo je jednom
orirao ustav ukinuvi habeas corpus , to je vlastima omoguilo da zatvore kritiare
:z slubene optunice i bez suenja. Tako ne samo da se pod parolom suprotstavljanja
stvu amerike graane na Sjeveru ubijalo na ulicama njihovih gradova, nego ih se
lo na bojite protiv njihove volje i bacalo u zatvor bez propisanog suenja ili zakona,
gim rijeima, slobodne se ljude porobljivalo kako bi se robovi mogli osloboditi. ak
da je tobonja kampanja bila autentina, bila je to loa razmjena."
Dio iz engleskog zakona iz 1679. godine (Habeas corpus act) koji omoguuje zatvoreniku da trai od sudca da ispita
nitost zadravanja i pritvaranja prije no 5to se raspravi pitanje njegove krivite ili nevinosti, nap. ur.
201
JIM MARRS
Do jeseni 1863. godine Lincoln je bio sve zabrinutiji zbog strane vojne pri
sutnosti u Kanadi i Meksiku. Zabrinutost zbog Francuza u Meksiku dovela je
nepromiljena napada kod Sabine Passa na uu rijeke Sabine koja odvaja Texas
Louisiane. 8. rujna 1863. godine samo 47 pripadnika teksake milicije sa est topov
otjeralo je tlotilu sjevernjakih transportnih brodova s 5000 vojnika praenu s etil
topovnjae.
Dok su Francuska i Britanija bile opasno blizu toga da priznaju Ju g i da m
pomognu, prosjevernjaki ruski car Aleksandar 11. donio je prevagu drugoj strani.
Nakon to je dobio informaciju da Engleska i Francuska planiraju rat kako bi podij
lile Rusko Carstvo, Aleksandar je poslao dvije ruske flote prema SAD-u u jesen 186
godine. Jedna se usidrila ispred obale \ irginije, a druga je stala kod San Francis
Obje su bile u savrenom poloaju za napad na britanske i francuske trgovake brod]
ske linije. Nisu objavljene nikakve prijetnje ultimatumom, ali bilo je jasno da je r
sluaju rata Ruska mornarica kadra stvoriti kaos. Bez sputavajueg efekta prisutnos
ruskih flota, tijek rata mogao je biti znatno drugaiji, komentira Griffin.
Zahvaljujui ponajprije prisutnosti tih flota, skupa s dojmom koji je proglas
osloboenju imao na njihove birae, Britanija i Francuska odustale su od planira
intervencije u korist Juga.
Poetkom 1865. Ju g je bio iscrpljen, i to se tie ljudstva i to se tie materijala.
Rijeka Mississippi bila je u sjevernjakim rukama, a general Wiliam T. Sherman pre
sjekao je Konfederaciju napola svojim zloglasnim marom na more kroz Georgiju
Konfederacija je mogla drati vojsku na bojnom polju samo zahvaljujui neusporedi
voj izdrljivosti i odlunosti preivjelih vojnika, pie Catton. ,,S druge je strane bil
drava koju je rat ojaao, a ne oslabio - drava koja je na poetku bila jaa i koja '
sad postajala jedna od najjaih sila na svijetu. Rat se mogao zavriti samo tako ka!
se zavrio. Konfederacija je nestala zato to ju je rat na koncu iscrpio.
Krvava cijena rata bila je uasna - 365 000 mrtvih Sjevernjaka, uz 258 tisu
Junjaka, daju vie poginulih nego svi ostali ameriki ratovi zajedno.
1 financijska cijena bila je vrtoglava. Krajem 1861. godine Vladin troak iznosio*
je 67 milijuna dolara. Godine 1865. taj je broj narastao na vie od jedne milijarde.
Nacionalni dug, koji je iznosio samo 2,80 dolara po glavi stanovnika 1861. godine,
narastao je na 75 dolara 1865. Godine 1910. procijenjeno je d a je ukupni ratni troakj
ukljuujui mirovine i pokope veterana, iznosio gotovo 12 milijardi dolara, to je
ono doba apsurdna svota.
U sreditu toga golemog optjecaja novca bio je Rothschildov posrednik Belmont,
financirajui obje strane. Snano je utjecao na bankare, i u Engleskoj i u Francuskoj,
da podre sjevernjake ratne napore kupovinom dravnih obveznica. Istodobno je
potajno kupovao bezvrijedne bankovne obveznice Juga po znatno snienim cijenama,
smatrajui da e ih Ju g biti primoran u cijelosti priznati nakon rata. Godine 1863.
Chicago Tribune napao je Belmonta, Rothschilde i cijelo idovsko pleme, koji su
kupovali konfederacijske obveznice. Mnogo kasnije, tu su optubu nazivali kleve
202
VLADARI IZ SJENE
tom oni koji nisu mogli shvatiti dvolinost Belmonta i njegovih poslodavaca koji su
javno podravali Sjever.
Jedan od mlaih Rothschilda posjetio je Ameriku poetkom rata i bio je otvore
no naklonjen Konfederaciji, dok je njihov zastupnik Belmont bio naklonjen Sjeveru.
I Glede L.incolna, Salomon Rothschild je napisao: Odbija sve oblike kompromisa i
razmilja samo o oruanom suzbijanju pobune. Izgleda kao seljak i zna priati samo
barske prie.
Rothschildi su igrali za obje strane i oito su slabo marili za ameriku tragediju.
Barun Jacob Rothschild racionalizirao je krvoprolie rekavi amerikom poslaniku u
Bruxellesu Henryju Sanfordu: Kad vam je pacijent u oajnom stanju, poduzimate
oajnike mjere, ak putate krv.
Otisak Rotshchildove izme vidljiv je na grobovima amerikih vojnika na obje
ma stranam a", zakljuuje Griffin.
Ako je graanski rat doista bio urota tajnih drutava radi razdvajanja SAD-a,
I kako se tvrdi u traktatu Vitezova zlatnoga kruga objavljenom 1861. godine, uz pot
poru europskih Rothschilda, zamalo je uspjela. Otra politika obnove republikanske
vlade, zbog koje je Ju g trpio pod kaznenom ekonomskom politikom sve do 1960-ih
godina, stvorila je trajnu mrnju i gorinu u 20. stoljeu te potaknula nastanak drugih
tajnih drutava na Jugu, poput Ku Klux Klana.
Povjesniar Foote sluio se nazivom jakobinci kako bi opisao tadanje secesi
oniste - remetitelje utvrenoga drutvenog, religijskog i politikog poretka - koji su
djelovali u Americi od kraja 18. stoljea. Jakobinci, neka vrsta iluminiziraih" slo
bodnih zidara, bili su tkivo koje je povezivalo tajna drutva Staroga svijeta i skrivene
manipulacije u Novom.
Preli su Atlantik nakon to su uspjeno unitili stari svjetski poredak" u
Francuskoj i traili su nove svjetove za osvajanje. Ti su bjegunci bili bivi lanovi i
potomci lanova starijih tajnih drutava poput bavarskih iluminata, koja vuku podri
jetlo sve do poetaka ovjeanstva.
Ljudi koji su stvorili drutva kao to su Vitezovi zlatnoga kruga, Thule
-esellschaft i Skupine okrugloga stola Cecila Rhodesa crpili su iz duge povijesti tih
tajnovitih europskih organizacija.
Meutim, prije graanskoga rata, veinu tih manipulacija tajnih drutava
amerika je javnost zaboravila zahvaljujui Antimasonskom pokretu s poetka 19.
stoljea.
203
Antimasonski pokret
204
VLADARI IZ SJENE
205
JIM MARRS
206
VLADARI IZ SJENE
207
i Francuska revolucija
208
VLADARI IZ SJENE
I Jakobinci i jakobiti
VLADARI IZ SJENE
su i uinili... izmeu ostalih jedan u Parizu 1780. godine, koji se 1801. ujedinio s
francuskom loom Velikog Orijenta, objanjava Mackey.
Jakobitski karakter parike loe nije sporan, pie Webster. Ali, ona zakljuuje
da osnivai Velike loe u Parizu ne potjeu iz Velike loe u Londonu, od koje nisu
imali ovlatenje, nego... su stigli u Francusku prije nego to je londonska Velika loa
utemeljena; stoga ni na koji nain nisu bili vezani njezinim propisima. Moda su se
tada engleski i europski slobodni zidari poeli razdvajati.
Prema Mackeyju, pokuaj povezivanja masonskih tradicija s pretenzijama
Stuarta na englesko prijestolje prvi je put da je politika uvedena u spekulativnu
filozofiju slobodnoga zidarstva. Sigurno nije bio posljednji.
I francuski su masoni bili uvelike umijeani u tadanja politika zbivanja.
Webster napominje: Svi revolucionari iz Ustavotvorne skuptine bili su inicirani u
trei stupanj iluminiziranoga slobodnog zidarstva, ukljuujui revolucionarne el
nike kao to su vojvoda od Orleansa, Valance, Lafayette, Mirabeau, Garat, Rabaud,
Marat, Robespierre, Danton i Desmoulins.
Honore-Gabriel Riqueti, grof od Mirabeaua, jedan od vodeih revolucionara, doista
se zalagao za ideale jednake onima Adama Weishaupta, utemeljitelja bavarskih iluminiziranih slobodnih zidara. U privatnim spisima Mirabeau je pozivao na zbacivanje svih
poredaka, svih zakona i sve vlasti kako bi se narod ostavio u anarhiji. Rekao je da se jav
nosti treba obeavati vlast narodu i nii porezi, ali joj se nikad ne smije dati stvarna mo,
zato to je narod kao zakonodavac vrlo opasan, jer donosi samo zakone koji odgovaraju
njegovim strastima. Rekao je i da sveenstvo treba unititi ismijavanjem religije.
Mirabeau je zavrio svoju tiradu proglasivi: Tko mari za sredstva ako se ostva
ruje cilj? To je ista filozofija cilja koji opravdava sredstvo koja se propovijedala od
Weishaupta preko Lenjina do Hitlera.
Kao to je uobiajeno u svjetskim dogaajima, ono to je potaknulo revoluciju
isprva se vrtjelo oko financija. Francuska je potroila prilinu svotu podravajui
Ameriku revoluciju. U veljai 1787. godine francusko je plemstvo okupio glavni
revizor financija, koji je predloio poveanje poreza za bogate kako bi se smanjio nacinalni dug. Ne treba rei da su bogati plemii odbili tu ideju i umjesto toga zatraili
zivanje Generalnih stalea, francuskoga parlamenta sastavljenog od plemia, svenstva i puana. Nisu bili sazivani 200 godina.
Tijekom 1788. godine zahtijevalo se da Generalni stalei razmotre politike
forme, uz nemire u velikim francuskim gradovima, ukljuujui Pariz. U tom su
.dobiju izabrani predstavnici triju stalea.
Stalei su se okupili u Versaillesu 5. svibnja 1789. godine i odmah se podijelili
o naina glasanja. Opi izbori odgovarali bi veini, ponajprije puanima, dok bi
sanje pojedinih stalea odgovaralo plemstvu i sveenstvu.
Puani su, uz podrku nekih sveenika, pobijedili pa je kralj Luj XVI. nerado
zvao Narodnu ustavotvornu skuptinu da izradi novi ustav, dok je potajno skupljao
trojbe kako bi sprijeio okupljanje.
211
JIM MARRS
Proirile su se glasine o kretanju tih postrojbi, nakon ega je, tijekom razdobl
Velikog straha u srpnju 1789. godine, svjetina na juri osvojila Bastilju, kraljevu gl
nu tamnicu, odakle je oslobodila samo sedam zatvorenika - veina su bili duev
bolesnici - ali je i uzela itekako potrebne puke i barut.
Suprotno od onog to tvrdi iroko prihvaena povijest, taj napad nije b:
spontan in potlaene rulje. Razbojnike s juga namjerno su 1789. godine doveli
Pariz, angairali i plaali revolucionarni elnici, to je injenica koju su potvrdili toli
brojni autoriteti... Drugim rijeima, dovoenje kontingenta unajmljenih razbojnif
uvjerljivo pobija teoriju po kojoj je revolucija bila nesavladiv narodni ustanak", pi
Websterova.
U meuvremenu su kuriri koje su poslala tajna drutva jahali od grada do gra
upozoravajui straljive seljake da se protunarodni zavjerenici skrivaju u plemiki
dvorcima i na posjedima. Reeno im je da je kralj naredio da ih se napadne. Kaos
nasilje ubrzo su se proirili i slavili kao revolucija.
,,U sluaju Francuske revolucije prvi se put vidi kako su se sustavno izaziva
nevolje da bi ih se iskoristilo, pie Still.
To je iskoritavanje poelo sa slobodnim zidarima ve 1772. godine kad se Veli
Orijent uvrstio u Francuskoj sa 104 loe. Taj je broj narastao na 2000 loa do rev
lucije, a 447 lanova loa bilo je u Generalnim staleima koji su brojali 605 lanova.
Prema nekoliko istraivaa, loe Velikog Orijenta bile su jezgra penetracije iluminata
meu slobodne zidare.
Ta je penetracija krenula poetkom 18. stoljea kad su se jakobiti i ostaci tem
plara borili za kontrolu nad francuskim masonskim loama. Webster smatra da je
kotska masonerija bila samo krinka za templarstvo i da su u francusku Veliku lou
uli spletkari (mislei na jakobite).
Francuski slobodni zidari razdvojili su se na dvije frakcije - francusku Veliku lou
s njezinom templarskom tradicijom proetom iluminizmom i izbaenu Lacorneovu
Veliku lou koja je 1772. godine postala loa Velikog Orijenta s buduim vojvodom
od Orleansa na elu.
Loa Velikog Orijenta potom je pozvala Veliku lou Francuske da opozove odlu
ku o iskljuenju i ujedini se s njom, i kad je taj prijedlog prihvaen, revolucionarna
stranka neminovno je ponjela velik uspjeh, a vojvoda od Chartresa [koji e uskoro
postati vojvoda od Orleansa] proglaen je velikim metrom svih vijea, ogranaka
i kotskih loa u Francuskoj. Godine 1782. Vijee imperatora i Vitezovi Istoka
udruili su se stvorivi Glavnu veliku lou Francuske, koja se 1786. spojila s loom
Velikog Orijenta. Pobjeda revolucionarne stranke bila je tada potpuna, objanjava
Webster.
Uznemirena zbog sve veeg pustoenja, Narodna je skuptina 1789. godine
urno usvojila Deklaraciju o pravima ovjeka i graanina koja proglaava neotuivima
prava na slobodu, ravnopravnost, nepovredivost vlasnitva i otpor ugnjetavanju - sve
dugogodinje osnovne ideje slobodnih zidara.
212
VLADARI 12 SJENE
21J
I
I
214
VLADARI IZ SJENE
,,U Engleskoj za vrijeme vladavine Stuarta, stari slobodni zidari pod Karlom I.
i Karlom II. bili su ljudi koji su se bavili filozofijom, astronomijom, fizikom, arhitek
turom, kemijom i openito naprednim uenjima. Mnogi od njih bili su lanovima
najvanije znanstvene akademije, Kraljevskoga drutva, koje se nazivalo nevidljivim
koledom nakon to je bilo prisiljeno prijei u ilegalu za vrijeme Cromwellova protek
torata... Meu prvim lanovima bili su Robert Boyle, Isaac Newton, Robert Hooke,
Christopher Wren i Samuel Pepys, pie Laurence Gardner. Napominje da su ljudi iz
Kraljevskoga drutva, poput prvih templara, posjedovali posebno znanje".
Gotovo tri desetljea, prema Michaelu Baigentu i Richardu Princeu, ,,rozenkrojceri, slobodni zidari i Kraljevsko drutvo nisu se samo preklapali, ve su praktiki
bili nerazluivi jedni od drugih". Prema nekim masonskim autorima, jedina znaajna
razlika izmeu slobodnih zidara i Kraljevskoga drutva bila je ta da je potonje odra
valo otvorene sastanke.
Prva zabiljeena masonska inicijacija u Engleskoj bila je ona sira Roberta Morayja
1641. godine. Moray je bio i jedan od osnivaa Kraljevskoga drutva te navodno nje
gova dua i vodei duh. Navodno je bio i kemiar te pokrovitelj rozenkrojcera, to
je jo jedan primjer penetracije te sekte meu slobodne zidare.
Bacona su mnogo godina neki oznaavali kao pravog autora tekstova Williama
Shakespearea, to nije tako apsurdna tvrdnja kako se ini. Ima brojnih dokaza koji je
podupiru, a meu one koji su vjerovali u nju spadaju Mark Twain, Walt Whitman,
Henry Jam es, Sigmund Freud i Ralph Waldo Emerson.
Tvrdilo se da je William Shakespeare bio tek nepismeni konjuar i glumac ije je
ime iskoriteno kako bi se zamaskirali radikalni politiki tekstovi tajnoga elizabetanskog
drutva meu ijim su lanovima bili Bacon, sir Walter Raleigh i Edmund Spenser.
ak se govorkalo da je Bacon zapravo bio nezakonito dijete kraljice Elizabete.
Sum nje glede Shakespeareova pravog identiteta poveava injenica da nijedna
bardova biografija nije napisana vie od stotinu godina nakon njegove smrti 1616.
godine. Povrh toga, nijedan ostatak izvornoga Shakespearova rukopisa nikad nije pro
naen - ak ni korespondencija s reiserima, pokroviteljima ili kolegama glumcima
- i doista nema dokaza o njegovoj slubenoj biografiji glumca i dramatiara osim da
je neki Shakespeare doista postojao. U svojoj oporuci taj Shakespeare nije spomenuo
svoja knjievna djela, ostavio je eni samo drugorazredni krevet i nam jetaj te pot
pisao dokument kao William Shackspeare
Drugi je valjani argument protiv Shakespeareova autorstva da drame i komedije
odaju poznavanje povijesti, politike, geografije i dvorske etikete neuobiajeno za puanina. U Izgubljenom ljubavnom trudu navodno je pronaen anagram na latinskom koji
u prijevodu glasi: Ovi komadi, djela E Bacona, sauvani su za svijet. Kao priznati
majstor engleske proze, uglaeni se Bacon svakako ini glavnim kandidatom za
autora Shakespeareovih radova.
Baconova masonska uvjerenja iznose se u dvjema knjigama - De sapient u
veterum (Mudrost drevnih naroda) i Nova Atlantida. U potonjoj, prema istraivau
215
JIM MARRS
okultizma Andreu Natafu, Bacon opisuje utopiju koja je u osnovi mnogih taj
drutava, ukljuujui moderne slobodne zidare.
Masonski autor Manly R Hali tvrdi da Nova Atlantida nije objavljena p *
Baconove smrti zato to je govorila previe... [otkrivajui] cijeli sustav tajnih dl
tava koja su djelovala tisuama godina kako bi se ostvario ideal zajednikog dobra
politikom svijetu.
Tim idealnim zajednikim dobrom pokazala se Amerika, slavljena kao zem
bezgraninih prilika i sredite masonskoga velikog plana za izgradnju No
Atlantide.
Vrijeme e pokazati da je kontinent sada poznat kao Amerika zapravo otkriv
i u znaajnoj mjeri istraen vie od tisuu godina prije poetka kranske ere", pi
Hali. Pravu istinu uvale su misterijske kole, a preko njih je proslijeena srednf
vjekovnim tajnim drutvima. Ezoterini redovi u Europi, Aziji i na Bliskom isto1
bili su u najmanju ruku u neredovitu kontaktu sa sveenstvom naprednijih amer
indijanskih naroda. Planovi za razvoj zapadne polutke formulirani su u Aleksandriji
Meki, Delhiju i Lhasi mnogo prije nego to je veina europskih dravnika bila svjes?
velikoga utopijskog plana.
Slijedei taj drevni plan tajnih drutava, sir Walter Raleigh i drugi lano\
bejkonskog kruga izvrili su zlosretnu ekspediciju u Ameriku, iskrcavi se na ot
Roanoke u Sjevernoj Karolini 1584. godine. Raleigha, kojega je pogubio kralj Jak
I. zbog izdaje, isusovci su optuili da vodi kolu ateizma" zbog njegovih masonskih
veza i filozofije.
S neuspjehom Raleighjeve kolonije splasnulo je zanimanje za Ameriku
Engleskoj sve do posmrtnog objavljivanja Baconove Nove Atlantide.
Mnogi kasniji kolonisti u Jamestovvnu pod vodstvom kapetana Johna Smitha bili
su rozenkrojcerski slobodni zidari i, kako neki kau, Baconovi roaci. Svakako su bili
veinom engleski aristokrati koji su se vie oslanjali na utopijske ideale nego na teak
rad. Kolonija je trpjela ozbiljne tekoe i nestala bi da nije bilo pomoi prijateljski
naklonjenih Indijanaca i dolaska Thomasa Westa, lorda de la Warra i pojaanja 1610.
godine.
U meuvremenu su dvije skupine religijskih otpadnika kolonizirale Ameriku
sjevernije.
Godine 1534. kralj Henrik VIII. raskinuo je s katolicizmom i osnovao
Anglikansku crkvu. Oni koji su nastojali oistiti novu Crkvu od svih natruha katoli
cizma nazivali su se puritancima, a frakcija koja nije htjela imati nita s Crkvom bila
je poznata kao separatisti. Po dolasku u Ameriku, svi ti otpadnici postali su poznati
kao hodoasnici {pilgrims).
Podigli su kolonije u Plymouthu u M assachusettsu i drugdje u Novoj Engleskoj.
Plimutski voa William Bradford brzo je zakljuio da komunalni stil ivota to su ga
zagovarali londonski veletrgovci, koji su financirali koloniju, ne funkcionira.
Svi su se hranili iz zajednikih zaliha, pie Still. Nedostatak inicijative prije
216
VLADARI IZ SJENE
217
Amerika revolucija
218
VLADARI IZ SJENE
njim bogatstvom. Te se stvari moraju napraviti danas dananjim radom, a ljudi koji
obavljaju taj rad takoer moraju biti plaeni danas. Tono je da plaanje kamata pada
dijelom na budue narataje, ali poetni troak plaa sadanji narataj. Plaa se gubit
kom vrijednosti novane jedinice i gubitkom kupovne moi neije plae. [naglasak
u izvorniku]
Suoeni s golemim trokovima Amerike revolucije, kolonisti su shvatili da neo
granieno tiskanje novca ne nudi trajno rjeenje. Nastojei izbjei kamate na posue
ni novac, nove su drave poele tiskati vlastiti novac bez pokria u zlatu koji je kasnije
prozvan continentals. Ukupna koliina novca narasla je s 12 milijuna dolara 1775.
godine na 425 milijuna do kraja 1779. Te je godine jedan continental vrijedio manje
od penija, odatle stara izreka ne vrijedi ni continental .
Tajna drutva su sve vrijeme radila na tome da te financijske probleme pretvore
u otvorenu revoluciju. Slobodne zidare privlaili su Odbori za dopisivanje Samuela
Adamsa i Sinovi slobode, koji su organizirali bojkote britanske robe. Svrsishodne
nasilne inove, poput Bostonske ajanke, poticali su lanovi najue jezgre masonskih
loa iako su katkad i mirne demonstracije izmicale kontroli.
U ljeto 1765. godine bogati bostonski veletrgovci, ukljuujui mnoge slobodne
zidare, formirali su skupinu koja se protivila Zakonu o biljezima nazvanu Odana
devetorica. Ta je skupina organizirala povorku od vie od 2000 demonstranata koja je
marirala prema domu mjesnog naelnika za biljege i spalila lutku s njegovim likom.
Nakon to su prvotni hukai otili, raspaljeno je mnotvo poelo unitavati posjed,
rganizirane su naoruane graanske ophodnje i isti veletrgovci koji su formirali
danu devetoricu osudili su nasilje mnotva.
Thomas Paine nedvojbeno je zagovarao masonske ideale, kao kad je napao
ansko pravo kraljeva u svojoj knjizi Zdrav razum (Common Sense). Aludirajui na
normansku invaziju na Englesku pod vodstvom Vilima Osvajaa 1066. godine, Paine
napisao: Francusko kopile koje se iskrcava s naoruanim razbojnicima i proglaava
engleskim kraljem bez pristanka domaega stanovnitva, to je jednostavnim rijeia pravi primjer bijednog nitkova. U tome sigurno nema nieg boanskog.
A. Ralph Epperson zakljuuje da su slobodni zidari nadzirali Ameriku revolucii, dok William Bramley napominje: Bilo je oito da je neto dublje vodilo revoluciarnu ideju: pobunjenicima je bio cilj uvesti potpuno nov drutveni poredak... Elita
nerike revolucije gotovo je jednaka eliti amerike kolonijalne masonerije.
Veina domoljuba nikad nije shvatila tu skrivenu manipulaciju. Malo je ljudi
;lo za plan kojega su samo masonski voe bili svjesni, a moda i nitko, napominje
ili. .Veina je smatrala de se naprosto bori za neovisnost o tiraninu. Masonerija je za
'inu njih bila, kao i za veinu dananjih lanova, samo organizirano bratstvo koje
mie socijalne vjetine i omoguuje stipendije svojim lanovima.
Daljnji dokaz utjecaja slobodnih zidara na Ameriku revoluciju moe se otkriprouavanjem novanice od jednog dolara - sa slobodnim zidarom Georgeom
shingtonom na licu i masonskim simbolima na naliju. Vidi se i piramida bez
219
JIM MARRS
220
Iluminati
Premda se ideje iluminata mogu pratiti kroz povijest sve do najstarijih sekti
je su svojatale ezoterino znanje, red je prvi put javno prepoznat 1776. godine. 1.
ibnja te godine - dan koji slave komunisti, za koje neki smatraju da su svoju filozoju temeljili na uenju iluminata - bavarske je iluminate osnovao Adam Weishaupt,
fesor kanonskoga prava na Sveuilitu u Ingolstadtu u njemakoj Bavarskoj.
Jedan od suosnivaa navodno je bio Vilim od Hessena, poslodavac Mayera
athschilda. Nedvojbeno je tono da su Rothschildi i njemake kraljevske obitei bili povezani preko slobodnih zidara. Biograf Rothschilda Niall Ferguson pie
3 je Mayerov sin Salomon bio lan iste masonske loe kao i Mayerov knjigovoa
ligmann Geisenheimer.
kolujui se za isusovakog sveenika, Weishaupt je bez sumnje bio bijesan
d je 1773. godine papa Klement XIV. ukinuo taj red. Premda je taj in naposljetku
veo Weishaupta da raskine s Crkvom, ostao je opinjen isusovakom teologijom,
oer je bio pod velikim utjecajem veletrgovca poznatog samo kao Kolmer, kojega
Websterova nazvala najzagonetnijim od svih zagonetnih ljudi.
Kolmer, za kojega neki istraivai sumnjaju da je ista osoba po imenu Altotas,
jemu se divio i spominjao ga francuski dvorski arobnjak i revolucionar Cagliostro,
kao je ezoterino znanje Egipta i Perzije za dugogodinjeg ivota na Bliskom istoku,
'mer je propovijedao tajni nauk temeljen na drevnom obliku gnosticizma po imenu
niheizam ili mandeizam, koji se sluio rijeju prosvijetljeni prije 3. stoljea.
Kolmer je navodno sreo Cagliostra na Malti, starom uporitu vitezova templara,
svom putu u Francusku i Njemaku poetkom 1770-ih godina. Cagliostro, budui
cuski revolucionar, potom se ukljuio u masonske aktivnosti sa slavnim mletakim
bavnikom Giovannijem Giacomom Casanovom, kao i sa zagonetnim grofom Saintainom.
U Njemakoj je Kolmer proslijedio svoje tajne Weishauptu, koji je zatim proveo
oliko godina razmatrajui kako ujediniti sve okultne sustave u svoj novi prosvi'jeni" red. Weishauptovu privrenost drevnim mezopotamijskim misterijima pokainjenica da su iluminati prihvatili perzijski kalendar.
S obzirom na veliko znanje isusovaca, Weishaupt je moda preuzeo ime ilumii od tajne panjolske frakcije zvane alumbrados (prosvijetljeni ili iluminizirani),
221
JIM MARRS
222
VLADARI 12 SJENE
je oblik uenog ili knjievnog drutva [Drutvo Thule] najprikladniji za nau svrhu...
Osnivajui itateljska drutva i pretplatnike knjinice... moemo usmjeravati javno
mnijenje kako elimo. N a slian nain moramo pokuati stei utjecaj u... svim slu
bama koje na bilo koji nain sudjeluju u formiranju, zastupanju ili ak upravljanju
miljenjem ljudi.
Weishaupt nije samo planirao obmanjivati javnost, ve je podsjeao elnike na to
da trebaju kriti svoje namjere od iniciranih govorei katkad na jedan nain, katkad na
drugi, tako da neija stvarna nakana ostane nedokuiva njegovim podreenima.
Weishauptovi sljedbenici bili su pridobiveni najlukavijim metodama prijevare i
voeni prema cilju koji im je bio posve nepoznat, napominje Websterova. To je ono
to... ini svu razliku izmeu asnih i neasnih tajnih drutava."
Za razliku od anarhista iji je cilj nestanak svake vlasti, Weishaupt i njegovi
iluminati teili su za svjetskom vladom koja e se temeljiti na njihovoj filozofiji raci
onalizma s ovjekom u sreditu. Tu e svjetsku vladu, naravno, sami voditi. Uenici
[iluminata] uvjereni su da e red zavladati svijetom. Svaki lan stoga postaje vladarem", proglasio je.
Godine 1777. Weishaupt je spojio svoj tip iluminizma s masonstvom nakon to
se pridruio masonskoj Loi Teodora od dobrog savjeta u Miinchenu. Francuski revo
lucionarni voa i lan iluminata Mirabeau zabiljeio je u svojim memoarima: Lodge
Theodore de Bon Conseil u Miinchenu, gdje ima nekoliko ljudi s mozgom i srcem...
odluila je nakalamiti na svoj ogranak jo jedno tajno udruenje, kojemu su dali ime
ed iluminata. Oblikovali su ga prema Drubi Isusovoj, zagovarajui dijametralno
uprotne stavove. Upravo se tu antiklerikalna poruka slobodnih zidara spojila s
nom usmjerenom protiv institucionalne vlasti. U toj su masonskoj loi Mirabeau i
"um inati formulirali isti politiki program iznijet u francuskoj Ustavotvornoj skup
ini 12 godina kasnije.
Filozofiju iluminata proirila je dalje - premda nehotice - bavarska Vlada okomivi
na red 1783. godine. Vlasti su smatrale iluminate izravnom prijetnjom utvrenom
retku pa su organizaciju proglasile ilegalnom. Taj je in nagnao mnoge lanove da
bjegnu iz Njemake, ime su se njihovi stavovi samo proirili. Tajni redovi iluminata
javili su se u Francuskoj, Italiji, Engleskoj pa ak i u novim amerikim zemljama.
Slobodni zidar, lan Ustavotvorne skuptine SAD-a i bivi predsjednik Thomas
erson pisao je s divljenjem: ini se da je Weishaupt zaneseni filantrop. On vjeje da je promicanje savrenstva ljudskog karaktera bio cilj Isusa Krista. Njegova
pravila Ijubav prema Bogu i ljubav prema blinjem." Ili Jefferson nije poznavao
utarnji nauk iluminata, ili je i sam, kako se upozoravalo u njegovo doba, bio njihov
jni lan.
Upozorenja protiv iluminata stizala su s mnogih strana. Profesor Robison, slu-i se internim dokumentima reda, potpuno je razjasnio da je ta organizacija stvoa r a d i.... hitnog iskoijenjivanja svih religijskih ustanova i obaranja svih postojeih
ropskih vlada".
223
JIM MARRS
224
VLADARI IZ SJENE
225
JIM MARRS
226
I Slobodno zidarstvo
i
227
JIM MARRS
228
VLADARI IZ SJENE
229
JIM MARRS
230
VLADARI IZ SJENE
Golema veina lanova smatra svoje lanstvo u masonima tek neto malo druk
ijim od lanstva u L io n 's Clubu, Optimistima ili trgovakim komorama. I s njihova
stajalita, to je tono. ak i masonska literatura jasno daje do znanja da samo oni
lanovi koji napreduju iznad 33. stupnja bivaju upueni u prave ciljeve i tajne te
skupine.
Tu hijerarhiju spremno potvruju masonski autori. Uvijek je postojao vidljivi,
elementarni, popularni nauk koji je sluio za pouavanje masa koje su nedovoljno spre
mne za dublje uenje, pie slobodni zidar Wilmshurst. Postoji unutarnji, napredniji
nauk, tajnije znanje, koje je rezervirano za zrelije umove i u koje se upuuju samo spo
sobni i pravilno pripremljeni kandidati koji dobrovoljno ele udio u njemu.
Slobodni zidar 33. stupnja Manly R Hali pie: Slobodno je zidarstvo bratstvo
unutar bratstva - vanjska organizacija koja skriva unutarnje bratstvo odabranih...
jedno je vidljivo, drugo nevidiljivo. Vidljivo je drutvo divna skupina slobodnih i pri
hvaenih' ljudi kojima je naloeno da se posvete etikim, obrazovnim, bratstvenim,
domoljubnim i humanitarnim problemima. Nevidljivo je drutvo tajno i najuzvienije
bratstvo, iji su lanovi posveeni sluenju... arcanum arcandrumu [svetoj tajni].
Istaknuti devetnaestostoljetni slobodni zidar Albert Pike priznao je da slobodno
zidarstvo ima dva nauka, jedan skriven i rezerviran za metre... drugi javan... Bivi
provincijski veliki arhivar W ilmshurst potvruje da se prvi stadij ili poetni stupnjevi
slobodnoga zidarstva bave samo povrinskom vrijednou nauka i da taj stadij
golema veina slobodnih zidara, bojimo se, nikad ne prijee.
ak ni mnogi visoko pozicionirani masoni nikad ne dosegnu unutarnji krug
znanja. U svojim memoarima slavni slobodni zidar Casanova pie da ak i oni koji 50
godina zauzimaju poziciju metra moda jo nisu upoznati s njegovim M isterijima.
Epperson iznosi zanimljivu opasku kako e svaki mason porei da postoji unu
tarnji i vanjski krug reda zato to prosjeni m ason doista nije svjestan tog sustava,
dok se prosvijeeni m ason obvezao da to nee otkriti. Taj je drugi sloj zatien
prisegom uvanja tajne, to znai da ete, ako znate za njegovo postojanje, morati
prisegnuti da to nikome neete rei", objasnio je.
Struktura moi tog reda takoer je izazvala zabrinutost meu mnogim istraiva
ima. Svjetsko slobodno zidarstvo je golema piramida manipulacije", pie zavjereni
ki autor Icke. Piramidalna struktura omoguuje eliti, nekolicini u vrhu slobodnoga
zidarstva, da kontrolira veinu obmanjujui je i drei je u neznanju."
Ta je prijevara ostvarena pruanjem tolikih proturjenih i zbunjujuih infor
macija i upuenim masonima i radoznaloj javnosti, da se ak ni masonski uenjaci
oko mnogih stvari ne mogu usuglasiti. Mackey priznaje da masonski arhivi obiluju
povijesnim netonostima, anakronizmima pa ak i besmislicima.
Postoji razlog za tu smetenost. Rast [slobodnoga zidarstva] podudara se s odgo
varajuim opadanjem zanimanja za ortodoksnu religiju i javno bogotovlje , napominje
Wilmshurst. Jednostavna naela vjere i humanistikih ideala slobodnoga zidarstva
meu nekim ljudima zauzimaju mjesto teologije koju nude razne crkve.
231
JIM MARRS
Premda njegovi voe poriu da se radi o religiji, slobodno zidarstvo ipak nudi
zamjenu za nju. Nije udno to mora biti oprezno u svojim nauavanjima. Jo za
naega pamtivijeka svatko tko je izraavao ideje koje su se javno smatrale svetogrdni
ma ili bogohulnima riskirao je ozbiljnu osudu zajednice, tjelesne ozljede ili ak smrt.
W ilmshurst tumai da onaj koji trai prosvjetljenje ,.u obliku poviene svjesnosti
i poveanih osjetilnih sposobnosti... mora biti pripravan odrei se svih prolih pre
drasuda i misaonih navika te s djetinjom krotkou i poslunou prepustiti svoj um
primanju nekih moda udnovatih i neoekivanih istina...
O pisujui uenja slobodnoga zidarstva prikrivenima i tajnovitima, napisao
je: Smisao slobodnoga zidarstva... predmet je koji se obino ostavlja posve ncprotumaenim i to u skladu s tim ne shvaa veina njegovih lanova, osim moda nekoli
cine, tako malobrojne da im to postaje osobno uenje...
Ipak, Wilmshurst daje neke naznake o skrivenoj povijesti slobodnoga zidarstva
kad pie o zlatnom dobu kad su ljudi neko svjesno opili s nevidljivim svijetom,
a uvali su ih, uili i vodili bogovi... Napominje d a je ovjeanstvo skrenulo s puta
nakon pada zbog nastojanja da stekne isto znanje kao i njegovi stvoritelji, to je
ideja usporediva s biblijskim grijehom.
la j pad ovjeanstva, prema Wilsmhurstovu tekstu iz. 1927. godine, nije uzro
kovan nikakvim individualnim prekrajem nego nekom slabou ili nedostatkom u
kolektivnoj ili skupnoj dui Adamove rase pa je u boanskom vijeu" odlueno da
se ovjeanstvo treba iskupiti i vratiti u prvobitno stanje, to je proces koji zahtijeva
goleme vremenske cikluse kako bi se ostvario. Dodaje i da taj povratak zahtijeva i
strunu znanstvenu pomo onih bogova i aneoskih uvara zabludjele rase o koji
ma govore sve drevne predaje i sveti spisi.
Masonski autor Manly P Hali pokazuje da Wilmshurst nije govorio samo alegoriki, objasnivi: U dalekoj prolosti bogovi su hodali meu ljudima i... odabirali su
izmeu sinova ovjejih najmudrije i najodanije. Tim predodreenim i prosvijetljenim
sinovima ostavili su kljueve svoje velike mudrosti... Predodredili su te pomazanike
i odabranike da budu sveenici ili posrednici izmeu njih - bogova - i ovjeanstva
koje jo nije razvilo oi kojima bi moglo gledati u lice Istini i ivjeti... Ti prosvijetljeni
utemeljili su ono to poznajemo kao drevne misterije.
Dakle, jedna unutarnja masonska tajna tie se njihove svijesti o prapovijesnim
bogovima koji su ostavili svoje znanje odreenim pojedincima, tako ih prosvijetlivi.
To je znanje proslijeeno preko drevnih misterijskih kola utemeljiteljima i idovske
i kranske religije, za ije su predaje doznali vitezovi templari i donijeli ih u jezgru
modernoga slobodnog zidarstva.
Prijenos od drevnih tajnih drutava do modernijih tajnih organizacija pospjeila
je pojava tog iluminiziranoga slobodnog zidarstva krajem 18. stoljea, koje je i samo
spojilo stariji ezoterini nauk s kabalistikim tradicijama. Te tajne i dalje vrebaju u
jezgri slobodnoga zidarstva, ak i dok neznani milijuni lanova uivaju u njegovoj
vanjskoj filantropiji i kolegijalnosti.
VLADARI IZ SJENE
Marljiv istraitelj moe poeti shvaati te drevne tajne tek nakon vrlo munog
i ozbiljnog prouavanja - mnogo se toga jo uvijek ne govori izravno, kako priznaju
Druga drevna tajna tie se ideje reinkarnacije, koja e, ispriava se VVilsmhurst,
biti udnovata i vjerojatno neprihvatljiva nekim itateljima. Dodaje: Mi samo
biljeimo ono to tajni nauk ui."
Upravo je ta skrivena i ezoterina strana slobodnoga zidarstva nagnala kritiare
da optue red da je protureligijski. Optube da su se slobodni zidari bavili okultnim
anostima, osobito alkemijom, astrologijom i obrednom magijom, pratile su red kroz
vijest, priznaju dananji urednici Mackeyjeve knjige.
Meu starim slobodnim zidarima bili su ljudi koji su se nazivali magiarima e dananji maioniari, nego ljudi koji su ime uzeli prema nazivu magi, ili mudraci.
Sve do prosvjetiteljstva u 18. stoljeu, magija je bila samo drugo ime za znanost. Ti
u magiari ozbiljno tvrdili da posjeduju drevno znanje o pretvorbi metala, manipuranju materijom i vjenoj mladosti.
Jedan od najmaginijih takvih masona bila je osoba poznata kao udotvorac
- kojega se smatra da je ivio stotinama godina.
I Grof Saint-Germain i
i drugi magiari
234
VLADARI IZ SJENE
Oito je bio pravi zabavlja. Jednom je priao kako je bio prijatelj legendarnokralja Richarda Lavljeg Srca, ...okrenuvi se prema svojemu sluzi radi potvrde.
boravljate, gospodine, rekao je sluga ozbiljno, da sam u Vaoj slubi samo 500
t ft
1a.
Saint-Germain je tvrdio i da zna tajnu uklanjanja greaka s dijamanata i tranutacije raznih kovina. Laboratorij za njegove alkemijske pokuse dao mu je kralj Luj
[, koji ga je angairao i za tajne diplomatske i pijunske misije. Saint-Germain je
jasnio gdje je stekao svoje izvanredno znanje. ovjek mora uiti u piramidama,
to sam ja uio, jednom je rekao.
Godine 1762. putovao je u Sankt Peterburg, gdje je pomagao pri postavljanju
ljateljeve keri, kneginje od Anhalt-Zerbsta, na rusko prijestolje nakon smrti Petra
I. Ki njegova prijatelja postala je poznata kao Katarina Velika. Saint-Germainova
ijeanost u zbacivanje ruskoga kralja Petra nije bila sitna prijevara, napominje
mley, bio je to veliki dravni udar koji je promijenio politiki krajolik Europe.
Vanost Saint-Germaina u njegovim je bliskim vezama. Nakon to je napustio
siju, grof se povezao s vanim slobodnim zidarima poput Casanove i buduega
cuskog revolucionara Cagliostra. U Njemakoj je, prema Cagliostru, Saintrmain sudjelovao u formiranju slobodnih zidara i uveo ga u Red strogog obreda u
^zemnoj odaji blizu Frankfurta. Vodstvo tog reda dijelili su vojvoda od Brunswicka
knez Karl od Hessena, glava svih njemakih slobodnih zidara i brat Vilima IX.,
rovitelja Mayera Rothschilda. Jedan od Saint-Germainovih najboljih prijatelja i
nika bio je knez od Hessen-Kassela, napominje Tomas, koji je napisao Memoires
moti temps [Sjeanja na moje doba], gdje naziva grofa jednim od najveih filozofa
:i je ikad ivio ."
Saint-Germain bio je veliki metar slobodnih zidara i onaj koji je uputio
gliostra u tajne egipatske masonerije, potvruje VVebsterova, koja dodaje da je
glistro ubrzo uvelike zasjenio svog uitelja. Cagliostro je osnovao svoj egipatski
anak slobodnih zidara crpei iz Saint-Germainovih uenja i njegova poznavanja
ovske kabale. Sve je to poloilo temelje za iluminatsko preuzimanje njemakih
dnih zidara.
Dok je bio u Njemakoj 1774. godine, Saint-Germain je neko vrijeme boravio
Vilima IX. od Hessena. Moda je za vrijeme tog boravka Saint-Germain izmjenjitajne s Vilimom i njegovim financijskim savjetnikom Mayerom Rothschildom. S
irom na Rothschildovo zanimanje za antikvitete kao i za kabalu, moemo zamisliti
ovu oaranost Saint-Germainovim poznavanjem egipatskih misterija.
Saint-Germainove aktivnosti su vane zato to njegova kretanja pokazuju fascintnu vezu izmeu ratova koji su se odvijali u Europi, dubljih razina bratstva i klike
makih kneeva, osobito kue H essen, pie Bramley.
Druga veza izmeu Rothschildova visokog pokrovitelja i okultnoga slobodnog
arstva bio je Jean-Baptiste Willermoz, koji se kao mason od 1753. godine i imuni
izvoa svile iz Lyona nesumnjivo kretao u istim krugovima kao i Mayer Rothschild.
235
JIM MARRS
236
| Masonske spletke
237
JIM MARRS
238
VLADARI IZ SJENE
239
JIM MARRS
240
VLADARI IZ SJENE
241
Slobodno zidarstvo
protiv kranstva
242
VLADARI IZ SJENE
M odemi kranski autori nastavili su osuivati taj red. Masoni imaju samo
jedan cilj, zakljuio je Epperson, ,.da potpuno unite kranstvo..."
Drugi u slobodnom zidarstvu u najboljem sluaju vide podvojeno javno staja
lite. Novinar Still, koji je opirno analizirao tu skupinu, napisao je 1990. godine:
Svaka znaajka masonerije ini se da ima i dobru i lou stranu - zlo i dobroudno
tumaenje. Oni koji ele nai kransko tumaenje u njegovim simbolima mogu
pronai brojna objavljena masonska opravdanja. Oni koji ele pokazati d a je m ason
stvo zapravo oblik deizma - stvorenog za sve religije i vjere - to vrlo lako mogu
uiniti."
Websterova, ta rana istraivaica slobodnoga zidarstva i autorica, sloila se s
tim, napisavi 1924. godine: Istina je d a je slobodno zidarstvo u generikom smislu
naprosto sustav povezivanja ljudi radi bilo kojeg cilja, budui da je oito kako se ale
gorije i simboli, kao x i y u algebri, mogu tumaiti na stotine razliitih naina.
No, masonski autori sami otkrivaju da red nije bez metafizike ideje, zapravo
je u velikoj mjeri posveen razumijevanju boanskog. Osloboen od ogranienja
vjerovanja i sljedbe, mason je gospodar svih vjera, pie Manly R Hali. Slobodno
zidarstvo... nije vjerovanje ili nauk, nego univerzalan izraz boanske mudrosti... koja
se otkriva kroz tajnu hijerarhiju prosvijetljenih umova.
Hali je vidio slobodno zidarstvo kao svjetsko sveuilite koje poduava humani
stikim znanostima due sve koji ele sluati njegove rijei. Rekao je da su tradicije
stotine religija i znanje tisua narataja rodile masonsku filozofiju.
W ilmshurst je ustvrdio da je masonstvo sustav religijske filozofije po tome to
nam prua nauk o svemiru i naem mjestu u njemu.
Iako je pisao 1920-ih godina, Wilmshurst zvui kao pravi sljedbenik new agea.
Pisao je o pozitivnoj energiji, reinkarnaciji ili regeneraciji duha, kao i o osobnoj
auri , kojom je objanjavao kienu haljinu biblijskog Josipa. ak je otiao tako daleko
te ustvrdio: Ba kao to naa masonska organizacija ima vie skuptine i vijea... tako
u golemu sustavu nae svemirske strukture postoje stupnjevi vieg ivota, hijerarhije
nebeskih bia koja djeluju i pomau... iznad naeg shvaanja.
Navevi sve to, Wilmshurst tvrdi da se tajne slobodnog zidarstva tiu samoopaanja ljudske due, ali da izvan toga kratkog osvrta na tu temu nije preporuljivo
ovdje rei neto vie. Oito, nisu sve masonske tajne dostupne javnosti, usprkos
obilju objavljenog materijala.
Lako se vidi zato Still, Epperson, Websterova i drugi u slobodnom zidarstvu vide
podmukli pokuaj da se potkopa kranstvo. Still tvrdi da masonski inicijacijski obredi
predstavljaju sustav za postupno i neprimjetno poravnavanje ljudskih religijskih vjero
vanja. Tako se kranin polako potie da postane deist [onaj koji ne vjeruje u nadnaravnu
boansku intervenciju u ljudskom razvoju]; deist postaje ateist; ateist postaje sotonist.
Na jednom drugom mjestu Still se ogradio od tvrdnje da su masoni sotonisti.
Rekao je da je masonski bog zapravo Lucifer i objasnio da je razlika u tome to luciferovci misle da ine dobro, dok sotonisti znaju da su zli.
243
JIM MARRS
244
VLADARI IZ SJENE
245
j Rozenkrojceri
246
VLADARI 12 SJENE
247
JIM MARRS
slobodni zidari spojili u to vrijeme, ak se i sastajui u istoj sobi u M ason s' Hallu
Londonu.
Nakon 1750. godine... tamo gdje su postojale jasne razlike izmeu maso;
rozenkrojcera i organizacija koje su se pozivale na templarsko podrijetlo, iznena
su sve te skupine postale tako vrsto isprepletene da su se inile praktiki jednom
istom , izvjetavaju Picknett i Prince.
Dva konkurentska roznekrojcerska reda danas su jo aktivna u SAD-u. Oi
tvrde da posjeduju tajne koje su im proslijeene iz starog Egipta i oba su predm
ismijavanja i prezira od religijskih fundamentalista.
Rozenkrojcerske su publikacije doista pokazivale znanje koje je uvelike nadm
ivalo doba njihovih utemeljitelja. Gardner je glatko ustvrdio da rozenkrojcerska fil
zofija vue podrijetlo preko Platona i Pitagore do egipatske misterijske kole farao
Tutmozisa III., oko 1500 godina prije Krista. Tu vezu potvruju i nalazi Websterov
Ona pie: Rozenkrojcerstvo je bilo spoj drevne tajne tradicije koju su praoci proslij
dili preko grkih filozofa i prve idovske kabale.
248
O s v rt
Kao i u sluaju dvadesetostoljetnih ratova i sukoba, tragovi agitiranja i manipuranja tajnih drutava pronaeni su i u ranijim pobunama i revolucijama, ukljuujui
meriki graanski rat te Francusku i Ameriku revoluciju.
to se tie lokalnoga amerikog sukoba, postaje jasno da su europski posrednici
taknuli nasilje i na Sjeveru i na Jugu. To je agitiranje nalo plodno tlo meu domam fanaticima kao to je John Wilkes Booth, lan tajnih Vitezova zlatnoga kruga.
Europski bankari i pozajmljivai, pod vodstvom sveprisutnih Rothschilda,
nancirali su obje strane. U biti, Ameriki graanski rat bio je borba za kontrolu
meu europskih bankara i Abrahama Lincolna - jedinog ovjeka u SAD-u koji je,
ini se, shvaao koje su sile u igri.
Nakon izbijanja rata, Britanija i Francuska koncentrirale su postrojbe u Kanadi i
Meksiku oekujui pravu priliku da iskoriste situaciju. Tek je Proglas o osloboenju"
predsjednika Lincolna istaknuo ropstvo kao glavni uzrok sukoba, a potajna intervenj a ruske mornarice osujetila je taj plan za razbijanje SAD-a.
Bio je to neuspjeh za europska tajna drutva, koja su uspjeno unitila i Crkvu
i monarhiju u Francuskoj izmeu 1789. i 1799. godine. Najprije agitirajui preko
' kobinskih drutava, a kasnije se sluei plaenim agentima koji su vodili svjetinu
na Bastilju i plemike domove, lanovi tih drutava potaknuli su revoluciju i kasnije
davinu terora.
Uloga slobodnih zidara, i poglavito iluminiziranih loa, bila je oita i u toj
ncuskoj tragediji. Neke masonske publikacije ponosno su priznale umijeanost
slobodnih zidara. Mnogi masoni, ukljuujui predsjednika Thomasa Jeffersona, podr
avali su Francusku revoluciju i prve pobune u mladim Sjedinjenim Dravama.
ak je dokumentirana i umijeanost slobodnih zidara u Ameriku revoluciju,
' r mnogi su kolonisti bili angairani u bojnim loama prije raskida s Britanijom.
Moda je upravo bratoubilaki karakter pobune sprijeio daleko nadmoniju englesku
ojsku da energino povede rat protiv odrpanih kolonijalnih pobunjenika, osiguravi
ko uspjeh njihove pobune.
Slobodno zidarstvo, koje je preraslo u vanu i monu silu nakon revolucije,
pretrpjelo je ozbiljan neuspjeh poevi od otmice kapetana Williama Morgana 1826.
249
JIM MARRS
250
etvrti dio
U ranom srednjem vijeku, nakon pada Rimskoga Carstva, jedna je religija stekla
potpunu prevlast u zapadnom svijetu: kranstvo. Premda se naoko temelji na uenju
Isusa Krista, uenjaci danas mogu pratiti evoluciju kranstva preko ideologija Grke,
Egipta i Babilona sve do mnogo starije kulture Sumera.
Novija otkria izgubljenih spisa koja datiraju iz razdoblja prije Isusova vremena
pruaju nam vrlo potrebne podatke za popunjavanje praznina u znanju i o njemu i
o njegovu vremenu.
Zbog nedostatka izvjetaja o Isusu iz prve ruke, otre rasprave o kranskim vjevanjima i teologiji trajale su stoljeima od doba svjetovne moi Svete rimokatolike
.univerzalne crkve koja se razvila u srednjem vijeku.
Do pada Konstantinopola 1453. godine, Rimska je crkva bila vrhovni autoritet
u zapadnom svijetu. Pozajmljivanjem novca i davanjem blagoslova, Vatikan je name
tao svoju volju kraljevima i kraljicama te kontrolirao ivote obinih graana pomou
Taha od izopenja i svoje zloglasne inkvizicije.
Najbolje i najpametnije europske ljude sveenstvo je poticalo na borbu za Boga
dravu, a kranska je europa pokretala jedan kriarski rat za drugim protiv musliana koji su drali Svetu zemlju na Bliskom istoku. Mo Crkve postajala je sve cenaliziranija i sveobuhvatnija.
Neki od tih ljudi, osobito u junoj Francuskoj gdje su postojale veze s odredenim
endama o Mariji Magdaleni i njezinim potomcima, imali su znanje o tajnim tradi
cijama koje su se kosile s uenjima Crkve. Kriarski su ratovi predstavljali prikladan
govor za zauzimanje Svete Zemlje i potragu za potvrdom tih tradicija.
Neki istraivai ak sugeriraju da su kriarski ratovi moda bili nadahnuti tom
Dtragom za skrivenim znanjem. Prema francuskom autoru Gerardu de Sedeu, Petar
stinjak - za kojega se openito smatra da je odigrao znaajnu ulogu u poticanju
oga kriarskog rata, zajedno sa svetim Bernardom, bio je osobni uitelj voe kriaroga rata Godefroyja de Bouillona, ovjeka povezivanog s vitezovima templarima.
Stigavi u Svetu Zemlju, kriari su oito pronali nekakvu potvrdu heretikih
ideja koje podupiru starije predaje, uglavnom one koje su kruile junom Francuskom,
a razlikovale se od uenja Crkve. Upravo je taj sukob doveo do stvaranja drutava koja
253
JIM MARRS
su se sluila tajnovitou kao zatitom od Rimske crkve koja je, s druge strane, pt
braniti svoju utvrenu teologiju sve nasilnijim sredstvima.
Prema mnogim novijim izvjetajima, barem jedna skupina kriara donijela je
sobom vie od pukih heretikih glasina - navodno su se vratili u Europu s vrs
dokazima zablude i dvolinosti crkvene dogme. Ti su kriari s vremenom pos
poznati kao heretici i bogohulnici, i Crkva ih je pokuala istrijebiti. Bili su to vite
templari, ije predaje ive i danas unutar slobodnoga zidarstva.
Vitezovi templari
255
JIM MARRS
256
VLADARI 12 SJENE
Salomonov hram bio je uniten tijekom babilonskog osvajanja oko 586. pr. Kr.,
a kasnije ga je obnovio kralj Zorobabel nakon to su se Zidovi vratili iz suanjstva.
Velik dio novoga nacrta temeljio se na viziji proroka Ezekijela, koji je u Starom zavjetu
opisao svoja iskustva s leteim napravama. U Isusovo doba Zorobabelov je hram u
velikoj mjeri preraen, postavi hram Heroda Velikog. Uniten je samo etiri godine
nakon zavretka 70. godine, za vrijeme idovskog ustanka protiv Rimljana. Danas se
ostaci idovskih hramova nalaze unutar Omarove damije, najvanijega islamskog
svetita nakon Meke i Medine.
Nema dvojbe da su templarska iskapanja bila opsena. Godine 1894. skupina
britanskih inenjera pod vodstvom porunika Charlesa Wilsona otkrila je dokaze pri
sutnosti templara dok je crtala karte podzemnih prostorija ispod brda Morije. Pronali
su nadsvoene prolaze s lukovima od zaglavnoga kamenja, to je tipino templarsko
djelo. Pronali su i ostrugu, dijelove maa i koplje te mali templarski kri koji je jo
uvijek izloen u kotskoj.
Upravo su za vrijeme tih iskapanja, prema nekoliko izvjetaja, templari pronali
svitke s tajnim znanjem koji se, opet, najvjerojatnije tiu Isusova ivota i njegovih
veza s esenima i gnosticima. Takoer, navodno su pronali legendarne zavjetne ploe
koje je dobio Mojsije, kao i druge relikvije - moda ak i legendarni zavjetni koveg i
Longinov ma - koje su se mogle iskoristiti za potvrdu njihova prisvajanja religijskog
utoriteta pored Rimske crkve.
Takve izvjetaje uvelike podupire otkrie dokumenta urezanog u bakar pokraj
itaka pronaenih u Kumranu na sjeverozapadnoj obali Mrtvoga mora 1947.
ine. Taj bakreni svitak", preveden sredinom 1950-ih godina na Sveuilitu u
lanchesteru, ne spominje samo golemo blago, i u zlatu i u literaturi, nego zapravo
isuje i gdje je skriveno - na mjestu templarskih iskapanja ispod Salomonova hrama,
svoj se prilici radilo o jednoj od nekoliko kopija, od kojih je jedna dopala u ruke
mplarima. S podrobnim uputama za skrivene idovske dragocjenosti, bakreni svik bio je doslovno mapa blaga.
Hancock smatra da je potraga templara bila samo djelomino uspjena. D a su
mplari pronali koveg, sigurno bi ga trijumfalno donijeli u Europu. S obzirom na
da to nisu uinili, ini mi se da se s potpunom sigurnou moe zakljuiti da ga
isu pronali, pie on. Hancock teoretizira d a je koveg odavno prebaen u Etiopiju,
je je i dalje skriven.
Prema Laurenceu Gardneru, povrh zlata, templari su iskopali i brojne drevne
kopise na hebrejskom i starosirijskom... mnogi od njih prethode evaneljima, predvljajui izvjetaje iz prve ruke koje nisu ureivali nikakvi crkveni strunjaci. iroko
prihvaeno da su vitezovi imali uvid koji je zasjenjivao ortodoksno kranstvo, uvid
;g kojega su bili sigurni da je Crkva pogreno protumaila i Bezgreno zaee i
skrsnue.
Bogatstvo koje su pronali, kao i posjedovanje izgubljenih dokumenata, mogli
objasniti zato su ih tako brzo prihvatili zapanjeni crkveni elnici. Prema Knightu
257
JIM MARRS
258
VLADARI IZ SJENE
259
| Asasini
I
260
VLADARI IZ SJENE
JIM MARRS
262
VLADARI 12 SJENE
264
VLADARI IZ SJENE
265
JIM MARRS
Vitraji u Chartresu izazvali su mnogo osvrta. N ita slino nije ranije vide
a nita slino nije vieno ni kasnije, napominje Gardner. ak i u sumrak to sta
zadrava svoj sjaj daleko vie od bilo kakvog drugog. Gotiki vitraji imaju i jedinstv
nu sposobnost preobraavanja tetnih ultraljubiastih zraka u blagotvorno svjetl
ali tajna njihove izrade nije nikad otkrivena... Nijedan moderni znanstveni proces ili
kemijska analiza jo nije uspjela dokuiti njihovu tajnu. Gardner napominje da j
medu onima koji su usavrili vitraje bio i Omar Hajjam, koji opet povezuje templarsk
graditelje s istonjakim znanjem asasina.
1lancotk napominje da mo i rasko egipatskoga hrama u Karnaku, Djoserove
stepcnaste" piramide i Velike egipatske piramide nisu nadmaene sve do doba tem
plarskih katedrala. Dodao je da je postao jo uvjereniji u nekakvu povezanost drevnih
misterija i katedrala kad se sjetio da je sveti Bernard jednom definirao Boga kao
duinu, irinu, visinu i dubinu, to oito zaziva znanje Pitagore, Platona i starih
Egipana.
Postoji i fiziki dokaz unutar katedrale u Chartresu koji daje jaku potporu ideji
da su templari stekli tajno znanje povezano s priom o Isusu. N a sjevernim vratima
katedrale iznad maloga stupa nalazi se uklesan zavjetni koveg na kolima. Budui da
je koveg nestao od razaranja idovskoga hrama 70. godine i da otada svi izvjetaji pri
kazuju koveg kako se nosi na rukama, mnogi istraivai smatraju kako je to dokaz da
su templari pronali koveg i prenijeli ga u Europu. Sigurno se radi o kovegu, budui
da ispod stoji zapis na latinskom: N a ovome se mjestu koveg ljubi i tuje, premda
bi mogao znaiti i: N a ovom je mjestu skriven koveg. U drugom dijelu katedrale
u Chartresu rezbarija je za koju se smatra da predstavlja djevicu Mariju i povezana je
sa zapisom arcis foederis, ili zavjetni koveg.
Premda je tono da razne kranske predaje opisuju djevicu Mariju kao ivi"
zavjetni koveg koji nosi Isusa, rezbarija kovega na kolima jasno ukazuje na to da bi
se mogla odnositi na konkretni koveg iz Staroga Zavjeta.
Sav taj interes za Mariju i koveg uvelike podupire ideju da su mnogi ueni
ljudi u srednjem vijeku znali za predaju prema kojoj su oboje moda jedno vrijeme
prebivali u Europi. Tona sudbina legendarnoga kovega ostaje velikom zagonetkom.
Neki istraivai smatraju d a je uniten, drugi vjeruju da jo postoji skriven u nekom
tajnom drutvu ili je moda pohranjen u katakombama pod Vatikanom. Graham
Hancock, bivi istonoafriki dopisnik The Economista, temeljito je analizirao priu o
kovegu te zakljuio d a je u tajnosti prenijet u Etiopiju, gdje je i danas. Barem jedan
moderni istraiva vjeruje da se taj sveti predmet jo uvijek krije ispod brda Morije u
Jeruzalemu.
Druga oita veza izmeu templara i njihova rada u Salomonovu hramu moe se
pronai u minijaturnoj katedrali u kotskom gradiu Rosslynu juno od Edinburgha.
William Sinclair, potomak istaknute obitelji Saint-Clair brano povezane s velikim
metrom Payensom, utemeljio je crkvu 1446. godine, ali dovrio ju je 1486. njegov
sin Oliver. Trebala je biti prvi dio vee crkve koja nikad nije dovrena.
266
VLADARI IZ SJENE
267
JIM MARRS
268
Katari
Cilj toga papinskog napada bili su ljudi znani kao katari, praoci talijanskih i
kotskih karbonara, koji su toliko utjecali na iluminate. Bili su sljedbenici starijih
gnostika, koji su vie bili posveeni pitanjima duha nego materijalnom blagostanju.
Katari, ije ime znai isti, jer smatrali su da su njihovi religijski pogledi ii
od pogleda Katolike crkve, bili su na idealnom mjestu za stjecanje neortodoksnih
vjerovanja. Languedoc, neko znan kao Oksitanija, obuhvaao je sredozemnu obalu
zapadno od Marseillea, Montagne Noire i Corbieres te Pireneje, koji odvajaju to
podruje od panjolske. Kao nezavisna drava, ta je regija bila vezanija uz panjolsku
granicu i ostatke septimanijskoga kraljevstva nego uz francusku naciju koja je upravo
nastajala. Languedoc je bio raskrije kojim su prolazili putnici s Bliskog istoka preko
muslimanske Iberije i preko mora.
Raspadom Karolinkog Carstva koje je stvorio Karlo Veliki nakon tekog osvaja
nja tog podruja 801. godine, taj je kutak starog Rimskog Carstva pao pod vlast raznih
franakih kraljeva, ije e se ime ubrzo primjenjivati na cijelu zemlju - Francusku.
Languedoc je bio mjesto brojnih drevnih gradova, od kojih su mnogi potjecali
od Grka i prvih Rimljana. Imao je vlastite tradicije, kulturu i jezik. Oksitanijski jezik
ili iMtigue d Oc dao je tom podruju identitet i ime.
Moda zahvaljujui tom sjecitu ideja i tradicija, Langudeoc je bio kultiviraniji i
napredniji od svojih susjeda. Predrasude protiv Zidova bile su uobiajene, ali... pro
goni nisu", napominje Michael Costen, docent na Odsjeku za obrazovanje odraslih
Sveuilita u Bristolu. Organizirani i slubeni progoni Zidova postali su uobiajena
znaajka ivota na jugu tek nakon kriarskih ratova, zato to je tek tada Crkva postala
dovoljno monom da ustraje na... diskriminaciji. Katari su se takoer razmjerno dobro
slagali s cistercitskim redovnicima, prevladavajuim predstavnicima Crkve u toj regiji.
Nakon posjeta Rennes-Ie-Chateauu u Languedocu, Picknett i Prince rekli su da
su nali dokaze mnogobrojnih veza koje vode do gnostike tradicije na tom podru
ju, mjestu zloglasnom po svojim hereticima, bili to katari, templari ili takozvane
vjetice.
Prema Costenu, katarizam je bio najozbiljniji i najraireniji od svih heretikih
pokreta koji su prkosili Katolikoj crkvi u 12. stoljeu. Sve donedavno malo se toga
JIM MARRS
270
VLADARI IZ SJENE
Drugi istraivai tvrde da je jedini problem katara bio nedostatak prave poslu
nosti Crkvi. Pieknett i Prince piu: Glavni razlog zbog kojega su se katari sukobili s
Crkvom bilo je to to su odbijali priznati papin autoritet.
Gardner se slae s tim: Katari nisu bili heretici; bili su naprosto nekonformisti
koji propovijedaju bez dozvole i nemaju potrebu za imenovanim sveenicima ni za
bogato ukraenim crkvama svojih katolikih susjeda. Meutim, Gardner je vidio
vezu izmeu katara i vitezova templara kao potencijalno opasnu po Crkvu. Za katare
se znalo i da su upueni u okultni simbolizam kabale, a to je znanje moglo biti od
velike koriti vitezovima templarima, za koje se mislilo da su prenijeli koveg i svoje
jeruzalemsko blago u tu regiju.
Neto je kod miroljubivih, iako krivovjernih katara svakako uznemirivalo Vatikan.
Zanimljivo je da je 1145. godine papa Eugenije III. poslao nikog drugog nego zatit
nika templara svetog Bernarda da propovijeda protiv katarizma u Languedocu. Prema
Gardneru, Bernard je umjesto toga izvijestio: Nikakve propovijedi nisu kranskije
od njihovih i njihov je moral ist. Znai li to d a je sveti Bernard bio nesvjestan njiho
ve teologije? Ili njegove obrambene rijei daju na znaenju tvrdnji da su on i templari
potajno dijelili katarska vjerovanja?
Odgovor je nebitan, s obzirom na to da je, opravdano ili ne, Vatikan poeo stva
rati planove za istrebljenje katara. A potpuno je jasno da su neka katarska vjerovanja
bila posve suprotna crkvenim.
Poetak katarske hereze teko je tono odrediti. Dio sveenstva iz Langudeoca
smatra da njihovi prethodnici potjeu jo iz prvih dana kranstva, to je moda
rezultiralo iim tumaenjem podrijetla Crkve u njihovu vjerovanju. Drugi smatraju
da su vitezovi templari prenijeli znanje koje su stekli iskapajui u Jeruzalemu. Tu je
i injenica da se ak i danas u tom dijelu Francuske mogu nai tragovi neobinog
vjerovanja - da je Marija Magdalena, bilo kao Isusova supruga ili druica, stigla na to
podruje nakon raspea. Govorilo se da su katari poznavali predaju koja je govorila o
Isusu kao muu i ocu.
Ideju o Mariji Magdaleni i Isusu kao paru podupiru gnostiki spisi otkriveni u
N ag Hammadiju u Egiptu 1945. godine. LI Filipovu evanelju, nazvanom po apo
stolu Filipu, za koje se smatra da je napisano u drugoj polovini 3. stoljea, stoji: A
Spasiteljeva je druica Marija Magdalena. No, Krist ju je volio vie od svih uenika
i esto ju je ljubio u usta. Ostale je uenike to ljutilo pa su negodovali. Rekli su mu:
Zato nju voli vie nego n as?' Isus im je odgovorio dugim govorom o tome kako je
velik misterij braka" i kako je nuna velika mo za postojanje svijeta.
Postoji vana veza izmeu evanelja otkrivenih tek 1945. godine i rasprave koju
je 1330. godine navodno objavio njemaki mistik Meister Eckhart pod naslovom
Schwester Katrei ili Sestra Katarina. Prema Picknettu i Princeu, ta neobina i otvo
rena rasprava... sadrava ideje u vezi s Marijom Magdalenom koje su inae pronaene
samo u evaneljima iz Nag Hammadija... Prikazana je kao da je nadmona Petru zbog
toga to bolje razumije Isusa, a postoji ista napetost izmeu Marije i Petra [naena u
271
JIM MARRS
272
VLADARI IZ SJENE
jasnom Pavlovu upozorenju u Prvoj poslanici Timoteju 3,2 da biskup i crkveni voe
trebaju imati enu.
Prema Gardneru i drugim novijim autorima, rana je Crkva ocrnjivala ene kako
bi ouvala mo i autoritet unutarnje mree starih momaka kardinala i biskupa.
Danas mnogi razni poznavatelji Biblije zauzimaju drukiji stav glede enine uloge
od one kako ju je definirala rana Crkva. Veina kranskih pokreta za koje znamo da
ih je karakterizirala istaknutost ena na kraju je proglaena heretikima, primjeuje
znanstvenik sa Sveuilita u Pennsylvaniji Ross S. Kraemer.
Kako bi odvratili svaku pozornost s Marije Magdalene, Gardner tvrdi da su
crkveni oci napisali dobar dio Novoga zavjeta koji opisuje Mariju kao grenicu", to
je netoan prijevod izvorne rijei almah, koja zapravo oznaava djevicu koja se podvr
gava obredu prije udaje. Dvolini su biskupi odluili, meutim, da grena ena mora
biti kurva, komentira Gardner, pa je Marija stoga obiljeena kao bludnica! Drugi
strunjaci, poput Jane Schaberg sa Sveuilita Detroit-Mercy, zakljuuje da bi osoba
Marije Magdalene ak mogla biti kombinacija drugih biblijskih ena i da je takav spoj
hotimian.
Prema predajama iz june Francuske, kao i djelu Williama Caxtona iz 1483.
godine, Legenda Aurea ili Zlatna legenda, jednom od prvih izdanja iz engleskog
Westminstera, Marija Magdalena, njezin brat Lazar i sestra Marta, sa slukinjom
Marcelom i Isusovom djecom, otputovali su brodom u Marseille nakon raspea.
Drutvo je potom otilo na zapad gdje su preobratili stanovnike na vjeru".
Gardner pie da je Marija bila devet godina mlaa od Isusa... Imala je 30 godi
na na svojemu [simbolinom] drugom vjenanju, iste - 33. godine - zanijela je ker
lam ar. etiri godine kasnije rodila je Isusa mlaeg, a 44. g. n. e., kad joj je bila 41
godina, rodio joj se drugi sin Josip. U to je vrijeme Marija bila u Marseilleu - Massiliji
- gdje je slubeni jezik bio grki sve do 5. stoljea. Prema tim istim izvjetajima,
Marija je umrla u onome to je danas Saint Baume u junoj Francuskoj 63. g. n. e.
u dobi od 60 godina.
Vrativi se iz Sedmoga kriarskog rata s kraljem Lujem IX., neki Jean de Joinville
zapisao je 1254. godine da su stigli u grad Aix u Provansi kako bi iskazali poast bla
enoj Magdaleni... Otili smo do mjesta zvanog Baume, na vrlo strmoj i goloj stijeni,
gdje je navodno sveta Magdalena dugo boravila kao pustinjakinja.
Stoljeima nakon njezine smrti, Marijina ostavtina ostaje najveom prijetnjom
plaljivoj Crkvi koja je zaobila mesijanske potomke u korist apostolskoga nasljea",
pie Gardner napominjui: Najaktivniji Magdalenin kult na koncu je bio smjeten u
Rennes le Chateauu u regiji Languedoc.
Postoji primamljiv nagovjetaj da je u toj istoj regiji bio dokaz opipljiviji od pria
o Magdaleni. Prema Baigentu, Leighu i Lincolnu, onaj isti Joinville napisao je kako
mu je njegov prijatelj Luj IX. jednom pripovijedao o vremenu kad su katarski vode
pristupili zapovjedniku papinske vojske i zagonetno ga upitali eli li doi i pogledati
tijelo Naega Gospodina, koje je postajalo meso i krv u rukama njihovih sveenika.
273
JIM MARRS
Povrh predaja koje se tiu Marije i reinkarnacije, katari su bili uvelike pod utje
cajem vjerovanja putujueg propovjednika po imenu Peter Valdes iz Lyona. Njegovi
sljedbenici, valdenzi, kako su bili poznati, itali su iz tekstova prevedenih na njihov
puki oksitanski i vjerovali da je osobni propovjedniki poziv vaniji od crkvene
obuke. Takoer su prezirali krvoprolie, ak i ono koje potie Crkva ili drava. Kad
su valdenzi odbili prestati otvoreno propovijedati, izopili su ih i protjerali iz Lyona
mjesni crkveni dunosnici.
Mnogi smatraju da su katari potekli od bugarskog sveenika po imenu Bogumil,
ija je bogumilska sljedba bila iroko rasprostranjena Bizantskim Carstvom. Bogumili
su odbijali mnoge znaajke pravovjerne Crkve poput mise, euharistije, starozavjetnih
uda i proricanja, krtenja, braka i sveenstva. .Vjerovali su da je fiziki svijet vraje
djelo i u svojoj biti zao, pie Costen. Razvili su za sebe bogatu mitologiju Stvaranja
i Pada, koja je funkcionirala kao zamjena za velik dio Biblije koji su odbacivali. Ti su
dualisti prihvaali d a je materija djelo dobroga boga, ali vjerovali su d a je Sotona obli
kovao svijet i materijalna tijela ljudi od nje, bilo tako d a je zatoio aneoski duh unu
tar materijalnoga tijela kako bi stvorio Adama ili tako da je glinu oivio dobri bog."
Meutim, Picknett i Prince smatraju da nisu sva katarska vjerovanja mogla doi
od bogumila. Citirali su istraivanje Jurija Stojanova, koji je napisao: Uenje o Mariji
Magdaleni kao Kristovoj 'supruzi ili 'prilenici' ini se, povrh toga, izvornom katarskom predajom koja nema nikakva pandana u bogumilskom nauku."
Kakva god bila istina o njihovu podrijetlu, ta su se katarska vjerovanja razvila
tijekom dugog razdoblja, kao i odluka da se krene na njih. Unato svim dogovorima
koji su moda bili postignuti, crkvene su vlasti na koncu zacijelo zakljuile da se
neto mora uiniti glede relikvija, blaga, spisa ili bilo ega to se moglo skrivati u
l^nguedocu.
274
275
JIM MARRS
to pitanje, ubio ga je jedan od Raymondovih ljudi. Posve sit te situacije, papa Inoce
III. pokrenuo je svoj kriarski pohod.
Premda se danas promatra kao rat krana protiv krana, u to su vrijeme mn
ljudi, osobito izvan Languedoea, podravali rat protiv smrtnog neprijatelja u vlas
tim redovima. Papi Inocentu kriarski je pohod bio nuan ne samo kako bi poko
herezu, nego i da pokae mo Crkve nad neposlunim svjetovnim voama pop
Raymonda.
Inocent je obeao status kriara svakome tko se pridrui njegovoj vojsci. To '
znailo i odrjeenje od svih grijeha poinjenih za vrijeme rata, kao i udio u plja
Mnogi su vidjeli priliku za pljakanje i profit, i nisu se ba razoarali, kae Coste
Ipak, u cjelini su kriari bili ponajprije motivirani religioznim arom.
Ubrzo se papina vojska, najvea koja se ikad skupila u kranskom svijetu
okupila u Lyonu pod vodstvom Arnalda-Analrica, skupa s brojnim plemiima i bisku
pima.
Dok se ta golema sila - oko 30 000 ljudi - kretala dolinom Rhone, Raymond
predomislio i odluio se prikljuiti. Nakon to se obvezao da e se pridruiti k rr
skom pohodu, pomirio se s Crkvom i obeana mu je zatita od napada.
Prvi veliki napad bio je na grad Beziers. Ondje su se, unato pozivu njiho
biskupa na predaju, graani odluili oduprijeti. Prema Costenu, pljake eljni pratit
lji utaborene vojske nahrupili su na gradska vrata, a ubrzo su im se pridruili i vojni
djelujui bez zapovijedi. I crkva i grad bili su opljakani, a stanovnici masakrira
dok su sveenici, ene i djeca poubijani u crkvama, pie on. Kad su vojni v
zaplijenili oteto od pratitelja tabora, grad je spaljen. Prema slubenom izvjetaj
ubijeno je 20 000 stanovnika.
Upravo je u Beziersu Arnald-Amalric, kad su ga upitali kako e njegovi vojni
razlikovati katolike od heretika, odgovorio: Pobijte ih sve, Bog e prepoznati svoje.
S obzirom na pokolj u Beziersu, grad za gradom diljem Languedoea pad
je pred papinskom vojskom bez borbe. Unutarnji razdor bio je estok, stanovni
su nadmaivali jedni druge u predaji poznatih i osumnjienih heretika. U gradu
Castresu vojsci predani katari spaljeni su na lomai, i ta se praksa nastavila tijekom
ostatka kriarskog pohoda.
Godine 1229. kampanja je uspjeno okonana parikim sporazumom. Prem
je sporazum dokrajio nezavisnost junofrancuske vladarske obitelji, nije zaustav'
herezu. Katarski perfeeti povukli su se u planinsku utvrdu Montsegur na obroncir
Pireneja. Poevi od proljea 1243. godine, papinska je vojska opsjedala utvrdu dul
od deset mjeseci. Prema Picknettu i Princeu, ondje se dogodio neobian fenomen.
Nekoliko vojnika koji su sudjelovali u opsadi prebjeglo je katarima usprkos tome to
su sigurno znali kako e to zavriti po njih." [naglasak u izvorniku] Katari su zacijel
imali neto to je preporuilo njihova vjerovanja vojnicima veteranima.
Konano, u oujku 1244. godine, opsada Montsegura zavrena je predajom kata
ra. Picknett i Prince spominju nekoliko zagonetki povezanih s padom Montsegura.
276
VLADARI IZ SJENE
Jedna je ta da je zbog razloga koji nikad nisu razjanjeni [katarima] doputeno ostati
u utvrdi jo 15 dana - nakon ega su se predali da budu spaljeni. Neki izvjetaji idu
jo dalje te opisuju kako su zapravo trali nizbrdo i skakali u lomae koje su ih ekale
dolje u polju. Costen donekle podupire tu priu, napomenuvi: Nema naznaka da
su se katari iz Montsegura odupirali pokolju.
Najtvrdokornija zagonetka tie se takozvanoga katarskog blaga, napominju
Picknett i Prince, koje su etvorica katara uspjela odnijeti nou prije nego to su
ostali poubijani. Ti neustraivi heretici nekako su uspjeli pobjei spustivi se pomou
ueta niz osobito strmu stranu planine usred noi.
Katari, meu kojima su mnogi bili imuni, doista su imali priline zalihe zlata i
srebra. Ali, prema Baigentu, Leighu i Lincolnu, to novano vrijedno blago prokrijum
areno je iz Montsegura i izgubljeno za povijest tri mjeseca prije pokolja u katarskoj
utvrdi.
Nitko ne zna sa sigurnou za kakvo su to tajno znanje ili blago katari smatrali
da je. nuno poslati ga iz Montsegura u posljednji as, ali openito se smatra da su
to bili spisi koji su se ticali nastavljanja Isusove loze nakon Marijina dolaska u junu
Francusku, to je tema koja je blisko povezana s vitezovima templarima.
Templari su bili gladni znanja i njihova potraga za njim bila im je glavni
pokreta, piu Picknett i Prince. Grabili su znanje gdje god su ga nalazili: od Arapa
su preuzeli naela svete geometrije, a njihov nedvojbeni kontakt s katarima pridaje
dodatni gnostiki prizvuk njihovim ionako heterodoksnim religijskim idejama.
Od svojih najranijih godina odravali su [templari] donekle topao odnos s kata
rima, osobito u Languedocu", napominju Baigent, Leigh i Lincoln. Mnogi imuni
zemljoposjednici - sami katari ili njima skloni - poklanjali su golema zemljita tom
redu... Nema spora da je Bertrand de Blanchefort, etvrti veliki metar reda, dolazio
iz katarske obitelji... U Languedocu su templarski dunosnici ee bili katari nego
katolici.
Blanchefort, koji je vodio templare od 1153. do 1170. godine, bio je najvaniji
templarski veliki m etar", prema toj trojici autora. Upravo je Bertrand preobrazio
vitezove templare u izvanredno djelotvornu, dobro organiziranu i iznimno disciplini
ranu hijerarhijsku ustanovu kakvom su postali.
Postoje dokazi da su mnogi templari i sami bili katari, a utvreno je da su
templari sakrili mnoge katare unutar svojega reda i pokopali ih na svetom tlu. Osim
injenice da templari nisu sudjelovali u albigenkom kriarskom pohodu, Picknett i
Prince otkrili su da bliske veze izmeu templara i katara nisu spomenute u kasnijim
optubama protiv reda, to je dokaz da su te veze bile neugodne za crkvenu hijerarhi
ju koja nije htjela nita drugo doli zaboraviti i katare i njihova vjerovanja.
Nakon albigenkog pohoda preivjeli su katari ili pobjegli u susjedne zemlje Italija je bila omiljena jer, ironino, ta papina domovina nije bila gorljiva u lovu na
heretike - ili se skrili uz pomo samilosnih susjeda. D o poetka 14. stoljea katari
iz Languedoca postali su izolirani i siromani", tvrdi Costen. Njihovo unitenje
277
JIM MARRS
Propast templara
279
JIM MARRS
Kljuni pokreta propasti templara bio je francuski kralj Filip IV., vladar
je zavidio templarima na bogatstvu i bojao se njihove vojne moi. Jednom je tr
utoite u parikom hramu kako bi pobjegao buntovnoj svjetini. Iz vlastita je iskus
znao za bogatstvo templara i bio im je do grla duan. Povrh tog gnjeva protiv te n r
ra, dvaput je bio odbijen za lana reda.
Godine 1305. Filip je otputovao u Rim i uvjerio papu Klementa V. da temp
zapravo planiraju unititi Rimsku crkvu. Papa je povjerovao Filipu, budui da
francuski kralj stajao iza njegova uspona na poloaj pape. Izmeu 1303. i 13
godine francuski kralj i njegovi ministri organizirali su otmicu i smrt jednoga pape
Bonifacija VIII. - i vrlo vjerojatno ubojstvo trovanjem drugoga - Benedikta XI. Pot
je 1305. godine Filip uspio osigurati izbor vlastita kandidata, nadbiskupa Bordeau;
na upranjeno papinsko prijestolje. N ov ije papa uzeo ime Klement V , objanjav '
Baigent, Leigh i Lincoln.
Prema masonskom autoru Albertu Mackeyju, Filip je pristao podrati Klemento
kandidaturu u zamjenu za tajno obeanje da e skriti vitezove templare.
Povrh toga, s obzirom na to da se nairoko govorkalo o tome kako tempi
nastoje vratiti stare merovinke kraljeve i u Francusku i u druge drave, Filip:
optube pale su na plodno tlo. Merovinzi su navodno vukli podrijetlo od Isusa, to
predstavljalo ozbiljan izazov autoritetu Rima i podupiralo ideju da su templari ste
tajno znanje o Kristovu pravom ivotu.
Uz blagoslov pape Klementa V, Filip se vratio u Francusku i poeo povla*
poteze protiv templara. Sastavivi popis optubi od podrivanja vlasti do hereze, Fil'
je izdao tajne zapovijedi dunosnicima diljem zemlje koje se nisu trebale otvoriti
predodreenog roka.
Bio je to petak, 13. listopada 1307. godine, datum koji je tada pridodao zlokob
konotacije svakom petku trinaestom. Vlasti su ustale diljem Francuske i brzo pohv
tale prisutne templare.
Uhvaeni vitezovi bili su zatoeni, ispitani, mueni i spaljeni, kae Gardn
Pozivani su plaeni svjedoci da prue dokaze protiv reda i dobiveni su neki uistinu
bizarni iskazi. Templari su optueni za svakakve prakse koje su se smatrale odvrat
nima, ukljuujui prizivanje duhova, homoseksualnost, pobaaje, huljenje i uporabu
magije. Nakon to bi dali svoj iskaz, bilo zbog mita, bilo zbog pritiska, svjedoci
nestali bez traga.
Jo je uvijek prijeporno jesu li templari doista bili krivi po tim optubama.
Oito je da su mnoge optube protiv toga nekadanjega kranskog reda bile lane i
nategnute. No, ima i dokaza da su lanovi jezgre templara bili simpatizeri, ako ne i
pristae, hereza povezanih s Marijom Magdalenom, Ivanom Krstiteljem te Isusovim
raspeem i uskrsnuem. Neki istraivai ak spekuliraju da se templarska zastava s
lubanjom i prekrienim kostima moda odnosila na Marijine ili Krstiteljeve ostatke, ili
oboje. Rudimentarno sjeanje na taj templarski simbol moda je nadahnulo gusarske
zastave kasnijih stoljea kao i Drutvo lubanje i kostiju.
280
VLADARI IZ SJENE
281
JIM MARRS
282
VLADARI IZ SJENE
283
JIM MARRS
284
VLADARI IZ SJENE
obred koji ukljuuje smrt Hirama Abifa zapravo simbolizira muenitvo templarskoga
metra Molayja.
Ako je uistinu templarska elita bila nadahnuta uenjima johanita, koje je prenio
veliki metar Molay, jasno je zato su crkvene vlasti ustrajale na njegovoj smrtnoj
kazni. Drugi bi razlog mogao biti taj da je Molay porekao ranije priznanje da su neke
optube protiv vitezova templara istinite.
Molay, koji je stupio u templarski red 1265. godine, borio se u Siriji i kasnije
je bio stacioniran u templarskoj bazi na Cipru. Izabran je za velikoga metra oko
1298. godine. Krajem 1306. ili poetkom 1307. bio je pozvan pred papu Klementa V.,
navodno radi razgovora o ponovnom osvajanju Svete Zemlje. Umjesto toga je ispiti
van o optubama protiv reda koje je iznio kralj Filip. Tog sudbonosnog petka trinae
stog Molay je uhien te je dao svoje prvotno priznanje, najvjerojatnije pod mukama.
Bio je prisiljen pisati brai templarima i nagovarati ih da se predaju i priznaju
optube. Molayjeve molbe za papinom osobnom presudom pokazale su se uzaludni
ma. Stoga je u oujku 1314. godine, nakon to su ga tri kardinala osudila na doi
votnu tamnicu, povukao svoje priznanje. Kao heretik recidivist predan je Filipovim
slubenicima, koji su ga spalili na lomai blizu katedrale Notre-Dame, iju su gradnju
inicirali templari.
Prema legendi, dok je plamen palucao oko njega, Molay je povikao da e mu se i
papa Klement i kralj Filip pridruiti pred Bogom u sljedeih godinu dana. Obojica su
zaista bila mrtva prije nego to je protekla godina. Neki vjeruju da su ih otrovali pri
kriveni templari, dok drugi smatraju da je njihova smrt posljedica Molayjeve kletve.
Knight i Lom as tvrde da su povezali Molayjevu smrt s jednom modemom kon
troverzijom. Pokrov u kumranskom/masonskom stilu koji je uzet iz parikoga hrama
vitezova templara i iskoriten za zamatanje izmrcvarena tijela velikoga metra putovao
je s de Molayjem do doma Geoffreyja de Chameyja, gdje je opran, sloen i spremljen
u ladicu. Tono 50 godina poslije, 1357., etiri metra dug komad lana izvaen je iz
spremita i javno izloen u Liveyju... taj dugaki pokrov danas se naziva Torinskim
platnom", piu oni.
U drugim dijelovima Europe veina templara obrijala je sumnjive brade i izmije
ala se s obinim stanovnicima. Nekolicini je sueno, proglaeni su nevinima i pute
ni. U Njemakoj su zastraeni suci putali templare, koji su se odmah pridruivali
drugim redovima kao to su Kristovi vitezovi, teutonski vitezovi ili hospitalci.
Hospitalci su nastali oko 1070. godine - prije Prvog kriarskog rata - kad je
skupina talijanskih trgovaca u Jeruzalemu osnovala bolnicu posveenu svetom Ivanu.
Nakon to su kriari zauzeli grad 1099. godine, hospitalci su se organizirali kao red
te je izabran veliki metar. Premda isprva nisu bili vojniki red, vitezovi svetog Ivana,
poznati jednostavno kao hospitalci, postajali su borbeniji kako su se templari sve vie
isticali.
Nakon gubitka Svete Zemlje hospitalci su uzmaknuli na Cipar zajedno s templa
rima. Poslije unitenja templara hospitalci su stekli dobar dio njihove imovine, to je
285
JIM MARRS
samo povealo njihov ve razvijen i moan red. Kasnije su bili prisiljeni povui se
Rodos. Kad su nakon tree opsade Turci napokon osvojili taj otok 1522. godine,
se preselio na otok Maltu, gdje je postao Suvereni vojniki malteki red ili jednostav
Red maltekih vitezova.
Danas je sjedite maltekih vitezova u Rimu, pod izravnim papinim nadzora:
i vie od 40 drava priznaje ih kao suverenu naciju. Britanski ogranak, poznat '
Vitezovi svetog Ivana Jeruzalemskog, protestantski je red sa sjeditem u London
a predvodi ga kralj ili kraljica. Prema Davidu Ickeu: Katoliko i protestantsko kr'
ustvari su ista organizacija na najvioj razini. Oba su ista sila, kao to su bili, i j
teutonski vitezovi. Svi su bili ukljueni u iste stvari, ukljuujui bankarstvo, i kori
su se istim pokvarenim, beskrupuloznim metodama da dobiju ono to ele.
Meu modernim Amerikancima povezanim s maltekim vitezovima jesu pokoj
direktori CIA-e William Casey i John McConne, predsjednik Chryslera Lee lacoc
kolumnist William F. Buckley, Joseph R Kennedy, ameriki veleposlanik u Vatika
William Wilson, Clare Boothe Luce i bivi ameriki ministar vanjskih posl
Alexander Haig. Dr. Luigija Geddu, poglavara Katolike akcije, odlikovali su m
teki vitezovi za njegovo povezivanje Vatikana, CIA-e i Europskoga pokreta Josep
Retingera, oca Bilderberga". D anas se smatra da je malteki red jedan od glavni
komunikacijskih kanala izmeu Vatikana i CIA-e, piu Baigent, Leigh i Lincoln.
D anas ima ni vie ni manje nego pet organizacija koje se na ovaj ili onaj na*
pozivaju da izravno potjeu od [templara], napominju Baigent i Leigh. Hospital
malteki vitezovi, vitezovi svetog Ivana, slobodni zidari i rozenkrojceri, i moda j
neki, tvrde da vuku podrijetlo od vitezova templara, s njihovim ezoterinim znanje
steenim ispod Salomonova hrama.
Kako su te skupine postajale isprepletenije, granice lanstva postajale su sve nei
snije. Baigent i Leigh napominju da raspolaganje templarskom imovinom u kots
ukazuje na neto sasvim izvanredno... neto to gotovo u cijelosti zanemaruju po
sniari... Vie od dva stoljea - od poetka 14. do sredine 16. - templari su u kotsk;5
ini se, bili zapravo stopljeni s hospitalcima. Tako se tijekom tog razdoblja esto aludi
na jedan zajedniki red - Red vitezova sv. Ivana i H ram a. [naglasak u izvorniku]
Malteki vitezovi preivjeli su srednjovjekovne progone udruivi se s Vat ika no
pa ak i sudjelujui u progonu njegovih neprijatelja. Slino su mnoge europsr
kraljevske obitelji, i same prisvajai prijestolja Merovinga i drugih, suraivale
Vatikanom kako bi odrale nepromijenjeno stanje. Te se obitelji katkad spominju k
crno plemstvo".
No, jo jedan red osnovan specijalno radi borbe protiv neprijatelja Vatikana
zatite crkvenih tajni bili su isusovci. Taj je red, poznat kao Druba Isusova, utem
ljio 1540. godine Ignacije Loyola, vojnik koji je postao sveenik, brzo pretvorivi
organizaciju u agresivnu ratobornu silu usmjerenu podjednako protiv heretika i p
testanata. Upravo je struktura isusovaca posluila Adamu Weishauptu kao ablo
za njegove iluminate.
286
VLADARI IZ SJENE
287
I Sionski priorat
Ako su tvrdnje nekoliko novijih autora tone, Prieure de Sioti ili Sionski pri
moda je jedno od najstarijih i najmonijih tajnih drutava u povijesti.
Navodno je bio pokretaka snaga iza stvaranja monih vitezova templara, a a
vi pokazuju da su meu prioratskim vodstvom bila takva imena kao to su Leon
da Vinci, Robert Fludd, sir Isaac Newton, Victor Hugo i umjetnik Jean Coct
Navedeno je 26 bivih velikih metara tijekom 700 godina povijesti. No, javnost
znala za tu skupinu sve do sredine 20. stoljea, to je pothranilo sumnje da je ci:
stvar prevara.
Tek je sredinom 1950-ih godina - uglavnom u Francuskoj - javnost prvi
saznala za Priorat, to oznaava religioznu ustanovu, neto poput opatije.
Sporadini novinski lanci, poevi od 1956. godine, govorili su o tajni k
okruuje gradi u Langudeocu po imenu Rennes-le-Chateau. Isprva se inilo da
ta pria slabo razlikuje od drugih pria o lokalnom skrivenom blagu koje su se m
pronai gotovo svuda. Ali, kako su prolazile godine i sve vie informacija izlazilo
vidjelo, pria o Prioratu dobivala je sve vee znaenje.
Tajna Rennes-le-Chateaua ukljuivala je katolikoga sveenika po imenu Fran
Berenger Sauniere, koji je dodijeljen gradskoj upi 1885. godine. Mladi i dobro obrazt
ni Sauniere premjeten je u zabit nakon to je po svoj prilici razljutio nekog nadreen
Meutim, tridesettrogodinji sveenik odluio je to iskoristiti na najbolji nain.
Sauniere se, blisko suraujui s osamnaestogodinjom domaicom Mar*
Denarnaud, brinuo o svojoj upi i jo nalazio vremena za lov i pecanje. Pohlepno
itao, usavrio svoj latinski, grki [i] latio se uenja hebrejskoga, napominju Baigen
Leigh i Lincoln. Takoer je odluio obnoviti gradsku crkvu, koja je bila posvee
Mariji Magdaleni 1059. godine, a stajala je na vizigotskim ruevinama iz 6. stoljea.
Godine 1891., dok je radio u crkvi, Sauniere je pomaknuo kameni oltar i otkr~
da je jedan njegov potporanj upalj te da sadri etiri pergamenta - dvije genealogi'
koje datiraju od 1244. do 1644. godine i dvije poslanice koje je 1780-ih godina napi
sao bivi upnik, opat Antoine Bigou.
Bigouovi tekstovi bili su neobini i inilo se da su napisani razliitim iframaJ
Neke su od njih fantastino zamrene, nadmaujui ak i raunalo, i neodgonetlji
288
VLADARI IZ SJENE
289
JIM MARRS
290
VLADARI IZ SJENE
Baigent, Leigh i Lincoln otkrili su da su, dok je Blanchefort predvodio red, tem
plari bili poslani u okolicu Rennes-le-Chateaua, gdje su sudjelovali u opsenim iska
panjima. Nagaaju da je to mogao biti zadatak zakapanja i uvanja blaga otkrivenog
ispod njihova prebivalita u Jeruzalemu. Njihova se sumnja pojaala kad su saznali
da kad je kralj Filip pokrenuo uhienja lanova reda u cijeloj zemlji 1307. godine,
samo su templari kod Rennes-le-Chateaua ostavljeni na miru. Valja spomenuti da su
za vrijeme Drugoga svjetskog rata i njemaki vojnici navodno vrili opsena iskapanja
oko Rennes-le-Chateaua, oito tragajui za svetim relikvijama, to je dramatizirano u
dvama filmovima o Indiani Jonesu redatelja Stevena Spielberga.
Tri su britanska istraivaa prikupila materijale o Prioratu, ukljuujui brojne
knjige francuskog autora Gerarda de Sedea, za kojega je otkriveno da je bio povezan
s nekim Pierreom Plantardom de Saint-Clairom, dunosnikom modernoga Sionskog
priorata. Istraujui u francuskoj Nacionalnoj knjinici analizirali su mikrofilm s
dokumentima zvanim Dossiers secrets ili Tajni dosjei, koji su navodno pratili podrijetlo
Sionskoga priorata sve do vremena kriarskih ratova i blisko povezivali to drutvo s
vitezovima templarima. Ti su dosjei nabrajali bive velike metre Priorata, iznosili
iscrpnu povijest i ak tvrdili da je Sauniere radio za red dok je boravio u Rennesle-Chateauu. S obzirom na to da ti dokumenti datiraju iz 1950-ih godina, ali nisu
arhivirani sve do sredine 1960-ih, polemike o njihovoj autentinosti i dalje se vode,
bez konanog dokaza ni za jednu stranu, slino kao u sluaju dokumenata MJ-12 u
SAD-u.
Jedna zanimljiva znaajka tih dosjea jest vrst i skriven zakljuak da su autori
imali pristup slubenim Vladinim i policijskim dokumentima, napominju Picknett
i Prince, koji su openito cininiji od drugih autora spram informacija o Prioratu.
Oni izvjetavaju da kritiari prie o Prioratu tvrde kako ta skupina nije postojala sve
dok se ime nije prvi put pojavilo u javnosti 1950-ih godina i d a je cijela ideja spletka
rojalista s beskrajnom iluzijom o veliajnosti.
Baigent, Leigh i Lincoln uzvraaju na to tvrdnjom da jo uvijek postoji barem
jedna povelja od kralja Luja VII. za Ordre de Sion u Orleansu, zajedno s papinskom
bulom koja potvruje posjede tog reda, a potjee iz 1178. godine. Objanjavaju da su
mnogi dokumenti koji se odnose na red uniteni za vrijeme njemakog bombardiranja
Orleansa 1940. godine.
Imena povezana s templarima i slobodnim zidarima pojavljuju se tijekom njihove
istrage: Marie de Saint-Clair, potomkinja Henryja Saint Claira povezanog s crkvom
Rosslyn, navodno je bila udana za Jeana de Gisorsa, navodno prvoga samostalnoga veli
kog metra Sionskog priorata; Rene d ' Anjou koji je, izmeu ostalih, nosio naslov jeru
zalemskoga kralja, koji oznaava podrijetlo od templarskog grofa od Anjoua, na popisu
je kao veliki metar Siona od 1418. do 1480. godine; veliki Leonardo da Vinci na popisu
je kao veliki metar Priorata od 1510. do 1519. godine; Robert Fludd, prijatelj sira
Francisa Bacona i engleskih kraljeva, na popisu je kao veliki metar Priorata od 1595.
do 1637.; Johann Valentin Andrea, sveenik povezan s hesenskim slobodnim zidarima,
291
JIM MARRS
292
VLADARI IZ SJENE
Priorata. Dva su mogua objanjenja za nedostatak takvog spisa, pie on. Prvo, Isus
nikad nije postojao - on je u cijelosti izmiljena osoba. Drugo, i po meni vjerojatni
je, povijesni su zapisi o Isusu cenzurirani kako bi se osiguralo da nijedna postojea
informacija ne proturjei slubenoj Isusovoj biografiji, to daje Crkvi opravdanje za
vladanje. O kojemu se god scenariju radilo, pria o Isusu sadri mnoge opasne tajne.
Kako je ranije spomenuto, Baigent, Leigh i Lincoln doli su do zakljuka da se zlo
glasni Protokoli siomkih mudraca odnose na Priorat. Nakon mnogo istraivanja, trio je
zakljuio da se protokoli temelje na stvarnom dokumentu koji nema nita s meuna
rodnom idovskom zavjerom, nego je umjesto toga objavljen preko neke masonske
organizacije ili masonski orijentiranoga tajnog drutva koje je sadravalo rije Sion ...
[i] lako je mogao sadravati plan za stjecanje vlasti, infiltriranje meu slobodne zidare
i kontroliranje drutvenih, politikih i ekonomskih institucija.
to god Priorat bio danas, prema Dossiers secrets, osnovao ga je 1090. godine
Godefrey de Bouillon, vojvoda od Donje Lorraine i naoiti potomak Karla Velikog, koji
je vodio Prvi kriarski rat za osvajanje Jeruzalema. Meutim, u drugim dokumentima
Priorata stoji da red nije osnovan do 1099. godine kad je Jeruzalem osvojen, a njegovi
stanovnici masakrirani. U tom tekstu stoji i da je Bouillonov najmlai brat dugovao
svoje prijestolje Prioratu i da je, tovie, njegov brat Balduin I. od le Bourga postao
jeruzalemski kralj. Naslijedio g a je Balduin II., koji je odobrio red vitezova templara.
Koje god godine Priorat bio osnovan, kad je Jeruzalem osvojen, neki su se vitezo
vi smjestili u opatiji koju je sagradio Bouillon na ruevinama bizantske crkve na brdu
Sionu juno od grada. To je postalo opatija Notre Dame du Mont Sion, prema kojoj
je red uzeo ime Vitezovi reda Notre Dame de Sion. Rije Sion smatrala se transliteracijom rijei Zion, to je pak transliteracija staroga idovskog naziva za Jeruzalem.
Baigent, Leigh i Lincoln tvrde da su pronali izvornu povelju Priorata, datiranu
1125. godine, s imenom templarskoga velikog metra Hugha de Payensa na njoj, to
nedvojbeno povezuje dva reda.
Picknett i Prince navode da su Priorat i templari bili praktiki ista organizacija,
predsjedao im je isti veliki metar, sve dok nije dolo do raskola pa su se razili 1188.
godine.
Gardner se openito slae, ali pie da su Sionski red osnovali vitezovi templari
da slui Zidovima i muslimanima unutar njihova kranskog reda te da su dijelili
Velikog metra. Premda su prvi templari bili vezani uz kranstvo, bili su istaknuti
zagovaratelji religijske snoljivosti, to im je omoguilo da budu utjecajni diplomati
i u idovskim i u muslimanskim zajednicama. Meutim, njihovo liberalno komuni
ciranje sa Zidovima i muslimanima igosali su kao herezu katoliki biskupi to je
pridonijelo izopenju templara od Rimske crkve 1306. godine", dodaje on.
Po svoj prilici Sionski je red restrukturiran 1188., godinu dana nakon to
su Jeruzalem ponovno zauzeli muslimani, pa su se svi ukljueni morali vratiti u
Francusku. Tada je dolo do svojevrsnog raskida izmeu reda i templara u gradu
Gisorsu. Nakon toga, red se vie bavio francuskom merovinkom lozom, dok su
293
JIM MARRS
294
VLADARI IZ SJENE
295
JIM MARRS
Merovinzi
297
JIM MARRS
gdje je postalo pleme Sikambri [Franci]", navode Picknett i Prince. Drugi ukazuju
to da je bilo toliko mijeanih brakova na tom podruju da su izrazi Got i Zid
postali zamjenjivi.
Dossiers secret obznanjuje da su potomci Isusa i Marije Magdalene, koji su iv
u junoj Francuskoj, stupali u brakove sa sikambrijskim Francima i utemeljili me
vinku kraljevsku lozu. lanovi Priorata tvrde da su pergamenti to ih je otkrio s
enik Sauniere u Rennes-le-Chateauu rodoslovlja koja prikazuju merovinku lozu
do potomaka koji danas ive u Europi - ukljuujui dvosmislenog Pierrea Planta
Odreena potpora toj ideji moe se nai u idovskoj kneevini Septimani
nastaloj sredinom 8. stoljea nakon to su idovski stanovnici Narbonne pomogli k
Iju Pipinu da otme taj grad muslimanima. Prvi kralj Septimanije bio je franaki pl
mi po imenu Teodorik (gralske romance spominju ga kao Ajmerija), idov kojega
,,i Pipin i bagdadski kalif priznavali kao potomka Davidove kraljevske kue . Mn
smatraju da je Teodorik bio i Meroving. Njegov sin Guillem de Gellone takoer
istaknuo i kao Meroving i kao idov kraljevske krvi.
Isus je bio iz Judina plemena i Davidove kraljevske kue. Magdalena je nav
no donijela gral - Sangraal ili kraljevsku krv - u Francusku", tvrde Baigent, Leigh
Lincoln. ,,A u 8. stoljeu na jugu Francuske postojao je monik [Guillem] iz Judi
plemena i Davidove kraljevske kue koji je bio priznat kao kralj idova. Meutim, on
nije bio samo praktini idov; bio je i Meroving."
Klodvig se preobratio na kranstvo nakon to je zazvao Isusovo ime, na poti
svoje katolike supruge Klotilde, za vrijeme jedne kljune i na koncu uspjene bit
496. godine. To se zbilo u vrijeme slabljenja Rimske crkve, tada obuzete dugotrajnom
borbom protiv arijanizma.
Arijanizam, nazvan prema aleksandrijskom sveeniku Ariju, nauavao je da je
Bog stvorio sve ukljuujui Isusa, stoga sam Isus nije bio Bog, nego prije nebeski ui
telj, mesija. T aje ideja, moda ojaana magdalenskom tradicijom u junoj Francuskoj,
stekla prilinu popularnost u ono doba.
Kako bi pobio arijanizam, rimski car Konstantin sazvao je koncil u Niceji 325.
godine. Kad je Arije ustao kako bi obrazloio svoje poglede, dobio je udarac u lice.
Koncil, pod vrstom kontrolom Rimske crkve, proglasio je da je Bog trojstvo - Otac,
Sin i Duh Sveti. Sad su bila dva slubena predmeta tovanja, komentira Gardner.
Sveto trojstvo i sam car - novoimenovani spasitelj svijeta. Svatko tko bi to na bilo
koji nain osporavao, odmah bi bio proglaen heretikom. Krane koji su nastojali
ostati odani Isusu kao mesijanskom Kristu carska je crkva odbila kao pogane.
Unato ediktima iz Rima, arijanizam je ostao jak u zapadnoj Europi. Ako su
Merovinzi prije Klodviga imalo prihvaali kranstvo, to bi onda bilo arijansko kran
stvo njihovih neposrednih susjeda, Vizigota i Burgunda, napominju Baigent, Leigh
i Lincoln.
Kad se Klodvig pokatoliio, gotovo polovina njegovih vojnika slijedila je njegov
primjer. Uslijedio je veliki val preobraenja, i Rimska se crkva praktiki spasila od
298
VLADARI IZ SJENE
neizbjene propasti , kae Gardner. Ustvari, da se kralj Klodvig nije pokrstio, vrhov
na kranska religija u zapadnoj Europi lako bi mogao biti arijanizam, a ne katolici
zam . Rimske su vlasti zauzvrat proglasile Klodviga novim Konstantinom i obvezale
se na odanost i njemu i njegovim potomcima, to e ubrzo povui.
Nakon Klodvigove smrti 511. godine, njegovo su kraljevstvo podijelila etiri
sina - Teuderik, Hodomir, Hildebert i Klotar. Simboli merovinkih kraljeva su bili riba
(jo uvijek Isusov simbol), Judin lav (jo jedna naznaka njihova idovskog podrijetla)
i ljiljan (koji je postao simbol francuskih kraljeva). Usprkos svaama izmeu brae,
merovinka se vlast proirila na Septimaniju uz sredozemnu obalu izmeu Provanse
i panjolske do Saske na sjeveru i Bavarske na istoku.
Godine 561. kraljevstvo je podijeljeno izmeu Klodvigovih unuka Hariberta I.,
Guntrama, Sigeberta i Hilperika I. I ta su braa spletkarila jedni protiv drugih, slabei
kraljevstvo, to su brzo iskoristili susjedi. Godine 613. Klotar II. - sin Hilperika I. donekle je vratio jedinstvo unutar kraljevstva.
Njegov sin Dagobert otet je u dobi od pet godina i odveden u samostan blizu
Dublina u Irskoj, gdje se obrazovao, a kasnije je oenio keltsku princezu Matildu.
Nakon iznenadna povratka u Francusku, Dagobert se pokazao jo uspjenijim u uvr
ivanju merovinke vlasti, ali 679. godine u lovu g a je ubio lan svite Pipina Debelog,
jedan od njegovih vlastitih slubenika s bliskim vezama u Rimskoj crkvi.
Prema Gardneru, papinske su vlasti namjerno zamaglile povijest Merovinga kako bi
si osigurale mo i ugled. Neizbjena je posljedica ta da su izvjetaji o Dagobertovu ivo
tu bili namjerno preuivani u tolikoj mjeri da se on ne spominje u kronikama, pie on.
Sljedeih tisuu godina nee opet biti objavljeni istiniti podaci o njegovu ivotu. I tek je
tada postalo oito da je Dagobert imao sina po imenu Sigebert, koji je spaen iz majordomskih pandi 679. godine. Nakon to mu je otac ubijen preseljen je u majin dom u
Rennes-le-Chateauu u Languedocu... S vremenom je svrgnuta merovinka Sigebertova
loza ukljuivala slavnoga kriara Godefreyja de Bouillona, branitelja svetoga groba.
Tu se opet mogu nai veze izmeu Sionskoga priorata, vitezova templara i sta
rijih tradicija koje ukljuuju Isusovu lozu. Premda je, kako ukazuju Baigent, Leigh
i Lincoln, merovinkoj kraljevskoj krvi pripisivana sveta, udesna i boanska narav,
nigdje se izriito ne kae da je ta krv zapravo Isusova .
Ipak, veza postoji, to je dokazano povezanou idovskih Franaka s Merovinzima
Dagobertom i Guillemom de Gelloneom, preko Hugha de Plantarda do Eustachea,
prvoga grofa od Boulogne i djeda voe kriarskoga rata Godefreyja de Bouillona. ,,I
od Godefreyja je potekla dinastija i kraljevska tradicija koja je, na temelju toga to
je osnovana na 'sionskoj stijeni, bila jednaka onima koje su vladale Francuskom,
Engleskom i Njemakom, dodaju oni.
Zahvaljujui dinastijskim savezima i brakovima, ta je loza kasnije ukljuivala
Godefreyja de Bouillona... i razne druge plemike i kraljevske obitelji, bive i sada
nje - Blanchefort, Gisors, Saint-Clair - Sinclair u Engleskoj... Plantard i HabsburgLorraine.
299
JIM MARRS
300
VLADARI IZ SJENE
spremni umrijeti za njih. Templari, koji su bili manje voljni rtvovati se, jednostavno
su stopili svoja vjerovanja s drugim tajnim drutvima.
S vremenom je bilo opetovanih pokuaja da se na francusko prijestolje dovede
merovinka loza, ali samo je jedan u 18. stoljeu bio blizu uspjeha. Prema Baigentu,
Leighu i Lincolnu, na temelju braka s Habsburzima, obitelj Lorraine [potekla od
Merovinga] zapravo je preuzela austrijsko prijestolje. Sveto Rimsko Carstvo [koje
je konano prestalo postojati 1806. godine]. Kad je Marija Antoaneta, ki Franje
Lorenskoga [Lothringena], postala kraljica Francuske, i francusko je prijestolje bilo
samo narataj ili dva udaljeno. Da nije bilo upletanja Francuske revolucije, kua
Habsburg-Lorena [Lothringen] lako je mogla poetkom 19. stoljea biti na putu
uspostave vlasti nad cijelom Europom.
Za habsburku se dinastiju vjerovalo da je sastavni dio Sionskoga priorata pa ak
i u srodstvu s Rothschildima preko Albrechta II., drugoga sina Fridrika Barbarosse,
rimsko-njemakoga cara. Obitelj vue podrijetlo iz vicarskog veleposjeda po imenu
Habichtburg (Jastrebov Zamak) ili Habsburg, koji je 1020. sagradio strasburki biskup.
Putem stratekih brakova Habsburzi su postali najmonija europska kraljevska kua.
C ar Maksimilijan, ije su francuske postrojbe odravale ravnoteu u Meksiku tijekom
Amerikoga graanskog rata, bio je Habsburg, kao i rimsko-njemaki car Karlo V.
Moda je dolo do jo jednog pokuaja ponovnog stvaranja Svetoga Rimskog
Carstva krajem 19. stoljea. Prema francuskom autoru Jean-Lucu Chaumeilu, neko
liko osoba ukljuenih u zagonetku Rennes-le-Chateaua - meu njima i sveenik
Sauniere - bili su lanovi krajnje tajnovite skupine slobodnih zidara kotskog obreda
koji su, ba kao iluminati prije njih, teili stvaranju europske zajednice temeljene na
teozofiji i gnosticizmu. Ciljevi tog drutva, zvanog Hieron du Val d 'Or, bili su veli
kim dijelom jednaki onima CFR-a ili Trilateralne komisije - stvoriti globalni Bogom
odreeni sustav ,,u kojemu drave nee biti nita vie doli provincija, a njihovi voe
prokonzuli u slubi svjetske okultne vlade sastavljene od elite. Veini istraivaa to
zvui kao poetak novoga svjetskog poretka.
Kako to Baigent, Leigh i Lincoln vide, tijekom 19. stoljea Prieure de Sion, dje
lujui preko slobodnih zidara i Hieron du Val d 'O ra, nastojao je uspostaviti obnov
ljeno i osuvremenjeno Sveto Rimsko Carstvo - neku vrstu teokratskih Sjedinjenih
Europskih Drava kojima bi istodobno vladali Habsburgovci i radikalno reformirana
Crkva. Oito su taj pokuaj osujetili dogaaji s poetka 20. stoljea.
Vlast Habsburgovaca postupno se ograniila na Austrijsko Carstvo, koje je pro
palo nakon atentata na nadvojvodu Franju Ferdinanda i kraja Prvoga svjetskog rata.
Danas se ini da se Habsburgovci vraaju s Karlom Habsburgom-Lothringenom. koji
zastupa Austriju u Europskom parlamentu, njegovim sestrama koje su politiki aktiv
ne u panjolskoj i vedskoj te Gyorgyom von Habsburgom, utjecajnim direktorom
najvee filmske produkcijske i distribucijske tvrtke u srednjoj Europi.
Dokaz da lanovi Priorata moda jo uvijek imaju izravne veze sa slobodnim
zidarima koji tee politikim promjenama otkriven je kad su Baigent, Leigh i Lincoln
301
JIM MARRS
D a le ko se n a m rea
303
JIM MARRS
304
VLADARI IZ SJENE
305
JIM MARRS
306
Osvrt
ini se da su veze zavjerenikih tajnih drutava napravile puni krug - od CIAe, CFR -a i Bilderberga, unatrag preko Okruglih stolova i slobodnih zidara, pa dalje
preko iluminata i vitezova templara do maltekih vitezova i Sionskoga priorata te
njihovih nedavnih veza s CIA-om, CFR-om i Bilderbergom.
I uvijek se radilo o cilju diskreditiranja kako dravnih, tako i crkvenih vlasti, kao
i nastojanju da se ujedini najprije Europa, a zatim i ostatak svijeta.
Taj je napad osobito bio usmjeren na Katoliku crkvu, koja je predstavljala pre
vladavajuu religiju u zapadnom svijetu jo od vremena Rimskoga Carstva. Svaka
protestantska vjeroispovijest - bila to baptistika, metodistika, prezbiterijanska,
episkopalna, fundamentalistika, unitaristika itd. - vue podrijetlo od Katolike
crkve.
Ipak, mnogi ljudi - koje je Crkva slubeno proglasila hereticima u prolosti vjeruju da su crkveni voe od samoga poetka posve krivo shvatili prie o Bezgrenom
zaeu, duhovnom vodstvu i Uskrsnuu. ak i danas ima alternativnih predaja o
Isusu, Mariji Magdaleni i Ivanu Krstitelju koje proturjee slubenoj crkvenoj dogmi.
Umjesto da sudjeluje u ekumenskim istraivanjima kako bi se odredilo koje se
tradicije vie temelje na injenicama, Crkva je pokuavala iskorijeniti svako osporava
nje njezina autoriteta krajnje nasilnim i ubojitim sredstvima.
Jedna od najupadljivijih i najjaih prijetnji crkvenoj dogmi dolazila je od vite
zova templara. Prvobitno mala i tajnovita skupina vitezova formirana radi zatite
hodoasnika, nakon to je u Prvom kriarskom ratu uspjeno osvojen grad Jeruzalem,
taj je red zapravo malo vremena provodio obilazei putove.
Umjesto toga ta je skupina vitezova - dobro povezana s monim europskim
obiteljima - kopala duboko ispod mjesta Salomonova hrama u Jeruzalemu. to god
nali ondje, bilo je prevezeno u Europu te po svoj prilici skriveno na jugu Francuske
blizu sela po imenu Rennes-le-Chateau.
Premda se ini da nitko nema pravi dokaz o pojedinostima toga templarskog
blaga, veina je istraivaa zakljuila da su, povrh doslovnog blaga u zlatu i srebru,
pronali i drevne svitke te predmete koji su se mogli iskoristiti za unitenje crkvenih
tradicija u isto vrijeme dok su se uvrivale.
307
JIM MARRS
308
VLADARI IZ SJENE
309
JIM MARRS
Peti dio
DREVNI MISTERIJI
to je bilo, o p e t e biti, i to se inilo, o p e t e se initi, i nem a
nita novo p o d suncem . Ima li ita o e m u b i se m o g lo re i: G le, ovo
je n o v o !" Sve je ve davno p rije nas postojalo. Samo, o d p ro lo s ti ne
ostade n i uspom ena, kao to n i u b u d u n o s ti n e e b iti sjeanja na
on o to e p o s lije doi.
PROPOVJEDNIK 1 ,9 - 11*
* Svi navodi iz Starog i Novog zavjeta preuzeti su iz: Biblija: Stari i Noti zavjet; Kranska
sadanjost, 2003., Zagreb. Prijevod Stari zavjet (osim Petoktijija i Psalama) na temelju rukoiisa Antuna Sovica, Petoknjizje Silvije Grubii, Psalmi Filibert Gass, Novi zavjet Ljudevit
kupi, nap.ur.
311
313
JIM MARRS
314
Put u Rim
315
JIM MARRS
otprije dva stoljea, tumae proroke knjige Staroga zavjeta, ali se Irenej. Odbij
Pavlove poslanice i odbijaju apostola Pavla, nazivajui ga apostatom [otpadniko
od Zakona. Gardner napominje: Nazarenci su... optuivali Pavla d a je odmetnik
lani apostol, tvrdei da njegove idolopoklonike spise' treba u cijelosti odbaciti
Dr. Elaine Pagels, koja je bila na elu Odsjeka za religiju na koledu Barn
Sveuilita Colombia, navodi: Razliiti oblici kranstva cvjetali su u prvim godi
ma kranskoga pokreta. Stotine suprotstavljenih propovjednika tvrdile su da pren
pravi Kristov nauk i optuivale druge kao varalice. Krani u crkvama ratrkanim
Male Azije do Grke, Jeruzalema i Rima razdvajale su se na frakcije, prepirui se zi
vodstva nad Crkvom. Svi su tvrdili da zastupaju izvornu tradiciju .
Daleko iznad prepirki lokalnih crkvi stajala je Rimska crkva, nezainteresira
i nezabrinuta", pie Eddy, dodajui da se tadanja Crkva ponajprije koncentri
na misionarski rad u Europi, to je donosilo neoekivane koristi. Nehotice se po
tavanjem tih pogana Rimska crkva na kraju spasila, zato to su je barbari i njih
sveenici smatrali autoritetom za svoja religijska vjerovanja. Kad su barbari prega
Rim, Rimska je crkva bila poteena.
Premda su je barbari potedjeli, Crkva se ipak morala boriti s raznim sljedba
od kojih je svaka imala svoju verziju kranstva.
Jedna od takvih skupina bili su gnostici, koji su tvrdiJi da intuitivno shvaa'
misterije Boga i Zemlje. To je shvaanje bilo rezultat stroge obuke, inicijacije i int
tivnih iskustava, ne samo intelektualnog izuavanja. Crkva je gnostike smatrala o
bito opasnima zato to su prezirali potrebu za hijerarhijom sveenikih dunosnil
radi tumaenja Boje rijei.
Daleko od opasnih heretika, ti su pasivni krani tvrdili da su uvari tajn
znanja, na to ukazuju gnostike knjige na papirusu otkrivene u N ag Hammadi
1945. godine. Upravo je to otkrie omoguilo drugaiji pogled na gnosticizam
osuujue retorike Crkve.
Gnosticizam, koji potjee od grke rijei gnosis ili znanje, navodno je utemelji
u 1. stoljeu imun mag, Isusov suvremenik kasnije poznat kao otac svih heretika
Promicao je ideje grkih filozofa, kao to je Sokrat, koji je pouavao da ljudska du*
postoji izvan fizikoga tijela te stoga ima pristup univerzalnom znanju i da je
mudrost (gnosis) sila na Zemlju s nebesa.
Drugi vaan gnostik bio je Bazilid, rani egipatski kranin koji je kroz sv
aleksandrijski kult nastojao stopiti s kranstvom drevne misterije Mezopotamij
Ti su Aleksandrijci vjerovali da neobina izvanzemaljska bia zvana eoni djeluju
kao glasnici izmeu neba i zemlje. Perzijski Zaratustra poeo je s vlastitim oblikom
gnosticizm a oko 500 godina prije Isusova doba. Poznat kao zaratustrijanstvo, taj s i
pokret daleko proirio sve dok ga nisu istisnuli muslimani svojim prodorima u 7
stoljeu.
Okultni autor Andre N ataf tvrdi da je gnosticizam nastao u Mezopotamiji
najprije na podruju Irana, a zatim se proirio u Malu Aziju, Siriju i Babilon, gdje su
316
VLADARI IZ SJENE
317
JIM MARRS
318
VLADARI IZ SJENE
je meu njihovim lanovima bilo tako mnogo zanatlija, taj se red smatra preteom
slobodnoga zidarstva.
Kao i kod slobodnih zidara i Pitagorinih sljedbenika, istaknuti esenski simbol bila
je zidarska lica. Kao i slobodni zidari, eseni su pisali tekstove sa zamrenim iframa i
alegorijama kako bi zatitili svoje znanje od neupuenih, kao i od rimskih vlasti.
Primjerice, kad su pisali o Rimljanima, sluili su se nazivom Kittim, za koji se
misli da se odnosi na drevne Kaldejce iz Mezopotamije. Eseni su uskrsnuli stari svijet
za uporabu u svojemu dobu i prosvijetljeni su itatelji uvijek znali da Kittim oznaava
'Rimljane', objanjava Gardner dodajui: Analizom svitaka... otkrivaju se brojne takve
definicije i pseudonimi koji su se ranije krivo shvaali ili se smatralo da nemaju osobitu
vanost." Drugi je primjer uporaba izraza siromani, za koji veina ljudi zakljuuje da
oznaava ljude s malo sredstava. Svici jasno daju do znanja da je rana Kranska crkva u
Jeruzalemu nazivala svoje lanove siromanima, ukazujui na njihove skromne ivote.
Prema Gardneru i drugima, izrazi gubavae i slijepac koristili su se za oznai
vanje osoba koje nisu bile upuene u esenske tradicije ili P ut. Tekstovi u kojima se
spominje ozdravljenje slijepih ili ozdravljenje gubavaca odnose se zapravo na pro
ces obraenja na Put , objanjava Gardner. Razrjeenje od izopenja [iz zajednice]
opisivalo se kao dizanje iz mrtvih. Izraz 'neist' odnosio se uglavnom na neobrezane
pogane, a izraz bolestan oznaavao je one koji su u javnoj ili sveenikoj nemilosti.
[naglasak u izvorniku]
Nekoliko dananjih istraivaa, slijedei esene i kabaliste, slae se da je Biblija
ifrirana poruka. Michael Drosnin, bivi izvjestitelj Washington Posta i Wall Street
Journala, izazvao je senzaciju objavivi 1997. godine knjigu Biblijski kod (The Bible
Code). Drosnin pie da izraelski matematiar dr. Eliyahu Rips vjeruje kako je u Bibliji
otkrio skriveni kod nalik na krialjku koji je tono predvidio Kcnnedyjevo ubojstvo,
Drugi svjetski rat, sputanje na Mjesec, bombardiranje Hiroime, napad na Vladinu
zgradu u Oklahoma Cityju i izbor predsjednika Billa Clintona. Navodi da se skepti
ni glavni ifrant amerike Dravne agencije za sigurnost Harold Gans okirao kad je
potvrdio biblijski kod koristei se vlastitim raunalnim programom.
C. L. Turnage, revna prouavateljica te ideje, pie: Bez obzira na to radi li
se o oitom prozainom doslovnom tumaenju, gematriji, simbolici ili skrivenom
raunalnom kodu, ini se da je Biblija knjiga razliita od svih drugih. Ljudi su sto
ljeima tumaili njezine stranice u skladu sa svojom razinom tehnoloke razvijenosti
i ograniena razumijevanja mezopotamijskoga podrijetla idovske religije. Prema
Tumageovoj, biblijski kod ukljuuje simboline reference na mnogobrojna boanstva.
Te ifrirane reference pokazuju put prema shvaanju da su ta stvorenja bili bogovi,
ili Elohim, iz Biblije, ije je tovanje zapoelo u Sum eru, napominje ona, ,,i koji, na
kraju krajeva, potjeu iz drugoga svijeta."
Lako je shvatiti kako su mnogi prevoditelji i tumai Biblije zastranili. Tijekom
mnogih godina Bibliju su tumaili mukarci i ene koji niti su poznavali modernu
tehnologiju, poput letenja, niti alegorije i ifre kojima su se sluili izvorni autori.
319
JIM MARRS
320
VLADAR! IZ SJENE
deno nicejsko vjerovanje, koje slubeno definira Boga kao boanstvo od tri jednaka i
supostojea dijela - Oca, Sina i Duha Svetoga.
Godinu kasnije Konstantin je naredio zapljenu i unitenje svih djela koja propi
tuju novouspostavljeno pravovjerje te otvorio Lateransku palau rimskom biskupu,
utemeljivi neku vrstu ranog Vatikana. Godine 331. car je naredio da se naprave nove
kopije kranskih tekstova, od kojih je veina bila izgubljena ili unitena za vrijeme
prijanjih progona. .Vjerojatno su tada napravljene kljune izmjene u Novom zavjetu,
a Isus je dobio jedinstven status koji uiva sve do danas", napominju Baigent, Leigh
i Lincoln.
N a temelju nedavnih otkria koja su uinila raspoloivima takve drevne tekstove
kao to su Evanelje istine, Tomino evanelje, Svjedoenje istine, Marijino evanelje i
Tumaenje znanja, danas istraivai imaju mnogo ire i potpunije znanje o biblijskim
vremenima nego ikad u povijesti, usprkos injenici da velik dio tih novih informacija
jo nije stigao do ire javnosti.
N esta Webster, strastvena kranka, piui 1924. godine, mnogo prije nedavnih
otkria, osudila je povezivanje Isusa i esena, kao i njihov izvor znanja. Eseni stoga
nisu bili krani nego tajno drutvo... vezano stranim zakletvama da nee odati svete
tajne koje su im povjerene, ustvrdila je. ,,A to su bile te tajne ako ne ona idovska
tajna tradicija koju poznajemo kao kabalu?... Istina je oito da su eseni bili kabalisti,
premda nesumnjivo kabalisti izuzetne vrste... Eseni su vani... kao prvo tajno drutvo
od kojega se moe pratiti izravna tradicija sve do danas.
Neka dananja nedavno steena znanja iz astronomije i filozofije moda su bila
uobiajena stvar za gnostike esene iz Isusova doba. Povrh toga, Gardner zapaa:
Potpuno odvojena od krivotvorenoga kranstva Rimskoga Carstva, njihova je vjera
bila blia izvornim Isusovim uenjima od ijedne druge...
Od svih kranskih frakcija eseni su moda uistinu imali najiu drevnu tradi
ciju u ono doba, zahvaljujui idovskim spisima poznatim kao kabala.
321
Kabala
322
VLADARI IZ SJENE
323
JIM MARRS
324
VLADARI IZ SJENE
nizak broj. Zato su ljudi bili tako malobrojni ako su neprekidno postojali kao primati
te zatim kao razumna bia barem dva milijuna godina?
Prema zapisima drevnih Sumerana i Egipana, civilizirani ljudi borave na Zemlji
dulje od 500 000 godina. No, arheoloki nalazi ukazuju na to da su ovjekovo znanje
i sposobnosti moda zapravo nazadovali do poetka polaganog napretka prije nekih
13 000 godina. Oito je potreban nov model povijesti.
Masonski filozof Hali tvrdi da su misterijske kole nastale kao tajna drutva
kako bi se sprijeilo upletanje izvana jer inicirani su nastojali prevladati jaz izmeu
materijalnog i duhovnog svijeta.
On tumai da kad se pokrenuo na Sunev sustav, duhovi mudrih bia iz
drugih solarnih sustava doli su k nama i poduili nas mudrosti kako bismo imali
priroeno pravo na znanje koje Bog daje svim svojim stvorenjima. Navodno su ba ti
umovi osnovali misterijske kole drevne mudrosti... Postupno su se misterijske kole
razdvajale. Zar kojim su sveenici irili svoja uenja u mnogim je sluajevima oito
nadilazio njihovu inteligenciju... Posljedica je bila da su ti priprosti umovi, polako
preuzimajui pozicije vlasti, na koncu postali nesposobni odravati tu instituciju...
Iako su misterijske kole nestale... dok su se divovske materijalne organizacije, ostavi
bez ikakvog dodira sa svojim boanskim izvorom, vrtjele u krugu, svakim danom sve
se vie zapliui u obrede i simbole koje vie nisu znale tumaiti.
Ako religijske institucije ne mogu ispravno tumaiti vlastitu teologiju, isto se
moe rei za njihove znanstvene pandane, koji ak ni danas ne mogu objasniti jo
uvijek postojee artefakte. U novije vrijeme slobodoumni pojedinci i znanstvenici
preispituju neke od najzagonetnijih anomalija i tajni na ovom planetu.
325
326
VLADARI IZ SJENE
Brojni neobini mali drevni kineski porculanski peati otkriveni diljem Irske
u 18. i 19. stoljeu, u vrijeme kad nije bilo poznate trgovine izmeu irskog
otoka i Kine.
Zagonetne lubanje u prirodnoj veliini stare barem 3600 godina pronaene u
Junoj Americi. Prema osoblju laboratorija Britanskoga muzeja, lubanje uka
zuju na to da su nainjene nekom vrstom rezaa koji se napajao energijom.
Brojne divovske kamene kugle otkrivene u Kostariki 1930-ih od granita su
kakav nije pronaen na tom podruju, a tako su savreno simetrine kao da
se opiru objanjenju tko ih je i kako nainio.
Diljem Engleske, Francuske i Njemake danas stoje mnoge drevne kamene
utvrde - samo u kotskoj ih ima barem 60 - izgraene od velikog kamenja
koje je neko postakljeno, rastopljeno takvom toplinom da se stopilo i
postalo staklasto. Toplina potrebna da bi se to postiglo - 1100 c - iskljuuje
mogunost d a je kamenje rastopljeno obinom vatrom.
Ono to se po svemu sudei ini raunalom, datirano gotovo stotinu godina
prije Isusa, otkriveno je 1900. godine kod otoka Antikythere blizu Krete.
Poznata kao mehanizam s Antikythere, ta je naprava sadravala sustav
diferencijala za koji nije poznato da se koristio prije 16. stoljea.
Pokazalo se da mala posuda koja sadri bakreni cilindar sa eljeznom ipkom,
otkrivena u jednom irakom selu, datirana najmanje 220. godine pr. Kr., nije
nita drugo doli baterija. Kad je lunati sok od groa pridodan neobinom
predmetu, proizveo je pola volta struje.
Neobjanjiva ureena mjesta kao to su Stonehenge i Silbury Hill u Britaniji,
goleme glave na Uskrnjem otoku, linije u Nazci u Peruu, veliki zmijoliki
brijeg u Ohiju, kontroverzni pretpovijesni kameni zid" istono od Dallasa u
Texasu kao da ukazuju na tehnologiju koja se izgubila u prapovijesti.
Bivi dunosnik NASA-e Maurice Chatelain pisao je o trinaest mistinih mje
sta u radijusu od 700 kilometara od dugo vremena slavljenoga grkog otoka
Delosa koji povezani ravnim linijama ine savreni malteki kri, simbol kri
arskih vitezova. Chatelain tvrdi da se takav divovski obrazac mogao napraviti
samo s povoljne pozicije u svemiru.
Prema Chatelainu, kovanice jednake teine pronaene su na lokacijama uda
ljenim tisuama kilometara i u raznim kulturama koje su razdvajale tisue
godina.
Godine 1996. Han Ping Chen, autoritet za staru kinesku dinastiju Shang,
potvrdio je da su obiljeja pronaena na srednjoamerikim olmekim figu
rama, starim vie od 3000 godina, oito drevni kineski znakovi. Zbunjeni
arheolozi priznali su da se identini sustavi pisanja ne mogu izumiti neovisno
jedan o drugom.
Rezbarije smjetene sedam i pol metara iznad tla u drevnom hramu Setija
I. u Abydosu u Egiptu podsjeaju ni vie ni manje nego na dva mlanjaka
327
JIM MARRS
328
VLADARI 12 SJENE
je plato Gize postao pustinja - dokaz je da su te slavne graevine nastale tisuama godina
prije pojave stare egipatske civilizacije. Nekonformistikog egiptologa Johna Anthonyja
Westa, koji je prije dva desetljea prvi poeo objavljivati radove o pretpovijesnom podri
jetlu sfinge, podupire rad geologa sa Sveuilita u Bostonu dr. Roberta Schocha. Nakon
znanstvenog prouavanja poetkom 1990-ih godina, West, Schoch i drugi strunjaci
zakljuili su da je sfinga izgraena prije 7000 do 5000 godina, ne kasnije - a to neki sma
traju vrlo opreznom procjenom. I dalje sam uvjeren da sfinga mora datirati iz vremena
prije kraja posljednjega ledenog doba... Da je takva tehnologija bila dostupna u Egiptu,
mislim da bismo njezine dokaze vidjeli drugdje u starom svijetu, pie West.
Usprkos novijim znanstvenim radovima o sfingi koji podupiru Westove teorije
i popularnosti emisije N BC -a o toj temi, egipatske vlasti - po svoj prilici na zahtjev
tradicionalnih egiptologa, ako ne i tajnovitijih skupina - i dalje uskrauju istraivai
ma poput Westa pristup starinama koje prouavaju.
Slavni vidovnjak Edgar Cayce ustvrdio je 1934. godine da su stari Egipani bili
potomci ranije civilizacije koja je izgradila veliku piramidu i sfingu kao arhiv njihovu verziju vremenske kapsule - kako bi prenijela znanje buduim naratajima.
Cayce je ak rekao da e ta knjinica biti pronaena pod sfinginim apama. Poetkom
1990-ih radar koji prodire kroz tlo potvrdio je ono to su Cayce i neki moderni vidov
njaci tvrdili - da postoji prostorija pod sfinginim apama. Prilino je neobino da
nikome nije doputeno izvriti iskapanja na tom mjestu.
Ako je sfinga sagraena prije kraja posljednjega ledenog doba, to bi znailo da je
ta graevina dovrena prije otprilike 15 000 godina, to svakako iskljuuje Egipane
kao njezine graditelje. Drugi sad doputaju mogunost da je mnogo starija pa ak i
razvijenija civilizacija prethodila egipatskoj.
Draguljarstvo i arhitektura u starom Egiptu na vioj su razini u starijem razdo
blju, napominje Tomas. Oito, egipatska civilizacija nije se spontano pojavila. Radilo
se o nasljeu prethodne.
Glasovita egipatska Knjiga mrtvih u odlomku koji sadrava ispovijed bogu pra
vednosti otkriva napadnu slinost s deset zapovijedi iz Staroga zavjeta:
BIBLIJA
Nemaj drugih bogova uz mene.
N e pravi si idole.
N e zloupotrebljavaj Boje ime.
Svetkuj dan Gospodnji.
Potuj oca i majku.
Ne ubij.
Ne poini preljub.
Ne ukradi.
Ne lai.
Ne poeli tue vlasnitvo.
KNJIGA MRTVIH
Ne remetim boansku ravnoteu.
Ne zaustavljam Boga kad se pojavi.
Ne vrijeam Boga koji vlada.
(Egipani nisu imali dan Gospodnji)
Ne kodim svojim roacima.
N e ubijam.
Nisam preljubnik.
Ne pljakam.
N e govorim lai umjesto istine.
Ne inim drugima naao.
329
JIM MARRS
Ova usporedba snano podupire one koji tvrde da su biblijski Izraelci mno
toga preuzeli iz drevnih egipatskih tekstova. Egipani su s druge strane preuzeli svoje
znanje i vjerovanja od starijih kultura Babilona i Sumera.
Mnogi su autori posljednjih godina iscrpno pisali o brojnim posve nespojivim
arheolokim anomalijama koje se proteu od Tibeta i Indije preko Bliskog istoka
do June i Srednje Amerike. Rekonstruirani ovjek iz Kennewicka, iji su ostaci
pronaeni u dravi Washington 1996. godine, vie podsjea na kapetana Picarda iz
Zvjezdanih staza nego na Indijanca. Arheoloka iskapanja 1977. godine pokazala su
d a je Monte Verde u ileu bio naseljen prije najmanje 12 500 godina - tisuu godina
prije nego to su prvobitni Amerikanci navodno preli ledeni most preko Beringova
prolaza.
N astalo pitanje ukazuje na to da [prapovijesni Amerikanci] nisu bili ljudi ni
azijskoga ni mongoloidnoga podrijetla koji su preli kopneni most i stigli u Aljasku
prije 11 500 godina, kako stoji u udbenicima, izvjetava Newsweek, nego razliite
etnike skupine, iz raznih mjesta o kojima znanstvenici do prije nekoliko godina nisu
ni razmiljali. Zasad konvencionalna znanost jo ne zna objasniti odakle su ti ljudi
doli ni kako su stigli u Ameriku u prapovijesno doba.
Nesumnjivi znakovi naprednih prapovijesnih civilizacija postoje diljem svijeta,
no ipak se ne uklapaju lako u konvencionalno povijesno stajalite. Novija otkria i
nova tumaenja raspoloivih informacija poveavaju sve vei broj dokaza koji uka
zuju na to da su civilizacije s naprednom tehnologijom postojale mnogo prije pisane
povijesti.
U knjizi slabo poznatoj u Americi, Bogovi novoga miletiija: znanstveni dokaz o
bogovima od krvi i mesa (Gods o f the New Millenium: Scientific Proof of Flesh and Blood
Gods), britanski autor Alan E Alford pie: ini se da tajanstvena prapovijest postoji
kao nasljee u obliku kamena, zemljovida i mitologije, koje nam je naa dvadesetostoljetna tehnologija tek nedavno omoguila prepoznati."
Tko su bili ti ljudi i odakle im tehnologija? Bi li jedna takva prapovijesna napred
na civilizacija mogla biti osnova za legende o Atlantidi i Muu?
Mnogi krive predugo ignoriranje tih tema zbog specijalizacije podruja istrai
vanja. I znanost i religija rijetko ozbiljno razmatraju jedna drugu. Arheolozi rijetko
komuniciraju s jezikoslovcima ili geolozi s povjesniarima. Zato je velik dio povijesti
ovjeanstva preputen onima koji je prikazuju iz vlastite ograniene perspektive. Oni
sumnjiaviji u tome vide zavjeru bogate elite kako bi zadrala mo i kontrolu drei
javnost nesvjesnom njezina pravog podrijetla i mogunosti.
Naravno da ideja o tome kako je ovjekovo podrijetlo uvelike namjerno skriveno,
veoma uznemiruje i one koji su kroz cijeli ivot i karijeru prikazivali povijest ovjean
stva kao dugotrajnu evoluciju od divljaka do civilizirana ovjeka. No, iz raspoloivih
dokaza oito je da moderni ovjek moda tek sad ponovno stjee znanje izgubljeno
prije mnogo tisuljea.
ini se da su se fragmenti prapovijesnoga znanja sauvali u raznim ezoterinim
330
VLADARI IZ SJENE
331
Uzevi u obzir dosad pokrivene teme, jasno je da se znanje skriveno unutar taj
nih drutava, i starih i modernih, moe pratiti sve do starog Egipta.
Prema Bibliji, Mojsije i njegov izlazak iz Egipta usmjerio je povijest u pravcu
koji nam je svima poznat. Prema Websterovoj, Mojsiju je usmeno predano znanje iz
egipatskih misterijskih kola, koje je on proslijedio kasnijim idovskim vodama. Mnogi
istraivai vjeruju da su dijelovi tog znanja stigli u zapadni svijet preko tajanstvenih
odlomaka u Talmudu, idovskoj kabali i Starom zavjetu, zajedno s usmenom preda
jom koju su prenosila tajna drutva.
Mnogi ozbiljni ljudi propitkivali su Mojsijevo podrijetlo i zapise o njemu.
Sigmund Freud u svojoj je knjizi iz 1939. godine, Mojsije i monoteizam, iznio pretpo
stavku da Mojsije nije bio idov nego visoko pozicionirani Egipanin za vrijeme vla
davine faraona Ehnatona. Jedan od Freudovih argumenata jest taj da su mnogi zakoni
koje je Mojsije ponudio svojim idovskim sljedbenicima bili egipatskoga podrijetla.
Slinost izmeu deset zapovijedi i egipatske Knjige mrtvih ve je spomenuta. Freud
se pitao i zato bi bilo koji idov htio zadrati neki egipatski obiaj nakon osloboenja
od ropstva.
Freud nije bio prvi koji je propitivao Mojsijevo idovsko podrijetlo. Autor sta
rozavjetne Knjige izlaska (2,19) opisuje Mojsija kao Egipanina. Maneto, sveenik i
savjetnik faraona Ptolemeja I. oko 300 godina prije Isusova roenja, pie u Aegyptici
ili Povijesti Egipta, da je Mojsije bio istaknuti egipatski sveenik upuen u drevne
misterije u Heliopolisu, gradu u donjem Egiptu.
Gardner je iznio jo okantniju pretpostavku. Zbunjivalo ga je to to se, s
obzirom na Mojsijev visok poloaj u Egiptu, kako se tvrdi u Starom zavjetu, ini da
nema spomena o njemu u velikom broju danas dostupnih egipatskih zapisa. Nakon
pomne analize iznio je izvanrednu tvrdnju da su Mojsije i egipatski faraon Ehnaton,
ili Amenhotep IV., kako je bio slubeno poznat, ista osoba. To nije posve nova ideja,
jer iznijeli su je rozenkrojceri jo u 18. stoljeu.
Ehnaton, najzagonetniji i slabo poznat faraon, izloio se gnjevu egipatskih reli
gijskih vlasti kad je zatvorio razne egipatske hramove i izgradio nove posveene neja
snom i bezlinom bogu Atonu. Sveznajui Aton ini se bliskim stajalitu misterijskih
332
VLADARI IZ SJENE
333
JIM MARRS
i:
334
VLADARI 12 SJENE
rabiti mnoina Elohim za jednoga boga. Jo jedna rije za Gospodina", koja oznaava
jedinoga pravog boga, bila je Adoti ili Adonaj. U najstarijim tekstovima izraz ,,E1 ili
,.El Sadaj (bog planine) koristi se 238 puta. El, koji se biblijski koristi kao sinonim
za Elohim, potjee od drevnoga sumerskog Enlila ili velikog boga planine. Jasno je da
su izvorni biblijski autori aludirali na odreenu muku osobu, prije nego na nekog
neodreenog i hipotetskog boga. Od poetka kasnije idovske kulture, meutim, sve
se promijenilo, jer Jahve se sve vie racionalizirao kao individualni apsolut - vrhovni
gospodar svega, napominje Gardner. idovska predodba o Jahvi takoer je postala
potpuno apstraktnom, tako da se izgubila sva fizika veza s ovjeanstvom.
,,U idovskoj religiji - i samo u njoj - drevna je povezanost ovjeka i prirode
unitena, tumai strunjak za Bliski istok Henri Frankfort. Oni koji su sluili Jahvi
morali su se odrei bogatstva, ispunjenosti i utjehe ivota koji se odvija u skladu s
velikim ritmovima zemlje i neba.
Mojsije je pokazao svojemu narodu kamene ploe s nizom zakona koje mu je
dao Jahve, od kojih su mnogi odmah bili prekreni na zahtjev toga istoga Gospoda.
Nakon to je upozorio Mojsija i njegov narod da ne ubijaju, kradu ili poele tue vla
snitvo, Jahve ih je poslao u zemlje Amoriana, Hetita, Kanaanaca i drugih da ubijaju
mukarce, ene i djecu te im oduzmu zemlju i imovinu. Ta stroga naredba ini se
nedostojnom boga punog ljubavi i milosti, a mogao bi je objasniti egipatski sveenik
Maneto, koji je napisao: uda o kojima Mojsije pripovijeda da su se dogodila na
planini Sinaj dijelom su prikriven prikaz egipatske inicijacije koju je [Mojsije] prenio
svojemu narodu kad je utemeljio ogranak egipatskoga bratstva... Drugim rijeima, te
su rijei prije dole od odreene fizike osobe nego od nekog duha.
Jo prijepornije tumaenje ponudio je dr. Joe Levvels, bivi naelnik Odsjeka za
novinarstvo na Teksakom sveuilitu u El Pasu, napisavi u svojoj knjizi iz 1997.
godine Hipoteza o Bogu (The God Hypothesis) da je Jahve doista bio stvorenje od krvi
i mesa koje se vozilo letjelicom to je proizvodila vatru, vjetar i buku. Tim je vozilom
Mojsije prevezen na planinu Sinaj, kako se tvrdi u Izlasku 19,4: Vi ste vidjeli to sam
uinio Egipanima; kako sam vas nosio na orlovskim krilima i k sebi vas doveo.
Levvels takoer napominje kako Mojsiju i Izraelcima nikad nije bilo doputeno
vidjeti Jahvino lice i pita se nije li njegova vanjtina bila toliko neljudska da bi iza
zvala strah i gnuanje. ,Valja ukazati na to da nipoto nije rije o originalnoj ideji,
pie Lewels, spominjui mandejce, staru idovsku sljedbu koja je vjerovala u duali
stiki svemir razdvojen na svijet svjetla i tame. Po njima je fiziki svijet, ukljuujui
Zemlju, stvorio te njime vladao Gospodar tame, reptilsko stvorenje... razliito nazi
vano Zmijom, Zmajem, udovitem i Divom... koje se smatralo pravim stvoriteljem
ljudskoga roda, napominje Levvels.
Istu je ideju iznio istraiva R. A. Boulay, koji napominje da iz svih svjetskih kul
tura dolaze prie o zmajevima ili gmazovima koji su ivjeli uz ljude - ak ih i stvorili te se povezivali s monim draguljima ili kristalima, hodali na nogama, letjeli zrakom,
borili se meusobno za teritorij, a ljudi su ih tovali kao bogove. Prikazi leteih
335
JIM MARRS
gmazova diljem svijeta u cijelosti potvruju da nai stvoritelji i preci nisu bili sisavci
ve izvanzemaljska guterska vrsta, zakljuuje Boulay u svojoj knjizi iz 1997. Lete.
zmije i zmajevi: pria o reptilskoj prolosti ovjeanstva (Flying Serpents and Dragons: The
Story o f Mankind 's Reptilian Past).
Noviji autori poput Lewelsa i Boulayja zakljuuju da je biblijski Jahve zapravo
jedan od drevnih sumerskih bogova" koji se posebno zainteresirao za potomke mezopotamijskoga patrijarha Abrahama.
Od poetka svojeg odnosa s hebrejskim narodom, Jahve se koristio svim raspo
loivim sredstvima da provodi vlast i nadzire svoje stado, kae Lewels. Osvrui se
na savez izmeu Jahve i Abrahama u Knjizi postanka, Lewels smatra naredbu da se
svi mukarci obreu sustavom obiljeavanja, slino kao to danas stoari zarezuju ui
svojoj stoci.
Ne treba rei d a je iznimno teko nastojati protumaiti ideje nastale prije mnogo
tisua godina. Jedan od najveih problema pri pokuaju da se razabere istina iza starih
pria i legendi injenica je da su se razni ljudi sluili raznim imenima u razna vreme
na za iste osobe, mjesta ili ideje u simbolikim priama zvanim alegorije ili parabole.
Te su alegorije, obino prihvaene kao mitovi, temelj ranih religijskih i filozof
skih vjerovanja zapadnoga svijeta. Pomna analiza nebeskih bogova velikih kultura,
obino smatranih odvojenim panteonima mitolokih likova, jasno ukazuje na to da
svi potjeu od istog izvora. I doista, kad je preveden najstariji tekst minojske kulture,
otkriveno je da sadri jedan semitski dijalekt iz Mezopotamije. Dokazano je da grka
kultura - temelj zapadne civilizacije - potjee od starije minojske kulture na Kreti.
Nitko se nee usuglasiti oko tih specifinih veza izmeu bogova zbog velike
koliine popratnog materijala koji je nastao oko njih. Ali, openita usporedba mito
logija ukazuje na zajednike znaajke koje, ini se, nadilaze sluajnost i otkrivaju
zapanjujue slinosti izmeu drevnih bogova":
Nebeski Otac
Nebeska Majka
Gospodar Zemlje
Zemaljska majka
Zemaljski brat (graditelj)
Suparniki ratnik
Gospodar podzemlja
Donositeljica ljubavi
Glasnik bogova
SU M ERA NI
Anu
Antu
Enlil
Ninhursag
Enki
Marduk
Nergal
Aera
Nin u rta
EGIPANI
Amon Ra
Mut
Set
Izida
Oziris
Horus
Anubis
Hator
Thoth
GRCI
Kronos
Hera
Zeus
Atena
Apolon
Ares
Had
Afrodita
Hermes
RIM LJANI
Saturn
Junona
Jupiter
Minerva
Vulkan
Mars
Pluton
Venera
Merkur
336
VLADARI IZ SJENE
337
Sve najvee svjetske tajne vode natrag u Sumer u Mezopotamiji, prvu poznatu
veliku civilizaciju, smjetenu izmeu Tigrisa i Eufrata kod ua u Perzijskom zaljevu.
U biblijsko doba nazivao se Kaldeja ili inar. Danas je poznat kao Irak.
Sumerska kultura kao da se pojavila niotkuda prije vie od 6000 godina, a prije
nego to je neoekivano nestala uvelike je utjecala na ivot istono sve do rijeke Ind,
koja tee od Himalaje kroz Pakistan do Arapskoga mora, i zapadno sve do Nila i
kasnijih egipatskih kraljevstava.
Oko 2400. g. pr. Kr. u Sumer su sa zapada i sjevera provalila semitska pleme
na, a oko 2350. g. pr. Kr. osvojio ga je ratniki voa Sargon Veliki, koji je utemeljio
semitsku akadsku dinastiju koja je vladala od Perzijskoga zaljeva do Sredozemlja.
Nakon dugogodinjih ratova i seoba stanovnitva, sumerske zemlje ujedinile su se pod
Hamurabijem iz Babilona, iji su slavni zakoni uvedeni moda kako bi se kontrolirale
masovne migracije ljudi nakon tadanjih katastrofa.
Alan Alford napominje da su se razorna erupcija grkoga vulkanskog otoka
Santorini te zagonetna razaranja na Kreti i u Mohendo Daru, sreditu kulture doline
Inda, dogodili negdje u vrijeme Hamurabijeve vladavine. Alford je vidio vezu izmeu
tih dogaaja i preseljenja stanovnika Uskrnjeg otoka, pojave andskih civilizacija i
dolaska Maja u Srednju Ameriku - sve se to dogodilo otprilike u isto vrijeme. Danas
je jasno da Hamurabijev zakon potjee od zakona koje su zapisali Sumerani stolje
ima prije, poglavito od najstarijeg dosad otkrivenog zakonika iz razdoblja vladavine
sumerskoga kralja Urnamua.
O
Sumeranima se do prije otprilike 150 godina praktiki nita nije znalo. Tada
su arheolozi, potaknuti zapisima talijanskoga putnika Pietra della Vallea s poetka 17.
stoljea, poeli kopati po neobinim humcima kojih je bio pun krajolik u junom Iraku.
Otkad je Francuz Paul Emile Botta 1843. otkrio palau Sargona II. blizu dananjeg
Khorsabada, arheolozi su pronalazili zakopane gradove, sruene palae, rukotvorine i
tisue glinenih ploica s podrobnim opisima svih znaajki ivota Sumerana. Krajem
19. stoljea sumerski je prepoznat kao originalan jezik te se poeo prevoditi. Unato
dananjem znanju, ira javnost slabo je upuena u tu prvu veliku ljudsku civilizaciju
koja se iznenada pojavila u Mezopotamiji.
338
VLADARI IZ SJENE
Fascinantna je spoznaja da bismo o toj 6000 godina staroj civilizaciji mogli sazna
ti vie nego to emo ikada saznati o mlaoj egipatskoj, grkoj i rimskoj. Objanjenje
je u sumerskom klinastom pismu. Dok se papirus iz drugih starih carstava raspao
kroz vrijeme ili su ga unitili ratni poari, znakovi tog pisma urezivali su se pisaljkom
u vlane glinene ploice, tvorei pismo u obliku klinova. Ploice bi se potom suile,
pekle te drale u velikim knjinicama. Pronaeno je oko 500 000 tisua tih glinenih
ploica i one su modernim istraivaima dale neprocjenjive podatke o Sumeranima.
Sumerske ploice bile su veim dijelom nedeifrirane dok njemaki profesor
Georg Grotefend nije poeo sustavno prevoditi klinasto pismo 1802. godine. Danas
mnoge ploice jo nisu prevedene na engleski zato to je aica prevoditelja u svijetu
zatrpana njihovom golemom koliinom.
Valja znati da je sumerski alfabet zapravo bio skraeni oblik mnogo starijeg jezika
sastavljenog od ideograma (simbola koji predstavljaju pojmove prije nego rijei) koji
podsjeaju ni vie ni manje nego na drevne kineske znakove. S obzirom na to da nije
rije o detaljiziranu jeziku poput engleskoga, postoji prilina sloboda pri njegovu pre
voenju. Kad se poelo prevoditi u 19. stoljeu, jednostavno se smatralo da simbol za
sumerske stvoritelje oznaava mitske bogove i sve je krenulo otuda.
Arheoloka istraivanja pokazala su da su malo nakon 4000. g. pr. Kr. u dolini
Tigrisa i Eufrata isuivane movare, kopani kanali, podizani nasipi i brane, uveden
opsean sustav navodnjavanja te sagraeni veliki, sjajni gradovi.
Prvih dvanaest glavnih gradova-drava - s egzotinim imenima kao to su Ur,
Nipur, Uruk, Laga, Akad i Ki - bilo je podignuto oko visokih, stepenastih hramova
zvanih zigurati (svete gore), a svakim je vladao njegov vlastiti bog zvan ensi. Od
zigurata irile su se javne zgrade, trnice i domovi. Svaki su grad okruivale velike povr
ine zemlje koje je takoer nadzirao mjesni ensi. Kako su se ti gradovi-drave razvijali,
dolazili su pod vodstvo kralja zvanog lugal, koji je bio odgovoran mjesnom bogu.
Unato naem povrnom poznavanju Sumerana, ve im moemo pripisati
mnoga svjetska otkria. Profesor Samuel Noah Kramer, autor knjiga Povijest poinje
u Sumeru (History Begins at Sumer) i Sumerani (The Sumerians), napominje da je taj
narod izumio prvo pismo (klinasto), kota, kole, medicinsku znanost, prve pisane
poslovice, povijest, prvi dvodomni sabor, poreze, zakone, drutvene reforme, prvu
kozmogoniju i kozmologiju te prvi kovani novac (izvagani srebrni ekel).
Mnogi zapisi koji su nam ostavljeni tiu se prozainih svakodnevnih poslova
kao to su porezni arhivi, sudska sasluanja i trnike cijene. Zapravo, taj se drevni
narod malo razlikovao od dananjih drutava. Smijali su se, voljeli i mrzili, rjekali se
i spletkarili, kovali urote jedni protiv drugih te se na koncu meusobno borili.
Tomas je opisao bistu sumerske kraljice ubad izloenu u Britanskom muzeju:
Ljupka mlada dama nosi zapanjujue moderan ukras za glavu, velike naunice i ogrli
cu. Ta profinjena djevojka, koja se koristila kozmetikom te nosila ukras na glavi i skupe
dragulje, stradala je u obrednom samoubojstvu 2900. g. pr. Kr. - 2150 godina prije
osnutka Rima i 2000 godina prije nego to je Mojsije poeo pisati svoje tekstove.
339
JIM MARRS
340
VLADARI IZ SJENE
zakljuuje: Sad kad su astronauti sletjeli na Mjesec, a svemirska letjelica bez posade
istrauje druge planete, vie nije nemogue zamisliti da je civilizacija s nekog drugog
planeta, razvijenija od nae, mogla u prolosti iskrcati svoje astronaute na Zemlju.'
Vano je znati da Sumerani nikad nisu smatrali ili nazivali stvorenja koja su im
donijela znanje bogovima. To je bilo kasnije tumaenje Rimljana i Grka, koji su
oblikovali vlastite bogove prema ranijim usmenim predajama.
Sumerani su ih nazivali Anunaki, ili oni koji su sili na Zemlju s nebesa.
341
j Anunaki
i
VLADARI IZ SJENE
se provlai kroz gotovo sva tajna drutva, od slobodnih zidara do Drutva Thule, kako
je ranije spomenuto.
Sluei se Sitchinovim prijevodima kao odskonom daskom, mnogi su autori
posljednjih godina doprinijeli iscrpnijem razumijevanju prie o Anunakima. Na
temelju Sitchinovih radova, kao i drugih, ukljuujui Alana F. Alforda, R. A. Boulayja,
Neila Freera, dr. Arthura Davida Horna, dr. Joe Lewelsa, C. L. Turnagea, Lloyda Piea,
Laurencea Gardnera i Williama Bramleyja, pria o Anunakima ide otprilike ovako:
Prije oko 450 000 godina skupina ovjekolikih izvanzemaljaca koji su putovali
svemirom stigla je na planet Zemlju. Doli su s planeta oko triput veeg od Zemlje
koji su Sumerani zvali Nibiru. Nibiru je opisivan u drevnoj sumerskoj literaturi kao
dvanaesti planet naeg Suneva sustava.
Jo 1981. godine ameriki su znanstvenici teoretizirali o postojanju desetog
planeta u naem sustavu na temelju opaanja orbitalnog teleskopa i analize nepravil
nosti u Plutonovoj orbiti koje ukazuju na dodatno nebesko tijelo. Ako je novi dokaz
o desetom planetu iz amerikoga mornarikog opservatorija toan, mogao bi dokazati
da su Sumerani... bili daleko ispred modernoga ovjeka u astronomiji, komentirao
je jedan autor za Detroit News. Nije rije o nedosljednosti, jer Sumerani su raunali
Mjesec i Sunce kao planetarna tijela pa su tako stigli do broja 12, koliko ima i vrhov
nih gospodara Anunakija u njihovu panteonu.
Doista je zapanjujue da su ti drevni Sumerani, koji su navodno tek razvijali
pismo, tono opisali i skicirali planete Uran, Neptun i Pluton premda se ta tri tijela
ne mogu vidjeti bez pomoi teleskopa. Ti planeti nisu bili poznati modernom ovjeku
sve dok Uran nije otkriven 1781., Neptun 1846., a Pluton 1930. godine.
Novija tumaenja sumerskih tekstova, dugo smatranih fantastinim mitovima,
osobito onog pod naslovom Enuma eli, sada poznatog kao Ep o stvaranju, nude naj
vjerojatnije objanjenje sadanjega sastava naeg Suneva sustava. Zato ne bismo
shvatili taj ep doslovno, kao nita vie doli prikaza kozmolokih injenica kakve su bile
poznate Sumeranima, onako kako su im ih prenijeli N efili? zakljuuje Sitchin.
Tekstovi opisuju kako je prije etiri milijarde godina Nibiru, izdvojeni planet,
uao u na sustav, zamalo promaivi planet zvan Tiamat, koji je prsnuo zbog gra
vitacijskih optereenja. Pri sljedeem prolasku Nibirua - Sitchin u ranim radovima
naziva to nebesko tijelo njegovim babilonskim imenom Marduk - Tiamat su pogodili
Nibiruovi pratei sateliti. Fragmenti Tiamata razliite veliine ostali su u njegovoj
izvornoj orbiti, postavi pojas asteroida, dok je druga polovica planeta gurnuta u novu
orbitu blie Suncu. Taj se fragment vremenom zgusnuo u Zemlju. Pratio ga je jedan
od Nibiruovih satelita (Kingu), koji je postao na Mjesec.
Zanimljivo je da bi ta teorija mogla objasniti zato Zemlji nedostaje velik dio
njezine kore, osobito na polovici koja obuhvaa Tihi ocean, kao i podrijetlo pojasa
asteroida. Ta teorija nudi i objanjenje za komete, koji izazivaju tolika nagaanja
meu znanstvenicima. Ideja je da je, kad su se Nibiru i Tiamat sudarili, mnogo tona
morske vode s obaju planeta bilo izbaeno u svemir - to je nazvano mijeanjem
343
JIM MARRS
344
VLADARI 12 SJENE
Zuivana
olima
Zalisa
345
JIM MARRS
ura zvanih ZAG ili proieno blago. Brojne su gravure takvih ingota, a neki pra
ingoti pronaeni su prilikom arheolokih iskapanja.
Nastojei ublaiti sve vee suparnitvo izmeu polubrae Enlila i Enkija, njih
otac Anu postavio je Enlila za zapovjednika mezopotamijske kolonije E.D IN - to
je moda osnova za biblijski Eden - dok je Enkija dopao AB.ZU ili Afrika, zemlja
rudnika.
Novi problemi za te izvanzemaljske koloniste nastali su zbog klimatskih promje
na, to je uzrokovalo tekoe meu Anunakijima, i neprekidnih mukotrpnih rudarskih
operacija. U jednom sumerskom tekstu stoji: Kad su bogovi [Anunaki], poput ljudi,
obavljali posao i podnosili napore - napori su bili silni, rad teak, muka velika.
Oito takva revizija drevne povijesti ima - a i dalje e imati - velik utjecaj na
konvencionalnu znanost. Dr. Arthur David Horn povukao se s mjesta profesora bio
loke antropologije na Dravnom sveuilitu u Koloradu 1990. godine nakon to je
zakljuio da su konvencionalna tumaenja ovjekova podrijetla besmislena. Nakon
mnogih istraivanja, i on je poeo vjerovati da su izvanzemaljci na zamren nain
povezani s podrijetlom i razvojem ljudi.
Anunaki su bili iskopavali zlato na Zemlji ve vie od 100 000 godina, kad su
se obini Anunaki, koji su naporno radili u rudnicima, pobunili prije oko 300 000
godina, objanjava Horn elaborirajui Sitchinov rad. Enlil, njihov vrhovni zapo
vjednik, htio ih je strogo kazniti pa je sazvao skuptinu visokih Anunakija, u kojoj je
bio i njegov otac Anu. On je imao vie razumijevanja za nedae rudara. Shvatio je da
je rad pobunjenika bio vrlo teak, a njihove patnje popriline. Glasno se zapitao... ima
li neki drugi nain za dobivanje zlata. Tada je Enki predloio da se stvori primitivni
radnik, Adamu, koji bi mogao preuzeti teak posao. Enki je ukazao na to da primitivni
humanoidi - ono to mi zovemo Homo erectus - prevladavaju u Abzuu [Africi], gdje
je on radio."
Enkijev plan za stvaranje radnike rase skuptina je odobrila, i to je polazite
za nastanak ovjeanstva, prema sumerskim izvjetajima. To tumaenje razjanjava i
jedan od najzagonetnijih redaka u Bibliji. Nakon uvjeravanja da postoji samo jedan
pravi Bog, u Knjizi postanka 1,26 citira se taj jedini Bog: nainimo ovjeka na svoju
sliku, sebi slina...
Taj redak moe imati dva tumaenja - prvo, da se mnoina Elohim iz Staroga
zavjeta, koju monoteisti koji su napisali Knjigu postanka tumae kao Bog, doista
mogla odnositi na skuptinu Anunakija koja je odobrila stvaranje ovjeka; i drugo,
da je ideja stvaranja ovjeka na svoju sliku jednostavno znaila genetsko manipu
liranje postojee vrste, a ne stvaranje nove rase. Kako Sitchin objanjava: Koliko je
orijentalistima i biblijskim strunjacima danas poznato... kompilatori Knjige postanka
ureivali su i saimali mnogo starije i kudikamo iscrpnije tekstove koji su prvi put
zapisani u Sum eru.
N a elu medicinskoga tima zemaljske misije Anunakija bila je enka po imenu
Ninharsag, poznata i kao Ninti, koja je s Enkijem ve izvodila genetike pokuse. N a
346
VLADARI IZ SJENE
347
JIM MARRS
348
VLADARI IZ SJENE
drutvima bilo uobiajeno od prve poznate civilizacije sve donedavno. Moda nas ne
bi trebalo uditi da su Anunaki bili umiljeni, sitniavi, okrutni, incestuozni, puni
mrnje - imali su gotovo sve negativne osobine koje se mogu zamisliti. Dokazi upu
uju na to da su teko izrabljivali svoje robove i da su imali malo saaljenja za tekoe
ljudi. Ipak, Anunaki su naposljetku odluili darovati ljudskom rodu prvu civilizaciju,
sumersku.
No, ta se civilizacija nije pojavila prije daljnjeg prilagoavanja ljudskoga genet
skog koda i na koncu pokuaja iskorjenjivanja ljudskog ivota.
Budui da su prvi ljudski radnici bili poput mula i da se nisu mogli razmno
avati, Anunaki su neprekidno morali stvarati nove serije, to je dugotrajan postu
pak uzevi u obzir razdoblje izmeu oplodnje in vitro i roenja. Stoga su se Enki i
Ninharsag latili stvaranja rase Adama koja e se moi razmnoavati.
U Knjizi postanka 2,8-15 jasno stoji da je Adama stvoren negdje drugdje pa smje
ten u eenski vrt ili na podruje prvobitne kolonije Anunakija zvane E.D IN , koje
je tono opisano kao nizina izmeu rijeka Eufrat i Tigris. Sumerski tekstovi kazuju
kako je zavidni Enlil silom odveo ljude iz Enkijeva afrikog laboratorija i vratio se s
njima u E.D IN , gdje su i proizvodili hranu i sluili Anunakije. Ali, Enlilu je trebalo
jo radnika pa je od svojega brata Enkija zatraio pomo.
Alford teoretizira da je iz osvete zbog Enlilova upada u njegov afriki laboratorij
Enki otputovao u Eden, gdje je napravio laboratorij za reprodukciju ljudi za Enlila, ali
je potajno izmanipulirao genetiki kod kako bi omoguio seksualno razmnoavanje.
Premda su sumerski tekstovi koji opisuju taj proces ili izgubljeni ili jo neot
kriveni, istraivai pretpostavljaju da je taj postupak ponovno ukljuivao dobivanje
Adamina D N K, vjerojatno vaenjem rebra dok je pacijent bio pod anestezijom. Ovaj
je put D N K mukog Adame bio kombiniran sa enskim Adamom, a ne s Anunakijem,
vjerojatno uz popratno razdvajanje i spajanje sekvence DNK-a, to je postupak mogu
i naom dananjom tehnologijom.
Rezultat je bio muki Adama koji se mogao razmnoavati seksualnim putem sa
enskim Adamom, ili znati" enu, kako eufemistiki stoji u Bibliji. ovjek Adam ste
kao je znanje razmnoavanja, a taj su pothvat mnogi Elohim/Anunaki, ukljuujui
Enlila, osuivali. alili su se da e ljudi uskoro htjeti ivjeti dugo poput njih. Evo,
ovjek postade kao jedan od nas - znajui dobro i zlo! stoji u Knjizi postanka 3,22.
Da ne bi sada pruio ruku, ubrao sa stabla ivota pa pojeo i ivio navijeke!" Stoga je
manipulacijom DNK-a drastino smanjen ljudski ivotni vijek zajedno sa sposobno
u koritenja potpunog kapaciteta ljudskoga mozga.
Kako je ljudska populacija rasla, i u dalekim rudnicima i u Mezopotamiji, mnogi
su Adame odvoeni na rad u druge gradove, koji su nicali uz Tigris i Eufrat. Neki su
vraeni u rudnike, a drugi su moda pobjegli u divljinu ili su prognani radi kontrole
stanovnitva. U svakom sluaju, Adame su izbaeni iz Edena.
Posljedica tog rasta ljudske populacije i sve veeg bliskog dodira s Anunakijima
bila je predvidljiva. U Knjizi postanka 6,1-4 stoji: Kad su se ljudi poeli iriti po zemlji
349
JIM MARRS
350
j Poplave i ratovi
351
JIM MARRS
352
VLADARI IZ SJENE
Sumerske ploice objanjavaju zato su ljudi poeli obraivati zemlju i udomaivati ivotinje - zato to su im tako naredili njihovi bogovi. A sa zemljoradnjom je
dolo do koncentriranja ljudi u gradovima, napuenijim i veim nego prije potopa.
Svakim je vladao jedan od vladara Anunakija, koje su ljudi sad poeli smatrati bogo
vima. to se tie dodatnih dokaza potopa, prvi pokuaji poljodjelstva nisu otkriveni
na plodnom tlu rijenih dolina, nego u planinskim podrujima Mezopotamije i
Palestine.
I to se objanjava u odlomku jednog sumerskog teksta, gdje stoji: Enlil se uspeo
na vrh i podigao pogled; pogledao je dolje; sve je bilo puno vode poput mora. Pogledao
je gore; tamo je bila planina s mirisnim cedrovima. Dovukao je jeam, posadio ga
na planinskim terasama. Dovukao je ono to raste, posadio itarice na planinskim
terasam a.
Kao i ljudi, ini se da ni odreene prehrambene kulture nemaju pretee u
Zemljinu evolucijskom lancu. Jednostavno su se pojavile iznenada - posve kultivira
ne - prije oko 13 000 godina, prema arheolokim nalazima. Nem a objanjenja za to
botanogenetiko udo, osim ako se ne radi o procesu umjetne manipulacije, a ne pri
rodnog odabira, komentira Sitchin, napominjui da su se tri kljune faze ljudskoga
razvoja - zemljoradnja (oko 11 000 godina pr. Kr.), prapovijesna kultura (oko 7500
godina pr. Kr.) i civilizacija (oko 3800 godina pr. Kr.) - odvijale u intervalima od 3600
godina, to je vrijeme Nibiruove putanje.
Za vrijeme poslijepotopne skuptine Anunakija/Nefilija odlueno je da se Zemlja
razdvoji na etiri regije, a da se ljudska populacija podijeli na tri od ta etiri podru
ja - donju Mezopotamiju, dolinu Nila i dolinu Inda. Anunaki su zadrali Sinajski
poluotok - svoje novo sredite za svemirske letove nakon potopa - kao svoje privatno
ili sveto sklonite.
Oito je ta strategija podijeli pa vladaj za ratrkane zajednice ljudi zahtijevala
posebne voe. Tako je nastala ideja vladavine kraljeva - ljudskih vladara koje su iza
brali Anunaki ili bogovi kako bi ih predstavljali. Praksa dinastijskoga kraljevanja ili
kraljevskih loza koje vode podrijetlo od bogova utjee na drave i vlade sve do danas.
Ta je praksa zapoela u sumerskom gradu Kiu, koji Sitchin izjednauje s biblij
skim Kuem. Gardner se slae s tim, smjetajui biblijski Ku istono od Babilona, a
ne u Egipat. U Knjizi postanka 10,8-12 stoji d a je Ku bio Noin unuk i otac legendar
nog Nimroda, koji je podigao gradove poput Babilona, Ereka i Akada te vladao njima
iz svoje baze u Sumeru, prije izgradnje gradova u Asiriji, ukljuujui Ninivu.
Moda je Nimrodov pokuaj da osujeti Enlilov plan rasprivanja doveo do prie
o babilonskom tornju iz Staroga zavjeta. Ta je pria poela u Balbeku, smatranom
poslijepotopnim sreditem svemirskih operacija Anunakija u dananjem Libanonu.
Tamonji golemi granitni blokovi, zvani triliton, koji tee vie od 300 tona, podu
piru ideju da je to moda neko bilo slijetalite ili uzletite. Tekstualni, geografski i
fiziki dokazi meusobno se podupiru te potvruju d a je Balbek sagraen kao slijeta
lite za rakete bogova, primjeuje Alford.
353
JIM MARRS
354
VLADARI IZ SJENE
bila smjetena na tridesetoj paraleli u geografskom sreditu Sinaja, dok su juni ori
jentir bila dva najvia vrha Sinajske gore, poznati kao Katarina (2637 m) i Mojsije
(2286 m). Toj je slijetnoj stazi nedostajao odgovarajui orijentir na zapadu.
Ondje je teren preravan da bi imao prirodne orijentire , objanjava Sitchin, i
zato su, sigurni smo u to, Anunaki pokrenuli izgradnju umjetnih vrhova, dviju velikih
piramida u Gizi."
.Velika Keopsova piramida bila je i svemirska vodilja, slae se NASA-in znan
stvenik Maurice Chatelain, koji je radio na sustavima komunikacija i obrade podataka
svemirske misije Apollo. Piramida je iz zraka, s vrlo velike udaljenosti, vidljiva golim
okom, a u svemiru se pokazuje na zaslonu radara mnogo uoljivije zbog svojih nagnu
tih strana koje okomito reflektiraju radarske zrake ako je pristupni kut 38 stupnjeva
iznad obzora. Lako je zamisliti ulatenu kamenu povrinu... kao radarski reflektor...
Tako moan reflektor mogao je sluiti kao orijentir za pristup svemirskih brodova i
vjerojatno mu je to dugo vremena bila svrha. Znamo da je piramida bila obojana u
razne boje koje su se mogle metalizirati kako bi se poveala reflektivnost za laserske
ili radarske zrake.
Urednici Holmanova biblijskog rjenika navode da Sinaj" vjerojatno dolazi
od rijei koja oznaava sjaj, a vjerojatno potjee od babilonskoga boga Sina. Sin je
jednostavno semitsko ime za Nanara, prvoroenoga sina elnika Anunakija Enlila i
vladara Ura, Abrahamova rodnoga grada. Neki istraivai nagaaju da su moda u
dalekoj prolosti vrhovi Sinajske gore mogli nositi divovske reflektore kako bi olakali
triangulaciju pilotima pri slijetanju.
Sin je bilo i kaldejsko ime za Mjesec, gdje je Enki, kako Sumerani tvrde, prvi
put nabavio ive organizme ili sjeme za svoje pokuse s ljudskim kriancima s tog
ostatka sudara Nibirua i planeta Tiamat. Nepojmljivo je koliko je ta promjena jednog
jedinog imena prouzroila zla u ljudskoj povijesti, navodi Henry. Kad su kranski
tumai stupili na scenu, ponavljali su priu o tome kako smo roeni u grijehu [engl.
sm]. Bili su posve u pravu. Meutim, promaknuta im je injenica da se Sin odnosi na
Mjesec, izvor naega genetskog materijala!
Zbog unitenja kontrolnog centra misije Anunakija u sumerskom gradu Nipuru
za vrijeme potopa i potrebe za lokacijom jednako udaljenom od slijetne linije, novi je
kontrolni centar izgraen na planini Moriji, u prijevodu planina navoenja . Bilo
je to mjesto buduega svetoga grada Jeruzalema, koji su dugo smatrale najsvetijim
mjestom sve velike zapadne religije.
Dok se njihov rad vezan uz svemir zavrio, roeni su novi narataji Anunakija na
Zemlji. Nalik na scenarij neke drevne sapunice - koja bi se ponavljala kroz zabiljeenu
povijest - postoje izvjetaji o spletkama, zavjerama i pravim ratovima u kojima je brat
ustajao protiv brata, a sestra protiv sestre. Ti sukobi, pobune i ratovi naposljetku e
ukljuivati i ljude, izloivi ih tako po prvi put oruanoj borbi, to traje do danas.
Prema sumerskim tekstovima, Enkijev prvoroeni sin Marduk stekao je vlast
nad egipatskim podrujem te postao poznat kao Ra. Njegova djeca u i Tefnut dali
355
JIM MARRS
356
VLADARI IZ SJENE
u prapovijesno doba, graevine od peene cigle i promiljen plan grada neke istrai
vae upuuju na oitu vezu sa Sumerom. Alford tvrdi da je grad bio naseljen ljudima
koji su se nazivali Harapancima i koji su tovali samo jedno ensko boanstvo, iji
prikaz zapanjujue podsjea na druge slike boice Inane.
Bila to indska boica Inana ili ne, nastavila je svoju potragu za moi, prema
sumerskim tekstovima, na koncu zamijenivi Ninharsag meu glavnim voama
Anunakija. Nala je i ljudskog krianca kojega je iskoristila da izbori novo carstvo.
Taj je ovjek bio Saru-Kin. bolje znan kao Sargon Veliki. Smatran potomkom ljudske
majke i oca Anunakija, Sargon je utemeljio semitsku akadsku dinastiju oko 2200. g.
pr. Kr., koja je na koncu obuhvatila cijelu Mezopotamiju. Prisjetimo se d a je Sargon
tvrdio kako gaje, poput kasnijeg Mojsija, majka stavila u zapeaenu koaru od trstike
i pustila niz rijeku do sigurnog mjesta.
Sargonovi zapisi o njegovim osvajanjima opisuju Inanu kao aktivno prisutnu
na bojitima, ali pripisuju Enlilu odlunost glede razmjera pobjeda i irine teritorija,
napominje Sitchin.
S padom Sargona i akadskoga carstva Marduk/Ra pobjegao je iz progonstva i
pokuao povratiti svoju vlast nad Babilonom. To je dovelo do promjene saveznitava,
jer Enlilove su i Inanine snage stale protiv Marduka i njegova oca Enkija. ak se i
Mardukov sin po imenu Nergal ili Era prikljuio Enlilovim snagama, to je taj sukob
uinilo pravim graanskim ratom.
Plaei se Mardukovih ambicija, Anunaki su nagovorili Anua da dopusti upora
bu sedam monih oruja, koje danas mnogi smatraju taktikim nuklearnim projekti
lima, protiv Marduka/Ra. Sve se to dogodilo neko vrijeme prije 2000. g. pr. Kr.
U tom trenutku u priu ulazi biblijski patrijarh Abraham. Prema Sitchinu,
Abraham je bio daleko od lutajuega Hebreja kao to se danas openito misli. On
tvrdi da pomna analiza raznih tekstova jasno upuuje na to da je Abraham iz Ura
bio visoko pozicionirani Sumeranin. Doavi u Egipat, Abraham i Sara dovedeni su
na faraonov dvor; u Kanaanu je Abraham sklapao sporazume s mjesnim vladarima,
napominje on. To nije slika nomada koji pljaka tuda naselja; to je slika osobe visoka
poloaja vjete u pregovaranju i diplomaciji.
Abraham je zapovijedao i naoruanim postrojbama, kako svjedoi Knjiga postan
ka 14,14-16, gdje stoji da je poveo 318 ljudi da spase njegova neaka Lota i obitelj od
nadirue vojne koalicije pod Mardukovim zapovjednitvom.
Kreui se s oitom namjerom da ponovno zauzmu sinajski kozmodrom, te su
postrojbe sa sjevera bile odbijene prije nego to su stigle do Sinajske gore i prestale
pljakati gradove Sodomu i Gomoru u dolini Sidim na junom rubu Mrtvoga mora
nakon to su porazile kraljeve tih gradova. Upravo su ondje zatoili Lota prije povrat
ka na sjever i onamo se Lot vratio nakon to ga je spasio Abraham.
I upravo je ondje svijet moda prvi put uo nuklearnu eksploziju.
Sitchin pretpostavlja da su zapravo Abraham i njegovi ratnici sprijeili
Mardukove pljakae da stignu do sinajskog postrojenja u El Paranu. Taj mu je pot
357
JIM MARRS
358
VLADARI IZ SJENE
359
JIM MARRS
Zapravo je ieznula, objanjava Gardner, svijest o tome da su izvorni mezopotamijski zapisi bili zabiljeeni kao povijest. Ta je povijest kasnije preinaena kako
bi stvorila temelj za strane religijske kultove - prvo judaizam i zatim kranstvo.
Izobliena dogma - nova odobrena povijest - toliko se razlikovala od izvornih zapisa
da su stari izvjetaji iz prve ruke oznaeni kao mitologija.
Bio je tu nuklearni Armagedon Anunakija, u kojemu je razorena njihova tisu
ljetna edenska kolonija. Prema jednoj su se teoriji Anunaki, okirani onim to su
prouzroili, povukli u jednu enklavu na Sinaju gdje je veina odluila vratiti se kui,
ostavivi moda samo uvare.
Za ljude se sve to dogodilo u davna vremena, prije vie od 4000 godina. Za
Anunakije, to bi bilo samo malo vie od jedne godine njihova vremena. Neki istrai
vai dre da bi spasilaka misija Anunakija jo mogla biti na putu za Zemlju. Samo
e vrijeme odgovoriti.
Oni koji su preivjeli taj davni holokaust suoili su se s razdobljem zaostajanja i
divljatva. Preostali su se ljudi snalazili i poeli obnavljati svoje civilizacije, to je bio
spor proces bez pomoi njihovih bogova ".
Abraham i njegovi ljudi preselili su se s razorenog podruja na jug, gdje je on
postao otac Izaku u dobi od stotinu godina, zahvaljujui svojim mijeanim genima.
Izakov sin Jakov postao je poznat kao Izrael, to je ime koje se ubrzo poelo primje
njivati na cijeli njegov narod. Neki vjeruju da ime Izrael nije nita doli kombinacija
egipatskih bogova OzirISa, RA te mezopotamijskoga boga ELa.
Nakon to je oko 35 narataja Izraelaca prosljeivalo usmenu predaju o spome
nutim dogaajima, napokon je zapisana na hebrejskom. Ono to se potom dogodilo
je, kako kau, povijest.
360
Osvrt
Valja naglasiti da prethodno stoljee tek poinje grebati povrinu obilja sada dostu
pnih podataka - i arheolokih i onih na ploicama s klinastim pismom - koji podupiru
tu nevjerojatnu priu, zajedno s njezinim dalekosenim implikacijama. A nijedan autor
ili istraiva koji prouava tu temu ne smatra da posjeduje sve injenice.
Moda je dr. Horn govorio u ime veine kada je napisao: Raistimo jo jednom
kako ne smatramo da su drevne sumerske i druge mezopotamijske prie bezuvjetno
istinite. Te prie koje su stigle do nas'kroz tisue godina usmene predaje i zapisiva
nja jam ano su poneto iskrivljene - vjerojatno su ih u nekim sluajevima namjerno
iskrivili Anunaki. No, mislim da su te drevne prie najblie istini..."
Takoer valja shvatiti da je cijela ova pria iscrpno ispripovijedana, u ovom ili
onom obliku, u sumerskim tekstovima otkrivenim tek u posljednjih 150 godina, a svi
prethode Bibliji barem dva tisuljea.
Razmislite samo kako e sadanji dogaaji zvuati za nekih 2000 godina - naj
znaajnija drava na Zemlji bombardira neke od najmanjih i najslabijih bez jasna
razloga, ljudi skapavaju od gladi u nekim dijelovima svijeta dok su u drugim poljo
privrednici plaeni da ne sade usjeve, tehnofili sjede kod kue i igraju elektronski golf
radije nego pravi, a policijskim je snagama nareeno da uhiuju ljude samo zato to
ele konzumirati jednu psihoaktivnu biljku. Ljudi budunosti takoer e se vjerojatno
svemu tome nasmijati kao fantastinim mitovima.
Meutim, tragai za istinom ne mogu se smijati prikazima sumerskih izvjesti
telja koji su se pokazali tako tonima u veini sluajeva. Jednako tako brojni dokazi
zavjerenike kontrole u vladi, biznisu i medijima ne mogu se ignorirati.
Nevjerojatno je to to danas imamo toliko informacija. Sitchin se divi nebroje
nim neopjevanim osobama koje su, namjerno ili nehotice, tako dobro sauvale staro
znanje. Imajui na umu da su ti drevni tekstovi stigli do nas kroz vrijeme koje se
rauna u tisuljeima, ovjek se mora diviti drevnim pisarima koji su biljeili, pre
pisivali i prevodili najstarije tekstove - vrlo esto, vjerojatno, ne znajui tono to je
ovaj ili onaj izraz ili tehniki termin izvorno znaio, ali uvijek se tvrdoglavo drei
tradicija koje su zahtijevale krajnje pomno i precizno prenoenje kopiranih tekstova",
zahvaljuje on.
361
JIM MARRS
362
VLADARI IZ SJENE
363
JIM MARRS
Noina oca] Lameka preko [legendarnoga sumerskog voe] Nimroda, koji je uteme
ljio ili izumio zidarski zanat prilikom izgradnje babilonskog tornja, pa preko [grkog
matematiara] Euklida, koji ga je utvrdio u Egiptu, odakle su ga Izraelci prenijeli u
Judeju, a tamo su ga opet utvrdili David i Salomon prilikom izgradnje Hrama... donijeto je u Francusku... Iz Francuske je prenijeto u Englesku...
Hali tvrdi da se to znanje moe iskoristiti da se prijee linija koja razdvaja isti
nito od lanoga, duhovno od materijalnoga, vjeno od privremenoga . On navodi da
su drevno znanje prvim ljudima dali njihov praoci, zmijski kraljevi, koji su vladali
Zemljom. Upravo su ti zmijski kraljevi osnovali misterijske kole... i druge oblike
drevnog okultizma.
Upravo tom strahovitom i prastarom moi upuena je elita - kojoj se moe ui u
trag i preko krvnog podrijetla i filozofije - nastojala uzurpirati i kontrolirati praktiki
svaki veliki pokret za potpuni razvoj ljudskog potencijala, jo odavno prije kranstva
pa sve do new agea. S obzirom na to da je jasno pokazano kako se to znanje - ili svjeto
nazor - i dalje vrsto zadrava unutar najuega kruga posveenih u tajnim drutvima,
ini se da postoje tri mogunosti: malobrojna posveena elita i dalje gomila bogatstvo
i mo u nadi da e stupiti u dodir s naim drevnim stvoriteljima (izvanzemaljskom
inteligencijom); ili je ve ostvarila taj kontakt te je voena i kontrolirana; ili njezini
pripadnici jesu ti drevni stvoritelji, Anunaki, zmijski kraljevi.
Ako je sumerska verzija nae povijesti tona, onda su Anunaki moda jo ovdje,
pod raznim krinkama koje se temelje na naprednoj tehnologiji. Na kraju krajeva,
dok se razaranje Sodome i Gomore za nas dogodilo prije vie od 4000 godina, za
Anunakije bi to bilo malo vie od jedne godine.
Kakva god bila istina, moramo se uvati voa koji pokuavaju - bilo silom, mani
puliranjem ili obmanom - usmjeriti cijele populacije u pravcu kojim ne ele ii i od
kojega moda uope nema koristi.
Moramo priznati da iako mnogi voe nisu na vlasti, moda kontroliraju nae
ivote mnogo vie nego bilo koji sitni birokrati zbog neumjerene moi koju imaju nad
onim to vidimo i ujemo.
U prolosti su se ratovi i religija uspjeno koristili kao kontrolni mehanizmi.
Danas, s nuklearnim orujem koje masovne ratove ini nezamislivima te organizira
nom religijom u opadanju, ekonomija - mo novca - postala je izabranom metodom
kojom najua elita tajnih drutava kontrolira mase.
Loa je vijest da je veina iznesenog u ovoj knjizi tona. Dobra je vijest da itate
ovo, to znai da stoljetna urota radi kontrole ljudske sudbine jo nije postigla potpun
uspjeh premda su znaci upozorenja posvuda. Iz perspektive 1948., George Orwell
opisao je sliku budunosti kao izmu koja gazi ljudsko lice - zauvijek . Hoe li to
biti naa budunost?
Dok ulazimo u tree tisuljee, nove zamisli, nove ideje i novo znanje kao da nas
guraju naprijed sve brim tempom. Vidimo da se na svjetonazor i nain razmiljanja
neprekidno razvijaju u nove obrasce shvaanja u ovom oito neobinom dobu.
364
VLADARI IZ SJENE
365
JIM MARRS
366
fflijrjezprgi
JIM
MARRS
VLADARI
IZ SJENE
Kakva je veza izmeu Velikih piramida,
templara, slobodnih zidara, Trilateralne
komisije te Francuske i Ruske revolucije?
Koji ljudi i koje skrivene sile stoje u pozadini
velikih svjetskih dogaaja i revolucija te
oblikuju pravi tijek povijesti?