LAMP II - Linking Agricultural

Markets to Producers II

UPUTSTVO ZA GAJENJE MALINE

tampanje ovog materijala je podrao ameriki narod putem pomoi koju prua
Amerika agencija za meunarodni razvoj (USAID). Sadraj je odgovornost autora i
ne mora da odraava poglede i stavove USAID-a ili Vlade Sjedinjenih Amerikih
Drava.

UPUTSTVO ZA GAJENJE MALINE

Ekoloki uslovi:

Nadmorska visina od 300-900 m, osunani, breuljkasti poloaji (sjeveroistok,

sjeverozapad, sjever).
Zemljite plodno i dovoljno vlano, rastresito, blago kisele reakcije (ne podnosi teka,
zabarena, kisela zemljita reakcije pH ispod 5).

Priprema zemljita za sadnju:

1. Ureenje zemljita: krenje i nivelisanje terena (zakorovljene povrine tokom
vegetacije tretirati herbicidom, a nakon 20 dana primijeniti duboko oranje).
2. Hemijska analiza zemljita (potrebna radi odreivanja
potrebnih koliina
mineralnih ubriva).
3. Obrada zemljita i ubrenje:
Oranje na dubini od 30 - 40 cm, zatim tanjiranje
Zgoreli stajnjak dodati u trakama 10t/ha (1 t/dunumu)
Mineralno ubrivo (NPK 10:20:30) - 600 kg/ha (60 kg/ dunumu)
Nakon sto su obiljeeni redovi za sadnju pravi se razor (jedna brazda se razore na
jednu, a druga na suprotnu stranu). Razor se zatim, popuni predvienom koliinom
mineralnog ubriva i stajnjaka, a onda se naore, isfreza i u tako pripremljeno zemljite
se vri sadnja.

Razoravanje brazdi i unoenje zgorjelog stajnjaka i mineralnog ubriva, kao ekonomian nain pripreme
zemljita rednog prostora, za sadnju (cilj je da se utedi nepotrebno ubrenje meurednog prostora).

Poslije unoenja stajnjaka i dijela mineralnog ubriva u razorane brazde, redni prostor se preore, odnosno
izvri se naoravanje. Slijedea operacija je frezanje.

Na ovaj nain pripremljeno zemljite za sadnju u traci irine oko 1 m ima veoma povoljne uslove za razvoj
korijena. Redni prostor je obraen i pripremljen za odravanje bez unoenja ubriva ime je postignuta
uteda u ubrivu koje bi inae sluilo za razvoj korova u rednom prostoru.
Priprema zemljita za jesenju sadnju vri se krajem septembra do polovine
oktobra.
Dobre predkulture za sadnju maline su: graak, grah, kupusnjae, djetelina i
djetelinsko- travne smjese.

Sadnja
Preporuuje se jesenja (to ranije to bolje); ako uslovi dozvoljavaju, sadnja se moe izvriti
i tokom zime i u proljee, ali najkasnije do kraja marta (sadnice ne smiju biti izloene
mrazu, sade se u besprijekorno isitnjeno zemljite).
Priprema sadnica:
1. odstranjivanje slabih izdanaka i onih kod kojih je korijen suh,
2. skraivanje korijena na 10-15 cm duine,
3. za sadnice koje su bile utrapljene tokom zime korijen treba potopiti 20 min u
0,5% rastvor fungicida.
Prije sadnje kopaju se brazde ili odvojene jame (20 x 20 cm) - u sluaju da se
primijete larve gundelja ili injaci u brazde (jame) dodati zemljini insekticid.
Sadnice u toku sadnje drati utrapljene, vaditi svaka 2 sata i odmah saditi.
Sadnja: runo, na dubinu 3-5 cm veu nego to su sadnice bile u matinjaku;
paljivo prekriti sitnom zemljom i lagano nagaziti (voditi rauna da se ne otkinu ili
otete pupoljci na podzemnom stablu i korijenu). Paziti da sadnice ne dou u
direktan kontakt sa stajnjakom ili mineralnim ubrivom.
Preporuuje se da se odmah poslije sadnje sadnice zaliju sa 2-3 l vode i rasturi
manja koliina KAN-a (100 kg/ha).
Posaene sadnice (izdanke) prikratiti na 2-3 pupoljka (20 - 25 cm iznad zemlje). Bez
obzira kada je izvrena sadnja (jesen/proljee), ovaj zahvat se obavlja samo u
proljee prije kretanja vegetacije.

Sistem uzgoja: VERTIKALNI PALIR

2

Razmak sadnje: 2,5 x 0,25 m (16.000 sadnica/ ha za sortu VILAMET)

Naslon podii u prvoj godini nakon sadnje (stubovi: bagremovi ili betonski)
o Bagremovi stubovi: duina 2,3-2,5 m (ukopati u zemlju do 50 cm);
razmak stubova 6-7 m
o Betonski stubovi: duina 250 x12 x 10 cm (ukopati do 70 cm)
razmak stubova 8-10 m

eone stubove ukopati malo dublje i postaviti potpore.

Nakon 20-30 dana (slijeganje) postavlja se pocinana ica debljine 3mm (16 m = 1kg). Prvi
red ice postavlja se na visinu 70-90 cm, a drugi 160-170 cm.

Visina stubova i raspored

ica za naslon koji se najee
koristi za palirsko gajenje
maline sorte Vilamet.

Visina stubova, raspored ica i poprijenih nosaa sa

bonim vezovom za naslon armaturu koji se najee
koristi za palirsko gajenje maline sorte Miker.

Njega maline u prvoj godini nakon sadnje:

3

Poslije sadnje, nakon slijeganja zemljita redni prostor plitko i paljivo okopati
(olakava se izbijanje i rast nadzemnih prirasta, unitava se korov).
Tokom vegetacije potrebno je 4 - 5 meurednih kultiviranja, a isto toliko
okopavanja i plijevljenja rednog prostora.
Izvriti potpunu zatitu protiv bolesti i tetoina (detaljnije na strani 8).
Uklanjanje dvogodinjeg ostavljenog dijela vri se iskljuivo makazama, do
zemlje, u sledeim periodima:
1. Kada mladi prirasti dostignu visinu od 20 cm, ili
2. Poslije cvjetanja, a prije pojave arka formiranih plodova
(Uklonjene stare dijelove spaliti van parcele)

Ciklus dvogodinjeg razvoja nadzemnih prirasta izdanaka maline

U prvoj vegetaciji nakon sadnje nadzemni prirasti rastu slobodno i na njma se ne

vre nikakve intervencije (jedino u sluaju da se pojavi prijevremeno buenje
pupoljaka tj. rano razgranjavanje, vri se odsijecanje takvih prirasta do zemlje- ovaj
zahvat se obavlja do polovine juna mjeseca)
Dobar zasad maline ima po svakoj posaenoj sadnici 2-3 nova prirasta duine oko
2 m.
Prema iskustvu proizvoaa ne preporuuje se vezivanje izdanaka za icu prije
proljea (potrebno ih je vezati mekim vezivom u zoni armature, na visini od 80 cm,
a nakon jesenjih radova, osloboditi ih da slobodno padnu po zemlji u rednom
prostoru).

Nadzemni prirasti maline izdanci, prije perioda mirovanja zadravaju se u zoni armature mekim
vezovima na visini priblino 80 cm, a poslije jesenjih radova, pred zimu, oslobaaju se da padnu na zemlju
u rednom prostoru. Na proljee pomotehniki tretman podrazumijeva: podizanje, izbor najboljih, vezivanje
za icu, rezidba do zemlje suvinih prirasta.

Gajenje u redovnoj proizvodnji:

Pomotehnika podrazumijeva sledee operacije:
I. Izbor izdanaka za plodonoenje
Na 1 m duine palira ostaviti 5-6 nadzemnih prirasta, visine 1,8 - 2,3 m sa 20 25 rodnih pupoljaka na sebi (slabo razvijene, polomljene, bolesne i suvine
izdanke odsjei do zemlje, a izabrane prikratiti na 2 - 3 pupoljka iznad gornje
ice 10 - 15 cm) Zahvat se obavlja u proljee, kad prestane opasnost od
mrazeva.

Rezidba maline u proljee:

A uklanjanje slabo razvijenih, oboljelih, polomljenih i suvinih izboja i prikraivanje odabranih izboja na
2 do 3 pupoljka (10 do 15 cm) iznad gornje ice.
B izgled dobro pripremljenog palira za plodonoenje.

II. Vezivanje izdanaka za icu

5

Kod nas se najee primjenjuje vezivanje mekim plastinim kanapom ili SISAL
vezivom du ice od stuba do stuba. Vezivanje se vri na obje ice. Vezivanje
pomou kopi je bre i jednostavnije, ali su kope esto skupe ili ih nema na
tritu.

III. Rezidba- uklanjanje prvih serija mladih izdanaka

Uklanjanje prvih serija mladih izdanaka vri se kada oni dostignu visinu od 10 15cm. Ovo je obavezna mjera koja se obavlja nekoliko puta tokom vegetacije.
Razlog: iskustva proizvoaa pokazala su da prirasti formirani sredinom ili u
drugom dijelu vegetacije imaju bolji rodni potencijal nego oni koji se formiraju
od samog poetka vegetacije (prvih serija mladih izdanaka).

Rezidba i precizno definisano uklanjanje mladih izdanaka za odreene uslove gajenja predstavlja
osnovu upravljanja rastom i plodnou maline. Razvoja faza plodonosnog prirasta (1) dobar je orijentir
za momenat izbora i ostavljanja novih prirasta da se razvije (2) s tim da se ostali prirasti i dalje
uklanjaju. A izbor i uklanjanje novih prirasta za uslove bez navodnjavanja (ve u drugoj ili
najkasnije treoj seriji potrebno je izvriti izbor i obezbijediti dobar razvoj prirasta za zamjenu). B u
uslovima obezbijeenog navodnjavanja novi prirasti mogu se uklanjati do kraja maja (plodovi ulaze u
fazu arki na vrnim plodovima preko zelene boje pojavljuje se ljubiasta nijansa).
IV. Rezidba dvogodinjih izdanaka poslije berbe.
Odmah nakon berbe, izdanci koji su donijeli rod (dvogodinji) se odstranjuju do
osnove, iznose iz zasada i spaljuju (radi spreavanja najee bolesti maline
koju uzrokuje gljivica Didimella applanata).
6

Rezidba i uklanjanje dvogodinjih prirasta poslije berbe vri se u dvije faze:

1) svi dvogodinji prirasti oreu se makazama do same zemlje i ostave tako10 ak dana da
svenu, a da se za to vrijeme novoformirani prirasti adaptiraju na jako sunevo osvjetljenje
po njihovom iznoenju.
2) prilikom iznoenja orezanih prirasta uklanjaju se i svi polomljeni i slabo razvijeni
novoformirani nadzemni prirasti.

Odravanje zemljita
Odravanje rednog prostora
Obavlja se 5 - 7 puta godinje (u jesen i rano proljee na dubini od 7 - 10 cm, a u
ostalim sluajevima 5 - 7 cm). Cilj: odravanje zemljita u rastresitom stanju,
unitavanje korova, unoenje ubriva u zonu korijena...
Meuredni prostor se moe odravati zatravljen u sistemu trava mal ili jalovi
ugar.
Trava mal podrazumijeva zasijavanje viegodinjih klasastih trava u meuredni
prostor te koenje 6 - 8 puta u toku godine. Trava ne smije prei visinu od 10 cm,
a pokoena i usitnjena trava se razbacuje i ostaje kao zelenino ubrivo
(preporuuje se ovaj nain odravanja rednog prostora).
Jalovi ugar podrazumijeva redovnu obradu zemljita mainama (oranje,
tanjiranje, frezanje, praenje).

ubrenje malina
Osnovno ubrenje (svake godine u periodu novembar-decembar)
Stajnjak 15-20 t/ha + mineralno (NPK 10:12:26 ili 8:16:24) 500 - 900 kg/ha.

 Prihrana se vri 3 - 4 puta, azotnim ubrivima (KAN 27% 350 - 400 kg/ha
ili urea 200 - 250 kg/ha)
Rasturanje ovih ubriva vri se u trakama, du rednog prostora, a inkorporacija
okopavanjem ili kultiviranjem zemljita.

Integralna zatita bilja

Kvalitetna zatita bilja se postie kombinacijom preventivnih i kurativnih mjera. U
preventivu spadaju sve agrotehnike mjere kojima se biljke odravaju vitalnim i u dobroj
kondiciji. U kurativne mjere spadaju sve intervencije ovjeka kojima se nastoji smanjiti
stepen napada tetnika i uzronika oboljenja. Najee kurativne mjere su hemijske, gdje se
razliitim hemijskim sredstvima djeluje na tetnike i uzronike oboljenja. Meutim, ovdje
treba obratiti panji i na mnoge probleme koje uzrokuje primjena hemijskih mjera. Najbolje
rjeenje u ovom sluaju prua Integralna zatita koja podrazumijeva primjenu i hemijskih
mjera ali pod odreenim uslovima i strogo kontrolisanim pravilima. Primjenom Integralne
zatite bilja smanjuje se koliina primjenjenih hemijskih sredstava, poveava se njihova
efikasnost pravovremenom primjenom, a primjenjena sredstva su ekoloki prihvatljiva.
Deset glavnih principa integralne zatite bilja za uzgoj maline:
1. Koristiti samo certificirani, zdravi sadni materijal, po mogonosti sorte koje su otporne
na aktuelne bolesti;
2. Izabrati odgovarajue zemljite i lokaciju za sadnju (blago kisela - pH 5,5 do 6,5, srednje
teka, propusna i plodna zemljita, preferirajui lokacije sa dobrom cirkulacijom
vazduha);
3. Saditi usjeve (kao to su kukuruz, penica, ra, heljda ili neven) u godini prije sadnje kako
bi se poveao kvalitet zemljita i, zavisno od usjeva, kontrolisale tetoine, nematode i
korov;
4. Po mogunosti, eliminisati divlje maline i kupine u krugu od 200 metara oko zasada jer
su one mogui izvor tetnika i uzronika oboljenja;
5. Vriti optimalnu gnojidbu na osnovu analize zemljita i preporuke strunog lica;
6. Uspostaviti efikasan sistem navodnjavanja i vriti optimalno navodnjavanje na osnovu
vlanosti zemlje/preporuke strunog lica (pretjerano zalivanje gui biljke i pomae
irenje patogena);
7. Vriti redovan monitoring zasada na bolesti i tetoine;
8. Vriti rezidbu radi poboljanja prozranosti i povjetravanja meu biljkama i odstraniti i
spaliti zaraene dijelove biljki;
9. Izraunati prag ekonomske tetnosti prije koritenja hemijskih sredstava;
10. Koristiti manje toksina hemijska sredstva prema upustvu na etiketi.

Orijentacioni program zatite:

1. Zimsko prskanje da doprinese smanjenju pojave znaajnih bolesti uzrokovane
patogenima kao to su Didimella applanata. Moe se izvesti u fazi potpunog mirovanja
maline.
2. Prskanje u momentu kretanja pupoljaka je namijenjeno suzbijanju antraknoze pjegavosti ljetorasta (Gleosporium venetum). Tretirati u momentu pucanja pupoljaka.
8

3. Prskanje kada su izboji veliine 25 - 40 cm (poetak maja), izvodi se protiv

plamenjae pupoljaka, antraknoze, lisnih uiju, grinja i drugih tetoina. Ovo tretiranje se
izvodi samo po potrebi.
4. Prskanje pred cvjetanje se sprovodi neposredno pred poetak cvjetanja protiv
antraknoze, plamenjae pupoljaka i izdanaka, re i tetoina (malinin cvjetojed, malinin
prstenar, lisne vai...).
5. Prskanje poslije precvjetavanja. Namijenjeno suzbijanju istih bolesti kao prethodno ali
se njime suzbija i prouzrokova trulei plodova (Botrytis cinerea). Prskanje protiv trulei
se moe ponoviti nakon 10 dana. Pri tome treba voditi rauna da se plodovi ne smiju
brati 20 dana nakon ovog prskanja. Ukoliko su u malinjacima primijeene grinje onda u
pripremljeni rastvor treba dodati neki od akaricida.
6. Prskanje po zavrenoj berbi se ne smije izostaviti. Primjenjuje se odmah po zavrenoj
berbi (to prije to bolje), a namijenjeno je suzbijanju plamenjae pupoljaka (Didimella
applanata) i plamenjae izdanaka (Leptosphaeria coniothyrium). Tretiranje se obavlja
nakon uklanjanja i spaljivanja starih i prorjeivanja novih izdanaka (slabi izdanci sa
znacima oboljenja). Takoe, ako je primijeena i najmanja pojava grinja i u ovom
prskanju primijeniti neki od akaricida ali ne isti preparat kao u prethodnom tretmanu.
7. Drugo prskanje po zavrenoj berbi - u sluaju jae pojave plamenjae pupoljaka i
plamenjae izdanaka ovo prskanje treba ponoviti poslije 15 dana.

Prilikom primjene sredstava za zatitu biljaka (pesticida) obavezno se pridravati

preporuka od strane strunog lica (po programu zatite) te uputstva proizvoaa
preparata o primjeni sredstava za zatitu biljaka.
Berba, klasiranje i pakovanje plodova
Plodovi ne sazrijevaju istovremeno pa se berba obavlja u nekoliko navrata. Za 1 ha
zasada je potrebno 12 - 15 beraa svakodnevno u trajanju od 30 dana.
Vrijeme berbe je najbolje ako se plodovi lako odvajaju od cvjetne loe, a pri tome se
ne gnijee. Berba se obavlja samo kratko vrijeme prije potpune zrelosti ili kad su
plodovi potpuno zreli ali jo vrsti. Plodovi namijenjeni potronji u svjeem stanju ili
zamrzavanju beru se dan - dva prije potpune zrelosti, a plodovi namijenjeni preradi
beru se u punoj zrelosti.
Plodovi maline sazrijevaju veoma brzo te ih je potrebno brati svaki drugi dan, a
ako je vrijeme izuzetno suho i toplo onda svaki dan. Najbolje je plodove klasirati
odmah pri berbi (grupa radnika bere kvalitetne plodove, a zatim druga grupa u posebnu
ambalau bere ostale).
Nain berbe: bez aice i peteljke, sa tri prsta; stavljaju se obino, u plitke holandeze u
dve reda (da nebi dolo do gnijeenja)
Plodovi namijenjeni prodaji u svjeem stanju klasiraju se u tri kategorije:
Ekstra kvalitet - plodovi maline iste sorte, zreli, ujednaeni po boji i
krupnoi,
Druga klasa - su plodovi sa slinim karakteristikama kao iz prethodne
kategorije s tim to je dozvoljeno 2% plodova sa neujednaenom zrelou.
Trea klasa ostalo
9

Transport , zbog osjetljivosti plodova, mora biti to krai.

U proizvodnji maline berba je najosjetljiviji i najvaniji posao. Potrebno je dosta radne
snage, a berba se izvodi u vie navrata i veoma paljivo. Trokovi berbe ine 75%
ukupnih trokova proizvodnje te stoga berba mora biti dobro organizovana, sa
obezbijeenom radnom snagom, ambalaom, priborom i transportom.

10

KALENDAR RADOVA U MALINJACIMA

JUL (druga polovina), AVGUST
1. Meuredna obrada zasada (motokultivatorima ili na drugi nain) neposredno po
zavretku berbe, a prije rezidbe i iznoenja izdanaka koji su donijeli rod, radi
unitavanja korova i stvaranja povoljnih uslova za rast izdanaka.
2. Odsijecanje, iznoenje i spaljivanje izdanaka koji su donijeli rod, prorijeivanje
mladih i uklanjanje slabih izdanaka sa znacima oboljenja.
3. Obavezno prskanje zasada pesticidima u cilju suzbijanja vie vrsta bolesti (uvenue
pupoljaka, suenje izdanaka, antraknoza i dr.), zatim insekata (malinina muva,
staklokrilac, prstenar, grinje i dr.) i korova sa nekim od preparata po programu zatite
od strunih lica.
4. Prihranjivanje mladih izdanaka ako zaostaju u rastu sa 100 do 200 kg/ha KAN a 27
%, pri samom kraju ili neposredno po zavretku berbe plodova.
5. Zalivanje mladih izdanaka u sunim godinama.
6. U sluaju da se zbog jaeg napada bolesti i tetoina ne uspije sa njihovim
suzbijanjem, ponoviti prskanje istim sredstvima kao u prtethodnom sluaju nakon 15
dana.
SEPTEMBAR, OKTOBAR
1. Obilazak i kontrola zasada.
2. Obezbijeenje malinjaka od upada stoke (ovce, koze, goveda), i tzv. krupne divljai
(srne, srndai, jeleni) i drugih oteenja.
3. Drugo tretiranje zasada fungicidima poslije berbe u cilju suzbijanja bolesti izdanaka,
prepratima po programu zatite od strunih lica.
NOVEMBAR
1. ubrenje NPK ubrivima (50 % od planirane koliine).
2. Unitavanje korova mehanikim putem ili prskanjem herbicidima po preporuci
strunog lica. Prskanje obavljati paljivo i iskljuivo lenom prskalicom kako
preparat ne bi doao u dodir sa izdancima.
Napomena: Upotrebu herbicida je mogue obaviti samo u manje intenzivnim zasadima.
U visoko intenzivnim zasadima tee ih je obaviti, ali su u ovim zasadima manje
neophodne jer je zemljite praktino prekriveno izdancima to, u velikoj mjeri,
ograniavajue utie na razvoj korova.
3. Popuna novopodignutih i sadnja novih zasada maline.
4. Popravke naslona (po potrebi).
5. Stavljanje mamaca protiv glodara (po potrebi).
DECEMBAR, JANUAR
1. Obilazak zasada.
2. Nabavka mineralnih ubriva i pesticida.
3. Edukacija proizvoaa.
FEBRUAR
1. ubrenje minralnim NPK ubrivima (50 % od planirane koliine).
2. Zimsko prskanje (po potrebi) po programu zatite od strunih lica.
MART
11

1. Popravka naslona (uvrivanje stubova, zatezanje ice).

2. Rezdiba i odstranjivanje vika izdanaka.
3. Odabiranje, vezivanje i prikraivanje izdanaka na dva pupoljka iznad gornjeg reda
ice.
4. ubrenje zgorelim stajnjakom u planiranim koliinama 10 do 15 t/ha svake ili 20 do
30 t/ha svake druge godine.
5. Meuredna obrada (plitko oranje ako nije izvreno u jesen, frezanje i dr.).
6. ubrenje mineralnim NPK ubrivima (preostalih 50 % od planirane koliine ukoliko
prva polovina nije upotrebljena u novembru).
7. Suzbijanje korova hrbicidima (ako se planira ovakav nain suzbijanja).
APRIL
1. Obrada zemljita u pravcu redova (okopavanje) i uklanjanje mladih izdanaka koji su
ranije poeli sa rastom.
2. Drugo prskanje, po zavretku vezivanja izdanaka, i fazi bubrenja pupoljaka, odnosno
neposredno po pojavi prvih zelenih listia (miije ui). Obavlja se radi sprijeavanja
uvenua pupoljaka (didimela), antraknoze i suenja izdanaka i suzbijanje korova. U
ovu svrhu koriste se preparati u skladu sa programom zatite od strunih lica.
3. Prvo prihranjivanje azotnim ubrivima (KAN 27 %) u koliini od 100 do 150 kg/ha.
Napomena: Ovi gore navedeni poslovi u naem podruju obavljaju se u prvoj dekadi
aprila.
4. Uklanjanje prve serije mladih izdanaka (po pravilu sredinom mjeseca).
5. Tree prskanje pred poetak cvjetanja za suzbijanje bolesti (didimela, antraknoza,
plamenjaa izdanaka i ra) i suzbijanje tetoina (malinin cvjetojed, malinin prstenar,
malinin korebus, malinina muva, lisne vai, malinina muica, rutava buba, malinin
smotavac i dr.), preparatima prema programu zatite od strunih lica.
MAJ
1. Ukljanjanje druge serije mladih izdanaka (poetkom mjeseca).
2. Obrada zemljita u pravcu redova (drugo okopavanje) ako korovi nisu uniteni na
drugi naina (herbicidima).
3. Drugo prihranjivanje KAN om u koliini 100 kg/ha.
4. etvrto prskanje neposredno pred otvaranje prvih cvjetova u cilju suzbijanja bolesti
lia i izdanaka i korova preparatima po programu zatite od strunih lica.
5. Uklanjanje tree serije mladih izdanaka (od sredine do kraja mjeseca) to je u
zavisnosti od orografskih, klimatskih i drugih faktora.
6. Peto prskanje poslije precvjetavanja i formiranja plodova, ili 20 dana poslije pojave
prvih cvjetova i 10 do 15 dana prije poetka zrenja prvih plodova. Cilj je suzbijanje
bolesti lia i izdanaka i koje izazivaju trule plodova, koriste se preparati po
programu zatite od strunih lica.

JUN (prva polovina)

1. Prorjeivanje vika mladih izdanaka, odnosno njihovo svoenje na optimalnu
koliinu.
2. Sprijeavanje oenjivanja i lomljenja rodnih granica u intenzivnim zasadima
briljivim razmjetanjem rodnih granica na unaprijed uraenoj potpori, koja se
12

sastoji od preaga koje su uvrene na stubove naslona i plastinog ili nekog drugog
kanapa.
3. Meuredna obrada (frezanje) zasada uz istovremeno prihranjivanje manjim
koliinama kAN a u koliini od 50 do 100 kg/ha.
4. Priprema za berbu (berai, ambalaa, sreivanje unaprijed odreenog mjesta
uglavnom nadstrenica za prihvat plodova do njihove isporuke, priprema prevoza do
otkupne stanice i dr.).
Napomena: Ovi poslovi se po pravilu zavravaju u prvoj dekadi juna.
JUN (druga polovina), JUL (prva polovina)
1. BERBA

13

Osnovi Dobre Poljoprivredne Prakse

Sadni material
1. Koristiti samo certificirani, zdrav, sadni materijal.

Odabir lokacije i upravljanje zemljitem

2. Uraditi analizu zemljita prije sadnje.
3. Koristiti tehnike za sprjeavanje erozije zemljita (npr. imati travnjak izmeu redova,
sprijeiti prekomjerno navodnjavanje itd.).
Upotreba ubriva
4. Voditi evidenciju o upotrebi ubriva (datum primjene, vrsta ubriva, metoda primjene
itd.).
5. Vriti ubrenje (organsko ili neorgansko) na osnovu analize zemljita i uputa odgovorne
tehnike osobe.
Navodnjavanje
6. Voditi evidenciju o navodnjavanju (datum primjene, koliina itd.).
7. Vriti analizu vode kako bi osigurali da je kvalitet vode zadovoljavajui za navodnjavanje.
8. Odabrati najefikasniji sistem navodnjavanja, u skladu sa uputama odgovorne tehnike
osobe, kako bi osigurali optimalnu primjenu vode.
Kontrola tetoina i bolesti
9. Voditi evidenciju o upotrebi sredstava za zatitu bilja (datum i mjesto primjene, koliina,
nain primjene, komercijalni naziv i aktivni sastojci, period karence, obrazloenje za
upotrebu sredstva za zatitu bilje itd.).
10. uvati pesticide samo u originalnim pakovanjima.
11. Skladititi sredstva za zatitu bilja u odgovarajuem objektu koji je odvojen od drugih
materijala. Objekat treba biti u skladu sa dravnim propisima, stabilan, zakljuan, zatien
od visokih temperatura, izgraen od materijala otpornog na vatru, imati dobru ventilaciju
i biti dobro osvjetljen.
12. Pratiti upustva za koritenje sredstava za zatitu bilja od strane odgovorne tehnike
osobe.
13. Raditi u skladu sa uputama na etiketi sredstva za zatitu bilja.
14. Vriti monitoring tetoina i bolesti na poljoprivrednom posjedu barem jednom sedmino.
15. Koristiti HTZ opremu tokom upotreba sredstava za zatitu bilja u skladu sa uputama na
etiketi.
16. Primjeniti mjere Integralne Zatite Bilja kako bi smanjili upotrebu hemijskih sredstava.
17. Informisati susjedne pelare ukoliko se primjenjuju sredstva za zatitu bilja koja su
toksina za pele.
18. Pesticidi koji mogu zagaditi vode koristiti najmanje 25 m od vode (rijeke, bunara).
19. Odravati prskalice u dobrom stanju i vriti badaranje jednom godinje.
Otpad
20. Odloiti praznu ambalau pesticide na nain koji nee tetiti ljudima ili zagaivati okoli
u skladu sa zakonskim propisima.

14