PLOCE 1. uvoo Plotama se nazivaju ravni povrSinski nosaéi koji su opteregeni okomi to na srednju ravan, tj. ravan koja na svakom mjestu polovi deb! jinu ploge (s1.1.). Geonetrijski, ploga ima malu debljinu u odnosu na druge dvi je dimenzi je-i- Finu | duZinu, Obiéno se ploée oznatavaju prema tlocrtnom obliku i naginu os lanjanja. Prema tlocrtnom obliku razlikuju se pravokutne, krugne, miogokutne, trokutne, trapezne, eliptiéne itd. plote (s1.2.). LegeNoA t 1 a AR LZ Ae Prema naginu oslanjanja razlikuju se ploge oslonjene na zidove ili podvlake - ploge na linijskim oslencina (s1.3.) I plote koje se oslanjaju sano na stubove (bez podviaka)-tazkasto oslonjene piote (s1.4.). Kod tatkasto oslonjenih plota Javijaju se velike naprezanja od savijanja i popregnth sila u oslonaénom podruéju. ‘Ako se ked ovih ploéa ubacuje iznedju glave stupa i plote ojatanje (kapite!) u vidu pegurke (gijive) radi smanjenja navedenih naprezanja, onda se ove plote nazivaju peéurkaste (gljivaste) ploée (s1.5.)., ot st deat T qT Titty oo i | if t-te TTT byt PRESIEK AA i He be slika 5 Na slici 3. prikazan je sistem kontinualnih plota oslonjenih na podvlake koje se prostiru u dva okomita pravca, pa se opteredenje svakog polja plote prenosti u praveu xx 1 yy. Radi uproséenja proratuna pretpostavija se da se podviake ne ugibaju pod ut cajem opteredenja na ploti, odnosno ploée se proraéunavaju kao da le¥e na nepo~ minim os loncina. Osim toga, predpostavija se da plota nije monolitno povezana sa podvla- kama nego da je na njih’ oslonjena preko linijskih okretnih lezista, tj da se popregni presjeci plofe nad osloncima (podviakama) mogu okretati bez zackretanja podvlaka. 2. JEDNOOSNO NAPREGNUTE ILI DUGE PLOCE Na slict 6, prikazan je sistem kontinualnih ploga oslonjenih na podviake koje se prostiru u jednom praveu (pravac y-y), pa se opteredenje svakog polja ploée prenosi'u praveu xx koji je okomit na pravac y~ I" L TTTITI PRESJEK sa | at stika 6Ako je pravokutna plota oslonjena na dvije nasprame strane i optereéena tako’da se intenzitet opteredenja mijenja sano u praveu x-x (pravac noSenja) p =p (x), onda su progibi ploge nezavisni od y3 progibna povrfina zak- rivijena Je’sano u x-z ravnt, dok je zakeivijenost u y-z ravni jednaka null lz toga slijedi da je momenat savijanja m jednak monenta savijanja u gredi Zija Je Sirina popreénog presjeka b=1 m, ochosno da se ploza ponasa kao skup grede raspona lx koje su polozene jedna pored éruge, s tim da se pored monenata mg pojavijuju T monenti my=[-m 1 da progib plote tznosi (I= U2) progiba grede, gdje je p koeficijent popretne kontrakci je. Uzrok pojave monenata nyse note objasniti ponoéy slike 7. Kada bi se zanis ijena trake mogia slotodto deformisatt u popretnom praveu (pravac y-y). €0 Bi se njena SIrina u podrut ju pritiska povetala a u podrutju zacezon]a’‘sme- njtla. Pofto su ove deformacije sprijetene noraju se pojavi ti moment myniiem, da bi se zadovol]ili usiovi konpatibiinoset deformactja- ae aa mye tila, Prema tone, sile u presjecima (mx, gx) kod ploga gijf se linijski oslonci prostiru samo u jednom praveu (pravae x-x, raspon Ix) i iji se intenzitet epteredenja mijenja samo u praveu raspona Lx, odredjuju se kao kod greda raspona Ix i Sirine b=1,00m. Momenti savijanja my u pravcu okomi tom na pra~ vac raspona ne odredjuju se posebno nego se pokri vaju konstruktivnom arma turom koja se naziva razdjeina ili popregna arnatura. Pedjutim, kod ovakvih plo&a koje su opteredene koncentrignim ili lini jskim opteraéenjem elastigna povrSina je zakrivijena u svim vertikalnim ravnima, pa se javijaju znatni monenti my u praveu okomitom na pnavac nosenja, Na slici 8 su prikazane lini je koje spajaju taéke jednakih progiba pravo~ kutne ploge koja je slobodno oslonjena na dvije nasprame strane i optere~ Gena koncentriénim teretom P. Vidi se da je progibna povrsina zakrivi jena u svim vertikalnim ravnima, pa i uw rani x-z i y-z. ‘sik 8.Na slict 9. prikazant su dijagrami momenata my) za x=0,5 byt myly) 2a x=0,5+Lx kao i dijagrami mx(x) za y=@ i my(x) za y=0 plote oslonjene na dvije nasprame strane i optereéene lini jskim optereéenjemq [kN/m-], a na slici 10. dtjagrami momenata savijanja mx(y) za x0, m(y) za x=0,5: ly ay(y) za xT my(y) za x=0,5-Lx konzolne ploge opterecene koncentrignim opterecenjem P. mg aay: myzayed 00% ° zach, l= 7 aia, Ako se zamisli da su pomenute plote razdijeljene u trake koje su paralelne $a x-osom onda se na osnowu prethodnih slika moze zekljutiti sljedeée: =u prenosu optereéenja ns oslonce ne uéestwije samo trake na kojoj djeluje teret nego T trake koje leze Iljevo 1 desno od opterekene trakes ~ zakrivijenost 1/ $x ovih traka u x-z rami je razliéita. Najvise je zakri Ijena traka na kojoj djeluje teret. Prema tome, u preuzimanju tereta naj- vi8e westvuje traka na kojoj djeluje teret, dok ostale trake ukoliko su viSe udaljene od ove trake, utoliko manje uestvuju u preuzimanju tereta;= po&to je stepen zakrivijenosti ovih traka raziiéit , to se u ovom podruéju Javijaju 1 torztoni momentt; = u relativno uskom podrugju oko koncentrigne sile ili lintjskog tereta jav- laju se znatni pozitivni moment my(Eak 7 kad Konzolnih ploée monentt ny su pozitivni ‘Ako su ploée opterecene velikim koncentriénim teretom (mostovske kons truk- cije) onda se momenti savijanja odredjuju pomoéu uttcajnth povrSina ili 51 tabela izradjenih na bazi teori je plo&a, ili pomoéu gotovih kompjuterskih programa. Kod plota u visokogradnji sile u presjecima od koncentritnog tereta mogu.se_ priblizno odrediti pomocu sila u presjecima fiktivne grede dimenzi ja popr nog presjeka bm “d koja je opterecena istim teretom, ima sti raspon i oslo- nagne uslove kao ploéa. Sirina bate grede naziva se sudjelujuéa Sirina plote. 2 odredjuje se tako da su naponiu gredi usaglaieni sa naponima ploce na mjes- tu najvecih naprezanja (slika 11). re Stika 1 ke Prema slici 11. monenat zamjenjujuée grede za x=z% tznosi: 6) Prosjetna vrtjednost momenta m iznos Be LPL "Bq 7 bn odakle se dobija da je: sdje Jj My > ukupni monenat savijanja u pres jeku x zamjenjujuce gredes aly) = momenat savijanja u ploéi u presjeku x odredjen go teoriji plot My 7 prosjeéna vrijednost monenta m, max m, > najveét monenat u ploéi odredjen po teoriji plot: b, - ra€unska sudjelujuéa Sirina za uticaj koncentrisanog opteredenja. Jednoosne napregnutih ploéa pomogu jskin {It konceatrtsanim opterecenjen, nu by zamjenjujuce grede. Da bi se mogle odrediti prosjetne stl zamjenjujuce grede od opterecenja lin’ potrebno je odrediti sudjelujuéé $iU tabeli 1. dati su priblizni obrasci za proraéun sudjelujuée Sirine b,, prema DIN 1045 za momente u pol ju mp t momente na osloncima m, kao i poprdéne sile q, Prema tome je: se (sim) a {kva/e] s=— [n/n] gdje je: ve ckupni momenti savijanja u polju, odnosno na osloncu date ploge usl jed koncentrisanog fli lini jskog optereéenja; bp] sudjelujuéa Strina plofe za momente u polju, odnosno na os loncu (tabela 1) e za popretne sile (tabele 1). by — sudjelujuca irina plot 1) SE aegsase(e o cat | te 2)GE |oetyeese fowran |eyzasi| text = | ovest se sha |sectyeone — featenet | eysaet|egaaze 4] alenyeeree [occa gase aezet |éynane seco dezct |tysart| saat | erase atest tyne | ecae tata tyes, | exeIz tabele 1. se vi i da sudjelujuca Sirina 6, zavisi od udaljenosti x rezultante opteretenja od oslonca T od stranice pravougaonika ty u redo njoj rani ploge u pravcu okomitom na pravac raspona unutar kojeg je te~ ret ravnanjemo raspodjeljen (slika 12.). re Slika 12. Obrasci dati u tabeli 1. vate za one sluajeve kada se opteredenjena plotu prenosi preko odredjene povr¥ine CC, kako Je to prikazano na slici 12. Granice primjene navedenih obrazaca date su u tabell 1, kolona 3. Za slugaj djelovanja lini jskog opteredenja koje se prostire po Zitavom rasponu, sudjelujuéu Sirinu bm treba odrediti prema izrazima koji su dati ukoloni 4. tabele 1. PoSto je navedenim cbrascima trebalo obuhvati ti Siroko podruéje primjene, to se u izvjesnim slutajevima za sudjelujucu girinu b, dobiju znatno manje vrijednosti od onih koje 1 se dobile po tatnom postupku. Na slicli3. prikazana je duga pravougacna plota koja je oslonjena na sve Eetiri strane opteredena ravnomjerno podjeljenim optereden jem q=const. Bowe, srecine maucye nus Stika 13 Kada bi ova plota bila oslonjena samo na dvije duze strane, onda bi ugibna povrSina te plote, za ravnonjerno podjel jeno opteregenje bila zakrivi jena samo u x-z ravi, tj. plo&a bi se ponaSala kao skup greda Sirine b=1,00m.Nedjutim, ako je ova plota oslonjena jos i na jednu ili obje kraée strane, onda dolazi do poreneéaja tog naponskog stanjaupodrutju koje se naziva podrugje poremeaja ili krajnje podrugje. U tom podruéju plota se moze posmatrati kao da je oslonjena na tri strane, pa se u tom podruéju pojav- Ijuju monenti m, m, im, yf ey? U srednjem podruéju ploéa prenesi optereéenje samo u x-x pravcu, pa se javijuju monenti mi my = Remy pojavljuj tim Fm = hom Na slici 14, prikazant su monenti m, im, u podruéju poremeéaja ska 1Prema naprijed navedenom, u jednoosno naprecnute {17 duge plote spadaju: ~ ploée oslonjene na dvije naspranne strane; = konzolne plotes = plote osionjene na sve detiri strane kod kojih Je odnes raspona L/1,> 25 = ploée oslonjene na dvije due 1 jednu kracu stranu ako Je odnos raspona Lye 2. Proratun presjeénih sila kod ovih plota optereéenih optereéenjem p=p (x) koje se mijenja samo u praveu noSenja, tj. pravcu x vr3i se na zamjenjuju- €0j gredi Sirine 1,0m raspona L,. Na ovom proraéunskom modelu odredjuju se monenti my a monenti my koji se javijaju zbog kompatibi Inosti deforma Glavna armetura ked ovih plota se postavija u prav- elja Tznose m= y* cu nosenja (pravac x), au praveu y postavija se tzv. razdjelna armatura za preuzimanje sila zatezanja usljed djelovanja momenata m, Za sluéaj djelovanja lini jskog ili koncentrisanog optereéenja, roratun presjetnih sila vr8i se na proratunskom modely zamjenjujuce grede Ei je su dimenzi je popretnog presjeka b,°d, a koja je opterecena istim optere- Genjem kao { plo&4, ima Istiraspon i oslonaéne uslove kao i plota. Sirina zamjenjujuée grede moze se odrediti pomoéu izraza datih u tabeli 1. Pri tome treba voditi ratuna da se u podrugju djelovanja Iinijskog ili koncen= trisanog opteredenja u plo#i javijaju, pored momenata m, i monenti m, koji su istog reda veligine, kako je to za neke stzajeve prikazano na slikama 9, foi 1. 3. OSNOVNI PRINCIPI ARMIRANJA JEDNOOSHO NAPREGNUTIH PLOCA Statigki proratun pojedinih elemenata armi rancbetonskih konstrukcija se provodi na idealiziranom proratunskom modelu, Proragunski modeli moraju i take odabrani da,3to je moguée vi¥e,odgovaraju stvarnosti, odnosno da se presjetne sile odredjene na proratunskom modelu Sto manje razlikuju od pres jeénih sila u stvarnoj konstrukciji. Pri tome se vrlo esto moraju uvedi ti odredjene pretpostavke i id#lizacije kao Sto su pretpostavke 0 mehanigkim osobinama materijala, krutostina presjeka, raspodjeli optere~ Genja i oslonatnim uslovima koji u potpunosti ne odgovaraju stvamosti, ali znatho uprostavaju proragun.Greske koje se Eine ovim pretpostavkama moraju se procijeniti i odgo- varajucim konstrukeiynim mjerama obuhvatiti. Ta se u prvom redu odnosi na konstruisanje 1 postavijanje tzv. KONSTRUKTIVNE armature EijT je zadatak da preuzme sile zatezanja koje se mogu javiti u konstrukci ji, ‘a koje nisu proraéunom obuhvaéene kao i izbjegavanje, odnosno spri jeta~ vanje Sirokih naprslina u tim presjecima. Prt odabiranju proratunskog modela, oslonaéni uslovi tmaju odluéujuéu ulogu. U praksi se oslonaéni uslovi uzimaju tako da se pretpostavi slobodio os 1a~ njanje ili potpuno ukljeStenje. Proraéun plota koje sa obitno os lonjene na podvlake sa Kojima su monolitno povezane na bazi: idealizovanih pret postavki teorije elastitnost! bi Bio veoma dug i Komplikovan. da bi se preragun uEinio jednostavni jim oslonaéat uslovi ploée se Ideam liziraju, @ procjenjena gretka koja se time Zin se obuhvata konstruk~ tivnim mjerama. U slugajevima kada je plo&a oslenjena na zid od opeke ili drugih eleme~ hata ili na monolitni betonski zid pri Zemu nije predvidjena ermatura za ostvarivanje monolitne veze izmedju zida i plote, pri proraéunu ploée se mode uzeti de je ona slcbodno oslonjena (s!.18.). ee Slike 15, GreSka u proraéunu koja se na ovaj nagin Eini zbog elas nog ukl jeStenja ploge u 2id se uzima u obztr postavijanjem Ronstruktime armature u gornju zonu plote Zija povrfina popreénog presjeka mora iznositt najmanje doz armature polja, 2 duina na kojoj se ova armatura postavija tznos! 0,45 Ly, sikal6, Ako je ploéa oslonjena na monolitni armiranobetonski zid pri emu je predvidjena armatura za ostvarivanje monolitne veze, onda se, zavisno od odnosa krutesti plote i zida, na krajnjem osloncu plote mogu javiti znatni negativni momenti koji se moraju uzeti u obzir pri proratunu. U ovom slugaju se u gornjoj zoni ploée mora proratunatt armatura prema Tzraéunatom os lonaénom momentu, slike 17.1 H— rudne poaviaks, wetjostene shop sxbora unjanjultorsiy 20 ualjeBtenje slate oretpostaviena ferione wrest" y sde mjerodavno 23 armature u pau suet Slike 18. ‘Ako je plota oslonjena na rubnu gredu sa kojom je monolitno povezana, onda se na krajnjem osloncu plote javijaju negativnt monenti usljed sprijetenog obrtanja grede. Stepen ukl jestenja ploée u gredu zavisi od torzione krutos- ti grede koja je najveca kada se greda nalazi u stadiju f, @ znatno opada (na 10 do 15% GJt) kada greda dodje u stadij [1, t kada se u gredi pojave naprsline. Radi toga se u ovon sluaju, za proragun armature u pol ju pretpostavija da je plota na krajnjem osloncu slobodno oslonjena, a za proraéun oslonaéne armature monenat elastfénog ukl jeStenja ploée u gredu se odredjuje uzimaju€i torzionu krutost grede koja odgovara stadiju | (Gat, lintja "aM, slika 18), Kod Kentinualnih jednoosno napregnutin ploga raspored armature se vr8i prema lini ji zatezuéth sila. Na krajnjim oslonctma u donjoj zoni ploée mora se zadréati najmanje 1/2 armature polja, aaa sredn 'm osloncima najmanje 1/3 armature pol ja. Sto se tite armature na krajnjim oslencima u gornjoj zoni vrijedi sve naprijed navedeno.12 Raspored poduine armature kod ovth plota se mo¥e vrittt na nekoliko nagina. Na slict 19 prikazano je srednje polje jednoosno napregnute kentinualne laZ, raspored armature uzimajuci da se 2/3 armature tz polja povija u gornju lini ja pokrtvanja zatezu plote, lini ja zatezué zonu, 4 1/3 vodi od oslonca do oslonca u donjoj zoni. ip EEE ie foe Qe 1S a slike “Na slici 20. prikazani su moguéi nafini rasporeda armature kod kontinu~ alnth jednoosne napregnutin plota. Prvi naéin je konstruisanje armature tako da se 2/3 armature polja po- vija u gornju zonu, a 1/3 armature polja vodi u donjoj zoni tznad sred~ njth oslonaca, dok se iznad krajnjih oslonaca povija 1/3 armature polja, 2 2/3 vodi u donjoj zoni. Ne ovaj natin se obezbjedjuje dovoljna arma- tura iznad srednjih osionaca, ali je raspored oslonatne armature neray- nomjeran. Drugi nagin se sastoji u tome da se 1/2 armature polja povija u gornju zonu, a 1/2 vodi u donjoj zoni. Ovaj naéin rasporeda armature se naj- GeSée primjenjuje jer se doBije remomjeran raspored oslonatne armature, ali je obiéno potrebna i dodatna oslonatna armatura,13 a | | DRUGI_NACIN é Dodatnd armatura Wo f Vsap i Lefew ‘ = i Tis TRetl_NAgIN | 1 rofl 1 i rian refit | Debt profi EIVRTL NAGIN ¥Ac0 | he ea Stika 20. Treéi natin rasporeda armature se sastoji u tome da se u polju odaberu no postavijaju, s armaturne Sipke razligitih pretntka koje se natzmjen tim da se deblji profili povijaju u gornju zonu, a tanji profili vode od eslonca do oslonca u donjoj zoni. Na ovaj natin se dobi ja ravnomjeran raspored armature iznad oslonaca i obi&no nisu potrebne dodatne armaturne Sipke iznad oslonaca. Cetvrti naéin se sastoji u tome da se armatura plote konstrui je od pravih Sipki pri Zemu se 1/2 armature polja sidri u polju (samo za RA 400/500 i MA 500/560). Pri ovakvom naginu rasporeda armature utrodi se nesto veda koligina armature, ali je izrada znatno jednostavnija. Na slici 21. prikazan je principijelan raspored armature kontinualnih jedno~ esno napregnutih plo&a konstruisane od zavarenth armaturnih mreia MA 550/560. Za konstruisanje armature ked ovih ploga uglavnom se koriste tzy. uzdu- no nosive i1i "A" mreze. Armatura polja i oslonaéna armatura se konstruiSu od jednog ili dva sloja istih 11 razligicih mreza. Jedna armaturna mreza se obavezno vodi od oslonca do oslonca i ona se postavija blize zategnu- tom rubu, dok se druga arnaturna mrezé sidri u polju. Pri odabiranju arma~ turnih mreza treba nastojati da se armatura plote Konstruige sa Sto manje razligitih tipova mreza.“ ARMATURA |U_GORNJOJ_ZON! Le Lew | rt Slike 21 Na slict 22. petkazan je tok monenata mu Rrajnjem podrutju jednoosno napregnute plote kao { tok monenata my Kod jednoosno napregnute ploée na srednjem osloncu parale inom pravcu nogenja, Buduct da ovi monenti nisu obuhvageni proraéunom, za preuzimanje sila zatezanja od ovih momenata potrebno je postaviti posebnu armaturu, slika 22.15 [Armatura 4 | gornp| 2a ¢ PRESJEK E Gotems | Fast mags i Slike 22, 4, KONSTRUKTIVNE OOREOBE ZA JEDNOOSNO NAPREGNUTE PLOG! Najmanja debljina plo&e treba da iznosi 7 cm. DebLjina plote po kojoj se kreéu putnigka vozila treba da iznosi najmanje 10 cm, a ako se po ploti kredu teretna vozila onda debljina olote treba da iznosi min. 12 cm. Ako se ugibi ploga posebno ne ragunaju, onda debljina plote mora da iznosi najnanje dig, = FE + adie I 1, 7 raspon plofe, odnosno odstojanje nultih tataka monenata savi janja T mode se uzeti da iznosi: j 7 Lz proste plote 0,8 L za kontinualne ploge = (2,4 do 4)", - za konzolne ploge. Razmak armaturnih Sipki u podrugju najveéih naprezanja plote ne moze biti vedi od 2-d za ramonjerno podjeljena optereéenja, odnosno 1,5-d za plote opteredene koncentrisanim opterecenjem, ali ne veci od 20 cm (d-debl Jina plote). U podruéju gdje se vr8i povijanje glame armature (u donjoj zoni ne smije biti veéi od u blizi oslonaca) najvedi razmak armaturnih 5 4o cm, Cist razmak izmedju armaturnih Sipki ne moze biti manji od 4 cm. Najmanji procenat glame poduine armature u zoni najveéih naprezanja ne moze ict manji od 0,153 betonskog presjeka za GA 240/360, odnosno 10% beton- skog presjeka za RA 400/500 i 0,075% betonskog presjeka za MA 500/560.16 Najmanji procenat razdjelne armature mora da tznosi 20% glavne armature, alt ne moze biti manji od 0,1% betonskog pres jeka za GA 240/360, 0,085% za RA 400/500 i 0,075 za MA 500/560. Raznak podeone (razdjelne) armature ne moze biti veéi od 4d za plote optereéenjem, odnesno 3d za plote opterecene jem, ali ne veéi od 30, odnasno 40 cm. optereéene kentinui rar koncentrisanim optereé7 5. OSHOVNE JEONACINE TEORIJE SAVIJANJA TANKIH PLOCA Savremenu teoriju savijanja tankih plota postavio je KIRCHOFF 1850. godine na bazi hipoteza koje, u vjesnom smislu, predstavljaju uopStavanje hipo- teza koje se Eine kod savijanja linijskih nosata. Te hipoteze su si jedece: = plota je izradjena od matertjala koji je homogen, izotropan i linearno elastiéans = deteljina ploée je konstantna i mala je u odnosu na druge dvi je dimenzi jes = ugibi ploge su mali u odnosu na debljinu plotes ~ viakna ploge koja su uprayna na nedeformisanu srednju ravan plote ostaju uprayna na deformisanu srednju ravan plotes = normalni naponi 6, uprayni na srednju ravan ploge mogu se zanenaritis = u srednjoj rani ne djeluju nikekvi normalni naponi pa se deformaci je elenenata sredaje ravni mogu zanemariti. Za Izvodjenje jednatina teori je savijanja tankih plo&a posmatraée se jedan elemenat ploge isjegen sa dva para ravni paralelnih yz, odnosno xz ravni na odstojanju dx, odnosne dy, a optereéen proizvoljnim opteredenjem p(x,y), slika 23. Slike 23, Rezultonte napona koji djeluju na vertikalnim ravnima elementa predstavijaju unutragnje sile na jedinicu duzine presjeka i to: = momenti savi janjaz 2 a2 an J 6282s S Bre (1a) -9/2 ra/a18 = torzioni monentt: a2 Oy S Ty B82 (ib) “a2 = popretne sile: nn an = +a23 + Ie age f Cun" 82 ye [Tye (ie) -4/2 42 Veza Izmedju presjetnih sila dati sa izrazima (1) 1 vanjskog optereéenja p(x,y) dobija se, iz uslova raynoteze i to: a) Iz uslova da je suma momenata s obzirom na teZi$nu osovinu elements pa~ ralelnu sa y-osom jednaka auli dobija se: Zanemarujuéi male veligine viseg reda i djeleéi navedenu jednatinu sa dxdy dobi ja se: am, am, x + =0 (2a) ay Sx In, postavljajuét uslov da je suma momenata s obzirom na teziEnu osovinu paralelnu x-osovint jednaka nuli i da je suna svih verti~ kalnih sila u pravcu z-osovine jednaka nuli, dobija se: am = ay (2b) 34, 24, St +e ) ox oy th nO Ge) Iz prva dva uslova ramoteze data sa izrazina (2a) t (2b) mogu se (zraziti popretne sile kao parcijalni izvodi monenata, tj 2, an, Peay (3a) on a (36)19 Ako se navedeni izrazi dati sa (3) uvrste u uslov ravnoteze (2c) dobi ja se: atm atm, arm pit 2 t+ =- eluy) () ox axdy ay Tri uslova ravnoteze nisu dovol ini da se odrede tri monenta my MT Myyy dvije popretne ea, 1 ay kao T pomjeranje wGy). ba bi se moglo odrediti navedenih dest funkcija, Koristiée se i veze (zmedju sila u presjeku i pomjeranja w. Na osnovu hipoteze da viakna upravna na srednju ravan ploge prije deformisanja estaju upravna ina srednju raven plote 1 nakon deformisanja, slijedi da su ketizanja yg | fy Jednaka null, odnosno: au, aw av, aw ou, ae = 2 6) ba Be" Ox Sa" 3a" ay lz jednagina (5) integriSuci se dobija, (slike 24): voz 24; warts BE 6) 9 « steep oo mae a =e [. peg he Proves tooerath Stika 24, PoSto su pomjeranja u i v izra%ena preko pomjeranjaw, to se konponente di- lataci ja mogu tzraziti samo u funket jt pomjeranja w: @a) (7%) Ge)20 Koristeéi generalisani Hooke-ov zakon, komponente napona se mogu izraziti Pomoéu komponenti deformacija. Polazeci od izraza poznatih iz Otpornosti materi jala dobija se: 1 go 2 (Gee Bs et He) (82) 1 = 4 (6tH 8s (+e 8) (9) byt By i Gy 7 & Bey (80) Uvodedi u ove izraze vrijednosti za komponentalne dilatacije date sa izrazima (7) dobija se: (ga) (3b) (9c) Kada se izrazi za napone dati sa izrazima (9) uvrste u izraze za oresjecne sile date sa izrazima (1) dobija se: 2 Btw aw , mer ees ) (10a) Wee eat (190) (10¢) UvrStavajudi izraze za monente date sa izrazima (10) u izraze za popretne sile date sa (3) debi ja se: (Ma) (ate)2 ed? 12: (t= a) Kada se izrazi za momente dati sa izrazima (10) uvrste u jednaginu gdje izraz K = predstavl ja krutost ploge na savijanje. (4) dobija se diferencijaina jednagina ugibne povrsine ploge u ob- Viku: aty Ow, atw _ play) (12a) ant aeay ay" K Ova jednagina se esto pide u skragenom obliku: Adw= 2Guy) (2b) OpSte rjexenje ove parcijalne diferencijalne jednatine tetvrtog reda ne postoji. Zavisno od uslova na konturi plote, za neke slugajeve mogu se naéi partikularna rje¥enja u konaénom i za prakeiénu p \jenu jednos~ tavnom ob! iku. U pogledu rubnih uslova na konturi ploge mogu se javiti sljededi slu- Eajevi + ukijeSten rub ploée: 30, oy Funkci ja w(x,y) koja predstavl ja ugibau povr3inu plote odredjuje se analititkim ili nuneriékim putem, a presjegne sile my, my, a, ye Bey? It dy di ferenciranjem funkei je w(x,y) prema izrazima (10) i (11) Za proratun presjeénih sila u ploti po teoriji elastignosti, u praksi se najée8ée koriste gotove tabele i1i dijagrami izradjeni na bazi teori je plota, a unovije vrijene kompjuterski programi koji se, najée8ée baziraju na metodi konatnih elemenata. U jednom presjeku ploée, uglavnom se odredjuju m,, m, i m,. Postojanje ¥ momerista m,, ukazuje da se pravci glavnih monenata ne podudaraju sa pravcima osovina odabranog koordinatnog sistema. Za dimenzioniranje plote mjerodavni su glavni momenti Eiji se intenzitet i pravac mogu odrediti pomoéu izraza:agin MF (13a) 2 aap, =» (038) ery U vegini stufajeva u visokogradnji, momenti m, i m,u presjecima koji 34 mjerodavni 2a dimenzioniranje plote su istovremeno i glavai momenti i malo odstupaju od njih. Ako se ima u vidu da se ploge uglavnom armiraju unakrsnom armaturom, onda se moze regi da se pravei djelovanja glavnih momenata i pravci armaturnih Sipki podudaraju. Kao primjer moze se navest! pravougaona ploga ukljeStena po svim rubovima kod koje su maksimalni monenti u polju mye | mye, odnosno maksimalni momenti na kl jeBtenim rubovine m,, im. ujecno i glavni monenti u tim presjecima ploze Na slici 25 prikazane su trajektori je glavnih momenata savi janja kod pra- vougaonih plo opterecenih ravnomjerno podjel jenim optereéenjem. za razne odnose raspona 1/L,. pone L/L, Wylte=t THES) aynteens : i (| | ate 2 Ta sii * Ald +14 S1ika 25