9.proraun Drvenih Konstrukcija

Adriana Bjelanovi / Gerhard Schickhofer
Proraun drvenih konstrukcija
Sadraj
1 UVOD ...................................................................................................................................... 4
2 OSNOVE PRORAUNA GRANINIH STANJA ...................................................................... 6
Opa naela ........................................................................................................................... 6
2.1 Proraunske situacije ........................................................................................................ 6
2.2 Osnovne varijable ............................................................................................................. 7
2.2.1 Djelovanja................................................................................................................... 7
2.2.2 Svojstva materijala ..................................................................................................... 9
2.3 Parcijalni koeficijenti ........................................................................................................ 13
2.4 Proraunske vrijednosti ................................................................................................... 14
2.4.1 Proraunske vrijednosti djelovanja ........................................................................... 14
2.4.2 Proraunske vrijednosti svojstava materijala ............................................................ 16
2.4.3 Proraunske vrijednosti geometrijskih podataka ....................................................... 17
2.4.4 Proraunske vrijednosti otpornosti ............................................................................ 17
2.5 Utjecaji djelovanja i okruenja ......................................................................................... 18
2.5.1 Openito ................................................................................................................... 18
2.5.2 Razredi trajanja djelovanja ....................................................................................... 18
2.5.3 Razredi uporabe ....................................................................................................... 20
2.6 Uinci utjecaja djelovanja i okruenja na svojstva materijala ........................................... 21
2.6.1 Openito ................................................................................................................... 21
2.6.2 Uinci trajanja djelovanja i sadraja vlage na vrstou ............................................. 21
2.6.3 Uinci trajanja djelovanja i sadraja vlage na deformiranje ....................................... 23
2.7 Granina stanja i proraunske kombinacije djelovanja .................................................... 25
2.7.1 Granina stanja nosivosti.......................................................................................... 26
2.7.2 Granina stanja uporabljivosti ................................................................................... 27
2.7.3 Proraunske kombinacije djelovanja za granina stanja nosivosti ............................ 29
Teaj Gradnja drvom u Hrvatskoj
2.7.4 Proraunske kombinacije djelovanja za granino stanje uporabljivosti ...................... 32

3
OSNOVE ANALIZE KONSTRUKCIJA ............................................................................... 34

3.1 Opa naela.................................................................................................................... 34
3.2 Analiza elementa i spojeva ............................................................................................. 34
3.3 Analiza sklopova ............................................................................................................. 35
4 OSNOVE PRORAUNA GRANINIH STANJA NOSIVOSTI ELEMENATA.......................... 38

4.1 Opa naela prora cuna .................................................................................................. 38
4.2 Presjeci napregnuti u jednom glavnom smjeru ................................................................ 39
4.2.1 Vlak paralelno s vlaknima ......................................................................................... 40
4.2.2 Vlak okomito na vlakna ............................................................................................. 41
4.2.3 Tlak paralelno s vlaknima ......................................................................................... 42
4.2.4 Tlak okomito na vlakna ............................................................................................. 43
4.2.5 Savijanje ................................................................................................................... 44
4.2.6 Posmik ..................................................................................................................... 46
2
4.2.7 Torzija ...................................................................................................................... 48
4.3 Kombinirano napregnuti presjeci ..................................................................................... 50
4.3.1 Tlak pod kutom na vlakna ......................................................................................... 50
4.3.2 Kombinirano naprezanje osnim vlakom i savijanjem ................................................. 51
4.3.3 Kombinirano naprezanje osnim tlakom i savijanjem .................................................. 52
4.4 Stabilnost elemenata ...................................................................................................... 53
4.4.1 Tlani stupovi i stupovi kombinirano napregnuti osnim tlakom i savijanjem............... 53
4.4.2 Savijane grede i grede kombinirano napregnute savijanjem i osnim tlakom ............. 57
4.5 Proraun presjeka elemenata promjenjivog presjeka ili zakrivljenog oblika ..................... 62
4.5.1 Openito ................................................................................................................... 63
4.5.2 Jednostrane trapezne grede ..................................................................................... 63
4.5.3 Dvostrane trapezne grede, zakrivljene i sedlaste grede ............................................ 65
4.6 Zasjeene grede ............................................................................................................. 76
4.6.1 Grede zasjeene na osloncu .................................................................................... 77
4.7 vrstoa sustava ............................................................................................................ 80

4.8 Granina stanja uporabljivosti ......................................................................................... 81
4.8.1
Klizanje u spojevima............................................................................................ 81
4.8.2 Granine vrijednosti progiba greda ........................................................................... 82

4.9 Spregovi ......................................................................................................................... 84
4.9.1 Pojedinani tlani elementi ....................................................................................... 85
5 LITERATURA ........................................................................................................................ 91
1 UVOD
Norma Eurokod 5 primjenjuje se zajedno s normom Eurokod 0, dijelovima norme Eurokod 1 i
nizom EN normi koje se bave proizvodima koji se ugrauju u drvene konstrukcije. Pravila norme
Eurokod 5 zasnovana su na proraunu graninih stanja iji je sastavni dio metoda parcijalnih
koeficijenata. Nova mjera sigurnosti je pouzdanost, a cilj provjera jest s dostatnom sigurnou
potvrditi dovoljnu veliku vjerojatnost da u definiranom razdoblju nee nastupiti granino stanje.
Sam postupak provjere prema Eurokod 5 normi donekle se moe usporediti s deterministikim
postupkom doputenih naprezanja (format provjere na razini naprezanja razumljiv je jer je drvo
krti materijal). Meutim, sutinske razlike izmeu prorauna postupkom doputenih naprezanja i
prorauna graninih stanja su velike.
EN 1990
Osnove prorauna
(sigurnost, uporabljivost,
trajnost i robusnost konstrukcija)
EN 1991
Djelovanja na konstrukcije
EN 1992
EN 1993
EN 1994
EN 1995
EN 1996
EN 1999
Projektiranje konstrukcija
4
Projektiranje u geotehnici
EN 1997
EN 1998
Projektiranje konstrukcija
otpornih na djelovanje potresa
Slika 1 Meusobna povezanost Eurokod normi
Provjere graninih stanja su zasnovane su na semi-probabilistikom pristupu. Na ovom se

pristupu temelji i Eurokod 1 norma ije su podruje primjene djelovanja na konstrukcije. Semiprobabilistika metoda omoguava da se probabilistika metoda u postupcima provjera
graninih stanja pojednostavni primjenom karakteristinih vrijednosti i parcijalnih faktora.
Karakteristine vrijednosti su djelovanja na konstrukcije i svojstva materijala, a odreuju se
probabilistikim postupkom kao unaprijed dogovorene fraktile tih osnovnih utjecajnih veliina
koje su sluajne varijable s odgovarajuom statistikom raspodjelom. Karakteristine vrijednosti
se u jednadbama graninih stanja mnoe parcijalnim koeficijentima koji se odreuju
probabilistikom metodom, uglavnom metodom I. reda pouzdanosti. Primjenom semiprobabilistikog pristupa u proraunu graninih stanja se na taj nain nastoji postii zahtijevani
stupanj pouzdanosti, ujednaen za sve tipove konstrukcija i elemenata.
Za razumijevanje koncepta pouzdanosti treba uoiti da su metode ispitivanja i nain utvrivanja
svojstava materijala nedjeljive od pravila prorauna, a da djelovanja treba promatrati u
kontekstu procjene vjerojatnosti nastupanja i uinka u pojedinoj proraunskoj kombinaciji.
Uinak sluajnih varijabli, djelovanja i svojstava materijala, na proraun graninih stanja opisuje
se matematikim modelima. Matematiki modeli za granino stanje nosivosti i granino stanje
uporabljivosti su razliiti, kao i vrijednosti parcijalnih faktora koji su njihov sastavni dio. Semiprobabilistiki pristup zato se smatra osnovom provjera graninih stanja.
2 OSNOVE PRORAUNA GRANINIH STANJA

Opa naela
Granina su stanja ona stanja koja, kad se prekorae, dovode do toga da nosiva konstrukcija
vie ne moe ispunjavati projektne zahtjeve. Razlikujemo:
granina stanja nosivosti,
granina stanja uporabljivosti.
Pogodan proraunski model treba posebno definirati za svako granino stanje i razmotriti:
razliita svojstva materijala (tj. vrstou i parametre krutost),
razliito ponaanje materijala u vremenu (reoloka svojstva: trajanje optereenja,
puzanje),
razliite klimatske uvjete (temperatura, promjene vlanosti),
razliite proraunske situacije (faza izvoenja, promjena uvjeta oslanjanja).
Proraunske situacije treba razvrstati kao stalne, prolazne ili izvanredne.
Slika 2 Primjeri razliitih proraunskih situacija stalna, prolazna i izvanredna
2.1 Proraunske situacije
Pojedine proraunske situacije definirane su okolnostima pod kojima konstrukcija mora ispuniti
na nju postavljene zahtjeve. Razvrstavaju se kao:
stalne proraunske situacije
uvjeti u kojima se izvedena konstrukcija nalazi tijekom

proraunskog radnog vijeka,
prolazne proraunske situacije
privremeni uvjeti, tijekom izvedbe ili sanacije,
izvanredne proraunske situacije
iznimni uvjeti za konstrukciju, tijekom poara, udara ili

lokalnog oteenja,
potresne proraunske situacije
uvjeti u kojima su konstrukcije izloene djelovanju

potresa.
2.2 Osnovne varijable
2.2.1 Djelovanja
2.2.1.1 Razvrstavanje djelovanja
Prema normi EN 1990:2002, kriteriji razvrstavanja djelovanja ili optereenja, F, su: promjenjivost
u vremenu, prostorna promjenjivost, izravnost i priroda djelovanja i/ili odgovor konstrukcije.
Razvrstavanje djelovanja prema promjenjivosti u vremenu
stalna djelovanja, G
npr. vlastita teina konstrukcije, posredno djelovanje od

deformiranja skupljanjem, trajno ugraena oprema,
promjenjiva djelovanja, Q
dugotrajna
npr. optereenja u skladitima
srednjetrajna
npr. prometna optereenja, korisna optereenja stropnih

konstrukcija i krovova, optereenje snijegom za nadmorsku
visinu NMV > 1000m
kratkotrajna
npr. optereenje vjetrom, optereenje snijegom za

nadmorsku visinu NMV 1000m
trenutna
npr. horizontalni udari u potpore i zidove
izvanredna djelovanja, A
npr. optereenje nastalo udarom vozila, optereenje od

eksplozije, optereenje od slijeganja temelja.
Razvrstavanje djelovanja prema prostornoj promjenjivosti

nepomina djelovanja
npr. vlastita teina konstrukcije, trajno ugraena oprema,
pomina djelovanja
npr. pokretna optereenja
Razvrstavanje djelovanja prema izravnosti

izravna djelovanja
npr. sila koja djeluje na nosivu konstrukciju
posredna djelovanja
npr. utjecaj temperature ili skupljanja
Posredna djelovanja prouzroena deformiranjem mogu se razvrstati u stalna ili promjenjiva

djelovanja.
Razvrstavanje djelovanja prema prirodi i/ili odzivu konstrukcije

statika djelovanja
npr. vlastita teina, optereenje snijegom
dinamika djelovanja
npr. prometna optereenja
2.2.1.2 Karakteristine vrijednosti djelovanja

Karakteristina vrijednost djelovanja Fk je glavna reprezentativna vrijednost djelovanja F. Za
odreivanje karakteristine vrijednosti djelovanja Fk usvojena je gornja vrijednost fraktila (npr.
95% fraktila) statistike raspodjele djelovanja, F.
Oznake i simboli karakteristinih djelovanja:
Gk
Qk
Ak
karakteristina vrijednost stalnog djelovanja

karakteristina vrijednost promjenjivog djelovanja
karakteristina vrijednost izvanrednog djelovanja
8
Dijagram 1 Krivulja distribucije vjerojatnosti djelovanja F
2.2.1.3 Reprezentativne vrijednosti promjenjivih djelovanja

U normi EN 1990:2002 navedeni su simboli i definicije reprezentativnih vrijednosti promjenjivih
djelovanja, i Qk, kao i vrijednosti kombinacijskih faktora, i.
0 Qk
kombinacijska vrijednost
1 Qk
2 Qk
uestala1 vrijednost
nazovistalna2 vrijednost
kombinacijski faktori (tablica 1), definirani u Dodatku A norme EN 1990:2002
Znaenje reprezentativnih vrijednosti promjenjivih djelovanja u proraunu graninih stanja:

1
Uestala vrijednost: Za opteredenja zgrada procjenjuje se tako da ukupno vrijeme u kojem de biti prekoraena
iznosi 0,01 poredbenog razdoblja, T1 = 0,01T.
2
Nazovistalna vrijednost: Za opteredenja stropnih konstrukcija zgrada procjenjuje se tako da ukupno vrijeme u
kojem de biti prekoraena iznosi 0,50 poredbenog razdoblja, T1 = 0,50T.
kombinacijska vrijednost,
uestala vrijednost,
0 Qk
provjere graninih stanja nosivosti koje ukljuuju

izvanredna djelovanja i provjere povratnih graninih
stanja uporabljivosti
1 Qk
nazovistalna vrijednost,
provjere graninih stanja nosivosti i provjere

nepovratnih graninih stanja uporabljivosti
2 Qk
provjere graninih stanja nosivosti koje ukljuuju

izvanredna djelovanja, provjere povratnih graninih
stanja uporabljivosti i proraun dugotrajnih uinaka
Djelovanja
0,7
0,5
0,3
0,7
0,7
0,6
1,0
0,9
0,8
0,7
0,7
0,6
0,7
0,5
0,3
0,0
0,0
0,0
Za objekte na NMV > 1000 m
0,7
0,5
0,2
Za objekte na NMV 1000 m
0,5
0,2
0,0
0,6
0,2
0,0
Temperaturna djelovanja (nisu poarna) prema normi HRN EN 1991-1-5

0,6 0,5
Nacionalno odabrane vrijednosti kombinacijskog faktora i navedene su u nadlenom
Nacionalnom dodatku
0,0
Pokretno optereenje stropova (kategorije prema normi HRN EN 1991-1-1)

Kategorija A i
Stambeni prostori; Uredi; Trgovine do 50 m2; Prolazi;
B:
Balkoni; Prostori u bolnicama
Prostorije za skupove; Garae; Javne garae; Sportske
Kategorija C i
dvorane; Tribine; Hodnici u kolama; Knjinice; Trgovake i
D:
robne
kue
Kategorija E:
Izlobeni
i prodajni prostori; Skladita
Kategorija F:
Prometne povrine: teine vozila
Kategorija G:
Prometne povrine: 30 kN < teina vozila

Krovovi
Kategorija H:
30 kN
160 kN
Optereenje snijegom (prema normi EN 1991-1-3)
Optereenje vjetrom (prema normi HRN EN 1991-1-4)
Tablica 1 Preporuene vrijednosti kombinacijskog faktora

Dodatku A (obavijesni) norme HRN EN 1990:2008)
za proraun zgrada (prema Tablici A1.1 u
2.2.2 Svojstva materijala

2.2.2.1 Karakteristine vrijednosti svojstava materijala
U veini sluajeva karakteristina vrijednost Xk utvruje se kao niska vrijednost fraktila (5%fraktila) statistike raspodjele odreenog svojstva materijala koja upuuje da e u svega 5%
sluajeva vrijednost svojstva biti manja od karakteristine vrijednosti. Svojstva materijala ispituju
se normiranim metodama ispitivanja koja se moraju provesti u strogo odreenim uvjetima3.
3
vrijednosti mehanikih svojstava i gustode za masivno drvo, lijepljeno lamelirano drvo i materijale na
osnovi drva dane su u normama EN nadlenim za proizvode koji se ugrauju u drvene konstrukcije.
Uestalost
Svojstvo X
Dijagram 2 Krivulje distribucije vjerojatnosti svojstva materijala X
Karakteristina vrijednost vrstoe je 5%-tna vrijednost populacije rezultata testova trajanja 300
sek, pri ravnotenom sadraju vlage uzoraka, na temperaturi od 20C i relativnoj vlanosti zraka
od 65%. Vrijednosti svojstva krutosti su ili 5%-tna vrijednost populacije rezultata testova ili
srednja vrijednost odreena na istim uzorcima i pri istim uvjetima ispitivanja. Karakteristina i
srednja vrijednost gustoe jesu 5%-tna i srednja vrijednost populacije rezultata mjerenja odnosa
mase i volumena uzoraka odgovarajueg sadraja vlage pri temperaturi od 20C i relativnoj
vlanosti zraka od 65%4.
Razredi vrstoe (prema
normi HRN EN 338:2003) *)
meko masivno drvo
(crnogorica) i drvo
topole
C 14 C 16 C 18 C 20 C 22 C 24 C 27 C 30 C 35 C 40
10
vrstoe (u N/mm )
Savijanje
fm,k
14,0 16,0 18,0 20,0 22,0 24,0 27,0 30,0 35,0 40,0
Vlak paralelno
ft,0,k
8,0
10,0 11,0 12,0 13,0 14,0 16,0 18,0 21,0 24,0
Vlak okomito
ft,90,k
0,4
0,5
Tlak paralelno
fc,0,k
16,0 17,0 18,0 19,0 20,0 21,0 22,0 23,0 25,0 26,0
Tlak okomito
fc,90,k
2,0
2,2
2,2
2,3
2,4
2,5
2,6
2,7
2,8
2,9
Posmik
fv,k
1,7
1,8
2,0
2,2
2,4
2,5
2,8
3,0
3,4
3,8
7,0
8,0
9,0
9,5
10,0 11,0 11,5 12,0 13,0 14,0
4,7
5,4
6,0
6,4
6,7
0,5
0,5
0,5
0,5
0,6
0,6
0,6
0,6
Moduli krutosti (u kN/mm )

Srednji modul
E0,mean
elastinosti
paralelno
Karakteristini
modul elastinosti E0,05
paralelno
Srednji modul
elastinosti
E90,mean
okomito
7,4
7,7
8,0
8,7
9,4
0,23 0,27 0,30 0,32 0,33 0,37 0,38 0,40 0,43 0,47
mehanika svojstva i gustode masivnog drva i lijepljenog lameliranog drva navedena su u tablicama 2 6.
Srednji modul
Gmean
posmika
Gustoe (u kg/m3)
0,44 0,50 0,56 0,59 0,63 0,69 0,72 0,75 0,81 0,88
Karakteristina
290 310 320 330 340 350 370 380 400 420
k
gustoa
Srednja gustoa
350 370 380 390 410 420 450 460 480 500
mean
*) Razredi vrstoe mekog masivnog drva (crnogorino drvo i topola) prema normi HRN EN
338:2003 u sustavu razvrstavanja su i razredi C45 i C50 (drvo natprosjene vrstoe) iju
dostupnost na tritu treba provjeriti.
Tablica 2 Karakteristine vrstoe, moduli krutosti i gustoe za meko (crnogorino) masivno drvo i drvo
topole razredi vrstoe prema normi HRN EN 338:2003
Razredi vrstoe (prema normi

HRN EN 338:2003) *)
tvrdo masivno drvo
(bjelogorica)
vrstoe (u N/mm2)
D 30
D 35
D 40
D 50
D 60
D 70
Savijanje
fm,k
30,0
35,0
40,0
50,0
60,0
70,0
Vlak paralelno
ft,0,k
18,0
21,0
24,0
30,0
36,0
42,0
Vlak okomito
ft,90,k
0,6
0,6
0,6
0,6
0,6
0,6
Tlak paralelno
fc,0,k
23,0
25,0
26,0
29,0
32,0
34,0
Tlak okomito
fc,90,k
8,0
8,4
8,8
9,7
10,5
13,5
fv,k
3,0
3,4
3,8
4,6
5,3
6,0
E0,mean
10000
10000
11000
14000
17000
20000
E0,05
8000
8700
9400
11800
14300
16800
E90,mean
640
690
750
930
1130
1330
Gmean
600
650
700
880
1060
1250
Posmik
Moduli krutosti (u N/mm )

Srednji modul
elastinosti, paralelno
Karakteristini modul
elastinosti, paralelno
Srednji modul
elastinosti, okomito
Srednji modul posmika
Gustoe (u kg/m3)
Karakteristina gustoa
530
560
590
650
700
900
Srednja gustoa
mean
640
670
700
780
840
1080
Tablica 3 Karakteristine vrstoe, moduli krutosti i gustoe za tvrdo masivno drvo razredi vrstoe prema
normi HRN EN 338:2003
11
Razredi vrstoe (prema normi HRN EN 1194:1999)

homogeno lijepljeno lamelirano drvo5
GL 24h
GL 28h
GL 32h
GL 36h
vrstoe (u N/mm2)
Savijanje
fm,g,k
24,0
28,0
32,0
36,0
Vlak paralelno s vlakancima (osni vlak)
ft,0,g,k
16,5
19,5
22,5
26,0
Vlak okomito na vlakanca (okomiti vlak)
ft,90,g,k
0,4
0,45
0,5
0,6
Tlak paralelno s vlakacima (osni tlak)
fc,0,g,k
24,0
26,5
29,0
31,0
Tlak okomito na vlakanca (okomiti tlak)
fc,90,g,k
2,7
3,0
3,3
3,6
Posmik
fv,g,k
2,7
3,2
3,8
4,3
GL 24h
GL 28h
GL 32h
GL 36h

homogeno lijepljeno lamelirano drvo
Moduli krutosti (u N/mm2)
Srednji modul elastinosti paralelno
E0,g,mean
11600
12600
13700
14700
Karakteristini modul elastinosti paralelno
E0,g,05
E90,g,mea
9400
10200
11100
11900
390
420
460
490
720
780
850
910
380
410
430
450
Srednji modul elastinosti okomito
Gg,mean
Gustoe (u kg/m )
g,k
Tablica 4 Karakteristine vrstoe, moduli krutosti i gustoe za homogeno lijepljeno lamelirano drvo
razredi vrstoe prema normi HRN EN 1194:1999

kombinirano lijepljeno lamelirano drvo
GL 24k
GL 28k
GL 32k
GL 36k
vrstoe (u N/mm2)
Savijanje
fm,g,k
24,0
28,0
32,0
36,0
Vlak paralelno s vlakancima (osni vlak)
ft,0,g,k
14,0
16,5
19,5
22,5
Vlak okomito na vlakanca (okomiti vlak)
ft,90,g,k
0,35
0,4
0,45
0,5
Tlak paralelno s vlakacima (osni tlak)
fc,0,g,k
21,0
24,0
26,5
29,0
Tlak okomito na vlakanca (okomiti tlak)
fc,90,g,k
2,4
2,7
3,0
3,3
Posmik
fv,g,k
2,2
2,7
3,2
3,8
Moduli krutosti (u N/mm )

Srednji modul elastinosti paralelno
E0,g,mean
11600
12600
13700
14700
Karakteristini modul elastinosti paralelno
E0,g,05
E90,g,mea
9400
10200
11100
11900
320
390
420
460
590
720
780
850
Srednji modul elastinosti okomito

Gg,mean
mehanika svojstva homogenog lijepljenog lameliranog drva proraunata su na osnovi mehanikih svojstava
jedne lamele od mekog punog drva (tablica dana u dodatku A norme EN 1194:1999).
12
Gustoe (u kg/m3)
350
g,k
380
410
430
Tablica 5 Karakteristine vrstoe, moduli krutosti i gustoe za kombinirano lijepljeno lamelirano drvo
razredi vrstoe prema normi HRN EN 1194:1999

Razredi vrstoe
lijepljeno lamelirano drvo
(prema normi HRN EN 338:2003)
GL 24
GL 28
GL 32
lamele
k
h
k
h
k
h
Vanjske lamele 1)
C 24
Unutranje lamele
C 18
1)
C 30
C 24
C 30
C 24
C 40
C 30
C 40
Vea od sljedeih dviju vrijednosti: 1/6 visine presjeka (na svakom rubu) ili dvije (2) lamele.
Tablica 6 Primjeri sloga lamela (rasporeda po visini poprenog presjeka) lijepljenog lameliranog drva prema
6
Dodatku B norme HRN EN 1194:1999
2.3 Parcijalni koeficijenti
Metoda parcijalnih koeficijenata sastavni je dio prorauna graninih stanja. Uvaavajui

statistiku raspodjelu sluajnih varijabli, djelovanja i svojstava materijala, sljedei parcijalni
koeficijenti u provjerama graninih stanja uzimaju u obzir:
nesigurnosti reprezentativnih vrijednosti djelovanja, f,
nesigurnosti modela djelovanja i uinaka djelovanja,
nesigurnosti modela konstrukcijske otpornosti,
nesigurnosti svojstava materijala,
Sd,
Rd,
m.
Parcijalni koeficijenti za sljedee karakteristine vrijednosti sluajnih varijabli:
karakteristine vrijednosti djelovanja,
karakteristine vrijednosti svojstva vrstoe materijala i otpornosti,
F,
M.
zahtjevi na mehanika svojstva, prema Dodatku B norme HRN EN 1194:1999.

13
Nesigurnosti reprezentativnih vrijednosti djelovanja
f
F
Nesigurnosti modela djelovanja i uinaka djelovanja
Nesigurnosti modela konstrukcijske otpornosti
Sd
Rd
M
m
Nesigurnosti svojstava materijala
Slika 3 Parcijalni faktori reprezentativne i karakteristine vrijednosti sluajnih varijabli
2.4 Proraunske vrijednosti
2.4.1 Proraunske vrijednosti djelovanja

Opi izraz za definiranje proraunske vrijednosti Fd djelovanja F:
Fd
14
f Frep
(2.1)
Fk
(2.2)
Frep
Gdje je:
Fk
karakteristina vrijednost djelovanja
Frep
reprezentativna vrijednost djelovanja
parcijalni faktor kojim se uzima u obzir mogunost nepovoljnih odstupanja vrijednosti

djelovanja od reprezentativnih vrijednosti
faktor vrijednosti 1,0 ili
1,
ili
3 (tablica
1).
Prema opoj definiciji proraunskih vrijednosti uinaka djelovanja, Ed, i uz pojednostavnjenja,

postupak odreivanja proraunske vrijednosti djelovanja, Fk, jest sljedei:
Ed
Ed
F,i
Fd
Sd E
f ,i Frep,i; ad
F,i Frep,i ; a d
Sd
F Fk
f ,i
i 1
(2.3)
i 1
(2.4)
(2.5)
(2.6)
Gdje je:
proraunska vrijednost geometrijskog podatka
ad
Sd
parcijalni faktor kojim se uzimaju u obzir nesigurnosti modela i uinaka djelovanja
F,i
parcijalni faktor za uinak pojedinog djelovanja
Fd
proraunska vrijednost djelovanja
Fk
karakteristina vrijednost djelovanja

parcijalni faktor uinka djelovanja u kombinaciji (tablica 7).
Kad je vano razluiti povoljan i nepovoljan uinak stalnih djelovanja, u proraunu se mogu
koristiti dvije vrijednosti parcijalnih faktora, G,inf i G,sup (tablica 7). Proraunske vrijednosti stalnih
i promjenjivih djelovanja treba odrediti prema sljedeim izrazima:
Gd
Qd,1
(2.7)
G Gk
Q Qk,1
ili Qd,i
Q i Qk,i
(2.8)
Proraunske vrijednosti izvanrednog djelovanja, Ad treba posebno odrediti za pojedine projekte i

u skladu s HRN EN 1991-1-7. Proraunsku vrijednost AEd za potresna djelovanja treba ili
procijeniti na osnovi karakteristine vrijednosti AEk ili posebno odrediti u skladu sa zahtjevima
projekta i normom HRN EN 1998.
Promjenljiva djelovanja
Stalne i prolazne proraunske Stalna djelovanja
situacije
Vodee
Pratea
(Granina stanja nosivosti
promjenjivo
promjenjiva
GSN)
djelovanje, Q,1 Qk,1 djelovanja,
Izraz (6.10, HRN EN 1990)
Q,1
Q,i
1,15
0,00
0,00
Nepovoljan uinak, F,sup

Provjere statike ravnotee EQU
1,35
1,50
1,50
Povoljan uinak,
0,90
0,00
0,00
Nepovoljan uinak, F,sup

Provjere otpornosti STR
1,10
1,50
1,50
Povoljan uinak,
1,00
0,00
0,00
1,35
1,50
1,50
Provjere otpornosti i statike ravnotee STR i EQU

Povoljan uinak,
F,inf
F,inf
F,inf
Nepovoljan uinak,
F,sup
Q,i Qk,i
a)
a)
Kad se kombinirana provjera otpornosti i statike ravnotee provodi umjesto pojedinanih

provjera otpornosti (STR) i statike ravnotee (EQU), a izvjesno je da primjena parcijalnog faktora
Gj,inf = 1,00 na oba dijela stalnog optereenja (povoljan i nepovoljan dio) nee proizvesti manje
povoljan uinak.
Tablica 7 Parcijalni faktori F za stalna i promjenjiva djelovanja u proraunu graninih stanja nosivosti za
zgrade (prema Tablici A1.2 (A) u Dodatku A norme HRN EN 1990:2008)
15
Kombinacija
(Granina stanja uporabljivosti
GSU)
Stalna djelovanja, Gd
Nepovoljna
Povoljna
Gkj,sup
Gkj,inf
Qk,1
0,i Qk,i
Gkj,sup
Gkj,inf
1,1 Qk,1
2,i Qk,i
Gkj,sup
Gkj,inf
2,1 Qk,1
2,i Qk,i
Karakteristina
Uestala *
Promjenljiva djelovanja,
Qd
Vodee
Pratea
Nazovistalna
Vrijednosti svih parcijalnih faktora za granina stanja uporabljivosti jednake su 1,0 (

*) Uestala kombinacija nije mjerodavna za drvene konstrukcije.
= 1,0) .
Tablica 8 Proraunske vrijednosti djelovanja u kombinacijama djelovanja za proraun graninih stanja

uporabljivosti (prema Tablici A1.4 Dodatka A norme HRN EN 1990:2002)
2.4.2 Proraunske vrijednosti svojstava materijala

Definicija proraunske vrijednosti Xd svojstva vrstoe materijala dana je sljedeim izrazom:
Xd
X
kmod k
(2.9)
Gdje je:
16
Xk
karakteristina vrijednost svojstva vrstoe
kmod
faktor izmjene kojim se uvaava uinak trajanja optereenja i sadraja vlage (na svojstvo
vrstoe i otpornost)7
parcijalni koeficijent za svojstva materijala i otpornost (tablica 9).
Proraunske vrijednosti svojstava krutosti dane su sljedeim izrazima:

Ed
Emean
(2.10)
Gd
Gmean
(2.11)
Gdje su:
Emean srednja vrijednost modula elastinosti
Gmean srednja vrijednost modula posmika
naveden u tablici 14.

Granino stanje nosivosti parcijalni koeficijenti za svojstva materijala i

otpornost
1
Osnovne kombinacije
1.1
Drvo i materijali na osnovi drva
1,3
elik u spojevima drvenih konstrukcija

za tapasta spajala u provjeri nosivosti na savijanje
1.2
1,1
za dijelove spoja napregnute vlakom i posmikom
1,25
Utisnute jeaste metalne spojne ploe
1,25
Izvanredne kombinacije
2
Parcijalni koeficijent M nije relevantan za granina stanja uporabljivosti (
1,0
M
= 1,0) .
Tablica 9 Vrijednosti parcijalnih koeficijenata M za svojstva materijala i otpornost (prema Tablici 2.3(HR)
Nacionalnog dodatka HR norme HRN EN 1995:2008/NA:2011)
2.4.3 Proraunske vrijednosti geometrijskih podataka

Geometrijske podatke za poprene presjeke i sustave treba usvojiti prema normama za
proizvode (EN*), kao nazivne vrijednosti, ili prema izvedbenom projektu. Proraunske vrijednosti
geometrijskih nesavrenosti odnose se na:
geometrijske nesavrenosti elemenata,
uinke konstrukcijskih nesavrenosti zbog proizvodnje ili podizanja tijekom

ugradnje,
nehomogenost materijala (kvrgavost, npr.)
17
2.4.4 Proraunske vrijednosti otpornosti
Rd
R
kmod k
(2.12)
Gdje je:
Rk
karakteristina vrijednost otpornosti
kmod
faktor izmjene kojim se uvaava uinak trajanja optereenja i sadraja vlage (na svojstvo
vrstoe i otpornost)
parcijalni faktor za svojstva materijala i otpornost (tablica 9)
2.5 Utjecaji djelovanja i okruenja
2.5.1 Openito
Djelovanja na drvene konstrukcije treba usvojiti prema nadlenim dijelovima norme EN 1991-1.
EN 1991-1-1:
EN 1991-1-3:
EN 1991-1-4:
EN 1991-1-5:
EN 1991-1-6:
EN 1991-1-7:
Teine, vlastite teine i pokretna optereenja

Optereenja snijegom
Djelovanja vjetra
Temperaturna djelovanja
Djelovanja tijekom izvoenja
Izvanredna djelovanja
Drvo je reoloki materijal pa u proraunu graninih stanja elemenata i spojeva drvenih

konstrukcija treba dodatno uvaiti i utjecaj koji trajanje djelovanja i sadraj vlage imaju na
mehanika svojstva (vrstoe i svojstva krutosti), a ne smiju se zanemariti ni uinci posrednih ili
neizravnih djelovanja koja su posljedica promjene sadraja vlage.
2.5.2 Razredi trajanja djelovanja

Pojam trajanja djelovanja odnosi se na uinak njegove stalnosti u odreenom razdoblje
uporabnog vijeka konstrukcije.
Dijagram 3 Trajanje djelovanja
Djelovanja se razvrstavaju u razrede trajanja optereenja na osnovi procjene tipine varijacije

djelovanja tijekom vremena (Tablica 10). Razvrstavanje optereenja u razrede trajanja
optereenja jest nacionalno odreeni parametar definiran u Nacionalnom dodatku norme HRN
EN 1995-1-1:2008/NA:2011. Neki primjeri takvog razvrstavanja navedeni su u Tablici 11.
18
Razredi trajanja
Trajanje djelovanja Primjeri razvrstavanja
djelovanja
Stalno
dulje od 10 godina
Vlastita teina
od 6 mjeseci do 10
Dugotrajno
Optereenja u skladitima
godina
od
1 tjedan do 6
Pokretna optereenja
Srednje
mjeseci
stropova
Kratko
krae od 1 tjedna
Vjetar i snijeg*) **)
Horizontalni udari u
Trenutno (vrlo kratko)
)
* kratkotrajno djelovanje, za konstrukcije smjetenepotpore
na nadmorskoj visini
1000m.
**) srednjetrajno djelovanje, za konstrukcije na nadmorskoj visini NMV > 1000m,
Tablica 10 Razredi trajanja djelovanja (Tablice 2.1 i 2.2 norme HRN EN 1995-1-1:2004)
Djelovanja
Razred
Vlastita optereenja
stalno
Vertikalna uporabna optereenja

Vertikalna, ravnomjerno raspodijeljena optereenja krovova, stropova i
stubita (ako u nastavku nije drugaije odreeno)
ravnomjerno raspodijeljeno optereenje za vodoravne ili do 1:20
nagnute krovove pri dugom zadravanju ljudi
stambene povrine i povrine za boravak
uredske prostorije, radne prostorije, prodajne prostorije, predvorja
predgotovljenih stropova ija je nosivost za vrijeme ugradnje mala, a
u tom su vremenu optereeni transportom betona

podovi koji se zbog mase poprenog presjeka samo opsluuju
skladita, tvornice i radionice, prilazi, prostori sa znatnim
okupljanjem ljudi
neprohodni krovovi (izuzee provedbe postupaka odravanja i
popravaka)
Vertikalno uporabno optereenje stubita i podesta
Vertikalno uporabno optereenje za prohodne terase, balkone, prilaze i
slino
Horizontalna uporabna optereenja
Horizontalna optereenja (od osoba) na ogradama, parapetima i
drugim konstrukcijama koje slue za ograivanje
Horizontalno optereenje za ostvarenje uzdune i poprene krutosti
Horizontalna udarna optereenja na stupove i zidove
srednje
srednje
srednje
kratko
kratko
dugo
kratko
kratko
kratko
kratko
1)
trenutno
Optereenje vjetrom (za objekte koji nisu podloni osciliranju)
kratko
Optereenje snijegom i ledom

karakteristino optereenje snijegom za nadmorsku visinu NMV
1000 m
1)
pripadnom
vertikalnom
djelovanju.
Odgovara
karakteristino
optereenje
snijegom
za nadmorsku visinu NMV <
1000 m
srednje
kratko
Tablica 11 Razvrstavanje optereenja u razrede trajanja djelovanja (prema Tablici 2.2(HR)

Nacionalnog dodatka HR norme, HRN EN 1995:2008/NA:2011)
19
Trajanje djelovanja utjee na proraunske vrijednosti vrstoe i otpornosti. U proraunu

graninih stanja nosivosti takav utjecaj uvaava se faktorom izmjene kmod ija vrijednost dodatno
ovisi o vrsti materijala i sadraju vlage u njemu (pripadnost razredu uporabe).
2.5.3 Razredi uporabe

Drvo je prirodni materijal i vlanost je njegovo vano i neizbjeno fiziko svojstvo. Tijekom
uporabnog vijeka konstrukcije uspostavlja se ravnotena vlanost u drvu ovisna o mikroklimi
okruenja. Poveanje sadraja vlage u drvu smanjuje proraunske vrijednosti vrstoe i
otpornosti te vrijednosti modula krutosti. Temeljna svrha uspostave sustava razreda uporabe
jest omoguiti povezivanje prorauna vrijednosti vrstoa i deformiranja s uvjetima okruenja.
Definicije razreda uporabe su sljedee (tablica 12):
Razred uporabe 1:
Sadraj vlage (postotak vlanosti) u materijalu odreen pri temperaturi od 20C i relativnoj
vlanosti zraka okruenja koja je svega nekoliko tjedana u godini vea od 65%. Prosjena
vlanost veine meke grae drva razvrstane u razred uporabe 1 nije vea od 12%.
Razred uporabe 2:
Sadraj vlage (postotak vlanosti) u materijalu odreen pri temperaturi od 20C i relativnoj
vlanosti zraka okruenja koja e svega nekoliko tjedana u godini premaiti 85%. Prosjena
vlanost veine meke grae drva razvrstane u razred uporabe 2 nije vea od 20%.
Razred uporabe 3:
Klimatski uvjeti okruenja izazivaju u materijalu sadraj vlage koji je vei od sadraja vlage u
razredu uporabe 2. Prosjena vlanost veine meke grae drva razvrstane u razred uporabe 3
prelazi 20%.
Razred uporabe
1
2
3
Ravnotena vrijednost vlanosti drva (higroskopska

ravnotea)
12 %
20 %
> 20 %
Tablica 12 Razredi uporabe za drvo i proizvode od drva / materijale na osnovi drva prema poglavlju 2.3.1.3
norme HRN EN 1995-1-1:2008.
Razvrstavanje konstrukcija u razrede uporabe nacionalno je odreeni parametar i predmet

Nacionalnog dodatka norme HRN EN 1995-1-1:2008/NA:2011. Sustav razreda uporabe
primjenjiv na drvene konstrukcije koje se izvode na podruju RH prikazan je u Tablici 13.
20
Ravnotena
vrijednost vlanosti
drva
12 %
20 %
20C i 85% relativne vlanosti

zraka koja smije biti prekoraena
samo dva (2) tjedna u godini
natkrivene
konstrukcije
> 20 %
uvjeti okruenja u kojima je

vlanost drva vea nego u razredu
uporabe 2
konstrukcije
izloene
atmosferilijama
Razred
uporabe
Mikroklima okruenja drvene

konstrukcije
20C i 65% relativne vlanosti
zraka koja smije biti prekoraena
samo dva (2) tjedna u godini
Primjer
okruenja
konstrukcije
grijani prostori
Tablica 13 Razvrstavanje konstrukcija u razrede uporabe (prema poglavlju 2.2 Nacionalnog dodatka norme
HRN EN 1995-1-1:2008/NA:2011)
2.6 Uinci utjecaja djelovanja i okruenja na svojstva materijala

2.6.1 Openito
Drvo je prirodni materijal i vlanost je njegovo vano fiziko svojstvo. Drvo je krt materijal i
posljedica odsustva sposobnosti preraspodjele naprezanja trenutan je slom izazvan gubitkom
nosivosti, odnosno dostizanjem proraunske otpornosti. Drvo je materijal ije je ponaanje
reoloko, puzanje potpomognuto uincima djelovanja produljenog trajanja i porastom sadraja
vlage smanjuje vrijednosti mehanikih svojstava vrstoe i krutosti te zato nepovoljno utjee na
otpornost i deformiranje. Treba razmotriti i uinke posrednih ili neizravnih djelovanja koja su
posljedica promjene sadraja vlage (deformiranja prouzroena skupljanjem ili bubrenjem).
Produbljena znanja o uincima svojstava i ponaanju materijala ugraena su u pravila svih
Eurokod normi nadlenih za proraun konstrukcija.
2.6.2 Uinci trajanja djelovanja i sadraja vlage na vrstou

Uinak trajanja djelovanja i sadraja vlage vlanosti na vrstou u provjerama graninih stanja
nosivosti treba uzeti u obzir faktorom izmjene, kmod. Zbog nepovoljnog utjecaja koji trajanje
djelovanja i vlanost imaju na vrstou, vrijednost ovog faktora manja je od jedinine. Izuzetak
su jedino uvjeti u kojima ravnotena vlanost materijala ne prelazi 12%, a trajanje djelovanja je
trenutno. Za elemente od masivnog i lijepljenog lameliranog drva, LVL-a i nekih tipova furnirskih
ploa izloenih trenutnom djelovanju, vrijednost ovog faktora vea je od jedinine i za razred
uporabe 2. Razmatranje trenutnih djelovanja nije, meutim, dio uobiajenih postupaka
mjerodavnih za proraun drvenih konstrukcija.
Za spojeve s dva drvena elementa razliitih reolokih svojstava, proraun otpornosti treba
provesti s geometrijskom sredinom faktora izmjene svakog takvog spojenog elementa, kmod:
21
kmod
(2.13)
kmod,1 kmod,2
Gdje je:
kmod,i
faktori izmjene za jedan (i = 1) i drugi element (i = 2).
2.6.2.1 Faktori izmjene vrstoe za razrede trajanja djelovanja i razrede uporabe
Kad proraunsku kombinaciju tvore djelovanja razliitog trajanja, proraunsku vrijednost

vrstoe treba odrediti na osnovi faktora izmjene kmod ija je vrijednost pridruena djelovanju
najkraeg trajanja. Vrijednosti faktora izmjene, kmod navedene su u sljedeoj tablici.
Materijal
Norma EN
Masivno drvo
EN 14081-1
Lijepljeno
lamelirano drvo
EN 14080
Lamelirana
furnirska graa /
LVL
EN 14374,
EN 14279
EN 636
Tip EN 636-1
Furnirske ploe
(Plywood)
Tip EN 636-2
Tip EN 636-3
EN 300
OSB/2
OSB ploe
(OSB)
OSB/3, OSB/4
OSB/3, OSB/4
EN 312
Tip P4, Tip P5
Ploe iverice
Tip P5
(Particleboard)
Tip P6, Tip P7
Tip P7
Ploe vlaknatice, EN 622-2
tvrde
HB.LA,
(Fibreboard,
HB.HLA 1 ili 2
HB.HLA1 ili 2
hard)
Razred
uporabe
Razred trajanja djelovanja

stalno
1
2
3
1
2
3
1
2
3
0,60
0,60
0,50
0,60
0,60
0,50
0,60
0,60
0,50
1
2
3
0,60
0,60
0,50
0,70
0,70
0,55
0,80
0,80
0,65
0,90
0,90
0,70
1,10
1,10
0,90
1
1
2
0,30
0,40
0,30
0,45
0,50
0,40
0,65
0,70
0,55
0,85
0,90
0,70
1,10
1,10
0,90
1
2
1
2
0,30
0,20
0,40
0,30
0,45
0,30
0,50
0,40
0,65
0,45
0,70
0,55
0,85
0,60
0,90
0,70
1,10
0,80
1,10
0,90
0,30
0,45
0,65
0,85
1,10
0,20
0,30
0,45
0,60
0,80
dugo- srednje- kratko trenutno

trajno
trajno
0,70
0,80
0,90
1,10
0,70
0,80
0,90
1,10
0,55
0,65
0,70
0,90
0,70
0,80
0,90
1,10
0,70
0,80
0,90
1,10
0,55
0,65
0,70
0,90
0,70
0,80
0,90
1,10
0,70
0,80
0,90
1,10
0,55
0,65
0,70
0,90
22

MBH.LA1 ili 2
srednjetvrde
(Fibreboard,
MBH.HLS1 ili 2
medium)
MBH.HLS1 ili 2
srednjetvrde, suhi
MDF.LA,
proces
MDF.HLS
MDF.HLS
(Fibreboard,MDF
)
1
1
2
0,20
0,20
0,40
0,40
0,60
0,60
0,80
0,80
0,45
1,10
1,10
0,80
0,20
0,40
0,60
0,80
1,10
0,45
0,80
Tablica 14 Vrijednosti faktora izmjene, kmod (prema Tablici 3.1 norme HRN EN 1995-1-1:2008 / EN 1995-11/A1:2008)
2.6.3 Uinci trajanja djelovanja i sadraja vlage na deformiranje

Puzanje je posljedica sadraja vlage u materijalu i trajanja djelovanja. Deformiranje puzanjem
se u proraunu graninih stanja uporabljivosti uzima u obzir faktorom deformiranja, k def, ija
vrijednost ovisi o vrsti materijala i razredu uporabe. Kombinacijskim faktorima
uzima se u
obzir utjecaj trajanja djelovanja na proraun.
Reolokom ponaanju drva svojstveno je poveanje deformiranja (progib elementa, pomak u
spoju i sl.) tijekom vremenskog razdoblja optereenosti koje je rezultat je utjecaja trajanja
djelovanja i sadraja vlage na promjenu srednjih vrijednosti mehanikih svojstava krutosti
(moduli elastinosti i posmika, Emean i Gmean) i promjenu vrijednosti modula klizanja u spojevima,
Kser.
U proraunu graninih stanja uporabljivosti zato treba razlikovati dvije faze deformiranja:
trenutno i konano deformiranje. Promjenu svojstava materijala bitnih za odreivanje vrijednosti
deformiranja treba uvaiti tako da se proraunske vrijednosti modula krutosti i modula klizanja
posebno definiraju za svako stanje deformiranja, kao: srednje vrijednosti (za trenutnu fazu) i
konane srednje vrijednosti (za konanu fazu deformiranja).
Za granino stanje uporabljivosti konstrukcije koja se sastoji od elemenata razliitih reolokih
svojstava, konane srednje vrijednosti modula krutosti i modula klizanja treba odrediti prema
sljedeim izrazima:
Emean,fin
Emean
(1 k def )
(2.14)
Gmean,fin
Gmean
(1 k def )
(2.15)
K ser ,fin
K ser
(1 k def )
(2.16)
Za granino stanje nosivosti, kad raspodjela krutosti elemenata u konstrukciji utjee na

raspodjelu unutranjih sila i momenata, konane srednje vrijednosti modula krutosti (elemenata)
i modula klizanja (u spojevima) treba odrediti prema sljedeim izrazima:
23
Emean,fin
Gmean,fin
K ser, fin
(1
Emean
2 k def )
(2.17)
(1
Gmean
2 k def )
(2.18)
K ser
(1
2 k def )
(2.19)
Gdje je:
Emean i Emean,fin
srednja i konana srednja vrijednost modula elastinosti
Gmean i Gmean,fin
srednja i konana srednja vrijednost modula posmika
Kser i Kser,fin
modul klizanja i konani modul klizanja
kdef
faktor deformiranja kojim se uzima u obzir uinak puzanja tj. vlanosti (razred uporabe) na
module krutosti
kombinacijski faktor za nazovistalne vrijednosti djelovanja koja e prouzroiti najvea
naprezanja u odnosu na vrstou, (za stalna djelovanja, 2 = 1)
Kad drveni elementi u spojevima imaju ista reoloka svojstva, konano deformiranje treba
proraunati sa sljedeom vrijednou faktora deformiranja, kdef:
k def
2 k def,i
(2.20)
Gdje su:
kdef,i
faktori deformiranja elemenata i, kdef,i = kdef,1 = kdef,2
Kad drveni elementi u spojevima imaju razliita reoloka svojstva, konano deformiranje treba
proraunati sa sljedeom vrijednou faktora deformiranja, kdef:
k def
(2.21)
k def,1 k def,2
Gdje su:
kdef,1 i kdef,2
faktori deformiranja elemenata i, kdef,1
kdef,2
2.6.3.1 Faktori deformiranja za razrede uporabe
Definicija faktora kdef u normi HRN EN 1995:2008, prema kojoj mu vrijednosti ne ovise o razredu
trajanja djelovanja, u skladu je s pravilima norme nadlenim za proraun trenutnih i konanih
deformiranja i njihovim preporuenim graninim vrijednostima. Definicija faktora k def usklaena
je i s normom HRN EN 1990:2002, odnosno pravilima za proraunske kombinacije za granina
stanja uporabljivosti i definiranim vrijednostima kombinacijskih faktora, . Vrijednosti faktora
24
deformiranja kdef kojim se uzima u obzir deformiranje puzanjem, tj. utjecaj vlanosti materijala
(pripadnost razredu uporabe), navedene su u sljedeoj tablici.
Materijal
Norma EN
Masivo drvo
EN 14081-1
Razred uporabe
1
2
3
0,60 0,80 2,00
Lijepljeno lamelirano drvo
EN 14080
0,60 0,80 2,00
Lamelirana furnirska graa / LVL EN 14374, EN 14279

EN 636
Tip EN 636-1
Furnirske ploe
(Plywood)
Tip EN 636-2
Tip EN 636-3
Materijal
OSB
Ploe iverice
(Particleboard)
Ploe vlaknatice, tvrde / HB

(Fibreboard, hard)
Ploe vlaknatice, srednjetvrde /
MBH (Fibreboard, medium)
Ploe vlaknatice, srednjetvrde,
suhi proces / MDF
(Fibreboard, medium dry)
Norma EN
EN 300
OSB/2
OSB/3, OSB/4
EN 312
Tip P4, Tip P5
Tip P5
Tip P6, Tip P7
Tip P7
EN 622-2
HB.LA
HB.HLA1 ili HB.HLA2
EN 622-3
MBH.LA1, MBH.LA2
MBH.HLS1, MBH.HLS2
EN 622-5
MDF.LA
MDF.HLS
0,60 0,80 2,00

0,80
0,80 1,00
0,80 1,00 2,50

Razred uporabe
1
2
3
2,25
1,50 2,25
2,25
2,25 3,0
1,50
1,50 2,25
2,25
2,25 3,00
3,00
3,00 4,00
2,25
2,25 3,00
Tablica 15 Vrijednosti faktora deformiranja, kdef (prema Tablici 3.2 norme HRN EN 1995-1-1:2008 / EN 1995-11/A1:2008)
2.7 Granina stanja i proraunske kombinacije djelovanja
U prethodnom tekstu navedena je podjela graninih stanja i dan pregled opih naela
prorauna koja vrijede za drvene konstrukcije. Proraun graninih stanja treba zasnovati na
proraunskim modelima konstrukcije i djelovanja pogodnim za razmatranje pojedinog graninog
stanja. Na tako prireenim modelima treba provjeriti nije li za usvojene proraunske vrijednosti
djelovanja, svojstava materijala i/ili geometrijskih podataka dolo do prekoraenja graninog
stanja. Provjere treba provesti za sve relevantne proraunske situacije i sluajeve optereenja i
to tako da se primijeni metoda parcijalnih faktora. U proraun graninih stanja treba razmotriti
mogua odstupanja djelovanja od smjera i poloaja djelovanja pretpostavljenih u modelu. Treba
25
uvaiti i sve relevantne utjecaje mehanikih svojstava na model, te utjecaje djelovanja i

okruenja na svojstva materijala i ponaanje materijala u vremenu.
2.7.1 Granina stanja nosivosti

Granina stanja nosivosti (ULS Ulitimate limit states) su ona stanja koja mogu prouzroiti slom
ili neki drugi oblik gubitka sigurnosti konstrukcije ili nekog njenog dijela i tako ugroziti sigurnost
ljudi. Granina stanja nosivosti razmatraju sigurnost ljudi i/ili konstrukcija i ona su stanja koja ili
neposredno prethode gubitku nosivosti ili je gubitak nosivosti konstrukcije ili bilo kojeg njenog
dijela ve nastupio. Pojednostavnjenja radi, umjesto stvarnog sloma konstrukcije, graninim
stanjem nosivosti moe se smatrati pojedino stanje gubitka nosivosti pa zato treba provjeriti
sljedea granina stanja:
gubitak ravnotee konstrukcije ili bilo kojeg njenog dijela koje se smatra krutim
tijelom (EQU),
otkazivanje prekomjernim deformiranjem koje moe prouzroiti mehaniku

nestabilnost, transforma-ciju konstrukcije ili nekog dijela konstrukcije u
mehanizam, oteenja i gubitak stabilnosti konstrukcije ili bilo kojeg njenog dijela,
ukljuujui i oslonce i temelje (STR),
otkazivanje prouzroeno umornou materijala ili drugim uincima ovisnim o

vremenu (FAT).
Posebnosti provjera graninih stanja nosivosti za drvene konstrukcije

Analizu konstrukcije treba provesti tako da se koriste sljedee vrijednosti svojstava krutosti:
Kad raspodjela krutosti elemenata konstrukcije u linearnoj elastinoj analizi

konstrukcije (teorija I. reda) ne utjee na raspodjelu unutranjih sila jer su svi
elementi konstrukcije od materijala istih reolokih svojstava, proraun treba provesti
sa srednjim vrijednostima modula krutosti.
Kad raspodjela krutosti elemenata konstrukcije u linearnoj elastinoj analizi

konstrukcije (teorija I. reda) utjee na raspodjelu unutranjih sila jer su elementi
konstrukcije su od materijala razliitih reolokih svojstava, proraun treba provesti s
konanim vrijednostima modula krutosti pri emu je mjerodavna konana vrijednost
ona vrijednost koju je prouzroilo djelovanje s prevladavajuim utjecajem na
naprezanja (najvee naprezanja u odnosu na odgovarajuu vrstou).
Kad se analiza konstrukcije provodi linearnom elastinom teorijom II. reda, pri
odreivanju proraunskih vrijednosti krutosti treba zanemariti trajanje djelovanja.
26
Klizanje u spojevima
U provjerama graninih stanja nosivosti treba usvojiti sljedei modul klizanja u spojevima, Ku:
Ku
2
K ser
3
(2.22)
Gdje su:
Kser - modul klizanja, za provjere graninih stanja uporabljivosti
Ku - modul klizanja, za provjere graninih stanja nosivosti
2.7.2 Granina stanja uporabljivosti

Granina stanja uporabljivosti (SLS Serviceability limit states) jesu ona stanja u kojima treba
razmotriti funkcioniranje konstrukcije ili njenih elemenata pri koritenju, udobnost ili mogunost
pojave nelagode korisnika u uvjetima uporabe i izgled graevina, pri emu su predmet
razmatranja pojave deformiranja ili pukotina, a ne sam estetski izgled graevine. Mogua
oteenja povrina ugraenih materijala i elemenata konstrukcije (stropovi, razdjelni zidovi,
zavrni slojevi itd.), treba predvidjeti i uskladiti ih s uporabnim zahtjevima, ali, jednako tako, ni
sam izgled deformiranog elementa ne smije izazivati osjeaj nelagode.
Provjere graninih stanja uporabljivosti zasnovane su na sljedeim kriterijima i razmatranjima:
nedopustivih deformiranja konstrukcije ili nekog njenog dijela koja mogu utjecati
na izgled, funkciju ili podobnost koritenja,
pojavu vibracija koje mogu ugroziti djelotvornost konstrukcije ili izazvati osjeaj
nelagode u ljudi,
pojavu oteenja koja su posljedica deformiranja i nepovoljno utjeu na izgled,

trajnost i funkciju konstrukcije
Treba razlikovati povratna i nepovratna granina stanja uporabljivosti.
Posebnosti provjera graninih stanja uporabljivosti za drvene konstrukcije
Deformiranja elemenata konstrukcije posljedica su uinaka djelovanja koja izazivaju unutranje

sile (uzdune sile, momenti savijanja) te pomake u spojevima i meusobnim vezama
elemenata. Kako je drvo reoloki materijal, utjecaj trajanja djelovanja i utjecaj okruenja na
vlanost materijala izazivaju promjene (srednjih) vrijednosti svojstava materijala bitnih za
proraun graninih stanja uporabljivosti i poveanje deformiranja tijekom vremena.
Prethodno je ve bilo reeno kako u proraunu treba razlikovati dvije faze deformiranja: trenutno
deformiranje i konano deformiranje. Konano deformiranje, ufin, moe se definirati kao trenutno
27
deformiranje uinst, uveano uinkom trajanja djelovanja i vlanosti na svojstva materijala koje se
u proraunu uvaava faktorom deformiranja, kdef i kombinacijskim faktorima i.
Vrijednosti trenutnih deformiranja, uinst, i konanih deformiranja, ufin, zato su razliite pa ih treba i
posebno odrediti. S obzirom da su razliite i granine vrijednosti trenutnih i konanih
deformiranja, u proraunu graninih stanja uporabljivosti zato treba primijeniti odvojene i
meusobno razliite kriterije provjera trenutnih i konanih deformiranja.
To znai da provjere graninog stanja uporabljivosti treba provesti za onu proraunsku situaciju
u kojoj e kriterij provjere graninog stanja uporabljivosti biti ogranienje vrijednosti konanog
deformiranja, ufin, kao i za onu proraunsku situaciju u kojoj e kriterij provjere biti ogranienje
vrijednosti trenutnog deformiranja, uinst.
Kad elementi ili dijelovi konstrukcije imaju razliita reoloka svojstva (puzanje), u proraunu
vrijednosti konanih deformiranja, svakom dijelu ili elementu konstrukcije treba pridruiti
odgovarajuu vrijednost modula krutosti. Ako su elementi ili dijelovi konstrukcije istih reolokih
svojstava (jednako se ponaaju pri puzanju), ukupnu vrijednost konanog deformiranja treba
odrediti sljedeim izrazom:
ufin
ufin,G
ufin,Q1
(2.23)
ufin,Qi
Gdje su:
konano deformiranje od stalnog djelovanja, G
ufin,G
ufin,Q1 konano deformiranje od vodeeg promjenjivog djelovanja, Q1
28
ufin,Qi ukupno konano deformiranje od svih prateih promjenjivih djelovanja, Qi

Pojedinane uinke stalnog i promjenjivih djelovanja treba odrediti prema sljedeim izrazima:
Konano deformiranje od stalnog djelovanja, G:

u fin,G
uinst,G (1 k def )
Konano deformiranje od vodeeg promjenjivog djelovanja u proraunskoj

kombinaciji, Q1:
u fin,Q1
(2.24)
uinst,Q1 (1
2,1 k def )
(2.25)
Konano deformiranje od prateih promjenjivih djelovanja u proraunskoj

kombinaciji, Qi, kad je i > 1:
ufin,Qi
uinst,Qi ( 0,i
2,i k def )
(2.26)
Gdje su:
kdef
i
faktor deformiranja kojim se uvaava utjecaj vlanosti (Tablica 15)

kombinacijski faktori (Tablica 1) kojima se uvaava uinak promjenjivog
djelovanja u proraunskoj kombinaciji
Simboli uinst,G; uinst, Q1 i uinst,Qi oznaavaju trenutna deformiranja od stalnog djelovanja, G,

vodeeg promjenjivog djelovanja, Q1 i prateih promjenjivih djelovanja, Qi.
Pri odreivanju proraunskih vrijednosti konanih deformiranja treba uskladiti zahtjeve koji se
odnose na posebnosti projektiranje drvenih konstrukcija prema normi HRN EN 1995:20088, ali i
one zahtjeve koji se odnose na definicije proraunskih kombinacija djelovanja i vrijede za sve
konstrukcije, a dane su u normi HRN EN 1990:20089.
Proraunsku vrijednost trenutnog deformiranja treba odrediti iz karakteristine kombinacije
stalnog djelovanja i svih promjenjivih djelovanja. Module krutosti elemenata treba usvojiti s
njihovim srednjim vrijednostima, Emean i Gmean koje su navedene u Tablicama od 2 do 6. U
spojevima treba usvojiti vrijednost modula klizanja, Kser. Kombinacijski faktor, 0,i, za utjecaj
prateih promjenjivih djelovanja u karakteristinoj kombinaciji treba odrediti prema Tablici 1.
Prema normi HRN EN 1990:2008, konana deformiranja su rezultat kombiniranja djelovanja
prema nazovistalnoj proraunskoj kombinaciji, a kako bi se pomirili zahtjevi normi HRN EN
1990:2008 i HRN EN 1995:2008 treba postupiti na sljedei nain:
Kad se za odreivanje vrijednosti konanog deformiranja koriste izrazi 2.23 2.26, u izrazu 2.34
za nazovistalnu kombinaciju treba izostaviti kombinacijski faktor 2,i.
2.7.3 Proraunske kombinacije djelovanja za granina stanja nosivosti

29
Proraunsku vrijednost uinka djelovanja, Ed, za svaki kritini sluaj optereenja treba odrediti
kombiniranjem djelovanja koja mogu djelovati istovremeno. Kad se razmatra granino stanje
oteenja ili mehanike nestabilnosti, opi oblik provjere graninog stanja nosivosti (STR),
prema normi EN 1990:2002 jest:
Ed
Rd
(2.27)
Gdje su:
Ed
proraunska vrijednost uinka djelovanja (unutranje sile, momenti ili rezul tante
unutranjih sila ili momenata)
Rd
proraunska vrijednost odgovarajue otpornosti ili sposobnosti nosivosti
vektora
Otpornost Rd za elemente drvenih konstrukcija ima znaenje proraunske vrstoe (f i,d)

korigirane faktorom izmjene, kmod za utjecaja trajanja djelovanja i vlanosti. U opem sluaju,
norma EN 1995-1-1:2004
norma EN 1990:2002
proraunska vrijednost otpornosti je funkcija proraunskih svojstava materijala, uinaka

djelovanja (odgovarajua naprezanja, npr.) i geometrijskih podataka, Rd = f Xi,d; Ei,d: ai,d .
Uestalost
Sigurnost
Ek
Ed
F
Uinak djelovanja, E
Rk
Rd
M
Otpornost, R
Slika 4 Preklapanje krivulja raspodjele vjerojatnosti uinaka djelovanja, E i odgovarajue otpornosti, R

(S Rd Ed )
30
Slika 5 Prikaz opeg oblika provjere graninog stanja nosivosti
Podruje sigurnosti prikazano je na slikama 4 i 5. Moe se definirati kao razlika odgovarajue

otpornosti, Rd i uinka djelovanja, Ed, (S = Rd Ed). Kako je drvo krt materijal, provjere graninih
stanja nosivosti elemenata svode se na usporedbu proraunskih vrijednosti naprezanja, i,d Ed
s proraunskom vrijednosti otpornosti, Rd. Opi oblik provjere graninog stanja nosivosti moe
se prikazati i na sljedei nain:
Karakteristina vrijednost
djelovanja, Fk 95%-fraktila
Karakteristina vrijednost
svojstva materijala (vrstoa),
Xk 5%-fraktila
Parcijalni faktor
Proraunska kombinacija
djelovanja parcijalni
koeficijent G, Q; faktori
kombinacije, i
Razred
trajanja
djelovanja
Razred uporabe
Faktor izmjene, kmod

Proraunska vrijednost
uinka djelovanja, Ed
otpornosti, Rd
Slika 6 Dijagram toka provjere graninog stanja nosivosti prema normi EN 1995-1-1:2004
Kombinacije djelovanja za granina stanja nosivosti treba odrediti prema sljedeim izrazima:
Osnovna kombinacija kombinacija djelovanja za stalne i prolazne proraunske

situacije:
G, j Gk, j "
" P P" " Q,1 Qk,1" "
j 1
Q,i
0,i Qk,i
i 1
(2.28)
Kombinacija djelovanja za izvanredne proraunske situacije:
Gk, j " " P" " A d " " ( 1,1 ili 2,1) Qk,1 " "
j 1
2,i Qk, i
i 1
(2.29)
Izbor izmeu 1,1Qk,1 ili 2,1Qk,1 ovisi o izvanrednoj proraunskoj situacijji (poar, udar i sl.).
Kombinacija djelovanja za potresne situacije:
Gk, j " " P" " AEd " "

j 1
(2.30)
2,i Qk, i
i 1
Gdje:
+,
i
F
oznaavaju kombinirati s i kombinacija uinaka od

vrijednosti kombinacijskog faktora (Tablica 1)
vrijednosti parcijalnih koeficijenata
djelovanja, Q (Tablica 2)
za stalna djelovanja, G i
Q,
za promjenjiva
31
2.7.4 Proraunske kombinacije djelovanja za granino stanje uporabljivosti

Prema normi EN 1990:2002, opi oblik provjere graninog stanja uporabljivosti jest:
Ed
(2.31)
Cd
Gdje su:
Ed
proraunska vrijednost uinka djelovanja koji se razmatra u provjeri graninog stanja

uporabljivosti i odreen je za odgovarajuu kombinaciju djelovanja (npr. proraunska
vrijednost trenutnog ili konanog progiba)
Cd
granina vrijednost uinka djelovanja koji se razmatra u provjeri graninog stanja

uporabljivosti (npr. granina vrijednosti trenutnog progiba ili konanog progiba).
Vrijednosti parcijalnih koeficijenata za djelovanja i svojstva materijala su jedinine, odnosno, F

= 1,0 i M = 1,0 jer se ovi faktori primjenjuju samo u proraunu graninih stanja nosivosti i nisu
relevatni za provjere graninih stanja uporabljivosti.
Kombinacije djelovanja za granina stanja uporabljivosti treba odrediti prema sljedeim
izrazima:
Karakteristina kombinacija djelovanja:
Gk, j " " P" " Qk,1" "

j 1
(2.32)
0,i Qk,i
32
i 1
Uobiajena kombinacija djelovanja u provjerama nepovratnih graninih stanja.

U provjerama graninih stanja uporabljivosti drvenih konstrukcija primjenjuje se za
odreivanje ukupne vrijednosti trenutnog deformiranja, uinst, odreene za doprinos stalnog i
svih promjenjivih djelovanja.
Uestala kombinacija djelovanja:
Gk, j " " P" " 1,1 Qk,1" "

j 1
2,i Qk,i
(2.33)
i 1
Kombinacija djelovanja uobiajena u provjeri povratnih graninih stanja. Ne primjenjuje se u

provjerama graninih stanja uporabljivosti drvenih konstrukcija.
Nazovistalna kombinacija:
Gk, j " " P" "

j 1
2,i Qk,i
(2.34)
i 1
Kombinacija djelovanja za dugotrajne uinke djelovanja i granina stanja uporabljivosti u

kojima se razmatra izgled (deformiranje, pukotine i sl.).
U provjerama graninih stanja uporabljivosti drvenih konstrukcija moe se primijeniti za
odreivanje konanih deformiranja, ufin.
Gdje su:
i - vrijednosti
kombinacijskog faktora (Tablica 1)
Gk,j - karakteristina vrijednost stalnog djelovanja

Qk,1 i Qk,i - karakteristine vrijednosti vodeeg i prateeg promjenjivog djelovanja
P - sila prednapinjanja (pravila za prednapinjanje elinih elemenata u drvenim konstrukcijama
dana su u normi EN 1993-1-11).
Pri odreivanju proraunskih vrijednosti trenutnog i konanog deformiranja treba primijeniti

najjednostavniji postupak:
Ukupnu proraunsku vrijednost trenutnog deformiranja odrediti tako da se uinci

stalnog i svih promjenjivih djelovanja odrede u skladu s izrazom za
karakteristinu kombinaciju djelovanja (izraz 2.32).
Proraunsku vrijednost konanog deformiranja treba odrediti koritenjem izraza

2.23 2.26, a vrijednosti faktora deformiranja, kdef i kombinacijskih faktora, i
treba usvojiti prema Tablici 15 i Tablici 1.
Tijek provjere graninih stanja nosivosti moe se prikazati i na sljedei nain:

Karakteristina
vrijednost djelovanja, Fk
95%-fraktila
Srednja vrijednost
karakteristinog svojstva
materijala (krutost), Xmean
Parcijalni koeficijent
Proraunska
kombinacija djelovanja
parcijalni koeficijenti
F = 1,
faktori kombinacije, i
= 1,0
Razred uporabe
Faktor deformiranja, kdef

uinka djelovanja, Ed
Granina vrijednost uinka

djelovanja, Cd
Slika 7 Dijagram toka provjere graninog stanja uporabljivosti prema normi EN 1995-1-1:2004
33
OSNOVE ANALIZE KONSTRUKCIJA
3.1 Opa naela
Norme za proraun konstrukcija osiguravaju prihvatljivu razinu pouzdanosti konstrukcije, ali

pravila dana u njima treba pravilno identificirati, protumaiti i primijeniti na razmatranu
proraunsku situaciju.
Proraun treba provesti primjenom pogodnog modela, po potrebi ga dopuniti i ispitivanjima, a u
njega ukljuiti sve varijable bitne za proraun. Kako bi se model mogao smatrao dovoljno tonim
za realno opisivanje ponaanje konstrukcije, treba sadravati sve podatke bitne za proraun,
pouzdanost tih podataka treba biti zadovoljavajua, a u model treba ukljuiti i zahtjeve vezane
za izvedbu konstrukcije.
Globalno ponaanje konstrukcije smije se smatrati elastinim, a uinke djelovanja na
konstrukciju treba odrediti na linearnom materijalnom modelu. Elasto-plastine metode
prorauna unutranjih sila u konstrukciji ili bilo kojem njenom dijelu treba primijeniti samo onda
kad duktilnost spojeva zaista omoguava preraspodjelu unutranjih sila u elementima.
U model prorauna unutranjih sila u konstrukciji ili bilo kojem njenom dijelu treba ukljuiti i
utjecaje deformiranja spojeva. Utjecaj krutih spojeva treba modelirati s odgovarajuom
rotacijskom ili translacijskom krutou, dok model s podatljivim spojevima treba jasno opisati
vezu vrijednosti klizanja i razine optereenja jer o tomu ovisi raspodjela unutranjih sila.
Analizu konstrukcije treba provesti za one modele djelovanja i svojstava materijala koji
odgovaraju razmatranom graninom stanju i proraunskoj situaciji, a treba ukljuivati sljedee:
provjere graninih stanja elemenata i/ili sklopova,
provjere stabilnosti glavnih elemenata ili dijelova konstrukcije,
provjere graninih stanja spojeva,
provjere globalne stabilnosti konstrukcije kao cjeline.
3.2 Analiza elementa i spojeva
Pravila dana u normama i metode prorauna elemenata ukljuuju utjecaje sljedeih

nesavrenosti:
geometrijske nesavrenosti (odstupanja osi elementa od ravnosti),
konstrukcijske nesavrenosti (nehomogenost materijala).
U provjerama nosivosti elemenata treba uzimati u obzir sva postojea oslabljenja njihovih
presjeka. Izuzetak se moe napraviti za sljedee sluajeve smanjenja povrine presjeka:
34
za oslabljenja avlima i vijcima za drvo promjera d 6 mm ako su ugraeni u

prethodno izbuene rupe,
za oslabljenja tlanih dijelova presjeka elementa ako su rupe za spajala

ispunjene materijalom (npr. elik) ija je krutost vea od krutosti osnovnog
materijala (npr. drvo).
Nosivost spojeva treba provjeriti i to za proraunske vrijednosti sila i momenata koje su

odreene u globalnoj analizi konstrukcije, a pojavljuju se izmeu spojenih elemenata. Analiza
spojeva treba obuhvatiti i ponaanje spojenih elemenata. Deformiranja spojeva (pomaci, rotacije
i sl.) moraju odgovarati vrijednostima koje su rezultat globalne analize konstrukcije.
3.3 Analiza sklopova
Analizu konstrukcija treba provesti na osnovu statikog modela koji dovoljno tono opisuje
ponaanje i uvjete oslanjanja konstrukcije. Posebno se to odnosi na sljedee sklopove:
reetkaste glavni nosai s kontinuiranim pojasnim elementima i reetkaste

spregovi,
lagane trokutaste reetkaste nosae s utisnutim jeastim metalnim spojnim

ploama ako se na njih moe primijeniti pojednostavnjena metoda prorauna
unutranjih sila i momenata savijanja,
ravninske okvire i lukove.
Za takve sklopove vano je pravilno definirati utjecaje koje na raspodjelu unutranjih sila i
momenata imaju poetna deformiranja elemenata, deformiranja elemenata i spojeva, kao i
ekscentriciteti u vorovima i na osloncima. Analizu nosivosti reetkastih sklopova treba provesti
prema linearno elastinoj teoriji I. reda, a u provjere nosivosti ukljuiti sve prethodno navedene
utjecaje na raspodjelu unutranjih sila i momenata.
Analizu nosivosti i stabilnosti ravninskih okvira i lukova treba provesti prema teoriji II. reda, a
uinak progiba na unutranje sile i momente razmotriti prema sljedeim pretpostavkama:
deformirani oblik sustava treba pretpostaviti tako da odgovara poetnim

deformiranjima,
poetna deformiranja treba odrediti tako da se kosi poloaj stupova u odnosu na

neoptereeno stanje definira kutom , a poetni ekscentricitet u sredini
deformirane osi elementa koja izmeu vorova ima oblika sinusoide, izjednai s
najveom vrijednou ekscentriciteta, e.
Najmanju vrijednost kuta
0,005 za h 5,0 m
treba odrediti u radijanima (luna mjera) kao:

(3.1)
35
0,005
5/h
za
h > 5,0 m
(3.2)
Najmanju vrijednost poetnog ekscentriciteta, e, treba odrediti kao:
0,0025 l
(3.3)
Gdje su:
h visina sustava ili duljina elementa, u m
l
duljina elementa, u m (slika 11)
Dokaz stabilnosti treba provesti prema teoriji II. reda jer se pri odreivanju otpornosti ovih
sustava moraju uzeti u obzir i dodatna naprezanja prouzroena poetnim nesavrenostima
materijala i geometrije. Ekscentricitet ili odstupanje geometrijske osi od elastinog teita
poprenog presjeka projektiranog i izvedenog konstruktivnog sustava moe biti posljedica
poetnih nesavrenosti pa se linearnom analizom II. reda simulira utjecaj stvarnih
nesavrenosti na nosivost i stabilnost presjeka. Analiza teorijom II. reda ukljuuje proraun
statikih utjecaja (dodatni momenti i sile) prouzroenih dodavanjem poetnih imperfekcija na
nedeformirani sustav i interaktivnu analizu time pobuenih elastinih deformacija.
Prednosti teorije II. reda jesu sljedee:
nije potrebno odreivanje kritinih naprezanja izvijanja i torzijskog izvijanja,
nije potreban proraun sila u spojevima prouzroenih nesavrenostima i izvijanjem

u obje ravnine,
nije potrebno odreivanje stabilizacijskih sila sustava ako je prethodno

napravljena trodimenzionalna simulacija grupe okvira i lukova
36
Nedeformirani sustavi
Simetrino deformirani optereeni sustavi
37
Nesimetrino deformirani optereeni sustavi
Slika 8 Primjer poetnih geometrijskih nesavrenosti okvira i lukova
4 OSNOVE PRORAUNA GRANINIH STANJA NOSIVOSTI

ELEMENATA
4.1 Opa naela prora cuna
Konvencija u oznaavanju glavnih osi elementa naznaena na slici 9 zajednika je svim

konstrukcijskim Eurokodovima. Os x-x je uzduna os koja za drvene elemente oznaava i
pravac pruanja vlakana. Os y-y je jaa os, a os z-z slabija os tromosti poprenog presjeka.
Slika 9 Koordinatni sustav elementa konvencija u oznaavanju osi i pravca pruanja vlakana
Provjere graninih stanja nosivosti treba razlikovati prema kriterijima nuno potrebnih uvjeta
primjene u nekoj proraunskoj situaciji i mogu se razvrstati u sljedee grupe:
38
1. Provjere presjeka napregnutih u jednom glavnom smjeru:
vlano napregnuti presjeci

a) presjeci napregnuti vlakom paralelno s vlakancima ili osnim vlakom napregnuti
presjeci
b) presjeci napregnuti vlakom okomito na vlakanca ili okomitim vlakom napregnuti
presjeci
tlano napregnuti presjeci

c) presjeci napregnuti tlakom paralelno s vlakancima ili osnim tlakom napregnuti
presjeci
d) presjeci napregnuti tlakom okomito na vlakanca ili okomitim tlakom napregnuti
presjeci
presjeci napregnuti savijanjem
presjeci napregnuti posmikom
presjeci napregnuti torzijom
2. Provjere kombinirano napregnutih presjeka:
presjeci napregnuti tlakom pod kutom na vlakanca
presjeci kombinirano napregnuti osnim vlakom i savijanjem
presjeci kombinirano napregnuti osnim tlakom i savijanjem

3. Provjere stabilnosti elemenata:
stupovi napregnuti tlakom i stupovi kombinirano napregnuti tlakom i savijanjem

a) tlani elementi provjera nosivosti ukljuuje provjeru izvijanja tlanog elementa
b) elementi kombinirano napregnuti tlakom i savijanjem provjera nosivosti ukljuuje
provjere izvijanja (prouzroeno tlanom silom) i bone torzijske stabilnosti elementa
(bono izvijanje prouzroeno savijanjem oko jae osi presjeka)
grede napregnute savijanjem ili grede kombinirano napregnute savijanjem i tlakom

c) presjeci napregnuti savijanjem provjera nosivosti ukljuuje provjeru bone torzijske
stabilnosti elementa (bono izvijanje prouzroeno savijanjem oko jae osi presjeka)
d) presjeci kombinirano napregnuti savijanjem i tlakom provjera nosivosti ukljuuje
provjere bone torzijske stabilnosti elementa (bono izvijanje prouzroeno
savijanjem oko jae osi presjeka) i izvijanja (prouzroeno tlanom silom)
4. Provjere zasjeenih elemenata:
elementi ija je visina smanjena kosim zasijecanjem pa u provjeri posmine nosivosti

presjeka treba razmotriti uinak popratne koncentracije naprezanja i poloaja
optereenog ruba presjeka
5. Provjere vrstoe sustava:
vrstoa elemenata, dijelova ili sklopova, jednoliko razmaknutih i bono povezanih u

sustav koji osigurava kontinuiranu raspodjelu optereenja, moe biti uveana zbog
uinka vrstoe sustava
Posebna grupa odnosi se na sljedee provjere:

6. Provjere presjeka greda promjenjive visine ili zakrivljenog oblika:
lijepljene lamelirane grede posebne geometrije kojima je svojstvena karakteristina

raspodjele naprezanja du osi i nelinearna raspodjela naprezanja po visini presjeka
a) jednostrane trapezne grede
b) dvostrane trapezne, sedlaste i zakrivljene grede
Provjere graninih stanja nosivosti treba primjenjivati na elemente od masivnog drva (PD
piljene, rezane i tesane graa) i lijepljenog lameliranog drva (LLD), gredne i ploaste elemente
od materijala na osnovi drva (LVL lamelirana furnirska graa s preteito duno usmjerenim
furnirima i ostali ploasti proizvodi od drva). U provedbi provjera graninih stanja nosivosti treba
primijeniti osnove prorauna dane u poglavlju 2, zajedno s podacima o svojstvima materijala i
proizvoda koji su navedeni u tablicama.
4.2 Presjeci napregnuti u jednom glavnom smjeru
Provjere graninih stanja nosivosti odnose se na presjeke izloene normalnom naprezanju

(vlakom, tlakom ili savijanjem) ili posminom naprezanju (posminim silama ili torzijom).
Provjere su primjenjive na elemente od masivnog drva, lijepljenog lameliranog drva ili proizvoda
39
na osnovi drva napregnute u smjeru samo jedne glavne osi. Popreni presjek elemenata je
konstantan, a smjer vlakanaca paralelan je s duljinom elementa.
4.2.1 Vlak paralelno s vlaknima

Drvo je krti materijal ija je vrstoa funkcija jednoliko napregnutog volumena elementa, pa je
otpornost osnim vlakom napregnutog elementa jednaka vrstoi najslabijeg vlakanca.
Slika 10 Tipian slom elementa napregnutog osnim vlakom
Provjeru otpornosti poprenog presjeka elementa napregnutog osnim vlakom tj, vlanom silom
paralelnom s vlaknima i hvatitem u teitu presjeka treba provesti prema sljedeem izrazu:
t,0,d
Ft,0,d
A net
ft,0,d
(4.1)
40
Gdje su:
t,0,d
proraunsko naprezanje vlaka paralelno s vlaknima (osni vlak)
Ft,0,d
proraunska osna vlana sila
Anet
neto plotina poprenog presjeka (plotina presjeka umanjena za plotinu oslabljenja,

Anet = A
ft,0,d
proraunska vrstoa vlaka paralelno s vlaknima
Stvarno oslabljenje plotine treba odrediti proraunom, a priblina vrijednost plotine

e iznositi do 20% plotine presjeka bez oslabljenja, A, ovisno o promjeru,
vrsti i broju redova spajala. Izuzetno, kad je uzrok oslabljenja presjeka ugradnja spajala manjeg
promjera u prethodno buene rupe, proraun oslabljenja moe se i izostaviti zbog smanjene
mogunosti lokalne pojave cijepanja drva u bliskoj okolini spajala10.
Ft,0,d
Ft,0,d
H
B
Slika 11 Element napregnut osnom vlanom silom
10
za oslabljenja avlima i vijcima za drvo promjera d 6 mm ako su ugraeni u prethodno izbuene rupe
4.2.2 Vlak okomito na vlakna

U provjeri otpornosti presjeka na vlak okomito na vlakna treba uvaiti utjecaj veliine elementa.
Vlana okomita naprezanja rijedak su sluaj naprezanja u ravnim elementima11. Pojava vlanih
okomitih naprezanja u njima rezultat je promjena vlanosti (prodor vlage iz vanjskog u unutranji
dio presjeka), izvedbe okomitih vlanih prikljuaka, stepenastog zasijecanja nosaa ili izvedbe
otvora12, pogotovo kad se oni nalaze u blizini leaja, a veih su dimenzija i otrih rubova.
Prekoraenje vrstoe okomitog vlaka prati stvaranje uzdunih pukotina u elementu. vrstoa
vlaka okomito na vlakanca vrlo je niska i za meko masivno drvo priblino iznosi tek trideseti dio
vrstoe vlaka paralelno s vlaknima (ft,90,k ft,0,k / 30, za meko drvo razreda vrstoe C24).
41
Ostatak presjeka za prihvat

posminih naprezanja i/ili
naprezanja okomitog vlaka.
Slika 12 Razvoj pukotina uslijed prekoraenja vrstoe okomitog vlaka zbog promjena vlage
11
za provjere vlanih okomitih naprezanja u lijepljenim lameliranim nosaima posebne geometrije i mjere ojaanja
podruja napregnutih okomitim vlakom, vidi poglavlje 4.5
12
vidi poglavlje 4.6

Slika 13 Posljedice prekoraenja vrstoe okomitog vlaka u okomitim prikljucima elemenata
4.2.3 Tlak paralelno s vlaknima

Provjeru otpornosti poprenog presjeka elementa napregnutog osnim tlakom tj, tlanom silom
paralelnom s vlaknima i s hvatitem u teitu presjeka treba provesti prema sljedeem izrazu:
c,0,d
Fc,0,d
A net
(4.2)
fc,0,d
Gdje su:
c,0,d
proraunsko naprezanje tlaka paralelno s vlaknima (osni tlak)

42
Fc,0,d
proraunska osna tlana sila
Anet
neto plotina poprenog presjeka (plotina presjeka umanjena za plotinu oslabljenja,

Anet = A A)13
fc,0,d
proraunska vrstoa tlaka paralelno s vlaknima
Fc,0,d
Fc,0,d
H
B
Slika 14 Element napregnut osnom tlanom silom bez izvijanja
Provjera otpornosti presjeka bez izvijanja karakteristina je za presjeke na krajevima tlanih

elemenata jer se element u tim presjecima smatra pridranim barem u jednoj ravnini izvijanja.
13
izuzetak se moe napraviti za oslabljenja tlanih dijelova presjeka elementa ako su rupe za spajala ispunjene
materijalom (npr. elik) ija je krutost veda od krutosti osnovnog materijala (npr. drvo), odnosno A net A.
Posljedica prikljuenja elemenata za pridranje jest sprjeavanje izvijanja tlanog elementa, ali i
oslabljenje presjeka na mjestu pridranja. Uinak oslabljenja (spajalima, limovima i sl.) na tlanu
otpornost presjeka nije presudan, ali se moe uvaiti, a proraunsko naprezanje odrediti s neto
povrinom poprenog presjeka, Anet.
Povjera je dostatna samo za one presjeke u kojima je tlanom elementu izvijanje sprijeeno ili
ga nema (kratki / zdepasti elementi). Za sve ostale presjeke du osi tlanog elementa obvezna
je provjera stabilnosti.
4.2.4 Tlak okomito na vlakna

Tlano naprezanje okomito na vlakanca karakteristino je za presjek na osloncima ravnih greda
i presjek elementa na koji se okomito prikljuuje element napregnut osnim tlakom. Osna tlana
sila u elementu koji prikljuuje izaziva okomita tlana naprezanja na povrini kontakta, u
presjeku elementa na koji se prikljuuje. Provjeru otpornosti tlaka okomito na vlakanca treba
provesti prema sljedeem izrazu:
Fc,90,d
c,90,d
A ef
k c,90 fc,90,d
(4.3)
Gdje su:
c,90,d
43
proraunsko naprezanje tlaka okomito na vlakna
Fc,90,d proraunska tlana sila okomita na vlakna

Aef
kontaktna plotina presjeka napregnutog okomitim tlakom gdje se stvarna duljina dodira,
l, na svakoj strani poveava za 30 mm, ali ne vie od a, l ili l1/2 (slika 16)
fc,90,d
proraunska vrstoa tlaka okomito na vlakna
kc,90
faktor kojim se uzima u obzir konfiguracija optereenja (raspodjela tlanih okomitih

naprezanja na duljini dodira l i rasprostiranje po dubini h presjeka elementa napregnutog
na plotini dodira Aef), utjecaj na cijepanje vlakanaca i stupanj tlanog defomiranja.
Slika 15 Primjeri okomitih tlanih prikljuaka i primjeri posljedica prekoraenja otpornosti na tlak okomito na
vlakna (oslonci i koncentrirana tlana optereenja)
4.2.4.1 Granine i proraunske vrijednosti faktora kc,90

Najmanja granina vrijednost faktora kc,90 u najnepovoljnijem sluaju jednaka je jedininoj, tj.
minkc,90 = 1,0. Najvea granina vrijednost faktora k c,90 ovisi o nainu oslanjanja grede (slika 19) i
materijalu, a za sljedee sluajeve moe se usvojiti kao:
Za elemente na kontinuiranim osloncima, uz pretpostavku da je l1 2h (slika 19.a):
kc,90 = 1,25 za masivno meko drvo

kc,90 = 1,5 za lijepljeno lamelirano meko drvo
Za elemente na diskretnim osloncima, uz pretpostavku da je l1 2h (slika 19.b):
kc,90 = 1,5 za masivno meko drvo

kc,90 = 1,75 za lijepljeno lamelirano meko drvo, pri emu je l 400 mm
Gdje su:
l
duljina kontaktne povrine, u mm
h visina nosaa, u mm.
44
a)
b)
Slika 16 Oslanjanje nosaa kontinuirani (a) i diskretni oslonci (b)
4.2.5 Savijanje
Provjeru otpornosti savijanog elementa treba provesti u presjeku s najveim naprezanjem na
savijanje, prema sljedeim izrazima:
m,y,d
fm,y,d
km
km
m,z,d
fm,z,d
m,y,d
m,z,d
fm,y,d
fm,z,d
(4.4)
(4.5)
Gdje su:
m,y,d
m,z,d
proraunska naprezanja savijanja oko glavnih osi presjeka: jae osi y-y i
slabije osi z-z
fm,y,d = fm,z,d = fm,z,d
proraunska vrstoa na savijanje
km
faktor oblika presjeka elementa kojim se uvaavaju uinci nehomogenosti

materijala i preraspodjele naprezanja u presjeku
Za poprene presjeke od punog drva, lijepljenog lameliranog drva i LVL-a:
km = 0,7 etvrtasti i pravokutni popreni presjeci
km = 1,0 ostali oblici poprenih presjeka
Za poprene presjeke od materijala na osnovi drva:
svi oblici poprenih presjeka.
km = 1,0
z
H
y
y
B
z
45
Slika 17 Karakteristini presjek elementa napregnutog savijanjem i prikaz sloma savijanjem
My
Mz
y
My z
Iy
Mz y
Iz
(y,z)
Slika 18 Raspodjela naprezanja u koso savijanom presjeku prema klasinoj linearnoj teoriji
U naknadnoj provjeri stabilnosti elementa treba ispitati mogunost nastupanja gubitka ravnotee
prije dostizanja proraunske otpornosti. Za karakteristine presjeke napregnute savijanjem zato
treba provjeriti i mogunost bonog torzijskog izvijanja tj. uinak stabilnosti savijanog elementa
na otpornost presjeka
4.2.6 Posmik
Provjera otpornosti karakteristinog presjeka elementa posmino napregnutog tako da je
komponenta posmika paralelna s vlaknima (slika 19 - lijevo) ili su obje komponente posmika
okomite na vlakna (slika 19 desno), treba zadovoljiti sljedei uvjet:
v,d
fv,d
(4.6)
Gdje je:
v,d
fv,d
proraunsko posmino naprezanje

proraunska vrstoa posmika
fv,d = 2 ft,90,d proraunska posmina vrstoa u sluaju kad su obje komponente posminog
naprezanja okomite na vlakna (rolling shear)
46
Slika 19 Posmino napregnuti elementi a) komponenta sile paralelna je s vlaknima i b) obje komponente
sile okomite su na vlakna (rolling shear)
Slika 20 Moduli posmika i posmino deformiranje presjeka
v,d
F
AI I
F
b L
v,d
T
A
47
Slika 21 Primjeri posminog naprezanja paralelno s vlaknima
Proraunsko posmino naprezanje od poprene sile za stvarnu irinu presjeka, b:
Opi oblik poprenog presjeka

v,d
Vd S
I b
(4.7)
Pravokutni popreni presjek dimenzija b h

v,d
Vd S
V
1,5 d
I b
A
(4.8)
Simboli u prethodnim izrazima:

Vd
proraunska poprena sila, u N
statiki moment stvarnog poprenog presjeka, u mm3
I; A
moment tromosti stvarnog poprenog presjeka, u mm4; plotina stvarnog poprenog

presjeka, u mm2
Za provjeru posmine otpornosti elementa na savijanje, treba uzeti u obzir utjecaj pukotina i
posmina naprezanja od poprene sile u prethodnim izrazima odrediti s proraunskom irinom
elementa, bef:
bef
(4.9)
k cr b
gdje je b stvarna irina odgovarajueg presjeka elementa, a kcr faktor pukotina.

Preporuene vrijednosti za kcr jesu:
kcr = 0,67
za masivno drvo i lijepljeno lamelirano drvo
kcr = 0,67
za ostale proizvode na osnovi drva u skladu s normama EN 13986 i EN 14374.
Ako na gornjem rubu nosaa djeluje koncentrirana sila F, njezin uinak na proraun poprene
sile moe se zanemariti ako je udaljenost hvatita sile F od ruba oslonca (slika 22) sljedea:
h, ako je h visina nosaa u osi oslonca,
hef, ako je neoptereeni rub nosaa zasjeen, a hef visina zasjeenog dijela nosaa
u podruju oslonca.
48
Slika 22 Uvjeti na osloncu za koje je zanemariv uinak koncentrirane sile F na poprenu silu
4.2.7 Torzija
Provjeru otpornosti torzijom napregnutog presjeka treba provesti prema sljedeem izrazu:
tor,d
k shape fv,d
(4.10)
Gdje je:
tor,d
fv,d
proraunsko torzijsko posmino naprezanje

proraunska vrstoa posmika
kshape faktor oblika presjeka napregnutog torzijskim momentom
Za okrugli popreni presjek
k shape
1,2
(4.11)
1,0
Za pravokutni popreni presjek
k shape
min
0,15
h
b
(4.12)
2,0
vea dimenzija pravokutnog poprenog presjeka
manja dimenzija pravokutnog poprenog presjeka
Faktor kv,shape odreen je na osnovu istraivanja koje su proveli Mhler i Hemner, a pokazala su
da je otpornost torzijski napregnutih presjeka vea nego otpornost posmikom napregnutih
presjeka.
tor,d
Mtor,d
Wp
49
Slika 23 Raspodjela torzijskih posminih naprezanja u pravokutnom poprenom presjeku
Prema teoriji elastinosti i izrazima koje su za razliite oblike presjeka odreditli Timoshenko i
Goodier, proraunska torzijska naprezanja i kut vitoperenja po jedinici duljine elementa imaju
sljedee vrijednosti:
Okrugli popreni presjeci polumjera r:

2 Mtor,d
tor,d
r3
2 Mtor,d
r4 G
Pravokutni popreni presjeci dimenzija b/h (b h):

Mtor,d
tor,d
k 2 h b2
2 Mtor,d
k1 h b 3 G
(4.13)
(4.14)
(4.15)
(4.16)
U prethodnim izrazima se vrijednost kuta vitoperenja po jedinici duljine elementa odnosi na

statiki odreene sustave. Simbol G oznaava modul posmika materijala. Vrijednosti faktora k 1 i
k2 dane su u Tablici 16.
h/
b
k1
0,141 0,166 0,177 0,196 0,211 0,229 0,249 0,263 0,281 0,291 0,298 0,307 0,312 0,330
k2
0,208 0,219 0,223 0,231 0,237 0,246 0,258 0,267 0,282 0,291 0,298 0,307 0,312 0,333
1,00 1,20 1,30 1,50 1,70 2,00 2,50 3,00 4,00 5,00 6,00 8,00 10,00
Tablica 16 Vrijednost faktora k1 i k2 za razliite odnose dimenzija pravokutnog poprenog presjeka
4.3 Kombinirano napregnuti presjeci
Provjere graninih stanja nosivosti vrijede za elemente napregnute kombiniranim djelovanjima ili
za elemente istovremeno napregnute u smjeru dviju ili vie glavnih osi. Provjere se primjenjuju
na elemente od masivnog drva, lijepljenog lameliranog drva ili proizvoda na osnovi drva iji je
popreni presjek konstantan, a smjer vlakana paralelan s duljinom elementa.
4.3.1 Tlak pod kutom na vlakna
50
Naprezanje tlakom pod kutom na vlakna elementa izazivaju tlana djelovanja koja istovremeno
nastupaju u smjeru dviju ili vie glavnih osi. Ovisno o kutu 0 < < 90 nagiba rezultante tlanih
naprezanja prema vlaknima, proraunska tlana vrstoa mijenja se od f c,0,d do fc,90,d.
Provjeru otpornosti presjeka napregnutog tlakom pod kutom
provesti prema sljedeem izrazu:
Fc,, d
c,, d
prema vlaknima elementa treba
(4.17)
k c, fc,0,d
Gdje je:
c, ,d
proraunsko tlano naprezanje pod kutom na vlakna
plotina napregnutog presjeka
fc,0,d
kc,
faktor smanjenja vrstoe tlaka paralelno s vlaknima ovisan o kutu nagiba naprezanja u
odnosu na vlakna i uinku okomitih tlanih naprezanja (faktor k c,90, poglavlje 4.2.4)
k c,
1
fc,0,d
k c,90 fc,90,d
(4.18)
2
sin
cos
Slika 24 Tlano naprezanje pod kutom na vlakna definicija i primjeri naprezanja
4.3.2 Kombinirano naprezanje osnim vlakom i savijanjem
Komponente normalnih naprezanja osnog vlaka i savijanja su u linearnoj interakciji pa im se

doprinosi mogu zbrojiti. Provjeru otpornosti presjeka kombinirano napregnutog savijanjem i
osnim vlakom (vlak paralelno s vlaknima) zato treba provesti prema sljedeem izrazu:
t,0,d
m,y,d
ft,0,d
fm,y,d
t,0,d
km
ft,0,d
km
m,z,d
fm,z,d
m,y,d
m,z,d
fm,y,d
fm,z,d
1,0
(4.19)
1,0
(4.20)
Gdje je:
proraunsko naprezanje osnog vlaka tj. vlaka paralelno s vlaknima
t,0,d
m,y,d
m,z,d
proraunska naprezanja savijanjem oko jae y-y i slabije z-z osi presjeka.
z
H
y
y
B
z
Slika 25 Primjeri presjeka kombinirano napregnutih savijanjem i osnim vlakom
51
Definicija i vrijednosti faktora oblika presjeka km kojim se uvaavaju uinci nehomogenosti

materijala i preraspodjele naprezanja i proraunskih naprezanja savijanja dane su u poglavlju
4.2.5. Definicija proraunskog naprezanja osnog vlaka dana je u poglavlju 4.2.1.
4.3.3 Kombinirano naprezanje osnim tlakom i savijanjem
Za svaki presjek napregnut kombinacijom osnog tlaka i savijanja treba prethodno utvrditi postoji
li mogunost gubitka stabilnosti izvijanjem od osne tlane sile i bonim torzijskim izvijanjem od
savijanja. Ako se potvrdi da presjek nema mogunost gubitka stabilnosti u pravcu glavnih osi
tromosti (odgovarajue je pridran u ravnini i izvan ravnine), dostatno je da provjera otpornosti
karakteristinog presjeka kombinirano napregnutog savijanjem i osnim tlakom (tlakom paralelno
s vlaknima) zadovolji sljedei uvjet:
2
c,0,d
m,y,d
fc,0,d
fm,y,d
km
m,z,d
fm,z,d
1,0
(4.21)
1,0
(4.22)
2
c,0,d
km
fc,0,d
m,y,d
m,z,d
fm,y,d
fm,z,d
Gdje je:
c,0,d
proraunsko naprezanje osnog tlaka tj. tlaka paralelno s vlaknima
m,y,d
proraunsko naprezanje savijanjem oko jae osi presjeka y-y
m,z,d
proraunsko naprezanje savijanjem oko slabije osi presjeka z-z
Definicija i vrijednosti faktora oblika presjeka km kojim se uvaavaju uinci nehomogenosti

materijala i preraspodjele naprezanja i proraunskih naprezanja savijanja dane su u poglavlju
4.2.5. Definicija proraunskog naprezanja osnog tlaka dana je u poglavlju 4.2.3.
z
H
y
y
B
z
Slika 26 Primjeri presjeka kombinirano napregnutih savijanjem i osnim tlakom
Nelinearnost odnosa komponenti naprezanja u interakcijskom izrazu za provjeru otpornosti

posljedica je pretpostavke o povoljnom utjecaju osnih tlanih naprezanja na plastifikaciju
presjeka. Provjeru stabilnosti treba provesti u svim presjecima du elementa kombinirano
napregnutog osnim tlakom i savijanjem u kojima je mogua pojava izvijanja i bonog torzijskog
izvijanja.
52
4.4 Stabilnost elemenata
Provjere stabilnosti obavezne su za elemente napregnute osnim tlakom, savijane elemente i

kombinirano napregnute elemente gdje u kombinaciji naprezanja prevladava ili osni tlak
(stupovi) ili savijanje (grede). Provjere otpornosti tako napregnutih elemenata od masivnog drva,
lijepljenog lameliranog drva i proizvoda na osnovi drva moraju sadravati provjere stabilnosti na
izvijanje prouzroeno tlanom silom i/ili provjere bone torzijske stabilnosti na savijanje.
Naprezanja savijanjem koja su posljedica poetne zakrivljenosti elementa, ekscentriciteta i time
prouzroenim deformiranjima treba pridodati naprezanjima od bilo kojeg bonog optereenja.
Provjere stabilnosti treba provesti s karakteristinim vrijednostima modula krutosti (E0,05 i G0,05).
Viliasto oslonjena prosta greda
(a)
Bono torzijsko izvijanje grede
(b)
Slika 27 Izvijanje tlanog stupa (a) i bono torzijsko izvijanje savijane grede (b)
53
Krovna
dijafragma
Slika 28 Uloga pridranja u osiguranju stabilnosti primjeri izvijanja u ravnini (u smjeru z-osi) i bonog
izvijanja (u smjeru y-osi)
4.4.1 Tlani stupovi i stupovi kombinirano napregnuti osnim tlakom i savijanjem
Provjera stabilnosti obavezna je za elemente napregnute osnim tlakom (paralelno s vlaknima)

kad su relativne vitkosti, odreene prema izrazima (4.23) i (4.24) za izvijanje u ravnini i za
bono izvijanje, rel,y > 0,3 i rel,z > 0,3.
rel,y
fc,0,k
c,crit,y
fc,0,k
E0,05
(4.23)
fc,0,k
rel,z
c,crit,z
fc,0,k
(4.24)
E0,05
Gdje su:
y
rel,y
rel,z
c,crit,y
vitkost i relativna vitkost za izvijanje u ravnini (savijanje oko jae osi presjeka
y-y i izvijanje u smjeru z-osi presjeka)
vitkost i relativna vitkost za bono izvijanje (savijanje oko slabije osi presjeka
z-z i izvijanje u smjeru y-osi presjeka)
c,crit,z
kritina naprezanja izvijanja u ravnini i bonog izvijanja
fc,0,k
karakteristina vrstoa tlaka paralelno s vlakancima
E0,05
karakteristini modul elastinosti paralelno s vlakancima (5%-na fraktila).
z
H
s k ,z
y
B
z
li,z
s k ,z
li,z
s k ,y
li,y
54
Slika 29 Razmaci pridranja tlanih elemenata i duljine izvijanja za izvijanje u ravnini, li,y i bonog izvijanja,
li,z
a)
b)
Slika 30 Primjeri tlanih i kombinirano napregnutih elemenata za koje je provjera stabilnosti obvezna a)
tlani stupovi i b) gornji pojas (kombinirano napregnut) i tlana ispuna reetki
Prema poznatim definicijama teorije elastinosti, vitkosti za izvijanje u ravnini,

izvijanje, z, jesu:
li,y
y
iy
li,z
iz
i bono
li,y
A
Iy
(4.25)
li,z
A
Iz
(4.26)
Gdje su:
li,y
duljina izvijanja u ravnini (savijanje oko jae osi presjeka y-y i izvijanje u smjeru z-osi
presjeka), u mm
li,z
duljina bonog izvijanja (savijanje oko slabije osi presjeka z-z i izvijanje u smjeru y-osi
presjeka), u mm
iy i I y
polumjer tromosti, u mm i moment tromosti, u mm4 pri savijanju oko jae osi presjeka y-y
iz i Iz
polumjer tromosti, u mm i moment tromosti, u mm4 pri savijanju oko slabije osi presjeka
z-z
A plotina poprenog presjeka, u mm2
Iz opih izraza i statikih veliina presjeka, za pravokutni popreni presjek dimenzija b/h vrijedi:
li,y
y
li,y
0,289 h
l
12 i,z
b
li,z
0,289 b
12
iy
li,z
iz
55
li,y
(4.27)
(4.28)
Preporuljive granine vitkosti tlanih elemenata pri izvijanju u obje ravnine jesu:
glavni elementi konstrukcije
max
= 120
sekundarni elementi konstrukcije (npr. ispuna sprega)
max
= 120 150
Kad je element napregnut osnim tlakom ili je kombinirano napregnut osnim tlakom i savijanjem,
a relativne vitkosti pri izvijanju su rel,y > 0,3 i rel,z > 0,3, utjecaj stabilnosti elementa na otpornost
treba provjeriti za obje glavne osi presjeka, prema sljedeim izrazima koji ukljuuju uinke II.
reda:
c,0,d
k c,y fc,0,d
c,0,d
k c,z fc,0,d
m,y,d
fm,y,d
km
km
m,z,d
fm,z,d
m,y,d
m,z,d
fm,y,d
fm,z,d
(4.29)
(4.30)
Gdje su:
proraunsko naprezanje osnim tlakom (paralelno s vlaknima)
c,0,d
fc,0,d
m,y,d
m,z,d
( 0)
proraunska naprezanja savijanja oko jae osi y-y i slabije osi z-z
fm,y,d = fm,z,d = fm,d
proraunska vrstoa savijanja
kc,y
faktor izvijanja, za izvijanje u ravnini u smjeru z-osi presjeka
kc,z
faktor izvijanja za bono izvijanje u smjeru y-osi presjeka
km
faktor oblika savijanog presjeka (vidi poglavlje 4.2.5).
Faktori izvijanja kc,y i kc,z ovise o pripadnim relativnim vitkostima. Posredno ovise i o materijalu tj.
utjecaju ravnosti elementa na izvijanje (odstupanja osi elementa od ravnosti ima ogranienje).
Faktore izvijanja treba odrediti prema sljedeim izrazima:
1
k c,y
k 2y
ky
(4.31)
2
rel,y
k c,z
kz
k 2z
2
rel,z
(4.32)
Gdje su:
ky
0,5 1
( rel,y
0,3)
2
rel,y
(4.33)
kz
0,5 1
( rel,z 0,3)
2
rel,z
(4.34)
Faktorom
uvaava se uinak ravnosti elementa pri izvijanju:
= 0,2
za puno drvo (PD)
= 0,1
za lijepljeno lamelirano drvo (LLD) i lamelirano furnirsko drvo (LVL).
Vitkosti graninih vrijednosti imaju nepovoljan utjecaj na stabilnost elementa i otpornost

presjeka. Za vitke elemente treba dodatno provjeriti odstupanja izvijene osi od ravnosti i
usporediti ga s graninim vrijednostima odstupanja. Odstupanje osi elementa duljine L od
ravnosti treba odrediti u sredini razmaka oslonaca i pritom zadovoljiti sljedea ogranienja
(najvee vrijednosti odstupanja glavne uzdune osi elementa od ravnosti):
elementi od masivnog drva
L/300
elementi od lijepljenog lameliranog drva i LVL-a
L/500
56
Pribline vrijednosti faktora izvijanja kc,y i kc,z, ovisne o vitkostima izvijanja u ravnini i bonog
izvijanja, y i z, mogu se odrediti prema dijagramu na slici 31.
kc,y ; kc,z
Slika 31 Dijagram ovisnosti faktora izvijanja kc,y i kc,z i odgovarajuih vitkosti pri izvijanju,
Provjere stabilnosti tlanih stupova (stupovi napregnuti osnim tlakom tj. paralelno s vlakancima)
i stupova kombinirano napregnutih osnim tlakom i savijanjem mogu se izostaviti jedino u sluaju
kad su obje relativne vitkosti, za izvijanje u ravnini i za bono izvijanje, rel,y 0,3 i rel,z 0,3 jer
se tada element moe smatrati kratkim elementom i/ili elementom zdepastog presjeka.
Provjere otpornosti takvih elementa treba provesti prema poglavlju 4.2.3, za elemente
napregnute tlakom paralelno s vlakancima (bez provjere izvijanja) i poglavlju 4.2.5, za elemente
kombinirano napregnute osnim tlakom i savijanjem (bez provjere izvijanja i bonog torzijskog
izvijanja).
4.4.2 Savijane grede i grede kombinirano napregnute savijanjem i osnim tlakom

Provjeru bone torzijske stabilnosti treba obavezno provesti za grede napregnute momentom
My koji presjek savija oko jae osi, y-y (savijanje od vertikalnih djelovanja) i za grede napregnute
kombinacijom momenta savijanja oko jae osi, My i osne tlane sile, Nc.
Relativna vitkost pri savijanja, rel,m ovisi o mehanikim svojstvima materijala i bonoj torzijskoj
stabilnosti elementa (torzijsko izvijanje u smjeru y-osi pri savijanju oko jae osi presjeka y-y).
Odreuje se prema sljedeem izrazu:
fm,k
rel,m
(4.35)
m,crit
Gdje su:
fm,k
m,crit
karakteristina vrstoa savijanja

kritino naprezanje savijanja koje se odreuje prema klasinoj teoriji stabilnosti, odnosno
sljedeem izrazu
My,crit
m,crit
Wy
E0,05 Iz G0,05 Itor

lef Wy
(4.36)
57
Gdje su:
My,crit
kritini moment savijanja oko jae osi presjeka y-y pri kojem element dostie
graninu bonu torzijsku stabilnost, u Nmm
Wy
moment otpora presjeka pri savijanju oko jae osi y-y, u mm3
E0,05 i G0,05
karakteristini moduli krutosti, u N/mm2
Iz
moment tromosti presjeka pri savijanju oko slabije osi z-z, u mm4
Itor
torzijski moment tromosti presjeka, u mm4
E0,05 Iz
savojna krutost presjeka pri savijanju oko slabije osi z-z, u Nmm2
G0,05 Itor
torzijska krutost presjeka, u Nmm2
lef
proraunska duljina savijanja s bonim torzijskim izvijanjem (slika 32), odreena

u Tablici 16, u mm, ovisna o konfiguraciji optereenja i uvjetima na osloncima.
Prema klasinoj teoriji stabilnosti, kritini moment My,crit treba odrediti kao:
My,crit
lef
(E0,05 Iz ) (G0,05 Itor )
(4.37)
Torzijski moment tromosti za pravokutni popreni presjek dimenzija b/h:

b3 h
Itor
(4.38)
Torzijska konstanta pravokutnog poprenog presjeka:

1
1 0,63
3
b
h
0,052
b
h
(4.39)
Kritino naprezanje savijanja m,crit za meko drvo crnogorice pravokutnog poprenog presjeka
dimenzija b/h (b h) moe se odrediti prema sljedeem izrazu:
m,crit
0,78 b 2
E0,05
h lef
(4.40)
Proraunska duljina savijanja lef ovisi o vrsti i poloaju optereenja u odnosu na teite presjeka,
te oslanjanju i bonom pridranju nosaa s obzirom na bonu torzijsku krutost (slika 32).
Vrijednosti proraunske duljine savijanja mogu se odrediti prema Tablici 16 u kojoj dani omjeri
lef/l vrijede za optereenja u teitu presjeka i grede torzijski kruto oslonjene na rasponu l.
58
Tip grede
Jednostavno
oslonjena
Konzola
a
lef / l a
Tip optereenja
Konstantni moment
1,0
Jednoliko kontinuirano optereenje
0,9
Koncentrirana sila u sredini raspona
0,8
Jednoliko kontinuirano optereenje
0,5
Koncentrirana sila na slobodnom kraju
0,8
Omjer proraunske duljine lef i raspona l vrijedi za elemente sa sprijeenom torzijskom

rotacijom na osloncima i optereene u teitu. Kad optereenje djeluje na tlanom rubu
grede, smije se lef poveati s 2h, a za optereenje na vlanom rubu grede smije se
umanjiti s 0,5h.
Tablica 16 Omjer proraunske duljine savijanja i raspona grede lef/l (prema Tablici 6.1 norme HRN EN 1995-11:2008)
4.4.2.1
Savijane grede
Provjeru stabilnosti greda napregnutih momentom savijanja My oko jae osi presjeka y-y
(moment savijanja od vertikalnih djelovanja) treba provesti prema sljedeem izrazu:
m,d
k crit fm,d
(4.31)
Gdje su:
m,d
fm,d
kcrit
proraunsko naprezanje savijanja

proraunska vrstoa savijanja
faktor kojim se uzima u obzir utjecaj bonog torzijskog izvijanja na smanjenje
vrstoe savijanja
z
H
s k ,z
lef
sl k,z
ef
s k ,y
B
z
Slika 32 Bono torzijsko izvijanje grede savijane oko jae osi presjeka y-y i bona pridranja na razmaku lef
59
Poetna odstupanja osi savijanog elementa duljine L od ravnosti, odreena u sredini raspona
elementa, ne smiju prijei granine vrijednosti koje vrijede za sve elemente s potencijalnim
problemom stabilnosti:
elementi od punog drva
L/300
elementi od lijepljenog lameliranog drva i LVL-a
L/500
Za grede s poetnim odstupanjem od ravnosti, faktor k crit ovisi o relativnoj vitkosti savijanja,
rel,m:
1
k crit
1,56 0,75
1
2
rel,m
rel,m
za
0,75
rel,m
za
0,75
rel,m
za 1,4
1,4
(4.42)
rel,m
Ako je bono izvijanje sprijeeno na cijeloj duljini grede, a na osloncima je sprijeena torzijska
rotacija, vrijednost faktora smanjenja vrstoe savijanja zbog bonog torzijskog izvijanja moe
se usvojiti kao jedinina, kcrit = 1,0. U tom sluaju greda se moe smatrati stabilnom na bono
torzijsko izvijanje i nepromijenjene otpornosti savijanog presjeka.
S obzirom da na relativnu vitkost savijanja utjee i odnos dimenzija nosaa (b/h, za pravokutne
presjeke, npr.), za visoke punostijene glavne nosae, vrijednost faktora k crit treba odrediti
proraunom. Pribline vrijednosti mogu se oitati s dijagrama 4.
60
a)
b)
kcrit
rel,m
c)
d)
Dijagram 4 Ovisnost faktora kcrit o omjeru lef / b za: a) meko masivno drvo, b) tvrdo masivno drvo, c)
lijepljeno lamelirano drvo razreda GL 24 (k) i d) relativnoj vitkosti savijanja, rel,m
4.4.2.2
Grede kombinirano napregnute savijanjem i osnim tlakom
Na slici 37 dana je usporedba provjera za elemente kombinirano naprezane savijanjem samo

oko jae osi presjeka i osnim tlakom. Usporedba vrijedi pod uvjetom da je bono torzijsko
izvijanje sprijeeno ili se ne moe pojaviti tj. onda kad su relativna vitkost izvijanja i faktor
smanjenja vrstoe savijanja, rel,m 0,75 i kcrit = 1. Iz dijagrama usporedbe slijedi da se u tom
sluaju za omjer m,y,d / fm,d 0,7 moe primijeniti elastina teorija interakcije, a provjeru provesti
prema izrazu (4.30) u poglavlju 4.4.1.
61
Dijagram 5 Usporedba provjera za kombinirano djelovanje osne tlane sile (

osi ( m,d) pod uvjetom da je kcrit = 1
c,d
c,0,d)
i savijanja oko jae
Ako je relativna vitkost pri savijanju oko jae osi presjeka rel,m > 0,75 tj. faktor kcrit < 1,0,
stabilnost greda kombinirano napregnutih momentom savijanja My oko jae osi y-y i osnom
tlanom silom Nc treba zadovoljiti sljedei uvjet:
m,d
k crit fm,d
c,0,d
k c,z fc,0,d
(4.43)
62
Simboli su definirani i u prethodnim poglavljima:

m,d
i fm,d
c,0,d
i fc,0,d
proraunsko naprezanje i proraunska vrstoa savijanja

proraunsko naprezanje i proraunska vrstoa tlaka paralelno s vlakancima
kcrit
faktor kojim se uzima u obzir utjecaj bonog torzijskog izvijanja (u smjeru y-osi
poprenog presjeka) na smanjenje vrstoe savijanja
kc,z
faktor bonog izvijanja zbog osne tlane sile (savijanje oko osi z-z i izvijanje u
smjeru y-osi poprenog presjeka).
4.5 Proraun presjeka elemenata promjenjivog presjeka ili zakrivljenog oblika
Poglavlje se odnosi na tipske, slobodno oslonjene lijepljene lamelirane grede posebne

geometrije, odnosno jednostrane i dvostrane trapezne grede ija je visina presjeka promjenjiva
po rasponu, a os u cijelosti ravna, te zakrivljene i sedlaste grede ija je uzduna os kombinacija
pravca i krivulje, visina presjeka na ravnom dijelu osi konstantna ili promjenjiva, a tjeme
zaobljeno ili ne.
Preduvjet projektiranja ovih lameliranih nosaa jest poznavanje utjecaja geometrije i tehnologije
proizvodnje na njima svojstvenu raspodjelu naprezanja koja se du raspona mijenja se od
presjeka do presjeka, promjenu naprezanja po visini presjeka i pojavu normalnih naprezanja
okomito na vlakna koja nije svojstvena gredama paralelnih pojaseva i jednostavne geometrije.
Sloeno stanje naprezanja i nelinearnu raspodjelu naprezanja po visini karakteristinih presjeka
mogue je opisati nizom faktora kojima se korigiraju inae jednostavne provjere naprezanja s
linearnom raspodjelom po visini poprenog presjeka, obiajene za lamelirane nosae
konstantne visine presjeka i ravne uzdune osi. Ovakav pojednostavnjen pristup u proraunu
zasnovan je na teoriji anizotropnih ploa. Statike sheme tipskih oblika su jednostavne
(slobodno oslonjeni nosai), meutim, svaki ozbiljniji proraun ovakvih nosaa zahtijeva FE
statiku analizu odgovarajueg modela i analizu globalne stabilnosti cijele konstrukcije.
4.5.1 Openito
Kad to zahtijeva proraunska situacija i kombinacija optereenja, primjenjuju se odgovarajui
dijelovi poglavlja 4.3 i 4.4. Komponentu normalnog naprezanja prouzroenu osnom silom treba
proraunati prema izrazu:
N,d
Nd
A
(4.44)
gdje su:
N,d
proraunsko osno naprezanje
Nd
proraunska osna sila
plotina presjeka.
63
4.5.2 Jednostrane trapezne grede

Trapezna geometrija grede postie se kosim zasijecanjem lamela, a sloeno stanje naprezanja
na zasjeenom rubu posljedica je prevladavajueg utjecaja savijanja nelinearne raspodjele po
visini presjeka te prateih osnih normalnih naprezanja i posminih naprezanja paralelno s
vlaknima.
Proraunska naprezanja savijanja na ravnom rubu koji je paralelan s pravcem polaganja lamela
tj. vlaknima, m,0,d, i koso zasjeenom rubu nosaa (rub pod kutom na vlakanca), m, ,d, treba
odrediti prema sljedeim izrazima:
m,0,d
m,, d
My,d
6 My,d
Wy
b h2
(4.45)
gdje su:
My,d i W y
proraunski moment savijanja i moment otpora pri savijanju presjeka oko jae osi
y-y
bih
irina i visina presjeka
(1) Presjek
Slika 33 Jednostrane trapezne grede oblik i raspodjela naprezanja savijanja u presjeku
Provjera nosivosti savijanog presjeka na ravnom rubu grede treba zadovoljiti sljedei uvjet:
fm,d.
m,0,d
(4.46)
Provjera nosivosti savijanog presjeka na koso zasjeenom rubu grede treba zadovoljiti uvjet:
k m,
m, ,d
fm,d
(4.47)
gdje su:
fm,d
proraunska vrstoa na savijanje
vlakna (fm,
,d
= km, fm,d).
Vrijednost faktora k ovisi o poloaju zasjeenog ruba (izvodnice) i predznaku normalnih osnih
naprezanja pa je treba odrediti prema sljedeim izrazima:
za koso oslabljen vlani rub grede (koso zasijecanje lamela na donjem rubu grede i
savijanje presjeka pozitivnim momentom):
k m,
1
fm,d
0,75 fv,d
tan
fm,d
ft,90,d
(4.48)
tan2
za koso oslabljen tlani rub grede (koso zasijecanje lamela na gornjem rubu grede i
savijanje presjeka pozitivnim momentom):
k m,
1
fm,d
1,5 fv,d
tan
fm,d
fc,90,d
(4.49)
tan2
Provjeru nosivosti na savijanje treba provesti u karakteristinom presjeku x-x gdje su

proraunska naprezanja savijanja najvea, a udaljenost ovog presjeka od oslonca s niom
visinom ha < hap grede raspona l za simetrino optereenje moe se priblino odrediti kao:
64
l
hap
ha
(4.50)
1
Visina karakteristinog presjeka x-x moe se za simetrino optereenje, odrediti priblinim

izrazom kojim se uzima u obzir odnos visina presjeka nad osloncima, ha i hap (sljeme):
hx
2 hap
.
hap
1
ha
(4.51)
4.5.3 Dvostrane trapezne grede, zakrivljene i sedlaste grede
Poglavlje se odnosi na tipske dvostrane grede od lijepljenog lameliranog drva i/ili lamelirane
furnirske grae (LVL). Kad je visina grede na dijelovima s pravastom uzdunom osi
promjenjiva (trapezni oblik postie se kosim zasijecanjem lamela), proraunska naprezanja
savijanja i odgovarajue provjere nosivosti ravnog i zasjeenog ruba grede treba provesti prema
poglavlju 4.5.2. Treba zadovoljiti i sve potrebne zahtjeve za kombinirano naprezanje savijanjem
i osnom silom, stabilnost (poglavlje 4.4) i ostale odgovarajue zahtjeve iz poglavlja 4.2 i 4.3.
65
Slika 34 Dvostrana simetrina trapezna greda definicija podruja sljemena
Provjeru nosivosti na savijanje ravnog i koso zasjeenog ruba grede u karakteristinom

presjeku x-x treba provesti prema izrazima (4.46) i (4.47). Presjek x-x takoer je i presjek
nosaa za koji naknadno treba provesti i dokaz nosivosti na savijanje s provjerom stabilnosti
nosaa, u skladu s poglavljem 4.4.
Kako bi se smanjio nepovoljan uinak kosog zasijecanja rubova na sloeno stanje naprezanja,
nagib kosog ruba se u odnosu na ravni rub nosaa tj. rub paralelan pravcu polaganja lamela,
treba ograniiti na max.10 . Ovo ogranienje vrijedi za sve tipske oblike lameliranih nosaa
promjenjive visine presjeka, bez obzira na oblik njihove uzdune osi.
Slika 35 Zakrivljena i sedlasta greda pune visine u sljemenu definicija podruja sljemena
4.5.3.1 Oblikovanje greda posebne geometrije i karakteristini presjeci

Karakteristini presjek x-x dvostranih trapeznih greda
66
Provjeru nosivosti na savijanje treba provesti u karakteristinom presjeku x-x s najveim

proraunskim naprezanjima savijanja. Udaljenost ovog presjeka od oslonca simetrino
optereenih trapeznih greda ravnog intradosa i simetrinog oblika (slika 36), kao i visina grede u
karakteristinom presjeku x-x mogu se priblino odrediti iz odnosa visina presjeka na osloncima
i u sljemenu kao:
x
l ha
.
2 hap
hx
ha ( 2
(4.52)
ha
).
hap
(4.53)
Udaljenost presjeka x-x od oslonca simetrino optereenih trapeznih greda ravnog intradosa
nesimetrinog oblika (slika 36) i visina grede u tom presjeku, hx, mogu se priblino odrediti kao:
x
l1
hap
ha
l
2 1 1
l
(4.54)
hap
hx
ha
2 ha
hap
ha
l1
l
.
l1
1 2
l
1
(4.55)
qd
max
qd
e
max
67
Slika 36 Dvostrani simetrini i nesimetrini trapezni nosai ravnog intradosa s R
Oblikovanje zakrivljenih i sedlastih greda

U usporedbi s trapeznim gredama s polumjerom zakrivljenosti R
, ovakvi geometrijski oblici
u praksi se rjee primjenjuju kao slobodno oslonjeni nosai. Zbog kompliciranije geometrije
zahtjevniji su za proraun i izvedbu, te osjetljiviji na pojavu dodatnih naprezanja koja su rezultat
zakrivljenosti lamela tijekom proizvodnje, kao i mjerodavnom utjecaju zakrivljenog podruja u
sljemenu na nosivost grede kao cjeline. Oblikovanje ovih greda (slike 35 i 37) tehnoloki je
znatno kompliciranije, ne samo zato to im se os u podruju sljemena oblikuje umetanjem
krivulje polumjera R > 0, ve i zato to broj faza i nain lijepljenja lamela utjeu na statiku
visinu i nosivost presjeka u podruju sljemena (puna ili reducirana visina zakrivljenog podruja
greda). Odnos debljine lamela i polumjera zakrivljenosti ruba grede u podruju sljemena vaan
je i zbog znaajnog uinka na savijanje u zakrivljenom podruju nosaa.
Najvei popreni nagib ovih greda ograniava se na kut 25 , pri emu za sedlaste grede ija
je visina presjeka promjenjiva zbog razliitih kutova nagiba ekstradosa,
, postoji i
dodatno ogranienje za razliku ovih kutova,
10 . Ovaj uvjet rezultat je injenice da se
lamele, u opem sluaju, polau paralelno s jednom od izvodnica grede ime se na suprotnoj
izvodnici javlja uinak koso zasjeenog ruba, pa se ogranienjem razlike nagiba izvodnica
ublaava nepovoljan utjecaj koji koso oslabljenje ima na vrijednost komponenta sloenog stanja
naprezanja. U praksi se sedlasti oblici lameliranih greda zakrivljenog intradosa mogu izvoditi i
tako da im je statika visina presjeka u podruju sljemena smanjena (nasaeno tjeme grede), ali
uvijek konstantna u cijelom podruju zakrivljenosti (zakrivljenost je koncentrina). Visina grede
izvan podruja zakrivljenosti moe biti promjenjiva ili konstantna, ali se zbog smanjenja statike
visine podruja sljemena u proraunu razmatraju kao zakrivljene grede zaobljenog tjemena.
Geometrija ovih greda uvjetuje paljivije odreivanje proraunskih kombinacija djelovanja, a
koljenasti oblik uzdune osi i vei popreni nagib ine nesimetrini utjecaj vjetra obaveznim
sastavnim dijelom proraunskih kombinacija djelovanja. U tom sluaju, jedino FE modeliranje i
analiza mogu proizvesti realne vrijednosti naprezanja u karakteristinim presjecima nosaa.
Provjere nosivosti su, slijedom i karakterom, naelno jednake provjerama koje je treba provesti
za trapezne grede ravnog intradosa, no razlike proizlaze upravo iz znatno sloenije geometrije,
kao i posebnih zahtjeva oblikovanja nosaa u podruju oslonaca. Raspodjela naprezanja po
visini presjeka izrazito je nelinearna i posljedica sloenog stanja naprezanja. Provjera progiba
(granino stanje uporabljivosti) obavezno ukljuuje i odreivanje potrebnog horizontalnog
pomaka pokretnog oslonca koji je, izmeu ostalog, posljedica oblika i nagiba tj. nadvienja
uzdune osi u odnosu na spojnicu oslonaca.
68
Slika 37 Zakrivljene grede konstantnog presjeka oblikovanje uzdune osi
4.5.3.2 Podruje sljemena dvostranih trapeznih, zakrivljenih i sedlastih greda

Za podruje sljemena ovih tipskih oblika greda obvezne su provjere nosivosti na savijanje i
okomiti vlak. Okomita normalna naprezanja posljedica su savijanja i rezultantnih sila u podruju
napregnutog volumena. Predznak okomitih normalnih naprezanja ovisi o poloaju zakrivljenog
ruba nosaa i optereenja, tj. predznaku momenta savijanja.
Slika 38 Teorijsko tumaenje pojave okomitih vlanih naprezanja u zakrivljenom elementu konstantnog
presjeka pri djelovanju pozitivnog momenta savijanja
Naprezanja okomitog vlaka u podruju sljemena treba proraunati u gredama i ravnog (rin
,
slika 34) i zakrivljenog intradosa (rin > 0, slika 35) naprezanim pozitivnim momentom savijanja.
S ekonomskog stajalita, zakrivljeni i sedlasti nosai (slika 35) zakrivljenog intradosa su puno
skuplji izbor, a dodatne trokove mogu izazvati i nekad neizbjene konstruktivne mjere ojaanja
napregnutog volumena u podruju sljemena koje je zona, po ove grede vrlo neugodnih, vlanih
naprezanja okomito na vlakna. Sedlasti nosai s otrim prijelomom ekstradosa u sljemenu na
ovu su pojavu daleko osjetljiviji od nosaa iji je ekstrados u podruju sljemena zaobljen ili se
takvim tretira u statikom proraunu.
Slika 39 Raspodjela vlanih okomitih naprezanja zbog savijanja u sedlastim gredama
69
Slika 40 Dijagrami naprezanja posmika i savijanja u sedlastoj i gredi s paralelnim izvodnicama
70
Slika 41 Zone karakteristine za provjere naprezanja okomitog vlaka i posmika
Provjera nosivosti na savijanje

Provjeru nosivosti na savijanje u podruju sljemena dvostranih trapeznih, zakrivljenih i sedlastih
greda (slike 34 i 35) treba provesti u karakteristinom presjeku visine hap, prema izrazu:
m,ap,d
k r fm,d
(4.56)
Proraunsko naprezanja savijanja nelinearne je raspodjele po visini presjeka u sljemenu i treba

ga odrediti prema izrazu koji vrijedi za sve tipske oblike dvostranih nosaa posebne geometrije:
m,ap,d
kl
6 Map,d
(4.56)
2
b hap
gdje su:
kl
k1 k 2
hap
R
k3
hap
R
k4
hap
R
(4.57)
k1 1 1,4 tan ap
5,4 tan2 ap
(4.58)
k2
0,35 8 tan ap
(4.59)
k3
0,6 8,3 tan ap 7,8 tan2 ap
(4.60)
k4
6 tan2 ap
(4.61)
rin 0,5 hap
(4.62)
Map,d
proraunski moment savijanja u sljemenu
hap
visina presjeka u sljemenu grede
irina presjeka grede
rin
polumjer zakrivljenosti intradosa (unutranjeg ruba) grede

kut tangente na koso zasjeeni ekstrados (vanjski rub) u sljemenu (za presjek visine hap).
ap
Ovisno o obliku grede, za kut
ap,
u sve gore navedene izraze treba uvrstiti sljedee vrijednosti:
ap
=0
za grede zaobljenog tjemena (zakrivljene i sedlaste grede smanjene statike

visine u sljemenu, odnosno sedlaste grede s nasaenim tjemenom)
ap
>0
za sedlaste grede s otrim prijelomom ekstradosa u tjemenu (puna statika visina

presjeka u sljemenu nalijepljeno tjeme, ali tako da je pokrivenost zakrivljenih
lamela osigurana s najmanje dvije ravne lamele).
Zakrivljenost lamela tijekom proizvodnje moe izazvati dodatna naprezanja pa pri nepovoljnom
odnosu polumjera zakrivljenosti na unutranjem rubu nosaa, rin, i visine lamele, t, pa je kr faktor
smanjenja proraunske vrstoe savijanja i vrijednosti su mu sljedee:
za dvostrane trapezne nosae s ravnim lamelama (rin

kr
)
(4.63)
za zakrivljene i sedlaste nosae (rin > 0)
kr
za
rin
t
240
r
0,76 0,001 in
t
za
rin
t
240
(4.64)
Provjera nosivosti na vlak okomito na vlakanca

Provjera nosivosti presjeka hap napregnutog vlakom okomito na vlakanca u podruju sljemena
dvostranih greda ravnog i zakrivljenog intradosa treba provesti za najvee proraunsko
naprezanje vlaka okomito na vlakanca, t,90,d i zadovoljiti sljedei uvjet:
71
(4.65)
k dis k vol ft,90,d
t,90,d
Faktorima kvol i kdis uzima se u obzir uinci oblika, materijala i veliine napregnutog volumena V
podruja sljemena te nelinearnost raspodjele okomitih normalnih naprezanja zbog zakrivljenosti.
Vrijednost faktora volumena kvol kojim se u proraun uvodi utjecaj veliine volumena podruja u
sljemenu treba odrediti ovisno o materijalu, prema sljedeem izrazu:
1,0
k vol
V0
V
za masivno drvo
(4.66)
0,2
za l ijepljeno lamelirano drvo i LVL s duno usmjerenim furnirima
Faktor kdis14 kojim se uzima u obzir uinak raspodjele naprezanja u podruju sljemena, odreuje
se kao:
1,4 za dvostrane trapeznei zakrivljene grede

k dis
(4.67)
1,7 za sedlastegrede
Ostale oznake i simboli iz izraza (4.65) imaju sljedee znaenje:
ft,90,d
proraunska vrstoa vlaka okomito na vlakanca
V0
usporedni volumen, V0 = 0,01 m3
napregnuti volumen podruja sljemena, u m3, ija vrijednost ne smije biti prelaziti 2/3
ukupnog volumena grede, Vb (V 2 Vb / 3).
72
Provjeru nosivosti za kombinirani vlak okomito na vlakanca treba provesti prema izrazu:
t,90,d
fv,d
k dis k vol ft,90,d
1,0
(4.68)
gdje su:
d
proraunsko posmino naprezanje
t,90,d
proraunsko vlano naprezanje okomito na vlakanca
fv,d
proraunska posmina vrstoa.
Najvee proraunsko naprezanje vlaka okomito na vlakna u sljemenu treba proraunati prema
sljedeem izrazu:
14
kdis = 1,4
za sedlaste grede s nasaenim tjemenom (smanjena statika visina podruja sljemena);
kdis = 1,7
za sedlaste grede s nalijepljenim tjemenom (puna statika visina podruja sljemena).
6 Map,d
t,90,d
(4.69)
2
b hap
gdje su:
Map,d
proraunski moment savijanja u sljemenu koji izaziva vlana naprezanja paralelno s

vlaknima
irina presjeka u sljemenu
hap
visina presjeka u sljemenu.
Faktorom k se u proraun okomitog vlanog naprezanja zbog savijanja vlakana uvode utjecaji
nelinearnosti raspodjele naprezanja po visini presjeka i zakrivljenosti podruja, hap / R. Za sve
dvostrane grede pravaste i koljenaste osi, prema sljedeem izrazu:
k5
k6
hap
R
k7
hap
(4.70)
gdje su:
73
k5
0,2 tan ap
k6
0,25 1,5 tan ap
k7
2,1tan ap
ap
(4.71)
2,6 tan2 ap
4 tan2 ap
(4.72)
(4.73)
kut tangente na koso zasjeeni ekstrados (vanjski rub) u sljemenu (presjek visine h ap)
Odnos 0,1 hap / R < 0,5 oznaava veliku zakrivljenost osi u podruju sljemena. U tom se
podruju zakrivljenosti pribline vrijednosti faktora kl i k , kojima se u proraun naprezanja
savijanja i vlaka okomito na vlakanca uvodi nelinearnost raspodjele naprezanja po visini
poprenog presjeka u sljemenu, zakrivljenosti naprezanog podruja i oblika nosaa, mogu
odrediti i iz dijagrama 5.
Dijagram 5 Ovisnosti faktora kl i k o zakrivljenosti i kutu tangente na koso zasjeeni rub grede (
sljemenu
ap)
Ojaanje okomitim vlakom napregnutog podruja sljemena
S obzirom na izrazito malu nosivost drva na vlak okomito na vlakanca koja, usporedbe radi, za
razred vrstoe masivnog drva C24 iznosi ft,90,k = f,t,0,d / 30, provjera nosivosti na vlak okomito na
vlakanca, mjerodavni je kriterij provjere i esto presudan za neekonomino dimenzioniranje
greda koljenaste osi. Konstruktivna mjera za poboljanje nosivosti na vlak okomito na vlakanca i
uravnoteenje ovog kriterija s ostalim provjerama jest ublaavanje zakrivljenosti podruja
sljemena poveanjem polumjera zakrivljenosti to svakako utjee i na promjenu oblika grede.
Zamjena tomu jesu mjere ojaanja zakrivljenog podruja grede koje se protee cijelim
podrujem sljemena. Mogua rjeenja, primjenjiva i u sanacijama, jesu sljedea ojaanja:
samonareznim vijcima za drvo, ulijepljenim ili uvrtanim ipkama s navojem
lijepljenim bonim vezicama od furnirskih ploa ili LVL-a
Zahtjev na oba tipa ojaanja jest preuzimanje cjelokupnih vlanih naprezanja okomito na
vlakanca.
74
Slika 42 Prikazi mjera ojaanja zakrivljenog podruja: armiranje vijcima za drvo i ulijepljenim ili uvrtanim
ipkama s navojem (gore) i lijepljenim bonim vezicama (furnirske ploe ili LVL)
75
Slika 43 Raspored ojaanja (radijalno na vlakanca, u smjeru naprezanja) i ugradnja
U normi EN 1995-1-1:2004 nisu dana pravila prorauna ojaanja okomitim vlakom napregnutih
podruja i oekuje se da e ih sadravati idua generacija norme. Smjernice za proraun koji se
zasniva na zajednikom radu lameliranog presjeka (sudjeluje u nosivosti) i ojaanja ulijepljenim
navojnim ipkama i bonim drvenim vezicama mogu se pronai u normi DIN EN 1995-1-1:2008.
.
a)
b)
Slika 44 Ojaanja ulijepljenim ili uvrtanim navojnim ipkama (a) i lijepljenim bonim vezicama pritisak
lijepljenja pojaava se avlima, trnovima ili vijcima za drvo (b)
4.6 Zasjeene grede

76
Posljedica oslabljenje zasijecanjem elementa jest koncentracija naprezanja u zasjeenom
podruju iji se utjecaj na vrstou mora uzeti u obzir. Uinak koncentracije naprezanja smije se
zanemariti samo u sljedeim sluajevima:
kad presjek nije savijan i izloen je samo osnim vlanim ili tlanim naprezanjima
(paralelno s vlakancima),
kad je nagib koso zasjeenog vlanog ruba savijanog elementa blai od 1: i =

1:10, tj. i 10 pri emu vrijednost i = 10 priblino odgovara kutu zasijecanja od
6 (slika 45 - lijevo)
kad je koso zasjeeni element savijan negativnim momentom koji e prouzroiti

tlano naprezanje donjeg ruba (slika 45 - desno).
a)
b)
Slika 45 Savijanje zasjeenog podruja a) vlana naprezanja i b) tlana naprezanja
4.6.1 Grede zasjeene na osloncu

Za grede pravokutnog presjeka pri emu su vlakanca paralelna s duljinom elementa, posmino
naprezanje na zasjeenom osloncu treba proraunati sa smanjenom, proraunskom visinom hef
(vidi sliku 46).
Slika 46 Koso zasijecanje grede u podruju oslonca a) na vlanom rubu i b) na tlanom rubu
Provjeru otpornosti posmino napregnutog presjeka nad osloncem grede treba provesti prema
sljedeem izrazu:
d
1,5 Vd
b hef
(4.74)
k v f v,d
gdje su Vd i fv,d proraunska poprena sila i proraunska posmina vrstoa, a faktor smanjenja
posmine vrstoe, kv definiran je kao:
Za grede zasjeene na strani suprotnoj od oslonca (slika 47 lijevo, tlano

napregnut rub)
kv = 1,0
(4.74)
Za grede zasjeene na strani na kojoj je oslonac (slika 47 desno, vlano

napregnut rub)
1,0
kv
kn 1
min
h
(1
1,1i1,5
h
0,8
x
h
(4.75)
1
nagib zasijecanja (slika 51.a);
visina grede, u mm;
udaljenost hvatita reakcije na osloncu do ugla zasijecanja (preporuena

vrijednost u odnosu na punu visinu grede, h, jest x < 0,4h)
77
hef
preporuena vrijednos omjera pune i proraunske visine jest 0,5.
h
Faktor energije sloma materijala i koncentracije naprezanja, kn ima sljedee vrijednosti:
4,5 za LVL
kn
(4.76)
za masivno drvo
6,5 za lijepljeno lamelirano drvo
Stepenasta zasijecanja u podruju oslonca treba izbjegavati jer izaziva visoku koncentraciju
naprezanja i vrlo nepovoljno sloeno stanje naprezanja (slika 47). Vrijednosti faktora kv,90
odreene na osnovi ispitivanja i teorije mehanike sloma u tom su sluaju vrlo niske. Time se
smanuje rizik od razvoja uzdunih pukotina koje su posljedica prekoraene otpornosti presjeka
na vlak okomito na vlakanca.
78
Slika 47 Sloeno stanje naprezanja i razvoj pukotina u stepenasto zasjeenom podruju oslonca
Konstruktivna mjera prevencije sloma jest izvedba kosog zasjeka. Kad se takvo rjeenje ne
moe primijeniti, stepenasti zasjek treba ublaiti zaobljenjem otrog ruba iji radijus ne bi smio
biti manji od 25mm (slika 48).
Slika 48 Konstruktivne mjere promjenom oblika zasjeenog podruja
Slika 49 Postupci ojaanja stepenastog zasjeka
79
Ojaanja vijcima (a) nemaju uinka jer skupljanje i puzanje izazivaju gubitak naprezanja u
vijcima radi ega bi ih trebalo uestalo pritezati. Ulijepljene ipke (b) ili vijci za drvo (najbolje
samonarezni) su djelotvornije rjeenje prihvaanja okomitih vlanih naprezanja, sprjeavaju
skupljanje, ali se nakon suenja drva mogu pojaviti pukotine. Uinak avlanih elinih ploa (c)
znaajno se smanjuje nakon pojave pukotina Najbolji uinak imaju furnirske (krino uslojeni
furniri) ili LVL vezice (d) bono lijepljene za drvo pri emu pritisak ljepljenja mogu pojaati avli
ili vijci. Slinu djelotvornost imaju i ojaanja staklenim vlaknima (e) i (f) pri emu su takva
rjeenja estetski bolja od furnirskih vezica jer su transparentna i izgledaju kao deblji nanos laka
(za sada nemaju raireniju primjenu).
Sloeno stanje naprezanja pri stepenastom zasijecanju ine visoke vrijednosti naprezanja
okomitog vlaka i posmika pri emu je drvo materijal niske posmine vrstoe i vrlo niske
vrstoe okomitog vlaka koja je iznimno osjetljiva na promjenu volumena tj. veliinu presjeka.
Dodatan problem izvedbe ovakvih rjeenja stvaraju promjene vlanosti. Time izazvana
deformiranja pridonose porastu vlanih okomitih naprezanja i pojaavaju rizik od sloma koji je
trenutan i progresivan (uzdune pukotine). Uinak slian stepenastom zasijecanju ima i izvedba
upljina u drvenim elementima.
Ojaanja prihvaaju sveukupno okomito vlano naprezanje
a)
b)
Slika 50 Postupci ojaanja a) ulijepljeni vijci za drvo ili ipke s navojem i b) obostrano lijepljene LVL ili
krino uslojene furnirske ploe
4.7 vrstoa sustava
Pojam vrstoa sustava odnosi se na vrstou drvene konstrukcije u kojoj niz slinih, jednoliko
rasporeenih elemenata (dijelova ili sklopova) zajedniki prihvaa optereenje. Realno je
oekivati da svojstva drvenih ili na drvu zasnovanih elemenata sustava variraju ak i onda kad
su elementi od materijala razvrstanog u isti razred vrstoe. To znai da nee svi elementi
sustava biti one karakteristine vrstoe koja se usvaja u proraunu elementa kad on
samostalno prihvaa optereenje. Elementi loijih svojstava imaju manju krutost pa u usporedbi
s elementima boljih svojstava, u sustavu prihvaaju i manja optereenja.
Moe se, meutim, pretpostaviti da je vrstoa sustava, kombinirana od vrstoa svih
elemenata, vea nego zbroj vrstoa pojedinanih elemenata. Kad je nekoliko slinih
elemenata, dijelova ili sklopova rasporeeno na jednakom razmaku i bono povezano u sustav
koji jami kontinuiranu raspodjelu optereenja, tada se svojstvo vrstoe svakog elementa u
sustavu moe uveati faktorom vrstoe sustava, ksys.
Ako sustav za kontinuiranu raspodjelu optereenja ima sposobnost prijenosa optereenja sa
svakog elementa na njemu susjedni element s kojim je bono povezan, vrijednost faktora
vrstoe sustava moe se usvojiti kao ksys = 1,1. U provjeri otpornosti sustava treba pretpostaviti
da sva djelovanja traju kratko. Vrijednosti faktora ksys za lamelirane drvene ploe ili stropove
treba usvojiti prema dijagramu 6.
Uinak faktora vrstoe sustava ksys na vrijednosti proraunskih vrstoa:
f i,d
f
k mod k h k sys i,k
savijanje, vlak paralelno s vlakancima
(4.77)
80
fi,d
f
k mod k sys i,k
posmik, vlak i tlak okomito na vlakanca
(4.78)
Za krovne reetke rasporeene na osnom rasteru od najvie 1,2 m moe se pretpostaviti da e

obraene krovne letve, podronice ili krovni paneli koji ih bono povezuju, biti u stanju predati
optereenje sa svake reetke nosaa na njemu susjedni, ako elementi sustava za raspodjelu
djelovanja kontinuirano prelaze preko najmanje dva polja, a vorovi su meusobno izmaknuti.
Legenda:
1 avlane ili vijcima
za drvo spojene lamele
2 Prednapete ili zalijepljene lamele
Broj optereenih lamela
Dijagram 6 Faktor vrstoe sustava ksys za lamelirane ploe od masivnog drva i lijepljene lamelirane elemente
81
4.8 Granina stanja uporabljivosti
4.8.1 Klizanje u spojevima

Za spojeve izvedene tapastim spajalima i modanicima, modul klizanja jednog spajala u
jednoj posminoj ravnini i za uporabno optereenje treba uzeti iz tablice 17 s m u kg/m3 i d ili dc
u mm. Definiciju dc dana je u normi EN 13271.
Tip spajala
Kser
Trnovi
Vijci tijesno ugraeni ili sa slobodnim razmakom a
Vijci za drvo
1,5
m d / 23
avli (s predbuenjem)
avli (bez predbuenja)
1,5 0,8
m d
/ 30
Skobe
1,5 0,8
m d
/ 80
Prstenasti modanici tipa A u skladu s normom EN 912

Glatki ploasti modanici tipa B u skladu s normom EN 912
m dc
/2
Nazubljeni ploasti modanici

- Modanici tipova od C1 do C9 u skladu s normom EN 912
1,5 m dc / 4
- Modanici tipova od C10 do C11 u skladu s normom EN 912

a
m dc
/2
Slobodni razmak treba posebno dodati deformiranju.
Tablica 17 Vrijednosti Kser za tapasta spajala i modanike u spojevima drvo drvo i ploe na osnovi drva
drvo (prema tablici 7.1 norme HRN EN 1995-1-1:2008)
Ako su srednje gustoe m,1 i m,2 dvaju prikljuenih elemenata na osnovi drva razliite, onda
u gornjim izrazima treba uzeti kao
m,1 m,2
(4.79)
Za spojeve elik drvo i beton drvo Kser treba odrediti na osnovi gustoe
i udvostruiti u odnosu na vrijednost danu izrazom u tablici 17.
drvenog elementa
4.8.2 Granine vrijednosti progiba greda

Poglavlja 2.8.2 i 2.8.4 sadre detaljna razmatranja vezana za granino stanje uporabljivosti i
odreivanje proraunskih kombinacija djelovanja te su nuno potrebna osnova provjera
graninih stanja uporabljivosti elemenata drvenih konstrukcija. Sastavni dio provjere graninih
stanja uporabljivosti elemenata jest odreivanje proraunskih vrijednosti deformiranja osi
elemenata (progib) i/ili pomaka na osloncima elemenata i u karakteristinim vorovima veznih i
okvirnih sustava. Temeljni zahtjev koji provjerom graninog stanja treba ispuniti jest da
proraunske vrijednosti deformiranja nisu vee od graninih vrijednosti. Proraunske
kombinacije djelovanja za granino stanje uporabljivosti treba odrediti s karakteristinim
vrijednostima djelovanja, jedininim vrijednostima parcijalnih faktora za djelovanja, F = 1, a
kombinacijske faktore i treba usvojiti prema Tablici 1. Svojstva materijala bitna za granino
stanje uporabljivosti treba usvojiti s njihovim srednjim vrijednostima (Emean, Gmean, npr.), a
parcijalni faktori za materijal su jedinine vrijednosti, M = 1 (slika 10). Zbog reolokih svojstva
drva kao materijala, deformiranja koja su uinci pojedinih djelovanja treba proraunati s njihovim
poetnim i konanim vrijednostima, uinst,i i ufin,i. Vrijednosti faktora deformiranja k def koji je
pokazatelj utjecaja puzanja na rast poetnog deformiranja i veliinu konanog deformiranja
treba usvojiti prema Tablici 15 u poglavlju 2.7.3.1
Komponente progiba elementa prouzroeni mjerodavnom kombinacijom djelovanja prikazane
su na slici 51. U provjerama graninih stanja uporabljivosti treba razlikovati sljedee kriterije:
ogranienje poetnog progiba, winst i ogranienje konanih progiba proraunatih u odnosu na
nadvienje elementa, wfin i ravnu spojnicu oslonaca, wnet,fin.
wc
nadvienje (ako postoji);
winst
je trenutni progib;
wcreep
progib zbog puzanja;
wfin
konani progib (za elemente s nadvienjem);
82
wnet,fin konani neto progib (u odnosu na ravnu spojnicu oslonaca);
Slika 51 Komponente progiba
Neto progib ispod ravne spojnice oslonaca, wnet,fin treba odrediti kao:
w net,fin
w inst w creep w c
w fin w c
(4.80)
Za elemente ili dijelove konstrukcije istih reolokih svojstava slijedi:

w fin
w fin,G w fin,Q1 w fin,Qi
w inst
(4.81)
w inst,G w inst,Q1 0,i w inst,Qi
w fin,G
(4.82)
winst,G (1 k def )
(4.83)
w fin,Q1
w inst,Q1 (1 2,1k def )
(4.84)
w fin,Qi
w inst,Qi (0,i 2,i k def )
(4.85)
gdje su:
wfin,G
konani progib od stalnog djelovanja, G
wfin,Q1 konani progib od vodeeg promjenjivog djelovanja, Q1

wfin,Qi
konani progib od prateeg promjenjivog djelovanja, Qi, kad je i > 1
winst,G poetni progib od stalnog djelovanja, G

winst,Q1 poetni progib od vodeeg promjenjivog djelovanja, Q1
winst,Qi poetni progib od prateeg promjenjivog djelovanja, Qi, kad je i > 1
kdef
faktor deformiranja kojim se uvaava utjecaj vlanosti i odreuje dio progiba od puzanja,
wcreep, u konanom progibu, Tablica 15
kombinacijski faktor uinka promjenjivih djelovanja u proraunskoj kombinaciji, Tablica 1.
83
winst
wnet,fin
wfin
Grede na dva
l/300 l/500
l/250 l/350
l/150 l/300 1)
oslonca
Konzolne grede
l/150 l/250
l/125 l/175
l/75 l/150 2)
1)
Odnosi se na elemente konstrukcije ija je os nadviena i zakrivljena ili je pod kutom na
spojnicu
oslonaca. U ostalim sluajevima treba usvojiti graninu vrijednost wfin = l/250.
2)
Odnosi se na elemente konstrukcije ija je os nadviena i zakrivljena ili je pod kutom na

spojnicu
Tablica
18 Primjeri
vrijednosti
greda
raspona l (prema
Tablicama
7.2 norme
HRN EN w
1995oslonca
i krajagraninih
konzolne
grede. Uprogiba
ostalim
sluajevima
treba usvojiti
graninu
vrijednost
fin
1-1:2008 i 7.2(HR) nacionalnog dodatka norme HRN EN 1995-1-1:2008/NA:2009)
= l/125.
Na slici 52 prikazane su definicije horizontalnih pomaka viekatnih graevina i dane granine
vrijednosti trenutnih i neto konanih horizontalnih pomaka. Kad to zahtijeva specifikacija
proizvoaa obloge, granine vrijednosti mogu se i dodatno smanjiti.
uinst H / 300
ui,inst Hi / 300
unet,fin H / 250
ui,net,fin Hi / 250
Slika 52 Definicije horizontalnih pomaka za viekatne graevine
4.9 Spregovi
Konstrukcije koje drugaije ne mogu ostvariti potrebnu krutost, moraju imati spregove za
speavanje nestabilnosti ili prekomjerni progibi. Naprezanja prouzroena geometrijskim i
konstrukcijskim nesavrenostima i time izazvani progib moraju se uzeti u obzir, a sile u
elementima spregov treba odrediti na osnovu najnepovoljnije kombinacije konstrukcijskih
nesavrenosti i time prouzroenih progiba.
84
4.9.1 Pojedinani tlani elementi

Za pojedinane tlane elemente koji moraju imati bona ukruenja na razmaku a (slika 53),
poetni otklon od tlocrtne ravnosti izmeu bonih ukruenja ne smije biti vei od a/500, za
lijepljene lamelirane nosae ili LVL, tj. a/300 za ostale elemente.
Najmanju krutost svakog unutranjeg elastinog oslonca tlanog elementa treba odrediti kao:
N
ks d
a
(4.95)
Gdje su:
ks
faktor izmjene, prema poglavlju 4.9.2
Nd
srednja proraunska tlana sile u elementu
duljina polja (razmak bonih ukruenja, slika 53).
Proraunsku vrijednost stabilizirajue sile Fd na svakom elastinom osloncu (bonom ukruenju)

tlanog elementa treba odrediti prema sljedeem izrazu gdje su gdje su kf,1 i kf,2 faktori izmjene:
Fd
Nd
k f,1
za masivno drvo
Nd
k f,2
za lijepljeno lamelirano drvo i LVL
(4.96)
85
Slika 53 Primjeri spregova pojedinanih tlanih elementa (bona ukruenja na razmaku a)
Proraunsku vrijednost stabilizirajue sile Fd za tlani rub pravokutne grede treba odrediti kao:
Nd
1 k crit
Md
h
(4.97)
Vrijednost kcrit treba odrediti prema izrazu (4.42) u poglavlju 4.4.21 za nepridranu gredu, a Md
je najvei proraunski moment koji djeluje na gredu visine h.
Spregovi sustava greda ili reetki
Za niz od n paralelnih elementa koji zahtijevaju bone oslonce u sredinjim vorovima A, B i dr.
(slika 55) treba predvidjeti sustav sprega otporan na unutranje stabilizacijsko optereenje po
jedinici duljine q kojem treba pridruiti uinke vanjskog horizontalnog optereenja (npr. vjetar).
Horizontalno optereenje q posljedica je bonog izvijanja elementa sustava (greda ili reetki) od
vertikalnog djelovanja i treba ga odrediti prema sljedeem izrazu:
qd
kl
n Nd
k f,3 l
(4.98)
gdje su:
1
kl
(4.99)
min
15
l
Nd
srednja proraunska tlana sila u elementu;
ukupni raspon stabilizacijskog sustava, u m;
kf,3
faktor izmjene.
86
(1) n elementa sustava reetki

(2) spreg
(3) progib sustava reetki zbog
nesavrenosti i uinaka II. reda
(4) stabilizacijske sile
(5) vanjsko optereenje sprega
(6) reakcijske sile sprega od
vanjskog optereenja
(7) reakcijske sile sustava
reetki od stabilizacijskih sila
Slika 54 Sustav greda ili reetki koji zahtijeva bone oslonce
Horizontalni progib sustava sprega zbog sile qd i svakog vanjskog optereenja (npr. vjetar), ne
treba premaiti l/500.
Vrijednosti faktora izmjene za spregove ks, kf,1, kf,2 i kf,3 ovise o utjecajima kao to su izvoenje,
raspon i sl. Za preporueni raspon vrijednosti iz Tablice 9.2 norme HRN EN 1995-1-1:2008, kao
nacionalni odabir (tablica 19) prihvaene su najnepovoljnije vrijednosti odgovarajueg raspona.
Faktor izmjene
ks
kf,1
kf,2
kf,3
Prihvaena vrijednost
4
40
80
30
Tablica 19 Vrijednosti faktora izmjene (prema tablici 9.2(HR) u nacionalnom dodatku norme HRN EN 1995-11:2008/NA:2009
87
Upuivanje norme EN 1995-1-1 na druge norme

ISO norme:
ISO 2081
Metallic coatings. Electroplated coatings of zinc on iron or steel
ISO 2631-2:1989
Evaluation of human exposure to whole-body vibration. Part 2:

Continuous and shock-induced vibrations in buildings (1 to 80 Hz)
Europske norme:
Board
(OSB)
EN 300
Oriented Strand
Specifications
Definition,
classification
and
EN 301
Adhesives, phenolic and aminoplastic for load-bearing timber structures;

Classification and performance requirements
EN 312
Particleboards Specifications
EN 335-1
Durability of wood and wood-based products Definition of hazard

classes of biological attack Part 1: General
EN 335-2

classes of biological attack Part 2: Application to solid wood
EN 335-3

classes of biological attack Part 3: Application to wood-based panels
EN 350-2
Durability of wood and wood-based products Natural durability of solid

wood Part 2: Guide to natural durability and treatability of selected wood
species of importance in Europe
EN 351-1
Durability of wood and wood-based products Preservative treated solid

wood Part 1: Classification of preservative penetration and retention
EN 383
Timber structures Test methods Determination of embedding strength

and foundation values for dowel type fasteners
EN 385
Finger jointed structural timber Performance requirements and minimum

production requirements
EN 387
Glued laminated timber Production requirements for large finger joints.

Performance requirements and minimum production requirements
EN 409
Timber structures Test methods - Determination of the yield moment of

dowel type fasteners Nails
EN 460
Durability of wood and wood-based products Natural durability of solid

wood Guide of the durability requirements for wood to be used in
88
hazard classes
EN 594
Timber structures Test methods Racking strength and stiffness of

timber frame wall panels
EN 622-2
Fibreboards Specifications. Part 2: Requirements for hardboards
EN 622-3
Fibreboards Specifications. Part 3: Requirements for medium boards
EN 622-4
Fibreboards Specifications. Part 4: Requirements for softboards
EN 622-5
Fibreboards Specifications. Part 5: Requirements for dry process

boards (MDF)
EN 636
Plywood Specifications
EN 912
Timber fasteners Specifications for connectors for timber
EN 1075
Timber structures Test methods Testing of joints made with punched

metal plate fasteners
EN 1380
Timber structures Test methods Load bearing nailed joints
EN 1381
Timber structures Test methods Load bearing stapled joints
EN 1382
Timber structures Test methods Withdrawal capacity of timber

fasteners
EN 1383
Timber structures Test methods Pull through testing of timber

fasteners
EN 1990:2002
Eurocode Basis of structural design
EN 1991-1-1
Eurocode 1: Actions on structures Part 1-2: General actions

Densities, self-weight and imposed loads
EN 1991-1-3
Eurocode 1: Actions on structures Part 1-3: General actions Snow

loads
EN 1991-1-4
Eurocode 1: Actions on structures Part 1-4: General actions Wind

loads
EN 1991-1-5
Eurocode 1: Actions on structures Part 1-5: General actions Thermal

actions
EN 1991-1-6
Eurocode 1: Actions on structures Part 1-6: General actions Actions

during execution
EN 1991-1-7
Eurocode 1: Actions on structures Part 1-7: General actions

Accidental actions due to impact and explosions
EN 10147
Specification for continuously hot-dip zinc coated structural steel sheet

and strip Technical delivery conditions
89
EN 13271
Timber fasteners Characteristic load-carrying capacities and slip moduli

for connector joints
EN 13986
Wood-based panels for use in construction Characteristics, evaluation

of conformity and marking
EN 14080
Timber structures Glued laminated timber Requirements
EN 14081-1
Timber structures Strength graded structural timber with rectangular

cross-section Part 1. General requirements
EN 14250
Timber structures Production requirements for fabricated trusses using

punched metal plate fasteners
EN 14279
Laminated veneer lumber (LVL) Specifications, definitions,

classification and requirements
EN 14358
Timber structures Fasteners and wood-based products Calculation of

characteristic 5-percentile value and acceptance criteria for a sample
EN 14374
Timber structures Structural laminated veneer lumber Requirements
EN 14544
Strength graded structural timber with round cross-section

Requirements
EN 14545
Timber structures Connectors Requirements
EN 14592
Timber structures Fasteners Requirements
EN 26891
Timber structures. Joints made with mechanical fasteners General
90
principles for the determination of strength and deformation characteristics

EN 28970
Timber structures Testing of joints made with mechanical fasteners Requirements for wood density (ISO 8970:1989)
NAPOMENA: Tako dugo dok norme EN 14545 i EN 14592 nisu dostupne kao europske norme,
vie obavijesti smije se navesti u nacionalnom dodatku.
5 LITERATURA
Eurocode 5: Design of timber structures Part 1-1: General
Common rules and rules for buildings, CEN Brussels
EN 1995-1-1:2004/A1:2008, CEN Brussels
EN 1995-1-1:2004
[1]
Schickhofer, G: Holzbau: Nachweisfhrungen fr Konstruktionen aus Holz, Scriptum,

Institut fr Holzbau & Holztechnologie, Technische Universitt Graz, 2005 / 2006.
[2]
Bjelanovi, A.; Raji, V.: Drvene konstrukcije prema europskim normama, Graevinski
fakultet Sveuilita u Zagrebu, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb, reizdanje 2007.
[3]
Bla, H. J. / Grlacher, R. / Steck, G.: STEP 1, Bemessung und Baustoffe, Fachverlag

Holz, Dsseldorf, 1995.
[4]
Bla, H. J. / Grlacher, R. / Steck, G.: STEP 2, Bauteile, Konstruktionen, Details,

Fachverlag Holz, Dsseldorf, 1995.
91

9.proraun Drvenih Konstrukcija

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

9.proraun Drvenih Konstrukcija

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Adriana Bjelanovi / Gerhard Schickhofer

Proraun drvenih konstrukcija

Adriana Bjelanovi / Gerhard Schickhofer

Proraun drvenih konstrukcija

2.7.4 Proraunske kombinacije djelovanja za granino stanje uporabljivosti ...................... 32

OSNOVE ANALIZE KONSTRUKCIJA ............................................................................... 34

4 OSNOVE PRORAUNA GRANINIH STANJA NOSIVOSTI ELEMENATA.......................... 38

Adriana Bjelanovi / Gerhard Schickhofer

Proraun drvenih konstrukcija

4.7 vrstoa sustava ............................................................................................................ 80

4.8.2 Granine vrijednosti progiba greda ........................................................................... 82

Teaj Gradnja drvom u Hrvatskoj

Adriana Bjelanovi / Gerhard Schickhofer

Proraun drvenih konstrukcija

Slika 1 Meusobna povezanost Eurokod normi

Provjere graninih stanja su zasnovane su na semi-probabilistikom pristupu. Na ovom se

Adriana Bjelanovi / Gerhard Schickhofer

Proraun drvenih konstrukcija

Teaj Gradnja drvom u Hrvatskoj

Adriana Bjelanovi / Gerhard Schickhofer

Proraun drvenih konstrukcija

2 OSNOVE PRORAUNA GRANINIH STANJA

Slika 2 Primjeri razliitih proraunskih situacija stalna, prolazna i izvanredna

2.1 Proraunske situacije

stalne proraunske situacije

uvjeti u kojima se izvedena konstrukcija nalazi tijekom

prolazne proraunske situacije

privremeni uvjeti, tijekom izvedbe ili sanacije,

izvanredne proraunske situacije

iznimni uvjeti za konstrukciju, tijekom poara, udara ili

potresne proraunske situacije

uvjeti u kojima su konstrukcije izloene djelovanju

Teaj Gradnja drvom u Hrvatskoj

Adriana Bjelanovi / Gerhard Schickhofer

Proraun drvenih konstrukcija

2.2 Osnovne varijable

npr. vlastita teina konstrukcije, posredno djelovanje od

npr. optereenja u skladitima

npr. prometna optereenja, korisna optereenja stropnih

npr. optereenje vjetrom, optereenje snijegom za

npr. horizontalni udari u potpore i zidove

npr. optereenje nastalo udarom vozila, optereenje od

Razvrstavanje djelovanja prema prostornoj promjenjivosti

npr. vlastita teina konstrukcije, trajno ugraena oprema,

npr. pokretna optereenja

Razvrstavanje djelovanja prema izravnosti

npr. sila koja djeluje na nosivu konstrukciju

npr. utjecaj temperature ili skupljanja

Posredna djelovanja prouzroena deformiranjem mogu se razvrstati u stalna ili promjenjiva

Teaj Gradnja drvom u Hrvatskoj

Adriana Bjelanovi / Gerhard Schickhofer

Proraun drvenih konstrukcija

Razvrstavanje djelovanja prema prirodi i/ili odzivu konstrukcije

npr. vlastita teina, optereenje snijegom

npr. prometna optereenja

2.2.1.2 Karakteristine vrijednosti djelovanja

karakteristina vrijednost stalnog djelovanja

Dijagram 1 Krivulja distribucije vjerojatnosti djelovanja F

2.2.1.3 Reprezentativne vrijednosti promjenjivih djelovanja

kombinacijski faktori (tablica 1), definirani u Dodatku A norme EN 1990:2002

Znaenje reprezentativnih vrijednosti promjenjivih djelovanja u proraunu graninih stanja:

Adriana Bjelanovi / Gerhard Schickhofer

Proraun drvenih konstrukcija