HOLOGRAFSKI SVEMIR

M~chae'l Tal haJ; iti.lden je1953.,.g:r]:Glune~LJi·1(J.r;~H'.d Rap[d:su u Mlchig~r"u. AlLmOf Ie 1<11~,lgi3J Mysticism'!ane( :th~ New Phy.Sics·:~Mti~~if(~,~am i nQva~;zi~ii), Beypt!~ the QUQ.t;ItUm (5 .c ne stlral1!e"·:kvanta'f r YQ~.r i:~a~'t ·dv.es:,A ReIn(arnation Handbx;rok(Vasi: prosl:i tivah ~ :Pr~ru6n ik za r~il")kam~tijuJJ~ kao i trio r~mpiFlia:.

S d Y I. a rzaJ

Zalll'lval:e Uvod

vU 1

1 Mo:zalk kao ihohlQ'ram :2 Sv'em~ir kao hollogram

'DRUGil DIO,: 'UN,I TDEIl!D ], !Hologra'fski model i p~sihQlogiJa

4 ,Jia pjevarn noloqrersko tllj'eilo

5 PregJit cudal

6, Bolog:rafski vtd

TREel. 010: IP'ROSTORI VRIJEME 7 Vrljeme Izvan uma

8 !P'Utov8Inje. kroz superholoqrarn '9 P'Ovratak u doba sni,vanjal

ISUjeske

11 33

S9 ai :119 161

195< 227 285

Nove ,elin jeFllIC!!!' Il"mIIiilIj u I~O ~e m~e;re dal;ek9'Siefnu. vailm Mt' dia lJi t'lIHlgle pokrrel'i:lJ~r!"J:!Vi)li4lC!ijtJ Wll'!a§~ml ftaiUmiije,v~njli.llj:Udske psi he'. psihQp-atQIIQgiij~ i t~r:alpeubldh ptOC9ii1. He-kill za,pa:ialnja: slvQjQm va.znoscu, nadilaz,e' obli:relPsi'hQI!ogi:je • p:5ffihijafitije te predstavlijaju o:zbilj,al1l! iiz,;:tzo',", ;sad,dnjoJ nJutil1O:'rI:sk'o-kar&zijans~.oj par,illdigm1i lapa cine zna hosti, buduci da b i IIiI"U)!iJW~ d:rllS'tla.q, Ipro:mHe-n itf nil;5e p redodlzbe ci.Jjud~S:koj !pri rodi, kullloir'~>plQ'Viijti$lfii,pa II s"tvalrlrlloSltii.

- i[llr. Stanihdav G !'cOif 'i:I' hollogr~f(ddm fe:nIOmel:l~Ma ur lh~' Ad~fJl11 f!1~~ QI'S(!#I-Disc;o,very

IZahvale

Piaanje je uvijek rezuirat.suradnje, j velikje Ibn" )judi na razHCite nacine priporncglo stvaranju OVe knjige, Nije' ih moguce' sve pobrojati, no spomenu~ (;1J nekolicmu koj~. zas],tl:Z~lju, P'QiS,L9b:an spomen:

,c;I.r. sci. David Bohm, i dr, sci. Karl Pribram ko;i 511 bili v ei.ikodusni kako, u pogledu svog vremena taka- t sYOj~h zamisli, i b ez Ciij eg rada ova knjigane bl ugledaia s,vj,edo dana,

Mr. sci Barbara ]}tennan, dr, med, Carry Dossey" dr, sci. Brenda Dunne. dr, seJi. .EU5ab~,th."V:, Fenske. Gordon Globus, [im Gordon, dr, med, Stanislav Grof, dr, med, ~11',[mcine N,{)wlanci, dr, sci, Valerie Hunt. dr, sci. Rober:!: labn, dr, sci" Ronald Wong Iue, 'Mary Orser; dr, SC], F- David Peat, dr, sci.Elisabeth R.au~ch.er~ dr: sci. lBea'trilc€ rum, Peter M. Rojcewicz, dr. SCm .... Abner Shlmonp, dr. med: Bernie S. Siegel, dr, moo. TM. Srinivasan" Wh.idey Strieber, Russell Targ, dr, sci, Wi1l~amA Tiller, dr, med.Montague Ullman, dr, sci Lyall W~t_ son. dr, med, loe4 L. \\ihitt,on,.'d.l~. sci Fred Alan WQlf~ i Richard ZaaQ,koji su takodet;. svi radom bilo dar·eiljivi S3. svojbn vremenom iidejam-a"

Carol Ann' Dryer -zahvaljujem za nj~~ino pli'ijateljlst\'Ci\"prolfl:iclJivG~t i pctpcru, Ie beskt.a;nu dareZ1jivQ&tt u di;elj'enjl.u i1.Q~etnog talenta,

Dr. sci. Kennethu Ringu izrszavam z;a.lwrdl.nost za sate fascinantnih :1'<12" govora i zaro !ito me upoznao S radovima Henryja Corbina,

Dr. sci Stl!:1t~yu Krippneru zahvillan sam zato sto nije stcdio svoie vrijeme da me nazove Ili ostavl pOfukU!. svaki puta kada 10i naisao na neki nevl trag. oho].ograiskoj idej],

Dr. sci. 'Ierryu Ole.':!onu zal.1W'11ju~em za nje;g.oViQ u!.oieno vti}eme, j za to .sw. mij<e ljubazno omogudo kuristenje svojeg dljagrama «malog covjeka iJJ uhu.» Dr. sci. Mich:ilclu GrQssu. zshvalan sam Z'1l . .m.trigal:l~ne Tazgo'llorcc; kac i za pcmoc pri prQI18,lazenjiu nekollkc malo poznatlh referentnih radova o cuclima.

ZA~VAl.E

Ih~1:Idanl:l O'~eganu. s InsHtu;ta, Z8J. noeticke zm.a:nO$ti~eHm zahV"J,.Hrr~ za nj~gov zB.a.6aj!an doprinos. temi ~ud<'l" kao i za pomo,c prJ pronalasenu Enformaej}<l, 0 istom,

Svojem. dugogodisnjem prij'ateljlll,. dr; scl, Peteru Brunjesu tahva.1JH1j~;m 11<1 tome sto je !ko:r]sdQ svoje-:"sve'!;I.ciUSne veze hko hi mi. pomogao nabav.iti rrekohko referentnlh radova do kujth je tesko doc:!'.

judith Hoeper 't<l];iv..alaQ Sam za posudbu brojnih Im}iga. i 8!anaka 12, vlas~Lte velike i,hirkcluater.iJala 0 hoiografsko] idej],

:Mr. sci, Susan GIDwl,es, iz muzejla ·h·olografije u New Yorku. z.ahvaljujem za pomoc pri t.raknju tlustracija zaknjigu.

Kenyu Bn!o,Ht zahvalansem zato sto js sa mnom podljelio svoJe nlis]i 0 h~lografi_koj, .ideji s ebzirom na cdnos ave iideje prem.a hind.u8:kJOj ffiO:1!t)fij.i" te za posudbu .~deje iz SV'Cfjlhrad;()vO\ (;I upoUebi h'Q~ogta.ffMl! PrblJ.c~ze' LdJ@ iz filma Rat.owi zvfje"tda, kc1a nil je posluiil:.l za p.o6Itlaklmj1g~.

Mar.ilyn Fe,rgusoll, osniv:a&i Brni'IJ/Mitui. Bulletina [Biltena moeak/urn), koJa je bilOl ,1e.dn'a '00 prvih ,pi~ac:1 k.oji :SUI pr~PQzna]:ii. Y~ZI.llo,st ho~ognrfske lOOl!'[J~ te,pis;.di- 0 njo], ~ahvaljtl;jenl 1'1a. tome .Iito I~ll je ve]JikodUS:rlo, ustupala ,svo,e vi.ijel.ue, i I<lzrnHilj<l[!f a ". p~Zlji¥m<l:telf ptim~jetit te da [e :!'no} sazetat{. IH)gleria na iSvemir ~ ka)i proizlezi karla se Bohmoei i Pribramovl z3kljueci promaJif<fju Jedni uz druge .• 11@. kraju ·drugog :poi!i~vlJ~ u srvari l~k hlag:a ],r.eoormldaciJ a rij~q. koje F.ellgnSOll!. koristi u svojern bestseleru lheAquari.nn COl1siNiracy da sOIz.me istn mi;SJjenje!. Moju :nemQc. u i~r'Jala~.nJu dl'l1lk;EiJ~g i boljegoalhHld,l se $<l~m~ bologra?fska aamisao treha pml:natrati kao dab:,.. u prllog jasnoci i je:zgoovltO&ti Marilyn Fergnson k11l0 spisateljice,

Z~poslenki americkog D:(lJi~~~v.a; :t.a.f1!z3ka]na.,lSl:mzivaiJja; mwM8Jn sam, za pmnoc IJJ pmnaiaZ:eJilj1!] rcferenci.i2¥ora i lmena s njiaua: povez.:arlID poY'edmaca.

Marthi Visser i Sharon Sdnxy1er ielim h:-raz,iti ~cah'!l,dn0st za nJihovu pom.oe 1!1 pro(1.al:a:ll~nju pedataka za .k~ljigu.

Zahva:ljujeul Rcssu.WetzsteollU. iz VJUagc. VoJ~~~ kOJl me za.m.oHo. danapisem ,Cianak od kojega [e sve i kr·eauUo"

Clair Zion iz Simon & Sclnistera zahvalan sam na torne sW mi je prva predlozila danap1sem knj ~gUQ holografskoj idejii.

- LucyKroU i Barbari' Hogensolll 'l8Jh:val~l]jem aato sto'su I!l<ljbolj i mog;uti agenti,

h.::raiavam zahvalnost I Lawrencu P. AshJ.l!leadu lz HarperCo]]1n.s<l zato !lto jc vjerovao u In)igu, te jolmu .l\..ti.clIelu za nje~j}ov njefun i pronieav ure,tivllCld rad.

Akosam hilo!rogiili nenamjerno lzestavic, 1110]]111 vasda mi 0pfQstlte. 6vima" imeUOy;aU1111a, i neimenovanima. koji su ml pomogli u. stvaranju. ave kl'lj ige's:r·cia.C:!I:H)· zabvrujujem..

UfiJ:m:u Raf,ovl' zt/ijezda avantura Lukes Skywa]k.era zapoCinje kada i'z . robota R2D2-a iztl.ae zraka sv] et]oSil:i i proj k irat miniJ:aturnu tro elirnenatonalnu sliku princeze Leije.luke. skarnenjen od cuda, gleda dok SkUl]ptufa svjetlostl nallk duhu moli nekoga FO imenu .Obi-wan Kenobi da ,oj dode 11 pomoc, Slika predstavlja l101ogram" trodimenzlooalni prfkaz napravljen pomocu lasera, a tehnolooka magija potrebna d<'ll se izrade takve slike izvanredna j e. Medutim, ono ito j os vise zac UdIlJ e jest cinjernka da nekl znanstvenlcl pocinju vjerovati kako joe i sam svemlr neka vrsta divovskog holograma, sj a jno detaljizlrana iluzij;a, ni .manja ni vise stvarna ad slike princeze Leije kOJa navodi Lukea na njegovu potraga.

Drugim rije,cima.posto;je dok:azi koji ukazuju n a to da S'.Jl nas svijet i sve u njemu - ad, snjeznih pahuljica do stabala javora .zvjjezda:. padallca ~ elektrona 'U vrtt:nj i .~ takoder S<lI11(li ::'dike nalik d uhu, projekcija ]Z razine stvamnstl koja je 11 tal .myeri izvan na,s,e dia;. je doslevno izvan i prestora I vremena,

Glavni arhi'teld::i eve' zapanjujuoe:t3!misH medu nejemlnentnhim su svjetskim tnlshoclma: fizicat sa SveuciHsta u Lendonu, David Bohrn, Blnstelnov sticeni.k ] jedan od najpastovaniji.h svJets:kih kvantnlh fizicara: i K('I.l'I Prfbram, neuropsibolog sa SveucU]sta Stanford.I autor klasienog neuropsiholoSkog udzbenika Languages of th:e Brain Oezid rnozga), Zacudo" Bohm i Pribram do svojih su zakljuc<iJka dosli neovisno jedan ad drugogs, radecl n dva vrlo razllcita smjera .. Bohm se u holografsku prlrodu svij eta uvj erlo tek nakon gcdlna aezadovoljstva zbog nernocJ. standardnih teori]a da objasne sve pojave u kvantnoj fiaici, dok je Prtbrama uvjerio neuspjeh standardnih ~eo~ija rnozga U'obja~,njavanjlll :raz]icitih neuropsiholoskih zagonetkl,

1

2,

Me,d!iJ~il'llll~ ~'i! ,toton sto su dcd]ldo 5Vlijjh 5taj8l.liSta~ E,obm ~ Prfhram -ubrzo Sell 'i.!:vj(ljeli " ' bologralsJk.i model ~bjati'lljava i 'bwj.ne.dru~~ ml,ue1"ij~, ukljutUJ1l1if] I t"~isbdfi1.ll, riii!mogl1cn,osi bile kojllo::LeoTij'L\l. bes ob~ira kolikc' opseltl "d,i:i ttll. bUo koji Il'!fll~n .r:i'izjasni ,s:Vfl]poj3!,V'!i: U prlrodi: s,po50bnDflt poJ,eiUnm::a,:!koji ,cuJu 51.lJ.mQ n~ j'sdn!J 00.0 da odt,~dle' smj'tr wz kojega d()lrJIZ~ z"tllk~ ml,~U sposcbnosr d!!!; ptepoz:namo lice covje:ka ko-gi,! njsHlD vieij h clugi nh~ go,tUna, ,M j ako se dctl,rn.aosobau nle,dfu"I:r!!"cm'lIenu bitn,o PI' 'rnijerii~ "

.P~ Lp,!lk kod :l\ollJlgmfskoll.modcla na~Vis~'upanJuje I~Q slO je adj,·dnom d:3,Q ~m,lsao siroki(llm, :$peKlliu pojawa ~j'c W fJOli.!:ro ~hva:tlJiv;~' da ib SI;: !.II! praYilu svl."sta'l.!aWo iz.van podruc-ja ,z~nans£ renog rnzum~jcvanja. Te pO;flIV~ Dbuh'llab~l'I ~eiJ~p 'li;jll.ll. vidovrut'OSiL misl.menf: tlS'jl~j e j~diuU.1\al 53 wn:m(nn p ak pilhu,Jdnou~ Qdnosl'ilitI' SPQsobno5t uma, dapomi,ce rmCill.!;! PJl~dm,e'[e ,Ii dill jh 'nitko ue tdodiNje..

• doi.maj stalno rasbriem 'broJIIl m~lveuika koj i su p:r.igd:ili helegmlRJi lflcdlcl brl!o' je ,pmmlo oogledrm da je 'laj .no'll"i model pOI~Qg,ao, objal$IJ'i'li. p _kll,cld n.· ,P,.", __ IPorrmldn .~li,~~a is:lrust"" hi je u pos]Jea,"jih pe'L-S'Cd ,g~dil\aJ n lSt-i1.\'io ni:!:d~bDjjvati ~traID~e i osYjietl!javaU S"ie ,.,:eci bl'ojriNlije neobjdnjivih. pDjmta~ ~ tlek:.()lik~:'primjem~

- } g'8G"iod'i~~e ~,ih,ol!JB K.ii:!.nn(.!lt,h 'EUf:lg sa.sv'euc~iS:~\'!. Conn,!!.el.h;:n.JIl ust:vrd'io re' d !:Ii I:j" i:lik'usl:vil: 'tilt d·o sm:rti MiO'S'h\ 'objasniti hlJ]osrafsldm medelom. Ring. koj i je predsj eal!'I'ik Meau.namdnog udr ~n~a zist1fdivunjn isk~Slava tik d,Oc,8mr tl. smatra da takva ~sku.slhru., . .k!lc) . SiUTI.B smrl,I.Ui!Lvarll'lisu,niSta drugo od pn~baciv~. fThjn sv:ijestl to ob s j~drl!l~ ra~in~ holo.gram.Q, s:ty,a:m(l~ti M, dl!":tl.rlll •

. 19'5S. ,godirne dr. Sta._nb:liiiV Or'IIE - vo,dtrell,' psihijatrij-"'klb i~tra1.i· v njtfl U Ccntru ,2.;] ,:sihijilt r ijs~e .studD:je u Maf'-)1andu" i. pro'esOif ;;ttil'lten~ n~ Mlt:di,eirwkO'Jl1 f!!kllib!tl1 lo,h.nS! HQP~i:n.& - 6bj,B'III~O je knji.p'll kQjQj' j,i,t.i~m() wlJiUcak d-. fUpoglLnjeti 11'e'lIrofi.:tiotoW modeU mOl~ ",~rrldadmJ te da samn hl}],ogrd.ski~uJ(me[ moi~ p'miUi ~ob~ain~enj.3 a. pojl.'!te kae slo S,U 3rhe~ips!9a H:kmtv~, su~E'el·. 5 kol~kUyolm. lI'Iesvjl:'lH1:im j drlJlge ti:eobime pojt~velooje se jtl . .,yaju '0 p:mm~ielfl;i"liIimst:g-J[mg, :w~j~sti.

- 11':11'.' od~ ma ,godiJofem ,msrtltu U.uXnjat za. prQtKa:'IIrutje sn.ova' d DlJ)m u W S'fihlgtODlil D. C. fizi!rn!l' Fr~d .Alan Wolf !Odr~ 0 J,e II;lIVOf y kojc!:m jill: un vnUo d-n holJi,\Jgt;mki .mod!!! ohj:;;)i~

UVOD

nJ<liV<l, svjesne snove (en,gL i'rJcid dreams - u€:obicno zivi snov! u ko~ima sanjec sh.va"~ d;;1i je budan), WOolf v§erlJlje da l'akyi snovi, u stvan, predstavljaju po.sjete paralelnlm stvarnostima, te da Ce nam h.oIografslld model u konacnici dopustiti razvitak 'l'lfiz'ike s'iitij.L'lsti» . keja 6;: nam ornogueitl sveobuhvatnija i.straiiv:anja tih razina postojanja na drugim dlmensijama,

- 1987'. go-dine dr, F. David. Peat, fiziclu sa Sveuci1iSta Queen's 'U KOln.aai, II svojoj Jrn.jizi pcid naslovem Si:"kf'Ol'lldtet -most: izmea'r;ol .matr.rije i uma 11.010 je da se sinkmnkiteti (poduda:ranja. koja 5U tollko neo,bicna [ toliko psiholoski smislena da se .ci~.i kako nisu resultat pukog slucaj;a) mogu objasnit! holografskim modelorn. Peat smatra da S'U takve podudarncsti u stvari «pukotine u stl'uklImi. stvamcstl». 'Otltriv:ajiu da su nas:i misaoni procesi moogo. povezani]l .S' fiz:ickim :svijetom nego sto se to dosad Inismo.

To SlJ tek neke.od Izezovnih Ideja kaJe 6emo istraziti \1, Qvojknjizii..

Mnoge od njih krajnje su kontroverzne, Stov]se, sam holografski model [e .~.znimn.o kontroverzan, i ni ukom shl.caju prihvecenod znsnstvene vec:i.ne. Uspr~Qs; tome, bO'Sl() cemo v].djoeti. brojni znacajni f J!mpresivni mislioct podriavaju ga, l smatraju da 'bimogao p:u:dstavljati najt:o,cnijll sllku stvamosti koiu . smo dosada imali,

Holografski model. dobie ~i e i pr.incno dramaticnu eksperimentalrru potpom, J3:['io;~a ist:railvanj:a. u neurofi'lLQlogiji potvrdila su razna Pribramova p:redvid:anja (j ho[ografsloj prirodi sje6a.nja :i percepcije, SUeno tome; 19.82, godine istr:aZivllckije tim na l:.du. s fizical10m Alainom Aspecto.m .na Instltutu reorljskei pdm:ijienj,en.e optike u Parizu ieveo .pr~kretnilki pokus koj:li je pokazao da mreza subatomskih ce:stica ko]e t¥.O(lfll1aS 'fizic'ki svije,'t, - samotkivo s.tvarnosti - :posjedJUje ono za sto se Cini. da [e nep.obitne «holografsko» svojstvo, I 0 tim ie'othiCima blti rij €:'c'i u. ovo] IJtnjizi.

O:sim eksperimentalnlh dokaza, joj neke stvari daju tdinu. :11010- grafsk:oj l11pottti.. Vjlerojatno 5U 11 ovo] prici najvai'l1iju ulogu odignli karakter 1. ,po!St-ig:rmc<l dvojlce znanstvenika koji su zac·etnid ove ldeje, Na poeetku svcrj ih karij era dok U mlslinia liQS nisu Imali cak ni naznake holografskng modela, obojica su nagomihil.i llspjehe ko)i bi v,sCinu ]stra.ziv:aca naveli da ostatak svojih akademskih i:ii.vota provedu na n.jilmvim lovorikama.

C'etrdcse:Ub godillil d.V1Idesetog .'i101JeCOl: Pdbrnm je f,I!,'!!:pr;t'lviopionlra:k,i red (I limb{~kom :5u,shl:\"u, podnl~Ju mo.Z'ga. ko~(:! je pove?Alino 51 osjecaJi'ma ip(l'!:'lil·al\i~m. Bolunov:rld f1a.podrucju iilike phtlml p~d~Sletllt godln'- bl.~oder se tiilU1traJO' prekootni,om.

No, vjel"cj~hl,o je jw anaeajnije· to, ~tCl ill@ .s'tak~ od dvnjice Zl1t1Lt)stvea n:ilm Istalc~1tHJ ,n.a J,~dilli1 dru;~'i iDa~in ~ nacifi kbji si cak ~I najobralT;iOV8.flllj:i mu~kEl'r'(:i i ~ene te1k :rijcdtI(J, mogu p.ripisati" .sooga ~to Sle n,e n'ljei;'i puk~m In'Leligem:jj'~I'I1I' oii Tlii 'tatif.!!llllnm. Mjeri' S~ htabl'(istu, sflnom 'oclluerl,wh.1 pctrebnom da se oovjek ~U'ZJ'ill~ :tav,llli:;d~,a m1.ftrenja,~.ak i p:re.d mld1'JuJc~ nem npo.l!.ieiJl)m. Naposlij,ecljplG.m£kj(~m srudrj'u .Bohm je S\lT(ilj ,daktarski rad :napn:'ii¥h:! Robcrlofi1 o ppenhcjmel"om. Kasf'.lije. H}Sl. godi.!.iI~ k..ad~ j£: Opp~nln~l,ml·r do Salt) l)od ItlpwSfi:U. istri:1i_gu Odbll.ra. 1;1 p,ro\~M1criek;e d}e:J3ilnmtJ s.en3~On!l J,os.eph:l, M~C3[!lllii;)'-jia.Bomun je c'd:bio .wjedoi'iti Pf'Q~ tiv Qj1ep, ka.da w ga p(B1l,ali da ["0 Illuru. Posljedica labe: njegove odJub

. .

hle jt: olk " fiill PrinflClonu" i naki.D:ru 'toga nibda ''Iii' ~ie pouta.\!'3.0 u

Sjedililjlntim D"'\I~m .l!l!.e prvopflfSe~io' II Brazill. a uti.m u .Lo.Adon,.

'H'G! samom poe:erku wloje briljcN:l?tibram· se suKmilll Sa! stieHi.], is,itom kamben.Godme 1935. pOTllugalski je neDllfloiog po im:enUilE-g ~ M(mi~ sndsll:t)1 nG~O ~lC!l 5((1, jtt:'oI'_jjte!)OVadl da: je: :sa:vrSe:n. DaCin za ~ij~cenj'~ ImelMa~flih ibu·I'csfili., ,Ot'krio, j da e .k:irur:skfu.l b~§@nj@:m tuh!J.nje .I,(ld!s.ij:t,canj;e;m prefronlnlnog kortJeksa Qd 1(!<.$I£aW, m01:.,,1l ifl<.!~ Q~ mjlfnij I pa~i.Jetli· Ilti. !llo,gulluCi1'li~i pOiiilusnima. PeslUipakje nama'o p,r:ef'ronl,ulr!tJt lo.bo,l.omii(.!, g do Rnj , eeU'd~scUih, godJi.nl d'¥'adesetog :st(l]jeca.to je pnsl::1O (.!'ko,po.pula.II',~n ml!'d'tLf:liil~lllllb\l'~t dill. je MotW2u do4Jj~!jlena Ni!:l:b~lJO,v!):f.)!t'lgl".a:dl),. 'fij'~koJl,i!pede~ till PQF!JI,arnost ovag .po$tu:pb 1 dlllj,e ,etl"aj~Jal< ion je, .sUcnu ka(li MCiCart'hyj~ su~a.nja. !p.(llSt~Q orud.e 2a::sath'anjekultur~ m10 nepoie'ljnih. Pl~lmje~it:a ovog :zuJl'~,fJ!ta u-nr svrhn ,postala je toUk(l op,c~pnhvu'elD.11 an Jill kil'Ufg, Walter fr!H!"m..Ul~ :najgorljiviji zago'li!i:'l'.I."l'!lwk !leg iPo~ro:lJkia u 5j~dLnjenlm Drbva!1ll b'e-~tamno napj,-sal;;) da l,obol,M1IjOl, i1. (!i',t'mdi!: drlJ.StlO'ai ii,zufreni:kiEl., hOmo.5,ekma:hu.m IF.td'ill:.ala p:rav:l dnb~'e ~meri.~ke grad,nne» ..

U ro je nijterne Pl'~bl!'flm SLupi'o fiaF:l~'ooidnslru seena, MedlJ!tim.:ta r3l~nku ,od blfilJjn h ~vQjih: ko~,~ga. ·P.ribr-aM je I~etao Icbj,e' p"j\g'f;~.no na rak!(i, b~wbiumn \fI.!lci 11 l1I\allliplldi'l"~l] m,azgOi~m'3. ijydi. 'lJ'j~rentj'I.J 5!1Jl mii1 hila dovo~jno c"'!'!:iila da se 1.:3..0 mtaru n.eii.lJI-.o.ldru<rg u. ·t[ol'idskam 1il.ck. ,!ii(iioflllvEII!gU SUp;r.OUl Lavio priJl."u~W:m ~1Iled:icins .. kim. glediSl.im a, j. jednoga ditmt od'bio ,dlo·usti'ri d'n se In_ odj'c]u, ~iji j,~ rad O'Sdbno .lLItldgledao. vr:- e ~ohotomij~ I' k_miJe ; .• 1i1i! Yfi.1'cu) ,OEtaO pri s'lltoj~ :kDtltiroVer:F.nOM, .stiaVU taka ,dl. W ga l1Ijegolllrl,. talda ndi.blni .. pogledi gotov:o slaia1ii zapos.h~nj'.

UVOD

,5

Boh:mo!1:u i Priibi:am,(lIliIu pir-ed'anost da se zauzmu za ,ono u SliD vjeIrtIju. bes (Iiimra DlaJpo.s1jedJc:.e, 'Jike je pirepo~nD;lili karla se govon 0 ho,log:rmfskom '!}l()delu. Kao, stOI oe· se vldjeti. ci:nj~Hliki!! diD! SUI $voj hi:.'ip.r:ije.kof:{tn 'Ygl.ed smlViif~, na kcdIDI t.une ito SUi sla.]i i~iI. tak,o k,on',rrovefUile idej!e, Dirje najJiliii putknjim su mQgU krenut~ .. ~ko njihow hrabrosr. takOI ffi vlziija. kOjlllsu dokazal:i. U1 prosloiU" pi[ui;a'u dodll.'[nukeim.u. holQgrnIskoj ideji.

'PlJslj'ednjri doka.z. kJ)j i idei ~.I prilo,g' hc]ogr,afs.ko·m modelu samesu paranermalne poj.av,e. To niJ~ nevamlol buor~ci da je u zadID;jihnekcdiko de,sedJeca priikupljena zna,C:;ljnia koBcln;a d,okaz!l kl.'J:ji, ul~azllJju Us to d,a [e nas€' trenutno razumijeYi:linje zmmosti • ,i1:vt'S!ta i deststna shka ~wijeta, koju 3m,Q us,vojilina satovlma fizike u uedn;;,oji ~koU - pogrtl!sn,Si,. Kakio se Ita Otooie;). ne rnogu obDascniti ni'bk'YiIu s,t;andardnllti :Z11all~'tvenhli. mod.elc:nl, z.n;\ln,Chllt ih je ugl:a;vnomignorirn.la. Meduurn, l(oltl:ina dokaz.a do.::;e-gIa [e to&.u kada to\'iSIIil rrije odtilv ... sitltaeiJa.

Evo samn jednog prirnjeIa:BOcljn~ 1'81. fizih:r Roh,ert Iahn i psfhologi l::Iija Brenda DliIfiDe,QboJe sa. S.:v~utHjit'il Princeten, ObjiavtU srl!l d.1lI . .'lU n:ak'Ol1, jeidn.og desedj.ec.l'I :dgoro:znog 'l!,ksp~rimc'Rt!ranja u syojrem .iP'rincetnnskem [ll.bol:atorijl!J za .i.'slrdiVilVljrill ~'ehnlicldh ~'rnom.aUga priku;piU :bedlv.os'!1MsI,en.e dokaZle. 0, ~ome da lQiIl, moile vianosjetlllno .medu:djlelovali s iilzicklJJm snramoS'(!!l. K:.omNnf), ,aib", i Dunne su otkrilii lis.. 1ju&ka,

b' • ...... 1 . .l J. ,~ • ..... ,1:.,. _'1,_

mea sam,m:n menu:unoml!lSrc:liJ,'lJto ... e.~o~u ff'iIQ~, U~JI~CD,rtI. na iIliKDIn !lw.l!K~

cio.ninmjll. ,clI:l.recltlnih. Sltrojle1ra.. 'TIo joe zapO,rnjuju.6e: IO'tkrit • i U8igumo g:a "ije m.ogllce uMapiti U olo.'iire n'lli _ S'landlOirdn~'lil«!' stvamo til.

M£dlltim •. maze gat se Obj3$Diti lbo'logfCaC:skim modcllYm" Su.pmmo, tome. budlua. da se p~Ia.nM'mi.llD.e p'Q~ave 't].e mo'gu obj'it5:nii~,i naiw 'I;:reuutmm ~[jji:!Jnstv;emro sb!.V<liialil!rimlli" IQ!n~ :i!!ahtij~·vaju, nov,i, ",ali.n. p',mmJltmDrfa S:\f,emi:ro~ eli i nOVUL Z[laDSfve.!l1ll. paradigmu. Os:lffl :Uo ce: se baviti :tlac]nom. na koji holografski m.odel moi 'Objl<!iSi:'i:Hi pafij;normalno" (llVa teo knjiga ispitati i kako s:ve brQ11'1~i doka,zi, u prllog p'~normaLlo:g zanzvrat, n st'lfUl"cine l'It1i:znim pat5;tDj~l:l;~ ,t~lt'll''{)g mod~lfi.

!:\" • d 1 v 1..' .' i 'I., I'

GIJlIJeruc:" . a se P<];HI.uorma n.o' ne'mO!4CI Ou1JU:lut, a",tUB! mm znan-

stvenlm pogledom na svijet tek je j~da,n ad. ra~do,gll Ala one os:taJe Ill[ veHkoj mjert kontroverzno, Drugi je rezlog de. je paranormalno djift~:oivanje c~sto vrlo te.~ko, tocno odrediti u labo:r:a.to:r'iju ~to J e mnos~ zn.an8tv'en;i~e navelo na za'ldjiuCa.k cia OJ'JilCl stogane postoj.i,. Ovu ofi,G]edru,] i:tlcuhv1!Ldjivest' takoder cemo razmotriti u knjl.z'i..

loiS jedan, vdo va:zan r,3!z!ol:!' le:ii. u c.in;j(!'nili:,t da ZJliUl0St, saprotno onome sto su mnogl od nas sldoni vjl!J'UV3. •• nij~ h·ez predrasuda, Pnri

PUI~ sam se U! to urvj erie prt~e IDnogo g:o dina, ~<lcla sanij:eidn,o'g.p,ozn<l.tog ftzLcat<t npitao,s:to·mlsilio cdredencm parnps~hol,oskom-.p'okum:,.FIzi,b.a:[ (~~ii [e bto poenat kao skeptik kada se govor! Q parannrmalnirn p'Qjavarna), pogledae .me, ]·s 'I!ilenpitt?!Jin a1l.'!tollilJe'tOr(i! 'odgo:vorio~,da re-:Ztdtati,~i1.e o<ttr-iV.a:Jlll dokazearne baS.. nr-kakveg paranenuelnog ~j elovanja,» U tom trenutku jios nisam vidio l'ezultat:e,iiH) budufu da sam "postovao fizilarsvu ]nteHgenci~u 1. lJ)gl~d. b~~ d.Vloj.be sam 'prlhvatio :n:JegO'V'u. pFjl:5udb'lll. Kada slam bum ij_e: sam ispitaorez.ultarte" hio sam zapan] en etkricem da -je. pokus dao vdoocig]edn® dob1'e paranormalne sposobnostl, Tad.a, 'Sam shvarto da cak: i vrlo PQ~nl.lti fizic,lTi m!J_g1i.l ima.ti> pvedntsude j mauj.ak t'<llZWTItj eVB!:nj a .

. Na n'l!1!sret:u~~:ilIkva se sEt,ua.d~;a' ce'Sto ~t:t,srece u i£~raziv-al'lljima, paranormalncg, U ]"I edavno obJa,vlJen om c~a.nku.-u CiASOpiSb Arf~erie'~n:

PsychQlogist Irvtn L. ChUd, psiho[og s,a.Ya~ea,. 1.stnlzip je na kojic se.nacin znanstveni estabnsment odnosl prema dobrc poznatirn fstraZivaI1ijima SiD!()oV'~ i vannsjetjlne. percepelje .. j?'rID,vedeO'imaL 1;1 .M,edkimlkom centru MahJlo!lIidi'l$ (Malmonldes Medical Center) u Brooklynu, N~w York.

Unato,c ,a.vr-sti,lll .dob.zima u- pdlog Y<ln.osj:eH]noj. pe:n:::;~'pc~j] dobivenima u tim. pekusima, Child joe:'Otkrio da je znansteena z~jed:~ica. gotnvo u pctpunostl ignorrrala ojll:u:w rall JoA vIse uznemiruje c:inje'll~ca .SIO jeu svega nekolik:o zn,a'~stvenih cas'opis;a.kQ:ji su se udost.oja&i. ,tibjaviU komentare pekusa otkdo da su :istra.zt.vamjOl taka «grub-a ·isbivljena»·d·a. je njihova Vd.tliGiSt u djel.olSt:i umaniena.'

K.ako· je to' roogui!e?-' Razlog rreba po:h'aZ:.i:U '11. cfnjenici da ~:n:anost nijeuvijek ol;1oliko"objekHvna kQHko hismo zeIj!di vjernvatl.Na· znanstvenike gledamo s p.riUcl1o ·strahopOSi"OV,8njiID., I kada nam ndtOi kazu. u,vJiereni S01'O dlia to mora 't.it[ ·]s~~mL.. ZaboJrav]jam.o da.su I '001 $.Oi1.rn.O I.judi::> te dfa:su, 'l1iaz~dost, pqdIoin:i is:tim vj.erslbnll." filozofskim i kulturnim predrasudama .. kao i svl 'drugi' zatosto' - kako 6e ova knjiga' pi?kazab ~ :pOM:Oii',n~l'i:o~~vo ,dQk!.'i.'ta da sv,emk- obuheaea DtUl'D'i~O vise od. ono;ga· ~to dan.:~~njl'pQ§led. na s¥i)e~ dopusta,

.MeduUlfi:i zbog ~~ga se :ZOOtlOO,t tollko oplre upravo paranoemal(Jo,]]j/f 'io· joe lleiZe·pitfu:lf,J~. KQrnentEfajlllci IOtPOf :kay] j e d:o,ll:iv:l.,q;' llsmj:cirert ·pir~,m.a 'nj(lg~V'tm :ne:Qf"):odoksnim 'po_gledimai na zd.ra'v~Je, kixurg d:r .. Ber'f,llfC S. Siceg:ij ~a~;Yaleai. autorbestselera LOJve. M"e'didne, ana Mirucles (lju~ Iba;v~ .. medfc·in,a i ~ud,aJ, rvrdi da [e .rnlzlo,g ~nme··Qvisnos:t .Ij.l],di 0. vl4St"]'hr(J, fl1i:mjenj.il'na S[egel zai;lljtlcuj,e da S~ zb:og toga 6ov;ek ponda ka'O,c)vlsnik ~~da mq '~(!il@s;th:i pr.Qifili}eoiti mi5lj~nJe. -

7

C:ini. se dau 8iege.le ,oj primjedM hna mnogn lstlne, i d~ je' to vj:cl'\11*ltno .~z[os, ~~,o je V rlo vcUk broj iflajveciih dviIiz3"cij:s:kih uvida! dostig'lulca u lPoOe1tkll..li bie docekm s tak<l strastvenim porlcanjem, Mi j£smo ovisni (I svoj;im moo,'enji:m,a:" i mi se VllisM ponasamo kao ovisoki bda nus I1idto ,ielfotrgnnU ad opiJuroa ,,]astitih. dogmt, A budue1 da je 2.<lJpaJdna. ~na.[]OSjt nekoliko stcl]J,eca 'posvletiliil, poricainju PQran.ormaJh.0t~'l 'w:s,ko, d!:i, ttl ~~ ol~ko od:reci svojlC' ovisnostl,

O$,OMO sam jmao srece, Oduvije!k sam znao da je 5'\fijet viSe nego sto se opi:enito prihva6tt. Odrastao sam U. (liDitelji medlja, i od rane sam Gobi iz prve ruke 8vj.edQcio mnoglm pojlavama, okojiln,a1ce 'bjti. g'OV{lrlll, U OV01 knjizi. PtO""r,~me!!lo, bd~ tiZ to b[ti dlDprinos tem:i 0 k'o.j.oj se rasptavlja. ob[;),Ht "1.1 sel:ilril l'l:!l:kt) 0(1 'V]astitih iskilllstaw .. bko th se f:lloie promatreti iskljucivQi kao na anegdoului dQka'~ meni su pruzUa Mju~ vJL;':djiviHicdoka~@ da ihimo u n1jeU! k()j.~(ek plJ:kuiavamo p(!)j['rn.iti! t<e ih stcga uldjillcuj.em, zh(j'g uvida I,~oji nude,

KOllal:no) budlillci I;l!'l je holQgrafski konc.ept jos Ilvijek nvclike ideja u nasta~;anjll[]. i mozafk vrl o railicitih rocki gledi.sta i dokm:a. 'I1el!ci su ''IIodili ~asprave 0' tome da ga se ne treba nazi.v'tu:i: mcdelorn iU reodjiom sve d.ok se te, pri1icn.o r.<lzUCite ~ock~ gledista l'IJe' u_l!dop'l!! u jedinstvenu t(!or.iju. Kat') :l'e:r.u1l.~,~. 'tOgEl., neki ~slr!}ii,vi.tGi SVOJ'~ i(,i~je rnlZiV,lljU J~o!o-graf,sica purnd.igl'nu; d.ok drugi pNferlnju hrJl£r:rgfaJsku ~HfallUgUu. .h.(i'I,rogmjsku metctji:mr. Italeo ddjie, U ovo:j sam .knjhj radlraznoltkestt korisLil) sve te izraze. ukJjlu'C1:lJ1,1.ti hologmfski model i Iwlogfil1Js.ku teoriju. no n~lfiojte; misliU da time itm,pUdram dia je hologr,iI:f~ka [deJ.a d'o,sr:z,gla st-atU5:filOdda Hi tlCorije 'IJnajstrQZiem znacenju ovih iz:raZ<!i,.

T .. dwder. vamo je uapomenuti dia, premda 51" Bohm 1 Prrn.bram, ZiBlICdnici holografske ii.dleJe~ on! se ne sl:ai'll ,S<JJ. SlII'l!l1 gledijtima j :zaklJufchna. lznesenirna U ClVoj knJiz:i .. O\rc je, Tl,aimt!. k11j:igakoJii S~ ~:l'!~ bavi iskljulh'o Bohmovim i Prfbramovtm teCHija:flli:!.1 nego i :tamtslim,a,i :laldju.cdm~. bro:lnih drugih istrniivac.a. na k{)je [e holografska ideja \.]'tj,eca'la, ali kmji

" ~·I·.:II· k d k .. ,..

su ,~e. t~.:m1La'{:I. t na vtasnte, pone ';1 ... onrraverzne nacme,

U .lmjiz-i, se razmalraju. I ra:ldieite id~je kvantn,el1.z.ike ~ grane Illzike koj~ pm'llcCill'li.l':at :subatolll.81,e c:~s'~k:e (~l'illku'ol'H;!,~ PIiO,'liOrle. w take dalje). Buduci da sam {)OVioj temi 'lran~je pisao, svjestan sam da till mnogi Ijudi pre-strrieni pojmcm kvtmtna ftzik~. ida. Sf: Ib ojle da neee razumjeti Wlj,e~itie koneepte, Iskustvo IDe pou.ruo IM,eak. j, Q,ni koji ne znain ooatematl.ku mog;u if:tl.zumJL!ti vrstc 'idillj;a, b. fizike kojiih se dQlttice-m u OW) lcnjjzj" Nije vam .p0tr~btno eak nlznanstvenc ;oJll,ede. Ako $]IJ.lI~j.no bac:iti; pogllied na ;rJ,eku stranicl.l j naidete na zooostV4.'l):I1. wzraz koji 11:e poznajete, dO"ll'iD,Jj,an

varn je otvD:r~nj. urn, Bm~ takvl]]iz;m~a.'sveo- sam; na mij;limum~ a na mj estlma ·gdj·evih je porrebnc u'pQ'tr]Jebiti~ !:lvij ek Ibobj ~~n~avam '~~j e no -; ~'to nastavirn s tek%tom,.

Neb. vas, stoga, .P¢ bude. strah, VJ eruJel.1t'll. d,a eeJ[.ed e4ho~1t1 k8i.da-JJ~:.e:~ vIadi<lte'SvDj «stralrod.vcde»; otk:dt~. da.u neobi(;lli:!;n t fTa;sd~.uIEnim ,z.I'I.",

mis ];ffia: kva ntne ',fi"': ~ re n~ '''ii''~I~'''i. O·~J··" 'n'" X •. ", "'i· ... ....,·'"1·']·" ·-Vo."·o·.. .~ ".",,. .

....... fo'- •. - .. _ ",m._ k.·h .. .., c 1)1 .J.'" .V .)IdU' "liF 'J .. ],,' [,:I." .yerQ.JelI1 lUll. c;.",.C

(l:tl!;riti i da bi prorn~sIja[lIJti 0 nekirna :0 d a,dh ;Zi3:q.isli, .Ofogk'! ea:k,' pre~{jlenitivas·,pogle)d na.s:vijet"S, ~om skromnooo>,:uljQDil nudim yam ovu

lbliigu, '.

v

CUDE:SAN NOVI

- '--

POGLE,D NA STVAIRN QiST

Sagledajre istil1u kao malo dijete j prl'premi'Ce

se odreci svih unaprijed donesen'ih zakljucakaJ ponano pail kama qod i do kojih god granica va.s prirod.a odvede. U suprotnom necete fn:1UCiri niSta ..

- T. H. Huxley

1

Mo,z,a'k IkaoHlollograml

Ne ,J;(Jcii''fe 0 ih!l\ITileda Ie svijef P'OiaW105'ti f'OgmSlJfi:i flemdi S<1i! 0 tome- da (ramo vuol. n(J'J'~dmJj :fi=iI1iltVff;!,JI1I0S,~j flee pasWjf! ~d'l:1il:f!.tl RairJ! S~ 0' tD.rr.J\E' cia aka prodre.fe ktw ~~mfr (p:O!!Iliea1r,lre £I~' brnpriZI'li1) JiologfoffJ;fl()g ~:r.Jjoefeio, );rlte~ do Irkukcijf!J!} pGg.rfJ.da, a:mkiijlt?,m.tam\Q.S!l~.A ta df!l19(] :stltllrno$t wp~ QojasnJ!i stveJl1 kqje.SirJ do sad'Q -b'/$t!znansmrlO IIlsobj{JsfljiV€! par:a.l'l6l;rmal:J'lif' pojove,. $infm:micftete, otfs'I!.'(/tlJ) ma,&JjlIOl,pQd~'d'(J~oJ:ljQ dOr,)IJ{j,ajtrl.

~. Kaori P{,ioram

u illi1t~N]UIL1l.Z8 P.!lyfflll~D9Y' TMll)'

Z~gtOOilltb ,koja jeHU ~a:_mml!. pOG~lklU 11'1lv,~la Fdbrnm'n na p!Jl pr;~(!l'Hl :fo[:l:llU];Ol!CiJ] sVlQjeg hQ~DSlafNI!oo'8 m;ocilelabHo je pil<1:n:je kako i gdJe joe u :mo7;gu pohranjerlio sJeeanj:e. Ranih cetrdesdih god:ina dvadesetng stoIJcca, bd:g; ga. je pceela z;3Joku:plj ali {)V~ .~~ na, l(llprenito s€ smstralo (ill'!!.5u sj'te6.'lnj:a ,sJnj.e]ll.e,na u mO~!ll;tl. P't~vWad<JivaLo j'0 uV'j er~ITj~ cia, j e fS:votKI.':l sjc{:a~ nje kojle: oseba imi!!" kso SI~:O lSI,;'! sj!llCa!njt;'!, v~:se'g :illadillj~g. susreta s bakom, iii sjeianj.e mirisa ganlenije koJu's;~e: pomirissli kada ste hn£lU sesnaest gedina, smjeSlJefiQnegdjle I][ stanica!ma mm:ga .. l'akv'i trngov:i :sjecanja nazvani su .::ngn! rid ~ pfel1:'id~ fiid{o l'i:ij'e ~!'!!il!.Q ,od 6~ga jermgr~m Il;apra'l.i'~j,~ - ]eli to neuron :il i ~no7.d.a c:a k pos'clIiu;]I, vrsta Il1:ol.gJrulc ~ Jft:icilu zna nstvenika bH~ je llI'V}eren~ kak:o.j¢ saruo ·pi.tlilnjL;:\rr~~eni!l kada ICe se to Q1I;kriH.

Za tu Uivj erenest bile je :rnz~oga. lstraiivanj a. kojai. j~ dvades;eHh g.odina dV!ldese~og :s~)c)IJi!tl\pt\Qve:o ~i\:l]lad,si1ti 1.'J1OOl.'GklN.:ueg \1Vj]de~ Penfield pruzil:~ sUll'l!'§edjj've ,didka,te da od:tedent<l sj:e6mja· ~p~k jiesu pO-br01m1j~· na na ,odre~etil~nll mj;e;stim:31u :rnO(lglil. [edna .ia:Jd [IarnelOb~.Cllijih znacajki m,()Zga. jest: da sam meeak bol ne ,Q,sjec:a neplOsredIl!2l. DO:k: gOdSll ljeme jl ~u1b~f:DIla ulnrtvlJe;nl l(),k~nhn 1):!les1)e:~iko.nl, ¢l'pC'racija Ino~g.~ . .l\1o~e se lZVi!il'sti 0$1. os:obi dek ji2: ow prj, pu.(l.oj svij'lfsti <l: d:.a :elina pritom me (J>.'iJec~ aikakvu bot

11

~QLQGRAfSKI SVEMIR

U 'oi!l:u prekoolniEkih pckasa Penfieid jil;'! tu Qn}e:nk~u~s~~islrlo s~:bt uprilog, Dok je eperirae mozgove epiIeptlc:<lira elektr..iicki bi pobudivae

,.r~:cll~il.a pud.rucja nj ib.ovib: llloXdal!J!El!i. S:ta:!nJ~t{!,. Na:s,voje ]2:[jer1;~denj,e> ,ptililwm :lt~m!;;d~d,~ lon!~,po~~lnih: ['d!i!;j~!':!a (pod,rue.J~tmQ~g~, ~~~1 tiljep~ock:~) } ('!dnog, .'ivog potpuno ,!>vJ.'f:s:no,g~paciJel,]ia ot'kii:o je <111 F[IJ,(;Wje:llllti pm:J:o\f[],o prozl::vljav:ajiu vrlo ij,\~ i detaJjna .$J~'anja iz. proslih ~8izdoib]j,a svog 7;ivota; J ed~.n je toV'j ekIznfTlib.d,a, ponovne !pf(lI,zlvio n.l,zgoOV:(lil;~ roj,i,ie: voru o sa SV(!i ~ ji In p:rj~iah~Lj irK~ll tl J !JI,~l'!id; M:d:c~; djec~lk jita· ~1l0 Sli'oj U ,W),aj.lwkalm l"1i'l,'tgl!'l"!.1:ell:'U, na te.]J~run i nai<:ort neMlilo dcdirn I>e.nr.tllid~~ eleklrode ,mogao je 'pOnoviti cita:vnj~i,n razgovor; 7-C'11:;3. se n:!l:~la u. 5"O'jqjt~lb]]l.ji imqgla.je CUt! s¥og si Ili kak,p- SO ig r!!' prod .. kuCi:-,)l1,. C-ak i kada j~Pen 6:~ld Po.imlsa:o ZJllila~. 1'~ti .s'!,,'.o:!e-p.;,l,ti:"ijenifc rek~vJ~ lm d~poib~au~¢ dru;g:apodtuc-jalrocla t\'J Ilij~ ~jn.k). otkr,io J'~ do. ,d,odiriy,a.njem iSil:E:" w~ke I!]vi,j>ek pobud'-1;lj~ :iStiO' rsjeca:l1jc.

U -S-YO]O) l{j]jhi 1l~~ M}'5t,mr()ftt~e M£m~ (Totfria lHn:a) qbjavi,jtntoJ 1S115. gQdine, neic:lugn pred .smrt, napisao je; «Odmah je bHo ocH.o dn: to nisu $~l:(')1V i. 'ro~u bn~ cld!:tri ~ke n:kliva"djic';l pravi]l~ og za:p~,~ ~ mij,estL, :t~pi~a ko j i je poht'al~j:en tijekonl F$lcije:niovih r<l11ij~h is;htst~v.i3l.hdje"tlt Jc:' ht. 1I

fi i 'k o..::iI. )l!. . _;]_ " . . ' ."" ..,' . ~. . '. 'Il.' . . •

·ms,onl nas lU'J3L$.11 pnnovillo p;rO~Il"WSVe Ol1Ci1 ce,ga ,e nro S:,\i''J'ffi)tatli 'U

w.m rOlriiije-rn raz.doblj'U,»I ' "

PenH.@[_d j~ m~, It!mdju ;\il'io"ojih istr<l:z:hl1tnJ!\ z:aldJucio d~li: jil1! 'S\f€ $l~ illmp il~adajslmsm npisall~ U. M~,e"m nil:o~gu - ,ud lica :i!vMlog po/edino,g .stra;nGa.l:aje smo lehm~Cll@' pogilledal.'iu glU:V] do !>'V_evJP~uko¥em.fez~ u koju s ITlfj SC ::?:agKcdali kat). d:iJde, lOgi.ka. mn jego.VlD:dlaJ d.a joe 'oo~ra.£log zho:g .ko:jeg SlU, pri njego'Vt'l:1'11 UZOIff':kQI\1'(I,lljU .n.epl'e5l'ano i'czraraja],~ sJecanJa n;\ '1:(1· Hlw, fi'l!llOgO .t'l:e','~\i:nih dQg,tl:d:a~a. AIw [e flt'!$e sje~!lnjepQtp,uni :zapis tak i 'l,laJobi![:tiiffiiili1; ,'i,\rakp4nevnih i~util;<lni':11.;~ tada je nz,11lR1nllJ l?[etp[f~La\!iti ~::'kt C~" au:>L'>mm ~cri.p pme.,:;aJljE: u ra,k.vill glemaznu krcnlku PIC[)I]zveshvrla rnno'g~ neV'3.L2:nJb ,pi(i·d3t:al~,~

~(I mlkl,di. "{ipedjilllli~~t ~ummkklltg'jie,P:ribra,nil nJ;wll' J.miJ. Ifil::i',]Og:il, stinm:ll;al i IiJ ,Penrmel'dqv u te>01riju engram a.Me:dlll j 00,. tada~s~ dogodih:) nest(]lo sto je za'l:E'~i}ek prCimijeni.lo 'nJego'Vlo mislj enle.,· Godino :1 '94ifL ofis,aca.j~ n:diti s veliklm nem;opS'ihologcm Radom. Lamley],em. u Ye:rb;s J]abor;a~ tori} bil!Jll,o;gWe piJimail!l. looj[ setada nQl!li~o u Or.angle P~rku na P]o:!:~dl.. l.,aslhh.+:y j'~ vfse QaU~idfe'set godin8.. bh:f].l '5.talnoj 'pJO,tmzi za ues.ll:va!1jrvim rr~eba.tlijizmim:lli {)-dg(l'~OI:ll,hnaz.a .sj~C8J.nj.e. i tarno je Prib:r<llll mogao ].2:' ~)I."\f~.:.ruke wJed.ot~ti pledovlrne LMhl:eyjevi.h nap era. .Zapa'njujuc-e j(3 hUo tQ (.hl!. L!!~b~~'yn~!l,amQda ralij~ uspilo pir(lf!i~tib:ilQ' liti.!.kJ(!f,\t dlObz POSitoj~rilji!l er.:J,g;ramaj ,iJe~~ j ~I s~o¥i],e. ~~~~edalo doli Rj,~gQVO istt'~i"wanj~ kop.a j am.EJ. pod. svim l?enfie,ldovim oclul,(;tll'lla ..

MOZAK KAO H:OILOGRAM

is

000 sto je Lashley napravio bile je uvj~z"bav a nje stakora da izvode mzno,]ike z.adath, na prlmjer da trZ~ kroz l<libi:r:int.. PotOl':I1 je klrurski odstraelorazliclte .di.j~Io¥,e nllhcvthmozgova i ponovno i.h ispitao, Cilj mu je doslovno bto da izrese dijelove stako:rs:ldh mozgova .kojii..sa.dde sjeic~mj.e njihovesposobaostl trcanjia kroz labirint. Nat svoje lznenadenje, otkrto je da bez obztra koji dlo njihovlhmozgova iZre'ze,. ne moze izbrisari njihcva s;ec<l.Fl.;a. Ce:>:~o i>UJ l.notortCk.e sposQbnost] stakora. bile ostecene tfl.k.O cia Sill nespretno teturali kroe labirint, ali C!lk·:u kada 8U vellki dijelovi njihovih mozgova bili odstranjeni, njihov,a sjet.mj:a UP0n10 su ostajala nedirnuts.

Za Pribrama su to hila nevjerojatna otkrica ... Ako g,~. Sj@Jc;a.njll, pohranjena na odredenim .mjestima u mozgu slicno 10:::(10 sto su knji ge pohraolen@: na odredenim mjestima na policama knjiznice, z.aSilo Lashleyjeve kiru(sk~ akrohacije nisu imale nikakav llcinai. na njfh! Prlbramu se ci" nilo da jejedint odgevorna to pitanje tat} da.sjecanja nisu smjestena 1111" odredenlm rnjestirna u mozguj negc 'su na neld [laC:in rezastrta il i T'(,ISPO ~ dye,ijena kroe djeli mozak, Teskota je hila u tome sto nije poznavao mkakav mehanizam iii praces l<oJi hi mogao r:azjasniti. takvo~ stanje stvari.

Lashley]e bio j o.S- manje siguran, teo je kasnl] e napisao: (I Ponekad, :pr] pr-egl.edava~jll dokaza 0 smjdtaju sj(lc.gJ!nja, nsjecam da se kao rbuz[tn namece zatkljlucak d~. 1I1c:enje jednostavno uopc~ nlj e moguce, Sve!i'edno, usprkos takvim ·d[oka'Z,itn:a. protiv, ponekad zeista dolazi do ucenpa.",».~ God.ine 1948. Pribramu su ponudllr miesto na Yilleu,; a prije odlaska pomogan [e.u izradi pismcnih zapisa orrideset g,!)din~ L'a"Shleyjeva manum entalnog istrd:uv<lluj a.

Pribram je na Yaleu i dalje ra.zmi.sljao 0 ideji. da su sjecanja r;aspod.ijidjeH<I, kroz rnO'z.ak, i· sto je vise razm]sljao (I tome, bio je svevlse uvjeren da je doista talco. N:apQsljietku, pecljenti kojima su zbog medicmsklh razloga odstranjeni dijelovi .. mozga nlkada nisu patili od gubitka odredenih sjecanj a. Odstranjenje velikog dijela mOliga moglo j e pr.puz.:rociti cia cj elokupno pacijentovo sjecanje postane mutno, no Ditko se nlkada sa operacije mje vratin sa selektivnlm gl~bitkom pamC'elljla, Sli~nf! tome, pOjJ:d:in.c[ koji su zadoblli ozljede glave u prometnimnezgodama i drugim nesre-

c tan:Ull1i.kada nisu zabcravilipcla svojie obitelji.ilipolaromana koji su bili . _'" - prot-it.all. Cak ni odstranjivanje d:i.jelova temporalnlh rez,Ui!jeva, podrueje

14

HOLOGRAfSKI S.VfMIR

mozga koje.le. odigraln tako istaknutu ulogu u Penfieldevom istra:zivanju; niDe stv{!rHo nikakve rupe u parncenju osobe.

Pnbramovo 'uvjerenje. dodatno De ucvrs,tHa njegova nemogucnost ~ :;iIi i druglh .. i.stra'iiv:;t,ea - da 'pollOViEl,Perl.fi.,ehioVil·0tkrj~a. pobUaU}UC1 mozgove padjenxta koji nisu 'epi.le;pticari. Cak ni sam Penfield kod pa:c.ij~naJta ko~ i rtisu bolovali '0& epilepsf e ni] e uspio p onoviti svoj e. rezultate.

Unatoc sve v,~b:ltm b["oju dokaza 0 "tome da su .s} ecanj<l: rarspo.dij eJjeua, Pribram jos uvijek niie znao k.ako bi mozak.mogao izvesti takav, naizgled ,cudesan pothvat, Tada ga ;e - sredinom sezdesetlh godfna .dvadesetog stoljeca - tl,allak(lbjay~ed1ll casop:isu Scientiji.r:; Ameriian; klQjije~"Oph!iv.aQ p.r'fu konstrukciju liolograrna, pog;odio kao.mun]a, Ne same da.]e koncepcija ho}ogr.a~j e hila 'sj:aj 1)R, nego'j ~,'stoV'is e, pOl"D.udlila. Jjdenje zagonetke s ko}o:in :S~ muCl>o.

Da bisrno lakse ra~tl,mjeU -7.a,~to [e Pribram bio take uzbuden, meramo saznatl .nesto vise [I hologramrma . Ono s[o'omogucava, tzmedu ostalog, holografijujest pojava poznata kan mterferencjja, Interferencija je ukrsteni uzorak koji se p,ojla.yljuj,e kada.se dva iH.lI,[s,e valova, kao lito su valovi vode llz.mij~ayu jedan kroz drugoga .. Na prirnjer, kamen bacen·y

. -

jezero prolevest te,niz kon.c.entricnih valova koji.se sid prema van, AkQ

Dacite -dva kemena u jezero, -dobit c,ete dva skupa valo\'<t koji se sin; I prolaze jedan kroz dnigi. Sroz;e'l1i raspored besta·i·dolova koji je rezultat takvih sudara P oznat J e kao intcrferencijsld uzorak,

Svaka pojava nalik valu mofe stvoritt interferenci] skt uzorak, uklju-

,l. • , , • i-III "d' 1 "II) _1J r « d ie l ~1_ -. J. ,

o,;UJUCl svjeuosne .!. ra no-ve ove .. JUiUUllCl . ale i aserssa -svjeuost. !Z1i,lz~tnQ

(ist, koherentan oblik svjetlost], osobito je pogodna za stvaranie interferendj$kth uzoraka, Dna, u biti, osigurava savrsenl kamen i savrseno jezero, Rezultat l:oga [e da holograrni kakve daaas poznajemo nisu bili moguci sve do izutn,a lasera,

Hologram na.S"bilj e kada s t!_ jedna laserska :zrak'a._I'asc.:i' epi na dvije zasebne, Prva zraka seodhija oil predmeea . .fotcgrarrnraIDja. Tadla, se ,drugiOJ zraci dopusta dar se sudarl s refiektiramom fiv}etlo~tu, prve. Kada se to dogodi, one stvarsju interferencijski uzorak Jroji S~ potom anima na komad tilm;a (,,1di slikn l).

G olom .oku sHka. na filmu uopce ne sliCi! fotografiranom predmetu ..

Stovise, .. pornalo !I.liel" na koncentricne .prste~e: knF se oblikuiu kada se rr~grst.k.amenaCa ba,.ir 11 jezeroIvidl sliiku 2),_ .Medutim, ,elm druga.laserska zraka (Hi u nelam :slu~aj.evim;lL sarno sjaJan jzvor svje~lo.sti) prode kroz rum. p,oj:avt,iiJe trodimenzionalna sltka iz;;,'Qrnog predmeta, Trodl-

15

menzlorralnost takvlh :sUb ,eeslo 2ina bid. za.strduj'!46e' uvje;rl';'iva. U .st;v,aIri" m,ot~te hoddw oko ,h(llogroislte projckcij e t promatrati je iz razl ilitih kutorva" jl)ldna:l"Qkae st,lj' bisJt_~ promatraH i pr:avi predmet. Med.utim,. ukoUko jspHuiite culm, i, po:kus.alf: Ju dodirnnti, vaSa De ruka prod ravno kroz njui OIDil tete cia ramo u stvnd nema nifega (:vim sm,-;,u 3).

ZRCALO

MSIPNA LE.~A

ZOCALO-

sliM, 1: HO~Qgral1ll 'nast~j'e' k,ada £e jean" lalier5k~ :ZfalKil iT<is.'djepi lila dvije zasebne, Prrva zra'~~, S;(;! ()dbije 0;;11 fottlgr:afirarlog pr.edmet.'i - U OVOIlll s'lucaj!J J.abu k,e'. Tada se dirug,!)j ;ua,cl dop!.IlS'lil dla S'~ ~Hdafii s I'e~;~ktlrariom s\rj~t!o~(U prve.a ilfllter,fe,encijskl IJlZo'tak nels,tao i<ac' iPQcSlljedi~a,t()igaJ !mima s.e Fill 'liilm.

T:rodimenl,iOl'!!!l.h.'lllst nijoe! j1edb:d ICLld~sni ilSpekl holcgr.a:ma .. Aka se komad holograf ... kog filma, kloji sadr:ii jabuku, Pf1t!'l:rie nap 01 a :1 tada osvtjetli lsserom otkrtt c.e se.dasvaka polovica jo.s uvijek sadr.?"l ,cibVll slUm. j.:.bnk,el Oak i kada 1)'12 polevice prepelove nekoliko ·piUOO:i dl-e1a se jabuka. jos llvij@k .mo;OO rtlo[lsrrlUilNiti IU~< swkng !Thi.'!il,ng k(ln'lnMla 6h'na (i:dto 6@ alike, sto su kofit1idi filili,~ i'fI,iinJi. posl~jati sve m,utnije). Za razliku od obil:t1ih fo.<t:ogt'a.fii,j<ll~ svaki mali fragment holografskog filma sadrii, sve in.fl)rmadj~' zapisane u cjelini [vidl s1i!k1.ll4)."

SUI<I!. 2: IK·cmalcl'~ah:;'9HilfSlkog filmiil sadri! IkQdinlliUi 5'1 iku_ G,olom oku sl ika na film I'IlmiCllo ne :\ilic 1 rotografi f"l1 om Pl'ed:m~H..l1 s~.5tavljen<l Je ,cd nepravfll:'lll'n mrreikti rnIa pcn:nptlh kaQ' i Iilterferencijs.ld uzarci. M:€:dl.dJi m~ kad~ is,e'!;1 IT! QI5vjj~'tn rdrugim ilaserom, pd!ri,O'Iti1ro lie pojavlj'uje ~il 1 ki:! izvonlloig p:r,edmeta.

MOZAK KAO HOlOG,'RAM

11

SUKA, 3: 1ijodlmen'Zt;on(!l~n,a !j.lika ho.!oglrillma cesi'O J~ 'tElkU :Z'a5'tra£IIJ~!.!!lee liJ'II'j£idjiva dill mQze'te doslovno hQda~1 aka, lij,e' i p:rt)llTltlitraili je 1z raziicltil~ kutov~. MedulJm • . tl'ko Isp(ruiit~ ruku i ptlkuli~t~ JU dataknultl .• varsa oe· wka proci r.'1l\l'no kr02nj'IJ. [1IiA!,iizodJeven,a 'CelesDeJ) HDlogr~r:ski !ilt.enQgrli3i1TI Pe'1.,''Elrril Ciailldil~:~ iii!. 119713:. godine-. Fl'iltogrl'afilr3loBrOild [antos, :;!:bidra M,w2eja nologr;afi;je·" Upotrijebljeno uz dopuStenle.'J

"Deba SPQ!fll~nUU da [e O'YO zapanjujJtl,ce svojst"'!i). znj€dni.cko jsklj'Udvo holografskim Jilmovuna ti:je slike nlsu vidljtve gclem Okd .. AkClo kupite holo:grafSki film 011 predm,et.koji sadr±i ha.Jogrnfski film) u trgovini j bez lkakee posebne ''I''rs't,1,l! osvjedJenj:a Illo:Zl:!te vidjeti trodimenstonalnu ~Irk.u. DC lliZZihq;9. na pohli .. OobU CC:t'C same k!Om.ad,~ Ol'igtn~dn,e silike,Up'ravo [e to bUa eseblna koja [e toUko uzbudila Pribeama, i ko:ja je napekon ponndila objasnjenje na(:ina na kOjw,se sje6mj3l mogu. rMpodi!jeUti,<I: ne Sltlje:sftili U odredenomdljeln mozga, Ako, svakl kom,a:d.lcholografdcog fiJm:-a s.adri! sve potrebne infOi)!l1~ci;e za Sll'V:;lranje cjliiio'\l'u,te s1ik~~ tada se cinUo jlf}a.nako rnoguclm da svaki ·d~o muz_g,a s::iIldcii ,:;,ve informacije

porLf,ebne da.ee prizove ,cJ~lokupno .s~,etaIlj'l!'. .

18·

HO;L.OGRAFSKl SVEMIR

SU~A 4::Z!i ~azliiku cd oi::Honin rQ't~!3rilfiJat,. svaki'loomad h'oIOgrafsict!9 IIi~mill sadii~ s\il~'inf(J,r!TIacije 0 cjl2llinL Stoga. <Ike. se hollografskapku:iii" fazlloroi. s~ak.i komad S~ jos, ll.I~ge·k mlb~e: is~rls.tlti..~a Ir,e'konsnu~CiTj1!.l cgel'~ .snk~.

I 'vid je hoi·oglndskli

S,,!;!caQ.je nije jedlna stvar ko:fu,.moz..:aik. moze hologrn.f.s!kliobr».d:iti; Drugp Lash LCYJevQ o'UtrI,ce ednesilo ;!l{l: on to, da au 'c~n.tli ·vlda:u. JIlOz,:glll ra,kodC:':'C t7.nerl~duju6e 'ot:pom~na, k~f'uy:skiill izreziiv~11Je. Oak I n:ak'OIJlr odstranjivanja do 90% v,izualno£rkorteksa (diijd~ moz:g:a k.oj{ prim,a i :ltwnaii aDO SiD oko vldi) S:takOl'<l. otkrlo je da joS: uvijek mMe iz,,'odit~. zadatke koji 1-'3:.!:ttijev,llju :i~o.~..:etl,e' "It~:r;llillne sp()$loboosti. Sl]]cno b)n~e. istraii'l!3.nje koje jl.(;l. prov>eQ Pr:ibram pol{az.a:)o j e da se t do '518% optiekih iiVacil malk,~ m.o2;e odrezstl a<.da Slit Qzbiljno ne oSleti nj'~zilla..·SpO~H)!bno.st i;r.vod:enj;) 51Q~enlih vizualrsih zadataka .. ~

M02AK MO HOLOGRA.M

19

1:0)-12 nesw sHcno kao kada ,biSIDO \ierovali da M publlka mogla. uzivati u filmsko] pI'OJekdj:i unatoc tome da je izrezano devedeset posto filmskog p18ltrta. NjegoYi. su se pokusi jQ~ [edanput pretvorill U ·orzhUjan iza'lov uobica.j eiJ.O!)TI razuO'lije¥m1jlll funkcionlraaja vida. Prern a vodeco] teoriji tog vremena, postoji neposrednaveza izmedu slike koj uvidi oko i na,e;]Ii!'-l na k.oji se till slib prikazuje u mozg». Drugim rij1ecima, vjerovalo 'sJe da kada pogledamo na kvadrat, d.lektticna akrlvnost u nas·e:m vizualnom korteksu tako!cJ..e'r mra oblik kvadrata (vid,j' s[iku :5).

Premda se cJnilo .da .su iSiraiivanja kao sto je Lashleyjevo zadala smrtnt udarsc to) ideji, Pribram :nije biozadovoljan .. Dok j;e -bio na Yaleuj osmisllo je nlz pokusa kak» hi rij·esio b) pttan]e, i sljed~cih sedam :godlna proveo pazljivo mjefeCi dektricnu aknvnost IJ mrrlgovima majmunOl dok bl izvodili. liitzliC:ite vizu:l;'I;]ne: zadafke. Otkrio j e ne s amo da takWl,

'nepos[Iedna veza ne p08to~]> nego cia ne posteji ni prepcznatljivi uzorak redoslijeda okidanjla. e.IektrU:nihelektroda. 0 svonm je otkrithna napisao: «Ov.i. eksperirnentalni rezultati nespojivi S!!.I! s gledHtem da se s:lik:a nallk futografiji proiictra na pavdinu. korteksa.»4

o

,

.

,

SILIKA 5: Tecu'~tleSJr'i vidal nekada su !{ji@roval'i da pOIS"t£ljii rlepos!r@drna v@za'izmooU sHk@koJu vid~oko i s~uke pl(ilk~zane"ul QTlo:z:gu.PilIbram jE otkriO d;a.to niije tecno,

20

H Ol!jJ'GRAFS I:(] SVEMIR

fos jeJ.U(lm je otpornost koju je.vlzualnl knrteks pokazacna kiruri~~ko i~l:r~~,";hall.je dsla naslutitl da }>e; poput meln.o:dj'e, vid itak.otUer l!'a.SpOdijeljen, i nakon sto je Pribram saznao Z~ h:olugrafiju, poc,e9 se pitati je Ii i on holografskl, T· doista se .cinilo da hologramska priroda «cjeline n svakom dije~h.:m obj<lSnjflvili ClIljeni.L'U da se hiuko mnogc vlzualnog

. korreksa. moze-odsrraniti bez da se u.t;jece.na spesobnost 12ivndeuJa viznalmh zadataka, D3. rnof:.akobraouje sltke uz porno neke vrsteunutarnjeg hQl,ograma 'cak hi ] vrlo mali clio helograma jos uvijek mogao rekoastruiran cjelmucnoga sto oci.vi~.e. Takoder je obiasnlo ,nepostojanje bile kakve neposredne veze' izmedu vanjskog svijeta i. lnoiZa1lne elektricke a.ktj'l,'nG,!r.li. I 'opet, da. mozakza obradu vitalnlh- inr01't111llcijia .kodsti holografska naael.a:,i.zrrn.eciu elektricke aktivnosti i videnlh slika neposredna veza. ne bi postojala ni.5ta vise nego izrnedu besmisleneg u'IEe.SkauJa in'te.r.fer~nd;s;kih usoraka na kornadu holograrskeg filmu i

:sW~.e kodirane na filmu, .

ledlno pltanje koje je preostalo glastlo j e ~ koju bl, vaiu slicnu, poj avu mozak mug-au knristlti za· stv • .n·(l:oJe talkvih u:nuta:rnjih helograma, tim [e Pribram razmetrieovo pitanje dosjeUo se 'moguce:,g odgovora .. Bilo je poznato da se dektril:ne komunikacjje koje se odvf aju izmedu zivca.pJih stanica mozga, lli neurona, ne dlagadaju same .. Ne'UI'Ol!Ii poput mallh .stabala imaju.giane,i kad a eIektr.i.cn:~ poruka stigne do kraja neke od tih grana. izra~i se prem a van .kao 'st'0 to cini valle na rubu jezera. Buduci da su neuroni vrlogusto zb:ljeni, oui··Sire·vaUcle e:lektf],ene.st-rt:ljle - SiO je takoder valolika poJava·_ koji. se neprestano roeau$obno ukrsrnjru. Karla se Pribram togasjetjo) shvatio je da neuroni sasvim sigurno stvarajn gotovo beskonacan kaleidoskopskt niz interferencijskth uzcraka, a ani hi pak rncgli 'bih to sto tl'102~ daje njegova holografska svojstva. (Hologram je svn vrijeme cndje bfeprisutan, u valno] prirodi rnozdano-stamcne povezanosti,» - p:r]mijie~ioJ(l Pribrarrr, «lednostavne nlsmo bili dovoljno dOmislj;<liti du to uvidime .. »~

Druge za,gonletk~ Ikoje jle ra.rije~:o hoJogr.a,f&:ki l'Doide. moz:ga .

Pribram je .svoj prvi t1a:nak 0 tn.o;gucoj holografsko] prirodl mozga obja.'i'iQ 1966, godine, atijekoms:!jed.e-·~il'i neko:]]ko godtna nastavlo [e prQsiriv .... ti i usaevrnavati svoje zamlsli, Kada.)e to nein-i·a. i kiada su drugt istraiivati saznali za njego~,.tll teoriju, brzo se uvidjelo da raspodijeljena

21

prieoda sj,e6a.nja Ii \dda r1EJe jedina neWl'c.tirio[o.ska za,gonetka: kOjlLl. bolo,gr.,lIlski model maz'e obj:a!sn'i:U,

GOLE.MOS-T NASEC SJECANJA

Ho.lografija obJ;aSl1jaJv:!I.l, ria lro1:i naci'!l naS m,()~t!,k,moie pohruniti lo1iko m:nogo sjtl~,Rnja 1.1 tako ma.opr~8tm':.\i. BwUjantl1,i, ,fizicar :i matema.tifar roden u Mada'f'flkoh John 'Von N.euJmann. j~dnom j,e iu.u:unao da tj~ekro'm pros~e,c[]og ljudskcg iiv'ota Ill,(i'Za.k: pehranl oko 2~;S X 10~ (280.000,0.00.000 .0:[10, QnO"OOO) bttova ~,nfom't~dj,a. 10 jc zap,repa!cuJI,16~ koli-ci 1"L<l In fOrlll:,l,c:ija i I,i>h:a,zivaci m,ozca dugo So'll se m:uc:ili ne oi U izn;i'!sJi mehamzam koji objasnjava. takav g(Jilmri p'ot:ellci,ja.J.

Zanim'iji.vo je da i. ho[ograooi posjeduju £antastiem kapacitet za p 0- ,braolll mio:rm acij a., M~jelljanjem kuta pod kojim dea lasera pogadaju Ikomad fotogll'afskog lUma na istoj ,.~ povdinl mogucill snim'i:ti mnege

.. 1' ., 'h la.. S ~.II. 1 ~ - l' 1·1.~ • '.:1' .J b" .

:m""lcltl SUl.ll.V,Ai ta (0 S,t'lW1 Je:fHI .'lI1J\i!; moae se Jevrno~~a,vno tiO. 1'1J,

,oovjietlj.iviInjem. filma laserskorn zrakorn 100,.; a , pada pod ishm kutom kao i prve dlrij e. Km:iswnj em te metode znanstvenlci su iI.zncunaH da j en an. kvadraln1 hl'C :fi.lma! mDz~ primiti, i:nfio:rmacijA k,(IUko s~drz'i p'ed~set HibtijaJitO

SPOiS'OBBN061' f DA SE PRISJECA1VfO IDA ZABORAVLJAMO

KOl1'!,adi holQg:rafsikl(l'g fi.lm~ k1Qffii s;~d'.rt,e' vis~ slik~ kao ito su ani gore opi'sani, tak'o,dC'r pruiaju nov na~in ra~umijevlln~a, nase sposobnosti i da S~ sjecamo i da.zaborsvljame, Ksda se taka¥ komad ,fi:bna i:zlcrlli lasersko] zraci i Ijuij:a mlpdjled-na:l:rag. razlilite ~'Ii.'ke koje sa.d:rzi 'Pojall'ljuju S~ i nestaja u .!ivjtt~,uol'lj.v~m nb:u. ]?:!'c'tpostav]jalo se do, J'El nas:a spcsebnost p'l'i'$je6anJa analogrra 'oovj~ttjavanju tabus, ~Q:m,ad<'l, [llmia laserskom zrakom i pri Z:iViIlIillj U '0 dredene sll Ire. Slicno tome, kada. se ne moiemo, necega pris:jtetiU, t(!l je vj:eroj.atno nahk osvjiedjavanju ifil:Jna s vise sItka l'~~1iliHl.lIl z:r:dram<l., no, bez 'Llspj~1ta d,l sec pron.fut.cpravikUlt kako bw S!0 prlzvala s]j~ blsjec~ulj~ kojU/e 'Iraiil1.1o.

ASOCtJATIVNO PRlS]EC~ANlE

U ProtJ...5'wvom P~,th~ k ~\wmmj gUdj:£lj caja i zaJagaj malog kola.ca u obliku naz'Ubljene sk0<1ike p07:l1Ia:tlOg ka!!il petim mndideine pr01.l1.r-oeHi su da se pripavjedacizne:ni:l!da, nade prepIavljt:IB. S'jocanjmm;8. iz svoje- pro~lo~

22

HOLOGRAH5KI SVEMIR

511],. Isprva je zbunj efl!, Jl0 end a se, polako, uz m nogo truda, :pdaje6a cia In!,l. j~ njegmra tela - kada j1fJ: bic dJ~tadc ~ obifuva.ja da.vati blj i k<l.raCi~.e ma.dll1lcint!.·1:'o je bila .aSQCijiBIiCija ·ltojaji;!· potakla r!J~l'!.O"<!I sjeeafljf)) .. !ivi sma hnali slitoa lskustva - mirrs tu.ir.edene hrane dole se kuha lll pogled na neki davao zaboravljeni predmet koji ~znenad!a prlzevu neki prtzor :fl

t:!:!!!se pro~_fo~tL _

Holo,grafg,b ~dej;J) nud: j~,sjed:1l.1Il anii\logiYl:i za a~Qdjati,vn(3 l~e1!.de:ndje sletanja mo je ,opisanQ josjednom telullIikmn hornogrnfskog snima. raja Kod te se tebnt!ke prvo svjetlost j,ecine laserske zrake [stcvremeno Qdbija. ad d\'lt ~redmel:a. reelmo narsh.u'1jaEa i lt1]~. S'Il,jm:]'i)st odbijena ad oba predmers tadasl.: sud!l ri, ,:i, In'tf!'derencljski u~or~k 'I~(lji je rezultar log sudara snimi se na film.1'ada, kad god se mlstoIlj3!C Qs"ijemWaS!~rskio·rn . svjedo.Uu a s\lIjetdost .:kojar se teIlektiraJa :01'1. naslQnjaca pr.ode kr:oz f1lm,

pojavwt til! se stika JL~~E!" U obrnutmn sluc.aju. I-m:d gad se is:to t!l .ulinm s Ildom, pOl;J;Vi SIl:' holQgnrnL"'i:Elslonja,ca. Dakle·. flJ~o rtai mozak fU:lllik.dm1wra po hologrnf.~l!dm naaeItmaj slic,a;n proces moZe biti odgovoratiJI ~a naQt:i :n.akojI odredsn] predmeti pdzJvaju odredena :sjecanja jz rnIIse pro;s[osti.

SPOSOBNo~r .D.A PRE:POZNAjEMO' POZNATIi STVj\ R.~

Moid,a. vam se na prvi pogled l1:a$a spoSlohnQ.·st da p.repQZnajemo PQ· znate .stv;ui ne tin.i os.obito neobicnom;.no stmcnjad koj'l se ba've istraiivartj e:!n mOiZi3, devno su uv jdjeH da. je to poprUicg,o, s,l~cna spcscbaost. Na primjer; P'Qtpunit,$igut:llGstkoj1.l.,olSjecamo kada U guiv,~ medu nei;;)o'· like stotina Ij ud i, _primilj etimo po.zJI1ato lice .niijie· samo subjektivan oSiJetaj; cini se da je ona rezul~tal: i:ll!l~ei..rm. brsog i pouzdanog obHka.obrad.dnrormlidjtt u nu-en:l nl(l~gu.

U oanku ~z 1:970'. gQiHne, objavi}en.Oiffi u. britenskom znanstvcnesa caoo'piSl.:l. i.VIJtw!e, fizicar Pietel£ van Heerden isnto je pr~tpO'Sta'!lku da vrsta bo-Iogr,a:fije po:z:nata: kao holografija pmp~na"anjt:l pfu:za na.ci,n za ra~umijqnj,@ o'lle -spos,o,bno·.!!tt!l' U htll.()g.r<'!fij.i pl',!;l[pO"z-navartjiil. hologmfsb sHbu. predmeta snim_ljena je na u:obil~jen~ naci.D.!i%tiZ~v ~tOI se la.sersk~l zraka, prij.e H'Gl Sto . .je se pustl da. udart u ne.i~oz.eni film, ,odbtj:a od posebne vrste zrcala ]?()Zrtll.tog. kao zr-calD Ztl jOI/c!.t$jmt!je .. Kada: soc drugi predmflt" l!UCa~ ,aH Ill!:.i petpuno jl!(Lnak prvom,o!:rup3: lasersknm sV'jdroscll. j

·4 Van H,e,croclll.l£tu:'IIIiivxu bbllr;lll'!l'i;1I PoIruroia: R.ii:~li!r(h .l~bDrI.lIQri~lP 'U Ca:mhrlJ!gIll •• M~· -liilch.u:sett,>,.l Sl63. gorllne :i>':'!iliGJ je !i\fojll. \fla~l:itu Wr74ju~ .n0jagrmhleurijl!' sjef.nija, uo ii1i1egll''I' I1Hl p·li'O~O j~rdllltivli'l(.l· 1l~"'II.P::t;i:~I~.

MQrZAK KAO !HOLOGRAM

23

svjetlo se od ogledala odbijc na prethedno razvijenl film, IU~ njemu be se poja:vIti sjajna tocka: svjetlosti Sto je sjatJniJa i osuija tocka svjetlosti, to je veci stupan] sU~osti izmedu pl1'vog i drugog predmeta. Ak.o su dva predmeta potpuno :raziiCita, neee se pojaviti nikakve trQCh svjetlosti, Kada Sill jza hol.ografskog.filma postavi foto-ceHjlfl olSjet]ji'll1l! na svjetlost, takav sustav .mcze se kodstiti za meha:nicko prepm:-navanjre."~

Shena ~ehnika,. poznatakac itlterjere'l1rcijska holografija, takoder rno;ze' o:bjasniti nasu sposobnost prepoznavanla i poznatih i .nepomatlh znac<hjki slike .• kao Sito [e, na. primjer, lice nekoga.koga nisrnn vidjeli mnogo gcdfna. Uu,oj tehnici predmet se prcmatra kroz komad holografskcg filina koF sadrZl njegovu sltku, Kada se to ulini, svaka zrtacajka predmeta koja se prnmijenila tid kada je's,m::a prvotno snirnljena reflektirat Ce svjetlost drukCije. Osoba k~j<l gleda kroz film. trenutaeno saznaje je l!j s·e objekt promijenio.ih je ostao isti, 'Iehnika je vrlo.osjetljiva da se odmah polmzuje cru{ i p:riUsak prsta na komad granita, Taj proces pronasao je primj enu u industrij i ispilivanj a materijala, II

POTOGRAFSKO P-AMCENJE

Godine 1972. Daniel Pollen 1 MkJhael Tractenberg sa Harvaeda, ko]l su se bavili istraZi'!/~mjem vida, iznijeli su pretpestavku da se fQrtogmfsko pamdenie (p()lZnatoi kao efdetic..fw'patnt~1!je} koje se prirnjeeuje kod neklh Ijudi moZe objasnit.i holografskorn teorijom mczge. Pojedinel kaJi lm.aju fotografsko pamcenje obi.cno ce edvoiiti nekollko trenutaka da pomno pregledaiu prlzor kcji zel.e upamtiti.Kada pozele ponovno ]?rogledati Isti prizor, oni «projiciraju» nj:ego'!/u mentalnu sllku, bilo zatvorenih o,c[lu, bile zJllr'l;~ci IJ prazan zid ill ekran, U is,tta.ziVllnju koje je provcdeno na jednom takvom pojedtncu.harvardako] profesorici pmrije'st1l:lmjetnosti po tmenu Elisabeth. Pollen t Tractenberg otkrtli su da -su. nJezine projicirane mentalne slike bile toliko stvarne dOl su se, kada. je ,cit'ala mentalnu pw;'ekcijll stranice GoetheQ~va FU,usta. njezine o·ci pornicale kso da jle ti.t~la· stvarnu stranlcu,

Uz kenstaraciiu da sl~kap'oht$njena u ftagm~ntu hologn.fskog filma postaje.sve mutnija .sw j~ fragment ma:llj],; Pollen L Tractenberg sugeriraju da tak,vi pojeJdil1.d posji~dujuziv]ja s;j~la.l;1ja·;:zaibo, ~to na nek1. na}~irl. imaju pristup vrJ.o veUkim podruc;ima svojih hcilogrmm sjiecanja. Suprotno tome, veG.ina nas vjerojatno PQ~jedi.l!.j,e g~eta[iJja,kroja.su mnogo manje 'Z.iva. stogaJto je. [laS prtstup ograniten na manjiil; p.odrucja hole-

• • , .• ,' ~ • of ~

grarna sJecanp ..

24

·PRUENOS USYOJENH-I VJE.cStINA

Pribram srnstra da :holografsk;h:nodeJ baca sv.J~tlo i. na [Iasu SPQsobnost da llsv.i:lIJ(I':ne ·V'j.,estine pre'rtOOIH10 fz jean.,og dijela ·$.V9g<l tiJela u dru gi. Dok sjedite i Citat,e {l1VU knj.igllJ.; zastanite trenutak i .. i..spijH.e u zraku lijevim laktom svoje rukesvoie ime, Vj;el'O;iatno'c(!:~ od;:riU da je to reIati~o lako uclniti. a OP€t, sv~ jeprilika da to niste·]J.C]nm mkada prije, Mozda, yam se ito l1€ ani bog zna kakvom spesobnoscu, no. u.klas;icnom p'0g]eau,prema kojem su razUE:Ha p,odrucj,81.u rnozgu (kao stD je,.lila pr:i~ mler podrucja koj,e upravija pokretlma Iakta) spD~obl'u.l;>izvodiU zadatke i#djHCivo lldKO'n sto se uce:njem kros ponavi[anje stvore·odgpvamju6e Z.ivlCane veze lzmedu moid.anih·sianica, ovo preds:tJa!vJja pravu zagonetku, Pribram isti6e cia hi problem blo .moogo lakS·e.9braaiV'.kada bi mozak S''Va svoja sJecartja, ukJjrutujuci .00:)\ usvejenfh V'jeMj;na .. kao 'sto je pisauJe; pretvarao u j~;ik interferirajucih valnlh obrazaca. 'DabV' Al1(IZak bio bi mnogo f1ek",sibilniji,. a. pohranjene tnformaclje ID9gao hi prebacivati na sV'::, strane is-tom lak660m kojom vjest pi.ja,nist traasponira pjlesmu iz jednog ffitlzi!c).::og ldjuC:'a u drugt

Istata :l1eksfbH:n,Ql8t mogla bl pru . .zfti objaS,njenje zanasu sposobnost da .prepoznamo ·p·ozn<ItQ Hce bez obzira na kut pod. k.ojiJ:t':l. ga g]edamo, Slovi.~'e, jednem kada je mozak z~pa1')].Uo Iice (ili-neki drugi predrnet ill prizer).i pretvorio gu u J ezik ,ralnih obrazaca, m·oze, u odredenom smiSlu, okretati taj unutarnji holcgram.l Ispttati ga. iz: kojegQd pers:p:ektive zelt

OSJETI EANTOMSKIH UnOVA I NAC[N Nj\ K;OJ! GRAD~MO VANJSK! SVUET

Vetina nas svjesli1TJi. je da $l:!. nasLosjetaji ]jtibavi, gladi, ]jul:nje. t sh~ni> unutarnje.stvarnostj, a da . su zvuk svirke crkestra .• topltna SlI!I1Cil, mtrls kruha u peel, :i take dalje, vanjs~e stvarnosn. M~d:utim" n~ch') na ko}] ~arn nas m02al::: m:rloguCtI.v.<l da ra:zlilru~enlO to dVO'je uije posve.jasan. N~ primjerj Pribram i.s'Hce da se, kada po;gleld;a:mo neku osobu, njezina sUb, u stvari, nalazi na:pm,l'];silli nasih ocnih mreznlca, Pa ip1l.k,. ml osobu ne percipiramokao da je na Il::l's'Oj ·mreZllid. Percipirarnoju kava da se nalazi U va:njsk.om ·svj,h~tu. SHcno tome, kada-se udarimo u n02ni prst, jskusi~ mo bol. u worn noznom prstn. Kako. dakle, nats rnozak 1110Ze h::voditi mn~tVt),neurofi:7joloskili precess od lmjih sq. svt I..Ij:llutrasnj'i'te:se manifestir~jUi. kan naseiskustvo, Lzavarati nas 'da m]"slimo da su neka Isknseva unutaruja-a.neka-smjestena izvan granlca nase sive tvan? .

MOZA.K KAO HOLO.~AAM

25

Stvara:nDe Uuzije da se Qbjekti nalaze tame gdje :~N~ U stvarl.ne nalaze terneljna je znacajka holograma. Kao sto smo vee spomenuli, karla: gledale na, hologram, on ]zgled.a. kao da S~ proteze U prostoru.jnedutim ako prodete rukorn kroza nj.otkr[t tete da tamo nerna nic~g;a. Unatof .svernu stu yarn vaSi osjeti govore, n~jed13i.n uredaj na mjestu. gdJe S~ e:ini cia -se nilaz:i bol.oglam nece detektnati prlsutnost hila kakve neobicne' energije ili tvarl. Raz]og tom~leZi II cinjenid da]e hologram tdritualna. sitka, slika z· a , '~oju ~ ~ cinl·da se n,a]azi tame gdjoe se ne nalazi, :i. ko] ase u prostoru ne proteze nlsra v.iSe nego trodjrnenzkma!na slika vas samih kQju vidjte kad.a: pogledate U ogledalo. Upe a .vo kao s;to se stika u ogledafu nalazl na posrebrenju na str:aznj;o.i povrsini ogledala •. tako je i srvarni polozaj holograma uvije'k na fotografskoj emulziji na povrsinl .6lma ka)E ga snima,

Daljnji dokazi koji gOVQre u prilog sposobnostt mozga dOl nas zavara kako bismo :m.isltU da su .unutamji procesi smj:est.enl izvan Uj~LOi dolaze ad dobitnika Nobelove nagrade.fiziologa Georga von Bekesyja, U nizu poknsa koje je izveo k[aj~.m. Se::o.xiesetih. gcdtna dvadese:tog sto]jecffi Bekesy je na kohena ispltanlka povezenlh ociJu postavio vibretore. Potom je mijenjao brzlne knjirna.su 'm'llldaJi vfbrtrall, Pomocutog pestupka otkrio joe da svqje ispitalillike maze navestl da iskuse osje'c<1j dEl tzvor vibracl]e skace s jednog kolje.na ns. drugo, Otlo-lo je cia svoje Ispltanike cal moze nave-sri da osj ete kake je izvor vibrad]e u. prosroru :izrrleau njihovih koljena, Llkratko, demonstrlrao je da Ijudi imaju sposobnost da toboz,e iskuse osjete na prostornlrn iok.;a(;ijama na kojima nema]u apsolurno nikakvih osjetilnih receptors;"

Prihram vi ernie da je Bekesyje;.r rad u. skladu s holografsktm pogledom, te da dodatno osvjetljia.va nacin :na. koji tnterferirajuce valne freute _; ili, u Bekesyjevu sltlta.lu, inteTEedrajuci izvQri fizickih vibractja - omogucav.aju mozgu da neka iskustva smjesti izvanfizi,ckih gran ica tijela, Smatra-da bi taj proces mogao ponuditi obJaS,nj~i1je' i za fenomen fantornskih udova, cdnosno osjecaj 'oekjJi ljudi kojima. S1.:1. amputfram udovl da im je ruka iii noga jO$ uvijek na rnjestu, Oni u tim fantomsldm nastavcima ces,to osJecaju jestvo stvarne grceve, belove i g'Drli.(anj~: :mo.re biti da proziv.~javii\ju hologr:a£Sko sj'ecaoje 11<'.1 ud ka,e je Jo~ uvljek zapisan 1U intetferencljskim uzorclma 1.1 njihoyi:m. .mozgovima.

26

Eks;petimenta l:n~iIIi potvrda holiogl"at'skQ'fD. m02S U

.B.rojn.e· s]1Ql.QsU izmedu mcv.z:ga i holcgrarna Rtit.II;<l:mU··~Q 11i1~ i:!i{rjgar!< tne: uo znao [e da Je.nJegova- :~e®dja bezvrljedna ~koHkojt!. ne pod~pre 'cvPscim dol(a7:-iro~. l<;t,raiivai koJu ss p6bri·n1.ilo<z@. t~"k\-~ dokRzec 6i6: j:e 'bio]o:g sa Sveu.cililita Indiana I?aU:l Pie:tscJt. Zanin'l.lji]y() j.e,·da je Piel;$ch '[1 po.6etlu,~~ ·gorljiv.oodbijaoN·PribramQvu. te.ariJ~L Posebnu ·vdik~. skep.su· &ajio j~ prema Pribramovoi tvrdnj] :da se sje-tahj:Ol! ne nalaze na od~edeoom mj(;l5m ill! Ol.CiiZgU.

Kakio. bi d:okaza:o d<:1. .je :Pribram u krlvu, osrn]slio jf? ~!].1z pO.kusa"a 'za pokusne zivotinjie iZ:8!brao· je da·id.evnj:ake. U ranijirrr ']strai]v<lnjim.<l, bio j e ctkrie da.moizak da2~,evnJaka maze odvoj.tti a: G!,a ga pritom ne 'ubij e .• i premda je dazde:Vllij ak k-.ojem j e Jzva,(Jlen rnozak hio \l sbJ&jn ob~.mrlQsti., c]m M. fill rnosak ·bio vraeen na .mjesto. nJegovo' se pOn<l~aIlje t] potpu~ nostl vranlo U nermalu,

Pietsch je ra.'lmisljili!O cia, ako daixlevlijakove. hranidlsene hav:ikenisu. ogranic0'P·e. na n0ko odtedeno- mjesto u mozgu, t:a.diBdle:·'bi trebale bid b]blO bko j e mozak polozen u mjegQvu ,g1avy.,. No, ukqHkq jeipak. b!ttf]o., Prfbramova teo.riJll. F~la bi u vndu, Tadll leo b.kr,en'llQ· da±dl.i'dj aL'i:o·v·md· aak tako da.su Uj eval .. des~a. hem:isfera .zam:ij.en.ile· m] esta, no na IlJ egoyo zaprepaiSrtenj,e,.6iJn.se dltzrlevnjak.. oporavto UbEZO Dr;: n<1!;S'~avio sillobicaJe~ riim :n~ch:iorn h.ranjenja"

Useo j e drugog ,d.azdev-nja.b·], qj'egoy,mozak 9kretH.lI.on,;l.op;;l:ik~, If-;lda gao je vratio na mjesto, i on sepoceo nermalnn hraniti .. KaRc».",je I!.j,egova. frustraci] a _~iv;ala sve vetDrn~. odhtcio j e lP~ribl~;c]. dra.s~j,cn:ijinl u~Je'f:3:H!J.a. U rI!]ZU od 7)00 op~raei;:a. rezao je, prevrtao, ·mij esao"odsij eeao paca:k. J mho mo~gpv"1f;;': be-spo.h1 q.lnih 'pnlrusanih ii V"otil1j a, ·no IJIvilek kada "hi ponovn.o vral:i"g ono sto j~. ostalood nJih9"1l'ih mozgoYa" ]]ona..5':31njedazdevn~!ilka vratilo hi. s€, - , ]J.ob]caJeno.in .~I'

Ova, k.:a:!)' i ~lru.g~ od(fie;~ prl:.itllo.r.~]a· su .Pi~.tsch:a;,u, pr:istaro Pribramoveteorlje.a l}~d]lo. su poLl.fgla. dovot}F:I() prasine.da .1lYegoN.o istraiiv'ftmje posMt;n'tl tetha ~:t~levizijsk€;eniis:ije 60 Mi'n~:t~s. 'Ovo.iskllstvo:l.~(1 j~d€lla]jrie p-iikaze '8Yo~i.h· e~per:ime:nal~l, Q'Vis.;l;Q'jeu's:vo:jQj p;roriiGa.voj; knj;.~zl ShuJftebraitJ.~

MO'ZA'K KAO HIOLOGRAM

27

Matemalickij.ez.ik. Ihol'ograma

DQlksu.l:.~otiJe :k:oj·c su omoguc':le mzvpj holog.rama pfVi put rQ,rmUH!'itfM~ l 5147. gedtne - ~a!l;luga je U) D~nJ!is::a, Gi1lbcrll U::oji j~ kaS,iThjje d,obio· Nohelovunagradnza SVQ[ Tad) - pCJtkraji ,5Jez:de;setih i P()'c~tkom sedamdesetlh

d" p >L • .. d L'il ... • Jllo.... n • ~"I

:go rna .. nneamova je reof1)la, !OV a jOO .u\I':Jen~~VIJu eI(.S.!'erllneni.'I!Ii!IIllU po··

dl_:~ktt. K.ada j.it (~ilb.or.prv'Otl1o osmls:1lio ideju. h.olograffije nije ra~r.niSljtliG '0 'Iasct~ma. Nj,egov [e cHj bto u:S'avdiU e]~ktronski mtkroskop, u to vriJemie' prirnitivan i nesawsen l.uedaj. 1Nje~,Qv prj,stnp brio je mate:maticki, a matematika kojn. [eprimijenio bi.o.je izracun koji [e otkrio Prancus iz os-amnavel!ll1~g s:tolj Clcapo imenu lean lB. I; .Fourier.

Poj.ednQsta.vljeno r-ecello, oao ~foje Pourier rit~"Vio oio iii nllatemaJUCi<i, n,lc~n p1rel:lr.irauj a bilo, kojeJg uzerka, bez (lhzi~a koliktl ~lazeno g. u j.ezik jednoSitavniih valova, Pokasao jei kako se ti valovi mogu pretvorln na-

, . k D ' .. ~ . Ii.... ~.- .~ . I ... 1,._ I •••

tra:gu ]Z¥orni U'?'oO~a '.' . rugun rlJ~!;;lma> eas .JJ:aG ste ~e eV~Z'l~sM K1tmera

sHkll pretvara u eiektrcma:g1ilJet5:b: frcl..."V·endj~ a t.elevizijskl prij~mni; ~il': fre:kve:rru:ij,g ponoVllQ< pli:et:vara u izv'()l'inu sltku, Pourler jili'! pok~zao k~o se sil.can prcces moic izvesti malemat»ck:L Jed.nadib'€ zakonvertiranje slib u valne obrascei obrnuoe koje je razvlo poanate su kao FotJrienw(t tr(m4&rmac1]~.

Fouri.erove tranij{orm~u;ii,e omogucil'l:! su Gabo·ru da :sUku od.!r~deno,g predmeta pretvori u maglu imerferencijskih uzeraka na.komadlu helogr:afslrog 6]ma. Omogllci.le SI! run ] dla mnnisH metedu za pretvaranje tin hlre:rf~'n!!I'lciJskih u~raka ill ~lljJm iZV(ln'lo,g prsdrnetn. Dakl~. PQsebna c)~jina!Jl. ~'VakClmdijQh:I, liO~osrru.llla je.dtUl jc od nllSpr.oimo.dakoJi nastaju kada se slikfll.ili. uwra.k preveda U Poerlerev jezik valnih 'obra~aca.

Potkre] Se1.d.e:setih ] poc€tkom 'sedamdesetih go dina avad.ese'l:ng stoIjeca l"<lzlilitislJ s,~ istJraHvac~ j<lVUi Pri.br3!Hl'll f govoriH .run da su oticrili dokaze kdl,Q sustav :za vtd funl~e~ilh1,b"(iij poput neke v.rflte <iiJfiati:Gttlora, frekVEl'ocira. :BuduC1 da jefrekvencija. mjel'a za broj litt;a;~ W:il;a u sekundi. to je pru,7 . Ilo Sl1aZnu. potporu fuljr.eo.id da hi. mozak . mogae fiIEl.kLdoniirati kao hoIDogram.

Moo'"1lr~m.j, tek su H)r79. g.odifl~ n~Y'rofiziokJ<ii'j s Berkelefja~ lRuss:!d] i Karen, DeV:alois dos,Jj do qtia'ica.. lkoje' je nll.'l'ijlilsiio ovo pitanje, IstraZ]valllje s kraja sezdesetih pol<.aza]o je: da je s\I':aJka moodan:a staniea u vizualnom kerteksu ug:od:en.""tlako da odgovaea na druk.ciji UZJl)1'~aIk =neke r.I1LOIZd.ane st<lnice aktivi:r:aju se lmd!a ,oka vi(;\j vod(iravnu l!iniju, druge s·e aktiviraju kaolia vidi okomihl. lin~~u, i tako d;;l1je,N:a, temelju tog Qtkri,C<I. br'ojn£ su 'znansty,enid zaklju5h da mCl71all;;· prima podatke od Hh visoko

28

spedjaHziranih. stamca zvanih'detektort oblicja. ina. neki Ih nacJn menu, sob-no uskladnte kako binam pmsto nasu-vizualnu percepclju 8,vjjet~.

Unatol populamostl Qvog ·gl.edjsta, De VruOiS0V.i su.smatrali da j eO]1Q sarno dj'domicI'l 0 'istirrj to: Ka~o! 'bi' pt()'j,!'J~tili. S'\fuju pretpostavku.prtrrajenili su Pourierovejednadzbe s cUjef.1fl da uzo.rk€ ik;ots·k£ karlrane tkanine i sahovske'plote pretvore t!. jednostavne valne cbrasce. Potom: su JspittaU kako rnosdanestamce u vizualnom ktlItebu reagireju na te tlO've sU.ke u ohliku valnih obrazaca, Otkrili- su da m(lzdane' :st'ank:e U vlzualnom korteksu ne .odgovaraju na izvorne uzorke nego na Foarierove pr:ijeyode uzoraka, Sarno jedan zakliucak je bin m:Qg~t, MOlak ZC! pretvaranje vizualnih slika u Fourierov j ezfk valnih obrazaca koristi -Feuriernvu maternatiku - isru ma:tematik.lrko~~u koristi holografija."

Otkrice Devaloisovih kasnije su potvrdiFi broj,l'l.i dr11.,BUibmatodji po(ije~(]Im svijetn, i premda OOi(iJ nije p·n:azi].oapsolutrri dokaz de. je mozak hologram, Pribramu j:'t to. biln .dovolj nO'da ga: uvjeri U Isprsvnost nj,ego:y,e teorije, Potaknut idlejom'~ vizualni korteks nereagira na u1:orke nego na .frekv'en.ciJ~'tnliciotfh valnih obrazaca, poe,eo: j e ponovno .sag]edavati ulogu frekv'encij,e u drug:im osjetilima.

MeduHm" 'lI'jerQjatno je 11!.<ijneobicniji nalaz na kojije Priibmm ,oai.sao lUla otkrice ruskog zaanstventka N ikoJaija Bernsteina da se cak i naSi' fizic~ I!::j PQkr,eti 1110.£;1.1 u mozgtt kodiratt u jezik Pourierovth valnlh obrazaca Tridesetih godina. proslog stoljeea Bernstein: je dobrovoljce cdjenuo II erne trlkoea na njihowdaktQ"ve, keljena j druge zglobove nacrtao bdele tocke, Potom Ih j e doveo ispred erne. pozadine i snimao kamerom dok !ou izvodlli ri1di.at:eliz~cke -ak.tivnosti kao ito su ·p]es .. skakanje, udaranje

i· ripkanje. _

Kada ]e razvio filmskn traku.na njoj su bile.same bijele tGcke:'koj[~·su. se urazlicilim;,slozenim i nepreklrmttm kretnjama 'uetatl.€l:gore~,dil)l~13 i preko ekran a (vMi. sUku. 15), Kal\;:Q '0] kva:m.if1d:nlo svoje nalaze, analizirao j,e rnzLicite linije koiesu tockeiscrtale IlZ pomcc Four.i.€-l"ov.ihjednadibi i pretvorio ih II je:zil{ valnihobreeaea .. Na svojeii~neJl:a&nJr;..otkJio je cia vslni obrasci sadrjieskrivene uzorke;a onisu mu ornogneilida s tocno.seu od dva i pol centimetre, predvidi sljede,ce pokr,ete' svojih ispttanika.

Kada je Pribram naiS;3Io na Bernstelnov rad, .odmah Je: prepoznao n;i egov'e ] fill plikacl] ~, MoMa j e. razlog izhij anj a .na vidfel.o skrivenih UZO~

MOZAI< KA;O IHOLOGRAIMI

29

5UKA 6: RI.Jl~l<:r 2lnalfllStvs'I!'Ii" Nikdl:ai Bt!fII'Is'e~n nacrtae je b1je:lle'lo~k.~ na ple~iilfe i sll'liimilo, ih diok !l1J ple_s;ali 1ISp~ed"cme pOJzadlru1!. KJad~1 je njl1nol,!e kretil'lje p~e:trvo.rio 1.1 jezlk V'al[!liih o!braiZaca. otlHio, je d!l! i:h llinohl Glnall'l2iiriitl !.lIZ pom,Clt FO'IJtiefClY'12 ma,tem~tike, ~s.te m;;rt:ematUl:@!kQjuje Ga,Dor koristiQ kild jl!' prOf'!.!lhc;l hologram

raka nakon stO' je Bernstein Pou:rier,(}vim j,ed.n.adib.ilUl - 'UlaHzirao kretnje s'/ojih ispitanlka bionae:ll1. na koji su kr~'I'lljl2po'hral1jl~ne 1i..i mozgu. To je bila uzbudljiva mogue~tlosti' [er ako j~ to'CtH;l, drl, mczak analizire kretill:j,~ svodeCi ih us: njjhove fr~kve[1djske kemponente, to obj,a:.snj.a,v1<1J

1- ,. k' "" broi _I,,':i tl· 1(1.. d ·t'l- N' I, .' .

IlJ.rZ]flU .oJ1lom UClmOII"O:}rI,e .s1oiJe)Hl (l~JJ~~ z.a .fl., ~e, .',~ p.l"lmJe:r. 'V:QZlt1

biciJd ne UJ6rno'n~ n<lcin d! pom.nop'.flrntim,o ,S'V~k_ii Ila,j,msnji d~t~dj pro,cesa vorZfI~~. UCimo uS"'~'ajUiC] cttaVQ n~prlekiinuto gibmjl'. . ep:r'ekinntu

- .

cjdov:itosl koja.karnktetizi,rn. naelg na.kojm. u~imD toUklf! fiz.i&e ,akJt~1!Ili!osti

treSk..o' [e (ibjasmid nkcW:oo nd, numik poomnjuj@ h'ifol'lll,aJcije '!.'ilia na'cin «bit po bit» (tao sbo to, ciiird mlunalo E (tp. pmr.l. M~dudm. ak:o ml1zak na Fourieron]tilan,~Ulalizin l:akve zad3!ike i ;aplsorb~ra. iit. kao ,tje~il.l11!; tada 00' ponaj~ mlllo,go [dI!l:m~jihrij,em

Unalo(: s\rim dokazima u kurist 'ribnnno'Vos, btdogr:i1i6,j.!ikog modela, om {lstOije' kr~jnje kon~ve!i':llaFli. Df,o p1"obID!!ma I!~zi U cinjW'li,ci, da POiS:tO'je: brojn.e pepularue ~ceodje '0, nac[nu fitrnkdonir nJ.i'l mMiga~ .kllO i d,okn'li koji ih podu.piru. Neki zna!l'l!stvenici .'!!I!lutra,u dill se raspodiJeljena:. prlro-

30

HOLOGRAFSiKJi SV,EMlR

\, . -'. .

da sjecenj a u:l,o:ie ()"bj.asniti _pUmOJ1;l iosekcm razlicitlh. kemikall] a.u mozgu. Drug! d!i~ da sj.ecanje·oi uc:Cn:;'e megu ooja&l1itL elekt['i~lw fiukcuadje ken! velikih skupl.nia neurona, Sv;itas.k~ia .Ima _",Yoje. vatrene pobornike i. vjerojatno se m.oze~ r,ecLdli:. vecinu z.t1J,austyeillka .Pflbramovi argumenH nisu uvjerili. Na. pri.,nJ'er s . ne'U.ro'ps.iih~~og Prank W(}od.'8 Medicinskog fakultet~:e.,?wman 'Gray ll! Wi.nston-S;alemu,. Sj'~.v-er~a. Karoiina, smatra da «p()~t.oji izuzetno ·m@.I:O·eie£j;-e::rimenrn]nlh nalaza ·:xii koj~ [e 'holq.grafij a neophodno objaSn;'l;ll1je,. jli e;ak obJa511jenjle koie .[hi . imalo predrio.st pred drng'ima,))i3, Pribrama .zaCUQuj'1lJI izj..we poput Woodove> te uzvraca opaskom ~a.:,le·tre[llut:!lQ \1 t~skunj~gov,a knjiga·s YiS~f~d 500 referenct za takve pedatke,

Drugise iSU·aili.v",(j· slazu. s Pribramom. OT. Larry- Dossey; bivsi ravnatelj u bolnic! Medical c'ify [Janas Hospital, prh:naj.e dilJ Pribramova teorija dovcdiu pi'tanie mnog,e ustaljens pretpcstavke Q:mozgll,.l"tlO ~stice da .su «bwjni specijallsti za moidalle funkei]e prlvucenl holografskom idejom, akn :nizbog ce:ga cl_HIgPg onda zoog napadne neprlrnjersnosti sadasnjih' crtcdoksnih p'ogleda::.»'·~

Neurolog Richard Restak, autor PBS-ove ernlsije The Bruin (Mozek), dij eli Dcsseyjevn mi8~j enje, Prlrnjecuje 00. se, usprkos _p'revl,1iIJda.v~N~im dokazlma da su I~udsll(il~ sposobnosu hoUsHcki. rasp0ofJeljene' kroz mozak, vecina znanstvenika 'idillljedrii uvjerenj:i1! cia neka djelatnost moze biti sm] estella 1:1 mcsgu MicRO kao sto gr:adovi mogu bib SJ:n:j.eSte"ni na zem lj opisno] karti ,. Restak smatra da teori] e u~€:me]jlil.p~·. na t-';ft;i premisi ne same da su .(~presh1ipUs~:lC.ke~. rtego cia, ~H)'vise;.di'elUJJ.ju-k<lio «konceptualni o.kovi» _koJi: nas pr~jete U prepoznavanjulstinske Kom,plek.'STIosti mozga. is Smail:rada{(holognla;IlneSfHuodaje.mo.gu..c nes'O; u ovom trenutku, vjerojatno ·predst<ll.v1la. nas najbolJitnodel funkcioii:iraoja.n1Qzga.»il'i

PriIJr,iillmov sJUSI'et s Bohmom'

StQ se Prlbrarna ti~, do 70-1h godtna dvade.setog stQljeta priknpljenc joe dovohno dokaza ko~i. su ~ uvjerillu isprav];]ost njlegOVel teorije. Nadalje, s.voje je :z:arnisH ze']io() provje:r.i;tj·u .19bQt,!I.'tQrijt,l, i otkrio.jeda pgje"dinac~· of neuroni U nlotor:ickom' kortakSlt selektivno odgovaraju naogranlcen potas frekvencija ~ bio je to nalaz ko~i je dodatno potkniepio .niegove zaklj1J.c.k~. PitanJe k6jie ga je poce]ca za,okuplj<Iti glasllo [e: Ukoltk» slika stvarnosti II nase.tn mozgu uopee nije sllka vec'hoiogram;-c";ga je;d~k1e~ onahologram! Dilema sadrmna U ovompitanju analogna je fotografi-

MOZA'KKAO HOLOGRAM

.31

ranju skupine Ijudi k.oji sj,edeza slalom i, nakon sto je slika razvijena, otkrivanju da je, umjesto ljudl, na n~oj tek nejasna meglamterferenctjskih uzoraka smjeS,~erl!ih oko stola, U obe slut;)l.tj,fl covjek bi se s prevom mogao zapitati: Sto je prava stvarnost? Naoko predmetan svijet kuje;g doiivIJava promatrac, odnesno fotograf Hi pak magla mterferencljskih uzoraka koje j e snlmle fotografskl 1l.patrat, odnosno muzak?

Prfbram.je uvidio cia holografski model, ukolikc se razradi do svojili. logickih 7-aklju.caka7 ctvara vrata za mogucnos; da objektivua stvarnost - svi.jet sallea za kavu, p.~a:n.ina, brijestovih stabela i stolnlh svjetiljki - mozda uopce i ne po-Stoji ili" u najmanju ruku, ne postoji na TI;'IlJC1n kako mil vjerujemo cia. postojl. Je U moguce, pitao se, del. je is tina. OTIO sto su mlstici s,tolje1ci:ma govorili, d.SJ. je' stvamost maya - Iluziia, i da je ono sto, se nalazi'ta.mo vani' zapravo golema, rezonantna simfonija valnih obraUC<l, »frekvencijsJ:{a dornena« preohraz,ena u s.vi]et kakav poz .. najemo tek nokon njegova ulaska U '[lase osjete?

UVidjevsi da hi Sf rjeSenj'e koje je trazio moglo nalaziti izvan podrucja njegove struke, otisao je do svog sina fizibtra po savjet, Sin mu j.e preporucio da prone! rad Iizicara Dav.i.da Bohma. Kada je Pribram to ucinie dorlivio je is,ok. Ne samo da je pronasao 'odgovor na .woJe pitanje, nego je otkrio i da je, prerna Bohmu, cijeli svemlr hologram.

2

CClVjrt.k M .maZ:~ floe ,Clst:aii :z.adivljf!'t1l nad ~tl,}p.nJem til:!! kQjega se ilj',o/i1m Ui,spio oslQb~dW uskih fwlup.a zrlQmtvene r,lI<ljeMVal'loSf'1 j iZIJb S' POSv€ nDvom, dosloiJirlQ Kolasa/nom zom/slr, z(lll1i~'i k(Jja posj~d!11f! i un utamju postojemcs t i 'ogl(ku mo, da fljed.rJog POSIo',E;' neoc,e:killanag JTlotri{;rd objr15ni najM,Z{ftitije pojQW fW'c,kog.fskl)$l v a .

. , " reI je trzorijo k(Jja je tofifro inWi'tivno za.dov,o.JjallaJuC(1 da su mnog'i fjudi osjetm d(l bi $V"e'mlr. e'a,k i afro nfje orwkovku.kvim 8![} Bollm opiJuJe, rrebao bit! lCi!k(l'V.

- Jo·lilfl Po Br,igg3 i F. David P€l\ai!:

Looklt1'9 GlaH Universe

Put koji je.BOl~ma;dt)v,eo do uvjerenja dOl ji~ syem~~.urede'n kao ~~,logram zapoceo je na samom rubu stvan, 11 svuetu subatomskih ce:stica. Njegovo $8 zanlmanje Za znanest i nactn na koji stvari dj.eluju pojavllo rano, KaQ mladic, cdrestajuel 11 V{]lkes·Barreu u Pennsylvsniji, izumio jecajnik koji fie kaplje:. i njegov otac, uspjesan poslovnl covje:k, nagovarao ga je cia pokusa zaraditi na taj ideji, Meduttm, nakon s:oo je shvatio da [e kao prvi korak u tOllk'i'''Om podahvatn trebao provesti anketu od vrata do vrata kako bi lspitao Syoj izum na t..zis.tllJl, Bohrnovo zantmanje za podnzetmstvo je splasnuh l

Njegovo· zanirnanje H,ZF.lanOS'~, meduttm, nije, a poslovicna w,aUze1ja koja ga je karakterizlrala, prisilila gaje da poi;.razi nove vrhnnce koje 6e osvciiti, Najizaznvniji od svih vrhunaca pronajao je tridesetih godina !pros~og 8toijeca kada ; e posjetro Pennsylvarsia State College. Nairne, {)]1- dje se po prvi puta odnsevlo kvantnom fizikom.

To je cdusevljenje koje je lake raznmjeti, Neobicn.a nova zernlja koju sa fi.z]cari otkrili da se skriva u srcu aroma sadrzavala je stvari cud.es'nije od svega s eim su se Cortes iii Man:o Polo Thada susrel, Ta] svijet je bio

33

34

na osobit l.1:acln intrigantan <sb;.~ga·, sto se t~nilo da s~,··sve· :,5' njim u vezi protievi zdrsvomreaurmr, \,ls.e .n;3jf~. umliJi kojom v[a.daJU 61roLije nege ptoctuzemu 'p:riwdlW.g SVjJ.ll'~~: Kriljeystv9'Ali.cc 1Iz.;emljl.C:ud,esi ukojem 511 varave ,s:i.~e pravilo,. i g:dj e Je .~e' ~00 [e ]ogJcno okrenut{j .~1iagiaVL!~.

Zf!panjujnce je ol:kdtc do koje_g su dosU kvantni fui.cad d~,alwSJe materijarazblia na .sve r:nanje- i maI1je dijelO""ye', dok is·e q:!lJprn;~letk1ll fie done do tocks: gdjie ·(Jvi clij.elciYi - e]ektroni, pretent ] tako d~j'e, - yij'r;l- nill pOcSJeduju svojstva predmeta Na. primJerc, '!leCl n 'a. nas sklona je eld:::.trone z.a.rni.sljatj kao ,s:j·cu§ne kngllce ].cQje zuje uekelo, no .nusta nije dmlje ad istin~, Taka' se ponekad ;moze' P onas~ti kao mala .kcmpaktaa ,c:esti ell. 11iic$:d su otkclh ida, ~lek~rr.:~n. d,Q,drJ'v:ce nema di..menziju .. Vecln.i nas to je t~s1;a zamislltl buduct lin na I!I.<lsoj razin! .lI]H)stoja:llja s~e -im::!: -nekn dimenziju Fa ipak,. pokusate H iz.:.-:nj·e:ri:l:i ·s1iinu.e]ektro)1a,.l:tvidJe~ eete'da jeto n:emqg:uc' ~a.dat~k F.~e;kH'(i!t'! Jed~9$:~\ivno t:lije po:put Qbjekaw'bkve FOlZnaJemo.

Drugo otkri.ce fi:z:i,car.a pokazalo joe da se dek~mJ1pm.o!G m,H-iifestirati ili. ka,o.,eestk.a ill kao \((,1;1 Ako .elektrea ispucamo ns is~klJuceni td'evizijsld ekran.u t.re:nutkLllili~fam ~ fosf(ue$centl1e kel1":IikaUfe- wojfe prekrjvajljlLS~aklQ po] av]t ee se 3iC:~iS]:rJ.a tocka BVj etlosti, Ta j edna tD&n udara kQj11 elektron osJavl~a na-ekrsnu jasno razotk.ri~ 6~sticn:u .. stra:~u nj,eg~v!e·pr:irode .

. Me:duthu, to nije jeciipi oblik keji ffiOZ.epoptim.Ui. Elektmi1. .,s·e mose j, raspHn.utj u nejasan oblak energije, te Sf: .poH3isati leaoval ko;i:je -r<lsiren hUb 'P[u:s~o.r. Kada seelektren man ife-sti.ra kao ""al •. :tl1(.1.z..e cin]t] ne.sto sto ue, more tlij edna .~estic<!i. j~J.;:.o ga se. ~S,]JUC<! na r preprelcu, u .(tojoj suo napravljena dva.proreza, lstOVI'.e~eno nm~ pmci kroz -oba ... Kada se elektroniu obl1ku<v.ila medusobno sudare, ca:k stv'armjiu int~rferencij$ke uzorke, Ele~k.p1'prl se.poP.!Jt .I.iel!;:.gg b1CLIt iz narodne pr-e,dtlj(: koje m]jen~:;i oblik" rnoee- 'ma.l1ife,,"lirOlti bHQ kilO ;Ci~s~icQ., bi le kao y~l

Opisana'kameh~:anw' sposobnost svojstV'ena j.e svim subetomskim le.s[lcama, a Istotako i .s:V~Tnll1 za sJtQ' se u,tkoc 1I1.1.S;]I].o. da se manifestira Miklj:uc:i:vo. K;10 v<JI.L S:vJet16,s.I".g:ma~z:t:'al{e.' radio- valov L t(fnrlgc;:ns.~e srake - svi se :tUogu mije:njati iz valova u cestke i @Qr'l1"l:itn,Dalias fizica.d smat:raju dot -se suhatom~lk'6.)pojav!n]e hi ll'ehml!1ll k1a:sHie,irati. isMjucivokaQ valovi.ilr ka6 'cesHce., n~go kao posebna k"'a~eg:qtU<i. <cnec·ega~ sto j~ .~vij ek L'iI.~ nekin~eJn oboie .. To 'tl@~to' su.kvantl (quan:ta) z;a.koJe· nzica"fi Vre:rltjtl. da predsta v]jaJI.I esnovnu supsta'Ildj.1.lI. od koje j eiz;gra&~n. ,djidi s0{efid:I".~

~·Q!~arj/.r1 je ni:tlozit:l::tij)~ qUillil.t!tJi (kvalI~l.. Jei:klll el~ktl':Ol'I. Je' k'i1JJ:1i~. Nd:_cili~o ~~~brot!~ je·s~~~ pilla bimtlli (qua[l~),Rjj~cl~nr;e i!>(('j,.{akb<~ir!lOnim ziif.vtll~~u'li!.ljti~P; projam k:oj~ se takoilet k.orIs:t.i 2<1 om~;:41'\~]~e necega :SW 'p(ltSJedllje i i;estklll~.·i valL'l~ :SY{lJ~lYa.;

5VEMIR KAO hlOLOGRA!Mi

35

Od svega mozda najviSe zaprepatSiujuc~ to sto pcsto]e CV~Sr] dokazl dase kvemti manije'stiu:qu kao cestrce samo (mdCi kad« ill gledam(J. Na primler, kada elektron ne promatramo, eksperlmeotalni nalazi ukazuju na to da je stalno U obliku vala, Pizi·cari do tog zakljucka dolaze na temelju dobro osmisljenlh nacioa za (H:ir,ealvi:liJlj,e kako &~ elektron pona.sa. lad ga se ne promatra (treba napomenuti da lie to samojedna lnterpretacija dokaza, a ne :zahljucak svih 'fizicaraj, kao sto cemo kasnije v~dj eti, B ohm ima d!ru:k,ciju interpretaciju),

I opet, ovo vise sliCi magiji nego vrstl ponasanja koju bismo oceklvali 'U prirodnorn sviietu. Zamlslite da. imate kuglu za kuglanje koja [e kugla sarno kada ju pogledate, Da po cijelo] kuglackoj stazi posipate talk i takvu «kvantnu» kuglu :zakotdjate prema clI.lnjevima, kughl. bi, dok ju

. .

gledamo, U talku ostavlla jedan jedini trag u obHku Iinije, Medutlm, karla

bismo zazmml i za vr ih~me nj ezinog prolaska, vidj eli b lsmo da j e kugla na sekundu Hi dvije:, dok jll' nismo gledal:i, prestalaiscrtavati Hnijski trag, te da je umjestotoga ]za sebe ostavila simk valoviti pojas, poput valovitog obrisa pustinjske zmiJe, dok se postrance krece kres piiesak (vldi sllku 7),

StiKA?: FiznC;;Iwil SIJ otkr~li ~vrste do,ka:Z1il da se ,~IIE!kl1ronij drugi kV31"1ti ma nif@stilraju I<aD cestijce Iskljucivo onda kadla iih p'r'Clmi;l~ramo. U!)vim dwg,lm oko.lnostima ponasaju se kao v(llo'li. iOI je cudno Ik'olikc, i poojedovallj.e kugle kojaJ dok je glledamon,a klJg~afkoj st'a:zi,. os,talillj~1 trag U obli:ku jedr;e l~niJe, l\l kad tn"@pnlemo valovut uzerak.

,Moiemo ro nsporeditl'sa Sitlli,("iICijQIJl) . s kojom-su se lkvantnI6zicarl.susrcli kada su prvi pU'~ dOcSlj::do ddka~a·ldas,e'kvand.§jed!IIlyujiu. u ccstk:e samo onda kada ill se p.::orn:atra. Fj:~,icar .Nick Herbert, pristehca takve interpretaciie, .Jk.az,e da g'Si. Je to- penekad navodilo na za.m.i:!i:lJanje kakn iS~ iza nj egovih leila nalazi 8'itij,edcoji je 1,ll'lrijek, ~r~ika~uo dvosmlslena kvaruna juha u neprestenom Ujeku.,}) . MeduHm, kad god bl se okrenuo da·pokusa vtdJen tn juhu,nJ,eg:ov pogled hi ju istog trenutka zamrznuo fvratio rlra· zad u uobicajenu stvarnost.On .smatra da has- to pomaloGini poput Mlde, legendarnog kralja koji nikad nije mogao osjet:iti .dodir svlle. Hi miJoY'a:nje Jjudske ruke jer. sesve: s:to bi dod i~IlUQ pretvaralo u zlato. '''; J ednakctako,

]'~" 'l--d" d ,<. , t· , . ·I'_.~]_- 1'._,_ .,

JUUll mxa a. ne mugu .' oWIJe ! ]Si!.:m.SKU t~turu !\..vi;tntne stvamosti»,

kaie Herhert.·{~buduc] da sve s,to dodirneme pretvaraseu mat.eriju.»2

As:pe:kt kvantne ~var.nosti· koiega je Bohrn smatrao posehno zanim!,jivim bilo je neobieno stanle povezauosti koje s,e-clnilo da postoil medu

, • _J .- b 11_' bi . - C~··· d l;;' .. ,

pnvlu,no nepovezanan sua:tOnl$Kim,Z]'ii1tlIlJ1ma._ HIJfllruca ';)1. $U nzican

toj pojavi pok];a:njaJi vrlo malo 'V:iliznosti hila, je podjednako ~zbunjujuca. U stvari, tu su pojavu toliko ;poddjenm da je jedan od najgiasor"'-tiijih primjera medupovezanosti, pr.iJe nego sto, ga je bllo tko primijetio, godlnama lei-OlIO skrtven u jedno] cd temeljnih tvrdn]! kvanme fizlke,

Til tvrdnju dao [e jedan od zacetlflibt. kvantne fizike, danski fizic:at l\Ue]s Bohr. Bohr j e ustvrdlo da ak.o subatomsk'e ce~ti,e p o,(:j I1ju postojatl same 11 prfsutnosti pmmatraca, tada je -t.akode.r besmisleno govoriti 0> svojstvima i'-zuacajkru:i1<J...ces.tka. 'kao pcstcjeclma-prije no lho ih se pocue prcmatrati. Mnoge fizil~aru ov-aka\' je stav uznemirio hl;}duci da .se vellk diu znanosti te.IDdjio na.otkrivanju svnjstav.?l·odredenfh pojav,a. P\'1:'eduthn, akocfn promatranja d~p:rin(,si stvaranju tskvih svoistava, ko) e je znacenje te Cinj~nic~ za znanest u Jb;lI.1dIJJ:nos,ti~

. -

Jedan od fi~icara koji su bm ;;o;ab.dnuti B ohrovhn tv:rd:nj:ama blo J e

i Einstein. Unatoc ulozi koju je odigraou pnstavljaniu kvunfne,·te:odj'e, Einstein ni] e bio tlJi~aro .sretan- zb og' smiera kojim ~ e krenula In]ad~ ana-

. .

nost, Smatrao [e da je Bohrov-·zaldJ.ucak da svojstvacestica ne postoje

sve dok ih se ne potn.e promatratl vrlo mlil.njkav~ ] to iz razloga sto jeu kombinaciji $_ drugim otkrlclma.kvaeune fisike illl1plic:iraq da su snbatom.s:ke c.est::ice medusebno povezane nanadin koji Elnsteln jedIi08tavno nij e smatrao 1ll oguerm,

S\fEMIR, .KAO HOLOGRA'M

37

Taj pronalazak odnosi se na otlbd,ce da. I1Iekl. subatomskl preeesl rezulti:rnju stvaranjem PQl'ac~stica s ~d€nt1cDim. m bUs:kD 'P!)'Ii'lzaIi'11m s~~ojstvim.a .. P(;'omQtrlmo, jedan L2UZletno 'fl:~l:!lnbilat'i, :UOll1. k/o-ji fi7~~Cari, 113.zivaju po~itr'onjJ. Atom. pOz.itr('}uija. sa!>toJi S~: ode~.el:t:r.ona. ~ pezltrona (pozitrou je poziitivno Ili!hij,eni ~~elrt[Oli) iBn-due-i. da Je p(l:Z;lil::l'on Cil<lSUena suprotnost ele~tr'OmI~ oni _'H!F.lap'Cslje1lku m~dusobn'll! ponlste I Rsp.arlnu u d!!!I':fI! kvanta ~:vje,tlo!i,ti i~i «fc~l;Jna)o)'!, koji :!Ie. ktecu U !iupiOOlnim smjQ'rovi~ rna (sposobnost mijenj:~n,ja. oblika btJedne vrste kv~:mne cll!stice u drugu saIUO j~ Jo.~ jedno n :ni~ll nanmih spcsobnesti), Po kval1.tnojfizid~ 'be.z obzira. na to koliko se fotonl udalJe jedan Old. dmgog, bdEl. ~h s~ podvrgne mjieren,u, otkri:t ce S~ da. lJ.vijek [m'a!jru~de:l'iltitl1~ kutcv,e poJa'ii'{Ztl,cij'(:I. (Poil~ri:z~u:jjis .II:! prostorna orijent.aciJa 'wlu ~liGf.:Io,g :as'Pc::kta fO~(lna dok p'l:.Jli1lJje od SY(ljero,a:.c~ nastenka.)

Godine 1935" Binstciu je,zajedno sa sV'QIjim. kolegama, Bor~som PCIIdelskym ] Narhanom Rosenom, obj:n:v.io danas gb'iso'iJ'it eta I"l:i!.k pod M-, .sJo·\\!,Olll"1 «Moie li se kv:a.nLno-menanicld opilsfi~lcke stvarn()lSti smatrati 'potpunim?» U mJemu su obja.snUi ruta pos:toja.nJe Ittak'liP]h ,eesti.ca bhzanaea do.kazuje da Bohr nikako ne m()ze !biti u pravu, Kat') sto..':ill naglasili, (hrije takve cestke,reciwQ [()toni. klOjd S~ emitl.rnjurri raspadu pozltronijlll, mogle hi seprcizvest! i pusHti cia se medusobno znJ)ICa.jno 'lld;alj-e.iI!'

- .

Tada bi ih mcgll pr'esre5:ti :i izmj@rih njihove kntove polarlzacije, AIm

po[ari'Z!aJcije iZmjeriimo U t'Qcnol lstom trenetku, i aka. se pokaZe da su. lden!icne' kao ~,to kvanina 6zikn p.redvida,. ee ako je Bohr U 'P'fiaiYU P'I'I. SC: ,Si/oj st\'3: kao sto je pol ar,i:z.ae.lja ne p.o~,av;jl1j U sve dolt. kvanta nil!! poenemo prottl:LtttaH m IDjedt:ii, ~IJ' narn ,g'ovori da elva Iot'Olflj,a moroj"uiJa neikinacin trenutacnokomunicirati I mednsobno s,e d.ogovarn,tJ. btko bi mali okl{l! ko~eg·sc kula polariz.adje slotiti. Plioh~em. je u tom@~to prema .Eif'lsb~inovo; ,spedjillRoj teorlji relatlv n{),~tt.i .nisro n~ mo~.epu~Qrvati, bt'~e 0 d sv }e'~ dosli, a kamel; pU:tOV~lli lrenutno. 1 1::0. zato s'to Ib~ tobilQl, jlednak:e, ru.senji£~ vremenske badi'el:l~ :i.oll:vodWo bi vrsta svim vrstama nepdhvatllj ivm pa.radeksa, Einstehi j nje,g:ovi !k.O:I,ege b4H su uvjereni danijedna Q.ra:zumna den.nicij:a» !Swamosti ml! bl dopusrlla POli,!ojanj~ ltikvc m~dt:ipove:~nQii:ti koja se lflm,elji aa kotnYni~ciji. 'brio] ad svjs,tlosti, i stoga ji~ "Bohr morae hi.ti II kri.trll,~ Nji.hO'\,a. arg'1Jf.Ile'lltac:ija danas je PQZJilltl3, kae Einsteiu_.Po ... do[Sl.y-Ro.~enov paradoks ednosno, skraceno - EP:R. p3l'[adloks.

oj S'liIliiil.'t(im:!lld p\i'OOi!& I!!IJi sUEinsl:ein i: nJcgfwi kolcR'C Jw.l'ii.:iti~i II S'I'iJjem jm'Iisaoll.mtl pokusu nij,e bio rn~r,1td :po-mr!lJtl!iJa,1W oevd-j:e Sf' IIp'oll'eblja\'~ ~er ga je .1~llI vizualit'il'ati.

38

Elnsteinova argumentacija nii~nz'il,emirHa Bohra, IU!d:ij'~. je pOUUdi9 drugo QbjaJinJe:nje l1Qgoli po,ryeXOvat,.kako se radi .tl~Oml1ntk.~M:~iji koja se odvlja brzinom veeom nd btozlrte. svjetlosti, Uk;Qliko subatcmskecesttce ne posroie dck ih se ne.promattactada fb, se 'Vlsenle mofe smatrati nezavisnim «,stlla.l"ima:~, Stog~aje Eipstein .Svoju argu'me!1tS!dju~t,emelji.O·lia. pogrciid - ,eesbce blizance prometrao je keo.odvojene, MeQliHm, one $U bile dio nedjeljivog sustava i ·bilo je besrmslenc pIOmat.nl.tii lli: druklije.

S vremenorn je. vebn:a fizic~.ta stala .na Bohrovu stranu i sadovoIJil:!'I S,B njegov,om, interpretacijom . .B.ohl'owm tdjUi11fu. .,dop!l'i[IJ]je1a. [e-i ,cbIJenica. da:· se kvantn a. fizika pekazala take spektakulamc uspj'esnom u predv:i.danju pojava. cia vecina Ciz:i.C:a.rn nije bila spremna cak m-razmotriti moglU.~n(lst d a ~ bi. na nekl.nacin mogla btti manjkava. o.Si111 toga, kada su Einstein ] nj egavi. kolege prvotno po dastrll svo;' prij edleg 0 P o-stoj{mju cestica blizanaca, '~ehnh1ki ali i d[<ug.i razlezl nisu 'dopu~taU cia. se ta~av pokus doista -] izvede.sto joe dodatne dopnmjele nJegovCim pado U zaborav; .BUo j.e to neobieno, jer premda je Bohl' svoj zilI.ldjueak izgnuio take da se suprotstavi. Blnsteinovorn napadu na kvantm; teoriju, Bohrovo shvacanje da su snbatomski sustaei nedjelJivi Imaln .je j(§!do!a~o duboke implika~ije na prirodu s,tvatfiosti. Te .impmrn.dje :su,.st(i' je rro.nicno, takeder blle ignor:irane. Potencijalna vazncst medupov.ezanostt'jo5 [e jednom pometena podtepfh.

Na pi)cetku svoje karljere fizic:::l:.r Bbhmtak.oder [e prihvacao. Bohrovo stajaliSte,no ostao j~':d::rlJnJim.rn<1;njkQ.m zafllimariJa4toj.e·su Bohr j njegovl sljiedbenid'poka:t:tva:Li za medupevezanost, Nakon diplorile mil Permsyivanla State Collegeu, pohadao je k.a:l.i.fomiiJs:ko sveU,c:iHste u BerkeIe:}'ju gdj,e je pETje no ~to je duk.tor:bao· 1943, godine radto u Laboratoriju za radij_aciju. Lawren:f;e Berkeley.Tarrrc-se-suareo is jos jednnn lzrazitlrn pri-

mjewm kvantne m.edupove::zanos~i "

U berkeleyskem Labor:ailorijll.za radija'ciju Bohm [e zapO!.~eQ,ono :s:~o ce kasniie postati njegov pdjiclomni rado plazrnama. Plazrna je plln koji sadrzi visoku koncentraciiu elektrona f .pozltlvnlh ions, odnosno poziUl;UO rr~Jhijei:'i:i,h atoma, Na.svoj,~,izt:i!~n,$deri~'e. otkrro je-da sa se.elekrronl, kada 511 se jednom.vec .fQ,alllzUi u plazmi, prestali ponasat.i. kao poJeclind. te da sn S{: pocell p-Ofla,ga;.U ,Jcao cia su dio Vle6e i medusobnn pov;ezane cjeline, Prernda je·.izgJedaloho·da.sU"njj.hoyi pojedinaeni pokrets nasu-

SVEMI:R IKAO HOLOGRAIM

39

micni. golerni oro} elektrona mogao je proizvestl l.1Cinke kO'ji SU. ~ZMnatftujuc:e dobro uredeni, Plazma sepoput 'f'H!:kog ame!b~ .diitoog ~lV(H'enja nill?~kldno ohilaIVlj~]t! i sve fllil,ci. toIC~· ovij ala u stj (il·IIIkt.l,. jednako kao ,S,.oo biol6S~hl)rs~njzmi siranu tvar m'o~gu zarvortti u cistn.' Bohma su se ta IOligaIlsKa $vojsrva t·orniko d.o.jmH:a daje kasnlje napemenue kako jeoesto lmao d.ojam daje de:ktmDsko· more bU(!l' <&i:vO);_S

GcuUn.e ! 947. Bollm je pdhvakio mj~to ,PiQifes~·ru a.::dsten~a, na princ~tonskO\m ~veuflHstu; sro j1e govorilo 0 tome k!oUkd su .g:a cijenm. 1mn.o· jre pr(I.~Jri.o svo]e berkeleysko istraZi'!,ranje na proui;avanje elektrona 11 metalirna, Iot jednom J'~ potvl'deno cia nalegled slub:j.na gib3.nj[l.poj~-

_ -

di.illacnlh el,el.l.l~oln~ pr:O~2.vode visob:i uredcne u](;upnc·uGmlh:·, Kao W kodi

p'la~m:i kcje II;;' pr·l:)<Uc<!:V"il'll' na :B.erl::elcyu, 10 vise nisu bile situacile s ,dVije cestice" od k,o:;ih se svaka ponaSil bo da zna st!D (ina drega radinego Citava 11101'3. .resaca ad kojib S~ s\ranponasll. 1-:;:<1;01 da zna s~o' rade nebrojene mili;atde drugih. c~~~tk-a., Bohm j:e 'taha kolektivna gib<!i1'lja elektrona :n:a'z,v~o ·«{Jla·z#tlrJn~·YI. ,II n;ihov.o otkric;e' ulvtstHo, je njegov ugled kao liziCara.

Zbog svcje sluil:nje 0 yaino~tti medUllpov~an{)sti kae i sve y;~ceg nezadovoijstva U v,@zi s nekoHkn drug~h pll~'i,'.hldi'i!'!i':ajucih pi)gl~.11 u fizid" .Bobm je bio ,ve ·viSe uznemiren Bornnw·um. interpn::tac'ij~)m kvantne teorije, Nalkcn tri ·gc.dine ·predavan.;a tog kolegij.a na Pnncetonu, odlu(;~o je poboljsat:i .sv~jle_ razUn:l.ije\fanje i naptsaH ll.'dz.bel1ik Po· zaw.lile~ku.it! otkrte kako [ei d~dji('lr.'lczadQv.olJan OQ.iInlE: Jto }'L:g<lV'orila kvantna fi~,ka,.Fa je p:t·im.je.rk~ iknjig!l1! posliiOiI i BO'flru i Ei.I,lsteioo" z1.llnoHvS.l m sa njJi110w 011.sljenja.Od. Biohrn nijle debio Qdg'Oi\,Of;.JIO Ei:nstehl Inn se javl() i predllozjll) da se, buduci da ~u obojica !lit Prlm.ce:tonu, S~b'lI'l!iJ I p,orrazgo·va:mj no, knBizi. Na poee'tkll olflo,g.a Slo se pmm,etnullQI U .M:s~oonlesecni n.i:l. l1~d~lh· nutlb ~7.g.ov·Q'ra! Ein$tci~l j·e BohTfiuCldusle;vll'~no, (ieliCao da n 'kacla nile vidi.(li take jasno i7.I_<i!gnnj~ kvantneteorije, Pat ipek.priznec je.da .. i,e.i d~e jednaka taknnesadoveijan teorijorn kao i Bohm,

'riJekom razgO!/(!ll"'a dva 5U ,SiI:! :mal1~tvef1ltka ~lQirJ,J.a da jle sp0i!lQbnostt kv;a_ntne trro,rijie da p:redvidn pojaVie. vrijednra w·viljenjia. MI.l}cjlo ill je, meduti.rn.1 to sto n·[je ptuzaLa 11~kakay od:govar.ajuCinacin p'f'ed!ocavanjia osnovne strukture s:vljeta. Bohr i .Djegovi s~j~d1beniici taktlder suhi'rdm M. je kvantna r.eorija potpl,mt,'i., fe -da nije mog1.1ce (joci do 'I sni.jeg IOlbjM-

4'1)

HQLOGRAFSKJ SVEMIR

njenja enoga sto se zlbiva II keantnom svijetu. To je.kao da<i'zjavite daiza ba:nlnog bajoli~~ fie postoji .cl,lllMja srvarnest, da m~rl:la ~l~[ljih.FlHa!l]ja. na k(ilj~ b~ lie rno,g~o;'adgovorlti, .ito [e .p,o~adalo E:tnst~il'10:VU :i ;a,oh.mp'Vu :liIozmsku t.antorutnost Premda su ~~jekQm SVQj]h $Us,reta raspra;vlj,ali. 1. 0 mnogwm d!ru.g:mm stvarjma, upravc SLl! ova. pitanjO] zanzela p~~b:no iS1tak;r1.uto mjesto A!], Bo,hmovom .ftJIzrm:i51janju. Nadal:UlUlzajedl1li~~dm radem s Elnst~jnomJ pl'ihvatlo je '\!'dj iUl0sl svajm(l su:mnji '0 kVltntuo} nzk'~i i ~kljucio da man. PQstojla,tiilltemati'ltllll pogled, Kada je ] 95,1 .. godine obja:vljen njiegoVliJ!dzbe:n.£. QIOI~n:tUl'J'! n eor, '~Kvantn;a t,eQ.fija) •. pozdrwLJ~n j,fj! kan kl:asik • no bio j~ to klssik ,0 temi kojoj Bo,'m\ vls'e piije davae punupoddJ(,:I1;A. N}!il'So~ J~ um, uviJek ,kti'l'ani u ncpll:\elddnQj' :potm~~ za dubljim obj asnj G'i:Wna •. Y,ec trniio ·botji na.tin opisicw:n:j~ stvatnlOiSti~

N3!koll ~azgovora s Einsteinom, Bohm jepokusao pmnaci, upotf.1e-bljiv'u alrerI1<i.ti V'U ~Hohro\l(lJ inlt.erprel<ldj:i .. I{Jt'\(!ul.Io j e od pretpcstavke da iestk:e k"Q .510 8U clektreni P(Jst'Oj€ i U o:dsutll~ti pmma.traea, 1?!~lpO~ulVio j.C'. i da ispod Bot!roill'--e'uepovrji?d.iv;e: grainic:,e post:ojw dublja ~tViil.l'no~tl :5,U" bkvantna.eazina koja tek ;Eeka na-znanstveno Qlkrice" Na temelju tlh premlsa dosao [e do 1t!),tkJr~Ca. da s jednostavnosn pr,etpo~tav-k!(lm o.POSll.caj.lOjiLl nove vrsre polja na toj ~I1Jbkvl!.lltnoj~ ra'Zini moie j~d'~,ako lao i Bohr objasnit] pfonmaske k-Vo'iI1.tn,e' fizi~Iil', Bohm je svojepretpQst!l.vij.!i:ll,D tl'iJ'1)i'Q polJe naavao kl'antni PlJtendjaJ ipostav:io treorij[u. da ·Q!OO, poput ~avftacije, prozima. djelLsVi~mh·" M~dutim, za ra~liku cd graV'ilacijskihpqlja. magrH~tskih poija. i~f1.k\D aaij.re, ultj~eaj oveg polja lllije se $man.jivao ~ uclaljenOO~!l1!;' njlego,vi iIllim:i bm su supr,ilni:i li!vugdj.e j~ bUD jednak:O snaino, Bohm je ,svoju altematlvnn inlerp:wet,u:iju kva:l1itne~eotij,e· (lbjavk~' 1952. godlne,

. Reakcije-"!'):a! njego'l!' lIljo'vi lPrt~,tup' bne' su ugli1ivno:m IllrggaEivne, Nem 51:1, manstven,ici'bHl posve ll'ij,eren:i da SI,J! Ibd{'lie'~1'ern:a,tive nemo,g,IU'c.~ re su smjesta odbacili Bohmove tdeje, D:ru,gi su. poceH iastok9 :nilPBidm:J:·nje~ govo rnJ§lj,e:nJe. Na:pel.dJetku, p.mkUlki .s:vl- ,takv~ prolua:rg-..lmeIliLf temdjm su se p,rveu5tv,eno na filQzofskim raallkama, no b). tm :rI.tje bM!o wJ41!!!)' B,li)m brevo st,aj,IlUsH: tolfko se ukddjei.l'Ho 1;.1 tl:dd da.su BohmO'VU alrernattvu slIlatn'!lti gorom.od hereze,

U~F'I.'kosl gn;lbO'Sd ~ifh napada, Bohrn fie nije -dao· pok~ebatj u!-svO.m. uvjerenju da je stvarnest Idublja ad ,olloga sto ~e dOIPIiSital:a. B,oihr,o,va. in-

SV!EM][IR ,!<AO HOlOGRAM

41

terpreaaelja, Osj eC<li:Gi j e., esirn tog<L. kako j eananost iZfJiimno ogra:nlcen:ll '1:1. pr>D<cjcni, flovihidej.1: k__ao st.o je bil~ njl;lgo~. 00 Je 1951, godhlJ:e' u. knji~:u pod 11Iasiovom. ~Ca.mlalitf and Ch,.uilC!e in Modern :P'hy8ic.s~ (K<JItJ'.tilLoo!jl i $1.uCaji 1,1 kvantnoj .fiz:id) is pita 0 n€lrolikv filezofskth pretpestavki odgpv,~nlib za ~akav st~v. J~dna. o,d. nj ill bila: je ,Sl r~,koprihva6ena pre~p oiS~avk:1l1. d;a bilci .kojnpojedi.na;cna te,o:r.ij<l. - kao slO Je) 011. p.t'~:mjert lMntna teorija - maz.~'bit] potpuna, Bohm je O'!illp.retpofi:l:avf~U!. podvrg~o kritici, ustvrdivsi da bi priroda moglabiti n.eognmiiena. Budu6 da nije mugu,€" dol bf~Q Jlroja teOf[jfl[l potpuno!Slti obja:sni nesto :S~o' je lleC!'g rarnie,en 0, [pn:d.-

·lozio je cia hi. :za slobodno Zl];lU1!SEVenoistraiiv,oc!lje bilo bQ~j!e kadla hi :!!i~ znanstvenki suzdlrz~J] cd eve pretp,ostllvki1:.

U knjiz]. [e pokm .. ao da jepogled :znallOI$:ii na kauzaloos[~ak.oa;er prev:i:8e ogranit:en. \~ero""alol se dot. '!I'ecinananakaim<l. samo jedan lli nekeli.ke 'lllZmlrn. M@duHn'l!,. Behm j e ~sma~raCl da odmeleni u.chlak !"I.wzeimati t1!eog:rn,l1i:~or:::nbrQ§ "IA~rokJJ, N!! primJg,rl, d1!, mr;l\:ogaupit~~e ste je u~l."~k.Qv~~ 10 ~Hl'I·t Ahraharna.l;i_[)iColna,vnogao 'M irarnodgo1voriti da je-te biometak iz pu§ke J,D)l1n~ WilbsaBoQtha- fa ipak~ potpU!1 popls svlh uzroka koJi 8U doprinij~li llncoinOlVoj sffi.r:ti merao M obuhvacatt sve .dOg<1!&j.e: k»ji

_' - ' "_ ,_ _ 1 - _ -

su doveH do n:1~v"Oja pui.k·e,.sv~ ·~.:rnite.lje: kQJ[ :5,(~ ptQu,z:rokOVIlH ~Qoth.o'!itu

zelju dOl. ubije Lincolna.sve kon!e' UI. ev'Oh:Lciji lju.dske vrste koji su omo·gllcm nazvoj ruke kojat je sposobna drht] plJsku, i t.aJ\::.o dalje, i taka dalje. Blohm. se sl.agao slim da covji!lkvecJrnu vremcn.'3!. moze zenemarivati go~ tern. nlz uzroka !<oj] su doveli do odred~nQg ucinb, n(!,ip~,1c [e slnura~ da joe ~. z-n3{tl;s,~v~l:1Iil~, V~l;z:n:O daimalu naumu bkQt1ijoo(l.!lI poJeclil:li::Lcnt uuoGno-PQsljedilni 'u.;l]]:oo· nikada uijeodv1ojlen od svemira kao cjeline,

'fije.klcom iSlog tog razd.ob~ja ii.vom Bohm je rakodlell' nastavlo lls;;3LVr~aVall svo; elternatl vni priSltlp .kv1lintl'l!oj fizid. K:ada j,e pllmn ijeS-~!51edao snecmy~ kV!lTIltl1.og plC!'~~ndjala, 'Qltkrio j~ da on po!s~cdujle mlflootVo. jl',n;acajki !Q~~e m:azujtt na josrndikalniji_ orklon ad ortodoksneg ra:zroisljo3injaJ. J.~·d.na ed I1j]h bila j eV<L:h'i10S.t <:Jeh)v:i.~ostt KlElslcnaj,e znanost na sIa!l1jie neleog sustava, kao, cJeHilI~ ~.vij~k gledala. is~ljut~vo, k::IJO na rezultat IDf!dudj do. v~nja :njeg(Jvlih d~jldoV'a. Medlltln"l~ k¥al:nnl p,gretirb:~jal~e takvo .ti;~~Jo:!l.iiw okr@l"IIl1o nagl~.V:8i.ck(:li ukaZ8l,\J da c,eUna;, u stvar], upravlja PO\m:';S<ll]}j,em dij'elova, To ne-s:<i!mo da jelflohmvll. tvrdnju k.ako subetomske Gesbce

., . . dlonedl 1" ·(1'1 k k ..II·

.f.I~. nezavisne «srvan))neg:o. ao neaje J I:~og sustav;3 0 _ ve_ 0 , ora '. 'l:J.a!J~,

HOLOGRAFSK] SVEMIR

negc je- cak nag'(i11ij@'stil('J! da [e djdovi.tost na. nekl i'l<l{cin ;0& pti!i'l!a[.n~j~ stvarnost,

KVal):tnl 'P'otenc:ij_<i.hJ.ojasnjQ je'i kalro se elektrenl u plazmama (i dmgim posebrrtm :stanj.ima pO s.tp je .supravDd,lj]vqst) mog'u ponasat! iraQ l1le'llTIJ,$OOno. pov:ezan~ cj~eHne, K~(dt9 je,,Bohm izjavio lakvi «eiektroni nisn I'a:sprserrd.jer fie dJelovanjero 'K1(@,l1tI1K)g po~et'lI;:i~ala:. dj_eU ~:(lst:av kre.- 00 koo.rmnilfano; vise naltk: baletu ne.go §omiH neo1rgardii.raoih. ]judi» Bohm jo~' jednom navodi cia j:e(<t~kV:81b~81TIltna cjelovitos:t. .aktivnosl:i bn~ uredenom je,dJm1:YlI filnkc:i:®uira'1ja d]Jlelova ~iV0g, bita, nego vrsti ,eidiostvakoJudol:Hlemo sklaparaem diij'~ov:s:, strojs, \'16

Iedna Jo~ v.!Se iznen;lduj~c:a. ,znal;ajka ~vantnog ,ttotecl;lc:ij;ru:a; bUe- S].l nj.egpve imp'Iikadje na prirodu poloz<lJa; Na f1llzini. s\i'<<.lkodne:vilo,g iivo~a 8tVOlTi immrl! 'Ildo odredeue po!ofac~, no Bolrmova interprettLTeija,kv.am.tne f.iZi~k~ llk,azi\~a,]a ~e na to da na'SuhkwntoQj Tazlni - 1';lzIm n(lhkojoj, dj~luje kV<1L~~ni pot'end~eJ -,,:polo&a:j prrest8!ie.PQSIojati Sve toCke, 11 svemlru postaju j ednake. 'S¥hn ostaltrn toc;_lk.a:ma: u ,s:Vl;:roi~u, i besmlsleno Je ,tvrd:iH da je b]]o sto odv:oje.no ed icega dru:gog.,Fizi'carilO Il;;VOj8W!O' na:z-iivajiu ~j;i,~loblnost» ,

N'e]e·kahn ~g;pekt .k~ranlJl{).g potendlal,lic Boh:m:u je: p:rU7.i.O, mogLl.(~nos[. da vez~ izmBa'u]: dvije'cc::stice objasni bez.krsenja pO$t<J!.vk~spetiJ",ln€<Ie~ lativnosti da nista 'oe t!JO!~~ putevatl brze o.~ sv] stlostt Da hi to ilustrfrao" poaudio .je :si~·edle,cu. analogjju: ;zamis.Hte, ribu koja >p]iva .<1.1l ;;lkv.a.,riJu~ Z<lt" ro isilite ~. d!a nikada priye nlste vMjeH ni ;I~ihn n.i- akvavij, te da. vase j edino ,znaprJe 0' ujima dola:zi pniko dvlje tel e"Vh:.ij$k~ karr.liI~tL3: .• ji~dnC:';l:ipenHle na preduji clio akvarij,a,·a. druge na, nJe;go:v bocni diu. Kada. ,pogiedale na dva tele¥izeij.sika. ekrana, mogH ~')Ii.st(:::PQg:rf::5no Pflttpo,s,taviti aa rlba na ekrarrlma preldstavIj a dva zasebna entireta. Na kri3:ju Icraj~. buduCi cia su kamere pO$tayi;je(l1~ pod ra;clititim ku}to'ilima, scvaka.,sllka :bu 6e nes'uo druklJja,. MedutI1n, nakon tito nast:a:V'i~e promatratl, na krajll cGlte uvldjetl da post.oJi odnos izmedu ,civije l':lbe. Kada sejedna okl'ene,dtCi.gn napt<iJV'j malo drulCiji; ali ip:!l:l~ odgovar~j!Jld ~Q.kret~. Kada" je j edna okrenuta prerna prednjo] strani, dtugill j'e '()kl:~nutaprema bQcrroj, s~rani, i, ta.ka,dalje, Alko niste svj esn i, ~lr.eg ~Qntelkstill. iTIiOglli biste pog;re:~no,za~Ylraitj ~.a::ribe neprekidne komunidraju jedn>.i3' s drugnm, sto 1i1iJf: Mcn.ee Ne'"od.vija se nikakva komunl.k.1.c·ij'a, Zaro 5t.o $:\1 na dJUbljoj ~a'z~ni stvarn(isti - raziul akvadjia - dVlJ e db-e., u' stvari, jedu1!J te isla rfb a, Upro.vo to se, kaze Bohm" dogatb, rzrnedu 'esU~;a. kao seo su -dva fotona.emltirana pdr<l,s:p,..cl.u;a~o~ ,ma,',poz:itl'pnija (vidi !>Uku,..fj)"

43

SUKA, ,8~ lBohm lIi'Je:rtl]~ da ~51U .sill'batlQlnsk:e ,~!OO' pOlfemne na i:!iii! nacln !taQ ii :51i1re rR~ fila dU'a~:E!vaiJ.ska ekwana p,r,~d~ se ,~!!,!! da stlil:!estifer kao ~t-o SJU ele~tlroni, oovoJmE'~Mn<l,odl dm94 lniiill (h,.abUoj' I~azlnl stv!!!Mosttll'a~nli ,iilnalO9lnaJ 'ii1kvi1~iju. 'milt SIJ" u s.w,arJ.. same r<!!2lliruti O'li5(pekti diJIblJeg komIl~kog Jedrnswoil~

j zaisl::ai.btu:111lI6 da !:villillm po~tfldjaW pto~i mlSl ciL.;.ljv' svemir. sv,~ su ,i!Mt:ic:e' nelo.blno prn~~e., S~ vIDii~ iviie~, slib :stvlln:l!I!J81ii koju Jle nohm. 'f:a!~ij~(I, nUeb~].;;I OF!;3! tlJ.kojQj .$U. $Ulba:tom:s:1:re iestk~ od,v~j'l.ute jedlla IDd Ihuge i :kre~fu. se kr(l~p.ra~Jl!i:l:ili~ s;Vtemillr~.ne,COI]Iij.llk om:l!J '11.1 kojoji :!iii!] ,Si"!::' ;Il:w~l:i di.Q.I!1~djeljive'·m.r~ie, i uti~J!.ute. u p:i~,'mr 1mjil ji'!J ~ednu.o' stV$ruJi i bOgOl:t pmeesillma MO ~ .. ma'teJ:ija koja S,c:: kf'O~ njegti. kr'i!~e.

Bo'hmoil,?,fl: zarnislit malj'@ nlsi!.U !Il'ii'J~Til'@- vdiny, fi~iC~:ri!.!. no' pobru.dili;: su :G3:i1!imaiOjle l;l,ekoJiJc:il!li¥ l1~ih .. Iedan ed :nj~h. bin je Jo~hn .steWart Bell, teOirijski fiz]Gar u. CERN-IJ - Cenuu sa EH1,tCi!iisU~kl1l atoll':lsicm ~sti'a~iVM1j:rl - pokmj 1;cne,vl:: U .Sv:i.c:uar~k.oj. Bell je .. ,m!~no' Sohm,un, ble flJe;limd(n,.o~j",n kv~nt]ltJllt.I teodjom I smatrao d" mora P'Qoltoj<1Jt:i, neka allcl"l'l:11!tiV<l . .Ki'lsni:Je je izjavio: I.:T",dEl" 19;1)2, godine V]oeUo ~am Eoh:IlDO'v 'I;ad, Nj~,ilio~a zamlsao hila j (;l' UfN;ltPUl1rti kv:anlnu meh~nil.:::,!JI, t'l,l'J"rcJl4j Qm da PQkl;"aj V'lir:ijia:b1i .koje svipO:Z~:!iju.pootoje i om.ed!1:!IJiI!~ dodat!l~ '!!~rijab1~, Th. je na mene QstavUo smazm dgjam..,»'

Bell. je ",:nv.ati][!! i da. lliJO:hQ1C1v:a leorijlilJ, ,ocl!l:a:~l(Jm~jii,l!!,!''iPQ~~Qljraliij(\l nelokilJinMli, te. $~ :<..l1pita,o .postoffii ~w :Il:elki f!;lllC[R da S~ eao w!p~liime:nlal.fl,o

44

HO l.:.DGRAFSK,l-SVEMIR

potvrdi, To je pitanj,e gOditlLruIlabiJo. Ill' z.akutkunjegovog uma sve dok mu jednogodisnji profeSQfSki dopust 1964. g.odlne oijie omegucio da. moll posveti pllnu pozornost. .D't;rzQ je. dosac do degOlRtiHig'm;8i.leJJiadckog dokaza kOJi je otkrio kako bi 'se takav pokus mogsc.izvesti .. Problem je, medutim, biou tome sto je zahtijevao r~zil!la tehnQ['O-sl{~ preci.znosti.koja »os nije blla dostnpna ... Da b! blo siguran.da &stic.e, kao sto su one u EPR. paredoksu, ne korists neka tiobicajeni sredstva komunikaclje; osnovne operaeije pokusa r!lor.~le su biti izvedene u tako beskobacf):o kratkom tf'enutku cia icak ne il:!i .1)]10 dovoljno vremena n:i, dazraka-svjeelosti pre'ir:s&i razdaljinu tzmedu .dv~e oesti~- Dtug;im,dje~:in1Ja, i]'lJ.~tnlme~ti ,Iooji su se koristtlt u eksperimentn potrebne ·opera·Gije moralist; izv¢sti nne-

kollko tisllcl1tiliJunki sekunde.' -

ru~":ite u hologram

Potkra] pedesetih goO dina iPl'o~iog~~sto:lj,eca Bohm se vecsusreo .s mekartlzomom j poceo radin na 'Svel .. I'I':UiStu Bdsto~. u E.ngleskoj. Tamo J'e za,edn:o, S mladirn studenmm fstrfl!zi vilicem Yakirom 'Allarm'a:ovi~m."o·tkrio JQl5 jedan vaz.a.n prtmier nelokalne pove:zanost:i, Bohm i Aha:rQ!lov otkril! KU da u pravirn okolnostima elekrron. moa:e'o«()llljrecat.] eprisutnost :mag;i1els'ko:8 pnlja koJe s.c nalazi u podrucju gdJe je vjerojatnost da se pronade elektron jednaka nult, 'Ia je-polava danas pm:na,ta pod nazivom AhoronovBohmov ueinak; no kadasu dVoOjka zn:a]}::;tve~jJka prv:i put obj:avHa ~sv,oje' otkr.ice" mnogi .Ii.zieari nisu vjercvali da je takav u.~inak rnoguc. Cakje i 'danas, un.aJtoc tome sto' je uclnak p.o-tvrde;n. u brejnim po.:]nl:sinll.a, preostsle dovoljno skepttcizma, pa. se pon~kadjo$ uvij~-.poji\l'ljujll znanstveni eland u kojima se tvrd! da on, U stvari, ne pestoji,

B?,bm je, kao i uvij~ stoiCki prihvado ·sv-o;u,·vec,usta[jelnu. uLogu glass lz gomile koji. hrabro ob}avljuj@ daje car .gol. U mtervjuu vodeuem nekoHko godina kssnije dao.je j,ed.n.l,j .. stavan sa:let~k filoz,(dije na koJoj'se temelji njegova hrabrost: (~Dugoi:'oCJ:lO je daleko opasnije drz.at~ seilnzije negose suociti' S<,t ~.tyarl1imCinje'l'licam!;p~B

Uilatoc tome, ogranieen .odgovorna ~jegQvezam.!.sli 0 cJel~tosli lnelokalnosti, k_:ao iY njego\'a vlastita nemoc 'da prenade -Dacirt na. kojr nast3iviV dalje doveli sudo toga 'da je svoju POZOfnQst preusmjerio n<l druga pitanj"a,. To g<l. je Sez .. desetfh godina navelo da pobllie prOirnotfi red. K~Mitna 'Z,nanflst, l'l 'Pla",r:i'!~, stvari dijeli u dVije kategorij,!e: one koje posjeduju red II rasporedu svojih dijdova. i na one ciji su dijelovi po-

SVEIMIR KAO HO'lOGRAM

45

stavlienl neuredeno, cdnosno nasumicno. Snjdne pahuljlce, r a lunal~ i. zlva bica - svi su oni uredeni, Uzorak koji nspravi pregrst zrnaca kave prosutlh po P(H:iu.,r.lll.~,eYine koje ostaju nakon eksplozije i nizovi brojeva ko]e generlra kola ruleta nisu uredeni,

Kadaje Bohm dubije' isttil:.zio problem. uvidlo je da posto]e i razliciti stupnjevi red a " Nek'e 15,1]. stvari rnnogo uredenije ad drugih, a to podrazumijeva cia u svennru postoje beskonacne hijerarhijereda. Bohma je to navelo na zaklj ocak da st\i':ad kaje percipiramo kao neu redene rnofd~ uopce nisu lakve. Mozda je njihov red taka «neograniceno visokog stupnja» da se nama S1lII10 c:une nasumicne (zanimljivo, matematieari ne mogu dokazati nasumlcnost, i premda se neki ntsovl brojeva kavegorh:iraiu kso nasumicni, to SU same ucena nagadan] a).

I dok je bio udubljen u :rac7.,mL~lj'anja 0< tome, Bohm je u BBC-1evoj teIevizijskoj emisij) ugledao ur.edaj lkojj mu je pomogao da dodatno razvije svoie zarnlsll. Ui~, je bio posebno konstruirana posuda koja je sadrzavala vellk rotirajuci cilindar, Uzak prostcr izmedu c:illin.dra I posude bin je ispuojengitcerinom - gustom, proelrnorn tekucinom - au glicerinu j€ nepomlcno plutala kap tinte, Bohma je zanimalo to sto kada se ruc1m c:ilind:ra okrenulo, tap nnte proslrlla se kroz slrupasti glicer i~. i cinilo se da nestaje. Medutim, eim hi ru&u okrenult U 5upwtnom smjeru, nejasan trag tlnte polako se sje-dinjavao i ponovno obllkovao kapljicu (vidi sl:iku 9).

Bohen pise: ~/Ib me se odmah dojmU.o kao vrlo znacajnQ zapitanje reda jer, kada se kap tinte razastrla, j05 uvipek je posjedovala 'skrlvenf (to jest, neizrazeni) 'Ned kojl se pojavio kada se p ouovno sastavila, S druge strane, urnasem svakodnevnom jeziku rekll hismo da fie tinta, kada se razlila kroz gliceri.n, bila u stmJu 'nereda' Tome davelo do, zakljucka cia se to rnoraju uvesti nova polmanja reda..»9

Ovoje otkriC€ ostavilo sndan dolarn na Bohma, Nairne, prufilo mu je nov uatin. g~edanja nat .mnage probleme 0 kojima je razmisljao, Nedugo nalcon sto je 'naletio' nil! ureda] s tintom 111 gUcerinu susreo se s jos boljom metaforom za razumijevanie reda, metaforora koja ne SWllQ da mu je ornogucila da porniri sve razlitIte pnw(:.e svojih (lugogod:isnjiih razmisljan]a, nego je ~Q postigla takvom snagom h.arna.ce:nja da 5,e Cinila kao skrolenaza tu svrhu .. TO'll metafbra je - hologram.

Cim je Bohm poceo razrnisljeti 0 holograrnu.uvldio je cia. on !~akoafJr prui,l. nov] natin za razumijevanje reda, Kao i k<lp tinta u rasprsenorn stanju, lnterferenclja uzoraka snimljenth na komadu. holcgrafskog filma golom seoku takoder cinHa neuredenom, Oboje posjeduju redove koji su skriveni iliullijeni na vrlo~l:i.,l::an nac.itl kao sto se red 1I.l, plazmi uvija u'

46

pnvtdnc .neuredene sbuIje svakog nj ezinog elektrona. MedI1H~n, to ni;e

bio [edini uvtd koji je hologram prWjo.. .

Siln je Bohm viS,e razrtilSlja,o 0 tome; to ;.~ biG, vise uvjeren da sve.mir u 'svojem d.j:eloV:8illju zapr,av1o knristi hologroalFska· na:cebt. dti: je smn 511emi1; iJ' j,l'vari, goiemj: hologram. u tijeJ.;u, 31. ta'mu [e sp~ll~a omog:m.cihl: cia .. care svo]e filliZlicit,e uvide kri.stahzita u sveobuhvatnu i kohezivnucjelinu Prve Cl3!.llke. 0 svom holografskom pogledu na svemir objavi.Q je 1'00- cetkom sedamdesetih godini! prostog sitO[j,ecfl.,. a osemdesetih je u knjizi pod naslovom Whole,rw'ss aiui thlrdmplimte Orde« (Cjelovi.b:),st i. implicitni red) predstavfo .zrelu destHacrju s1IDjH. misli, U njo} Jre estvario \-'is,e ed J?uik.og p6veZivanj<1. bez;~IIJ)j,nog mnosrva SVQjilf ideja, Preobrazio ih je u nov nacil1 promarrania stvamosti koji je MoO isto ooHko radlkalan kolikn je cduzlmso dsh,

__ '7"-

StiKA 9: iKada se bp' l;]iiiU!'Sravi u posudu punu glk:erinlil r.dllir1dan~ posudi obene;. ell ni s@ diil sri ka p rasprostre i'!i1 e~t!llif~: ME!!dutim •. k_1Ida se ci lin!iali'" okreneu SllJpromom smjer.:l. kiaJp"s:e ponovnoskupi. Bohrri QVU poj.avu koristi kiie p~rimj'l'!r.z!! to da red moie .om !:II !Oe!lf ~elk_S'pUdta") .IIi $.krl)lli!~ (ump;II;~Hta Iilll,

SVEMlR KAO HOLOGiRA:MI

47

[edna ad. Bohmovih tvrdnj! koje najvUe zapanJuju jest da je opipljiva stvamost nase svskcdnevice, u stvari, neka vrsta j[!,Jlz]je, nesto nalik helografskoJ s]icJ. U l1jiezinoj osnovi nal azi se dublii red postojan] <I. golema i, prlmarnij a razina stvarnostl koja stvara sve predmete i poJ~we naseg fizickog sviieta gotovo J,ednakok.'iw sto komad holografskog filrna stvara halo-gram. Bohmtu dublju razlnu stvarnosti naziva impU:d&ni ili «uvijeni» (op, pre\'; - engl. enfoJdedJred, a nasu vlastitn razinu postojanja naziva eksplicitni' Hi odvijern (op.prev - Hil ~raz.vijenb;t u smlslu u kojoem j e fotografija razvjjena, eogl, unfolded) red,

Bobm te izraze upotrebljava jer smatra cia je manifestacija svih oblib. u svemlru reeultat bezbrojnih uV'ijanj.a '1 od.vijanja izmedu ta dva reda, Na primjer, Bohm vjeruje cia elektron nije jedan objekt vee cjelokupnost Hi .• msarnbl (u. SffiESh:a. sknp ili zbir necegasto ima zajedmcka svoistva, ensemble - up" p.) uviJen II ejelinu prostora .. Kada neki medal detektira prisutnosr jednog jedinog elektrona, to je jednostavno zatn sto se jedan aspekt elektronovcg ansambla razvio, slicno kao sto se kap tinte razvije iz g]kedna.,. 1110.\ nekom odredenom mjestu. Kada se cini da se elektron krece, to je zbog kontlmnrane serije takvih odv~janja. i [Ivi» anj a,

DrukCiJe receno, elekrroni i sve d.ruge Icestke nisu ni'Sta vise supstancijelne lli stvarnije od obltka koji poprimi veda dol sikce b~ fontane. Podrzava ih stalni priljev iz imphcitnog reda, i kada se Cini. d.a je cestic.a unEstena, ona nije izguMjen8l.. Sarno se ponovno skrila natmg u dublji red iot koj~g je iz]][[knu~a, Komad holografskog filma 1 slika koju proizvocii takoder su primjer implicitnog i eksplicitnog re d a .. rUm je impllcttnl red jer [e slika kodlrana U njegovim mterferencljsktm uzorcima skrivena potpunost t.rvije~.a u ejelinu, Hologram projiciran s filma je eksplicitnl red jer pDedstav[jaodviJe~m i. opazljivu inaclcu slike,

Stalna i tekuca izmjena Izrnedudva reda objasnjaV"a kako ces,tice kao stosu ,e]ehron i atom pozltrenijamogu mljenjatt oblik ~z. jedne vrste cestic;:e u dI'lJI.gli!. Takvl pnjelazi mogu se vidjeti kada se jedna (Cstica, recimo elektron, uvija .natrag 11 implicitni red, dok se druga - foton - odvija i zauzima njezino mjesto. ObjasnJava, 1. kako se kvant mozc manifestiratl Hi kao eesticaiU kao val. Prema Bohmu, oba suo aspekte. uvijek Uivijena u kvantov ansambl, medutlm nal:iu na koji promatrac medudjduje s ansarnblom od.r-eduje koJi.l. aspekt se odvi,ja.a koji ostaje skriven, Kao takva, promarrruceva uloga U cdredivanju obllka koji Ci3 kvant poprii.miti mozda nije' niSta tajnovitija od cinjen.ice da .na.c.in na

Najteze shvatIj:ive suo Bohmove upetpunosti razyijene zamisll 0 cjelovitosti, Buducl da je sve u .svemuu napravljeno od neQbrobljeue holografske

- -

~kaflljne impllcltnog reda, Bohrn smatra da-Je promatrati svernir kao cia

je sastavl] en od «djj eleva» podi ednako besmislenokacda razJjdte mlazal\'e U C'OJltanl .prematramo -hq. da suodvo] enf -0& vode i2 kajre i~i;tjectJ.. E[-e-ktr·Qu .nije~dementarna, e:!iJstic$:llo, To je samenaziv dan odredenom aspektu hologtbama .. Podje1a. stvarnosti na diJel?:v.e i potom imenovanje tih dij eleva uvij ek je dogovQrnQ,'le2:ultat _ j e konvendj e, j:er subatomske cestice, kao i sve dtugo u svemiru, nisu nista odvojeni]e j edna od druge

od ["'.l'z!icidh uzoraka 011.. bogatoukrasenom tepihu, "

'Ib jedalekosezna pretpostavka, U svojoJ opcoj teori]t relarivnostt Einstein je ~..-3panjio sviJe:t karla je ustvrdio.da vrijemei prostO!f nisu odvojeni "entiteti, vee fino povezanl, i dlo -v-ece ciellne :ko~u [e :n<!.ZV<I:O prostorno-vrernenskl kontinuura. .Bohm O'V11 zamisaorazvlja I cl:l1.i.gole.mi. korak.drujte:,tvtdl da Jesve U sverniru dio kOi(~:t:iri!uuma_ Urn-atot· pri'l"icin:aj odvojenosti stvari na ehplidtnoj razinl, sve ~e nep:rekid.ni produietak svega -drugog,. te se u konacnfcicak i Implfcjtni i eksplicitni redovi stapaju jednl u druge,

Razmlslite na trennteko ovome. Pogl.ed,~jte SVOjll-TUku. Sada pogledaje-svjetLost kojadolazl iz lampe pokra] vas; Irpsa koj'i se odmara kr<\j vaSih nogu, Vi niste '_~al'no_ sastavljeni 'od lstih-stvart. Vi jest,e ista. stvar. ]edna' stvar_ -NeslomLJena. J edna og'r:omno -«ne-Sto» k:oj e j e svojenebroj e-

48

HCH ... OGRAFSKI SVE:MIR

koj:i .draguliar manipuhra -So draguljem odreduje -koj,{i te.nj-egQve facete postatl vldljive a koje ne, Buducl dase iztaz holrjgrarn obicno odnosi na sliku koJa j e sta:tl.cnare ne sadrii dfnamicll u j stalno akrivnu prlrodu .nebrojemh uvijanja I odvtjianja koja $vako~g trenutka.stvaraju tlas, svernir, Bohen j€i sklon svemlr opisivati lie: kao nc::Ji!o"gl'a:m" 'nLi:go' kao ~. hologibani e«,

Postojanje .d.ub~j~g I hQ_lografski uredenog reda objasnjava iZ"a5to stvarnost na sub.kvantooJ razini pestaje nelekalna, Kao sto smo v:idJeH, kada [e nesto holegrafskt uredeno, .sav privid pol.oiaja se rust. Re6: diii svakl dio ill komadhclografskog fi]ma sadrii sve mformaci]e koje "P'0- sjeduje cJe]~na !1 I;!Ui j e same drugi naein da 'ka~emQ 'da su Informadle raspcredene nelokalnc, Dakle, ukoHlk.o je svemir UTe-den prei1l<Ji. holografskim naeelima, Q·Gcki.valo 'hi se da i (In. lm-:':l nelokalna :svojstva._

SVEMIR KAO HOILOGRAM

49

fie rukc i pro duZie'tb' isprufilo U! S,V,(j! ,yidljiv,e predrnete, atome, nemime oceane i treptave z.vJjezd.e u svemiru,

Bohm upozorava da to :rne znacr dol je svemir golema homcgena masa, Stvari n:lOgu biti dio nedjeljive cje]ine ali jos uvij:ek ]p'QS,jeoovati vlastlta jedinstvena svojstva, Da bi ilustrirao na sto misU skrece nam pozor'nos;t na male virove i vrtloge Sto.se c;ssto obh,kuju u rijeci, Na prvi pogled rlg]eda da su ti virnvi odvojene stvari, te da posjeduju mnoge osobne karakterlstike lao sto su ve'licina, brzina, .smJer rotadje j tako da]je. Medutim, pomne i,s:pitivanJe pokezuje da je nemoguce odredltl gdje odredern '!;t1l' zavrsava, a rijeka poc;inje. Stoga Bohm ne zeh reel da su razltketzmedu «stvarl» beznacajne, On De)doostavno :zeU 00 bademcstelno svjesni da [e dij,eljenje razhcitih aspekata hologihanja na estvari» uvijek apstrakcija, ria-tin da te aspekte $\·ojimnaCinorn raz:mislja:nja ll1lc-inimo jasniimr naSo) percepcijl .. Z~deci to i.spravi.tl" umj~:sto cia raiUc]te aspekte hologlbanja naziva {~stv.airb.l11a». on ih ra.d.ije z()'v-e(,(rdaHvno ll,ezavisn:i:m

,pod.-cj,eBmun.a .. :Il IB

Zaista, Bohm vjeru]s da je nasa gQtOYO univerzalI1la sldonost da fragmentirarno svijet i ]gno'l'iramQ' dlnamicku povezanost svih stvari odgovorna ire brojne ±laSe problems, tie sa1110 '1:1. znanostl nego ] u nasirn zivotim.·"" i drustvu, Na prlmjer, vjerujemo da mo7.JI'nnO crpitl vr,ijedne dijelove Zemlje bez dautjecemo na cjelinu, Vjerujemo da je moguce iijetiN dijelove naseg tijela i pritom ne brmuti za cjeli!tRl,.Yjerujemo da moiemo rjdavati razHci.te' prQbl(!me u nasem drustvu, kao sto su krlminal, siromastvo, ovisnost 0< drogama, bea obracanja pceorncsti na probleme naseg drustva kao cjeUne, i taka da1}~. U svojim radovima Bohm gorlilvo zastupa stav da Da.S saddnji n:acinfragmentiranja sviJ,~ta ne samo da nije Ispravan, n.ego hi cak mogao dovesti do itaSeg ish"ebljeJl!ja.

Osim obJasnjenja zasto kvantni fiziearl kada urone 'IJ, dubine materl]e pronalaze tako mnoge primj.er:a medupovezenosti, Bohrnov holografski svemir -o.hj:asnjav-.l i mnoge druge zagonetke, ledna od njih je uCina'k koji $,vijest.k:ako se cini,ima na subatomski.svijet. Kilo sto smo v:i:djeli.Bohm odbacuje zamisao da test ice ne postoje dol ih se ne promatra. Medutim, on se U, nacelu ne protlvi nastojlanJu. da se svij;est i fizika pomire. jednostavno smatrs da se vecina fizicara. upufta u isp]tEvanje tog podru.i!ja ria pogre.san nacin, po,l!;;usavllDQci ;05 [edanput razlomit! stvarnost, i tvrde-

51()

ti da [edna odvoiena stvar - svijesI" meaudjduj,e,.s drugom odvojenem stvari - su baternskom 6;stic.om.

Buduci da su sve to aspektl ho]oglbru1ja" Bohrn SOi1CJ!tra da nerna smisla govorltl Q medcdielovanru svijesti i rnaterije. U crdit@aenom smisln, promatrnc ju~,f promatrana Prcmatraf je i mJerni 'lu'eaaj, rezultat pokusa, laboratnrl] i povietarac kojt puse y.m laberatorija. U stvari,. Bohm smatra da ;e svijest -oblik suptUn:iji ad materije, II daternelj za bilo koji cdnos tsmedu to, dVGje nelezlna U<lIsQjl:'azini st'll,am05ti; nego dnboko lit implicitnom redu, Sv:ij-est je u nrlUti.dm !l'~u.p[[i,evima uvi'j<ellil.oiSt] Ii edvi[enosti prlsuma u ejelokupno] rnateriji, Sto je vjeroiatnc razleg da plazme po.sjied!uju, neke esoblne ziivih blear., Kao.sto Bohm kale. «sposebnost oblika da bude aktivan je najkarnkt.ier.istl.cniJla. zna.c.ajka .. svijesti" a neSl'O nalik . .5vfj esti posto] i vee. u eiektronn,»!'

SHena, tome, Bohm Sinatra. da dij'e1jenje svemira na zivu i nezivu tV:aJ.r takoder nema smisla. 2i\ra i neiiva tvar SU neodvojiv,o, isprepletene, i z]votje, takoder.uvijen u ukupnostsvemira. Cakj,e i stijena na neki naC.l.n gjVOl; tvrdi B ohm.] e'I'·zivot i. inteligencija .prisutni SIJl ne semo u svo] materlji, neg\!) i u ~~e;I:le-t"Sljl»; «prostoru», :«vr~trienu», «tkivu ,Ci~ay"Ogsv,emira» i svernu drugome sto izm.r;imam.o iz hologibanJi:a I pogrdno promatramo kao odvojene stvart.

Zamisao da su sviiest i zivot (l zaista sve stvari) cjeline uvijene u dj eli svernir [rna jednakc blistavc naUeje, Bas kao.sto svakl dio holcgrarna sadrzi sllku cj ellne, take svakl dmg] dio svemna skrlva cj elinu. To ,znac..1 da kada bismo znall kako mu pristupiti.galaksiju Andromeda lTIOgU bisme pronacl pod noktom pelca lijeve ruke, MogH bismo pronaci 1. Kleopatru kako se 1'r\'1 put susrece sa Cez3!1bQIn,. [eru lilale]U cijela .. p:tosloo:t. i impllbeije za citOl,VU buducnost takoder su uvije:ne tls,v,:akom.d:jeUcll vrernena 1 prostora, Svaka stantea u nasem tijelu o"buhvaca ci,ic]j svemlr, [ednako j1e i sa svakim listom, svakom kisnQm k.npi i svaltim zrncem prnSinf.'l,stD daj e novo zna.cen]e glasovito] pj esmiWm.i.aml:li. Blakes:

VidJeti 51'ijet u .Z.fnm .Pij.r::$k~

N!. D' . .J" 'C

e~(J u_:wlJcmu 'vatl~,

Driati Beskmj na dlatw rub 1 V}e:bU;Nst 'u j ednClme satu.,

Energ1ijil trlliijlUnq iltoms'kihl hORrllb1 U SVBkOtrn lfiubii:num egntiimetrul lIifostol'iI

Ukoliko je nilS .5'v,emi:r tek hUjieda. sj,enka dubljeg reda, seta jos :lezi .sl\t:riveno. uv~j:eno U osnovu i poilku .naie stvarnosti, Bohmltn.t prij~dJ,og. Prom til 1':i~ em SlJida~[ilJj ¢m r~tU'nij~~!Inju, 'i1lU~e~ svaki, dio pr-os.torap'rl;lpl~v~j en je 1;",['!zJie:itim 'V'tsr,1lmll polja ,5;a~tavljl!l,lnih odvalova rnzno]ikih valnih dulltna, SYak~ valuvijek posj'eduje harem malo enErgije,. Kada fiz.icar~. mbulI.aju mlnlmalan iznes en.el'gije kioju val mo~e PQ~;edc;)Va:ti, dodu do rezuhsta de. sViaki k~~bir5?~ ce,nUmelnr pr,auuJgprpstQl~' sad'rti ,1llt'terIU!!f V'~t!:-l' Old. e,~ergiji! .s~6ukupile rnat,r::rije It j)QZ'natam svernir~!

Neki fizi,cari odhijaju taj izratuR[lzeti zaozkdij no' j er smatraju da negdje mora pO;8ltoja:H pcgreska, Behm dri'J da taj beskrajill'l!i ocean energlje pO\\ltoji, teo cia nam gO'V',Qfj barem nes,RO ,0 golemoj l cskdvll!:noj pril10di lmpiHcltnog reda, SmaJtj~ da ''Il''e.cina ftzical'~, j;g:rHlr:ir;@l, pustojlllnje' tog ogremaog oceana eneI'g~jle jer su, kao ribe koje ntsu svjesne vode 0 kojoj pli-

. '." "·t· t· . d ~_

v~aJu~ nauceru usmjeravan 'pozcrmos prvenstveno na p'lf-e: mete usacene

U (l cean.u - na mat,e:riiju.

B,o.nmo'l;'lo g]edlsl-e da je prestor jedi:-laiko stvaran ~ boga.t procssima bin 11l1at,eriji<li koja se kreeekroza oj s"'(l~U pu:uu zrelost do~~i:e u n},egovim .zanlislhun. 10 impltcimem moru ernergi~'e. i\futerija, ne pCl5,tcrji nezavisno ad mIM~> ed taWOIZVtUJIog pr,a.-lnog, prostora. Onill j,e: d]o, pr--ostolo1, Dil hi objaSfl:io na Sito pr'l~om mi:i;Ji. B,o-lim d~je slj~decu tIl1alo,giju,; kristal ehladen do laps'Il,]utnef],uie dopmUt Ge 5trnji ,ellie:ktrOilla da prede kn.'w.a nja da ih ne I$SprSi .. Mo se ~e:mperatura po\risi. ruUcite nepravilnosti u krislalu ce, ta.ko r,!fi,i.'zgub1ti svojiU proll~lnolSt i p;oc~ti ra$prSh~t] elektrofiie. S to&e g[edislll1 If!lektwna takve nepnwi]nQ:sU L-zgled"iJile bi kao loom3idi «materije» koji plulajUl U meru nlStavUOlI. no.u stvari se ne radi 0 tome; Niitavilo :i.lo.M.tdj ma1terije fie p~toj~ nezavisno Jedino od drugoga .. OboJc su clio :is tog tklva - dubljeg reda krhmatlill..

Bohm vJ,erruj e di,l! ista vti) edi i ~iiIi. naiu vl<!.~tiillu.r~2irnlu paste! aillja, Prestor nije prazan, P'tm je - plenum II<i1SUPfot vakaumu, Te.me:lj le svekoU1:Iog postojanja, ukljucmj'IlCi i postojanje nas samth. Nas S'Il:Ljet flije odvojien ad tog ko~mickog mora en€l'g:ije •. en je .mrdkanje na njf!govoJ povli~I1i,. razmierne .nlfllH 1~,ofbru;ac p1obud,e» usred ll!~~aJni:diviIJ go1~m(ig, oceana. ((laj olb~.r,,--a(: pobude reLa.thntlo j~ :8IutODUill:aUl I uzrok jepribWizno pon<tv]Jajucib" posrojanib 1 od.vc:U:rih proj(!:lkdja. utrodlmenzionalni eksp~~titni red manifesJ!:adj<l.»~ istice B!l)hm.l~ Drugim rije~ima, 'unatoc svoJoj oCightdl1!Oj m,aterdj~.In,o.sU i ()grom!!loj\'eHc~.ni" svemtr ne postoji

u sebiI odsebe nego je posicak n~c.eg§l. daleko ve6eg.] !tez~,izre:dvDg.;. StmliSe,. ;swem.ir leak nije ni ghi:vJ1iP!l'Oiz,vod.r:o,g "ii'M~g' (<:u.e6eg»r nego ssmo sjena u ·prolazu. puki. stUCSlj'U vecem rasposedu :stv:JrL

TO' peskrajtl{hliJlOre enrergije.~l]ile ~,v~ ~nl se -m.dkJ II 'Irnpltcitnl .red. Bud.uci·aa je.irapheitnt red. ·o,snova iz ko)e.c se rpdilo ave u .:t1:3JSem svemiru, 00 u naj m~nj u ruku sa;ddi i svaku subato.!!llsku ~~S'tku koja: je. PC!~toiala:' Hi ce !po!SU}jPlH; svakn rn.o,guc,u: konfigur;ociJu materije; etle;rgiJe'" f:iy..m'ai i S1V:ij;@sti, od kva:zara .do Shakespf~<I.r~QVog urna, odl dvestrukespirale do. $ih~.kQje upra!!1'lji1Lju vri!ic]ltlamau. oblkh'tlat galwija. 1P3.' 'cak nl to 'ni~e sve sto maze 5MtZa:vali. Bohrn primaje cia nemarasloga vletov~1.\i< daje impUdtn.i red s;;;r.SI!2.~ak: svlh s1fva:J't, M.agu.6e J~ da pOlStoj@t drugl ·l1resll!.u:~n] redoei iz.a rrfag;a,beskrajni stupnje,vi daljnj:eg ·r-a:zvlt:If.'a ...

IEIcSIP~riime!ntal!n,al pO.tp.ora, Bohm,cr-vcuiR hC)illografsko:tn. sveU1lill'lU

Brojna iZ;ili,~ovnOl otkrica u fhdci gO'flOH;! da je Bohm vjerqjatnlfllll, pra'ilu .. Gak fako zanemarlmo.implicltno more' energ;ij e. s.~emir je iSpl1l1.;f:n 'svjetios(;u i drughl1elektromagnetskim 'Vaio'Vim::a koji stalno idu uzduz i poprijeko i'su~iilra]ll se jednis cirug,ima.,.Ka(!! sto srno vid]eI:i. sV'l::,ti:e-· stieesu uJedno' t va 10 vi . To~znn~i da ·s.u tizu)!lti· predmeti i. sve dr.ugo §tp. pereipiramo u :s<tv<u:no~H sJ'S~aY[jeni"od ln1ede:rencijsk:ih usoraka, stClje' cinjeni'ca koja p015jed.uJe"nepQbU,oe hol{)gra.filb~ inJpU~dj,e ..

Hmg,i <{;v.rsti ci"ok<l,z' I'J.~da.v~)!o, Je potludilo j edno' eksperimeatalno' otkd!ce" Sooamdesedh.gcidi[(!I:1l flroslog .stoljocaposta.la je dostupna tehnelog1j a. kdjlom'se moglo napray h i pokus s4Vije 'c~stic,e',a koj!:~ je "OpiS!,l&<BeU, te je ve]ik hmj 'razliciHh.fizic!4;..l pol\.ubo '.]:zvesti rai':zadatak. Premda su 'QJkritat hila oDec,ay:ajnca, .nik(im~ nijc' uspjelo dQbiti kona(h1i~~:rezultate:, "Tada 8U 19SiZ,~ godine . .fizi!~a!i MoUn Aspect, Jean. D:aHbau,l. i~Genltd Roger s Instltuta .ZSI eptiku 'SveucJliSta U .PariziJJl u tome uSpj.eH .. .P:rvo .:51:1 zagrila:vafij~fn ,:ltornak1ll.ldjalas~r.ima. pmizvG;]i'ni~ fl)rQ:QiaJ bllzanaca, lPDtonf su s:va'kioID od d:e:lk!tronac10ptl,stHi da U :.s~,plul\nirn smjer.or'!{ima"pIU!IuJju kros sesti pol metaradugu dji.ev te:prQqu k.rO:7~ pnSlel:mefiltre'kqjt su ih usmjeravall pr,ema jednom 0& i:hr~J[! mogutih,malhatora polaiizadjte. Swlom je filtru trehalo des:et miLi:j3l'dinki.. sekunde da. skrene _:5 j ecihmJg a.n:aIizatora:na drugi~ okQ,trid,e.,se:t ·miHjiardi.n~i seku.uile'roallj>e neoga sto je svjetlQs'iti trebalo ,dOl pwputuje~ tHavih triR<;l-e'st metara koJi.odva,laJu svaki skup J:oton~. 'Iako su As;p€(:t i"m:jegoviko[~ge mog;ti isklfuCiti SV<ll.u

SV~MIR !KAO HOLOGRAM

S3

moguc.no.8't.,da. fotOllime.;i:u.sobn(l 'k.o:munkirnju bile :lcojim peznathn :fi~ zli.ckim procesom.

Aspect i njegov tim. otkrili suo da je, kso SilO ye kvsntna teorija predvidlJela, svaki foton j o:s I.I!vij elt svoj kut polarizad~ e mogao mkl.ad~t] s onim svoga blizanca. Ta·j€' z.llalHo m: da je E~]1,stein('iV3 zabrana kO:n1tlnikacije bl'~e od svjetlosti prekrsena iii da su dva fotona pcvezana nelekelno, Bud:uci cia se veeJoa. nzicam protlvi pripustamu precesa brfih odsvjetlosti u fizlku, Aspectov pokns se u pravilu smatralo gotovim dok;azoffi da j e veza lzmedu dV'(l Fotona- nelokalna, Nadalje 'kao sto [e pdmijetio fi'2j· car Paul Davis sa Sveu.ciHsLa Newcasde upon Tyne u Englesko], b-uduci d ... S1V'e' aestice; neprclddno rnedudjeluju i ou:vajaju se, «aelokalni as'pikH kvantnih sustsva su generalno g,'Vojstvo priro,J.~ .. »]]

Aspectova orttkrLca.n.e dokaZouju daje Behmos-modelsvemtra toean, ali ipak mu. U veliko] mjeri idn 111 prilog, Kao stoje vee spomenuto, Bohm ne vjeruje da jie jje dn a., tecrija, 'WcljacJU'jutii. njegovll, ispravna L1 ap.s:oln,tnom smislu Sve su sam 0- aprokshnaclje tstlne, konaln.i zenl~D ovidi lrojoe .korlstimo kako bismo poknsall kartirati iPodrucJe ko11e j ei beskonecno i nooje1ji,· vo.To ne znaet da B.ohm misli da ujegova teorija nije pmvjler'lj.iva. Uv'j.eren je da cl'l'se jednom ubududnosn razvf!tI tehnlke .!lwje C~ oll1og11cm provjeru nj ego,w,e zartds,u (kada. se Bohma zbog: toga. kritiztraio, on. je odgovono da pos.toje broine teo-rij e u. fizki., kao g,na, j e na prim] er «teor-ij:a superstrlngova», koje vjerojatne neee btti provjerljive jos ne:k.oUko desetljeca),

Aeak~lie liz kru:govil 'fiZiiCa!ta

VeCina· je fizjlara skepttcna prema Bohmovlm zarmslima. Na primjer, fi.'li.car Lee Smolin s Yalea Bohmov 11 teoriju jednostavno ne smatra '~O:5:0- bito snaznom, u fizikalnom smislu»." Pill ipak, prisutno je gotovo univerzalno postovanje prema Bohmove] mteligencul, Mislj,enjL!:fizirnra sa Sveutiusta..111 Bo.stonti Abnera Sb.hnon)~a ttpican je primjer tog glecifsta. «Sojim se da jednestavno ne razumijem ojeg:ovu teoriju. Ouaje zaslgurno metafora i pit:anje je uko.ioj ju mj!erI treba doslovno shvatiti. Unaooc tome. on je zaista vrlo duboko promisljao 0 o-voj materiji, i mislim da je napravio sllno korisnu stvar zato Sto je ova pitanja doveo u ,5:I;'I:mo srediste fizikallnih istraiivanja,. urnjesto da ih jednostavno pomde pod. tepih, Bie Joe hrab<l.r~ smion i m,astov:lr covjek.l)i~

Usprkos fzrai:enom skeptlcizmu.lma il1zicru'akoji:.su sldolml Bohmovim zamisllma, uklj1!lc1I1jUoc:i 'krupne rlbe' kae sto sa Roger Penrose sa

54

HOLOGRAIFSiKl SVE:M1R

Ozforde, tYD.fEl!C modeme teodje erne rupe; Bernard d'Bspagnat sa SveuCibs1a u P:a:r]zu) jedan . od 'vodecih svjetskih autori:teta za konceptualne ~emelj!! kvantne t€odje; i BriOliIl ~olSephson, dobitnik Nobeleve nagrade za fiziku 1'973. godine_losephson smatra da hi Bohmov Impllcimi red [ednog dana mogao cat dovesti del uvodenJIil Boga iU Ulna ill znanstveni sustav, sto' joe zamisao koj'u Josephson podr-z,3!va.l6

Priibr,am i Bohnl zajednol

Razmotrtmo 1i ih zajed:noi Prlbramove j Bohmove .leo~ije pruzaju bitno novi nacin g~edanja na sVljet: Nasi mQzgYlvi mo.tem(lUl/d hm:~aju objekttv,~ nu Sl'varnllst int,erpretiranj.ern frekiiittl'cijt,l koje su u krajnjoj ,li'l1iji projek(;iJ~' Jct drugif!' d£:m~'rIzijr:.- dub1j'egJeda'l),DsJlojanjl~: koji se 'naiaziiza i vremena i proster«. Mozak je holo.grmn uvljcrf u. holograftki svem~r~'

Prfbrama je ova sinteza navela na zaklDue~lk da objektivni svijcet ne post:(lji~ barem nit; na nacin na .1.oji smo navikli vjerovati. OnQ sto js «tame van]» golemi je ocean valova 'i frekvencija, a stvarnost nam j:tgleda cv:r.st~, same zato sto ndi mozgevi m ogu primatitn holografsku maglu i. pretvarati je usdrvece ] knee» i drage svag:dasnje· predmete koji tvore nas svijet. Kako mozak (koji je i .':l~P1 sastavljen ad frekvencija IDaterije) m~~ primiti nesto nesupstancfalno kao sto je magla frekvencija i ;n:apravUf cia se cini Cvts:torn na dodir? «Vrsta matematickih process koje je: Bekesy simulirao svojlrn vibratorlma osnovaje za naan na koji rnozak stvara nasu sliku vanj skog ·W]jeta ... »., nllpomiuje Pribram." Drugim djreCi.ma. glatkoca komada iirrl.og. klneskog porculana i o.sjet p,ij?!ik.ina p[azj pod vdim·,s-t.opruima u.stvarisu same sloienije vL":rtije sindroma fautcmsloh udova,

Prema Prfbramu, to. ne znacl da tame vani ne postoje porculanske sa]ke. i pJeScana :p[a~a .. To jednostsvno z.11~i dOl porculanska bU.c:a. posj edu] e dva vrlo rarucita aspekta ,svoje' srvarnostl, Kada j u se til trina kroz leclJ[ naseg mozga mani:[17estirn se kao.sallca, Meautim, kadl bismo se megli osleboditi n:aHh le,c:a. doii.vj eli bismo je. k.:1ofni:erfer.endjski uzorak, Koji od aspekata je stvaran, a k:oji predstavlia Huzi:ju?' «Po menl, oba SUI. stvarna», odgovara Pribrarn, «ili, ako yam je 'dr:aze'. nijedan od nJih njj~ stvaran, j) ],11

Takvo stanje stvari !tl!ije logr.mieeno is1cijuci'vu na porculansJ:ce s~li~ ceo I mi imamo dva vrlo raz.licitBaspe,kta n:ase stvarnostl. Nlozemo sebe promatrati l(~Qfi:l.j,(I"a Ujela koja se krec1.1 kroz prostor, Hi na sebe mose-

5VEM'IR KA.o HOLOGR.AIMI

5S

mo g]edati kao U,a maglu lnte-f,fereIldjskih uzoraka u' ijenih 11. kozmicki, hmlogra:m" Bohm vjeruje da hi O\~ drugi. nac;in giedanJa ,c:ak moga-a biU ,i:s:pr:avniji, jlf!!l zam.£sl)Stti s~be kao ho'kag['ilfski um/mo~d Icoji, gleda !t'Ul ho(ogra&ki ~v!#mir pcnovnc ffi~ ap!l,trakclija, pokuiaj da se odvoje tb"ijestvari k'(ljj~ se ukO'!iJ.3Cnicime ruogu od\fojiw,tV"

N ltebri ., k lik ". ¥Ii. d 11 ••• ' .. •• ,_'II.. • ,111 ke emoJtennuu ur 0.1 u vam 1e to tes:ko 'OlWClh. lu::.mtlvnn JC ~a,

razumjetl ideju hol:izm:a 1.1 neeemll Sf.!':l' je n.nma, _jz~anjsko" pOpU11, jabwke u ho,]ogrnmu, Omo sto pr~dstavlja. JPQtesk:O~iJ, jest da u '0<'11'11)'111 slu'caju ne gl,ed,~.mo na ho.]ogra.rn. nego S111'O mi di,Q holograma.

ProbEematican je ldrugi pokar.a:telj radikalnosti .relLPizij.e' kojiu S'lil Bohm I Pl'ibram idjetii, provesti II noo§.em,llae"lnu r;;tzm~sU~U1ja. M.edutim" '~O' 'l'!ije' .ffedina l'::ol'jenita revizija, Prlbrmnova tvrdnJ:a da naii mo.z:govj bgrad.uju. predmel.ie 11ij~ njsta prema drugom Bohmovom ~laklj1!Jcku: du slvarama rnk pmslor i vrijeme. UJ ImpUb.c:ij e nvog pegleds sarno su jedna era tern a koje ,c:e:se :ispltatli do.k ist:r:arzujemo ncinak :koji su Bohmove i .!I'rib.nnnow ~misli ima((! na rad isur:axililai.ana drugim podrutjima.

UM

I 'TIJEL,Q'

Da pobli~e' pmmotrim a pojedinacno Ijuds!lro, bice, odmah bismo zamlijetiill!i da j'e ana samo po se bl JedJ11 nstv,efl i hollogwralm; sam edestetno, ,samQos.lValra.jlue~ i svjesno sa1lmog- s:eb@. Pal lpak, da i:zdvoJimo to bic@r ~,Z njeg'ova p~al1et'armo,gl ~mMeksta; odmeh bisrne ~vidjeli da se ,odski;-roblliik ne razllkuje mnrogor,od mandah:! odnoslno simbolri,cke pjesme,}er UI njegovom obkku ii z:ivQ,tu p~reb~vaju sveobuhvame linfom'ma.cij'E! 0 lia:dircitim ~ziICki,nFIr drujNe~I'im~ IPs~ho:loskjm ii evo1lucij'skiim okvirl-ma I!.H,ut'a~ Iko~wh je stvoreno,

oa· Dlr, K,en IDydhtwaldi lJII The Hror/09'n:l,p'h~, Paradigm

"_

(Ken "Wimberl urednikl

3

IH1o,logr,afski m!,oldel i psi!hol"ogijia

Oak f,[J tmdirJooafnal psibijatrlja J psHw(J'!1alizrl .strog,o indivi'rirJaill'f:: ; bkJgrrrlSke" moder'na isrw;zr'iiltJ'Rja s.vJj~tJ ulfeJa 5r.r.naw ~ll'le.. podl'~ I dimeni;_je/ ~ lj,rJd'Jku psI/Hi prikazt'Jju k(Jf; u bitii\'UzITIj"ernu:; cijeHm Sllem~(OiiI1I i cjeJokupnim pmt(JJanjem ..

.~ Stal'l':dav G.rof

B~)lQIld l'IJiOlB':rr.#n (ka mOl'9u)

Jedno 'nd P oldrucja: istrazivanja na koje je hnlografski model i~:vri;i.9 u:tjecaj je i llsihologija. To nas ne treba iznenadlr], jer kae s,l,o [e Icihm n:21,gLa:s],Q,. snm~ :s:vi~est. j e 5am~n prim j ~rQiL"oga ;!ito .on n:f!,!.iIva ~~H!dW~ljivo li neprekidno gibanje. Oseka i plima naisesv'ij>estine mogu se~oc;oo definir:ati, medutim mozernoiih. prQma'traU kao d.ubljiu i fundamentalniiu S[lrarno,st['z koje se r.az~p~jaju IlMie :mi.sl..ii. i id.eJe. Te.misli i ideje, pak. ne rnz~ikt!j1J se .mnogo tid f.lH'd,kiltlija i vlfiilva koj~ na,s,tJI1I;U U .l'ijecL P'oput vin::I''l1l, U rij'iilci.! neke se mOlt] uvij1ek iznova pojavljivati i tmj:ati vise iIi n1Iamlje pos:toj:aoo. dok 5'11 druge 'proWaZIlle: j 'I:~~£.mjugotWll"o cdm.ahna:kon S,LO sepojave.

liolografska·ideJa 'rasvjetljava i n~obj~\SDjlV!c povemno:sd keje Sill! pon.ekad j3!,~]Ji1.iU im1ed~1 sVij,!2-sti dv~je i'uvi§e poj~difl~C~. Jc~n oed hltjgi;r,sllv'itiijiih pdmjl::n takve .H)vlgza.n(l, s ti sadrzau je u l~(jInoOOpm. kelektivnog nesvjesnog eiF je autor.svicarskipsjhiJatar Cad Jung. JUIl§; je vee na pocelk~ sva;e kari:jl~l\~ u\~],dio da. sr:lovl, cwt-di,. m3~tanjEt i,haill!ucin~dje njiilgovib pa,cijell,at~ Ceno sadr2e- simboEe l.ideje kOj1i se ne rnogu, ill plotpiI!Jllo.51!i Dbj,asniti kao proh:;vudi njihove oro"bne proslosti.Umjesto toga, takvl slmholl vUe su bill 'na'lik prikazlma i temama iz: vd!ikih Sivjetskfh r,eJ1igija i mitoho<g~JQ.. lung j,~ z:aIcljuiio da sv1 ml~toy!. ~ncl":i. h:~dll.cillli!l.c:lje

59

60

H Ol!QGRA_'PSKI 5VIEMIR

i vjerske v:i:zije po~jectl izistog fZVQ~J. - kolekUvf,log nesvjesnog SW ga

dije·]e svi [judi . .,

Dogad:aj kDF je doveo Junga dojog .zaklJuCka zbi,o .'S'~ 190'6. godine i ukljluciva.o J~ h.al.1;ldnacijru j ~.dnog miadog Govjeka koj~ je bolovao od p'a.rnnoid~~:iSh]~ofrtmije" fe~dfiog>Jedma: Z!)l 'lIrije'mfe,_sv@j~ vlzlte JiUng pmf1aSaQ mJadici3. kako ·S)toji kra] pm:zora ~. zuri mi. Sunce, M[adit je tako,oer ITa n€()b]:C~J) nac~~ micao s;vojo~ ~layo_m.s jedne strane 11.a. dn~gn. Ka.da, gill.. je JUIlg upte<'l;o~~~r.o r<ldi~~mLadilc mu je,objasnl@ &.t. g;leda Sl:lnCeV penis .• te da se, kada :P.'~milik;l!le; 'S-v,~ju g:!avus:jedne .strane nadrngu, p.omioe i Sune~ev penis te prppzrok;~J~ ds ,z~pri.sC"!vJ€tar.

U to je vrijeme Jung In[a\d:lcevil ]:Jrllu smMra-.o pooi.~vod!Om halucinadje. Meql1tint, nekolikc godina l\:as;nije: lil.a;USJ1l.0 je ~Ha prnevod dvije tisuc:e godina srarog ,per'l-ij:skog vl~rs~l)'g spisa koji' ga. je nav.eo na to da" promijen.i mislJenje. Spis se sastoja;o, ed rti2a rituala i :zaziv";;\, namijerrjenih izazfvanjuV'h;i}a,: Uj~dhoj od.-'l:;J!. tekstu o'p]sahih vizija sudienlk hi, kada bi pogledao na Sunee, v1<1'lo .ikiliko 1z n! e~g.a vi&i. cijev. a ':kre~anj e dj s v'l s jed·· M str'ahlt3:. 1iI8!. drugu prD1!1z[Ocilo bi vjetar, HuduCI da je zbog spedfi.cnih. okolno8tibilo krajnje nevjerojarno da je ml.adic bic u dodtru s- teks1tom. koji s;ad:rzi ta:Jritlla]" Jxmg je z;alClj'Uc]Q' daX.lJegov.a vi:zJJa niJ!e jedno.stavno proiz.'i!Qd nj ego\'"$ f'1!(!lsvjt!lSil1Qg' uma, nego da j ~ F'rDist~la! iz d1illblje :r.n:ine, iz kolek:ti'vuog noe!:'vjeS-I1og Ij:uaskr; V!i;"st~: .. Tung j~ ta:k:v.r:l slilee nazvao arh.e~ tipovi .. $nta:.tr.ati je da '. su 'a:rpefipe'fi talco £I:re:V'I!Li. daje: to kao da..neg:dji€: 1;1, dubtnema n~ih por.bv~e'.,snih umova vre:b31 $jeca:n;e cCiovj'~h sta-mg dSViI. rnilijuna g"Odina;

lako Je JUlilgOl/al kOt1!'cepciJakol~kti'VrtQg nesvjesnog lmala ,og;roman utjecaj napsihologiju, i do,sada SUi je,plfj"hv:~ti1e.. ~eh~O'Jiene: tiJ:JIl~ps~hologa i psfb.ijatara., -I'irase sadl<lsnj e .s.hv:rubmj e . s'ltlj eta ne :rno:!;e· juobj$r!i~L M.edusobna pevezancst svih stvari k:oju ptetro:stavJja ho1ogliafs!ki model, medutlm, nudi "Obi~S:njenJ'e. U svemiru u k.n,.e:m su sve s:tvru:'i beskraJ no rnedusobno poveZ<'!]l~> L :we su svije:sti takmte!l" [1(]HeGU80CmO pml,ezOline. Usprko:s .nasem vanjskom l-zgledu; mi sme h~zgra:wiCna. bib~ ... m, .. kaiko B ohm to tIJTma(}:~~Duboko· na :ra7irn.i .svij e'stij.~ovj,ecanswo j e [edno,» I

Uk,oli1<:o,1lvakko nd nas .iriln pristup nes:vjie'sno;mm8!Ilju~,citai;<e :lju~ske vrste, zaSto, d8ikl~, s'\r:i u]smo hQdaju:C'e enciklJopedjjte? P'SihoJo'g Rob,e'l"~M. Atlc1ers(rfl Jr. s Instituta polftehnlke Renssealer (Renssealer . :!?u[y:tecllnk Instnute) u T:t:Qyu. New York, smatra .d~ se od:gQ~JQr ]1:::1. to·pitanj.e 'nalazl UJ ,cJl'ij,~t:ild da se·moz,.emo »prikljuC:i6« sanlO na ondn{ormatije u im:pH~ d~:mQvn redu koje, -se neposrsdno 'tleunaStlg ,sjecanja .. Anderson ·'1:0' .nazllila. seJek~],:Yrrim procesom us()bn()'rezpnandje~ te.. u:sporoouj.e :$ cinjcnicom

da C~ 'Vihnrilju6~, muz.:l~kii!· ",~ica re:t.QI,1:i'riI,t i .5 ~! rugom muzickomviUl;oOl (,iii i::r.azvati v~braciju u dru§oj m.uziikoj vilici] isldjuli.vo 11.:1 S~lJcaju kadadreg<!! yilica posjedtujie sJi,nu strukmru, (lb~ik:ii veticiill.lll.'llZbog osobne

.. 1 ~'l • ~ I: "~ • ~I, 11... --'1-. ,I'· .• iI' '~~]- "1._'

.rezonanC1J e :re suvne Je mau UJ,MJ oul getovo (J~rn~lnog SHoe" 11 ~ ! ~~. u

imp]icltnej b:ologta.fs·k!oj s.trukt,u:d Mj~lil; dost;up~!.'iI C~Qbil1~j s\'ije:;;ti PQjlec:Un:C!)I,'ij - isUce Ancl~r~9n. ~(StQ~ pm5V'ijetlj,e:ni paj,edind i'g da:v:nina, koji 811:. Z<l,virHi U ill sjedinjujucu svijest! nisu napisali teoriju relativnosti, odnOSl1io>.1i~ku nlsu proucava.li. u kontekstu stic..no.m. oneme Uf.iotar kojeg ju j~ pro'u.Ci:lWO Bil1.[lltIlD!.l"C(a

SDOVii ii holografski, svemlil'

JO's j,~d~n Zl1anat'll'enik koj ivj e'tllje dJil B o\hmo1\l' h:llp ]idtlli red lma SiV'Oju pIiimj·mu u psiho'~ogiji jlf:Si psihijatar MOl'.lrngue Unman, utemelJite1j Laborat()ri~la za SHove (Dream .Labonlory) unutar Med.idnskog centra Matrnonides (Mailnol'!id(;1s Medic~~ Centei') III B:r,ookIYl:n.l, New yo~x~, I proZ~~;or emeritu'5 na MedicinskoID fakultetu A~bert Ems~~in~ takiod~I" u Ne'w York'll. I U~jmlUlllovo' z'8!.IJi.mallje za ·it!o].ogf'afsklJi. k(mc~llclju. proiz.iSao je ]2: ~deje cia. su svj Ijudi roedusobno povezard preke .ho.[o,grafilkog red-a. Za. svoje zanimanje hUilO jlc dob~'f raz!og~ l;·ijtl!km'iIJ ,§,~~d~.e'C~h i seda.mdes,eUhgodin.a pod nje.g,oV'lorn rav:n;a:nj~rn pfuvedeni 5'1Jl "brojni P'Ei'ltuSts

. . .

wn osjctiirunom. percepcijom j snovima, s],O'menuti. U uV(I)diu ove kn}rng,e.

roS~ se i danas ].$'tlr<l\zi¥al1jla vano81etffi~ne p>elf(:.epdje u snovlma, proved~na u Ma.iimoni,dl~:Su. smatraJu nwdu .oajb,o]j lm ,empldj:skim d'CI.karima da, ba'rem d nii.l.sim snovlma, mo,iemo Jsdn:i S dru~ima :kJomW1i~irati na iIlac.ne koj i su trenutno I:Ieobj a:s.:nj,ivi.

U t.ipi!cnom bi -pokusu pla6eni dobroveljac.s mlaiV'Oaml0 memjskim spOS.Obl'l!O!ltim;,\ blo zamcij.M, da fip~'i,la U j,ednoj !lobi, U laboratorij:u, dQk bi ;lie osoba u drug,Qj sobj.konce'ntdl'~la ilS nIBumj:6il I} odabr;1.1l1J sllku i 'p,okuEavala na1Vesu dobrovQ.ijca da 8anja prizor prikazanua loj slid. Ponekad.su reztil:tati bili neuvjerlllvl, medurim, u (}<stali.iim.S1ll sluc-ajevim:a, i:SF]1tsnid im.adj, sneve l'1OlJ,ko~e: su ge~gledn() bU,~ l]tJ,ec~de slike, Na pdmjer! bda oS'll <:i1j1na sUka bile T~:mayl~ve Ziv.o!~hye koJa :prikazu'e dVl! .p.i~ koji r~z€' I Z41.1iI':ijoaju nad hrpem kos1iju:, ispitanica je s~njlaila ,dOl se nab.z~ na p:dmanjU!. na koje,m nije bilo do;voljf]o mesa, pa SoU. -se svl oprezrto F~g~e~ davali, pol]]Je:pflo j educi. docij e-.ljen~ irn obroke,

'IJ d:l'ugom ffi~ pokUSilil ciljna sHka bi~ Sb~l;g<lIllQW l;!(i;fj'Z ,S' p,f'QZl)rn - slib j:ar!dh bQjiiill, na kojoj covjek Sl1, prozeea promatra patiiki obzot:'SWika

62

HOL()GRAfSl(l' SViE.M.lR

je sadrzavala i :nekoliko. drugih, neobichib detalja, ukljiueufulii macku s ljudsk.im Iicern, nekoliko .malih ]]lk.ov:a ljudi koji Ieee po :zrnkiU. i stollcu prekrlvenu cvife6em. Tijekam nekoilko noci "ispitiIJ:n.ikje operovano sanjao 0 fran it,usl;>:;im stvarfma: francusko] arhitekturl, kapi, francuskog p6Hcaj ca i .coYj1e.kuh u francus!koj nosujt" stopaflji'V'rJ promatra ,ril~Qgra.de na francuskorn ladanju, CinUo se i da.su neki ad pnlzorau tim snovima aluz,ija ·11:0\ Utrnve beje i neobicne pojedh;wsti $t slike . .Na, primjer, prisor raja pcelaste lete oko cvjetova., te j~kQ,obojena, pmsl<Jiva s]~cn3; fuSniku '1J.1:ojoj 511 ljudi nosiH kostime i maske.

Ullrnan vje~uje da su takvi.nalazi dokazfundamentalneg stan]a medUpi)Vezan.osH .0 kojemuBQhul. govori, medutim smatra da moz.emo pronaci] os o.o]ji prim] e:r hologrdske· cj elovitQsU u jednom dragom aspektu .SOOV:ii: •. Nairne, to je sposcbnostnasih 's<1.,l)jajuCih jastava da ces,w budn daleko mudrija nego stlO srnotn mi s·aml'tiJekom·cla:Il;a;,Na: .. prlmje:r. Unman kaze da j e u 'svojoj praksiflcll:ihoanaliti,cara susretao pacijente koJi, .:SoU se u budnorn $~!,lnju ciniH. potpuno n(!:p[olSyijeceni .~ zlob:ni., sebicni, arogantni, skloni lzraMjiva:Qj.u· i manipulacijl, OSO;I:H!"koje su unistile i dehnmaniairale sve s:vojo~' odnpse s. drugiriU., f\(leu4utim, bez '-6b~ira na to koliko je osoba mog~a bltl d.uI1l,.o\':R:o·.shje:pa Ill ·ne'l(oUna. prepoznati ~1(oj"e nedostatke, snovi subez' izuzetka, Iskreno opisiV'.:lJ~ njUlove mane i sadrza,~aJi,mda~ore koje kao da su bile smls]jene cia njeg.l m"i:l)U njeino p,ogu:mu u ·stanje.JVece· samosv] esaoset.

'Stovist.;t, takvlsnovl nlsu bili samo jednokratne pojave, U svojQj Ujec· J[l]ck0j praksi Ullman [e prirn.ijetio da kada neki 'ad l1jegQvih parljenara ne uspljevs prepoznati ili pri"h-v;aUti neku is-tin:u (I sebi, ta rstin<L,uYijrek. :iznova izbiJa na povrsinu u lijego'\fim snov.fu:na; u-razlfcitirn .metaforickim. krinK.ama i. pcvezana, ,s;IiS,:zU6tim .srodnim is~ku~lv.lma iz nJegov,1;'l pril's]osti, nO' uv ij.ek u.oei.tom pokuSaju-da mu omogl.1l.Ci novu pr:iliku. de se suocJ. s.,istino.rn.

Buciuci da covj e~ rOQze ignoriratasavjet- svojih sncvaa ipak '(lo1Zl\'jeti statu, .Ullman sm·:3i.itra 4~ jeto ~am:o.nad.zlt.rutjeproce:s ··.kojem .svrha nije is1djuciv·o dQbrobit -pcjedinca, n~g.Q ad;!;o vise, Smatra .da :sel')'t.iroda na l~aj' .nacin brine: za. prdlvljavanj e Iju~Qg .roda.-Sl~e;5.e s Bohmorn i gh:ldtl' va,zn(tlSticjelov[t'Ost~, te midi" tIa su SI1I).'vi pokcisaJ p'Eh;ode:,,~a'(!Isu]eti nas naizg-lw neogranteen l1.a:g'on cia. cragmen:tj.ramo :svijet'·.«l?oje1dtnaC'se'moZe Qdvoji-li ad :wega ito Je pavez:ai'110 s~ s,macinj om, s.misku'l1I, ljubav.ljlir'a tpak I,lreziivj,eti. I~e,GUitim. narodi l1€:I'l.1.aJu. t'aj-buksliz. Aio'n~: llilUCimokako prevladatl SV~ ;naCille na k9j"e smo fngmentirnH Iju.d,sm rasu ~ .nacionalno, v.j.erslti; ekonomsld i. 'uiko ditje· ~ nastavttceme se'Sl1ocBvati sa situadjom 'I.!I.

koja; nehotlce moz·emo UHI.5dti c~jeli svijet» - kaze Ullman, «}edmJ nacin na koJi to moi.emo u.cinHi jiest da sagiedamo na,Cinna bcOJ] no pojedinci fragmentir.amo vlarstito pos,to:j-anje;, SnovI odraiav~;u 'na.b osobna iskuSM, no smatra:m da je tome radog to '!ito posroji 'Vaini,lill., fundamentalna potreha oCuvanpa .~judskog rods. i odr.bnj.a medupovezanostt,» 'I

Koj] je izvor' beskonacn'og toka mudrosti sto lzvire iz nasih Silova?

Ullman pdznaje.d.a on to ne zna, medutim mrdi pretpostavku. S obzirom da.impUcimi red nil! uekillaCiu.predstavljabeskonac.an lzvor informacija, maida je-on tzvor t'o.g veceg fundnsa znanja, Mowa su ,sl1ovi most izmedu zamjedjivih i nemamfestiranlh redova re predstavljaju »prlrodnu preobrazb'l1 Implicnnogu eksp].icitl'llo.»,.5 Uk!olli<o je Ullmanova pretposf3.vb toc.nar, to .okrece naglavOlck..e tradicieaalni psihoanaHtiC:Jd po:gl~·d !la, snove, bud1llci da hi u tom sluc:ajll umje:sto da se na sadrZaj snova .gie'da ka('l1tt1rn~sto 'stu U svijest prist:iZe iz prlmlnvnegsupstrsta osobnosti, vrijedilo lldt<C1 sasvim supmtuo.

Ullmae. smarra ds.helcgrafska ide~a moz·erasvijedUi lneke aspekte dusevni.b belesti, r B'ohm :i Prfhran» primijetill su cia su Iskustva a. koj ima sn mistici gOVior:i.li od dJa,vuina. - na primjer, osjecaj kozm:ickog jedins1:t',a sa svemircm.uskladenosti sa.qelokupnim zlvotom, I take dalje - zvuce vrlo sHlna opisim.:a impHdtnog poretka, Pretposravljaju da mistlci naneki na,cin mogu prodlriJeti iz:a uobf.'aj~ne ekspllcitne stvarnosti, I rra trenutak spazlti njledne d.iI1Mje" holQgrafske osobin,e.vnmandrii da Lduse'V.ni bole-sulci mogu lskusiU odredene aspekte holegsafskerazin« st.var !:losti, NQ, budu6i da ulsn sposQbni raeleaalno urediti svoja iskustva, njiho,cvi sa uvidi samo. tragitne parodl] e uvida 0, kojim~. gov'o.re Ittistki.

Na primj,er" shizoften:icari C!:lsto govore o dnbokom o.sjecajn jedinsiva sa svemirem, no niihcv doZiv1jaj tog osJecaja uvijek je na neki nalin »ma,gican.«\· i pun tlapnjt Opi!suju o.sffie~aji gubitka granlce izmeda sebe :i drugih, a to itt '\1e:rovanj~ navodi na pomisao da njihove mislt vise nisu prlvatne, VJemjtt. da m.ogu ,eitat1 misH drugfh, I umjesto promatranja 1;'0.dl, predmeta l koncepata g,O' za,s~bn[h stvari •. oni th cesto prornatraju k •. I,O dijelove sve vecih i vecih podrazreda - tendencija koja je, c:ini se, nalin rz~za:yanJa 'ho[og;rafske kvalitete stvarnostt u kojo] se pronalaze.

Ullman smatre-da shil.afretlicari naclnom na ko;1 promatraju prostor i vrijeme pokusavaju iz.raziti svo] pogl .. ed na nedje~jhm c,elinll. Studije

HOILOGRAFSKI SVEMIR

SUi pokazale da shizilfrenicari ee4llto suprotnost nekog odnOiS'a .smatra[u identicnom tom odnosu.t Nil. prlmlerzsukladno fl<JJCinu. razmis.ljMja .shizofreni.c8ira;, :reci ,da ,«dOg<loaj A. 8li}edi dogad.a:j B» jednako [e bo·da kaz.emo da «dogadaj JB. s]~jedi dog.aa.aj A'». Ideja Q jednom d:ogadaju koji .slijeru, dru:gii u bile kojem vremenskom slij:edu za nj~h' je besmjslena, jell' na sve tockf:' u vremenu g]edaju kao na jednake. Isto vrijoedj i za presternecdnese, Ako j.e:"cay'j-®ko-..Fa gfavajznad' njegovih.rarn.,en<1, tada su ] rije-gol,l.t:ra:mena isnad ·njeguve glave, Pcpu; sBke u hclegrafskom fiimu, stvati v].s'e ne.m<ljlll t,e,cna odre.idene pO~O:laje, i 'pmstorni oduo.s;i p-Iestaju imatl zna.ce,nj e ..

Ullman vjeruje da S:U o.dreaen.i aspekti ho']ograf.skog: lOimlEs[janja J.o:s i:zr,azeniji ked IjU!di koJi pate od malni!cJ1e dep'r:es.ije. Bok do shjzofr,enii~3i.~ ra dopire same daiak holog;raf,*,og-pof1etb. oboIJeH ad ma.niene depresije dubnko je upleten u nj isilno se p:oist(}vjec'Uje s :nJ,e~gDv:im. beskonac~ nun potendjalom .. «Nije u stanj" ddati kerak sa svim mi~Hma:i i.dejaJltna k'oje ga o'o;asi!paju 'U taken velikom bra-ju .. » - kai.e Ul]maJ:li;, «Prlrneran je .!.ag:at.]~ pretv-'lrat.] se ] manipulirad s Ijudima oko sebe kako bi se prllagiodili njegnvom. ekspanzwnorn pogledu na $vilet. Naravno, rezultat su ugl.aV'!lo.m. kaos i ImnfuziJa, pomijesanf sa .sporad.licnim prg.v:8!:]~ma kreatlvncst! ] uspleha u. konsenzualnei.stvarnesti.»? Kad .. a· s,e,piitk vnti .sa svog nadrealnog odmora i pcncvno Sf' suocl S opasnastlma'I meoceldvMlm. dQgada;i.ma svakodnevnog zivota"o:bolje.li ad manicne depresije pC15<taje dspresivan.

Ako.je t()CllO da ses.aspektlma fmpU,c:itt1iog, por,etka 5{)'(i 'mi susrecerno u snovlma, zaSfn ti susretii. I aa lUIS ne u:~e6I j~dnalw"ka9 na du..s'e;vne bolesnlkei Iedan razlogje, ,objasnjav3l. Ullmsn, to sto hda sepeobudim« j edinsteenu i ]z.azovr:!u logHm sna Ocstavlj:amo Izasebe, S obzirom na svoje stan; e, d1illSle'vni, bolesnik pr~silJe]l j e" ~adovo.~jiti .se n] ome.~ dok istovremeno poknsav~ fu~kodoru.r~ti U svakodnevaom 2JvOtu. Ullman i.znosl pretpostavkn :da kada sanjamo; veCll1Y.. .nas prlrodrri za~1:itIl{ J:ne..nanizarr)! stiti od do[ask:a. u dodir. S '\r:we :implidtnog pcretka no 800 gao IDGi-e-mo podniletL

'SVjes:ne sanj,aide ii paralelni svietovi

PdsljedD;;i.h ,g~d1IJ.a Il'Sfbologe . su poi:eU poj.aeili110'Z:<Ulimati. lucMni stUlvi, vrsta ~1(I:Qvat.l ~kpjuniEl .'lanjat Z'adria:v,a pUll.1lll··budn:u S!v:i.jest i svjestan je da sanl a..lOsim postoj<Jl]]j:a. svij est i .• :svj eSnR:!iliLnJanj e J edinstveno je ] zbog

HOIlOG,RAFSKI MODEl I PSIHOL\OQIJA 65

nekollkQ·dl'u_gmh zua!cajki. .Za. raz]ikiiJ 6diuoM¢!ljenfh SflIDva u '!cajUn'! je sanjac prvenslveno pasivru I!iblltiionUr.,u .svj>esnom Sl'IiU sanjac ·~€'s,to mozf' ria razli~cit:e' na:tii1e upra:vflj ati SlD!On.l -IlQCfie more pre-tv~rLli IiJ ugodl13. is:Jwst:va~ pmmi) en~Jj iiilsc~madju svojih ·snova.i/illi prizvatt odredene ljude iIi situ.:acij'e. S\~j~S[l] SOOVl SUi 'tak1oder .IIlJllogti' ilivljiw vise pro1.t!U :;,l'1z t.a[n.osbJ:. od.oibicnih sn.·Q1t!l\ .. Pri rnudduom sanjanDu mra.morni 51! pod.ovi cin~ je'Zhr,c, C:VrStifiUl i ttvnrmma~ 'cvijle,~e iron ncvj-er-ojatne boje i mirise;.i S'II"e jelitra'Yo i n;eDbimQ iSPWlj~no elillierglijam, Istranvaci 100ji :pJ'OuCav.aju. svjesne snove sroatr:arju da hi om mogH dovesti do novlh naciM,6sobnog rasta, rp.(),i}olj.sat.Lsamorpouzdarnj,e •. unaprij,editi.menmLnOo i i1zilko· zdrav1i'e. te ,o,]:aHat i klCill,tlvnQ ~jdavil.fiJ'e problem~. 8

Na. s,odisnj:em skupu Udruz:enja. za pro,u~a:vanje $l1JioV':a: "i\ss,ociation ECilt' the Study of Dreams) odrfanom 19,87. godine u 'Was'hmgf;.omuj fiz~Car fred. Alan WoJ'f odth\.o jf govor U kojl~m. je usLv])dio da hi. hologrflfdi:i model mogao p,o;mQe[ objasniti 'ovu .n'oobicQu poj~vu. Wolf.k.oji i sam po'vr,em~no s\rj esno sanja, i,stiC'e cia R()m.ad. h.G·~Qgf1ilifskQg 6:1tn:a z<1i,pravo p:roiz.vodj chije :sJIjke: virtualnu slika koja se pojarvljUJe 1JI prostcru iza filnlla~ i S'Namu siiJku ku:;a 8~ :fo,kllsira Ul1PtOStofU isp(J;'ed. mIrna, IRa:zUk'Ell izmetL'll ·te dViJ'i:l' i!iUkill }c~t 11.1 tome iSt(l se cillrJ da lie ~:nd<e S\lj~U05ti K.Qj.e stva .. raj!i.1 V'ittti~hlb s'liku il'f'izilillzc'lijd priliicinO!gfok.usot am imora.·I(ao ~st(l smo Yidjeli" to je illwij a, j er.vlrtualna sUb holograma ne Pfotef.e se U proseoru :rusta viSe ed sHlre U ,ogledaln.Medutirn. stvlliI!'nli!l Bli.ku b.oi.og;raml\\ obHkuju s\lj'~'llosl::li' ya[l}v.i,[ooji sC'smi~taju tI fokus. a t'OI n.ije oo:zi,ja. StVfit:nii sUka :plotet~ U u ptostoru. NaiBlost, 'Ill u.obicajerilim bo!lngtafskirn apUkadjarna SOFallloj slici se poldanj a. malo- pO;lJolnoo:ti jer je slika 100113. se fukl,J..s.irot u pnlU'l.o.m zraku nev:i.d1j.iva j moze ,5,evidJe:£.l. samo koo.a. ktoz nju.· :produ OIlSUe<: pl!'dine 1Ukada l1:etko kIIQ'~ nju puhne dim.

WiUlf \i'jemje -da S,~, 5"11i ~m,Q\I'i tW;utaI11ji ho.Eogu..mi. te da su oMeni snovii manje iivm jer su oni .. U SiWari" virtuelne :sHke~Medu'l:im. smatra da mozak ima isposoibnolSr proiz!lodnffi~' stvam.ih s.lib. lie da upravo to ti!;di karla s:anjamJOluddIlO, Ilazl,og ne'ob[tl1'''' ~iy,olSti J~zi. u einjcifiic.i da se VMO'ij.in~ 1t'1Jj~~aZla:- (di~l'1gk:aju). 'Ut::g<D -S~ :stj'ocu IPrema jLoonoj teed (konvergiraju). <~'Ako IPosroji 'promat.l"laic· u. kojem. se U va.lovi sastaju, taj promatrac. bit 'ce oimparl. prizofO'Jll i prlzor k.oJl se sl'njeSt.ai u fok!]!S 6e ga ·~adl:rbv:.a:ti~ Na taj naOll ~:dal!S:tV(l1 8M 1qled.at Ce' 'luciMO~"'~ ~amlec:uJe: wou:~

Wol' kao i Pdbra:m. vjerujll': de. naSi umovi UIJ:ziju pcQja."I!rl.e stvarrw~tii st:varnJu uz pomo 6 is~e ''Vrs~e pwcesa kOjIID Je prauCa.vao B,e:kesy, Smatra da. su i ti pmcesffi one SOO sa-nj~ll omoguc.an stv<lira["j~ !!UbjektiVlf'lih ~~varfl.o.~ti U kojbm.a au ~lvali'i p·op·u.t ml:'!:¥mornih lP~dova i cvjetrfii1!. ,li)l?i~

66

H()LOGRA,FSKI SVEMIR

pljive+stv.arne. kohko :i. nJihov-etakoz-V:Elne sbi~I1'.nI~ kopij€::U stvarl .• Wolf vj e~l1j e' da naSaLsposobnost ibivalij'a SN'j esnitn: u .$no\~ima .di3lj e'naslutiU -da: :motil:a,nema mnog:o' razlike ·iz-rne.d:u svijeta opCeIl.ito i 'sV~jeta" u nasiin . g]a:.vamaJ «Kadajse .]p]"Qulatrrut i preenatrano mogu 'm:lvQjiti> i mQXe se reti

• v ~ • ..l '" , 1~"" . h d

ovo jepromatrsno; a ovo pmmatrac, sto Je QO}<W.!llti.iO}l lmmntf}{@.i @I srno

budni, tada ja.mlslim . da je I.l!pitHO tr:ebaju 'li\se·[luddni:snovi]. smactndi subjektivnim.a.»; kaje Wolf. m

Wolf postuhra -da SUo iucldnisnovi (a. moZ4a. i svi s]]()vi:) .zapravo POIsjeti paralelntm svJeM~im,a: Oni su jecin'olSta.vuom.anji hologxam·j .u.nu~ar vecsg i sveobuhvatnijeg ikO!zml&ag ,nolog:r-ama, Stov~se,; sugerlra da 'bi, sposobnost svjesnog sanjanja bolj:e: bilo ,nazivati: 5vj~~sn,o~'6a-'paralelnog svemira. «'Zo,\N\lm 'to s-v}e)snostu paralelnog sve_wt'<li',stc)_gasto vje'ruje:t1:JJ. da paealelni svemiri Iias~ju 'kac L.druge sUke ti' hologramn.», iSuce Wolf,!! Ovu i.druge. sJi!cne -zarndsll 0 fhIidamefit:alnoj prirod; snove podrobniJ,e cemo istr.azUi"kasnij~ l'l knjizi.

Ideja cia kriiuno .pdstup slikama iz kolektlvnog-nesvjesnog pa cak i-da mozemo posjditf. paralelne svjetove snova ni:je nista. prema, zakljuccima drugng istaknutog istra~iv:aca' R'8I koJegi;i' j'€!' utjacae. hOlogEaf~ki model. 'On j e-StariJ~l.av :Ctof;voditeLj. p{>fh.jj~rrijgkih' j;str<1lhvaJ'l,j a 'U Gentm za psiniJatriji.'ika· istraZivanja u lv{aryiandu' (N1aryland Psychiatric Researrh. Center). L,[profesof'Mistent.···ps;ihiij'atrjje na MedDdnskdm':fakultetu John Hopkins, Posllje vis.e ad" tdde5:et 'godina prouc'avanja nell!Qbj~a;j enih .stanja 'sYij'esti, Grof: fe" 1lakljtli~k~ d .. t S;'Ul :istraz&~&i pntuvl- dQSJtupr;rl na1i:oy psfhri preko holografske medup ovesanostt ,,·i,6,e n~go gelemf, IP.r·aktiCki 51.! beskrajnt.

Grof se za neu'obic~~~ella stanja s-vijiest» ,]_:i.o'Ceo zanim<lit~, pedeserlh go~ dina kada je U Instltutu Z'8:~ psllu] atdj.s.ka istra:HV'anJa (.Psy~a:tr.i e Reearch institute):u rodnonr Pragu i-sp<iti:vao, Id.'in.i.c.ku upQotrebljivQS:~ balucinogeaa l.-SD-a, Svrha nj,egova istr~zIVai1ja;hH!l"j!)} ocirodm,mot'e']i LSD lmati neku terapeutsku pr:ii:nj{lfUi. Kada je Goof zapocen ~ :istnl!zivanj~m,; vetin:a je znansrvenika, na iskustva pod u.~je'Cajem.lSI:;Ht glsdala ]sldju6vo 'kif!,O Hi'! stresnu r.eakctjtl. 11lpzga..lla ~sk(id]Ji'il:i k,etrtijsl~isiP"eJ. M~du.t]m,: k'ada· jcrGrof prottcilO zapise 0 iskustvima s:'Vojih paci"enarta nij_e'p,ronaS!:1;o dokaze-za bllo kakva p.ot:ta:~rljajtlcu. stresnu -reBJkciju. Umje,sto toga) bila je uocljiva jasna '\T·eza, kOja,s,e, protezala .kree: s'V'aku Qd paeije'lfbJvih,s~iinst «Cinilo

HOlOGRAFSjKI :MlO<OE:L I fSIHOI,;OG:EJA

67

S~ da is.kustveui. sa:dt.zaj nije nepovezan i nasumicm, 'vega da predstavlj:a p ostupno lI)tl1::rivMj e sve duMjih razina nesv] esncg,» - obja.snja,va Grof ra lb je ukazlvalo na ei.njenicu da seanse s LSD-OIn Imaju vazne-pesljedice Z'OIl praksu i t:eoriju psilmtera.ptje, Ie je Groin i njregovim kolegama dale potkaj .k!.oji SiU ·trebali da nastave S istrazlvanjem. Rezultati su hili ztlpanjujuti.. Brzo se pokazalo da serija seansi s LSD-om. moz;;:: ubr-z;ati p;l)ihoter<l:peu'tski preces i skratlti vrijeme potrebno.za lijec·enj,e rnnogfh ]?,ore:mecaja.. 'Trauma.dcn;a. sje,canja koJa 811 pojedince progomla godinarna :izasro hi na vidjdo i bivala razrijesena.a pone·btl. j~cak dolazilo I do izljecenja. teskiih bolesti kao sto je shi.'ZofrenIja·,l$ No,jos neobfcnij,e bile! je toda 511 se mnogi pacijenti brzo udaljavall od pttan]a koJa se t~tu njihovih bolesti i ulaztlt u~podruij:a r.H~po:znata Zapadnc] psihologi,L

Iedno Ilohicajien{) :iskus1;~'oQ bilo je ponovno proziv1jra:V'anj-e. osje61Ja kako [e bi~i nmajcinojuh'obL Grof.Fe u pocetku. mislioda su ta.Iskustva same rezultar ma-stte-pojedillil:ca. no bko 8U i dalje dokazi pJd.bu.pljant uvtdic je cia je pOZRMlanj@! .embriologije mherentno utim oplsima ,C,e· sto dat1eko i1adih~:zno obra~ovanfe p;~.dje:nata s tog podrulcj:a. P:acij.enti su tocno oplsfvali neke znaC:aji~ .rada srca svojlb roajJ!d, prirod!u :akusticnih pojava u po:ltrbusnlOj StupJjini,. sped£ro€ detalje ko:ii Sit::: tli.Ctl drkuI81dje krvi 1.:1. posteljici.pa ,cak i 'detaJje 0 rnz]]citim starncnim j bio:kemi~skim pro cesima klQjl S.US1e" Qdvij ali u. tij elu, Opisivali hi. osim tioga, rna.jlv:alinij,e mi.sU:i osjec:aje koje [e nj:ihova'I:ll.a.Jka proz[vljavala tijekom trudnoee, lmo i dIogadaje, he na primje:r, fiz:i,ck,e traume lwje' je iskusila,

Kad god j.e to bilo tn-og!lce,Grof fa o~str-azio njjhoV'e tvrdn]a .i u nekoliko 'ih.je prllika ispiHvanJem roajki i cl.:r~g]h Ukljlll,cenih' osoba usplo potvrditi, PsihiJ:~tri,. psiho[ozi i biolozt koji su Uje:konl"s.voje obuke sa program ($'!Ii re:rapeuti kojii su sudJelovaU U isnaiivanyu ·takoder su rnorali proti nekolik.o·s;e,"ancsi psihoterapije s LSD-om) prott-ivjeli s)e,ca.nja. iz vrernenaprije rodenja bilisu isto take z;:ate,eeni (H::itom. autenticnos:cll1. tih iskustava,"

Naj'\1Se -su zbl1J.nji,v~la. iskustva u kojirna se cinilo da se svljest pacijenata pr:oiSiirila izven uobieajienUl granica osebnosti .. t istl:'aZiV'rua kako jeto biti druglm iivjJtl hiCJma.Hi Icak predmetima, Naprimjer; Gmf [eimao pacljenticu ko] a j e odjedi:n,om postala urvj erena cia j e preuzela identite~ zm~'c' pretpovi] esnog gmaza, N III samo ,ria j e episala kako j e to bitt zatvorea U takvom obllkn, nego je i p:rhnijetila da SU'JlOj, seksnalno najiuzbudIjiviji d'.to· anatmuije mu7igaka isre vrste obojene Ijuske nil' njegovoji glavi, lako ~el:ia prije toga nij€ Imalanikakva ·zoanja s tog podrucja, Grofov razgovor sa zoologom bsnije: rnu j~' potvrdio-da kod cdredenih Vf~ta

68

HOLOGRf!,.FSKI SVEMIR

gmazova.obojena podrt!.~ja.g[<lye zaista igrcajlu vainu ulog'u..pri seksaalnom nzhlldivanju.

Pacijenti su se takoder mogl! «spojHi» na s,vjjest SV'oj·dl.fQ,d:aka: i pre"daka, Iedna .zenais;kusUa"je. kako'je b]tf nJezin,a majka. u' dobi.od trl go .. d:ine, i t-oCno je ,opisala zas:tra.rujuGl dogadaj; kQji je u to lJTijem.e. zadesio njezinu majku, Zena'j e .oplsala i killeD 'u koJ01 Je.:nj ezma rnajka i.i.vjda kae i 'bije[u pregacicu koju je nosila .~ live d.etalje majk.a. jek.<'llsni}e potvrdila i priznala da nikada.prije nije govorila otome, Drugi paci~elliti dan su jednako tOlcn~1;l!pis~ dQgoKlaja koj] cSU se zhili p~edm.aJ·~IO:Su zivjeU prij-e. vise desetJjeta jli hl s6:dj eca.

.Droga i:skustv.a sadl"zavala su prisfup rasnim i kolektisnim .sjecanjiim.a:.

Pojedlnci slavenskog podrijetla fcskusiU S1!l kako je 'Mlo sudj:elova.tf u osva;lacrum· pohedima Dzing;is~K:3:n0vili xJlongolsklli hordi, ple's<J.:ri u transu ,8' BUSn1:anima ]z· .],Ju$tinje KaLah.a.d~ prohtzUi ritual :i:i:1licijacijoe ,;:IJustralskjh Aboridiina" 'te .lkillko je bilo urndJeU kao obredna irtva Asteka, 1 u ovo.m slucaju opisl su·cestosadd.'avali opskurne pevijesne altljenic:~· i razlfllu zuanj a koj aj e uglaov-nom. bila. posve pepovezana..s pacljentovim o~t-ac:zova: njeJ"t'I!" rasom i pdja~njim ',aot1icajel:1tl, s temorn. Nat,'pdmJeryjedan.je neuki pacij'ent dao iznimno detalj an prikae tehnika od .. kojIh Sf: S3$t()j ala egtpatska praksa balzamiranja i rmnnlficiranja, uk]ju-cujuCic)ipiS oblika l razLiCi~ tih. zna,cenja .~mllileta I pog:r,eibnib. kutija, popis materijala kO'fl$tenDh p.r" prievrS6ival~,;u .m.umiJ ine oclj,ete~ ,v-e:I:iiInll f:oh~Th. mnrnijlnlh >ZiaVOj a. te druge '~7.jQlte.ritne aspekte egipatsklli p'~gr~bnih Silluz'bi Drugi suse poJedind pak 'ugodili' na ku[tu:re. Dalekog istoica. te ne sarno da .su davall lmpresivne opise Q tome kako je to P osj edovabi:japansku"kine-sku, ili-tibetansku psihu, mego 5U. i prenosill ra:zliCita. taQisWzka,. odnosno .budisti&a U~rl!j a~

U stvari, (:tnilo se ·di1. uo:pce ue ppst.ojie ogmnlce enoga, na .' stosu se Grofo.vipadj,enti mogl] ~~p'0jiU u, seansatnas LS.O -em. ~Ci.fii.lo se da su kadrl spoznatl kako je biti bilo,koja Z[votl.l1lja, .pa caki bHjka. na eveluc;ijs,kom. stablu, M.ogli, su iskusttt.kakc je to biti krvna stanica, atom. termon uklearni poo.c.es. unutar SUfica., .s'!1:ij e8t-cjlelokupno~~vplaneta, 1'a"eak. i sv:ijest Eitavog svemlra .. NadaJje,; poka;zaH SY .sposobnest tra.n:scend.h:anja prcstora i vremena, takn da su poeremeno i'z..noISUi nevjerojatno toene inftlirl:nacije·i.2:. bud\It:t;l;osti, Sto, je Jo,s zmin11jivij e, ponekad SlE. tijekom 8'i/Qjih mc,}ntalDi.h·:pul:ovanj.:u susutan"'IraDz!li!maIJ~ke i.n1:e]jgeocij~, -meutje]rOvlj,~nm b:i.ea tOp. prev" - ·b.i&a -van u.tje:Jo,'\I''1jeojalJnkamadje). duhovne V'o,diee is ~visfh· tazi.na'S"vij,sstb> i druge nadljudsk.e entitete,

ts.p,jtanJd su, osim.toga,·pov.r~~mo pu~ov:ali U one za sto se tin:ilo da sa pacalelni svjetovl i driJJ.ge; razine stvamoetf. U [edno] posebno iSH~

pjjtJjocoi seans! mladic koffii je Ipatio ad de:p'restja- nasao' Sl~ u necemu sto je iz:gledalo tao d.ruga d:imenz.-ija. Hila je sablasno osv:ijedje:na 1, premda f:ljkoga 'n~je mo,gno v:i.-djeti. O!lj1eea,o je da Je p1)epnna ['l.eutJe.IQvlji!l.n~h bite.. [Z'!len~\.d@ [e Uk do se'b,e oQ.!!j~li(.) priS1.l'InOS,t, .koja [e, na njegova izn.e:nadenrj'€' zapoCe'1Cl. 5: nj irn 'terepatslti lQml,Jl.nidrnti .. ZrunoHIDa g:a j e da stupi 11 vezu sparem kJOji Zivl u morasskorn gradu Kromerizu i jalili Jim da j e njliho\~sin udisbv doom zbrlmn I cia. je dohro. Petem mu je: <hlatme~

,;. . l ,f! k' I!... • L ..

aoresu 1 te elm.1..s .1 lurOI 1Jra.E::7.)og pml..

Tipodad nif Groiu ni ml arditu nisu g:ovuriii nislta i '~nm sa se potpuno nepov,ezani s·mlacli~evim problemima.kao i .samnrrlijieaenj,em .. Pa.lpak; Gr,gf ill nlje usp:[jeva.o~zbad;ij. iz l~bw. «Na·loon nesto oklije-vanja, .i pomije;.§:anih OOjeC8jl~ kanacf.lo sam odJutiQ "[I~lptavU.1 ono zbog ce,gn hi me moji~ kia/lege sig~rnQl bili ismiJali da ;51;] :sunali.:za: 'b:1I» - kaie G:rof. «Dosao sam do teiefona. okrermc braj 1II Komeri m. lupimomogu .Ii razgov:anti. s Ladislavom. Na mnje zaprepaAtenje, ien:l. na dfUgOj strani mm]lij,e: pl)!:elil je ridati. Kada se malo smirila •. isprelddaI1llm m.l. :je g)S!som :l' ... W·~:; 'Nilis tJi"il nije '~iie: s .n:mna; p'I',eminoo je. i:tgubiJi Sllltl' gill. p,lijetri tjedinll:»J's,

Sez.des~h godina IGrow je pOillJUaen posao u Oe:nt.ru za ps:Ihiijlal,rijslrn. lstr:aii'lr.ilIilja u Marylandu (Maryland Psychia:trk: Research Center) te se pres.etio.,uS'j-edinjien.e Driavo!!, I O'\~I j~ Cent;a.r p.rovodi-o l(ontr,olirane studij~ ,~wh~teri~p~u't$k~ pr'imje.ne LSW)-a.~ ta.k~ da jle Orof billl u mogu.Cn:oS!t!i mlsU1:viti ~:\f,oj<l i~tli:'ilZJva:nla. Oslm ilSF1ti'V"lUllja ulcinaka cpetovanih sesnsi s LSD·om na pojedincima s mzuf.i.tim. mentall'lllim.p.ore.mei:ajima, Cell'Ear je takOd:'1l1 p:t~u(a\lao uci.nik:.e. na '.mormalf1~» dobmv,oljc:e - UjecflIike.. n'l,~didrn;l~ cs,c5tr~~ sUka!r~, gla.-zbeniiki2;, ,filo~o.ft·, manstverJlikJe svec;~;m,i:kie] ~e,o[oge_ Grof je ponOV'110 otkriokako S,I!! nepn:smno po,na:vlja ffisti Ienomen, Kao da [e LSO [Judskoj .SV'ijesti (Jmo,gncllo pdsJtup nekoj 'Ilfs,ti beskena-mag ,\l1u:s-t~J.\m. pod.zemn,~zeljeznj,cCl!; labhrin:U!, tune-In i pr,o,bza [k.o~i Soli se nMaziU u podl~m'.IlIli:l;n :!'l'edjeUm,a s,vij:e.sti, ]:ahirin.tu. Iwji jiil dao.slovcc sve u svemiru p,pv€ziva.o sa: s:vim o!S'taUm,

N~n ~;w jeesobac proveovise cd tri tlsuce s,e~u~siJ..s LSD-om [svaka j,!r tr.ajab miniimtdno pet .S'8.ti). iP:IPufio:ZJl::pisll~o vi§~ od d'vij@' rtis!J~ s,@:lIl1oSi leoj e su pmv-di nj egovi kolege, Oro! je poslao cvut.Q' ~;urje:f~m, da je na tragu n;.:eeg iz'Uzetnog. «Nako.n mlilo;g(j, g{)ldii~a mu~e i zbrke~s konclilpc.ij-ama, zal.djuCiosrun da PQd:ad.U:kazuju na hitnu potrebu za dmstit~ nom re'!.i'izijom. postiQjeti.h p'amd~g'!Iti psiha,.logIJle. psihij.urijoe;> med.idne~ i, i'laj'Vj@roja:tr:dj<e. zn~n06ti ,c,pc~n:i'~o.» - is:tice GroOf. ~Mis];'j:rn da sadane:ma nik;ahe dV-(Jjbe! da je nas~ dfimilSn.~e rasu m]j e,,-anje.svem:it~. primoe stvarnostl, lilrpOiSebwte JJudslrih. bi61r p,wrsn:o, netQC:no f n;ero'lplln(l.~11I

HOLOGRAPS!I<I SViEMIR

Ka.kobi opisao takve fenomene iskustava u koJima 'svij est rtadiLazr uo;bicajene granice osobnosti, Grbf jre skovao izrraz.transpersona·ltio, a potkraj sezdesdih ·u.dmzio .se s nell::.oIiko. druglh, . .s]1tno ffi]sIetfh. stmi'1:njaka, ltkljucujuc.i p's:ihol~Qga i p edagoga Abraham!!. Maslow.a, kako bi utemelj']o novu granu psibo'logije nazvanu trarfspe.rs(Dnaina p$iho.logij.a.

Uko·Hloo na?f do.s:adasnji PQgJed ria sl::vm'nost He m'<lie ·obj.asniti transpersonalne dQgad:a:jle, koj<e bl ga novo sh"a.can~e mQg].() z:tJi.l,niij!e[li~H .Grof vjeruje da je: to holografski mo~~~ Ka~ isti6~> sve k]JucrJu:~ karakted.5t~ke transpessonalnih jskust~va - o.sjlecaj da SUi sve grn.l\ke same privid • . mafllj3:k ra.zUkovanj:a izm.edu dijeJa i "JeUne, te :med:uso"bna. povezanost svih.atvari - kvaHtete: ,511 koje hi corvjek oc~kivaa pmna.~i U ohdografskDm svemlru, Osimtcga .• .smatra da uvijena priroda prostora 1 vremena 1.1 helografskoj dement objasnj ava nevezanost transpersonalnthiskustavaza Uioblcaj ena presterna L vremenska ognmrcenj;a.,

'Orof smatra da igotoVQ be,sko:nacru1 kapacltet 2.<1:. pohranu i dohvat podataka t.akQd:er ,O:bj~§njava ~jnjebi.c)J. da v.iz.ije,,":fan.ta~ije i· drug] psihoklllki ({geStalth~ (op, prev .. +cd nJemackl ge'sttilt sto mati. '~~jehn,tl~ ill 'ohlil<; u g.estalt psjhologiji) s,adrze ogroman brojpcdataka (I osoouosti pojedinca, J edna JedfjJ] a ~mal" doitvij,e~ tijekQh1 cLSD. seanse maze sadrzavati podatkeo opbe.n.]tom iivotnmn. $:1a\'11 pojedince, traumama koj.eje lskusio tliekom dje"H:inj5tw:a" podatke 0 tome knliko S:!1!rnopou2d.3:11jia pnsjedule, s:to osj<eca premasvojim rod:iteljima~ a sto ,prema. svom braku, Sve to mow b.itLs~dr'';:ano u opc.enitoj metaforl [ednog pr:izo.ra .. Takva su tskustva hoJogrru'Ska. poj 0.8 jednom svojstv.u. a :1)0 j e da mah. die prizora moze sadrf1l!v:;l!.ti.ci:tav zbir in[ormacij:a4 Stag a pidmJ1enfl .slobodne asodjaC]ji~.i drngih anaUtitltih .rehnlka na, d.et-alj'hna prlzora, maze prizvati dal~nju.pop:tavu podataka 0 danom pojedincu,

Holografsca ideja mo~e pO\$~uZ:iti kaorffi()(ie:I.~ k.Qmpezitnu narav arheu]pskih 8J ik01J .. Kae-sto .Grof pri.mjectlje,.bolog;rafiia omogucav.a· uporrebu mza ek.spozidja Cop. prev, - OSYiet1jeoja)" kao 11.& prrmjer, slik.e ~v:aikog ·'lana· velike obiteljI, na Istom kornadu filma, Kada se to .napravl, r<lzviJe'ni komad:i iibna sadrzavat ce sllku pojedinci)l. k.oja nepred.s:tavljanijednog od C1.anuva·obite.lji. nego s¥·e njib ls1:ovreme:nQ. ~{Th lstinski. kompezttne sHIre predstavlj~ju iz"':r5~atl model sa 'odn:d,enu vrstu trsnspersonalnog isknstva, kan lito su arhetlpske sJ]k~ KozmiC:kog Covjeka>.Z~e.; MO'Ijke, Oca, Lj ubavnik:a,. ),l'::eV".3!ranta, Budale iii Muc.enjb,,» - objas:njav:a Grof.17

Ako se svako os~jetlja:vanje .nap:rav] pod donekle rlrukClj4n kutom, umjesto da proizvede kemp ozitnu . sltku, film ·.stV~l'i ui'l. hoi(]ig~'afsruh ~Hka koje se nalzgled transfermiraju jedaa u druglil. Gmf vieruje da to

71.

ilnstrira )108 j edarr ""spekt viziouarskog Lskustva ~ ten.de:IIciju nebrojenih sllka da se Iazvija.~u u brzcm sHjedul tako da se svaka pojavljuje i odmah potom rastvara u slj,edecU', no da se radi 0 magiji, Srnatra dill uspjeh holografi] e u modeliranju tolikn mnogo t<l.zJliciti.h aspekata arhetipskih fskustavaukazuj e 1:1a!' to da postejl d.ubo,ka. veza izmcd:u holografsloh procesaI nacina nastanka srbetlpova,

Doista, Crof smatra ail.: dokczi .o uVijenom., holegrafskom redu izlaz·e na povrsinu ·gotovo'sv:aki puta kada netko isl1Jsi neuobieajeno stanje svijesti:

Bohmov koncept U!vIjeni!h j odvljenih redova, i zamisae da neke v-aine aspekte stvarnosti ne moi2;~no iskusiti. i proucavati u uobicaj~nim oko,blos.timaod n~'Fo""li'ed.ne sn vasnestl za razumijevanje nreuc'b]'caj enih stanja svijestl, Pojedincl ko; i su i.s:kusiH. razlfcitil" n.£uoMcaj-ena'stan;ia sviDesti, mqj.u.cujucli dobro obraz,ovane i napr,(ldne znansrventke lz razHcitih znanstvenfh disclplina, Ce:.sto govore da su bUt usH u $krive:na.· poclrutjla stvarnosti koja su se ,10]]a . autenticnima i u j ednom smislu implkitna,<j nadredena, svakodnevno]. stV:a.:rn OiSti. !II

Holotropska teirapija

Vjerojatno n;iiljznaca.j~.ijec 'GI'ofQ"ito otbi6e jest prnnalazak cia S~ neka tskustva 0 .koj lma su itvij estill [poj edlnci kojlI su koneumlrali .LSD rnogu iskusiti .j bez uzimanja bilo kakvih droga. GroH nJegova supruga Christlna u tu su svrhu raz.v:m jedncstavnu tehniku za izaziva:nj e tih hQl'otr(jp~ skih. odnosne ne:nobicalenih stall.ja sv:ijesU· koj a 'll!e uhljpcuju. npotrebu nark.otika. Ont holctropskn ;s:tanje svijesti di;efinirnju kao stanje u kojem se .. m().Ze UQ u ho[ografskl. .b:bidnt koji povezuje sve aspekte posooja.nj:a - bi,olosku .• psi.h.olasku, rasou i .duhovnu povijes1.pojedlmc.a, proSJtost, saoosnjost i bududnost svljeta, druge razine stvemesti, i SViti, druga ishiistV'a o lWjtma. je v'e;c bHo govcra u kontekstu LSD -isku.stava ..

Grofov:i. svoju tehni~ti _nazivaju . .holo:tropskt~ te'mpija. Za lzazlvanje promijenjenih stanja svijest.ii koriste samobrzo, .kontl"oli.nmo disanje. aS10djati vnu . gIazbu. te masafu i. fi:zjcke vj e;zbe. D ()" denas je vise tisuca Ijud] sudjeloV:<llo. u .njihO'~imradJionkam:il: t ]zvijestilo o Isknstvima -koja. suo jednakc spektakdlame .i emecionalnc.duboka no. i ona kola,. su opis.iv:ali.ispIta,nici" iz Gn)fovog pdjrilSnj-eg rada is LSD-om. GrQ{ svoj sadasnji

72

H8ilOGAAFSKJ: SVEM I ~

rad\;, ~kIjucuiutt detalina obj~njeJ;lj.l metoda, (j;p~'Ilje- 'U. s::vojoj k.njizi The adwnture' (Jf~elfdi'j l;ov.ery (Samo.otkri'!lmj-e).

Vrll'o:zi misl:i i·viiiestmke lianosti

~ogi suznanstventcl za obJaSnjenje r.a:zl:icitih.aspekata samog pJ[ocesa m:is]j e.oja -kor-:istiU holog:r:afs~d· mod-eL. Na primjer, ;njuj-orSki psihiJa:ta.r Edgar A Levenson sma;tra cia hologram ptu~a. kQl'",istau' mode] za .r,a'lu· 1}l.ijevanje izneoadnih i preobraiavajuCih promjena koje po1edind c~sto doZ:ivljava.ju'tjjekom psihp:te:rapije" SYoj .xakljuCak tem,e]ji n~ ~injen;id dl-J .se wkv~ prpmJem' z;btv:aju bez ob'Lira na to·k;.gju, ·tehnHa., lll psihoa:oaHticki :pristup terapeut primjenju.}e, Stoga .srnatra da su razltdti .psihoterapeutskl pristup! e1St-a formalno p.itarne, te.da 'je llZrokp'rormj'ene n,esto

. . -

posve.drcgc,

Levenson vjeru]e da jt}t{)··ndto' rezonancija, Napcmmie da terepeut uvtjek zan karl-a tefapij~ dobrc napreduje. U tom slueaju post-qji 'soa:Zan o,s;j,ecaj da d-ije:lo,v·f il1e!ihvadjivog ebrasce.samo sto s;e'.n:isu s.pojnbTerape~

.. . ·-t •. , .l ., ...

ut paclJ~ntu ne go:v:orl m~ .a, nova, nega, muse: enn ua rezomra s: necrm

,it,o' pacijent podsvjesno ve6zna; «Tbje kao cia setiiekom terapije razviJa goiema.froditnenzionalna, prestosno kodirana ~1i.kJa padjenl;ov'og iskt!stva J. .pwzims. svaki Mpekt tljegova iiv(Jita~ ajegovu. :p!f'Oslo.s;t i tij~,gOYO 5udjelo\'''anje u te:rapiji U jednom trenutku dade do ;rneke vrste 'peeopte;re~enja' i sve pocil1J1e doJatitLr:m sVQj'e m;ie.S;~O.))l~

Levenson SInatra dOli su ti.trodnmeri,zjonahd prikazi iskusta:va, l1I. s,tvarr-j helogrami zakopani duboko upacije.ntovoj,·p~i.hi, te da rezommdja o~Ie:taja izm.ed:u terapeuea f pfoIJcijen.taiz,'aziva cia' jzidu DOl. vidJ€·Io, preko procesa sHe-nog onome,u kojem lJh.ser odredene frekyendJe P~QUZI'olru:je 'a81 ae 1z holograma s ·viSestrukim slikama pojra:-"i sUb na:pravljlenil laserom iste 'fre.kvendj~, «.Holografski mode! sugerfrflradikaL[I~ novu paradigrnu kOj<l bl nam rmJ,_gla.pf'llZlti pO'ir:naci,n ra~um[jev:anjaj i?'ov'e:zj,vanja kUoickih pojav,<\ za koje se ·odu.vijek :zuaIo da ·su,vazne,m.edutim koje su bile prepu5te'l'le; <nm,jetnosd' psfhotetapije.:»-' - govo:ri Levenson. «Nudi nam Izvedfvuteoretsku sablOl1t1_ za,pl'ormjeJln i d.ObT111 nadu za rn~j_<lsnj<ltva,nje psfh:olerapeutskl1l behnike.))211

.HS;ihljatar D'''Nid Shainbet!il~ ]lrodekan Postdjph::nmkng: studija psihoanalsse na Instltatu Z~ psibijatriju_ Willia:m·AJansoo Wh~~ (WiIli:am A~an'So[i W"h1te Institute of,.Psycbi;l~ryl u New Yod,u, smatra.da se BohmQvu tVlrlnjlll;d:a! SUI' mis:]:i: nallkvrtlogu u.rijeci--t:r.eba slliw~tiU doslovno,

HQlOGRA.FSKI MO DEL.I I?SIH OlOGDA

73

te obJ.,.snJa.vai za:5to nasi stavov:i i vje:rovanja ponekad rostaju fiksrrani i otporni na promjene, lstrnzivauja 'su pokazala da su vrtlozi cesto izuzetno pcstcjani, Velikacrvena [(l'Cka na JupItem, divovski vrtlog plina si.rokviS:1'lc oci.40,OOO· kilornetara ostala jenedirnuts od vremena kada [e otknivenJa, pri]e ,300 godlna, Shainberg smatra dOl identicna sklonostpremal postojanosti dovodtdo toga. cia odredeni vrtlozi mrsli (nasi nazori i mis[jenja) ponekad postaju «zacememirenf» u .naSoj svijesti,

Vjeruje' 'da je pcstojanost nekih vrtlogac:esto sttetna za na~, rast kae ljudskih bica .. Posebno suai;an vrtlog maze vladatt nasim ponasaruem I ogran:ica,raH nasu sposobnost usy,ajanja novih idej:a. i podataka .. M,CY.le dovesti do ~oga da S~ iPoenemo ponavljati, stvoriti zapreke u stvara.La.ckom toku nase .svij esti, spr] ecavatt nas da sagledamo vlastitu cj elovltost, te nas navcditl na o~j ~c:aj cia smo odvojeni od drugih. Shainberg smarra da 'V'r"tloczi mogu obj[llsniti t;",k i .poja.\fe kao .sto je utrka u nuldeamorn

w ". 'P ] d ' . 11. 1 •. ] .. •• ka

naoruzamu, «' og l.eaJte na U!tr~u. u nussearnom n.aOl';u:z.anpll '. 0 na vr-

t]og sto p'toidaziiz pchleps ljudi kqji SU izolirani u svojtm odvojenlrn jastvima, te ne osjecaju povezanost sdrugim ljudskim hicirna. Oni takoder osje6aju neobicau prazninu 'i postaju' pohlepni na sve sto ·mogu dograbirl kako bi ispunili tu prazninn. Stoga nuklearna indllsltrija cvjeta buduet da joj takvi lj,udi osiguravalu velike KoJiCi:n€: novea .. Pohlepa je toHko velikaJ da se ti .~judi uopte. ne brinu za moguee po.sJjediJee svojeg diel '. ' :n.

, J,e ClvaUJ<:L»

Sna:.inbetg,·bio j Bohm, ddt da se nasa ~V'ljest neprestano odvija iz implicitneg reda, Sm~tra i da dopustanjem istim vrtlozima cia opetovano poprimaja obHkpod:izem,o 'bid izmeau samih sebe i beskreja poziti:vnih i zanlmlilvlh Interakcija koje bismo tn,o,gUo,stvatriti s tim beskonacni fzvoeom ,cjelokupnog pos.oo»anja. Da bi uhlV::alfHi traeak onega s~o propustamo, predlaee.narn da promotrirno d]jet,e~ Dje(:a jos nisu irnala vrernena za stvarant e takvih vrtloge,a to se odira&ava u niihovom otvcrenom :i fleksibilnom nacinu Interakdje sa ,sVijetom. Prerna Shalnbergu, Iskricava :zivahnQS~ djeteta. iual.:1.'¥<l. .. sam'd hit odvijajuc®-u:vijajuc:e prirode .svijesli. kada j e n]~t<l neograni,caw+

Ze]:ite li postatl s.vjesni vlastitih zamrzuutlh vrrloga misli, Shainberg prepO-I'llc,a, da dobro cbratite pozornost na to kako Sf! ponasere u razgo- . Yom. Kada liudi oko~:ta1ih uvje:re:nja razgovaraju 5 druglma, poJ.!msavaju se opr:avd8!ti podupiIllCi i braned 'sVQja :mHljenja. Nlihove prosudbe rijetko se .mijenjaju zbog nekog novog podatka na koji su 'I1aisJi, te poka:zuj:iu vrlo malointeresa da dopuste da dode. do bilo kakve istinske raegovorne i:nteraikdje" Osoha kola joe otvorena za neprekidnu struiu syjjesti.

74

spremni}a je 'l,rvirljE:U ~nw.z.:tl111[t(l stan,e tu:J:nosa]coJe su nametr:ruliJikvi 'itrdozi misli, Takve osobe predan-e suo istrai.ivanju r.:a:'ZgoVG'I'!1J.e kDl:r:JilJil1~kacije, a ne besJ€I .. aj nom p~ml.Vlja,nju ;"Swhike: HtaniJ e ,u;v'~f:et~nJa" ({Ljudski odgovor i al"tikulacij~ [og odgovora. :pQvrahl,a., rea:~tUa ] razJaSlJjaN'lJ]~e odnosa izmedu r~zlicitl.h' Qdgov.()~<l tI:.a~m su s:l!:!dje~OViitHj;;l,. ljud:skih hie a u toku 'i.rnpl idt~og poretka. ~ _:poJarSll!java Shainberg?l

JUS] edna p.$ihok~!l~;;l(l poj ava. kojru sadr~H ne,k6likQ znacajki il.nplffc'itnog jest 'diis.q.cij ari vni p:Qre,m.ecolj id~n1titleta' ,(op. P,['8'v. -pr~cma starbjt~tt:'r.rdnologi{i., por,emec~j visestruke lici~J)!S~i m -multipla ]i'cnost):in DPI .D PI j eblzaran :5incif'omklo,d_ kojeg dvam v:i'se'f<3.~;Hcitih ide~:J!itiit8tl:l"nastl:].v3ju jedno tijdo., Zr)tve poremecaja, p,dnosno «vfsestrukeli~no6~t.i.·~ obieno uisu svjesne svog ,~lla:t1ja .. N.e shvi3.caju .dase kontrela nad rrjiho'il'im: tl:jeJ,om prebacuje 'amo~'tam~ fzmei!1Ll,njiho'Vih r:a~Ju.citih ldentlteta, i-umjestn toga misle cia pate nd neke v:rste, gubItka parncenja, smebenQsC] Hi c:mk uroka za Ziil,ka7jvanj~ sjebl!.rrjiil, Ve6ioa :duZa:Jeva'vis~sl:rukih H(;l1osti,u pmsJ,ekl.l ima .iz:meau.Q!Sam ] trmaest .ldentiteta, plemdi.f takozvane super-vise-str,uke licnosti mogu. imati l vIse,o.cl s\O p9d]denm~ta>

ledan od TI'a;idoJmi]jivijih ~5tatist1ckili p~dat'raka., k~ji s~ oduo\5] na visestrLtke ]icnosti. govo.ri. da njffl 97% imapQy~je8t'te8'k]h trauma n dietinistvu.c;e'sto u obli~u~mons.fr1)oz:ni'h psibolosk:ih, fiziEkih i. SiekS(hill1Jih zJ~stav]jan;<I!, To je brojneanaestvenike navelo. na Za1d,u~ak Id.qe feho· men 'i!i~.est!t"uke Hccn,():5ti ]],<LC,lD lj'udske'psIhe da se nosi s izuzetnom boh kojaspctire» dusu, ~(ljzdV'ajanjem na d,v* ill vi§,c Hc:nosUh PSiflff J~oze f<ragHlentirati. bel na ill<lI1Je! difelove take.da, na n..eki naClll{vi.6'e .Hcn081i pOdFl!OlSi eno .sEo bol za. j ednu licnQst bHQ pr~vj~,e,

U tom svjetln, pestajanje vBe.strwwrn liClYoo,PU mose bid fundamentalrri primjer QI1'oga .F!La .sto Bohm .1.l1!]SU .rod. fragme11l'tiix;iJCl.l1l1. ZanimlIivo je pr:imij eUti da psih<li, kada. 5e_fra,gm~;~1t-t fa ]1,[:, postane zb]r.b. nepravE,]ni.h krhetina, ne:gp zbirka manj]h ,cj'eMnil, pot1?'ltrLil1 i samostallnill.; 3 vlastltim ~)!l(lbin:1mar" ltrl oHvitna i.:i'eljiam;3J". blll\;;i:d:e cjeline .ni~1.1l 'idenbcn.e kopij.e irmarn.eHenost:l"pavez:ane':su &njezinom. d,inarr,dkJ)m I sama ta' Cltlj.tmic<I daje ;rn,a,s,]utii:U da so ttl radl '0, neke] vrsti ho.k)g~<lIfskog procesa.

Bahmov:a. r,vtdnj<l. cia . se fr~gmen1facija u,kona.cnki uvijek isposttl.vlJ1;,t aestmlttivrmrn pnkazuj'e se toEnom ked ovog,·s4ndroma. Ftem.da stvarauje vlSestruk.e;, ti?::l1osti osobiomnguta:v.a.. pre~i.Yljav'auje ina.~fe nei:l4:rzivog 'd.jdinjstv:a. one SYOHlJe d;offitlallUdonosl t1!@gQdn.e nnspojave. 1'0 mo~e biti d!.eP'l":es1j a, tj eskoba i napadaj,i pallia, (ubijS', pro lbh;!!1j $* SrOl2ill i disanj em., sklonostprema s~mo:r,n;avat.'lljU,. i ,ml1iogi 'drug] menealn! 1 fi~icJ.d poremetaj.i. Zapanjl~'ute ·ite cia se kolill veidrne~iuJi. oboLje:]ih od

7S

di8odj.ativnog po~meC:aja identrit@ta poremaca], g;o~ovo kao PI) satu, dijagno.stkin.il dahl. .i.z:medUcdv<l!.drzset i. osernta tddeset i pet gcdlna, sto je (~slucajno8D:> koja daJe'lliIslllUH da Sf! II to) dobi .l:l1!ozda ukljucuj:e 'neld unutarnji alarm koji ih upczoreva k<l!ko_j,e oct ptesudnevazuo.st] da Ihse dijagnDlStld-ra kako bi d!iJb~H po;trebnu'l"o.moc," emf se da C:injenica dill vise8t[~ke HCnOl$t:i. koje sUiu.sJe 1J. rebrd~sC\lt~· priD~ no sto 5u.,dijagno:stidrane ce:stogmfore da su imale osje,caJ da bi, d);a. nisuubrzo potm;zH:i.pomoc,. svak~ m;og)1,c!J].08t (~poifavlb: bila .iz:gubljena, pohrrd;uj.e tu zamisao, ~ UnatOG prlvrernenirn koeistima koje-je psiha stekla fr:agmentimnjem same sebe,j8J.:s:no jot.:: da mentslno ifizi&n b1ag:Ol'itllJ1Lj,e t 'da]Je ovLs~ 0. cjdinL

los Jecloa ', ruoOb]Cl1<l1 zllac'!'jka disocija.tivnog ,pmemec;~j31 Identlteta j est to da 'svahl ]denHtet vi.Se.stJ'u~ li.cnocSU posj'eduj'e ;razlieiti m6zdani valu] obralZac:,l:O izt1Lenaduje-stog:n SID - kako iestice Frank Putnam, psxbijatar sa Dd:avnog instltutaza zdravlie (National Institute of Health) koji je prOl:lC:ilV8;{) Qvaj fenomen ~ -mo:zdani Y<J,]n:l--::oi[)raz<lic nsobe ohi!cn.o SI@ ne mij eonj a cdc' 'ni .kada Ji;\ covj elk u staniu ekstrernnog afeld3J, M.ooid:a~j vaIovi nisu jedina bt'Bikte:rfstik:a: kQja se miJenj.a cd idenriteta do idelltrteta. W>il.da se vis€'cSLru.k:.:.:' Ucnost prebaci lZ j ednog. idendtetau drugi, prom ij-Bne se ] krvotocni 00 brasc], . .misicni tOI!:)US. puIs srea ..• Shi:v.pa cak I alergij e ..

Buducl aarnJOidani 'IlaJ.mi uZiorcl nisu ogrnniaeni na [edan H"C1:11]J'IOn in skupinu neurona nego SU s.ll'ojstv,a c.itavog l1t10zga, ] to sugerira da ss tu radi 0" neko] vrsti im.!ografskog·prcr:cesa.B<lI§ kao $~O hCilog:raf~ki film s yijeslrlllllr;im S;]:ik.:i!Jmot moZ!e pohranjivati i projiciratl desetke cjeJoviti.h prizora, take mozda i mQMapJ holegram mose 'pohranjivati: ipri'Z.iva.tl nmO'stvocjelOvUih HcnQ-sti. Drugim djeclma/mo.z.d<ll je 0110 sto nazivarno «j_a» lakodet bo]o:gram, a kada se-rnozak visestruke Urnosti preba.-rujoe is jednog holognrf~KDg <ja' na·d.rugo;"te: promjene koje SH n,.!lil sHjedu sbjdfiiV3.U djj:aprojektiot"U.ll. oclra.iavajtl .. se u globslnim prumjenama.ke]e se odvijaju. u mozdal1i.(Ij~va]noj aKti:ynos:ti kao 1. U I]jel.1ilI. (ip.cen:i.to (vidi sliku 10) .. FizL~t(}Sk.e promDeIle koje se PQjav.lj\lJu. kada se v[ses·t:n:lk a It~nost pr,e.iba.cUj e.s j ednog j.d.·e.n:t:iteta ·n<)) dtugi irnaju .sna.zn(; 1:mphkac:.ije i na odn6~ urna i zclra1l,'.iia, a; (I tome ce bitl vise riijieci u slJedelc:em poglavljtL

§osjed.llJ:a'vdi.kn Jun:_ga;VB. zasluga jicstde.:fi.niranje koncepcile sjnkxGlf1iciteta, Ka(Yst!l)j~ spomeooro u uvodu, sinkroniciteei supodudamosti leoj,e ,8U tollko neuobita,ell€ i t.Q~iko, smisleae dase teSkoluog;Lt prlpisati pu-·

76

kJOlj S'lucajnostL S.~alfikCl· (i!d nas lskusio je: smkronleitet 'harem' j edn.om u ZiYOIU; na. prl:mje:r:,.ka.~~a n<lucimo neku neobicru; no ..... ~ dJ~c:; I potiOlll ju fujemo' 1.1 vJje;j(Uma nekolfko sati. ·k<J:snije, iU.'bda, rH.'Zm,isljamo .,t)- nekoj opskumo] teIli-ii~ip.Dto:m. pdmi~eHmo·.da: J d.r.llgi ta,nnis[Jaj1ll P1}joj.

. Osobno sam pl'ije nekoliko .g,odf]1<l1 iLoZi'!tio nix sirtkronj.d.~ta p'l)vezanih srcdeo :t.a'bavlj<lJJCe;m Bu[~lom BjJloril: P'or.N~kiil!d, tij,ekom kratke ju(aLr:njetjelovje'Zbe piije no sto po;~ne:l'Pl p]8ati!~ lJI1(:lj~lirt'l. ·t~Je:v~zor. Jed1tilng jJlt:ra! 1.1 sij'ecnj_u .1963. god[nemd]o sam. shlekov.~: dok j e na te1.evh':ijib'io kvlz, i odtednorn sam ii{':l1.as:aQ kako !.zvtikllje;rn ime HIl.lfi"a~Q Billl». 18- pr\l<l: sam bio zlbmljffi,$'i/(ljiffi isp'adDn1" medtHirot~da sam shlV'.at~o cia j_e domaetn ll,"'Ifi.za. bio pos't:s:vio. pitan;j e, .~{PlJd <kojim je jlos.:imen.om bio FoZ:l'm1~WiUillm Rodertck COd;Y?il Ii:t_kJ.H:lLs~m .' svje5no obracao pO;;'JQrll!Ql!l[ na. emlsljn, iz; ilekog', ratiog:al11l0Y se :nes'Yj.esni um usredotocto n~ to pitanje i na nj o.dg!Oyorio.,. Thrn prHfikon:Ul.ls:a:m mnog.o razmm, ao [I zg'odi, f nastav;icr sam sa svoiim ·dnev:nirn. aktivnestima, N~l.olikoisati kasn~ie· :n~ZV':iliO ·mepr.ijatdj i ~p]tao mQgu Ii F.azrije.sfti ·prijatdj.sktl p.rep]IKU oko jedne kazalisne crIvijilnoS'ti. Relta.o sam mu da ;c:u pol(,m~tl]. ni;l.kQ,n G!1:ga me prij atelJ UF]tao,~ «Ie Ii ]sdl1<l. 4a; su tadnj e tij eiCl J oh:n.a. BarrymoreOll bile ~ 'niste lt vi van,tiracni :sill Buffalloa Bma ?~~ .Pornisllii'O sam cia j fH.iiru:gi susrers Bu[-al,oJBiUom neobtcan, medu.timh:l:dje sam to pr,i.~tslw!i silllc:ajnosti ;)ve;do!k nlsasn otv·m.:f,o 'casopis, .SmithsDnian. koji mi je kaso]je tog dana sl;ig:ao pO'SL~}Ifi" [edan cd g]<¥'lnib ~ana_b ~ooJoje· naslev «P!DlSljednji v@]l1kisbil1t pencvne snamat», Clana:k. joe gO\1'od.o .o ..•. pogodllt sre - BuiT:aJo smU., (Ozg1'l11ld.. nisam mog1l:o'odg~ov!oriH . na pdjatelJevEdr.fvijalno. pltanje i ]08 'uv:ij ek nemam poirna' jeslIi.' H to doista bile B<li:n:ymorove po-

s~ ednj.e 'riJ~,ci flirn.~Sl..L) .

Bes ebzira Jco][ko to l:sl\u:urvo bUG. newj e-r6Ja~ no. cin:HQ se da je'j@'dina smislena. stvat 8 njirn ~ ye:Zl bila mala vJe:rQj!lllnost da se,'~~ko .r!estQ dogodL Poste] ~,mectut:um>jo's J edna -vrsta s:i]llkr:oni.(;]te1ta~oja: je' zIta,cajtJia ne sarno zbog njegow. nevJerojam.osH, tregu'i ibog 6eigll~dne.'pG·v;@zanosti· s d.ogaa:aji:mJI k(lj·~ Be zbiv<lju duboko. I.:1L Ijuclskoj_ psibi, Kla.siCaJl prh'fi]ier 2;<1 to JUll'gO'V'it_je priC:a.,o·.:k:Ofnja5u. Jung: je·~ijeCio'7..enu k.oJoj [e nje:z.iIll tvrdokorno HK:Yo:n:t'a.bnprJstup enemogucavao d.ar se '!lkOtr~sti . [:e<apij:om. Nakon mnogo fruBtriraj1illGih. sesnsi, zena, Je ]ungu ispr'icila svaJ san s knkcem kernj a.s,em.. lung je znae da 1.1' e;gipattskQjr :mitD!ogijfk(lrrrj~ predS1tavJja POUQVUi(). :mde~j,e,te se 9Ipit8iO ne l1<981vljuje 1t :to~Ze:n.iIl Hesvj,esni U:n'J. da (,;e uskoro prot( kros ne:,~I,]l\'T.Stu 'psuholoskog'ponQVl1Qg. ro'denj<J.. U~Jl':Ji'ii:O kad '''jQ~ ~ e'to n<i.mj en.tvao re6i, nesto se zah~i~Jelo U· pro,z~r. lung: je podii,g.aio~pogl.ed[ ] \S druge strane-preeorskcg stakla ugl.edOlo zlatno-

HOlOG.RAfSK[ MODEL I PS!HOLOG;J.lA

77'

SIUIKA HJ: MO:ldani' va~ni ebrascl ee1irlju pod!-lii:no.stJi' II lPa}editJ~(lI ikoj. pa~i od d,iliiOc:ijativnog- pOifemei,aja id@lIiiti~€!ta. Je Ii moguce da rnozak Z<lI pollranjiva,nje ogroml1l@' kolici ne pDaala ka patreb:rHi! da desetke, pa ca k i .soo,U,ne IicnostL lIoomi U jed nom j,@oino,rn :Ilijelllikoris,ti hollograbk~ nacela,? (Autor prt;!(rtalo i2: orlginalriog crtez<'l tI cl~rikL.i B@i1Ilne1Ul (i" Bif",U~lI1IiI, ,obj,ilVljelilOg U c:.:Jsopis,Ll American JOUffia; a.f Clinicai HypnQsis)-

ze]en.Qg komj<ls:a. (Mo je trrjedan jedini put da se kornjM pojavlo na Jungovom pmzoru), Otvorioj,e pmzm i pustio kornjasada 1J1di u sobu dok je: izla._gilO svoje tumacenje sn:8j .. , :le.na je bila toliko zaprepOlStM3. da [e ublszlla svoju pretjeranu racionalnost i od tog se trenutka njezin odgcvor ita t:era:plju pobolijbo',

[ung je ti"iekom svojeg psiheterapeutskog reda naisao na rn nogo takvib. .srnislenih podudarnostl, i prtmijetio je da Ih gOVOIllQ uvijek prate razdoblja lntenzivnih osJetaj.a I preobrezbe: fundamentalne promjene u llvjereEljima,. iznenadnt i novi uvldl, smru; rodenja, pa cfJJk.i promjene zanlmanja. Primijetio je takcder tendenciju da podudarnosti dosdu vrhunac netom prije no' SliO" u pa,djentoYoj svijestl lskrsne nova. spoznaja Hi u.vid., Kada SUDj egov:e ideje postale ~imko poznate, i drugi terapeuti p:oceH su ]Z\1estayati '0 vlastkim iskustvima sa -sinkronicitetom,

Na prlrnier, psfhlja~aI liz Z"UriCJ1.a, Gilir[ Alfred Meier" dugogcdljnj!

Ju",gO'v suradnik, gevorl Q sinkrnnicitetu koji se protezao kroz mnogo godina, Amerlkanka koja je patila. od teske depresije doputovala je hl

izWoc:hu.ng:a u Klnikako bi je Meie:rmog<li!l iIj~cit.i.,.BHaje' kirurg, idvadeset je godtna Il.od:ila mislonsrskn b(f~nicu u ~'uchang-;n .. ..A:ngaiirala se I u kllltu:r.:i.te je'pestala struc-nj,1lk za k.in,e,sku fi]ozQfij'!l .. ·T#eko~ tel;"alpijl(!: isprieaia je Mele~~: -0 SIIU u koJ e,_m·J¢: 1I.idjeb,· h.~'!Il.iGu s unistepUn jednim 0,([ krlla, Buduc~ de: Joe nje:lhlJ.··.identit-et bi_o'to'Uko jspr,eplete:ri'~ bolnicom, Mei,er jeosjecao dajoj njez!n san p,oru,.cuje d.r,guhi ;americki-.identite.t:, i da je to uzrok. nje:?ine- depresij,e, P,rije no $~o'je' otis!!!" zamollo ju j_e: da izradi detaljan crwz srusene bnlnice.

Neito,Hko .godjna: kasnrle Iapanci tiU napali Kmu i bornbardirali bolni~ ell u Whc"ban,gu, Zen:a j e Me1en.u poslala .. primjerak . cas opis a ''£'ifo u kojern se preko .dvije stranice prostirala' fotogtafij<i:,"~j ~lomlc;[m urifsten.,e bolnice id\e-nlici1.iJiCrteZll kojii je bHa narrtala prlje, devet godlna .. Sil:nboUcna ] izraziro .osobna poruka, [z njezinog sna nekako [e izdla [·:iva.n g-nlinica njez.:ine psi.he ipretocila seu fiz:icku .stvarnost.~

S ohz:irom na 5,na~,nu dOjiillljjvoot takvih .. sinkronlclteta, Iung je bin uvjeren .da to n.istu sluLajine poja:.V€ n~go da su U b:iU povezani-s pslholoskim proc~sim.a,poiedinaca koji ih.·dotivljavaJu. Buducl da ojj(; megae z3!misliui nil; koj:f bi naci.n pojava iz dubine Ijudske psih(!_.mogJa.pr-ouirtJkov-au doga.daj lli n i 2'~ dog';ldaJ<l u fizi,ckom .svijetu - barem me' u ·Jld.as,i,c.Hom smislu ~ pretpcstavio je da t):! mota postc:'jati neko novo nacelo, nacdo i'ir:J4~UDCne pcveeancsti, dotad nepoznato znanosti.

Kada je J l-U1g prvi puta b,tupki. 5 to-m ·id.ej 0111, veClm.fi.z:ic;i:ra 0 ije je uzela zaozbHjno (iako je jedan .Istaknuti fizicar'{,og vremena, 'Wolfgang, Pauli, srnatrao da jedovoljno ,\'Uzna da -on bude koautor ¥ungave- knjige na tu temu pod naslovom 11:ur If! ~'€rp'retaU(m .. and Nt:!ture oj die Ps,yche. [Inte'fpt.'etac:ija i I'fif(}da.·psihe]).M€duthm, sada kada j;e dokazanopostojanje nelokalnih veza, neki su fizicari ponevno uzeli u razmatranje [ungoVl,ll zarnisao." .fizicar Paul D~vies'·rI!aYQd]; ~l;i_ neJo.lm1;ni kw.D1tni ue.ind zaista su oblik slnkroruciteta. u smislu da uspostavljaju vezu >- tocnije suodnos = .izmedudogada] a za k9fe -j e bile kakav oblik uzrocne povezanosti zabranjen, »~~

jog. jedan fizicar lmji je .slnkronlcitet shvacao ozhHjuo bin je David.

R Peat, Peat vjeruje.'d:ajmJ!gQvs:ka vrsblsi:nlG'onic:iteta He same &a je stvarna, nego nndli dokase za postO,lal1je hnplid.toog: reda .. Ka/CfMo smo Y:i.djeH •. prema Bohmn [e pr~vidn:a 'OdVQjep.OB.t.$:v,ijesti-:!.'ma:t,erije il.uzija., konstnjlk(,~ji.l.'kQ;a.sepoJavljuje tek nakon 'sto,se ob'oje'. - ] -"viyest' i materija .

HO LOG AA F'SKI SVE MIIR

.i!K~H) ~r(J je spomemltO; nelilk~lnl ~~md ne lla.5'taju uslijed uzrott'lo'"p(l!rlj,~ditnl! "~ze. t~ so

stoga l1e1l:zl:'(i·tnl.. '

HIOLOGRAF$I<M MIODEL I PSHlIOLOGIJA

- odvlijutll;!ksp]icitni svijet.predmeta i sekvencljalnog vremena Uknliko De pO,S,lOj[ podJcl.:a i;anedlil. Ulna i tvari u impllcitnorn - tlu iz ko,eg ruCtl. sve stv:ad- tada ]iIj e neobicno oc'ekivati dia stvamost j os moze bitii pl'OO3nma bagovima OV~ duboke povezivostl. Peat vjeruje da su sinkroniciteti stogaegreske» u strukturl stvarnosti, trenutacne raspukllne koje nam omogUCtijiu da nakratko ugledamo beskrajan I unitaran poredak koji tvori temelj citave prirode,

Drugirr'l-rljecima" Peat smatra cia $mkroni.GitEt:i, lznose na vidjelo odsutncst po~jele lzmedu lizickog svijeta l nase unutarnie psiho]o§k!e stvarno.sti,Stoga relativnc oskudan bra; sinkrenih lskustava u naSi.m iivotim:a ub:zuje ne samo.na mjeru do koje. smo se odv'ojini. od generalnogpolja sVIjesti, negrO i .ns stup:a~; do kojeg smo 51;! herrnetickl zatvorili prerna beskonacnorn i blistavom potencijalu dubllfh poredaka Ulna, i stvarnosti. Prema Peatu, kada dozivim,o sinkronlcltet, {lRO ~trO u stvari doi:ivl;ava~ roo jest djuds,kj UJl1 koyt. na trenutak'dieluje u svom istinskom poretku i. protese se na cjelokupno drustvo i prirodu, betHel se kroz sve vece j vece i.s,1~nC~nost:i, doseZuci onkra] ]zvora uma i materije, sve dJ,o santog stvil:ral<lstva"J~:26'

TOr jll;! /!.13ip:mjuluCa ]deja .. PrakUeki sve nase zdravorazumske predrasude o svijetu zasnovane $U. nil. postavci da su s.ubjeld:ivna. i objeknvna stvarnost odvojene u punom srnlshi te ri]ecl; Zbog toga nam se smkronicitet cini tollko zakucas:t i neo'bjasnji.v; Med1i:itinil. ukollko u konarnici ne postoj! podjela izm,edufiz.:ic!kog svijeta i psiholoskih procesa u nama, tada mcramo biti spremni prornijen lti i vise od naseg zdrasorazurnskog shva:canj a sviIjesti, jer i.m:pJikacijJ; su xapanjujuCe.

lLi!dna- ad impIik.ac:ija: je da objektima.stvamest nallkuje snu vise nego sto smo misUU. Na pmnjer, zamislite da sanjate kako sj1edite za stolom na vecerl .8;.1, sV'ojl]ffi'sefo,m i. njegovom iet'l.orn. Kao ~t.o lz.iskustva znate, s\ri raz:lU:,iH. rekviziti 11.11. SllU- stol, stolice, tanjurl, posudlce za sol j papa,r - izgiedaju:ka.Q zasebni predmetf, ZatHis1:ite takoder da u san dozivite slnkronlcltet: mozda vam j~ posluzeno jelo kO,le posebno ne vollte, a kada pilate konobara SID je to, on yam odgovor! da j~ lme tog jela V;,lS Sef. Sh.vacajuci da 10 sto ne voHt1e to jelo izdaje vaSe prave osJ~aje' prema vasern sefu, postane vam neugodnol pitate se kako se jedan aspekt naseg «unutrasnjeg» ja uspio pretocitl U «'V8:TIjsku»' stvarncst sna, S]icl!1[) tome, uvldate da je prividna odvojenost rozlicmh predmeta u snu takoder same U'IJ';djia" [er sve je proizveo du.blji; fundementalni fed -oep:relk:.inuta, c»elina vaseg 'v],asdtog nesvjesnog uma,

80

Akn ne IXI'StOji podjela izmedu mentalnlh Hlzickih svjetova, ta ista sV"ojs]va vdjede I za -objektivnu stvarnost, Prema Peetu, to ne znaci da J~ materijalnl svernir iluzija; jer i il:npHdtno i ekspltcitno igraju·svoju u~ogu u krelranju stvarnostl .. To ne zn:aci ni da je. individua]no.s:lt jzgllbljena - nije iz:gU.b]je.na nIsta v~se ad slike ruze kada se jednemsnimi I1a komad holografskog film a .. To [ednostavno.znaci da smo ponovno poput vrtlogot u rijed, je.dimtv'e:ni,. an ne(H.~v,ojivi od.toka prirode, Iii; kako je Peat to s-rocio: »[astvo iiivi I da:lj~, ali kao jedan via suptHnijeg kretania kaje uklljiucllje poredak ejeline s¥.ij,esti .. »2~

I tako smo naprsvili punt hug • od. otlaica da 's,vijest _::tiildrZi. cjeloku-

- . .

pnu obJe.lO:ivnu stvarnotil:- dj.e[upov.iJest· bi.o'loskag zi.vota 11<1 planetu,

sve :svjetske·reHgJle hnitol,ogije .• 'te dmamlku l(ako' krvnih stanica takn i zvijezda - do otkrlca da materijalnf svemir u sv,ojoj OSrlO'V! sad.di najskrovttjjeproeese $vije~1i. Ta'kva joe priroda dUOQke, povezanostt :i:zmedu svih stvari j holografskog svernira, U Scljed.ec-em poglavlju istra:Zit cerna kako ta povezancs], kao idrugl aspektihologeafske i~eje, UJt;j,etu na nas sa:dasnj'i pogled na Zidra.v1jre.

4

1edVi(i cd til a.U ftojim:'1,rn m fro' zfu!lth7a' ,Alf jP.QK rufl croci tl! jm dtJbr,r,f~ ,cas"

W bisfiri'ti .1 ja{''afi ;tv;o)~ knf .,. ,

v

S- ,ez~es~tjed~og'~~,~l~ja~u ~Qjl~g o~mo _zy:,ti .F~ank diJ,_agnostiejI,~n j~n _ 'I!r'ehkQJ ~cJnii slu~~Jev:EI Bmrtonosan oblrk raka na grIll, te rna JC reeeno da tma mallj~ ad'fln peste izgleda zaprez:i'vljaVSinj.e'., Njegov:r tei-lIm. pala jie S;;I! 's'ezdese:t ]1;;11 oetrd,eset I PI~1t lillogroma. Bio je .krajoje slab, jedva [e llspijevao progutaiti vIDasHtu slinu,. i Imaoje pol,dkoca 5 ,disanjtem. StoY~iej,nJegovi. lij ,c.nici rup~tlivIjilli SU tfi~ba li p lI!ol'Ce' p(ia:lvrCi ndijaa, ,djsikloj WupiJ'i! jer bile je posve izvj~~n.o da hi radij<JI.Gij01J samo .pcYMs~Ja ujegov,o ~onakG tesk(l' s:tanje bez da mill b1tllo povee:il iZ,gIi.ede· za preZivlj;~,-

. I' k s dll: W',I," 11_- • t ..

vanl'e,. pa. SJ1-Qmc~.D .[t;:n::nuu s .er,apIJom ..

Tad:a [e, na. Fr.onkovl1 v~nku 5.reCu~.z@ sudje[ovanje IU praeesu njegow lijiete:nja zam,oijen ,dr. 0.-, Cad Simonton" r,<1idiQonkolog ,i d:ireldo.r·Savjetod<l,vIl!Q-istrazivaCkog centraza rak (Cancer Counseling and Researrn Cen~er') u DaJLa:;;'l1, Te'Xa:5" SLmonlon je sug,eri.ra{) da bisam Prank 11lCgOOI ull~je(;atj na tijek-svo;11l bo1esU i PQU1CiO g·n brolntm t,£:hnibma Opusltiiuja i imagiioa:ci.je (op, p.- e.l1:g, imtig;e,r]" t~'hntque:r. tJi 'upotrebl [e i, israzetebnike 'vi:ma1imdje») Iwjejf: rasvio sa svojan kolegsma. Otada je frank trt pula dnevno radijaciJt:'I. l."D'ju je primae vizu~J]izi~-ao ,~<IIO .milijune male, tMlJad] ~ne:r.gi}e koJa bcOim,lbardri:r~ :njegnl;'(!!' stantce, Osim ~ogaiv[zua:Hzu-,o,o je da su ;nje,~I)Y'e S'taniice raka ~la.bije i ibl!Jnjeruje ed njegovih obiJE:nih stanlca, j, stQg3' nesposcbne poprnvJt:i .stein lrojiu 5U pLetr:pj~rue. Potom j e vizuallzi-

81

82·

ran bijele krvne stanice svoga tiijel:a.. yoj nike im.1ill~.oJoSk.og sustava .• kl3Ji<,o' ulOlze I gm"flil~ju se nad m[~vim] umiructm stanicama raka, om:.o.seci ill do nj~g{Nih [etra I ilrubrega·kako bi th se i~a,c:Uo iz tijela,

Re~U]]tati oSlU hili dxam~titnrn i dalra~o su l1!~.dma;i.j,li eno sVO'.s~ uoblcaje1l.9 dogada u takv-im ··sllJca,j~vima. lada se padjet~ti Iijeb~' iskljuCiva rad#acijom. Itadijacijski tretmani biIi 811 d!jelotvom.i kao da je neka m-

Ii' . ._' I' k ,I.' • • '1 __ ". lh . "..

ro J<I U pr~aOJlll. ~raf!mJe tmao gl]/tO"vo l:'!l!M_£\:VI . nusp!JP~'lfa - ostecenJ&

kO\~e: i i!l1'u:l::nwca - koj e up.rn vUu .praee ~d.ij ii!ciJslrol Hj'I;!;eenje, 'Ytatio J e s:vojtl izglJlbljemt te.i"inu m snagu, i u svega dvamjeseca nesblli su svi .zl1IakQvi raka, SinlontDD smatra da je 7 ..... 1:1-:mk©IV izv·<J.medan oporavsk wve.Uke zasluia..n' njeg'o'lf dnevni fdJm v i:zuaUzlIIcij skih vje~;bt

U istrl)\:iiv~mju, kaJe je lfsl!jedilo Simg'nton 'i mjego,v~ kote,g~ pO!.liCili su tehnlkama im<l;g.lnadje sto pedeset ~ devet fa;dj~nrataobQljelib od H.lb. sa :fuoje se drzalc da $U medidnski:nei:zJjJecivi. Ocek:iv;m.,l duljma: i'ivow. lakvug bolesnlka d.V1\naeSl je mjeseci, ,Ge'tiri gOl1:ine kasmje, sozd.eset itft padj en'la i ,dalj1e .su bE!.!. Zi va., pr~ ,emu, k'O(i !.'!jJ:h, ,Eetrna~5t ntsu b.rnm~ UJQtlji.ri nikakvi znakuvi bal.,e:::u. Kod d'!O';3:nae..,s,toro pacije:nata, :riik j~ bto u povlaeenju, a ked sedanmaesteru stabi.lall.P'rolSjecno vriijel11c p:I:,e.iiv)javanj"a cijele skllpine btlo j e 24, 4 .mj6J.!;~ca" preko diva puta :"tige od dri;avIl6g prosjeka.

Stmon'~Ofl je o(haci'a pr,ov(;,!G' brojnaslii::nih iSt['1I1j\l'~1nJ:Q. ad koj~h SII!l SV<li daJ~ pozitivne il'lc7.,ultate. Usprkos takvtm obec:a,~jutirtl. nalazl tilfl"",; njegQV serad ;IOS' LIt""; ek s tn~tra kontroveraalm, Na primjer~, 1aiHcal·.i prndbOlicU'jlii da pojedi.nd. ~koj~ sudjeluju u Simontonovi:m· tsbaiivanj:ima. n~su Kprosjetni» p~C'ijel1tL i!vblQgi. ed njih su trdiU Simonto11~ cia. im 'oh;al'l,ni svrhu ucenja njegoNih tehmka, ~, to p0k.3:zuj'~· clTll vee fIllaJU iZI.l'Z,elnJi]i bomber! duh. Pa ipak; mnogt :zn:i.!lnslt\i'~nici Sirn.o:nt,O!now fe'Lul.l:a,{e ,dde d:ovoljno' uvjertjivin"lOi. da podupru nj.:govra.d. a sam je Simcnron osnovao Ge'n:tar za~·~lt S~monton (Si.mo,nron C~nc~r' Oent~r). uspj(i!$!I1IU WiitanlDv!'l,1,,~dstr,liI· iiva.n~ e i Uj'~,e!['lie raka u kaHtir,m\jskom Padfic PalisadI?SU •. pOSyeeefiU pOllca:v~fiju l'a:cijen<ll.tako;i S€l bore g; :rarzlii:i~im bolestima tehnikama vi.. :ual:iZ";iu:;:i~;e.i.erapentska pdmjena fmagiil'lacijc (olp.p:rev" ~ sl~ar:anja 5Uka.odnosno mi!lj'fulja 'U prododibama:" p~dola"anja.) :poie1a je pl'ij€niti i pOWI1"'nOSL javl1'Mti::i'l:cdavnopoo,vedella ank.et~ Qtkrilaje' da [e ltilla;g~na,cij a &t~rU ,naj 6~iCe k(lrjjst~en 0 h~iik :ahe:ntati:,.rnog ]ij'fice:nja' raka.,:1.

Kake obja.miH da slika stvorena u umu mu~e irnati u~lnak na nes't'j) tako,~tr.3!snQ i tudzlj,@~i\'lD kae silo, je-Itak.~ N~ tT'eba.ll~ c-udi'ti di\ ibolograf-

]_ .,. z.; l!.. - ..". • ,C, P 'Ii.. 1 ., .. J'

&!\.a liConJ'1l, ,*,(l,~'a mo~ .oiiJa.8rnt~ ~ O'll\lJ ~e-ncmel1. 8~jl-li) {D;Gl~nJ3 eanne;

Achterbc~rg! voditeijill::<Il istr,ailvanja i rehabilitacijskcznario~ti U Cenbu. za ldl'av_stvenu 2l:'1anosl (Health. Bdenc'c Center) Sveue:iliit.a Texas

lA IPj EVA MI IrlOLO.G;~FSKOT1J EI,O

83

u Dallasu, Texae, it z.nal1stve.nka koja je pomogla u razvijanju tehnika imag;i:nacij e koje koristi Simonton" smatra da je ki.juc u holografskoi 511'0.sobnosti mozg<il da stvsra sh1\:.e,.

KalO ,stcn;mo vidjell, sva suo iskustva u konacni,d same neUl'ofiz:ioloSki procesl koji se .odvijaju ILl mozgu Prerna holografskom modelu, razlcg zbeg cega neke stvari •. na pri.mje~r osjec;SJje, doiivljavam.ol. kao Urlutriils~ nje stvernosti, a druge, na p:rimjer piev ptica ili ~avez pasa, .k:ao vanjske stvarnosti, lezi u tome sto ih mozak, kada stvara unutarn]! hologram koji dozivljavarno kso stvamost, Stnj~St3 enamo. M~d:U!tim, kala sto srno takoder vtdjeH, mozak ne .moZe uvij,ek. f'aiZlikov;a:U i~-me,dn ono',ga sto j e «vanjsko» i onega za no. misH da [e «vanjsko», i stog:a.ljudi s amputira[11111 udovima ponekad imaju osjete u njlma Drugim ri,j~lc'i:f!J.1a, u mozgu kojl funkctonira ho~ografski. npameena ,slik.a odredene stvari moze tmatl prakt]~ki. [ednako sna.'zau·utjiecaj na osjete kao i sama stvar,

Mozej. osnn togB\. imat] sna~~ll1 uCliiak na fiziololg]ju tijela, sto jeiskustvo koje je it piFve ruke d.otivio svatko tko je ikad osJeHo kako rnu je srce jaee zakucalo n<l:kordto je pomislio na yol}oenuo15ohu .. Ili svarko tko je ikad osjetio kako mu se dlanovf znoje nakon .S:to se prlsjetio nekog IiU;~('1,McnQzastI'asujlUceg isknstva. Cinjenica da tije:k) ne .moioe uvljek razlueiti izmedu zami.sljellog j stv,amog, doiivl1jaja miozda na 'p'Tvi pogled i.~glled'al neobienom, medutim kadauzmerno U· obzlr hoIQgrafski model - model prema. kojem se s.va ]skustva~ bflo stvarna ili z:amiSljel.1a, svode na ish zaj1ednic.k:i jezik holograf:ski uredenlh valnih obrazaca - situadj:a postaje mnogo jasnija", Hi, rijeci.ma Achterbergove: ~d<ad<l!. s e sHu prornat:rajt:l, naJl:olognfg,ki nocin, njihov je svemoguc:i utj:ecaj na fizi.lk.e Iunkcije :sa~o .1.ogfcM pos]jedica. SUb" ponasanie j. popratne fizio]o5kie poja:V'e: ujedinjerd su aspeku jednog te istog: fenomena,».'

Bchm je prl :opisivanju. istoga u.po:~:djehi.o id.eju im.plici.tnog reda, dublje: i nelokalne razjne ptostoj:a:l1ja: «Svaka akdj'a rada se iz namjere u irnpllcitnom redu, Vee sama lmaginadja predstavljastvaranje (:Ib]lka; ona vee ipo:sjeduJe namjeru i zametke svfh knraka potrebnih da g:a se stvorl. Takoder, utje'ce na tijeJ.o i drugo, take da kada se stvaranje odvija nata] m!l(in, od suptilnijih razina lmpliclmog reds, pt,ola.zi kroz njih sve dok se ne manifestira u eksplicltnom.s" Drugim :rijec]ma, n impUc:itrrom redu, kao i u samom mozgu, tmagmaeiia i stvarnost u blti 811 nerazluciv], i stoga nas ne trebaiznenadltl.cinjenica da sa slike 111 umu 11 komJlcnic:i. mogu ma:!1.~festinJi,lli kao stvamosti u :fi:zick:om tijelu.,

Ac'h.terbergj,e otkrila da fiziQ~(lski ucind dobiveni uz pomoc imaglnaclje ne ssmo da S'U snasni, nega roogu bitt i krajnje spediie:ni. Na

HOjLOGRAPSK[ .SVE~IIR

prim] er.termin bijda k!'Vna: stanica, U stvari.obuhvaca llJI.I10g0 razl.iC.iUJl vrsta starrica. Achterberg j e u jednom r:stm~iwnj u odluc,ila 'orbld mogu H uvjczbani pojedind povecati broj samo'j~dne pcsebne vrste bijdih krvnH15t~utl.h;:a U svejem tijelu.l) tu je,~nrrhu poucila skuplnn studenata kako cia zamisle stanicu posnatu-pod imenom m:utrofi]~ Jedn~,:g od sastavnih dij eleva bij·eUh krvnihstanica, Drugu skupmu poticil:a j;e' ~ko cia zamisle (op, pre,,: - m tmaglniraju) T -stanice, spedj;a]]ziral~\l v rstu bJ:j elih krvnID stanica, Nat kraju istrazi'Va:nja skupina Kola je naudla predocavanje neutrofila imalaje zIJac'!'jan 'por.ast broja ne:utro·fiIa.·a]] .ne i prnmjeniI broja T-stahica. Skupina nanc:ena da predocav<\l 'f:-sta,nice imala je znacajan pmast h:roja t:e vrste stanica, :tned:utim brQj neutrofila u 'njihovim tijelima ostao je jednak.'

Achterberg' o:bj'dnjava da je i vjercvauje takoder od presudne vaz]loot] za Zid:r8:vlj,~ osebe. I:sdce cia praikti.cki, $v'a:tk,o rko j e imao k:o.ntakt s medicinom zaa za harem jednu ,prien 0' padjentu koj1 je poslan kuc:i da urnre, ali je, zato stoJe «vjerovao» 11 dh:uk.c,ijj. tshod dogi:ulaj:i3l, zapanjio sVQje iije~itike 'potpunim oporavkom.U ["'Vojoj fasclnantno] k~jizi [mag .ery in. HlN.Ung (limagina'cija i Hj etenj-e), opisujle nekcliko vlastitih SIl5H~:ta 8' takvim slucajevima. U led-nom .slucaju una je u bolnrcu primljena komat{1lzn~ paralisirana, tie Joj je: dij:afgn.(lsticmul. 'v,elikl 'tum 01," n a: moz,gu. Operirana je kako bi se nJezjn tumonlikloniQ, nat koliko god' [e tomoguG,e sr.gurall nacin, no :buduci da su smatrali da.je blizu sm.rti,.-p.iUstena ja kUlICl bez dla je primila'blio .mdjjaciju bil.o'lGernot.enlpiju,.

Umjesto daodmah umre, zl,;lna je svakim danorn sve vise jai;da .. BudiUCl cia. je Achterberg. bila-njezln biofeedb~ck terapeut moglaje pratltt ienin napredak, i ~~on 8fe'Sfia.es-t mjeseci pacij@~n.th:a: vise):nije'pokaz.ivala nikakve.znakcwe r.aka.Za,sto? Iako je bila int-eUge:o;tna.'U:5vjetovnom smisl,~ lljezina;. izobrazba bila je.skromna te nije poznavala znac,enje djeci tumor .~. ni-smrtnu presudu KojU. nosl sa sobom, Zato nije vj~rovala da ce: urnrijetl, te je svcfrakpohijedUa:istom s]gurnoscu.i 'odtlucn,ps.cu kojima je obicavala 'pobijediti sVllkio drugn obo1jenje u svom ijvmu, kaie Achtenberg, Kama. ju j e Acntenbelrg pO$I.j1e.d:l'!j·j ,put vid-jda, z.en~ vise niJe pokazivala mkakve znakove parahze, odbacila je sV'()j!e p'0tpor~je2a noge j, stap~'te je bkllekoHko puta bila na rlesu .. 6

&[Her'b'~rg svoju teoeilu potkrj epJjuje cinj,enj com da mnegi mentalno retardirani 1 ernocionalno poremeeem pojei,rund,. kojl nisu u sta:n;;u shvatiti smrtnupresndu k~1~ drustvo veZie 2:111. n.k;u}edno- i.maju 1. bitno niiu stofu raka, U 'Iexssu je tij,ekom ce.tY,erogodisnjeg- ra[.doblja u te iJYije sknpine rak blo uzrokom kod sve:g'a,celiri peste smrtnih s,tuCajltva.. dokj,e drUrv»i

lA IPJ'IEVAMI HOLOGiRAFSKO ·TUEl.O

85~

prosjek Iznoslo petuaest do osamnaest peste, Zanhnljivo je cia. 111 te dviJe skupine 0,0, i 925. do 197:8. godlne, nije zabilje:&m nijedan sIuca; leukemiJe, I istrazivanjia ziJldjele'Sjedinjene A:m.eritl~.e DrZ<l.V'e dala S11 .slic[lIe rezultace, kao i za drugs zemll e, l.J1ldjucujuci Englesku, Greim 1. Rnmunjskn. J

Zbog tlh kae i drugih otkrib. Achterberg' smatra da. bolesna osoba, cak iako Ima obftnu preh}~du.,m(}ra anga~ti sto j'e. vise moguce «rneddanlh holograms» zd.ravlJa - U obliku vjeJ"ovanja, slika blagostanj tl i harmonije, te slika akttviranja odreden:ih imnnoloski.h f;unk,dja, Uvjerena [e, takoder, da "rnOI'atl1,Q odbacitl SV:l vjemvanja i slike koie ima]u negativne posljedlce po nase 11.~raY1De:. i. s:hva'titi da .nasi tjelesni hologrami ntsu sarno s]ike. Oni sadrze svu sHu :razIicitih vrsta iFnfmmadjs:. ukljiUc!"~uc:[ intelektualne stavoveI tu.unacenja, kako svjesne takoi nesvjesne predrasude, strahove, nade, br.ige i tako dalje.

Preporuka Ac:hterberg:oye da se rijciiimo negattvnth slika zaista je na mjestu budu6 cia posfoje dokaz! 00 tome cia imaglnacl]a mozepronzrociti bolesti jednako kao sto ih mozl'! I -izUjeCJti. U svojoj knjl-zi Love:, .. Me~ didne, (Hul Mimdes (Ljub:ov. medicine i cuda) Bernie Siegel spominJe da se lesto susrece sa sIuc:ajevima u kojima :se cirti da mentalne slib .ko:jj.ma pac.njenh opisuju sebe i. svo]e Z±vote doprinose nastanku njit1ov:i.h boI~sti. Medu takveprimjere ·1.!'bl~aJa se i pacijentica nad koiom se trebala izvrs~ti mastektomija, a koja mu [e rellcla."da, «mora skinuti teret s grudi», pacijent s muhiplltn mijelomnm u kraljeemki (op, prev; - mljelom je rak ko.S.tane srzi) rekan mu je da sn g:a ,«oduvIjek drzali. besklcmenjakoms: covje'k s karcinomom idri»e.Ja kojega je otac u dj,etinj:st'vu kdoj:avao stalnim stiskanjem vrata g,ovoreCi. n1U «zaSu.ti!)-I,

Ponekad joe povezanost [zmeau sli'kc··[ bolesti tohko upadljiva .da [e tesko dokuciti :zaStc uije oCigledna i os,obi. na kioju se odnosi, Na primjer; takav je s.~ucaj :ps:ihott:lrapeuta. koji je, nakon ito mu je hitnom operacl[om odstranjeno ne"ko]ik"o desetaka centlmerara odnmrlog crijeva, Siegelu rekao: «Dra-go.mi je da ste vi. mo] kirurg. Malo sam prelspitao sarnoga sebe. Nisam se mogao nosit! sa. svim sranjem ko}e mi je nadolezilc, ni probavitl sva govna U SV01n tiiV(l,tu.».a, Takvl slucajevi Siegela SIl uvieriJli da gotovo sve - bolestl - barem u ·nclmj mj:eri- nastsju u umu, medutim ne srnatra da su zbog toga psihosomatske ill nestvarne, Rattije· c·e reci. da su $mn~hz'naiaine, s·to je izrax.izveden iz grlke riject «SQUlID)~ sto znac.i 'tijelo~ a. izr.az je skovac Bohm kakn bit ho1je optsao taJ odnos, Cinjel1ka da bium rnogao biti izvor svih bolesti ne uzotlmirtl!je Siegela, On to radije promatra kao znak ogromne nade: ukoliko ,eovjek. ima"moe srvoritt belest, tada Ima i rnoe stvorltl .zdravlje.

85

HOLOGItAFSKr SVEM!IR

Ve~a! izrnedu slUre ] bolestt toliko je snaZna·daSle tehnika imaginaeje m.oze upotr:ijebiti. c<lk i za pred.vidanja padjentONih i'l.gleda.za,p!eiiv.lja'vanje. UjoS. jednom Ffe.kteh'l.lcJkoltl,poku::m Simonton; nj1egpva sup-ruga, psihologm]a Stephanie Matthews,~Sim,nn:tonj, Achterberg. f p~iho!,og. G" Frank Lawlis proveli su m~ krvnifl. testo,v,a kodsto ;d_cv:atl!es:et: I sest pacijenata s .uznapredovanim rakosu. POitom su pacijentepo dvrgU j ednako opsE!znom nizu p,sib:o]oski.h, ttlStova,,'uklj UCuj'l1ci vjdb;~ u kojima su pacijenti zamoljent.da nacrta:ju sami sebe, avoje rakove, svoje I:ijeceDtje;i sv;oje irnunoloske sustave, Krvni testovi daU su odredene podatke 0 zdravstvencm stall1.ju padJenata, rnedutim nisa pruzm nikakva zna:cajnija. ,ot-

'k .. N" 1-~ . - "lL 'I' l:.1.a_ ~.' . "'11..],'

.nCii:. I '. O,.l'\~Z'U tau pSHI,{}~OMtu.i testova, a po,slell)[C!n:rteza, ut~l su :prave

enciklopedije podataka (I njjnovorp zdravstvenom stanju.jednostavnom analizom .crtd:a_ pacijenata Achterberg je kasnije po~tigla 95'-poototnu tocnost u pr~dvidanJu.tko-ce lunrfjeti unutar neikdJHw mjesaci, a tko ce pobfje.d~tl s'Vo~u bolest 1- uci 11 re:.misiju:~

Mentalne, kosaJl'kaske utakmiice

Kollko god nevjerojatni bili-podacl do kojin ~1Hl doiB gore spomenuti znanstvenici, to. je tek vrh ledene sante kada govorimo ~ k:ontroU holo'grafskog uma- nad fizickim tijleLQm. Osim to·ga; ,pr~ktic_na .prirnjena te kontrole nije. strogo",og.tanicena'na zdravstvene probleme, Brojne stud:ije

,. .

pro'l]ed~ne. d.iIjem sv.ajeta: pokazale su da imaginadja ima .ogroman uCf-

nak j na fizi(;l~@ j spoetske performance,

Pslholog Shlomo ,Br,etl1itz SOl!: Hebrejskog ,gveuQ1iita 'lot [eruzalemu u nedavnom je pokusu na]otio nekolid.nl skuplna iz~els.k:ih vojnika da ~r,e cetrdeset kflemetara, Medutim. svako] skupirtf dao.je ,taziiCite infor macije, Nekima j e omogncto da vide znako·ve· za 1Jdaljeno~t,. dok dru,ghua nije dao ntkakv:e naznake 0 tome kohkc S1!l poopJe8l'!!:cUi., Na kraju

, - .

istra.±ivanj;). Br'eznitz je otkrio da su razine stresnth hormona.u hv] vOJ'_

nika u'vijek odrdav-aEe njlhove )im;J(,jel~e. it ne stearns udaljenost! klOjle su , proiiU'-w Drugtm rije,c%m.al ~fl·hova. tjjel~l tlis;r, odgoiVl'lnilu na .s.tv~rno.st, ncgo n.a ono sto .$ U zama.~a:ti' kao, stv,r;m1(J.st,

Prema dr, Charlesu A. Garfieldu, hfvsem istraZxyacu, u D_rZJ;iv.noj' uprav 1 Z:iI. aeronaunku i svemir (National Aeronautles and Space Administratlon - NASA) i'.sad:a~njem predsjedniku InstiUUa zaperformansne znanosti [Performance Scien.c:es- JnstH:ute) u Berkcl,ey~ll n, KaUfomij i, ~ovje'ti S:Ul prcveliopsesna istraiivaqJa 0 oduosu izmedu 'fmagmadj'~ i 1iZ:i,6klh

JA PJEVAM HOLOGRAfSKO TIJElO

87

performanci. U jedno] je studi]! falanga sovjetskih spcdas,a svjeitsk<f~ lIdase podiJe11jena 1.1, celio sknpine: Prva je sk~.pi:l1a sec posto svejeg vremena za trening proveia trenirajud, Druga jesedamdeset i pet posto vremena provela t.rehh·ajuli; a dvsdeset i pet poseo vremens vlzl],aliziraju.Ci. ibocno odredene pokrete ipos.Ugnuea k9ja su ieljeli postiet u Syojoj sportskoj: ·dhdplini. Trees. je skJupina pedeset posto vrernena provela trenlraj uti,a pedeset posto vizualizirejucl, dok j e letvrta.· pro,ve]a dvadeset i pe'~ posto trenlrajl!lCi.iJ! sedamdesat i 'pet:po!5to vizu.aHzhajuci. Nevjierojlatno Je da je na Zlmskirn Igtarna U Lake Placidu, New York, n:ajvee:i n,apr,edak u performancama pokasala cetvrta sku,p~na,a sHj,;;:dile su je skuplne, redo.slijiedom· ~ bro] tri, dva, pa j edan, L!

Garfie·ld. kOJi. je u 'mzgovon:t sa sporti!l8ima i stru.cnj.acirn(l! za sport iz cije&og sv.ij,eta pr:oveo stotine sati, ka~e da su S(l!Vjleti u mnoge svo]e spor tske prognnne lnkorporhali sofisticirane tehnike imaginaclji~] te da smatraju da su mentalne slike gla:sruld 1,.1. procesu stvaranja neuromuskuhttoih impulsa., Garfield. vjerute cia frnaginacija djeluje zato stu se pokrd holografskii snima u mozg,u. U svojoj knjizi .Peak PerfGrrl1~tlrice~ M.e'Hla i Training Tec:hni:l'1ul@'s oj the: WQrld~ ,G·reatf).st Ath.lels (Vrhunske performanse: tehni.~e men:talnog trenlnga n,ajvecin s:vjetslkfu sportali'~J navodi: «Te su slike holognlfsk~ i dj eluiu pnvenstveno na podsvjesnoj razinl. Holog(:a.iski mehanizam stva.ranJa slika OIi'i.ogu.c~liI.V~ nsm brzo rje.£,8!VEliI'D.j,r; prostornlh problema kao stasH sastavljanie s,loien.og uredaja, oSmisLjavanje plesne.koreografhe i predocavanj;e dramskih prizora u nasem nmu.»l2

Austra1s.ki pslholog A]an Rich:1i.rds·Q,n do sl[cilih je rezultata dosao s kosllrkasiri:ul. Imao]e tri skupine ko,sarkasa, te je bestirao njihovuuspjes- 110st u slobodnim bacanjima, Potom jc prvOj skupmi naloZ]o da dvadeset m:hmta dnevno provede vjdb:rjuci slobodna bacanja, drugo] .skl.1lp:i'lll rekao je da ne vjeiba, a treeoj da dvadeset mirruta dnevno vizuallzira kak,o pogadiaju savrsene koseve, Kakc Sf: moglo o6ekivo.;l,.ti,skupina koja n]}e radila uis:ta n:ije pokazala oi.kik<l:v' uapredak, Prva grupa pobol;.5ahl. je zezultac za dvadeset i (;e~iri posto, med:uUm treca skupina. se, sarno UZ pomoc :moci imagin.acije;. poho]jsaia. zazapanjujucih dvadeset i tri posto, gotov,o j.edinakiol l!(3D i skup]ua. koj<li"jie .fi.zi.lli vjd!bala. n

Lijet'(Iik Larry Dossey vjemje cia vlizuaHzacija nlJe jedino sredstvo ko]e holografskl um moze upotr~jebiti kako bi proisvee p:wmjene tl '~ijehL1.

88

hU.JlDGRAFSKI SVEM:mR.·

Isto se 1I100.e· posHa ~ jednostavnirn. prepoznavanjem cjlelovitosti cs-vih stvari, KaostoDossey zamjecuje,.b.olest s:rno.5kl.oni.p'(Qm.at[~d·kao nesto nama lzvanjsko . Bolest dolazi i-mana, .tapo$:j,eda i .remeti. nase ror:a:v·lie. Meoutim, ukollko su prostor i vrijeme i sve d:ru:g;e stvan u sverniru i,sthlski ned~ djiv.e'., tada ne IT10llelno' praviti n;zliku Jzm.eq:tt· zdnwlja. '] b(il]e~,

Na koji naeln tn znanje mozemo prlmijeniti u vlastitim Zlvotima?

Kada na halest prestanemo gledatl kao RB. neSio odvejeno, i . umjesto toga je ·pl'omatram.(}, kao dlio .v~6e cJeEime. kao mdj e P anasa:nj a, prehrane, sp .• w,anja., fiziCkih aktienostl i razn:ih dI:ugih odnosa sa svijetom u cjelini, ce.sto ozdravtmo, kd,e Dossey. Kako bi pctvrdlo ttl tezu silcrete nam pozornost- na istra;Zjva:nj~ u koj'e~ su lj'UIdi ·s kronitnim gia\!Qbo~jama zamolieni da vade dnevnik Jl!~~staJosti i jacine s\!ojih gIa:vobolja, .. Premda S1IJ: podael trebali ~iti prvi ·k.or<li.k njlh(l:V~ pfipreme -, za dil,~j]]je.~ijepenj~, v~cina. ispil,anik::a otkrila j@'(fu. SUo' ~ada 6.11 po~e]i voditi'dneV'ni~ fljiho'v'e gla.v,60 olje. nestal€ !!·4

Ujakjednom.JPo.kusl)l ~to ga je Dossey dtirao, druze:Il.ja. sl!!upine. djec;e epiIepbcam i chmova .njin.Q'vih ,obR~]Ji snimala su se .video-kamerom. TIjekom seansi ponekad bi dolasilo do emOdiQflJalnih lspada nakon c~ga hi cest9' uslijediHpnw.fepHeptiCki oapadL Kada sa dffied prlkezane video-snlmke i. kada su shva.UIa. odnos izmedu lib. emoctonalnlh d,oganaj.a:. :i s'ilojih napadagctovo da su bila-eslobodeaaepileptickfh ljl;8i,pada . .'15 Zasto? Vodenjem .dnevrtika i gIed'!J.;njem snimki ispitanicfsu ~voju bclest mogli vidj eti u sire-m koritekstu.svcph Z:i.v·ota.Kada se to. 'd0godi;)~G,Jest se vise ne mo,te promatrati ~~k8i.o uljlez·aasltao,·ne!gdje' d:rugdje. nego !:cOliO dio procesa z.~v.ljen'a 1<.0:;1 Sf; to!C;l10 mOlZe opfsati k..'1i.ojedn,a.n~dJe]j,iv<!,.{;jelil1a», ooJasnjav.a Dossey «Kada smo u,srcciotoce.ui na tOo. nacelo povezanosti j j~dinstvenos;t.i. a ne 11<11 podijeljenost i. izolaciju, to rezuItira.wr!a:.vJj<em..},il1

Dossey smatra da r~jet p(wjc'nt navodl .1'1.21. pog:r¢'sno . .m~.sljenjie jednako kaQ i rije-t ccst.(ca. Mi nlsrno odv-oJene i izoHnme bloloske jedinice, nego 1.1 biti dinamicni procesl k,oj'). se De daju .rasclaniti .n3. dijelo've.ni~ sta viS,e od elektrona .. Stovise~ rni smo pov.ezan.i,;·pove:z~.cisa silarna koje stvaraju i boJ/E!st l zdravlje; svjesovanjima ndeg druslv.a, sa stavovhna naSih pr.ij;],telja~ natSe obitelji l nasih Ujecn.ika" povezani sme i &111 slikama, uv] eren] ima, pa 'cak I samimr:ijelima. .kioje koristirno da bisrno raZllmjieU svifet alto sebe,

U holografskom svemiru, povezani smo! sa: SVQjim -, .tij,e]jrna" a ·na. prethodnlm stranfcaraa Vidjdi smorreke od nacina.na kojese ta povezanost oCituj,e". Medut~m, PQ~tOj.Eri d!rugi,mo~da cak i bezbre] dru.gih na(:Ina. Kao'sto 'Pribram o<Ivodi: «Ako je waki die. naSeg't~Jda zaista 0 draz

ejeline, tada moraja postojati raznovrsnl mehanizml koji to kontrollraiu. Uovom. trenutkn ni,s,ta njJe sigurno.e" S o.\\)ziroiJI] 11<1 m'tse nemanje 0 ~ovoj rr.Late;r~ij]. Urn) esto da pitamo kak() mozak nadzire holografske Uj elo, mozda je vaznije pltanje ~ kQja je ·mJera ee kontrole! Ima H ta kontrola bkva ogranLcenja. ~" ukolikn ima - kojEl.:Su to cig;rari.ieenja? Pitanja su to ,kojima. 6emo sec sada, pozaDraI,viti..

Jos jedan .medicinski fenomen kojj, narn pnd:a primamljiv pogled na komrelu umanad ti}eIom, jest placebo-efekt, Placebo Jr;l svako mediclnsko lijecenje koje nema neko odredeno djeIovao.je na tijdo, nego je dane iii da se udovol]! padj entu, iii kao kontrola u dvestrukc sUj epom pokusu, tojest ]st:r:af.iv~njiu u kojem se jedno] skUl'ini pojedinaca daje pravo Iiiecmje, a drugo] la:zno liijee,enje: Kako bi se ncinci pravog Uje6enja. mogli tocnije odrediti, u takvim pokustma ni istraiJ.vaCE nE pojedinci koie se testlra The znaju koja}e koja skupma. U tstF;izWanjima. Ujekova tao placebo ·cesto se koriste pilule sa se6erom. U istu svrhu koris.ti se ii. slanaotoptna (destilirana veda sa solju), premda placeba ne moraju uvijek biti ]~jekovt, Mnogi vjeruj'u da [e za biio kakvu mediclnska korist doblvenu ad kristala, b:akr~nih narukvica ldrugih neuadictonalnlh Hjekov:a takoder odgovoran placebo-udnak,

,Cak se i khllrgija koriisma kao placebo, Pedesetih godina p.ros[og :rtoljeca. angina pektoris, rekurentni bel u prsima [ lij(!:yoj fud uslijed sma:nje:nog dotoka krvi u .srce. obicno se iije,ci].a kinn:skfm. zahvatom, Tad", se skuplna d.omisljatUllijecoib dosjetUa napraviti pokus. Umj'f:sto da izvedu u()bica~enu: operaclju, koja je obuhvacala podvezivanje unutarnje prsne .arterije:" otvorili su paeijente I potom lh samo zaS:i.li. Pacijenti podvrgnuti ]a.zn.ojl open'ldji. ~zvijes.ti.li S-U '0 pcdjednakom olakboju kao ~ pactlenti koj:i. su prosli pravu operacljuPrava operacija je, .kako se Ispcstavilo, proizvodila same plaeebo-udnak," Fa ipak, uspjeh lame operacije uJ<;3.znje na to da svi, negclje dubokou sebi, nosimo spesobnost IlPl.":lWlji8ll] a anginom pektoris,

i tonije sve. U drugo] poiovici dvadesetog stoljeca placebo-efekt istra:liv'ao se u stQ'l:jn~ma ra~'liatih is~raiivm'!tjEl, Sirom svijlet~,. [)<liJUS nam je poznato cia te' u pr,o.sjeku 35% .wih Iffiudi koji.prime placebo isku$:iti znacajan ulinak. premda taj postotak moze varirari od sitUilLc,ije do situadje. Ostm anghle pektoris, stanja koja suse pokazala pogodnima za li-

9'0

j,eceTIi';:~ .placebem 0 huh.v:a.caju ~m.ig:r,e:!1,~, ,aJergiig:~··gro2nic.u, ofui~ntt prehladu, ~a.kne, astrrm, bradavics, r~z-]:icite 'vt-8teboli~ ~lucni~u.i .morsku [),o]est. cit:ev:e na ~ehl!cu, ps[htja1tr.ij ~!k.e' sindrclri'l12 kao sto SIJL depr,esi,;'l :i: ~j'e$k-0'b,a. reumatoidnl ] d.egen eratlvnl 8.1tr,itis-, sece;r]lu l:role5!t~ bolest 1;r<l6en.j;1l.~ Park.io'~onovu b:oJest~ multipUn .skle:r'Cl:'ZUJ f. u.k.

Jas:rio je ~Ja je na.:.'poP]SY dJeli spekJarc o"bolj,enjd.. od {Inih i'elativfiO latga\]jJh cpa do op~~:nihlP.9 iivot, .medutym p],a,ebO-lt~inc] C:lIkj kod bezazlenih rn.edk:inskih :probl·em,a,.m.ogu obl.~hv:1ilati fiz:iolOcske prornjene koje iSU ria gf,lInid' cudesnog. Uzmite, na primjer,.· pri.p..rost{;l.bt<ldaV:;jce. Br'<lJdavi()~ su male tu.:m0:r~h tzrasline na k0~i. koj e :prouzmku]e Y"ims. T nj ih je iznhimo bko' i:zlije(]~i priI'J.1jenom. placebe, "0 tome stle:do6e bezhmjni narodni.obredl - peri .G~l]l1.u je sihn: obred [edna vrsta 'placeba- k.6ji seu ra'lUciHm kulturama.kortsee za.jij~c.enje bradav]ca.: Lewls-Thoenas, poca,. sn~pfedsj ednik Men:forija1n~g centra. zarak SLoan. ~.Ketbn:ing (Memorial S]oa;]n-I(~tt~i¥g; Can,cer Center) u New'\,(jirJ~u, .g6vori·0 j,edfn-mli. lit@cl!1i.ku .koj~. je SVtlj e· p'adj"efile l'eQ,ovUo oslo badao bradaviea jedm.oita.v.no 1)0- jeCI[~ hrad<livice bezopasnom >Hll:zicastom bojom"Thom~:,""rjer~e .kako obJasrijer:rj'e ovog malog "Gada r.ij¢'l,cima .da je' to samo n.esvJeslii UI.il1 na dje1u' IT! izdalel?1 ne.·qdi'lJe .. p'.l]hQ prij:n~nJe'pr<LC!!;d]o-.ucipku. iUbo]ikj) ):nO'j :nesvj esnf urn H1!O:it:· cl.okLlCiti hko da upravlJa. mehanlzmima-,.pol:rei:mrnm.a za svla~a"'Q"arlj etog virus.~j te Tli.~Cl[l na 'k~j~ '6e, razvrstat] r8!Z~i.cite stanice u p:tavHaUJ. r<l~j e:U~~ Z<I odbad.v'anj e tJ:::iiV:3!;, I:ad.ru je $V~.jt:o mogM .:r~cL ~o da je.mo] nesvjesni urn. dah!konaprMniJi od [[lent'; sanr€l'g\,)}, istice:"19

Djelotvotnost p];E:llce:ha u nekoj odredeno, :sitlJaciji~liko&el" U" velw..oj !l'Qj,eriosdUra .. U dBve:rdyojolOslij~pih is~"d;(vm:i.J? kOJa su 'p'lat:eba UlS;~ ror~di.vara s aspirinom, plac,eiba su pok~:zali S4-pw;·t.@tnn dJ~6~v'p;rnp<st p:ravog <Jil1J.algetika.z.i! Na temelju toga 'i)ovje:k'bi mog-ao, ·~alilju,c-H;i da. hi plaeeba mcgli biti Jos mii3J.t)j~'djelotvo:t.n!.·kad:a:. se us,p:o:rede i::rJatim sredstvimapW:t1:v hQloviJI k~IO ~t.o je mo:r'IlJ;"~ledu,tli:n ~ to 'n]j:e ~(lcn;. V's~st dVQ.sitmko sliDcpih j~.,tr~~j!a:I:'ij_a. pokSLzaJo !3:e da pliaceba- imaj u 56-,poSf.0tnu.

djelolVOImO!iJ[ m.orfiJa u ublaz.a;Ylit!Jju boli:tlL ~

Z;a~OO-.U~dan oei clnitdja.koJi mog:tllltjocat[ not d.jd"{JtvcDrnostp]SLC·~:b~ jest.llaC;i.n kik.o .$Ci! plaesbo aaje. Inj@kdje,' S~ ,opte'J'J,~to.. doilV'Ua¥ca~u kao ja.c~ o-dpHu]a .. Sto'Ba dav<l:l1l:je plateba u i~"e~dJi mo:Ze''pQboij,~catf nJegpvu dj elotvornost, S[ic:no~' tOi~1(I~, .kapSl.d~ 'se: G~S~O 'sm:au:~j u 'dje,lQtYo:rniJi~a, od Ublets.,. pri 6eh;liIJ c:ak i. ve.HCin:a, obli k l bOJ a, pllu.le .ino,f'lU igraft· ul'Ogu; U i~5tr:aZ~'!laoJu osmUljle!!J!om .cia· .!'Jdre.en suges:tivnu mot, bOD e -pil~la ~[!I:<Ulb :stv!enfd s~ otkrflida su Iju4{ sklonl :m~s:ljtL da :~u'l:e in nara.U¢&S'tI;!: p;i~ul~ 1;.ltJiecu na ·ra!spo].ote~:nJe!, bile kao StiOilu:l;:m;~H>lbilQ~kM dieptoe:SXvn,a S'Ted:~l'ila.

JA P]IE\tAMI·HOLOGIIR,APBKO TIJELO

Za ervene pUuIe pretpos,taviJtl. se da SiJ[ ,s·ecl:atrvi:; svJe~kj-ijllbicaste' pilule haluetnogent, :<I, . bijide pil.ul,e sredstva p-rotiv belove, l.

Slj~deti ,ci.nHelj je .:stav li~,een]Jffi kada prQPistlje placeho, Dr. David Sobel, specijallst' Z8I placebo.iz. bolti:ice Kaiser uKa:mQroiju" prenosl prlel:! ,0 ]~jiecnlku. kQjir.j'e ]ijeCi.o pacijenta: s astmom koji joe trpio neobicn.o velike PQte~lt:!o,le s pro!hodnoS:c.u svojih bronhf alnih prolaza, UJee:nlk joe od .farmaceutske tvrtke-narucio ipacljentu dao uzorak morcnog r:mvog Hjeka. '(:ovjekje za nekoH.ko minuta pokazao spektakularne poboljsanJe i p'oceo mn:ago lakse disati. Medutim, ked s'~j~ide6~g tlapad!,a, Iijecnik je odiucio provje:riU sto ce se dngodiU aim rnn da placebo. Ovaj SIr;: put e:ovjek ~aHo da zasigumg :!iElstC) nljeu redn sUjeJk.om. bnduel dOll nije u potpunostl l.dd,oniorlj~gove, '~e$-kOCle~): dis:anjem. To je HJ~cni.b. uvjeriln da je usorak.zadsta bio sn<liZan novi medikament za Uj e'cenje astme - sve doknije ~prim:io ]pism,1') .od far:mat::eutsk~nvrtjQe u k;oj em mu -s'~i.spricayaJu zafn sIo'!Su urnjesto 11l0V:O:g lijd:a pCl'greskom posiaH pb,cebo' OCig;l.edno je za turazliku bie odgovoran Uje.cnikmr nesvjesni eIl~uzija?:llm kod prvag, ~li ne f .l{:Od ilrllgog" placeba."

U odnoft.nl ]](I. holcgrafski-model, ,cO'i1~jekifva izvsnredna reak-!eij:a. na prv] plai::':ebo Hjek :za astmu ponovnobl se mogla objlasl1i.til fundamentalnom .nespcsobncscu umaftijela da .zamU~jenu stvamC)l'st rszlikaje od one kaj-a je stvarna, eovj ek je vjerovao cia mu je ]]jecn:i.k prepisao ,s:n~l~r!i novi ]ij1ek ea astmu.i tQ [e vj~rovanDe imaln jednako dramatican fi.zio~oski ucinak na nj egova plu.ta kao da j e'dabio pravi lij ek, Upozoreoje Aehterbergove cia su moMan~ 'holcgramt lmjif utjiecn na nase'zdrrav1je razneliki i mnegestrant potktiffepAjmtll je j Cinje:n.k;om da: J~ ca.lc i l:leSto tako snptilno kao Uje.cnikov·donelle p.rumijerljen ·[:!:t:av' (moi4a i gorvor tijiei.a) dok [e pwp]siv:a!Q: placebo bio 'do,voljan "cia jedan od njih cije'luje" at drugi ne, b t.oga jMt:lO prolzlazl da i5~ i pmdsvjesnQ priml,ena fn:for:macija. illoZe znatno d.oprfni.jeU uvjerenjlma imentalnim shkama koje U!tj~cu. na uase zd:r:aY]jie. Covjek se pita koUkio joe .lijek!Ova djdO'v.do (Hi nije diel(Y~k~) zbogltje1cniko.'vasta'V0l. u trenmku 'kada th jepropisivao,

Tumc,."i ;ko;i: se tope kilO snjeine· gliUde u vruCoj peit!ni;ci

R1li.z,umljevanj e uloge t.lk'ifln ·ciffibeiliika u dj eliotv,(lJrT1J.osti -plaeeba nmo [e ~toga sto PQkBl.'iuje kakn se ]],<18<1 sro8obnost,'upntv]jauJa hoLografskim tiie'}om coHlmje u skladu S !M'l;slm, vj~Gv<tITihna. Nasi urnovi hnaj1i.ll moe

92

da se r:ije's~ bradavica, dar oci:ste' nased'mnnhijie, i da i:m:itir::1IJu morfijevu s;p(lsobtiiosit~~hl<l!:t@:v@r!Jj:a. b61o¥a" no bruduei da. ~mQnesvje'sni cinjlL'!n'i.~e. da pos; edui emo, ;tu:rnl.oE; mora nas se"pf]jev:arom n:avesti dij.ju.ko'~]StUn0,. Bilo bi to gotove 'sm:iJe~no bids. se nebi d,oga:dale tra.g~clije k:oje<su. Cl:sto

poslj:edi,(;,a ]1iiS,eg nep(j'7;ua:va.njia, vlastite mocl. .

N'iJedna z~~dO}.ne OpiStl:~e.ttdjolJ;e ,oil daMs:glag,[)v]tog'$]u(a~a Q kaj em joe ·izv:ijiesHo psihQI~og 'B1l!lPO K]Q.pf~'r" On je lij ~~iQt .cov;1 eka.po imenu Wright.:koJt jeimac 'll:z.rrarpr~dovaBr:ak '~imfn~h blorov.t Svi stan&rdni olbl,ki ~ijee~ja blilsu i!!lCl:!R[jeni, I~Gtl1mo se ~a }e'Wrigh~ci)pteos~alo 'n:i,a]o Vl"{l'ruepa, ·Njegov:.nat, Faz~usi, ~rsa.Jrbuh i preponebilt.supum kato namnca ydfkiin tumors, 11 nj e:go';'~ . -slezena i 'J etra bi]e 'su toliko. povecane da Sl1 iz PjegQyin prsa s;v.l;ic9g:-dana U1}ltaH 'i~i::rpsti dv:i.je ]UT~ mllj.ecne .tekucine.

MeduHrn,."Vright n:iJe zelia' umdjeh, Bioje ClJJ.O za 'uibucllj:ivi novi Hj~ .P9 imeau Krehiozea, te je pre.kLinjao svog lij,e.c,ni$. da.I:l1iiJ,]~dopusti isprobaUJ1~.lBuAU.cf da Je' Hjek hio te$t:i!nr~ ~>amo.na ljlidima ~. oce]d:vaij,im

, - ' , - .

tmjanjel1J. z;iv0ta !®Jl. na:jmanj e td mjeseca, ]]jetnikje -ispr:,>,-:a: odblo, MecbJl-

tim, WrigJltje bio-mii.kQ;·uporan. ill! s:vnjirn !;Isrdnim·mo]baml1:d:a.je.nj~gOY Ujet.nlkn:apo.slJ.etkupopusUo .. D<iiJO j~ Wright!]; j.nj~kdju l(rebj.~z.¢l'la ~ petak, no n]j.~· oiStai:]O n'jie;ta.cak [1& tmcku. nid'( dOl q'e W~:ight;pl:i'e±iv) eti

vikend; l~otom yeUj ec.aUI'; oUsa.o ku:cL . .

Na .:svf~'Je w::Hkf,i ,izne;nao.enje, u'.pm')Hecljelj'akWrfg.bta pijle .za1telbu~· u kL(g~etlll. ]"lrego k~kp··.s® 8eG~ uokolo, ~].op:t:ef je~bi[j,i~io da.s1!,l s!ll:nj€govu tumod·«rastopili kao s.njreine grude u.vr.ucoj petn.ici»,. te.da suse ;sma.['J,ji~ lina pola avoje pri] allen) e velici:ne, To: j e bile daleko bde srnanjenje veHCi'ne tu.n[.Qta~ak ~ od C']]J)flja. koje hi se mQg].o 'P~\'{t]ci' najJacjm~r~;tn1aritma re~J.geVl,.,kim:zrakaUl.a. b.esef,dana)nakoll prvpg ]jj:ecenj a.'s Kreblozencm, .Wri.ghtj~' ·l1a.p:ustio bolnica, kakosu :njegovi IN €;C:I'li:d zakljuG:i.l:i., .izlij,ece:n

~- . - ~ - .

od rot~;lL"J(:;i.d<llJf;l d-o.s<l!O ;u. b.Q~n.icM, bHa rot] jli~ potreb[)ila ~~sb .. :za ki!sHu~.;3_

bl mogab d~satl, medutim nak;on odlaska os~.ecao tie dOVDThj:n.o .aD~m da be~" potesko6a led VI.a.5dtim uakop:lovom!. na,. 'Ij,~isi~i Qd [2.J()Oti 's,t;opfh.

W¥i.g)I.t~e.'osjelcao:dobm gotQ"I!'~ta:Y:81·mje",e.~a; tada suse lPoceH .ppj<li\l'~ ]j'~:vatj Gl!:3..m,ci I). koj,hna. s,~ tZ1l!o"'i]~ t.v.r:~]tiJa cla~Krebio:zen'U stY8JI"i n~. d)elu.je na rak h1n[nih~voro'!!a. Wright •. koji je bio .].c.:t1;1tolog~.cani··zna!lllhHl']1 '1m SWOfiJ. razrnj~lJarllju. postao je Vf1.G .d!epresivan~ pakp11il. se }'][~tio? te je pottl~vno prjm]j'en u bolnicu, .Nj~g0:l,tje .liletnik· q,yaj.,.p]Jt"Qd~ueio WJ.aprSivni .]J okns, i~ekaQ ]e.Wrighlti. ·da.jt' .. Rf~b11l):ze,[lpo.tpurtg 'dj eltZltvl:lir.a...t1 .. kae fj~rD su [ miBmt RCi da su -p~ve: zalihe FzglloHe'na kvalifet:i ttji::komtr:ami!por~ ta, Ohjasnio ,I;ITU je,<]].;[tdalje].4~inla!!.Jiovu, V.~so:k9' konc:e:nt:r;iq!l:hu.·y,e]'zljJ4

9,3

Uj'eka kojom g,a moie lEjetiti., Dakako" ~iij,emik nije hnao U(lV'1iiI vsrslju Uj'C1l:;)l, ,_ namjear:QV;0l10' je Wrightu ubrl'lf!l,a'ti cbtu vodu. Ka,ko bi SlVOrL'O pdmjererllo oO'ztaC~~ Icm~ [e j,%;veu opseinu proceduru prijf' no ~to je.\Vrightu, u:briz,g.wo placebo,

R_'e'.lulmti S'I1.i ovoga, puta bili dramil.titr.d. Tumorske mase su se rastolPile"l:!ek.u~ina b: pll.lliju fie lDle8M.]a, i w![igb~. j e br7,~ hi.m :pon.ovno na nog"'rna. i odli.,~no se osje~o, L'iselll stmptoma pr~i'hti,o je jlo~ dva. mjieseca.1 medutim tada j e A merlfk.o med i cinsko drustvco obJaviilo da j e naci onalna studija. 0 Kr,ebioz,enu p,okaz'ala da je beskorlstan '11 Ujecenju raka, Ovoga puta Wrjightova vjerabibtjl;i PQtpUl'I!O umtisten.a.. Njegov je :rak nanovo b-uknuo i umro je d..va d!1;n.ki!isni~e.~

U slubju, Krebio:ten:a bila Je nk~u~ena same jedna osoba, rnedut im pesteje glieni sluoojeVi koji ukljucuj.u. mnogo veci. bowj Ijudi Uz.:mit,e, na pr.imj1er, .kemuterap[j&ki agens zvan cis~p~atina.Kad~ je ds-pltlll:~naprvi put postala dostupna pmpag~ral1a [e kao .cti!idg~l!1i 1ij,~k,. te S~ kod sedamdeset i pet posto Ijud:i ko;] <'I'Ll lie u_zlm!lH !>tanfe pobo~jb.1ol Medtulm~ nakOO; :po'~'m()g, vala m.:budl.enja, nakon sto·J~ npotreba cis-plattne posrala rurina, njesin stupauj. dj-elotvQrnosti.. pao jena otprilike 25% do ,30%. Oc~igtCldno [e da je verina koristi ,'ripiiune ds-pl~tin.i. nastala 'lJsimj'ed pia. ceil,o-uc~'Dka,'~s

liikvi ,sllJJc~jelfi, O'WaraJillvdnopihmje. Ukoliko Iwjekcvi kao ito su Krebioaen i cis-platina dje'luju kada vjerujeme u nji.lrr. aMii prestanu d.jekfV'alti kada pre.'lbnemO lIlje:rnv.1lH U njib. sto to govorl 0 prirodi Ujekco\fa or,cem'fOr Na to [e pltanje tesko dati odgovar:. 1110 il'1lik uname neke ~nd.idje. :Mo.. primj,e;i.'~ ~biC:M Herbert Benson ~a. M~diciJl!1kog, fitkulteta ill'la'rv~rd, ~st~ce da j~ 'og:rQmna veciml, terapija, primjeojirvanm proteklfh stuiJeea, od upotrebe pijia.vka. pade pijenja gusterove kr'\il'~] bila beskorisna, medueim, zbogplaeebo-efckte, nedlvojbeno je da S'D. barem pon.@kad ~e tempi)i£; bile; l'j,~pjiijne.u

Z~jlcdh,o :s; dr. Dav'idoll1 p~ McCalHem 'Ir; iz hafvBrdskog IaboralorijaJ 'Iherndike Benson j.e pregledao istroilYa;[]ja I'<lizliciltih. nacina ~~jeCel1!j~ angh:ue :pe..ktorhs pwp.islv,anih Hjekom gotlina 1. otkrie cia Sill - p"elndat /:it! Hjekovi dob.z>m i odlaziU - $mp~ IJ.spjdnoC)$ti -ca.1c m 7.aiijecenja kojasu sa:da dhkredi'itlrana -uvi,jek bile v.i's!O·ke.I7 lz tih za'p'a~.n"a proizJa,"l~i da je plaeebo-ucmak u :pr'Oi~iI(lstm imao va.znu Ulilogu umedidn.i, .medutim.

94

HOLOGRAF~Kr SVEMIR

lma Ii jios i danas takvu uJogu,?' OdgQVQ:I: je~ kakose c.illl"pocvtdall. Fe~ deralni Ured za procjenu lielmolngij.e (Office oftechnology Assessment) procjenjuje da "V~se od sedamdeset i pet posto svih sadasnjib, oblik.a'm~dicinskog Hjecenja nijie u dovciljnoJ mjeri znaustvenc Ispitano, Sto je brojka·koja siltgerira'da lijelnid vjemjatno' i d.~lje. pacijeotima daju.pJa·ceboa da toga nlsu s'itjesni (Benson, na prlmjer, vjeruje .d1a u naJmanju r..uku.brojni medikamenti IJ slobednoj prodaj'j djeluju ,prve.nstv'~nQ. kao p1a,cebaV$

S obzirorn na 4o'l:.aze koje smo dosada pregiedali, oovj~k hi se mogao zapitst! nisu li gill lij~kovi placeba, Dakako da niSCl.Mnogi lij-ekovi su djelorvorm.bez obzira vjerovali H rnt U te.ilinervitamln C-osloba,dillilas skotbuta, amzulln poboljsa.'V'a. smnjie "dijabeti¢alLuj calk J bel SUl ~k(!!pUcn]. Pa lpak, stvar ] dalj~ nije tako. jasna kako se mozde Cln].·P_:romot:rimo slj i1!,deti prlmj er,

U pokusu iz .1962. godi1le.dr. Harriet Idnton ~ dr.Robert Langs i5pjCa~ nicima su reklt da ~ sudjelovatl U 'istr~ziv.8inju ucinaka LSD-a, no potom suint dati ·p1aucebo. Usprkos.toffie., pola s:a:~a na,lmn.U!zUnanja plaaeba is· pitanicf.sn p,t),eeli.dozivlj_avati Jdasiene 'Uc±nke koJei~az.iva·prava. droga: gubitak kontmle, navodni uvid u samu svrhu post0ianji3!~.i tome slicno, Ti «placebo-trlpovi» trajaU 511 po nekoltleo S<lti,,19

Nekoiiko g.odinlll b::so]je, ~966. grodine. dattna-s zloglasn:i. har,v,ar:dski psiholog Richard Alpert otputovao je na [stQk potraiiti svetog covjen l.coji bi run rnogao pruZlti uviJd U' tskustvo na LSD-u(PrOl:m,s;8iO je nekohcinu koji SUi bill voE-Jni iskusati drcgu l k.oji-su,.zanim.ljivG, imaJi rllz1ICite reakclje. [edan pundit (op. prevo - prtpadnik hinduske s'il~ce.nick.e kaste, poznavatell Velcl.a) rekao muje-da]e lskustvo bilo-dobro, no ne.takodobra kaomeditacfja, nruK~. tlbetanski lama, j;MYtUZlO se da mu [e dmga same zadala gtayoboljl1.

Medutim, rea:kG:ij~.'kp"ja. se Alperta najvise dpjmUa doiila..je ed sme:zu;ram)'g malog sve.c·og ~Qvjek;a. s~ ebronaka. E: jmalaje, A]p~mova prw Ftl'm]sao bi]a!. je da.mu da blagudosu od pedeset-do sedamdeset .i~pet mlkrograma .. ·Medutint. OQ\'jeky. je mnogozanun)jirvij;t bila jedna od. tristo j pet m.ikrogrnm,skih pUu]a koje [e.Alpertponio.sa sobom - relativne velika d07~. Alpert mu.je nevoljko daojednu ed pllula, no covjek .i .. dalj,~ nij.e bio i',adoyoljap. Sa 'sji':J,em u ocima zatraz"io je j08, jednu, a p.ot.o'm.j~s jednu, te l~svih devetsto i petnaest mikrognma,'obimnu ,q,OZlI po svim mjerillma, SUa-viii) na svoj je:z.]lli: I progutan ih {za usporedbu, .p~asjeicmtl doza 'koju je.Grof koristlo, u s.v1ojbJi: istrazh{,anjim:ai. iZI,10silaje. eko d:vije stotine mtkrograma),

JA IPIEVAJM HOlo.GR.AIFSKO TIJEIl,O

95

.Zgrranut, Alpert je p~:i!jivo ,promatfao. ,ocJckujuei da C~ covjek poc~ti r.na.hati rukama i zavijaU kn:o d'l,'l.l1! koji lla.ribC'.medu~i.l1l on se umje.'lto tOg,lI, P0:flaSil:C}, kao da Soc: llii~a, ni;l(,: dogodilo, Ostao je td:av do kraj~ d~_;n.BI, spo.kojnog i nesmetaDog drimja kao sto je :i.u:vije,_k bilo, ]ZUZI1';V kradtih pogleda s !i:skrom 1II o Cill~ a 'l(oje ,j e '" vremena na vrijeme dob ado Alpert.'lI. LSO na n'ega. oci1!o nile 1m!!!o' gotMi'n nikakav llcin,ak, A~pert je ble tollkn dir.ll'ut ~skusn"Qlm da se' odrel'1u) LSD· a; promijeni'o iUN~ 1I Ram I)iUi:J I iDbrilll.t,i,oliie W1a misti:clzam.OQ

Dekle, P OSf'V1: je mogUl&: da UI:~maIl.je placeba pI"Oizvede- jednak uc;~nak kae i prava droga, a dJa. uzima:rlJe praee.droge ne pro~zvcde nikskav uci.flJak. l~vo, Sll!ifiJeS1wari d@!mo!lfIstrir~no j¢i u poku~im~ s amfeLami~ ntma, U jedl'iiofll jle i:s~raiivilmjl,j u dvije prOlslt'o:rjj~ S"m;le~teno po deser isp.itanjk,a·. U prvo] je devetorki dan :~timubtivni amfetamin, adesetom uspavljujuci oorbffirurat U drugo:j prostorii! 5]tuacij,<I. je blla ebmuta '[,I oba sbl~aj:ill, l::tAI,voJen.a JOI@ ,@~()ba p,ooa.sa:la jeri[1luo k~o 11j~lni ;!ludrus()v~,. U Pl'Vlo:j Je pn:lsto.riJi usam]j~nil,n:irnahlc barbiturat~,umjie!5to da z'~sp~. pos:b\o, zivahan i ubrzan, a u drugoj prosworiji usamljem je uzlmalac amfetamina zaspao," Zab:iljezen je :[ slut,aj (:()'i,!'jieka ()''fisnOig Q stimulansu Rltalmu eija ovisnest je pot-oro. :prebaee.o:§!I na p~<w~b o, Druginl dJeiHm~,lij~ln.ik mill, [e, ~ami;~niv8i nj1egov Hjek ptlulama s~t(!rnj om,O,g!i!it.:io da i:(':bj!llgne sve: uc,bicajerne 'fieugodilliOsti, ked pJ1"'~stank1j, uzlmaeia Ri.talina. Na:laIo5t.!GO'vjek je tada poceo pobzjyati o ... 'j~noot 0 p[<lic:.ebIl.i!P2

Takvi .sJueajiev:i nlsu ogrameeni.na ekSiperimentalne slruaclje, .Pi~c:eba igr,ajltJ. ulogu i U. r!!!lI!Sifll s'Y:u(,)dnellnim Ziv'Q,Hm.m, D~'lffi li 'vas k.ofein 'b~d~ '(lima po !loci? Istraiivanffie je poka,zal0 da e'1i& ru [tlJekc:ija kcfloli.na nece pojedinca od:riati bndnlm ukoliko vjerujie de prima sem.ti.vY' Je H varn lkada antibiotik pomcgao da ·SB m-ijesite prehlade ili grlobolje! Ak_o jest, iskusiH ste FlacebrN~flClkL Uzrocn'id svth prehlada irno .i nekoliko vesta grruobo:1ja:!ill: virusi. a: omtibwQUd djduju same na b!ai.ktC'fiJs1k~ i.nfekdje - ne ina vlrusne jnf~kd;'e·. Jes:te' U ikaJda. il)sjetili neku neugednu rl.uJSpoja.vu. nakon uZli:m • .'ul.ja ~'iijek~? U ispki:v<lnju sredssva za srn trenje po Imenu mefenezin znanstven,h:;,i su otbm da je deset do dvadeset post« lspltanlka lmalo "!eg~ti"nill poj~v~> !ll.edu koj~ma !],U bile m.ucnina, osi.p ~~ s,vrbez.om i Iupanje ,sIca~ bl;z. obz.lta Jt: 'Ii im bio dan Uj ek Hi placeb Q.*H S]j coo tomeu ne:davno prnvedenom iscrazivan,u nove vrste k'efi1ote'raplje trideset

.... Jil<, dakako, .Hi IJi kQm ~]U!ft!~u ne ~,u;~rhaf.l'l da s)l ;5"o"e lW::lpoja:'l'e us~ij!.il, u'zim.aDj~, ~ijek<lva rezu1tat plaG1ibo'lIcil'lkli. Ako, lkatbl jslnsi!~ I\c.!li!!Ilh~nu rt,.ij". ~~ tijt:k. o~'''n~ulj:o ~ P(!iS!lvjt· t1.ill~' ~ Iij~,t:llikor.ll.

HOtOGRAFSKI SVEtvtlR

peste pejedineca (If kontwlnfJj s.kupin~~otpaJ:i3i. je :kQ.Sa.:'l.!i; Stoga;. z:n;at~ Ii nekOig.~ tko odli11::ti: na l(emioifj~apiju, recitl! m11I da '!p~blSa: bftroptlmjs;tf,~i1n u 5y,ojim ()t~i "njimn. m1~ jemo'cMiO QfOO~.

Osim ~tQ ruJiJ:)1. pruZaju. mi{);g;;lJJl1Jo.~t da t;aiP>1Izi.!lll.O·~ moe, plaeebe, takoder podupi:nl vi.s:eh01ogf.:o3i.fsld IprLsm:p 'lI"az,u:mfjevanju odnesa I.IDm ~[iJe~ h. K~o ·stO!lb)1~,fD!i8tita.~ [em,3ditlliZ;'Podrl1c;1a zdfar,vTJ<!i. i p~Jrl'r<!IE!J.e J<l.lf~e Brody u clanku lz Ne'w ¥~Irk Til'?lfll$!l 2~tn".!j~lt,~je:: 'IiDJ~~ot"''Om.~,~t~];)J!:gb:!!l pm:?;:! n~vjero:ja:tl1.u po~pm:u 'ho,Ji:stitkol'Ja' PQg~.eoo, naiju.dslti or;gauiza:mt pQligledu kojiptivLaci~ve "V-l's.e pO~ott!l!o~'ti u m.ediidn\$kLm b:;;trad7Jvanji'm:at. T'aj pogled drIi. da um L filma, f);fl:pr®lci:dl!O 1~~diudj~luJu. te da SIl suvis~ m~dl:lSlObno PQV~<l,~'l!i a ·d~ bl ih se t:l)et:~crl.i]io.kao t'lezav.lSM enm~~e,:»i~

Osim~oga. ti6iraaik Jllace: h3: na. ra as: mQ~~ bHi d.d~~o vec1 tiro ,~:~o smo wgils'¥j'e'sD:i,kao sto. je fioikalJalallfedi::l'l!m i vr10 ihuiijujUica, medh:msk~ za:g,Ol1i~tl<;a .. tJ~li~, sm u :pwi:ekUh c~prim:e gorlmu dana, bU'em. P0"l!reme:l1o gl(;:,d!!!.1 i ~~Jevi2;ij u, ZilislgllJ.n:~.'os te uociHprill!!lll_popl;!l;VU reklama ta, aspirin u to~iml'l se p1''(H1[l,(ji\t[ri\l' nJeg;orva .spqsobi1Iost g:.m~nJivanj~ r[~jbJ. od stiCartO:~' Ud'a:UI .. Pas,tojt rlovo~, In llv;en1jivlh dokaza Jk(j,ji ~(ir pot.vrduju" U si[[protnCifl1t!~deviz:ij;skl censorl .. lGllj]' su, ka~a J!ey ]"~Wea o m.eilicinskim l.vrdp:jama (I lijrel~OY'i !1!"I~lp(r\\\yii b ord :~ l'JOc,tHlst inrQr.madj,~t .. :!l~ bi. d,o[pu''It]U da se :ffi:k.<l/;:v J'~kla.:mni tt~bt emit:i:rn. Svejewr!ljepo ] d.~broJ ~:.~!ctu~inl

J:.l • ~t .. , . . .--,.~- .- 'k - ]":l G' 'I J •• ,Q '

prQv);~ro je 8.0 ~S'p:n'u:a.lJiema ·tiOU.'i.:a¥ u~w.la· '.W. 113. ,Jruu.e'Ul.;;ng)~S~{lj. ~i;stOgO~·

d.i~~lj~i5t:n\~i'WIliljre sto gLl. jepl[1)v(ldilQ pet ti:SI]J;c~ sto tri de..s'E2<t i_: dev~t brlt;tl:rlskib U}ecnib 'njj(folLkrHo rn~ta.~m fbi. dil.or !1a8hniticl.v3]sp[ir:~n.8m<'lnjll.· i~ ri-j1.:ik ed -.s'r~;;I;IDI(ilg u:(t'illn:~ Radnw s~ rO' pmpusmu 111!lii:ij~~n ~~t.r~iv,mj", "I ' ~.JI . J 1· v.~_. " 1 L ',. L .. a 11mOl!.IIJil/OUguvMl1.ast· ez~. llnff~O~"1"st~ m;S!So¥nbg p ",:euo~'ucrnr;,;'a!~ •.

,cremu ,god da ~e r'ij<tl5" nemoj:rt:e pfe'Statii vjre'fO'Va:l'i U pr)(]',filmf.e.ike: bla,gQ(mt~ aqpiril'!!~L. On \"am '1 dalJ,e mO:"a spOlSiU .z:lvo,t·

Zdira~s.twen;e im!l!iIIliikatQU~viiestrukog PQ.I:~, .. ecaja iden6t~ta

Jos jedri,O'srnnje ~O~(! slikavi~Q Qp.~ruje'moc umu <Cia LUje6e na tijeJo predst.8£vJj a d.:i8,~dJatf.vnj pUf;emecaj ]ic8osli (UPI) JLiQd]I~cTlost] o~olli:le $ ~a.kvirn pOfemeeaje.m. S1Jl, osim sto posJeduju ra:zHt[!ifl~'f!iM:MiI"!e va.Jf:I~ u'mrke. u v'lJHkojm,e:rips[bOlloskt od.¥oj1ene jedna, ed d[,IlI~j:-e, S"va;ll-!;a iHl!il '\!l:!l,sf~to.rome,. doh, sjetanj<'!, .i .!i:pOSiO[billO;5t~. C;e~t4D< svaka ima, iri3;~lic~t~ stil ruk;opis.a,. de ~ 1tladnl[]![ ;spa]., knltume i ,r:asno Za~f:de.llmjeltnicke' talente, tecno~t"goiill'O'~ I1'tmj:a sil:~an1jh je:z.fbs'e ltvo'ij~n;~ f:ntdige,l'il,Cjje,