Katedra za mostove

Mostovi II
Separat 01

Prednapeti betonski gredni mostovi od

predgotovljenih nosaa

Izradili:
doc.dr.sc. Anelko Vlai, dipl.ing.gra.
Mladen Srbi, dipl.ing.gra.

Zagreb, ak.god. 2014./2015.

MOSTOVI II
Dispozicija prednapetog betonskog mosta

Sadraj
1.

Uvodno .............................................................................................................................. 1
1.1
Upotreba predgotovljenih prednapetih nosaa u mostogradnji .................................. 1
1.2
Prednosti i nedostatci gradnje sa predgotovljenim nosaima .................................... 2
2. Popreni presjeci............................................................................................................... 5
2.1
Rasponski sklop i tipovi poprenih presjeka .............................................................. 5
2.2
Vrste glavnih nosaa.................................................................................................. 8
2.2.1
I nosai ............................................................................................................... 9
2.2.2
T nosai ............................................................................................................ 11
2.2.3
SAN nosai ....................................................................................................... 12
2.3
Betonska kolnika ploa .......................................................................................... 13
3. Uzduni raspored ............................................................................................................ 14
3.1
Statiki sustavi ......................................................................................................... 14
3.1.1
Sustav niza prostih greda ................................................................................. 14
3.1.2
Sustav kontinuiranog nosaa............................................................................ 16
3.2
Karakteristini rasponi i visine konstrukcije .............................................................. 17
4. Razrada dispozicije mosta zadanog projektnog zadatka ................................................ 19
4.1
Prometna irina i irina mosta .................................................................................. 19
4.2
Razrada poprenog presjeka ................................................................................... 20
4.3
Prepreka, niveleta i odabir raspona ......................................................................... 23
4.4
Detalji oslanjanja na stupovima i upornjacima ......................................................... 26
4.4.1
Osiguranje irine nalijeganja leaja kod kontinuiranih sustava ......................... 26
4.4.2
Protupotresni graninici kod mostova sa kontinuitetnim ploama .................... 26

MOSTOVI II
Dispozicija prednapetog betonskog mosta

1. Uvodno
1.1 Upotreba predgotovljenih prednapetih nosaa u mostogradnji
Predgotovljeni betonski elementi su se u mostogradnji poeli koristiti ve 60-ih godina
prolog stoljea, sa velikim porastom upotrebe u 70-ima i 80-ima. Mogunost da se
pojedini elementi gotovi pripreme u pogonu, i kao takvi dopreme i brzo montiraju na
gradilitu, pokazala se kao iznimno ekonomina za brzu i relativno jeftinu gradnju.
Mogunosti i kapaciteti pogona-tvornice viestruko premauju one na gradilitu, a
ukljuuju raspoloivost oplatnih staza, kranova, hidraulinih prea i strojeva za brzo
sastavljanje i rastavljanje oplate, postavljanje gotovih armaturnih koeva i
prednapinjanje nosaa. Osim toga, uvjeti rada u pogonu su kontrolirani, rad se moe
odvijati neovisno od vanjskog vremena i/ili doba dana, a kvaliteta proizvedenih
elemenata je ujednaena s obzirom na mogunosti njege betona i tvorniku kontrolu
kvalitete.
Vrste predgotovljenih elemenata koji se mogu koristiti za gradnju pojedinih dijelova
mosta su praktiki neograniene. Gotovo svi dijelovi gornjeg i donjeg ustroja mogu
biti sastavljeni od predgotovljenih elemenata. Ipak, najvie se koriste elementi za
izvedbu glavnih nosaa (gornjeg ustroja). Za elemente donjeg ustroja relativno jeftina
vertikalna oplata i ogranieno podruje rada (radovi ne ometaju promet u samom
otvoru mosta) su konkurentni alternativi skupog transporta predgotovljenih dijelova.

Mogui dijelovi mosta od predgotovljenih elemenata

U sluaju izvedbe rasponskog sklopa, nosai se ve gotovi dopremaju i postavljaju
na privremene ili trajne leajeve i monolitiziraju u cjelinu sa betonskom ploom i
poprenim gredama. U sluaju veih udaljenosti transporta ili potrebe veeg broja
nosaa (vei broj slinih mostova na dionici neke prometnice), pogoni se mogu
organizirati i na samom gradilitu pa e se znatno smanjiti trokovi dopreme
elemenata i ubrzati vrijeme gradnje.

MOSTOVI II
Dispozicija prednapetog betonskog mosta

1.2 Prednosti i nedostatci gradnje sa predgotovljenim nosaima

Mostovi od predgotovljenih betonskih nosaa predstavljaju optimalno rjeenje
prijelaza za mostove malih raspona od 20 m do 35 m. U ovu kategoriju najee
spadaju nadvonjaci, vijadukti i pristupni inundacijski mostovi za prijelaze rijeka.
Kod svih ovih mostova prednosti montane izvedbe vrlo su vane, a obuhvaaju:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

tipiziranje detalja
opetovano koritenje iste tehnologije gradnje i opreme
ujednaenost kvalitete gradnje
brzu izvedbu
ekonomsku isplativost u odnosu na druga rjeenja
mogunost nesmetanog odvijanja prometa ispod mosta (nadvonjaci)
mogunost izvedbe kod teko pristupanih terena ispod mosta (viadukti,
obronaki mostovi)

Uz sve ove prednosti, tijekom proteklih 40-ak godina primjene, ukazali su se i neki
nedostaci. Kao najvei nedostaci pripisuju se smanjena trajnost i ponekad upitna
estetska vrijednost.
Trajnosni problemi poeli su se pokazivati ve 90-ih godina prolog stoljea, nakon
svega 10-20 godina upotrebe. Beton kao relativno novi materijal, u kombinaciji sa
montanom izvedbom, poeo je propadati zbog intenzivne korozije armature i
posljedinog ljutenja zatitnog sloja betona.

Karakteristina oteenja i trajnosni problemi Paki most prije zamjene rasponskog

sklopa

MOSTOVI II
Dispozicija prednapetog betonskog mosta

Utvreno je nekoliko razloga ovim problemima:

1. vrlo tanke debljine betonskih elemenata sa malim zatitnim slojevima
2. veliki broj spojeva (reki) sa loijom kvalitetom betona izvedenog na gradilitu
3. spojevi predgotovljenih elemenata bez armature ili sa premalom koliinom, uz
nedovoljnu duljinu preklopa
4. nedovoljna monolitizacija predgotovljenih elemenata (nosai bez AB ploe
kolnika iznad, male debljine AB ploa, montana izvedba AB kolnike ploe)
5. mala krutost itavog sustava (tanki jednostruki stupovi u stupitu, velike
konzole na rasponskom sklopu, veliki odnosi raspona i visine konstrukcije)
6. loi detalji izvedbe opreme mosta (odvodnja, hodnici, vijenci, prijelazne
naprave, ograde, hidroizolacije...)
7. nepridravanje pravila struke pri izvedbi i odstupanje od projekta
8. agresivan okoli (velike koliine vode, prskanje soli uslijed zimskog odravanja
prometnica, izloenost velikom broju ciklusa smrzavanja i odmrzavanja)
9. nedovoljno i rijetko odravanje
Osim utjecaja agresivnosti okolia, sve ove toke bile su rezultat nedovoljnog
poznavanja materijala betona i procesa korozije, i nepromiljenog konstrukcijskog
sustava, uz pogrean odabir detalja opreme i cjelokupno loe izvedbe. Promiljanje
cijelog statikog sustava ovakvih mostova vaan je element koji se odraava na
njihovu trajnost. Praksa je pokazala da su povoljniji krui sustavi sa veim
dimenzijama donjeg ustroja i vie stupova unutar stupita (pogotovo kod irokih
mostova). Deformacije takvih sustava su manje, to uzrokuje manje raspucavanje
betonskih elemenata i utoliko manje povrine za prodor vode do armature. Veliki
trokovi sanacije veeg broja ovih mostova doveli su do drugaijeg promiljanja pri
projektiranju i izvedbi pa danas imamo nove generacije nosaa i poprenih presjeka
gdje su betonske stjenke elemenata i zatitni slojevi vei, visine nosaa vee,
betonska ploa monolitna i minimalne debljine 20 cm, a vie se panje posveuje
tipskim detaljima koji su otporni na oteenja i u uvjetima nedovoljnog odravanja.
Dananja praksa je takva da se to vei dio presjeka radi monolitno, to onda
omoguuje i ugradnju dodatne kontinuirane armature du cijelog mosta. Uspostava
kontinuiteta izmeu predgotovljenih elemenata ostvaruje se prikladnim zavrecima tih
elemenata tako da radna reka koja se zapunjuje betonom i gdje se vri nastavljanje
armature bude to vea (da bude zadovoljen uvjet za duljinu prijeklopa armature).

Detalji zavretka predgotovljenih nosaa sa kontinuitetnom armaturom

3

MOSTOVI II
Dispozicija prednapetog betonskog mosta

Uz trajnosne probleme, koji su u posljednje vrijeme gotovo eliminirani, esto se

raspravlja o estetskoj vrijednosti ovakvih mostova. Jednolino nizanje malih raspona i
tipizirani dijelovi opreme vidljivi iz pogleda stvaraju dojam monotonije i
neinventivnosti. Takoer, zbog velikih dimenzija naglavnih greda i stupova, i velikih
visina konstrukcije, ovi mostovi esto intuicijski djeluju predimenzionirano i
neekonomino (iako je esto zapravo suprotan sluaj). Kada se sve ovo spoji sa
estom upotrebom upravo ovakvih mostova na jednom duljem potezu prometnice
(sluaj nadvonjaka iznad autoceste), dovodi se u pitanje njihova estetska vrijednost.
Ovo je pogotovo izraeno na mjestima gdje oni svojom pojavom naruavaju inae
miran i skladan krajolik. U gradskim okruenjima gdje su svi elementi mosta dostupni
prolaznicima kroz dulje vrijeme i iz vee blizine, i trebaju biti u funkciji njihovog
pribliavanja i privlaenja, gotovo su posve neprihvatljivi. Kada se u obzir uzmu i
esta oteenja uslijed spomenutih trajnosnih problema, oni tada stvaraju jo veu
odbojnost prolaznika.

Vijadukt Drenik i vijadukt na AC Zagreb-Gorian;

estetski imbenici - nizanje raspona i veliki elementi donjeg ustroja

MOSTOVI II
Dispozicija prednapetog betonskog mosta

2. Popreni presjeci
2.1 Rasponski sklop i tipovi poprenih presjeka
Rasponski sklop ine slijedei elementi:
1. glavni nosai na meusobnom poprenom razmaku od 2 m do 3 m
2. betonska ploa iznad nosaa (rjee izmeu nosaa)
3. popreni nosai iznad leajeva (rjee u polju)
Kao to je ve ranije spomenuto, dananji suvremeni rasponski sklopovi i presjeci
mostova s predgotovljenim nosaima se uvelike razlikuju od onih graenih prije 25 i
vie godina. Tada su problemi trajnosti jo bili malo poznati, gradilo se je to
ekonominije uz minimalnu potronju betona i armature, sa to vie montanih
elemenata. Dodatan razlog za smanjivanje dimenzija presjeka bilo je smanjivanje
teine rasponskog sklopa kod izvedbe jadranskih velikih lunih mostova, kako bi se
to vie smanjilo optereenje na luk velikog raspona. Uz dananje zahtjeve trajnosti i
nove propise, Krki most raspona luka 392 m ne bi nikada bilo mogue izvesti sa
betonskim rasponskim sklopom.

Stariji presjeci mostova s predgotovljenim nosaima

MOSTOVI II
Dispozicija prednapetog betonskog mosta

Betonske ploe se vie ne izvode od montanih predgotovljenih elemenata nego se

betoniraju in-situ. Takoer, minimalna debljina betonskih ploa sada je znatno vea
20 cm naspram ranijih 13 cm (Krki most). Naputena je i izvedba presjeka sa
betonskim ploama samo izmeu pojasnica nosaa (ibenski most), ili bez kolnike
ploe (sanduasti nosai gdje su ispunjene samo reke). Izvedba sa montanim
ploama i ploama izmeu pojasnica nosaa pokazala se problematina i zbog
netonosti u geometriji glavnih nosaa nakon njihovog postavljanja montaa
predgotovljenih komada ploe zahtijeva mnogo veu tonost nego in-situ izvedba.
Razmaci izmeu nosaa su takoer manji, pa vie gotovo ne postoje presjeci sa
razmakom nosaa od 4 m.

Noviji presjeci mostova s predgotovljenim nosaima (mostovi na novim hrvatskim

autocestama)
Razmak glavnih je nosaa odreen njihovim tipom i nainom izvedbe. Tipovi glavnih
nosaa mogu se najire podijeliti na T, I i sanduaste presjeke. Daljnja podjela
definira vrstu nosaa prema irini gornje pojasnice. Ukoliko nosa ima veu irinu
gornje pojasnice (vie od 150 cm irokopojasni nosa) ili je sanduasti, mogua je
izvedba kolnike ploe bez oplate, na nain da se nosai poredaju jedan pored
drugoga (ostavljena je samo reka od 2 cm radi netonosti u izvedbi) pa se na
gornjoj plohi njihovih pojasnica direktno izvodi kolnika ploa. Tada e razmak
glavnih nosaa biti maksimalno oko 260 cm zbog ogranienja najvee irine gornje
pojasnice.

MOSTOVI II
Dispozicija prednapetog betonskog mosta

Drugi nain izvedbe rasponskog sklopa, kod nosaa manje irine gornje pojasnice
(od 60 cm do 130 cm I nosai), podrazumijeva koritenje oplate ili omnia ploa pri
izvedbi kolnike ploe. Razmaci glavnih nosaa tada vie nisu ogranieni sa irinom
gornjeg pojasa nosaa, pa mogu biti i vei od 260 cm. Ipak, zbog poprene
preraspodjele optereenja vozila, preporuka je drati ovaj razmak do najvie 300 cm
kako se ne bi dogodilo da jedan nosa preuzima optereenje itavog vozila. Debljina
kolnike ploe mora odgovarati njenom rasponu pa se za vee raspone uzimaju
debljine ploe do 30 cm. Oplate za ploe znatno poskupljuju izvedbu pa je danas
uobiajeno umjesto oplate koristiti omnia ploe. To su predgotovljeni ploasti
elementi debljine 10 cm, uobiajene irine 220 cm, i duljine prema potrebi s obzirom
na razmak gornjih pojaseva nosaa. Popreno se oslanjaju na pojasnice preko
gumanih (brtvenih) traka ili podlonog morta kako bi se izbjegli problemi zbog
netonosti izvedbe poloaja glavnih nosaa i zbog poprenog nagiba kolnika. irina
oslanjanja je 5 do 10 cm. Danas se omnia ploe izvode i kao djelomino betonirani
armaturni koevi ukupne irine presjeka mosta pa se u njima nalazi potrebna
poprena i posmina armatura, djelomino ubetonirane u presjek omnie, a
djelomino izvan presjeka za kasnije betoniranje preostalog djela kolnike ploe. Na
gradilitu nakon postavljanja ovakvih omnia ploa preostaje samo ugradnja uzdune
armature i betoniranje ostatka kolnike ploe.

Omnia ploa sa armaturom kolnike ploe tijekom postavljanja i prije betoniranja

Popreni nosai se kod rebrastih presjeka sa predgotovljenim nosaima uvijek
obavezno izvode iznad oslonaca. Kod izvedbe poprenih nosaa, mora postojati
armatura ostavljena na vanjskoj strani nosaa, a potrebna je i dodatna oplata. Ovo
sve komplicira i produuje izvedbu pa se popreni nosai u polju rijetko izvode, iako
uvelike doprinose rotiljnom djelovanju nosaa i boljoj poprenoj preraspodjeli
optereenja. Bez njih, poprena preraspodjela ostvaruje se samo djelovanjem
kolnike ploe. Osim sudjelovanja u poprenoj preraspodjeli, popreni nosa djeluje i
kao torzijska ukruta glavnih nosaa i osigurava njihovu stabilnost u podrujima gdje
je donji pojas u znaajnom tlaku (uslijed momenta savijanja i prednapinjanja).
Takoer, zajedno sa stupovima djeluje kao popreni okvir za preuzimanje
horizontalnih sila vjetra i potresa.

MOSTOVI II
Dispozicija prednapetog betonskog mosta

2.2 Vrste glavnih nosaa

Osim glavne podjele na T, I i sanduaste nosae, postoje jo mnogobrojne vrste i
tipovi nosaa. U gotovo svakoj zemlji mogu se vidjeti razliite varijacije ovih nosaa u
mostogradnji, ovisno o graevinskim tvrtkama koje ih proizvode. Najvei proizvoa
nosaa za mostove u Hrvatskoj je tvrtka Viadukt. Nosai prikazani u ovom poglavlju,
koji e biti dio programskog zadatka, su iskazani prema njihovom katalogu sa
ponekim izmjenama vezano uz minimalne debljine pojaseva zbog uvjeta trajnosti.
Koristei ove nosae mogue je izvesti gotovo svaki rebrasti i ploasti presjek mosta.
Za svaki nosa definiran je i maksimalan raspon koji se sa njime moe ostvariti, s
obzirom na njegovu maksimalnu visinu i mogunosti postavljanja broja kabela za
prednapinjanje.
BUBLE TEA ('I' NOSA)

'TV' NOSA

'TM' NOSA

'I' NOSA

'I' NOSA

SAN 210/135

SAN 210/115

SAN 210/75

SAN 116/50

Viaduktovi karakteristini tipovi nosaa

8

MOSTOVI II
Dispozicija prednapetog betonskog mosta

2.2.1 I nosai
Karakteristika I nosaa u odnosu na T nosae jest razliita irina hrpta i donjeg
pojasa (i obino ui gornji pojas). Hrbat je barem duplo ui od irine donjeg pojasa
to nosau daje karakteristian oblik presjeka slian slovu I. Uzdu nosaa presjek
se mijenja na nain da se hrbat na krajevima podebljava na punu irinu donjeg
pojasa, tako da se on pretvara u T presjek. Ova promjena se izvodi zbog voenja
kabela koji se prema krajevima nosaa podiu iz podruja donjeg pojasa u hrbat gdje
se i sidre. Takoer, na krajevima nosaa je znaajna poprena sila pa deblji hrbat
pomae i u nosivosti na posmik.

2.5%

Klasini I nosai sa irokim gornjim pojasnicama

MOSTOVI II
Dispozicija prednapetog betonskog mosta

BT-220

BT-200

BT-180

BT-160

BT-140

Najnoviji tip I nosaa sa uskim gornjim pojasevima, BUBLE TEA nosa preuzet je iz
amerike prakse. irina gornjeg pojasa iznosi od 120 cm do 124 cm, a donjeg pojasa
od 81 cm do 85 cm. S obzirom na njegovu visinu postoji ukupno 15 tipova ovog
nosaa. Pri njihovoj izradi, za gornji i donji pojas koristi se uvijek ista oplata, a razlika
u visini ostvaruje se samo poveanjem visine hrpta. Kako ovi nosai mogu imati
velike visine (do 220 cm), maksimalni ostvariv raspon njihovom primjenom je ak 50
m.

Buble Tea uskopojasni I nosai za vee raspone

10

MOSTOVI II
Dispozicija prednapetog betonskog mosta

2.2.2 T nosai
T nosai imaju jednaku irinu hrpta i donje pojasnice to im u poprenom presjeku
daje karakteristini oblik slova T. S obzirom na deblji hrbat, mogue je voditi vei broj
kablova i nije ih potrebno skretati u horizontalnom smjeru kada se iz donjeg pojasa
nosaa podiu u hrbat na krajevima nosaa. Jednostavnija je i njihova izvedba zbog
ravne oplate i armature. U pogledu trajnosti su bolji jer se mogu koristiti vei zatiti
slojevi betona. Nedostatak im je poveana potronja betona za izradu i vea vlastita
teina.
2.5%

T nosai
Gornja ploha poprenog presjeka mostova se redovito nalazi u nagibu od 2.5% (i
vie ako je most u horizontalnoj krivini). Kod irokopojasnih nosaa (T nosai) pravilo
je da se ovaj nagib ostvaruje samo sa nagibom gornjeg pojasa nosaa. Visina
nosaa tada se mjeri u njegovoj osi, a donji pojas nosaa ostaje ravan zbog
postavljanja na leajeve.
Kod uskopojasnih nosaa (I Buble Tea nosai) i gornji i donji pojas nosaa su
uvijek ravni, a nagib se ostvaruje samo u kolnikoj ploi. Oplata za kolniku plou ili
omnia ploe se tada koso naslanjaju na pojasnicu nosaa i ploa e na rubovima
pojasnice nosaa imati razliitu debljinu zbog poprenog nagiba.

11

MOSTOVI II
Dispozicija prednapetog betonskog mosta

2.2.3 SAN nosai

Sanduasti predgotovljeni nosai koriste se za izvedbu ploastih poprenih presjeka.
SAN nosai dolaze u 4 vrste puni nosai, nosai sa krunim oupljenjima i dvije
visine pravih sanduastih presjeka. Oupljavanje punih kvadratnih presjeka nosaa
radi se za presjeke visine 75 cm i vie. Puni presjeci nosaa izvode se za visine od
50 cm i kod ovakvih nosaa je maksimalni raspon ogranien na svega 15 m. Najvei
raspon ostvariv SAN nosaima je 33 m za visinu nosaa od 135 cm. Kod ovakvih
nosaa koristi se anheziono (prethodno) prenapinjanje ravnim ipkama. Odnosi L/h
su vei nego kod T ili I nosaa zbog irih pojasnica, veeg raspoloivog podruja za
armaturu i prednapinjanje, i zbog povoljnijeg statikog sustava (djelomino ploasto
ponaanje presjeka).
Prema tipu poprenog presjeka i statikog sustava ovakve mostove svrstavamo u
ploaste mostove. Meutim plou u ovom sluaju nije mogue analizirati kao
izotropnu sa jednakim krutostima u oba smjera. Nosai su oblikovani tako da kod
poprenog slaganja izmeu nosaa ostaje reka irine 3 cm koja u svom donjem
dijelu zavrava proirenjem irine 8 cm. Zapunjavanjem ove reke i proirenja nakon
slaganja nosaa ostvaruje se njihova veza. Ovakva veza u poprenom smjeru djeluje
kao zglob koji ne prenosi popreno moment izmeu nosaa ve samo poprenu silu.
U rotiljnom modelu poprene veze izmeu nosaa se modeliraju kao kruti tapovi sa
zglobom na sredini izmeu nosaa. Prema djelovanju prijenosa iskljuivo poprene
sile, ovakav rotiljni model je dobio ime shear-key model. Danas se osim
zapunjavanja reke sustav nosaa monolitizira i sa kolnikom ploom iznad nosaa
pa je omoguena bolja poprena razdioba uslijed savijanja ploe u poprenom
smjeru. Ovakav rotiljni model poprenu silu prenosi preko krutih elemenata (ispuna
reki), a moment preko monolitne kolnike ploe definirane visine. Postojanje ploe
poboljava i trajnost jer smanjuje deformacije sustava i posljedino raspucavanje
reki i otkazivanje hidroizolacije.
'SAN 116/50' NOSA

'SAN 210/115' NOSA

'SAN 210/75' NOSA

'SAN 210/135' NOSA

Viaduktovi T nosai

12

MOSTOVI II
Dispozicija prednapetog betonskog mosta

2.3 Betonska kolnika ploa

Danas se u svim presjecima mostova s predgotovljenim nosaima izvodi monolitna
betonska ploa. Zadatak kolnike ploe je da:
1. prenosi prometno optereenje na glavne nosae,
2. osigura poprenu preraspodjelu optereenja izmeu nosaa rotiljno
djelovanje,
3. nakon ovrivanja djeluje kao gornji pojas nosaa (pomie teite nosaa
prema gore),
4. u horizontalnoj ravnini djeluje kao kruti disk i raspodjeljuje horizontalna
optereenja na sve nosae jednako,
5. ispravlja nedostatke u geometriji uslijed izvedbe i ostvaruje pravu liniju nivelete
(s obzirom na poligonalno praenje nivelete nosaima),
6. osigurava kontinuitet prometne povrine kada ne postoji kontinuitet glavnih
nosaa (kontinuitetne ploe)
7. osigurava dodatan prostor za postavljanje vlane armature u gornju zonu kod
uspostavljanja punog kontinuiteta glavnih nosaa iznad oslonaca
8. kod ploastih presjeka od sanduastih nosaa monolitizacijom ukruuje sustav
i smanjuje raspucavanje betona u rekama.
Debljine kolnike ploe kod suvremenih mostova su minimalno 20 cm, ali je
uobiajeno ona debljine 25 cm. Ploa je uvijek nosiva u poprenom smjeru izmeu
nosaa. Raspon joj ovisi o razmaku izmeu nosaa, a danas se kod ovih mostova
ograniava na 300 cm. Kod tih veih raspona i upotrebe oplate ili omnia ploa,
debljina ploe je 30 cm.
Gornja ploha ploe uvijek prati popreni nagib mosta koji za odvodnju iznosi
minimalno 2,5%. Kod jednostrenog nagiba mosta se na veem dijelu presjeka (cijeli
kolnik i jedan hodnik) ploa izvodi u jednom nagibu, a na manjem dijelu (drugi
hodnik) u suprotnom nagibu, tako da bi sva voda bila usmjerena prema najnioj toki
uz jedan rubnjak (na udaljenosti 20 cm od rubnjaka prema kolniku). Donja ploha
ploe se kod jednostrenih mostova obino cijelom irinom izvodi u jednom nagibu
pa e ukupna debljina ploe na rubu gdje je njena gornja ploha u suprotnom nagibu
biti neto vea, ovisno o duljini tog hodnika sa suprotnim nagibom.
Kod presjeka sa irokopojasnim nosaima se broj nosaa i irina gornje pojasnice
odabiru takvi da konzola ploe bude to manja. Idealno se tei tome da ploa
zavrava zajedno sa pojasnicom rubnog nosaa, kako bi se izbjegla potreba
postavljanja rubne horizontalne oplate za konzolu ploe. Kada se ploa ipak
konzolno mora prepustiti izvan pojasnice nosaa (ili kada imamo uskopojasne
nosae), ograniava se duljina te konzole na najvie 150 cm mjereno od vanjskog
ruba hrpta nosaa.

13

MOSTOVI II
Dispozicija prednapetog betonskog mosta

3. Uzduni raspored
3.1 Statiki sustavi
Predgotovljene nosae u pravilu susreemo u ploastim i rebrastim presjecima
rasponskog sklopa mostova. Ovakav rasponski sklop oslonjen na stupove tvori
statiki sustav grednog ili ploastog mosta, oba najprimjerenija za analizu rotiljnim
modelom zbog oite i jednoznane diskterizacije uzdunih i poprenih elemenata.
Meutim, postoje dvije mogue izvedbe koje dalje odreuju statiki sustav i dijele ga
na sustav niza prostih greda i sustav kontinuiranog nosaa. Oba sustava imaju svoje
prednosti i nedostatke i podruje primjene.
3.1.1 Sustav niza prostih greda
Prednosti ovog statikog sustava lee u njegovoj statikoj odreenosti koja ga ini
neosjetljivim na prisilne pomake oslonaca, koji se mogu javiti u podrujima gdje je
predvieno slijeganje temeljnog tla. Pomaci oslonaca u ovom sluaju nee uzrokovati
dodatne rezne sile u nosaima rasponskog sklopa jer momentni dijagram za svaki
nosa uvijek odgovara onom proste grede (ql2/8) bez obzira na poloaj oslonca
(leaja). U statikom smislu kontinuiteta nema, nosai su prekinuti na svakom
osloncu bez nastavljanja armature iz jednoga u drugi.
Kontinuitet prometne podloge (kolnik) mora biti ostvaren, pa da bi se izbjegla
ugradnja prijelaznih naprava (koje su skupe i zahtijevaju odravanje) na svakom
stupitu, ope prihvaeno rjeenje podrazumijeva izvedbu kontinuitetne ploe.
Kontinuitetna ploa svojom malom krutosti ne ostvaruje puni kontinuitet jer se za
djelovanje momenta savijanja deformira i ne prenosi taj moment.

Detalj oslanjanja i kontinuiteta sa kontinuitetnom ploom kod rebrastog presjeka

Kod presjeka sa sanduastim nosaima statiki sustav uvijek moe biti samo niz
prostih greda jer se kod takvih presjeka puni kontinuitet ne ostvaruje.

14

MOSTOVI II
Dispozicija prednapetog betonskog mosta

Kontiuitetna ploa se u pravilu izvodi kao nastavak kolnike ploe iznad nosaa, iste
debljine. U ovom sluaju popreni nosai se izvode odvojeno za nosae raspona
lijevo i desno, debljine obino 30 cm, visine jednake hrptu glavnog nosaa
(zavravaju u razini donjeg pojasa glavnog nosaa). Svaki nosa oslanja se na
vlastiti elastomerni leaj koji se nalazi u osi hrpta glavnog nosaa. U fazi izvedbe
(prije betoniranja kolnike ploe) stabilnost nosaa je ostvarena koritenjem drvenih
kosnika kojima se podupire gornji pojas nosaa. Kod sanduastih nosaa, svaki
nosa oslanja se na dva leaja po jedan ispod svakog hrpta. Leajevi se nalaze na
naglavnoj gredi stupita, koja je upeta u jedan ili vie stupova. Dimenzije leajeva
ovise o veliini reakcije koju trebaju preuzeti. Razmak izmeu nosaa dva polja koji
definira duljinu kontinuitetne ploe mora biti minimalno 10 cm ali je esto vei (20
35 cm) zbog potrebe postavljanja i skidanja oplate za popreni nosa. Prepust
nosaa od osi leaja mora iznositi minimalno 1/3 njegove visine kako bi se moglo
izvesti sidrenje armature i unos sile prednapinjanja.

Izvedba rasponskog sklopa bez uspostave punog kontinuiteta

Redoslijed u izvedbi ovakvog rasponskog sklopa podrazumijeva da se prvo izvede
kompletna naglavna greda upeta u stupite, na nju se zatim ugrade leajevi na koje
se onda postavljaju nosai i bono pridranje za stabilnost. Slijedi izvedba poprenih
nosaa i betonske ploe rasponskog sklopa.
Sustav niza prostih greda je statiki odreen sustav to znai da se kod prisilnih
pomaka oslonaca ne dogaa preraspodjela reznih sila unutar sustava. Zbog toga je
on iznimno pogodan u sluajevima kada se oekuju znatna slijeganja temelja koja bi
uzrokovala pomake leajeva rasponskog sklopa. Kod sustava kontinuiraog nosaa
ovi pomaci uzrokovali bi smanjivanje negativnog momenta savijanja iznad oslonca (ili
pojavu pozitivnog momenta) i rast pozitivnog momenta savijanja u polju.

15

MOSTOVI II
Dispozicija prednapetog betonskog mosta

3.1.2 Sustav kontinuiranog nosaa

Kod veih raspona (obino L>30 m) nuno je ostvarivanje punog kontinuiteta iznad
oslonaca kako bi sustav rasponskog sklopa djelovao kao kontinuirani nosa.
Dodatna prednost ovakvog sustava je izbjegavanje potrebe ugradnje leaja ispod
svakog nosaa kao to je to sluaj kod prostih greda (kontinuitete ploe). Izvedba
punog kontinuiteta se ostvaruje izvedbom jednog poprenog nosaa koji je zajedniki
za sve nosae lijevog i desnog raspona. irina ovog poprenog nosaa mora biti
tolika da dozvoli nalijeganje uzdunih nosaa sa svake strane od barem 30 cm, i
dodatan prostor izmeu njih u kojem se moe ostvariti nastavljanje kontinuitetne
armature za prijenos momenta iznad oslonca (duljina se odreuje prema izrazima za
duljinu preklapanja armature ovisno o njenom promjeru i koliini). Osim toga ukupna
irina poprene grede mora biti dostatna da se na njenoj donjoj plohi ugrade lonasti
leajevi koji onda preuzimaju ukupnu reakciju rasponskog sklopa i predaju je na
stupove. Prema ovim uvjetima slijedi priblina irina poprenog nosaa od oko 180
cm. Visina ovog poprenog nosaa ovisi o njegovom rasponu odnosno o razmaku
izmeu leajeva unutar istog stupita u poprenom smjeru i o nainu izvedbe
rasponskog sklopa. Minimalno je njegova visina jednaka visini nosaa uveana za
30-ak centimetara. Slijed izvedbe ovakvih rasponskih sklopova prvo podrazumijeva
izvedbu naglavne grede poprenog nosaa na lonastim leajevima stupita (ili
ponekad upeto kod okvirnih integralnih mostova) ali samo njen donji dio koji se nalazi
ispod nosaa (min 30 cm njene visine). U odreenim situacijama kada je raspon
poprene grede jako velik (iroki mostovi), biti e potrebno dodatno pridranje
poprene grede, ili poveanje visine donjeg dijela koji se prvi betonira, kako bi ona u
slijedeoj fazi kada se postavljaju nosai mogla nositi njihovu teinu.

Detalj oslanjanja kod punog kontinuiteta

Kod izvedbe donjeg dijela poprenog nosaa ostavlja se isputena posmina
armatura (vilice) za kasnije povezivanje sa armaturom kraja glavnih nosaa. Glavni
nosai se postavljaju direktno na gornju plohu ovako izvedenog dijela poprenog
nosaa. Zatim se ugrauje uzduna kontinuitetna armatura, armatura ploe i
povezuje se armatura koja izlazi popreno iz ruba nosaa.

16

MOSTOVI II
Dispozicija prednapetog betonskog mosta

Izvedba donjeg dijela poprenog nosaa kod ostvarivanja punog kontinuiteta

Nakon postavljanja oplate i armiranja, vri se betoniranje ostatka visine poprene
grede zajedno sa ploom iznad. Na taj nain je ostvaren puni kontinuitet nosaa
iznad oslonaca, a ujedno je postignuta njihova bona stabilizacija. Sve do ove faze
izvedbe itavog poprenog nosaa, nosa se ponaa kao prosta greda. Dakle,
njegovu itavu teinu, i teinu svjeeg betona kolnike ploe preuzima sustav proste
grede. Nakon ostvarivanja kontinuiteta (ovrivanje svjeeg betona poprenog
nosaa) sva daljnja djelovanja biti e preuzeta sustavom kontinuiranog nosaa. Tu
spadaju djelovanja dodatnog stalnog, prometa, vjetra, potresa, temperature... Kako
kod betonskih mostova udio vlastite teine u ukupnoj nosivosti iznosi vie od 60%,
visina nosaa (odnos L/h) i maksimalni raspon su u znatnoj mjeri odreeni statikim
sustavom proste grede.
Kod ovakvog sustava ne postoji opasnost ispadanja pojedinog nosaa sa leaja kod
potresnog djelovanja, to predstavlja problem kod sustava gdje je svaki nosa
oslonjen na vlastiti leaj. Takoer, kod horizontalnih poprenih djelovanja na
rasponski sklop (potres, vjetar, izvanredna djelovanja) aktivira se okvirni sustav, gdje
rasponski sustav djeluje zajedniki sa stupovima unutar stupita (popreni okvir),
naravno uz pretpostavku popreno nepominih leajeva ili upetosti naglavne grede u
stupove.

3.2 Karakteristini rasponi i visine konstrukcije

Mostovi od predgotovljenih nosaa izvode se kada potreba premoivanja otvora
zahtijeva male raspone. Najei rasponi nalaze se u podruju od 20 m do 36 m.
Optimalne i maksimalne duljine raspona ovise o vrsti nosaa (poprenog presjeka) i
o statikom sustavu (prosta greda ili kontinuirani nosa). Pojedina vrsta nosaa
izvodi se samo do neke maksimalne visine to primarno odreuje mogui najvei
raspon (vidi poglavlje 2.2). Za mogunosti postizanja najveeg raspona vana je i
vlastita teina nosaa. Nosai sa manje betona (I nosai) zato mogu postii vee
raspone (T nosai imaju hrbat znatno vee debljine po itavom rasponu pa su zato
tei). I konano, maksimalni raspon odreen je i mogunostima prednapinjanja,

17

MOSTOVI II
Dispozicija prednapetog betonskog mosta

odnosno o najveem broju kabela unutar presjeka i mogunostima njegovog voenja

du raspona.
U praktinoj primjeni (programski zadatak) moe se definirati pribliena tablica
najveih raspona prema vrstama nosaa:
Vrsta nosaa

Proste grede

Kontinuirani nosai

Rebrasti presjeci (I nosai)

Lmax = 34 m

Lmax = 38 m

Rebrasti presjeci (T nosai)

Lmax = 27 m

Lmax = 32 m

Lmax = 50 m (38 m) *

Lmax = 50 m (38 m) *

Lmax = 33 m

nema kontinuiteta **

Rebrasti presjeci (Buble Tea)

Sanduasti presjeci (SAN nosai)

* za izradu programskog zadatka ograniiti ove raspone na vrijednosti u zagradama kako bi se mogao
koristiti samo sustav adhezijskog prednapinjanja.
** Kako se kod izvedbe sa sanduastim SAN nosaima rijetko ostvaruje puni kontinuitet, maksimalni
raspon za takav sustav nije naveden.

Treba naglasiti da vrijednosti u ovoj tablici mogu biti i drugaije, ako se koriste nosai
drugih proizvoaa, vee visine nosaa ili drugaiji sustavi prednapinjanja, pa su u
praksi poznati i sluajevi sa veim rasponima. Takoer, znatno se razlikuju i rasponi
u razliitim zemljama s obzirom na vaee propise prometnog optereenja i
dimenzioniranja.
Kod sustava kontinuiranih nosaa krajnji rasponi su uvijek manji od srednjih i to u
odnosu Lkrajnji/Lsrednji 0.75 0.8. Na ovaj nain se postiu jednoline najvee
vrijednosti momenata savijanja du mosta, i posljedino priblino jednaki rezultati
dimenzioniranja za istu visinu nosaa u svim rasponima. Iznimka je statiki sustav
niza prostih greda koji je statiki odreen i gdje su momenti u svakom rasponu
neovisni od poloaja tog raspona u uzdunom rasporedu. U tom sluaju veliine
krajnjih i srednjih raspona su jednake.
Potrebne konstrukcijske visine (ukljuivo s kolnikom ploom) rasponskih sklopova
sa predgotovoljenim nosaima odreuju se prema rasponu na slijedei nain:
Vrsta nosaa

Proste grede

Kontinuirani nosai

Rebrasti presjeci (T ili I nosai)

L/h = 1416

L/h = 1620

L/h = 20

nema kontinuiteta

Sanduasti presjeci (SAN nosai)

Ove tablice vrijede samo za cestovne mostove kod kojih je udio prometnog
optereenja znatno manji nego to je to kod eljeznikih. Kod eljeznikih mostova i
progibi moraju biti manji (zbog tolerancija voenog inskog prometa i dinamikih
utjecaja) pa su i zbog toga odnosi L/h manji (L/h12). Kod manjeg broja nosaa po
irini mosta (popreni presjek sa omnia ploama i razmakom nosaa od 3 m) treba
odabrati manje vrijednosti L/h u tablici jer e optereenje po jednom nosau biti vee.
Isto tako, manje vrijednosti treba odabrati kada se odabrani raspon blii granicama
maksimalnog raspona.

18

MOSTOVI II
Dispozicija prednapetog betonskog mosta

4. Razrada dispozicije mosta zadanog projektnog zadatka

4.1 Prometna irina i irina mosta
Prvi korak u razradi poprenog presjeka je definiranje prometne irine. Prema
Pravilniku prema kojem javne ceste moraju udovoljavati uvjetima sigurnosti prometa
propisane su irine prometnih i rubnih trakova ovisno o projektnoj brzini. Prema
tablici definirane su kategorije prometnica sa brzinama od 120 do 50 km/h.

Kategorija
ceste

Projektna
irina
brzina
hodnika
[km/h]

Max
irinakolnikai
uzduni
rubihtrakova
nagibsmax
[cm]
[%]

MinR
[m]
Konveksni Konkavni

Aa

120

50/75 250+20+2375+50

do4%

>19000

>1300

1b
2b

100

50/75

50+2350+50

do5%

8700

5700

1d
2d
3d

80

50200

30+2325+30

do6%

3200

2100

1e
2e
3e
4e

70

50200

30+2300+30

do7%

1900

1300

1f
2f
3f
4f
5f

60

50200

20+2300+20

do8%

1100

750

do9%

600

400

3g
4g
5g

20+2300+20
50

50200

20+2275+20
2275

Uz rubni trak na novim mostovima danas se uvijek postavlja niski rubnjak visine 7 cm
iznad asfalta koji zauzima irinu od 50 cm. Nakon rubnjaka postavlja se odbojna
ograda. Kada na mostu postoji tieni hodnik za promet pjeaka koristi se odbojna
ograda tipa H3. Odbojna ograda zauzima dodatnih 50 cm irine mosta. Uz odbojnu
ogradu sa njene vanjske strane poinje hodnik (pjeaka staza) koja ima minimalnu
irinu 50 cm (za autoceste gdje ona slui samo za odravanje). irina hodnika
odreena je vrstom i intenzitetom pjeakog prometa. Za promet jednog pjeaka
iznosi minimalno 80 cm, a za usporedni promet dva pjeaka iznosi minimalno 160
cm. Hodnik je sa vanjske strane ograen zatitnom ogradom visine 110 cm. irina

19

MOSTOVI II
Dispozicija prednapetog betonskog mosta

OS MOSTA

krajnjeg dijela mosta u koju ulaze zatitna ograda i vijenac mosta obino zauzima 25
cm (ovisno o detalju sidrenja ograde i vrsti vijenca).

2.5%
2.5%

2.5%

Definiranje prometne irine i rasporeda kolnika i hodnika

Mostovi sa dva prometna traka (za obostrani ili usporedi smjer vonje) obino se
izvode sa jednostrenim poprenim padom od 2,5 %. Najnia toka prometne irine
mosta nalazi se uz nii rubnjak, na kolniku, na udaljenosti 20 cm od ruba rubnjaka
(kako ne bi dolo do zadravanja vode neposredno uz rubnjak). U toj toki postavlja
se slivnik, i od njega se prema drugom kraju mosta izvodi kontra pad od 2,5 % (ili
nekad 2 %) kako bi sva voda sa hodnika zavrila u slivniku. Gornja ploha rasponskog
sklopa (prometne povrine) u potpunosti je odreena sa ovim irinama i padovima.

4.2 Razrada poprenog presjeka

Nakon rjeenja prometne irine i ukupne irine mosta mogue je nastaviti sa
razradom poprenog presjeka. Ispod plohe kolnika dolaze dva sloja asfalta zatitni i
habajui sloj debljina 3.5 cm ili 4 cm. Ispod asfalta nalazi se hidroizolacija debljine 1
cm koja se postavlja po itavoj irini rasponskog sklopa. Linijom donje razine
hidroizolacije definirana je gornja ploha betonske kolnike ploe. Kod jednostrenih
padova ta linija je u padu od 2,5%, i lomljena je u najnioj toki (20 cm od nieg
rubnjaka) sa kontra padom. Donja ploha betonske ploe je paralelna sa gornjom
linijom jednostrenog pada i od nje udaljena za debljinu ploe. Ova donja ploha
nema lom na mjestu slivnika nego kontinuirano pada do kraja irine rasponskog
sklopa. Iz tog razloga debljina ploe na niem rubu mosta biti e vea, ovisno o irini
hodnika. U poprenom smjeru betonska ploa zavrava uz vijenac, obino
odmaknuta od njegove unutarnje plohe za oko 2 cm (kako bi se izbjeglo eventualno
podlijevanje vode sa ela vijenca i omoguio pravilan zavretak hidroizolacije sa
gornje plohe ploe.
Ispod betonske ploe postavljaju se odabrani (zadani) nosai. U sluaju nosaa sa
irokim gornjim pojasnicama, ili SAN nosaa, dovoljno je nosae poredati jedan
pored drugog da su im rubovi gornjeg pojasa meusobno udaljeni 2 cm (3 cm kod
SAN nosaa). U tom sluaju betonska ploa se izvodi bez oplate. Broj nosaa se
odreuje prema ukupnoj irini betonske ploe, tako da na krajevima ostaju minimalne
konzole. Kako bi se najbolje ostvarilo pokrivanje ukupne irine betonske ploe sa
nosaima, irine njihovih gornjih pojaseva mogu se birati sa vrijednostima od 170 cm
20

MOSTOVI II
Dispozicija prednapetog betonskog mosta

do 260 cm (zavisno takoer i o vrsti nosaa, vidi poglavlje 2.2). Idealno je itava
irina betonske ploe pokrivena sa gornjim pojasevima nosaa (ostavlja se
preputeno oko 20 30 cm ploe kako rub nosaa ne bi dodirivao vijenac i kako bi
se mogla izvesti maska na upornjaku). U graninim sluajevima, konzola ploe moe
biti vie preputena od ruba pojasa nosaa ali maksimalno 150 cm mjereno od
vanjskog ruba hrpta nosaa.
Kod postavljanja nosaa ispod ploe valja imati na umu i poloaj cijevi odvodnje. Kod
rebrastih mostova uobiajeno je da se uzduna cijev odvodnje postavlja izmeu
hrptova nosaa, a da vertikalna (poprena) cijev odvodnje za spoj sa slivnikom
prolazi kroz pojas nosaa. U tom pogledu bolja su rjeenja gdje su nosai
rasporeeni tako da se ispod slivnika ne nalazi hrbat nosaa, odnosno da se slivnik
nalazi na sredini izmeu hrptova nosaa. Kod presjeka sa SAN nosaima uzduna
cijev odvodnje se ne smije voditi unutar sanduka nosaa ve se na rubu mosta ispod
konzole ploe pored nosaa treba predvidjeti mjesto za njeno voenje. Konzola ploe
utoliko e biti vea. Slivnik se na ovako voenu uzdunu cijev spaja sa poprenom
cijevi koja prolazi kroz samu plou.
Gornja ploha gornjih pojasnica u sluaju irokopojasnih nosaa izvodi se u istom
nagibu kao i kolnika ploa. Debljine pojasnica uvijek su jednake na krajevima i na
spoju sa hrptom nosaa (prema vrstama nosaa vidi poglavlje 2.2) pa prema tome
slijedi razliit nagib vute gornjeg pojasa. Kod upotrebe uskopojasnih glavnih nosaa,
potrebno je koristiti oplatu za betonsku plou, ili ee omnia ploe. Gornji pojasevi
ovih uskopojasnih nosaa uvijek su ravni, a popreni pad ploe se ostvaruje samo
izmeu nosaa, postavljanjem kose oplate ili kosim nalijeganjem omnia. Omnia ploe
nalijeu na nosae sa irinom 5 do 10 cm, a koso nalijeganje se ostvaruje preko
gumenih traka ili traka morta. Gornja i donja ploha ploe tada vie nisu savreno
paralelne jer je donja ploha uslijed nalijeganja omnia ploa i ravnih gornjih pojaseva
nosaa izlomljena. Predvienu statiku visinu ploe potrebno je predvidjeti u njenom
najtanjem dijelu, iznad ruba nosaa gdje se naslanja omnia ploa.

Detalj oslanjanja omnia ploa na gornji pojas nosaa

21

MOSTOVI II
Dispozicija prednapetog betonskog mosta

HABAJUI SLOJ SMA 16 ................. 4.0 cm

ZATITA HIDROIZOLACIJE AB8 ...... 4.0 cm
JEDNOSLOJNA HIDROIZOLACIJA ... 1.0 cm
AB PLOA C30/37 ............................. d=20 cm
AB PREDNAPETI NOSA C40/50 ... h=155.0 cm

2.5%

2.5%

OS MOSTA

OS DESNOG KOLNIKA

Konstruktivna visina dobivena iz odnosa L/h mora biti ostvarena u osi nosaa. Iz tog
uvjeta slijedi kota donjeg ruba nosaa. Donji rub nosaa je kod svih izvedba T i I
nosaa ravan zbog nalijeganja na leajeve ili na popreni nosa. Kako svi nosai
imaju jednaku visinu, zbog poprenog pada slijede razliite visinske kote njihovih
donjih rubova i prema tome razliite visine leajeva. Kod SAN nosaa, oblik nosaa
je uvijek pravokutan tako da je donji pojas ovakvih poprenih presjeka uvijek u
nagibu kolnike ploe. Poprene razlike u visinskim kotama leajeva prate jednaki
nagibi leajnih klupa na upornjacima i poprenih greda na stupovima.

2.5%

(a)

HABAJUI SLOJ SMA 16 .................. 4.0 cm

ZATITA HIDROIZOLACIJE AB8 ........ 4.0 cm
JEDNOSLOJNA HIDROIZOLACIJA ..... 1.0 cm
AB PLOA C30/37 ............................. d=15 cm
OMNIA PLOA ................................. d=10 cm
OS KOLNIKA

AB I "BUBLE TEA" C40/50 ......... h=180.0 cm

2.5%
2.5%

2.5%

(b)

HABAJUI SLOJ SMA 16 ................. 4.0 cm

ZATITA HIDROIZOLACIJE AB8 ...... 4.0 cm
OS MOSTA

JEDNOSLOJNA HIDROIZOLACIJA ... 1.0 cm

2.5%

AB PLOA C30/37 ............................. d=25 cm

AB SAN NOSA C40/50 ... h=135.0 cm

2.5%

2.5%

(c)

Karakteristini popreni presjeci sa: (a) irokopojasnim nosaima;

(b) sa omnia ploama; (c) sa SAN nosaima

22

MOSTOVI II
Dispozicija prednapetog betonskog mosta

Popreni nagibi donjih ploha oslanjanja leajeva se na upornjacima i stupovima

izravnavaju postavljanjem leajnih kvadara ispod leajeva koji imaju gornju plohu
horizontalnu. Gornje plohe nalijeganja leajeva na nosae se izravnavaju zbog
uzdunog pada nosaa upotrebom betonskih leajnih istaka (klinova), posebno
oblikovanih prema kutu uzduog pada nosaa, koje se epoksidom lijepe na donji rub
nosaa. Kod SAN nosaa, osim izravnavanja plohe nalijeganja u uzdunom smjeru,
potrebno je istu izravnati i u poprenom smjeru jer je donji pojas nosaa i u
poprenom nagibu.

2.0%

Detalji poprenog i uzdunog izravnanja plohe nalijeganja leaja

4.3 Prepreka, niveleta i odabir raspona

Za zadanu prepreku prijelaza prema projektnom zadatku potrebno je definirati
uzduni raspored prema odabranom (zadanom) statikom sustavu. Uzduni raspored
podrazumijeva polaganje osi stupova i upornjaka, definiranje poloaja i nagiba
pokosa nasipa i veliine upornjaka i smjetaj konstrukcije rasponskog sklopa u
raspoloivu visinu izmeu nivelete i slobodnog profila.
Niveleta je u vertikalnoj ravnini zadana kao pravac u nagibu ili krunica odreenog
radijusa i nagiba krajnjih tangenti. Maksimalni nagibi i minimalni radijusi vertikalne
konveksne i konkavne krivine ovise o raunskim brzinama za prometnicu (dani su u
tablici ranije). Kod polaganja nivelete za nadvonjak, njena visina je odreena
iskljuivo potrebama slobodnog profila pa smo je slobodni postaviti na potrebnu
visinu s obzirom na ciljane raspone i vrstu konstrukcije. Potrebno je visinu nivelete
postaviti tako da bude to nie uz istovremeno ispunjavanje slobodnog profila, jer sa
svakim dodatnim dizanjem nivelete raste ukupna duljina prijelaza s obzirom da su
nagibi prilaza zadani sa maksimalnim vrijednostima ovisno o projektnoj brzini.
U suprotnom sluaju visina nivelete nam je zadana kao ulazni podatak, a na je
zadatak odabrati raspon i konstrukciju takve da je mogue postaviti rasponski sklop u
raspoloivu visinu izmeu nivelete i slobodnog profila. Sa poveanjem raspona raste
i potreba visine konstrukcije pa je ponekad nemogue odabrati vei raspon upravo
zbog ograniene raspoloive visine. Potrebno je imati na umu i da je ukupna visina
koju zauzima rasponski sklop od linije nivelete do donjeg ruba nosaa vea od sume
visine konstrukcije, asfalta i hidroizolacije, jer treba uzeti u obzir i popreni nagib

23

MOSTOVI II
Dispozicija prednapetog betonskog mosta

sklopa zbog kojega su nosai na razliitim visinama. Ova ukupna visina sklopa
poznata je tek nakon rjeenja poprenog presjeka.
Kod uzdunog postavljanja stupova treba voditi rauna o slijedeem:
1. maksimalnoj duljini raspona za pojedini statiki sustav i tip nosaa;
2. maksimalnoj duljini raspona s obzorom na raspoloivu visinu i potrebnu visinu
koja slijedi iz odnosa L/h;
3. najvee mogue duljine raspona za neki sustav koristiti samo ako je to
nezaobilazno, ili ako se radi o dugakom prijelazu gdje treba smanjiti broj
stupnih mjesta, racionalnije je koristiti optimalne (karakteristine) duljine
raspona za odreeni tip nosaa
4. poloaju vodotoka u kojima je poeljno izbjei temeljenje;
5. poloaju slobodnih profila i sigurnosti prometa ako je mogue izbjei
postavljanje stupova u razdjelni pojas autoceste i odmaknuti rub stupa
minimalno 2 m od ruba slobodnog profila;
6. kod sustava kontinuiranih nosaa krajnji su rasponi duljine 75-80% od srednjih
raspona, kod niza prostih greda svi su rasponi jednake duljine;
7. kod izvedbe mostova od predgotovljenih nosaa potrebno je raspone
ujednaiti zbog unificiranja izrade nosaa pa na istom mostu moe biti najvie
dva razliita raspona (krajnji i srednji);
8. os upornjaka postaviti tako da se to vie smanje njegove dimenzije
(minimalni upornjak) i povea preglednost ispod mosta, teiti da se upornjak
temelji na dobro zbijenom nasipu.
9. visinu nasipa pokuati ograniiti na 5 m, pa duljina mosta esto slijedi upravo
iz ovog uvjeta,
10. duljinu mosta ne bezrazlono poveati (dodavanje nepotrebnih raspona), kada
je to racionalno s obzirom na visinu nasipa, most treba zamijeniti nasipom.
Postupak rjeavanja dispozicije podrazumijeva istovremeno crtako rjeavanje
poprenog i uzdunog presjeka kako bi se zadovoljili svi parametri projektnog
zadatka.

24

1:3

MOSTOVI II
Dispozicija prednapetog betonskog mosta

7+246.542

150

S1

7+273.022

TRAKASTI TEMELJ OBLOGE NASIPA

1:1
.5
1:3

7+243.642
POETAK MOSTA

LJUNANI
KLIN

MJ 1:200

UZDUNI PRESJEK MOSTA

.5
1:1

S2

7+300.022

OBLOGA UNJEVA
PARK PLOAMA

U2

7+326.502

U1

7+329.402
KRAJ MOSTA

Primjer uzdunog presjeka mosta sa I nosaima

25

MOSTOVI II
Dispozicija prednapetog betonskog mosta

4.4 Detalji oslanjanja na stupovima i upornjacima

4.4.1 Osiguranje irine nalijeganja leaja kod kontinuiranih sustava
Kod djelovanja potresnog optereenja najkritiniji dio ovih mostova su detalji
oslanjanja nosaa na stupove. Kod kontinuiranih sustava sva horizontalna sila od
rasponskog sklopa se predaje na nepomine leajeve koji se nalaze na jednom ili
vie stupnih mjesta obino smjetenih oko sredine jedne dilatacije (jedna dilatacija
obino iznosi 200 do 300 m). Na ostalim stupovima sa pominim leajevima moe se
ostvariti pomak u leaju s obzirom na krutost stupa (ili stupova) sa nepominim
leajevima i deformaciji sustava tijekom djelovanja potresa. U ovom sluaju je
potrebno osigurati dovoljnu irinu nalijeganja ija vrijednost je definirana u EN 1998-2
6.6.4, a ovisi o udaljenosti od nepominog leaja, pomaku tla (ovisno o kategoriji tla i
akceleraciji) i o proraunskom pomaku konstrukcije pri djelovanju potresa.
Proraunata irina nalijeganja ostvaruje se sa irinom leaja (u Eurocode-u
definirana sa minimalnom vrijednou 400 mm) i sa dodatnim prostorom leajne
klupe na upornjaku ili kapitela na stupu.
4.4.2 Protupotresni graninici kod mostova sa kontinuitetnim ploama
Rasponski sklopovi mostovi sustava niza prostih greda oslanjaju se na elemente
donjeg ustroja na nain da je svaki nosa postavljen na vlastiti elastomerni leaj. U
uzdunoj dispoziciji ne postoji nepomian leaj, sve horizontalne sile se predaju
jednako na sve elastomere. Elastomerni leajevi preuzimaju horizontalnu silu samo s
obzirom na svoju krutost i uz obaveznu deformaciju, i to samo ako je osigurana
dovoljna veliina vertikalne reakcije. U djelovanju potresa kod ovakvih sustava zato
postoji velika opasnost otkazivanja leaja i ispadanja nosaa sa mosta. Kako bi se to
sprijeilo ugrauju se protupotresni graninici u obliku blokova od betona iji je
zadatak da pri veem pomaku nosaa on udari u njih i tako ne ispadne sa mosta.

2.5%

Protupotresni graninici za sprjeavanje ispadanja nosaa

26