Professional Documents
Culture Documents
MATEMATIKE 1
Ivana Baranovi
Miroslav Jerkovi
Lekcija 5
Skalarni, vektorski i mjeoviti
produkt vektora
Vjebe iz Matematike 1.
Zadatak 1
Zadatak 2
Zadano je |~a| = 11, |~b| = 23, |~a ~b| = 30. Izraunajte |~a + ~b|.
Rjeenje:
|~a +~b|2 = (~a +~b)2 = (~a +~b)(~a +~b) = ~a2 +2~a~b+~b2 = |~a|2 +|~b|2 +2~a~b
Slino proizlazi
Zadatak ima i geometrijsku interpretaciju: nai krau dijagonalu paralelograma kojem su duljine stranica 11 i 23, a duljina due dijagonale iznosi 30.
Zadatak 3
AB = 6~i ~j + ~k,
AD = 2~i + 3~j + ~k.
P = |AB AD| = 6 1 1 = 4~i 4~j + 20~k = 42 + 42 + 202 = 12 3.
2 3 1
DB = 4~i 4~j,
= ,
cos = ==
2
2
2
2
2
2
8
+
2
+
2
4
+
4
|AC| |BD|
Zadatak 4
~a = 2~i ~j + ~k
~b = ~i + ~j 2~k
~c = ~i + 4~j 7~k ,
2 +
+
2
Zadatak
= 0,
2 + 11
4 + 2
3 + 2
Ovaj sustav od tri jednadbe s dvije nepoznanice ima jedinstveno rjeenje i ono
iznosi = 2, = 3, pa je prikaz vektora ~c kao linearne kombinacije vektora ~a
i ~b dan s ~c = 2~a 3~b.
Zadatak 6
Zadatak 7
:
a, a ; a;
a; ;
; ;
; ;
; ;
; a a; ;
a ;
: a - i
; a ;
1. , .
2. (, , , , ,
).
3. .
4. . .
5. . ,
.
6. .
7. . .
.
8. .
9. . .
.
10. . , .
11. .
12. .
13. ( , ).
14. (, , , , ,
, ).
15..
16. (, , ,
).
17. .
18.
:
; a ;
a a a; a a ;
; ;
;
1. , .
2. (, , , , ,
).
3. .
4. . .
5. . ,
.
6. .
7. . .
8. .
9. . .
.
10. . , .
.
11. .
.
12. .
13..
:
; ,
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
.
.
. .
. .
.
. , .
.
( , ).
(, , , , ,
, ).
, (, , ,
).
Test 1
1.1. Izracunati vrednost izraza
5
5
3 1
5 5
1 7 :3
+5 :
.
28
7
5 7
6 12
1.2. Resiti jednacinu
p
6x x2 8 3x + 4 = 0.
16
4x <
2 x+1
44
3
2+3 3+ 39
B=
3
.
4+332+2
Test 2
2.1. Naci vrednost izraza
2
7
+1
15
12
30
1
9
2:2
.
103
4
32
3 5
.
x1 =
3+ 5
15
16
2.4. Resiti jednacinu
cos(x 1) cos(3x 3) = 4 sin3 (x 1).
2.5. Osnova prave prizme je romb. Omotac iznosi 48, dijagonala strane 5, a
najkrace rastojanje naspramnih strana je jednako visini prizme. Izracunati
zapreminu prizme.
2.6. U rudniku je iskopano 2210 tona uglja i utvrdeno je da on sadrzi 2% vlage.
Na stovaristu se, usled cestih padavina i dugog stajanja, procenat vlage
povecao na 15%. Za koliko se povecava ukupna tezina iskopanog uglja?
Test 3
3.1. Izracunati vrednost izraza
5
17
3
0.1 0.090
3 + 18 : 2 +
.
24
5
0.6 0.58
7x + 1
3x 18 =
2x + 7.
x
= 0.
3
3.5. Ako
su a, b katete i c hipotenuza pravouglog trougla, dokazati da je a+b
c 2. Kada vazi jednakost?
3.6. Naci geometrijsko mesto tacaka u kompleksnoj ravni za koje je:
a) |z i| = |z + 2|;
b) 1 < |z + 2 3i| < 2.
17
Test 4
4.1. Naci vrednost izraza
4
1
5 4
30
4.25 : 0.85 + 1 : 0.5
45
15
.
1
(5.56 4.06) : 3
1
3
4.2. Resiti jednacinu
x+1
2x 5 x 3 = 0.
5x < 25 x+1 .
4.4. Naci:
a) sin , tan i cot ako je cos = 1/6 i sin < cos ;
b) sin , cos i tan ako je cot = 8/13 i sin > cos ;
Test 5
5.1. Odrediti vrednost izraza
1
(1.09 0.29) 1
(11.81 + 8.19) 0.02
4 +
.
13
8
9 : 11.25
18.9 16
20
9
5.2. Resiti jednacinu
log21 (x 1) + log0.5 (x + 1) log 1 (7 x) = 1.
2
18
5.3. Resiti nejednacinu
p
x2 2x + 9 x 2 + |2x 7|.
5x
3x
cos
= 0.
8
8
Test 6
6.1. Izracunati vrednost izraza
1
1
(82.15 5.7) 0.05
+ 0.81 +
0.81
.
49
2
2
2.23 1
50
6.2. Resiti jednacinu
log3 (log2 x 9) = 2 + log3 (1 4 logx 4).
6.3. Resiti nejednacinu
x2
x
1
.
1
3x + 2
19
novca, kako treba pravilno podeliti novac i koliko je procenata ukupne
sume novca dobio Petar vise nego sto mu pripada.
Test 7
7.1. Naci vrednost izraza
1
1
1
5
5
2.4 + 1
2.5 + 6
:61
: 8 1
2
12
72
7
21
.
54.75 4.5 : 0.1
7.2. Resiti jednacinu
r
2 1
1
2
= 0.
1x 1x
2x13
x+1
>
272x+17 .
7.4. Naci tan ako je sin2 2 cos2 = sin cos i (0, /2).
7.5. U krugu poluprecnika r = 25 povucene su dve paralelne tetive t1 = 14 i
t2 = 48. Koliko je njihovo rastojanje?
7.6. Na pismenoj vezbi su ucenicima zadata tri zadatka. Pri tome, 12% ucenika
nije resilo nijedan zadatak, 32% je resilo jedan ili dva zadatka, a 14 ucenika
je resilo sva tri zadatka. Koliko je ukupno ucenika radilo ovu pismenu
vezbu?
Test 8
8.1. Naci vrednost izraza
4
2
4
0.8 :
1.25
:
1.08
4
5
25
7
+ 1.2 0.5 : .
+
1
5
1
2
5
0.64
6 3
2
25
9
4
17
8.2. Sastaviti kvadratnu jednacinu sa realnim koeficijentima ako se zna da je
jedno njeno resenje
1
.
x1 =
2+i 5
20
8.3. Resiti nejednacinu
p
64
.
x3
20
3
2+ 3
.
Test 9
9.1. Naci vrednost izraza
1
9
11
9
:
0.003
0.45
2
40
: 62 91 .
13
5
3 1
200
4.05 3
20
13 : 2 +
20
8
5 8
9.2. Resiti jednacinu
49x+2 + 6 7x+1 6 log6 7 = 0.
9.3. Resiti nejednacinu
9.4. Dokazati da je
3x
10
.
x2 1
5x + 1
1 sin4 cos4
= 2 tan2 .
cos4
6+
100
4
2
.
21
Test 10
10.1. Izracunati vrednost izraza
1
7
1
13 42
53
1
:
3
5
3
:
+
6
2.375
4
12
60
15 45
56
4.3.
5
5
3
5.225 3
2.25 + 0.25 8
9
6
7
10.2. Resiti jednacinu
1
3x 4 + x = 0.
x
10.3. Ako je
log4 11 = a
naci
log4 13 = b,
1
+ log289 17.
x
3x
+ 1 = 2 cos2
.
5
10
4
0.98 4 0.02
4 7
=
.
4
3
0.98 + 4 0.02
Test 11
11.1. Naci x iz jednakosti
2
8
5
1.7 : 1 x 3.75
:
=1 .
3
25
12
11.2. Resiti jednacinu
q
x+
3+
x = 3.
2x1
2
+2
2x5
2
> 25
2x7
2
52x8 .
22
11.4. Resiti jednacinu
sin x sin
7x
4x
+ sin
= 0.
3
3
Test 12
12.1. Izracunati vrednost izraza
3
1 6
6: 1
1
5
6 7
3
2
4 1 10
4
+5
5 11
11
3
1
1
+
20 2 15
1 2
3 +
3 9
2
3x+1
12.3. Resiti nejednacinu
12
49
21.
3
x+1
3
= 1.
2
x2 + 8 + 2x 2 + 3|x|.
3+
50
4
5
.
23
Test 13
13.1. Odrediti vrednost izraza
5
1
1
42
3
:
3.3
:
0.03
928
6
15
100 0.6
.
3
0.8
3 : 0.625 0.84 : 0.8 : 0.03
4
r
1
4
1
=
.
4x
4x
cos x
x
+ 1 = 0.
x + 4 sin
cos 3
3
12 +
30
6
3
.
Test 14
14.1. Izracunati vrednost izraza
23
49
1
1
1
41 40
43 2 1
: 0.16 .
84
60
2
7
5
14.2. Resiti jednacinu
64 x1 + 4 2 x1 1 24 = 0.
14.3. Resiti nejednacinu
|x2 4| x + 1 0.
14.4. Naci cos( + + ) ako je sin = 3/5, sin = 12/13, sin = 7/25 i
, , [0, /2].
24
14.5. Ugao izmedu osnove i strane pravilne trostrane piramide je = 60 , a najkrace rastojanje tezista osnove od strane je d = 3. Izracunati zapreminu
piramide.
14.6. Dokazati da je broj
2+
3+
iracionalan.
Test 15
15.1. Naci vrednost izraza
5
7
7
9
7
40 38
: 10.9 +
1
4.2
30
12
8 30
11
.
0.008
15.2. Data je jednacina
x2 2(2 + m)x + 12 + m2 = 0.
a) Naci uslove za parametar m R za koja su resenja jednacine realna.
Naci sumu resenja.
b) Naci uslov za parametar m R da resenja budu dvostruka.
15.3. Resiti nejednacinu
2x 7
x 3 < 3.
= 3.
2
15.5. U krug poznatog poluprecnika R upisana su tri kruga jednakih poluprecnika, koji se medusobno dodiruju. Odrediti povrsinu upisanog kruga.
15.4. Naci sin , cos , tan i cot , ako je tan
15.6. U jednoj skoli ima ukupno 760 ucenika i nastavnika. Decaka ima 8 puta
vise nego nastavnika, a broj devojcica odnosi se prema broju decaka kao
5 : 4. Koliko je procenata decaka, devojcica i nastavnika od ukupnog broja
osoba u skoli?
25
Test 16
16.1. Odrediti vrednost izraza
1
1
1
5
5
2.4 + 1
2.5 + 6
:61
: 8 1
2
12
72
7
21
.
3
1
0.4 (54.75 4.5 : 0.1) 3 + 0.666 . . .
2
5
16.2. Resiti jednacinu
1
+ x + 1 = 3x 1.
x+1
2x+1
2
2x3
2
22x1 + 4x .
2.
Test 17
17.1. Izracunati vrednost izraza
1
18
9
0.333
.
.
.
16
3
41
4.25
: 1.4 + 0.08333 . . . .
0.45
5x+1
6
= 383.
26
17.3. Resiti nejednacinu
p
x2 2x + |x| + 1 + x > 0.
17.4. Naci tan i tan ako je tan + tan = 2, tan( + ) = 4 i tan < tan .
17.5. Krug poluprecnika r se iz tacke M vidi pod pravim uglom. Odrediti
povrsinu dela ravni unutar tog ugla, a van kruga.
17.6. Nekoliko minuta posle 12 casova Nemanja je poceo da radi domaci zadatak
i u tom trenutku je pogledao na sat. Kada je zavrsio, ponovo je pogledao
na sat i utvrdio da su kazaljke medusobno zamenile mesta. Kada je Nemanja poceo, a kada zavrsio izradu domaceg zadatka?
Test 18
18.1. Naci vrednost izraza
2
1
0.09 : 0.15 : 2
5
2
.
0.32 6 + 0.03 (5.3 3.88) + 0.67
3:
x2
12 = 2
x2
2
x = 1 5 1 5x2 .
27
Test 19
19.1. Odrediti vrednost izraza
7
5
43
25
84.63 : 2.1 35.2 + 2 7
:7
8
42
48
56
.
2
1
229
14 3.2 : 4 : 17.25 : 2.3 +
6
15
802
19.2. Resiti jednacinu
3x 8
2x 3 +
x 1 = 0.
sin sin .
2
2
2
(z = x + iy).
Test 20
20.1. Naci x iz jednacine
1
7
20
16 13
x + 2.2 (0.242424 . . . 0.090909 . . . ) =
.
2
9
11
20.2. Data je kvadratna jednacina
x2 + (m 1)x + 3 + m 4m2 = 0,
m R.
28
b) Ako su x1 i x2 resenja date jednacine, naci vrednost zbira
1
1
+ 2.
2
x1
x2
20.3. Resiti nejednacinu
2
!1/x2
x 2x
3
1.
7
1
5 cos 3x 5 cos x = 0.
sin x
+
+
.
+
3+1
5+ 3
7+ 5
9+ 7
Test 21
21.1. Odrediti x iz jednacine
53
13 9
=
.
1
5
7
27
0.375 : 0.125 +
q
2x
3
4x (0.125)1/x = 4 2.
8x+
x 3 3 0.
3 cos 7x sin 5x = 0.
29
Test 22
22.1. Izracunati x iz jednacine
3
(4.1333 . . . + 0.8 x)
11
136
.
: 0.58 0.5 =
0.444 . . . + 3.4
1.7
18
2 x+13
x+1+1
4 = 0.
3
3 cos 2x + cos 3x = 0.
22.5. U prav valjak je upisana pravilna trostrana prizma, a u nju je upisan novi
prav valjak. Odrediti odnos zapremina ovih valjkova.
22.6. Resiti jednacinu
z2 z = 0
(z = x + iy).
30
Test 23
23.1. Naci vrednost izraza
1
2
30
1.5 : 0.3
2 15
77
: 1+ 1 .
3 307
3
3
22
0.6 5 :
2 +
25
5
25
7
1
3
x3
= log2 x + log3 .
x
2
3
1 4x2
3
> .
x
2
3 sin x cos x sin2 x = 2 1.
13 1.
Test 24
24.1. Odrediti vrednost izraza
(4.5 1.666 . . . + 3.75)
1.7 :
5
9
296
4995 0.41666 . . . .
31
24.3. Resiti nejednacinu
2x + 1 +
2x 5
5 2x.
3 4 cos 2 + cos 4
.
3 + 4 cos 2 + cos 4
Test 25
25.1. Odrediti x iz jednacine
11
1 0.945 : 0.9
x:9
= 20
.
3
3
10.5 0.24 14.15 : 7.5
1 4 :7
40
8
25.2. Resiti jednacinu
x2 + 4|x 3| 7x + 11 = 0.
3
7
x x2
2
2 > 0.
log2 |x 1|
x
x
cos x 4 sin3 = 0.
3
3
3 3+ 5+ 3 5
p
p
.
3+ 5+ 3 5
32
Test 26
26.1. Naci vrednost izraza
9 3.333 . . . + 19.5 : 4
62
0.16
75
1
2
3.5 + 2 + 4.666 . . .
2 :
15
.
1
0.5 1 + 4.1
20
x2 4x + 3 2 x.
5x
x
+ cos cos 2x = 0.
6
3
Test 27
27.1. Naci vrednost izraza
1
1
0.1 +
+ 0.1666 . . . :
+ 0.1 0.0666 . . . 2.52
15
6
.
1
1
7
0.5 + 0.25 0.333 . . . : 0.25
5
6
13
27.2. Resiti jednacinu
q
3
2+
q
x+
x = 1.
33
27.3. Resiti nejednacinu
1
log 21 x 2 log72 (x + 6) + 2 0.
7
2
27.4. Dokazati da za svako x (/4, /2) vazi identitet
sin 2x cos x
1 sin 2x
+
= sin x + cos x.
2
sin x cos x sin x cos x + cos2 x
2
Test 28
28.1. Naci vrednost izraza
2 3
3
3
2 !
2
1
1
1
1
1
1
1
: 2
.
41
0.25
2
0.5
2
0.8
2
28.2. U zavisnosti od realnog parametra m resiti jednacinu
4x2 + (m 2)x + m 5 = 0.
28.3. Resiti nejednacinu
0.32x
3x+6
< 0.00243.
28.4. Ako za neko (0, /4) vazi sin cos = 2/5, izracunati:
a) sin + cos ;
b) sin cos ;
c) sin2m + cos2m , m N.
28.5. Oko prave kupe, cija je visina jednaka precniku baze, opisana je lopta
poluprecnika 8. Odrediti povrsinu i zapreminu kupe.
28.6. Ucenik je krenuo u skolu izmedu 8 i 9 sati ujutru i to u trenutku kada
su se mala i velika kazaljka poklopile. Vratio se kuci izmedu 2 i 3 sata
popodne, u trenutku kada su kazaljke gradile opruzen ugao. Koliko je
vremena proteklo od polaska do povratka iz skole?
34
Test 29
29.1. Izracunati vrednost izraza
r
1
9
5
3
.
r !
r
5
1
1
1
2
+6
140 0.02
3 32
4 2
2
2
8
9
29.2. Za koje vrednosti realnog parametra m jednacina
log4 (3 + x) log0.25 (1 x) = 1 + log4 log2 m
moze imati realna resenja? Za koje celobrojne vrednosti parametra m
data jednacina ima realna resenja?
29.3. Resiti nejednacinu
3x
1
.
x2 9
x+2
29.4. Resiti jednacinu
29.5. Zbir dijagonala romba je 14, a manja dijagonala iznosi 3/4 vece. Izracunati
stranicu romba i poluprecnik upisane kruznice.
29.6. Da li je vrednost izraza
r
q
2
2 82 7+
2 76
racionalan ili iracionalan broj?
Test 30
30.1. Naci vrednost izraza
5
11
25
3
12
3 1
: 76
47
.
14
49
38
7
55
30.2. Za koju vrednost parametra k > 0 je jedan koren jednacine
8x2 6x + 9k 2 = 0
35
jednak kvadratu drugog korena?
30.3. Resiti nejednacinu
3x + 7
x + 2 5.
q
q
11 + 6 2 + 11 6 2
prirodan broj.
Test 31
31.1. Odrediti vrednost izraza
2
1
7
1.75 : 1.75 1
:
3
8
12
2x 6 +
x + 4 = 5.
2
1
< 0.
|x| + 3 |x| 1
2(sin 2x + 2 cos2 x 1)
.
cos x sin x cos 3x + sin 3x
36
31.6. Cena neke robe je najpre povecana za 20%, a posle mesec dana smanjena
za 20%. Posle ove promene prvobitna cena se smanjila za 60 dinara. Za
koliko dinara bi se smanjila prvobitna cena ako bi se najpre smanjila za
20%, a zatim povecala za 20%?
Test 32
32.1. Naci vrednost izraza
9
1
9
2
6 2 1
0.56 : 0.75 : 6 .
16
2 14
3
32.2. Resiti jednacinu
log2 (2x + 1) log2 (2x+1 + 2) = 2.
32.3. Resiti nejednacinu
1
|2x 1|
> .
x2
2
x2
32.4. Ako je sin = 3/5 i cos = 12/13, 0 < , < , izracunati vrednost
izraza
T (, ) = cos(2 + ) + sin( 2).
32.5. Prava zarubljena kupa ima poluprecnike baza R = 3, r = 1 i visinu H = 2.
Odrediti odnos zapremina zarubljene i dopunske kupe.
32.6. Racionalisati izraz
2+
.
5 + 2 2 + 10
Test 33
33.1. Izracunati
1
1
1+
1
1.5
1
2
0.25
6 : 0.8 :
+ +
.
46
3
50
3
4
6
0.4
1
2
1 + 2.2 10
1:
2
37
33.2. Da li jednacine
p
(3x + 8)(x + 3) = 2
3x + 8 x + 3 = 2
x2 + 3x + 9 + 2x 3|x + 1|.
2+
q
5+
prirodan broj.
Test 34
34.1. Izracunati
5
15
4
1
1
54
2
2
3
4
2
.
3 5
:2
: 16 : 5 2 3
34.2. Resiti jednacinu
5x + 12x = 13x .
34.3. Resiti nejednacinu
log2x+3 x2 < 1.
34.4. Resiti jednacinu
cos 2x cos x sin x = 0.
34.5. Pravilna cetvorostrana prizma ima visinu H = 2 i stranicu osnove a =
4. Poluprecnik sfere je jednak rastojanju izmedu najudaljenijih temena
naspramnih strana prizme. Kolike su povrsina i zapremina sfere?
38
34.6. Od ulaska lokomotive do poslednjeg vagona u tunel proteklo je 15 sekundi.
Od tog trenutka do izlaska poslednjeg vagona iz tunela proteklo je pola
minuta. Kolika je duzina voza i kojom brzinom se voz kretao ako je duzina
tunela 300 m?
Test 35
35.1. Naci vrednost izraza
:
6.2 + 3
16
2.75
14 :
2
1
2.5 :
7
18
7
: 12.666 . . . .
24
35.2. Da li jednacine
log2 x(x + 1) = 1
log2 x + log2 (x + 1) = 1
1
2
+
< 1.
5x 1+x
39
Test 36
36.1. Izracunati
107
1
0.645 : 0.3 1
4 : 6.25 1 : 5 + 1.96
9
180
7
1
.
1
20
12 :7
5
36.2. U skupu realnih brojeva naci resenje jednacine
1
= 1 (x + y 2)2 .
log2 xy +
xy
36.3. Resiti nejednacinu
x2 |x| 12
2x.
x3
36.4. Resiti jednacinu
cos 7x + cos 5x sin 2x = 0.
36.5. Iz sfere poluprecnika R = 5 je odstranjen isecak, cija pripadna kalota ima
visinu H = 1. Izracunati povrsinu i zapreminu tako dobijene izdubljene
sfere.
36.6. Pesak je presao put za cetiri dana. Prvog dana je presao 1/3 puta, drugog
dana 1/5 puta, a treceg dana 6.8 km. Za ta tri dana je presao 6 puta vise
nego sto mu je preostalo. Kolika je duzina puta? Koliko procenata puta
je pesak prelazio svakoga dana?
Test 37
37.1. Naci vrednost izraza
17
3
5
5
3.5 + 1.5 2.652 : 1.69 1 +
19.21 4.26
:
.
30 50
24 42
37.2. Resiti jednacinu
p
x2 1 +
p
p
4
x2 + x 2 x2 2x + 1 = 0.
40
37.3. Resiti nejednacinu
logx2 1 (3x 1) < logx2 1 x2 .
37.4. Izracunati:
3
5
a) cos + cos
+ cos
;
7
7
7
3
5
b) cos cos
cos
.
7
7
7
37.5. Iz kvadrata zadate stranice a su odstranjeni ugaoni delovi tako da je preostala figura pravilni osmougao. Kolika je povrsina tog osmougla?
37.6. Ako je z = x + iy, resiti jednacinu
|z| + z = 2 + i.
Test 38
38.1. Izracunati vrednost izraza
!
1
1
1
5+1
51
7 2 4 7 2 + 2 0.2.
2
1+ 5+ 7 1 5+ 7
38.2. Resiti jednacinu
25x < 6 5x 5.
3
3
20 + 14 2 + 20 14 2.
je ceo broj. Naci taj broj.
41
Test 39
39.1. Naci vrednost izraza
1
1
5
3 +4 6
3
8
50
5
3
9
6
: 13 8
.
2 1
7
1
11
99
8
8
5 2 0.5
8
4
39.2. Resiti jednacinu
q
x+34 x1+
x + 8 6 x 1 = 1.
p
1
> 5 log3 x.
27x
1
sin 2x.
2
Test 40
40.1. Izracunati vrednost izraza
4
2
2
3
6
: 15 10 (0.2) (0.015 : 0.12 + 0.7)
25
5
2
(10)
.
3 !
1
1.2 : (3)
0.2
2
40.2. Resiti jednacinu
|x + 1| |x| + 3|x 1| 2|x 2| = x + 2.
42
40.3. Resiti nejednacinu
5
3x1
x+1
>
1252x+14 .
ZBIRKA
TESTOVA I REENJA SA PRIJEMNIH ISPITA
Izdava:
Fakultet tehnikih nauka
Trg Dositeja Obradovia 6
21000 Novi Sad
Glavni i odgovorni urednik:
Prof. dr Rade Doroslovaki, dekan
Ureivaki odbor:
Prof. dr Rade Doroslovaki
Prof. dr Dragia Viloti
Prof. dr Vladimir Kati
Prof. dr Sran Kolakovi
Prof. dr Dragan elija
Prof. dr Ilija Kovaevi
Tehnika obrada:
dr Ranko Bojani
Gordana Bajeti
Bratislav Radumilo
Dragomir Nikoli
Ljubomir Milainovi
Informacije:
Trg Dositeja Obradovia 6
Telefon: (021) 459-141; 485 - 2061
Telefaks: (021) 458-133
www.ftn.uns.ac.rs
Tira:
500 primeraka
tampa:
Grafiki centar GRID, Novi Sad
SADRAJ
Opte informacije o prijemnom ispitu ....................................................................................................... 2
Program prijemnog ispita iz matematike za upis elektrotehnike i raunarstva; biomedicinskog
inenjerstva; graevinarstva; saobraaja; mehatronike; geodezije i geomatike; raunarske grafike,
energetske tehnologije ............................................................................................................................... 4
Program prijemnog ispita za upis: arhitekture .......................................................................................... 4
Program prijemnog ispita za upis: scenske arhitekture, tehnike i dizajna.............................................. 6
Program prijemnog ispita iz matematike sa logikom za upis: mainstava; industrijskog inenjerstva
i inenjerskog menadmenta ....................................................................................................................... 8
Program prijemnog ispita iz matematike sa proverom sklonosti za studije odgovarajue oblasti za
upis: grafikog inenjerstva i dizajna; inenjerstva zatite ivotne sredine, inenjerstva zatite na
radu i upravljanje rizikom od katastrofalnih dogaaja i poara ................................................................ 9
Provera sklonosti industrijsko inenjerstvo i inenjerski menadment ................................................. 10
Povera sklonosti industrijsko inenjerstvo i inenjerski menadment; mainstvo ................................ 25
Provera sklonosti grafiko inenjerstvo i dizajn ..................................................................................... 35
Provera sklonosti inenjerstvo zatite ivotne sredine ........................................................................... 62
Inenjerstvo zatite ivotne sredine i zatite na radu ............................................................................... 75
Inenjerstvo zatite ivotne sredine, inenjerstvo zatite na radu, upravljanje rizikom od
katastrofalnih dogaaja i poara................................................................................................................ 77
Prijemni ispit aritekture ............................................................................................................................. 85
Prijemni ispit scenska arhitektura, tehnika i dizajn ............................................................................... 134
1b. Prijemni ispit iz Matematike sa logikom polau kandidati koji ele da upiu sledeu oblast:
Industrijsko inenjerstvo i inenjerski menadment (kandidati se upisuju na jedan od sledea dva
studijsk program: Industrijsko inenjerstvo; Inenjerski menadment).
Mainstvo (kandidati se upisuju na jedan od sledea etiri studijsk program: Proizvodno mainstvo;
Mehanizacija i konstrukciono mainstvo; Energetika i procesna tehnika; Tehnika mehanika i dizajn u
tehnici).
1c. Prijemni ispit iz Matematike sa proverom sklonosti za studije odgovarajue oblasti polau
kandidati koji ele da upiu sledee oblasti:
- Grafiko inenjerstvo i dizajn Matematika sa proverom sklonosti za studije grafikog inenjerstva i
dizajna (kandidati se upisuju na jedan studijski program: Grafiko inenjerstvo i dizajn).
- Inenjerstvo zatite ivotne sredine i zatite na radu, Inenjerstvo zatite od katastrofalnih
dogaaja i poara Matematika sa proverom sklonosti za studije inenjerstva zatite ivotne sredine
(kandidati se upisuju na jedan od sledea tri studijska programa: Inenjerstvo zatite ivotne sredine;
Inenjerstvo zastite na radu; Upravljanje rizikom od katastrofalnih dogaaja i poara).
1e. Prijemni ispit iz Testa opte kulture i informisanosti; Provere posebnih sklonosti i
sposobnosti, Pisanog eseja, Slobodorunog crtanja i razgovora sa kandidatima polau kandidati
koji ele da upiu sledeu struku (oblast):
Scenska dizajn (kandidati se upisuju na studijski program: Scenska arhitektura, tehnika i dizajn).
2. Nain bodovanja
Ukupan broj bodova na osnovu kojeg se vri rangiranje kandidata za upis na Fakultet formira se kao zbir
bodova ostvarenih po sledeem kriterijumu:
1. Opti uspeh u srednjem obrazovanju podrazu meva zbir prosenih ocena iz svih predmeta u I, II, III i
IV razredu, pomnoen sa brojem 2 (dva). Po ovom osnovu kandidat moe stei najmanje 16, a najvie
40 bodova. Opti uspeh u srednjem obrazovanju rauna se zaokruivanjem na dve decimale.
2. Kandidat je poloio prijemni ispit (i time stekao pravo na rangiranje radi upisa) ukoliko na prijemnom
ispitu osvoji najmanje 14 bodova.
3. Uspeh na prijemnom ispitu iz matematike za upis na Elektrotehniku i raunarstvo, Mehatroniku i
Raunarsku grafiku boduje se od 0 do 60 bodova.
2
Kandidat se moe upisati na studijski program u statusu studenta koji se finansira iz budeta (status
budetskog studenta) ili studenta koji sam finansira studije (status samofinansirajueg studenta) u
zavisnosti od ukupnog broja ostvarenih bodova, mesta na rang listi i broja utvrenog za upis
kandidata.
Kandidat se moe upisati u statusu budetskog studenta ukoliko se nalazi na jedinstvenoj rang listi
do broja odobrenog za upis kandidata na teret budeta i ako osvoji najmanje 50,01 bod.
Kandidat se moe upisati u statusu samofinansirajueg studenta ukoliko se nalazi na jedinstvenoj
rang listi do broja utvrenog za upis samofinansirajuih studenata i ako osvoji najmanje 30,01
bodova.
Priprema za polaganje prijemnog ispita za upis arhitekture i scenske arhitekture, tehnike i dizajna se
izvodi na Fakultetu tokom cele godine.
Informacije se mogu dobiti na telefon: 021 / 485 2223.
Informacije za pripremnu nastavu iz matematike se mogu dobiti na telefon : 021/6350-770
Literatura
1. Srednjokolski udbenici iz matematike
2. Priprema za prijemni ispit iz matematike, FTN, 2014.
Literatura:
Arhitektonska kultura:
1. Ranko Radovi, Nova anatologija kua, 23 primera arhitekture i urbanizma sveta, Graevinska knjiga,
Beograd, 2001.
2. Milan P. Rakoevi, Uvod u arhitektonsko projektovanje, Arhitektonski fakultet Univerziteta u
Beogradu, 1998. (24 asa arhitekture naslov novog izdanja)
3. Jirgen Jedike (Jrgen Joedicke), Oblik i prostor u arhitekturi, Orion art, Beograd, 2009.
4. Zbirka testova i reenjima sa prijemnih ispita, FTN, 2014.
Opta kultura:
1. Lj. Nikoli, B. Mili, itanka sa knjievno teoretskim pojmovima za III razred srednje kole, Zavod za
udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2000.
2. Lj. Nikoli, B. Mili, itanka sa knjievno teoretskim pojmovima za IV razred srednje kole, Zavod za
udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1999.
3. V. Galovi, B. Karadi, Likovna kultura, za gimnaziju i strednje strune kole, Zavod za udbenike i
nastavna sredstva, Beograd, 2000.
4. S. Marinkovi, Muzika kultura za gimnaziju i strune kole, Zavod za udbenike i nastavna sredstva,
Beograd, 2000.
5. K. Bogdanovi, B. Buri, Teorija forme Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1999.
6. Zbirka testova i reenjima sa prijemnih ispita, FTN, 2014.
Geometrija:
1. Srednjokolski udbenici iz Matematike i Nacrtne geometrije.
2. Priprema za prijemni ispit iz matematike, FTN, 2014.
3. Zbirka testova i reenjima sa prijemnih ispita, FTN, 2014.
5
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Knjige:
1.
2.
3.
4.
5.
asopisi:
1. Scena, Sterijino pozorje, Novi Sad;
2. Teatron, Muzej pozorine umetnosti, Beograd;
3. Kultura, Zavod za prouavanje kulturnog razvitka, Beograd;
4. Zbornik FDU, Institut za pozorite, film, radio i televiziju, Beograd.
Program prijemnog ispita iz Provera posebnih sklonosti i sposobnosti (prostornog prikaza maketa)
ZADATAK: Prostorni prikaz (maketa)/prostor prie
Ispit posebnih sklonosti i sposobnosti podrazumeva izradu prostorne kompozicije, makete koja se radi na
zadatu temu, odn. dramski tekst. Za polaganje ovog dela ispita kandidat dobija potrebni materijal i u obavezi
je da iskljuivo taj materijal koristi u izradi makete. Izrada prostorne kompozicije traje 2 sata; maksimalno
10 bodova.
Program prijemnog ispita iz Slobodoruno crtanje (Ovaj deo prijemnog ispita podrazumeva perspektivni
prikaz, izraen slobodnom rukom u olovci, zadate kompozicije u prostoru. Ovaj deo prijemnog ispita traje 3
sata; maksimalno 10 bodova);
Program prijemnog ispita iz Razgovor sa komisijom (Kandidati imaju razgovor sa trolanom komisijom, u
trajanju od 15 minuta, gde kandidat treba da prezentuje sopstvene ideje i motivisanost za bavljenje Scenskom
arhitekturom, tehnikom i dizajnom; maksimalno 15 bodova); Razgovor sa komisijom se organizuje na kraju
svih delova prijemnog ispita.
Knjievnost:
1. Lj. Nikoli, B. Mili, itanka sa knjievno teoretskim pojmovima za III razred srednje kole, Zavod za
udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2000.
2. Lj. Nikoli, B. Mili, itanka sa knjievno teoretskim pojmovima za IV razred srednje kole, Zavod za
udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1999.
3. Srednjokolski udbenici iz matematike,
4. Priprema za prijemni ispit iz matematike, FTN, 2014.
5. Zbirka testova i reenjima sa prijemnih ispita, FTN, 2014.
Likovna umetnost:
1. V. Galovi, B. Karadi, Likovna kultura, za gimnaziju i srednje strune kole, Zavod za udbenike i
nastavna sredstva, Beograd, 2000.
2. K. Bogdanovi, B. Buri, Teorija forme, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1999.
3. H. V. Denson, Istorija umetnosti, Prometej, Novi Sad, 2006.
4. Helmut i Alison Gerajm, Fotografija saeta istorija, Jugolavija, Beograd, 1973.
5. Zbirka testova i reenjima sa prijemnih ispita, FTN, 2014.
Dramska umetnost:
1. . Molinari, Istorija pozorita, Vuk Karadi, Beograd, 1982. ili R. Harvud, Istorija pozorita, Klio,
Beograd, 1998.
2. R. Dinulovi, Arhitektura pozorita XX veka, Klio, Beograd, 2009.
3. P. Hauard, ta je scenografija, Klio, Beograd, 2002.
Geometrija:
1. Srednjokolski udbenici iz Nacrtne geometrije
2. Zbirka testova i reenjima sa prijemnih ispita, FTN, 2014.
Literatura
1.
2.
3.
TABAK_________________________
ASKETA________________________
3. Pronaite par brojeva koji stoje u istom odnosu kao prvi, naznaeni, par:
75-57
6185-1865
4960-4096
5456-6545
2002-2200
1323-3213
4. Podvucite onaj par rei u kojima se kriju dve rei ili je odnos istih kao i odnos izmeu skrivenih rei
u prvom, naznaenom, paru:
BUBREG-SVRHA
BALVAN-KRVOTOK
OMETANJE-LICEMER
UVALA-POPARA
TRUPAC-PODNOJE
5. Koji objekat ne pripada nizu?
a) SATELIT
b) SUNCE
c) PLANETE
d) KOMETE
e) ASTEROIDI
6. Dopiite broj kojim nastavljate niz: 18-24-21-27-24-307. Koji broj ne pripada datom nizu brojeva? 4 6 5 7 6 9
8. a + b = 7a b =1 a = _______?
9. Koja se re jo moe izvesti iz zadatka?
NASTOJANJE (JANJE, STO) ____________________________
REENJE
1. BLAGO
BATAK (1 re = 1 bod, maksimalno 2 boda)
2. PEURKA
KASETA (1 re = 1 bod, maksimalno 2 boda)
3. 5456 - 6545
(3 boda)
4. BU BREG S VRH A
T RUPA C - PO DNO JE
(3 boda)
5. a) ili b)
(bilo koji odgovor nosi 2 boda)
6. 27
(3 boda)
7. 9
(3 boda)
8. 4
(2 boda)
9. SAN, JATO, SAT, TAJNA,....
(1 re 1,5 bod, 2 ili vie rei 3 boda)
10
RUGANJE_________________________
2. Napravite od slova date rei novu re koristei sva slova i napiite je na liniji:
GUSLE________________
KALUP________________________
3. Pronaite par brojeva koji stoje u istom odnosu kao prvi, naznaeni, par:
567-6543
123-2345
210-1234
789-8765
576-9834
180-9000
4. Podvucite onaj par rei (samo jedan) u kojima je odnos istih kao i odnos izmeu skrivenih rei u
prvom, naznaenom, paru:
SLOVO-POLUVER
AZBUKA-RENIK
MAJICA-JUNAK
KAPARA-POREDAK
MUENJE-PRIZNANJE
5. Otac ima 45 godina, a njegova tri sina 15, 11 i 7 godina. Posle koliko godina e sinovi ukupno imati
onoliko godina koliko i otac?
6. Od 100 kolekcionara 70 skuplja stari novac, 75 znake, 80 salvete a 85 marke. Koliko njih skuplja i
stari novac i znake i salvete i marke?
7. Upii brojeve koji nedostaju
11
REENJA
1.
MESAR
GURANJE
2.
SLUGE
KLUPA
3.
789-8765
4.
S LOV O P ULOV ER
M UENE - PRI ZNANJE
5.
6.
7.
8.
Napravite od date rei novu re koristei sva ponuena slova i napiite je na liniji:
DRAGANA_______________
UPERAK_________________
2.
Napravite od datih rei to vie novih rei (minimum 5 rei od svake zadate rei se boduje) bez obzira
koliko slova utroite:
MATEMATIKA _________________________ PARAGRAF ____________________________
3.
4.
5.
6.
Iako je cena ulaznica za cirkus sniena za 30% prihod je ostao isti. Za koliko procenata je porastao broj
posetilaca?
7.
Ispunite tabelu datim brojevima ( 1, 2, 3, 4, 6, 7, 8, 9) tako da daju navedene zbirove. Bilo koji broj
moe da se ponovi najvie dva puta.
3 5 10 12 24 26 __
2 5 10 13 26 29 48
20
20
20
15
12
15
15
15
8.
1
3
6
5
0
5
REENJA
1.-
NAGRADA
PEURKA
2.-
3.-
52
(1 bod)
4.-
48
(1 bod)
5.-
33 x 3 + (3 : 3)
6.-
Pretpostavimo da je snienje cene ulaznice bilo x dinara, a da je bilo n gledalaca. Zarada od prodatih
ulaznica iznosila je nx dinara. Posle snienja cena ulaznice je bila 0,7 x dinara. Broj posetilaca se
popeo na y, a prihod od ulaznica je bio nx
dinara, pa sledi:
nx
(2,5 boda)
7
7
nx xy
10
10
odakle dobijamo:
3
3 x 7 y y x y 0,43 x
7
7.1
6
8
15
9
4
2
15
4
8
3
15
6
2
7
15
20
20
20
(4 boda)
8.-
1
3
3
6
0
5
13
4
1
4
0
(2 boda)
IGLA_______________________
2. Napravite od datih rei to vie novi rei (minimum pet rei od svake zadate rei se boduje) bez
obzira koliko slova utroite:
PODMLAIVANJE_____________________________________________________________
SPORAZUM___________________________________________________________________
3. Dopii broj koji nedostaje 2 3 5 8 12 17 4. Brat i sestra imaju istu koliinu jabuka. Brat je sestri dao 4 jabuke. Koliko jabuka sestra sada ima vie
od brata?
5. Ispunite tabelu datim brojevima (6,7,8,9) tako da daju navedene zbirove.
30
30
30
30
30
30
30
30
REENJA
1. TRUBA
LIGA
3. 23
(3 boda)
4. 8
(3 boda)
5.
6
7
8
9
30
7
8
9
6
30
8
9
6
7
30
9
6
7
3
30
30
30
30
30
(5,5 boda)
6.
(2 boda)
14
Napravite od date rei novu re koristei sva ponuena slova i napiite je na liniji:
KARATE_______________
VANILA_________________
2.
Napravite od datih rei to vie novih imenica (minimum 5 od svake zadate rei se boduje) bez obzira
koliko slova utroite:
MIKROSKOP _______________________
INVESTITOR_________________________
3.
4.
Podelite 250 dinara na 2 dela tako da jedan deo bude 49 puta vei od drugog.
5.
Naite dva broja iji zbir iznosi 10 a zbir njihovih kvadrata 58.
6.
U vrste tabele (horizontalni redovi) od ponuenih rei uneti 4 rei tako da itajui vertikalno moemo
da pronaemo i preostale 4 rei.
RIVA
KAVA
IVER
PLIK
7.
SPEV
LIPA
PRST
TARA
5
6
1
2
3
4
2
4
2
8.
U korpi se nalazi 5 jabuka. Podelite ih petorici tako da svaki dobije po najmanje jednu jabuku tako da
jedna jabuka ostane u korpi.
REENJA
1.2.3.4.5.6.-
RAKETA
LAVINA
(1 re = 1 bod, maksimalno 2 boda)
Porok, poskok, kokos, skor, krik, kros, proso, kos, sok, ...
Vesti, Nestor, testo, svet, sto, tor, niti, torte, ... (minimalno 5 rei = 1 bod, maksimalno 2 boda)
60
(1 bod)
245 i 5
(2 bod)
7i3
(3,5 boda)
P
R
L
I
I
V
K
A
S
T
P
A
E
R
V
A
(4 boda)
15
7.-
(2 boda)
8.-
(2 boda)
Napravite od date rei novu re koristei sva ponuena slova i napiite je na liniji:
DANICA_______________
ISTOK_________________
2.
Napravite od datih rei to vie novih rei (minimum 5 rei od svake zadate rei se boduje) bez obzira
koliko slova utroite:
MILIONER _________________________ PARADAJZ ____________________________
3.
Nastavite niz: 32 36 9 12 4 6 __
4.
Dva deaka su ulovila 25 ribica. Pera je ulovio 4 puta vie od oke. Koliko je ribica ulovio oka?
5.
Dejan je radio test u kome su sva pitanja nosila isti broj bodova. Na 10 pitanja je odgovorio natano to
je rezultiralo tanou od 60%. Koliko je pitanja bilo na testu?
6.
7.
Sima ima 12 olovaka: onoliko zelenih koliko i utih, crvenih dva puta vie od plavih. Koliko ima
zelehih, crvenih, plavih i utih olovaka?
8.
1
3
3
6
0
5
16
4
1
REENJE
1.-
NADICA
KOSTI
2.-
3.-
(1 bod)
4.-
(2 bod)
5.-
25
(2,5 boda)
6.-
36 i 6
(3,5 boda)
7.-
8.-
(4 boda)
1
3
6
6
0
5
4
(2 boda)
SVET_________________________
2. Napravite od datih rei to vie novih imenica (minimum 5 od svake zadate rei se boduje) bez
obzira koliko slova utroite :
AROBNJAK ________________
MARATONAC ________________________
g) 49 d) 50
4. Iako je cena ulaznica za cirkus sniena za 30 %, prihod je ostao isti. Postavlja se pitanje za
koliko je procenata porastao broj posetilaca .
5. Jovan i Zoran imaju ukupno 30 dinara. Ako bi Zoran dao Jovanu onoliko koliko Jovan ima dinara
tada bi Jovan imao 2 puta manje od Zorana. Koliko dinara ima svako?
6. Postavite 16 stolica uz 4 zida sobe tako da uz svaki zid stoji 5 stolica . Svaku stolicu prikaite jednim
kvadratiem i ucrtajte ih u ponueni kvadrat koji shematski prikazuje sobu.
17
5
6
2
1
4
2
8. Pronaite par brojeva koji stoje u istom odnosu kao prvi podvueni par 20001-2001:
30004-4003
20100-2020
50000-0005
62226-2226
30002-3002
REENJE
1. TEMA
VEST
(1 re = 1 bod, maksimalno 2 boda)
2. orba, roba, bor, rob, konj, rak, brak, ....
ranac, mart, nota, rat, ton, ram, nar, .....
(minimalno 5 rei = 1 bod, maksimalno 2 boda)
3. 49
(1 bod)
4. 43 %
(3.5 boda)
5. 25 i 5.
(3 boda)
6. U etiri ugla treba postaviti po jednu stolicu tako da dodiruje dva zida. Za svaki zid dodatno
treba postaviti po 3 stolice.
(2 boda)
5
7.
1
2
4
(3 boda)
2
3
3
8. 30002-3002
18
(2 boda)
TRAVA_________________________
2. Napravite od datih rei to vie novih imenica (minimum 5 od svake zadate rei se boduje) bez
obzira koliko slova utroite:
ETVRTAK
_______________________________________________________
PONEDELJAK __________________________________________________________
3. Koji broj nastavlja niz: 2
14
30 ___
4. Ana ima 4 godine. Njena starija sestra Mia je tri puta starija od nje. Za koliko godina e Mia biti
dvostuko starija od Ane?
5.
Udavaa nije mogla da se opredeli za mladoenju pa je postavila sledei zadatak: Ako prvom dam
polovinu rua i jo jednu ruu, drugom polovinu preostalih i jo jednu ruu, a preostale podelim na
pola i jednu polovinu i jo tri rue dam treem udvarau ostau bez rua. Udau se za onog koji koji
pogodi koliko imam rua.
6. Otac je obeao sinu da e za svaki dobro uraen zadatak dobiti 10 dinara, dok e sin za svaki
netano reen morati ocu da vrati 5 dinara. Poto je sin uradio 20 zadataka, na tednoj knjiici se
nalo 80 dinara. Koliko zadataka je sin uradio bez greke?
7. Upiite brojeve koji nedostaju:
8. Pronaite jedan par brojeva koji stoje u istom odnosu kao prvi, naznaeni, par:
567-6543
123-2345
210-1234
789-8765
576-9834
180-9000
REENJE
1. ORMAR
VATRA
(1 re = 1 bod, maksimalno 2 boda)
2. etka, karte, vrat, re, rat, rak, ....
nedelja, poljane, nade, kade, dan, dok, kelj, ... (minimalno 5 rei = 1 bod, maksimalno 2 boda)
3. 2 6 14 30 62
(1 bod)
4. za 4 godine
(3.5 boda)
5. 30 rua
(3 boda)
6. Sin je 12 zadataka uradio bez greke
(2 boda)
19
7.
(3 boda)
8. 789-8765
(2 boda)
DRAGANA__________________
2. Napravite od datih rei to vie novih imenica (minimum 5 od svake zadate rei se boduje) bez
obzira koliko slova utroite:
REPUBLIKA
_______________________________________________________
FEDERACIJA __________________________________________________________
3. Koji broj nastavlja niz: 218 253 323 428 ___
4. U jednoj porodici bilo je mnogo dece. Sedmoro od njih je volelo kupus, estoro argarepu, petoro
graak. etvoro je volelo i kupus i argarepu, troje kupus i graak, a dvoje argarepu i graak. Jedan
je podjednako voleo i kupus i argarepu i graak. Koliko je dece bilo u porodici?
5. Trgovac je svom pomoniku za svaki radni dan plaao po 20 dinara, a za svaki dan izostanka uzimao
mu je 30 dinara. Posle 60 dana pomonik nita nije zaradio. Koliko je dana pomonik dolazio na
posao?
6. Jovan ima 18 godina i tri puta je stariji od brata. Koliko godina e imati Jovan kada bude dva puta
stariji od brata?
7. Upiite u slobodne kvadratie brojeve od 1 do 7 tako da po horizontalama, vertikalama i
dijagonalama zbir brojeva bude 28, a da se ni u jednom od pravaca ne nalaze dva ista broja. Ve
upisani brojevi treba da ostanu.
1
20
REENJE
1. MINISTAR NAGRADA
(1 re = 1 bod, maksimalno 2 boda)
2. prilika, lupa, luka, reka, kula, perika, ....
racija, feder, jarac, jedra, deca, ...
(minimalno 5 rei = 1 bod, maksimalno 2 boda)
3. 218 253 323 428 568
(2 bod)
4. U porodici je bilo devetoro dece.
(3 boda)
5. Pomonik je na posao dolazio 36 dana.
(3.5 boda)
6. Za 6 godina Jovan e imati 24 godine a njegov brat 12 godina
(2 boda)
7.
(4 boda)
1
7
2
5
3
4
6
2
4
6
1
7
3
5
3
6
7
4
5
1
2
4
3
5
2
1
6
7
5
2
4
3
6
7
1
6
1
3
7
2
5
4
7
5
1
6
4
2
3
21
REENJA
1. LIMAN, IVONA
2. kora, rolna, lira, raka, lokna, krin, ...
karta, rata, Kina, Tina, kantar, rana, ...
3. 52 = (7+6)(8-4)
(1 bod)
(3 boda)
(3,5 boda)
(4 boda)
KRAVA _________________________
2. Napravite od datih rei to vie novih imenica (minimum 5 od svake zadate rei se boduje) bez
obzira koliko slova utroite:
INDUSTRIJALIZAM____________________________________________________
ARITMETIKA___________________________________________________________
3. Dopuni niz:
1 1 2 3 5 8 13 ____
4. U tali se nalazi toliko konja da im je polovina za 5 vea od etvrtine. Koliko konja
ima u tali?
5. Joca je imao odreen broj jabuka. Pojeo je jednu i od ostatka polovinu je dao sestri.
Nakon to je pojeo jo jednu jabuku, polovinu od preostalih je dao bratu.
Joci je ostalo 5 jabuka. Koliko je jabuka Joca imao na poetku?
6. Mia ima 7 godina.Za koliko godina e biti tri puta stariji nego sada?
7. Podelite 30 sa jednom polovinom i dodajte 10.Koliki je rezultat?
8. Treba dobiti broj 5 pomou brojeva 4, 7, 9 i 9.
22
REENJA
3.- 1 1 2 3 5 8 13 _21_
(3 boda)
(3,5 boda)
(2 boda)
(3 boda)
(2 boda)
(4,5 boda)
23
5.Poveite srodene pojmove iz dve kolone, tako to ete na liniju u sredini napisati odgovarajui broj iz leve
kolone (kao to je pokazano prvim primerom) :
a) zatita na radu
____7_____
1) zatita prava radnika
b) logistika
__________
2) knjiga utisaka
c) menadmsnt ljudskih resursa
__________
3) reklamiranje na internetu
d) marketing
__________
4) sertifikat o kvalitetu
e) zadovoljstvo kupaca
__________
5) motivisanje zaposlenih
f) sindikat
__________
6) prevoz robe i skladitenje
g) ISO standard
__________
7) obavezan lem i prsluk
6. Napravite od slova iz datih rei to vie novih imenica (minimum 8 rei od svake zadate rei se boduje)
bez obznra koliko slova utroite:
MEHATRONIKA _________________________________________________________________
STANDARDIZACIJA _____________________________________________________________
7. Definiite to krae i to jasnije sledee pojmove:
temperatura kljuanja ___________________________________________________
gramatika ____________________________________________________________
poluga________________________________________________________________
ustav ________________________________________________________________
REENJA:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
gumica kota 5 dinara (olovka je skuplja za 100 i iznosi 105, ukupno 110)
47 dana (za narednog dana prekriju duplo vie, odnosno celo jezero)
10 minuta (svaka maina nalravi 1 loptncu za 5 minuta)
3. Ja nemam te podatke... i 6. Ja u uraditi kako ja hou...
6,5,3,2,1,4
mehatronika; tron, meh, kanta, metar, hrom, kantar, Rim. trema, tama, krem
standardizaiije: nacija, standard, dar, stan, dizna, car, zidar, sardina, dinar, sat
7. taka kljuanja - temperatura na kojoj, pod datim uslovima, tenast isparava po celoj zapremini;
priznati i ubrzano isparava; ne priznati "kljua" (iirkularla definicija), ne priznati "100 stspeni" (jer
ne kljuaju svetenosti natoj temperaturi)
gramatika - sistem pravila za korisnje jezika; ne priznati "pravopis"
poluga - vrsto telo koje se pod uticajem sila moe pokretati oko neke ose; priznati i:
predmet oblika kvadra ili slinog, est nain uvanja plemenitih metala
ustav - najvii opti pravni akt u dravi, ureuje najbitnije odnose u dravi, ovlaenja organa,
slobode i prava graaaa; priznatn i: brana na reci, fizike prepreka koja razdvaja dva vodena prostora
24
Jul 2011.
1. Na sastanku se 10 direktora obavezno rukuju meu sobom. Koliko e rukovanja ukupno biti?
1.
100
2.
20
3.
45
4.
50
5. 90
2. Ako dvojica radnika ofarbaju dve cisterne za pet asova, koliko radnika e biti potrebno da se dvadeset
cisterni ofarba za deset asova?
1.
5
2.
10
3.
15
4.
20
3. Imate 68 blokova istih dimenzija koji su u obliku kocke. Koliko je najmanje potrebno ukloniti blokova,
da biste od preostalih napravili jednu veliku kocku?
4. Koliko trouglova postoji na sledeoj slici?
1.
2.
3.
4.
5.
8
10
12
14
16
6. Tovar robe kree iz Beograda avionom za Moskvu u 23 asa po naem vremenu. Let traje 4 sata, a
Moskva je udaljena dve vremenske zone od nas (2 asa). Nakon sletanja, za pretovar i kamionski
transport do skladita je potrebno jo ukupno 1 sat. U koliko e sati tovar robe stii kamionom u
skladite po moskovskom vremenu?
1.
2.
3.
4.
25
4 sata ujutro
5 sati ujutro
6 sati ujutro
7 sati ujutro
7. Tri poslovna saradnika su zajedno vodila preduzee koje nije ispunilo oekivanja. Na pitanje Ko je kriv
za neuspeh preduzea? odgovorili su na sledei nain:
Marko: Ja nisam kriv!
Nenad: Ja nisam kriv!
Slobodan: Nenad je kriv!
Samo jedan od trojice sagovornika govori istinu. Ko je kriv za neuspeh preduzea?
8. Kombajnu treba 10 litara nafte da stigne iz garae na njivu. Kada stigne na njivu on troi 20 litara nafte
za sat vremena rada. Za dananje angaovanje kombajn treba da radi pet i po sati na njivi. Koliko litara
nafte e biti potroeno od izlaska iz garae do povratka u nju?
9. Koja od navedenih kombinicaja je neodgovarajua:
1.
6 januar
2.
7 februar
3.
4 mart
4.
6 april
5.
3 maj
10. Otac je 30 godina stariji od sina, a 25 godina od erke. Za nekoliko godina e otac biti tri puta stariji od
oboje zajedno. Za koliko godina e se to desiti i koliko godina e tada imati svako od njih?
REENJE
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
45
10
4 bloka
12
Umesto znaka ? treba da stoji broj: 44 ili neki drugi dvocifren broj iji je zbir cifara 8. U tom
sluaju je ispunjen uslov da zbir cifara u povezanim krugovima i sredinjem bude 27.
6 sati ujutro
Marko je kriv za nesupeh preduzea.
130 litara
6 april
broj godina oca, broj godina sina, C broj godina erke, G oznaava nekoliko godina,
Nekoliko godina, znai da je G >= 2
+ G = 3*(+G) + 3*(+G)
+ G = 3*(-30+G) + 3*(-25+G)
+ G = 3 90 + 3G + 3 75 + 3G
+ G = 6 165 + 6G
5 = 165 5G, G = 2
5 = 155
= 31
Za 2 godine, otac e imati 33 godine, sin e imati 3 godine i erka e imati 8 godina
26
Jul 2012.
b) Povrine tri strane pravougaone kutije su 12, 8 i 6. Odrediti zapremnu pravougaone kutije (V)
2. Odredi brojeve:
a)
b)
c)
27
5 puta
9 puta
10 puta
20 puta
25 puta
b) U prodavnici nametaja nalaze se 14 kancelarijskih stolova s jednom, dve i tri fioke. Ukupno u tim
stolovima ima 25 fioka. Stolova s jednom fiokom ima koliko i sa dve i tri fioke zajedno. Koliko ima
stolova sa tri fioke?
c) Koliko puta u toku 24 sata, satna i minutna kazaljka asovnika obrazuju prav ugao?
) 33 puta ) 42 puta ) 44 puta ) 48 puta
4.
a) Jedan radnik moe zavriti posao za 4 sata, a drugi za 12 sati. Za koje vreme bi obavili taj posao
radei zajedno?
b) Ako dvojica radnika ofarbaju dve cisterne za pet sati, koliko radnika e biti potrebno da se dvadeset
cisterni ofarba za deset sati?
c) Roba teine 125 kg radnik je razmerio u 40 vrea od 5 kg i 2 kg. Koliko je kojih vre?
d) Maina proizvede 100 jedinica po minuti. Ako se 24 jedinica zapakuje u kutiju, koliko kutija maina
moe napuniti za jedan sat?
5. Za uspeno reavanje problema potrebno je odrediti istinite vrednosti. Odrediti u sledeim zadacima
istinite vrednosti:
a) Tri poslovna saradnika su zajedno vodila preduzee koje nije ispunilo oekivanja. Na pitanje Ko je
kriv za neuspeh preduzea? odgovorili su na sledei nain:
Marko: Ja nisam kriv!
Nenad: Ja nisam kriv!
Slobodan: Nenad je kriv!
Samo jedan od trojice sagovornika govori istinu. Ko je kriv za neuspeh preduzea?
b) Tri oveka: g. Pekar, g. Stolar i g. Voza su pekar, stolar i voza, ali njihova prezimena ne
odgovaraju obavezno njihovim zanimanjima (samo jednom od njih). G. Pekar svakako nije voza,
kao ni to prezime g. Vozaa ne odgovara njegovom zanimanju, dok g. Stolar nije po zanimanju
pekar. Koja je profesija g. Vozaa?
REENJE
1. ) C = 13 = 6 b) V = 24
2. a) Umesto znaka ? treba da stoji broj: 15, zato to je to proizvod broja strana
geometrijskih figura
b) U praznom polju treba da stoji broj: 9, zato to je zadovoljeno da je kao i druge dve vrste
proizvod brojeva u prve dve kolone jednak broju u treoj koloni (3x 9 = 27).
c) Umesto znaka ? treba da stoji broj: 18, zato to je taj broj jednak zbiru brojeva 3,6,4 i 5
3. a) 10 puta b) 4 stola c) 44 puta
4. a) za 3 sata b) 10 radnika c) 15 vrea 5 kg 25 vrea 2 kg. d) 250
5. a) Marko je kriv za neuspeh preduzea b) Voza je stolar
28
Jul 2013.
c). Odrediti najmanji broj kocki (K) potreban da se dobije raspored prikazan na slici: (a) gledan
spreda, (b) gledan sa strane.
2.
Odrediti:
a). Sledei lan niza:
29
?
c). Broj koji zamenjuje znak ? treba da bude: ____, zato to______________________
3.
4.
30
d). Dva kamiona su se vozila 1,680 km. Prvi je kamion proseno preao 14 km po litri goriva, a
drugi 12 km po litri. Koliko je drugi kamion potroio vie litara benzina u odnosu na prvi
kamion?
a.
b.
c.
d.
e.
5.
10
20
30
40
Ne moe se odrediti
Za uspeno reavanje problema potrebno je odrediti istinite vrednosti. Odrediti u sledeim zadacima
istinite vrednosti:
A. Kada je X crveno, Y je zeleno. Kada Y nije zeleno, Z je plavo. Z nikad nije plavo sve dok je X
crveno. Koja od sledeih izjava je tana?
a. Kada je Z plavo, Y je zeleno.
b. Kad X nije crveno, Z nije plavo.
c. Kad Y nije zeleno, X nije crveno.
B.
REENJE
1. ) S = 12
2. a)
b)
c)
b) = 16
c) K = 6
b
Broj koji zamenjuje znak ? treba da bude: 11, zato to zbir svih brojebva treba da bude 30.
3. ) 12 kolaa
b) 82m
c) 156
31
b) c
b) 24 minuta
c) 3 para d) b
Jul 2014.
1. ZADATAK
a). Koja tri od etiri dela (A, B, V, G) prikazana na slici kada se spoje obrazuju kvadrat?
Slika 1.
Slika 2.
2. ZADATAK
a).
0, 1, 3, __ , 10, 15
b).
c).
32
60
72
20
24
40
48
87
29
42
28
12
24
3.
ZADATAK
a).
U jednoj kutiji se nalazi 11 crvenih, 8 plavih i 6 belih kuglica. Koliko najmanje, ne gledajui,
treba izvaditi kuglica iz kutije kako bi meu njima bilo kuglica svih boja?
b).
Napiite nulu pomou tri sedmice koristei bilo koje matematike operacije.
c).
4.
36 kilograma
54 kilograma
121 kilogram
160 kilograma
216 kilograma
ZADATAK
a.
Ako se zupanik broj jedan kree u smeru kretanja kazaljke na satu, kako je prikazano na
slici, u kom smeru e se okretati zupanik broj 9? Potrebno je na slici docrtati strelicu sa
smerom pored zupanika oznaenog brojem 9.
b. Zaokruite slovo (A, B, V, G, D ili ) ispod ploice sa arom koja zamenjuje ploicu sa
znakom pitanja (?).
33
c.
Zaokruite slovo (A, B, V, G ili D) ispod ploice sa arom koja zamenjuje ploicu sa
znakom pitanja (?).
Deak ponedeljkom i utorkom uvek govori istinu, subotom uvek lae, dok ostalim danima u nedelji
govori istinu ili la nasumino. Sedam uzastopnih dana postavljano mu je pitanje kako se zove i prvih
est dana je davao redom sledee odgovore: Darko, Bojan, Milo, Danijel, Ivan, Danijel. Koji je
odgovor dao sedmog dana? Zaokruite slovo ispred tanog odgovora.
5.
A. Danijel
B. Ivan
V. Bojan
G. Milo
REENJE
1. a) B, V, G
b) Na slici 1 ima 47 trouglova, a na slici 2 ima 12 etvorouglova.
2. a) 6
b) X=48, Y= 14, Z=36
c) Broj taaka koji zamenjuje znak pitanja je 3 (tri).
3. a) Potrebno je izvaditi najmanje 20 kuglica
b) (7-7)*7=0
c) 54 kilograma
4. a)
b) A
c) V
5. DARKO
34
D. Darko
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
a. utisak koji se dobija kad u oveije oko ue svetlosni talas (vidljiva svetlost)
b. sve to ovek opaa
c. ono to ovek mora da razlikuje
Ime Gutenberg (Gutenberg Johanes) se vezuje za:
a. film
b. pozorite
c. tampu
Kolevka humanizma i renesanse je:
a. Francuska
b. Italija
c. Namaka
Navedenom skupu ne pripada:
a. novine
b. knjiga
c. radio
d. plakati
e. pozivnice
Najpotpuniji predstavnik renesanse u Evropi (vajar, slikar, pesnik, arhitekt) je:
a. Leopardi akomo
b. Mikelanelo Buonaroti
c. Laurana Franesko
Papirus (cuperus papirus-botaniki naziv) je:
a. latinsko ime za knjigu
b. biljka koja raste na obali reke Nil
c. podloga na koju se postavlja papir
tampa je ureaj koji pripada:
a. hardveru kompjutera
b. softveru kompjutera
c. i hardveru i softveru kompjutera
Re Grafika (gr. graphein) ima znaenje:
a. medija za prenos podataka
b. pisati
c. prenosa slike na daljinu
Optika slika je:
a. slika dobijena gledanjem
b. slika dobijena refleksijom svetlosnih zraka
c. slika dobijena spektrometrijskom analizom
Pismo je:
a. slikarski zapis na podlozi
b. sredstvo dogovora meu ljudima
c. grafiki izraz jezika i njegovo trajno vizuelno predstavljanje
Odgovor
1) a; 2) c; 3) b; 4) c; 5) b; 6) b; 7) a; 8) b; 9) b; 10) c;
35
Odgovor
1) c; 2) b; 3) b; 4) c; 5) b; 6) c; 7) b; 8) b; 9) a; 10) b;
36
37
3.
Gustina (ili specifina masa) kao vana mehanika konstanta tela je data koliinom:
a. mase i zapremina tela
b. brzine kretanja najsitnijih delova tela i ukupne veliine tela
c. atoma i molekula tela
4.
5.
Impresiomizam je pravac u:
a. fizici
b. umetnosti
c. knjievnosti
Navedenom skupu ne pripada:
a. radio
b. novine
c. knjige
d. asopisi
e. plakati
6.
7.
8.
Kaligrafija je:
a. zanatsko zanimanje izrade grnarije
b. krasnopis, vetina pisanja
c. vetina zanatskog slikarstva
9.
10.
38
4) b; 5) a; 6) b; 7) c; 8) b; 9) a; 10) b;
41
11. Najpoznatiji oblik umnoavanja knjiga prepisivanjem tekstova i crtanjem slika naziva se:
a. kaligrafija
b. grafologija
c. tekstografija
12. Koja oznaka se koristi za dogovoreni i definisani standard vezan za mreni protokol na
raunaru:
a. CAD/NC
b. TCP/IP
c. CPP/CD
13. Odbijanje svetlosti od hrapavih povrina naziva se:
a. difuzno odbijanje
b. difrakciono odbijanje
c. monohromatino odbijanje
14. Navedenom skupu ne pripada:
a. zemlja
b. mars
c. mesec
d. venera
e. jupiter
15. Metod dobijanja prostornog lika predmeta koji se zasniva na interferenciji i difrakciji
svetlosti naziva se:
a. holografija
b. meteorografija
c. dagerotipija
16. Instrumenti koji su graeni od sistema (kombinacija) ogledala, soiva, prizmi, dijafragmi a slue za
posmatranje, nazivaju se:
a. akustometriki instrumenti
b. akvapolarizacioni instrumenti
c. optiki instrumenti
17. Nauka o vetinama i zanatima, nauno prikazivanje ljudske delatnosti kojoj je svrha
prerada u cilju dobijanja proizvoda za ljudsku upotrebu je:
a. tehnika
b. tehnologija
c. preradologija
18. Naprava u obliku suda (cilindrinog, krukastog ili drugog oblika od stakla ili metala) u
kome je vakum ili neki razreen gas a slobodni elektroni se kreu izmeu elektroda je:
a. elektronski mikroskop
b. svetlosni difragmetar
c. elektronska cev
19. Grana primenjene umetnosti koja se bavi likovnom stranom oblikovanja predmeta
industrijske proizvodnje je:
a. vajanje
b. dizajn
c. skulptura
20. Najstarija ouvana srpska knjiga pisana na pergamentu iz poslednjih decenija XII veka je:
a. Biblija u 42 reda
b. Miroslavljevo jevanelje
c. Oktoih
REENJE
Svaki taan odgovor donosi 1.5 bodova
1) c; 2) c; 3) a; 4) c; 5) b; 6) b; 7) d; 8) c; 9) a; 10) b; 11) a; 12) b; 13) a; 14) c;
1. Niz postupaka koje treba obaviti da bi se reio postavljeni problem na raunaru uz pomo
programskog jezika je:
a.
algoritam
b.
programiranje
c.
tehnologija
2. Skretanje talasa od prvobitnog pravca prostiranja pri prolasku pored prepreka ili prolasku
kroz otvore je:
a.
disproporcija
b.
distribucija
c.
difrakcija
3. Barokna umetnost se razvila u:
a.
Italiji, tanije u Rimu i okolini
b.
Nemakoj, tanije u Bonu i okolini
c.
Rusiji, tanije u Moskvi i okolini
4. Danas je opte prihvaena sistematizacija hemijskih jedinjenja i definicija da je organska
hemija:
a.
hemija svih ostalih elemenata osim ugljenikovih jedinjenja
b.
hemija radioaktivnih jedinjenja
c.
hemija ugljenikovih jedinjenja
5. Programskim jezicima pripada:
a.
AutoCAD
b.
VisualBasic
c.
CD ROM
6. Usijana tela daju neposredno:
a.
Apsorpcione spektre
b.
Emisione spektre
c.
Prizmatine spektre
7. Kao crte i slika, grafiki otisak je u fizikom pogledu:
a.
jednodimenzionalna povrina
b.
dvodimenzionalna povrina
c.
trodimenzionalna povrina
8. Bekap raunarskih podataka se ne vri na:
a.
magnetno optikim diskovima
b.
strimer trakama
c.
procesoru
9. U raunskim zadacima obino se koristi priblina vrednost brzine svetlosti u vakumu koja
iznosi:
a.
2 x 108 m/s
b.
3 x 108 m/s
c.
7 x 108 m/s
10. Kojem nauniku pripada zasluga za eksperimentalno dokazivenje da se bela suneva svetlost, kada
se propusti kroz prizmu, razlae na spektar boja.
a.
Leonardo da Vini
b.
Isak Njutn
c.
Nikola Tesla
11. Na dvanaestodelnom krugu boja najsvetlija spektralna boja je:
a.
uta
b.
ljubiasta
c.
crvena
44
12. Naini prevoenja raunarskih programa, obino sa jezika vieg nivoa na jezik nieg nivoa.
Oslanja se na matematiku logiku je:
a.
baza podataka
b.
kompajler
c.
programiranje
13. Najvaniji sastojak boje kao materijala je:
a.
pigment
b.
spektar
c.
vezivno sredstvo
14. Navedenom skupu ne pripada:
a.
AutoCAD
b.
Adobe Photoshop
c.
CorelDRAW
d.
CD-RW
e.
Mathcad Plus
15. Postupak koji se primenjuje za razdvajanje i preiavanje tenih organskih supstancija, a
zasniva se na razlikama u njihovim takama kljuanja je:
a.
destilacija
b.
kristalizacija
c.
ekstrakcija
16. Dramu Gospoa ministarka napisao je:
a.
Laza Lazarevi
b.
Stevan Sremac
c.
Branislav Nui
17. Osamdesete godine XIX veka obeleene su pojavom:
a.
romantikog stila u umetnosti
b.
impresionizma
c.
umetnosti baroka
18. Veliki deo vidljivog spektra se moe predstaviti kao meavina obojene svetlosti u raziitim
odnosima tri boje (one se jo nazivaju i aditivne boje), su sledee boje:
a.
cijan, zelena, uta
b.
bela, crvena, crna
c.
crvena, zelena i plava
19. Osnovna sirovina iz koje se dobija papir je:
a.
ruda
b.
drvo
c.
destilat iz prerade nafte
20. Vid savremene umetnosti koji podrazumeva gomilanje predmeta je:
a.
Skulptura
b.
Asambla ili novi realizam
c.
Vajanje
REENJE
Svaki taan odgovor donosi 1.5 bodova
1) b; 2) c; 3) a; 4) c; 5) b; 6) b; 7) b; 8) c; 9) b; 10) b; 11) a; 12) b; 13) a; 14) d;
45
d. zvunik
e. saksofon
f. harmonika
REENJE
Svaki taan odgovor donosi 1.5 bodova
1) a; 2) b; 3) c; 4) b; 5) b; 6) b; 7) c; 8) b; 9) c; 10) g; 11) a; 12) d; 13) a; 14) d;
47
plakat
j. televizor
karta
k. kalendar
l. katalog
magazin
raunar postaje neupotrebljiv:
51
skener
Adobe Photoshop
tampa
5. Osobenost grafike kao umetnosti je da ona zahteva izradu tamparske forme sa koje se izrauje
reprodukcija. U ovakvoj reprodukciji se razlikuje vie tehnika tampe i to:
akvarel, grafika, vajanje i slikanje
visoka, duboka, ravna i propusna
plotovana, matrina, indigo i kairung
6. Primarni svetlosni izvori su tela koja zrae na raun
energije koju upijaju
energije koju odbijaju
sopstvene energije
7. Najstarije pismo kojim se ovek i danas koristi je:
piktogramsko
ideogramsko
fonetsko
8. Prve knjige su se umnoavale prepisivanjem tekstova i crtanjem slika. Ta tehnika se naziva:
kaligrafija
tampa
kopiranje
9. Grana primenjene umetnosti koja se bavi likovnom stranom oblikovanja predmeta industrijske
proizvodnje je:
ambalaa
dizajn
vajanje
10. Boje proizvedene sredinom XIX veka iz katrana i kamenog uglja spadaju u:
sintetike neorganske boje
sintetike organske boje
sintetike organsko-neorganske boje
52
11. Nijanse odnosno prelazi izmeu boja su postepeni i normalno ljudsko oko u vidljivom spektru moe da
razlikuje oko:
16 nijansi boja
160 nijansi boja
120.000 nijansi boja
12. Kao crte i slika, grafiki otisak je u fizikom pogledu:
jednodimenzionalna povrina
dvodimenzionalna povrina
trodimenzionalna povrina
13. Celuloza se industrijski dobija iz razliitih sirovina koje su:
biljnog porekla
vetakog porekla
ivotinjskog porekla
14. Bekap raunarskih podataka se vri na:
optikim diskovima
procesoru
biosu
15. Na dvanaestodelnom krugu boja najsvetlija spektralna boja je:
uta
plava
crvena
16. Osamdesete godine XIX veka obeleene su pojavom:
romantizma
impresionizma
baroka
17. Svaki atom se sastoji od odreenog broja elektrona, protona i neutrona. U toj strukturi atoma pozitivno
naelektrisanje imaju:
elektroni
protoni
neutroni
18. Televizija u boji poiva na zakonu aditivnog meanja:
bezbroj razliitih boja
etiri osnovne boje, cijan magenta, uta i crna
tri osnovne boje, crvena, zelena, plava
19. Nauka o vetinama i zanatima, nauno prikazivanje ljudske delatnosti kojoj je svrha prerada u cilju
dobijanja proizvoda za ljudsku upotrebu je:
tehnika
tehnologija
proizvodnja
20. Neolitske kulturne grupe zasnivale su se uglavnom na:
drvetu
keramici
metalu
REENJA:
1-3, 2-1, 3-3, 4-5, 5-2, 6-3, 7-1, 8-1, 9-2, 10-2, 11-2, 12-2, 13-1, 14-1, 15-1, 16-2, 17-2, 18-3, 19-2, 20-2
53
54
11. Svetlost koja sadri samo jednu odreenu frekvenciju (talasnu duinu) elektromagnetnog zraenja naziva se:
a. bihromatskom
b. monohromatskom
c. svetlohromatskom
12. Celuloza se industrijski dobija iz razliitih sirovina koje su:
a. biljnog porekla
b. vetakog porekla
c. ivotinjskog porekla
13. Litografija kao tehnika tampe uglavnom kao formu koristi uglaanu litografsku plou i ona pripada tehnici:
a. visoke tampe
b. duboke tampe
c. ravne tampe
14. Grana primenjene umetnosti koja se bavi likovnom stranom oblikovanja predmeta industrijske
proizvodnje je:
a. vajanje
b. dizajn
c. skulptura
15. Barokna umetnost se razvila u:
a. Italiji, tanije u Rimu i okolini
b. Nemakoj, tanije u Bonu i okolini
c. Rusiji, tanije u Moskvi i okolini
16. Kojem nauniku pripada zasluga za eksperimentalno dokazivenje da se bela suneva svetlost, kad se
propusti kroz prizmu, razlae na spektar boja.
a. Leonardo da Vini
b. Isak NJutn
c. Nikola Tesla
17. Najvaniji sastojak boje kao materijala je:
a. pigment
b. spektar
c. vezivno sredstvo
18. Krasnopis kao vetina lepog pisanja postoji od poetka pismenosti i to je:
a. ksilografija
b. kaligrafija
c. kiicografija
19. Priroda estica koje prate nastajanje i razlaganje svetlosti u prizmatian snop boja, frekvencije pojedinih
boja i talasne duine svetlosti, zanimaju koju grupu naunika?
a. palenteologe
b. biologe
c. fiziare
20. Na uveni naunik, elektrotehniar i fiziar, jedan od najpopularnijih genija elektrotehnike koja je
primenjena na mnoge oblasti je:
a. Milutin Milankovi
b. Nikola Tesla
c. Tomas Edison
REENJA:
1-c, 2-b, 3-b, 4-e, 5-a, 6-a, 7-c, 8-c, 9-b, 10-b, 11-b, 12-a, 13-c, 14-b, 15-a, 16-b, 17-a, 18-b, 19-c, 20-b
55
11.Bela i crna boja nemaju karakteristine talasne duine, ve zavise od sposobnosti apsorpcije ili refleksije
svih talasnih duina vidljivog spektra i nazivaju se:
a) hromatske boje
b) ahromatske boje
c) bihromatske boje
12. Nijanse, odnosno prelazi izmeu boja su postepeni i normalno ljudsko oko u vidljivom spektru moe da
razlikuje oko:
a) 160 nijansi boja
b) 1600 nijansi boja
c) 16000 nijansi boja
13. Jedna od najpoznatijih slika naena na tavanici jedne prostorije u peini Altamira u paniji i koja je esto
ilustrovana na koricama knjiga likovne kulture je:
a) Ranjeni orao
b) Ranjeni lav
c) Ranjeni bizon
14. Tvorci kubizma i njegovi glavni predstavnici su slikari:
a) Lorenco Bernini i Dijego Velaskez
b) Pablo Pikaso i or Barak
c) Albreht Direr i Piter Brojgel
15. Serigrafija je tehnika tampe koja je drugi naziv za:
a) Sito tampu
b) Visoku tampu
c) Duboku tampu
16. Najmanja estica odreene supstancije koja ima njena hemijska svojstva i sastoji se od istih atoma
(hemijski elementi) ili razliitih atoma (hemijska jedinjenja) sjedinjeni u celinu hemijskim vezama
naziva se:
a) atom
b) molekul
c) elektron
17. Boja kao materijal moe biti razliitog porekla, biljnog, ivotinjskog, oksid metala, minerala i slinog
prirodnog porekla ili moe biti dobijena hemijskim putem. Osnovni element koji identifikuje svaku boju
kao materijal je:
a) pigment
b) gumirabika
c) rastvara
18. Kaligrafske knjige su nastale:
a) tampanjem
b) pisanjem
c) fotografski
19. Tonsko nijansiranje ili stupnjevanje jedne boje je:
a) senka
b) grafika
c) valer
20. Telo koje pri svakoj temperaturi apsorbuje celokupnu energiju upadnog elektromagnetnog zraenja bez
obzira na frekvenciju (talasnu duinu) naziva se:
a) apsolutno belo telo
b) apsolutno crno telo
c) apsolutno relativno telo
REENJA:
1-b, 2-b, 3-c, 4-e, 5-c, 6-b, 7-c, 8-c, 9-b, 10-b, 11-b, 12-a, 13-c, 14-b, 15-a, 16-b, 17-a, 18-b, 19-c, 20-b
57
ekspresionizma jer je, izmeu ostalih, najvie koristio varijacije plavih i utih boja za simbole zemlje,
neba i sunca je:
a) Pablo Picaso
b) Dijego Velaskez
c) Vinsent Van Gog
d) Mikelanelo Buonaroti
2. Ako je povrina hrapava, svetlost e se odbijati u raznim pravcima u odnosu na povrinu. Odbijanje
a).
b).
c).
d).
e).
Windows
Photoshop
Android
Linux
Mac OS
7. Ureaj koji moe da meri intenzitet kao funkciju talasne duine izvora svetlosti se naziva:
a). Ferometar
b). Spektrofotometar
c). Denzitometar
8. Smesu svih talasnih duina vidljivog dela spektra ljudsko oko zapaa kao:
a)
b)
c)
crnu svetlost
belu svetlost
sivu svetlost
9. Grana umetnosti koja se bavi likovnom stranom oblikovanja predmeta industrijske proizvodnje i koja je
58
10. Linearno polarizovani talasi svetlosti su oni svetlostni talasi ije se oscilacije vre u:
12. Radi korienja servisa Interneta na raunaru mora biti instaliran mreni protokol:
a). TCP/IP
b). ADSL
c). DOT NET
13. Osnovna jedinica filmskog izraza je:
a). monosaharidi
b). oligosaharidi
c). polisaharidi
19. Miroslavljevo Jevanelje je najstarija ouvana srpska knjiga koja je pisana na:
a). papirusu
b). pergamentu
c). kamenu
20. Simetrija je doivljavana kao najvii oblik sklada i ravnotee u:
REENJA:
1-c, 2-b, 3-c, 4-c, 5-b, 6-b, 7-b, 8-b, 9-b, 10-b, 11-c, 12-a, 13-b, 14-c, 15-a, 16-c, 17-b, 18-a, 19-b, 20-c
59
2.
3.
Izvori svetla koji stvaraju svetlost putem stimulisane (indukovane) emisije zraenja su:
a.
Neonske lampe
b.
Sijalice sa uarenim vlaknom
c.
Laseri
4.
Efekat staklene bate prouzrokovan zadravanjem suneve toplote i grejanjem zemlje, u najveoj meri
vezan je za poveanu koliinu:
a.
ugljen dioksid-a (C02)
b.
ozona-a (03)
c.
amonijaka-a (NH3)
5.
Fotografska reprodukcija crtea kome su tehnikom animacije dodati pokret i zvuk je:
a.
Zvuna knjiga
b.
Igrani film
c.
Animirani film
6.
Pojava da elektroni izleu sa povrine metala kada je izloen elektromagnetnom zraenju naziva se:
a.
fotosinteza
b.
fotoelektrini efekat
c.
dekompozicija
7.
b. Venera
c. Neptun
e. Mesec
f. Mars
g. Jupiter
d. Uran
8.
9.
Monitori, televizori i drugi prikazni ureaji generiu boju na zakonu aditivnog meanja boja:
a.
cijana, magente, ute i crne
b.
svih spektralnih boja
c.
crvene, zelene i plave
a.
b.
c.
Vilendorfska Venera
Slika David-a
Laokonova grupa
a.
b.
c.
60
biljnog porekla
vetakog porekla
ivotinjskog porekla
12. Ljudsko oko predstavlja prijemnik za veoma mali deo velike skale elektromagnetnih talasa, talasnih
duina izmeu:
a.
800 i 1200 nm
b.
10 i 400 nm
c.
400 i 800 nm
13. Osnovna sirovina za dobijanje hartije je:
a.
b.
c.
koa
ugalj
celuloza
14. Tehnike tampanja se odlikuje potrebom izrade tamparske forme sa koje se dobija otisak
(hemijski elementi) ili razliitih atoma (hemijska jedinjenja) sjedinjeni u celinu hemijskim vezama
naziva se:
a.
atom
b.
molekul
c.
elektron
17. Tvorac prve tamparske maine je:
a.
b.
c.
Blaise Pascal
Gutenberg Johanes
Gottfried von Leibniz
18. Osobina vrstih tela da se po prestanku dejstva sile koja je uticala na promenu oblika opet vrate u
je:
a.
b.
c.
Akvarel
Ulje
Pastel
a.
b.
c.
digitalni fotoaparat
grafika kartica
ink jet tampa
REENJA:
1-b, 2-a, 3-c, 4-a, 5-c, 6-b, 7-e, 8-b, 9-c, 10-a, 11-a, 12-c, 13-c, 14-b, 15-b, 16-b, 17-b, 18-c, 19-a, 20-b
61
62
N2
c. N 2
d. C O2
b.
O2 (78%)
( 78%) i C O2 (21%)
( 78%) i O2 (21%)
(21%) i
2. Ozonski omota koji se prostire na udaljenosti 15-60 km od zemljine povrine, titi ive organizme
na zemlji od tetnog dejstva pre svega:
a. UV zraenje
b. olovnih oksida
c. duvanskog dima
3. Fotosinteza je fizioloki proces u toku koga zelene biljke koristei sunavu energiju sintetiu
organske materije od prostih neorganskih materija, ugljendioksida i vode. U toku fotosinteze zelene
biljke oslobaaju:
a. F2
c. O2
b.
Cl 2
d.
NH 3
4. Zemljina povrina apsorbuje 2/3 sunave energije, a 1/3 reflektuje. Pojedini gasovi, pre svih C O2 ,
imaju sposobnost da apsorbuju zraenje koje se reflektuje sa zemljine povrine. Porast koncetracije
C O2 , usled sagorevanja fosilnih goriva ili iz brojnih industrijskih procesa ima za posledicu
poveanje inteziteta apsorcije i formiranja sloja koji ima veu temperaturu od gornjih. Posledice
apsorpcije je zagaivanje atmosfere, odnosno poveanja temperature na zemljinoj povrini i ozbiljno
ugroavanje termalne ravnotee. Ovaj efekat dodatnog zagrevanja zemljine povrine je poznat pod
nazivom:
a. efekat formiranja sloja
b. efekat ''staklene bate''
c. efekat ispiranja
5. Sve padavine sa pH vrednou od 5,6 nazivaju se kisele kie. Posle niza gasno-faznih i heterogenih
reakcija, uz prisustvo vode u atmosferi, gasoviti oksidi sledeih elemenata prouzrokuju ove
padavine:
a. Pb i Hg
c. S i N
b. Ag i Ca
d. C i P
6. Flora je:
a. skup svih biljnih vrsta odreenog podruja
b. skup ivotinjskog sveta odreenog podruja
7. Nivo buke izraava se u:
a. omima
c. belima, odnosno decibelima
b. vatima
d. amperima
8.
Emisija je:
a. koncetracija apsorbovanih zagaujuih materija
b. nivo buke
c. koncetracija zagaujuih materija koju isputaju izvori zagaenja
9. Pored hemijskih supstancija i biolokih invazija, ijim neposrednim delovanjem dolazi do raznosivih
posledica bitan doprinos zagaenju ivotne sredine daju i fiziki inioci a meu njima i toplota.
Termalnom zagaenju podleu prirodne vode. Ovo je posledica korienja vode za hlaenje u nizu
proizvodnih procesa, pri emu zagaena voda biva isputena u prirodne vode to dovodi do
poveanja njihove temperature. Najoptimalnije reenje uzimajui u obzir nerasipanje ogromnih
koliina energije je:
a. preiavanje i hlaenje otpadnih voda pre isputanja u prirodne vode
b. dodatno zagaenje otpadnih voda
c. korienje toplih voda za zagrevanje drugih sistema
63
1) a; 2) a; 3) c; 4) b; 5) c; 6) a; 7) c; 8) c; 9) c; 10) d;
c) kulonima
b) vatima
d) omima
b) NE
c) amper
b) vat
d) dul
c) ugljen-monoksid
b) azot
d) ugljen-dioksid
e) hlor
4. a
5. a
6. a
7. a) mehaniko smanjenje zapremine (kompaktiranje)
c)
d)
e)
f)
g)
8. a, b
9. a
10. Primarno emitovani gasoviti oksidi azota i sumpora posle niza gasno-faznih i heterogenih reakcija mogu,
rastvarajui se u vodi oblaka, dati padavine ija je vrednost pH nia od 5,6. Sve padavine sa vrednou
niom od naznaene oubiajno se nazivaju kisele kie.
7. Elektroliza je proces:
a) koji se spontano odigrava bez uea struje
b) koji se odvija pri prolazu jednosmerne struje kroz elektrolit
8. Sistem koji izgrauju dve uzajamno uslovljene komponente, ivotna zajednica i njeno stanite je:
a) ekosistem
b) biocenoza
c) biotop
9. Industrijske otpadne vode trebalo bi:
a) direktno isputati u prirodne recipijente bez prethodnog preiavanja
b) preistiti do kvaliteta koji ne utie na biocenozu recipijanta i tek nakon toga ih ispustiti u
recipijant
c) delimino preistiti
10. Anaerobni procesi se odigravaju uz:
a) prisustvo kiseonika
b) odsustvo kiseonika
Odgovor
1) b; 2) b; 3) a; 4) a; 5) d; 6) a,c; 7) b; 8) a; 9) b; 10) b;
a)
b)
c)
68
69
70
1) c; 2) b; 3) b; 4) a; 5) a; 6) a; 7) c; 8) b; 9) b; 10) c;
71
72
74
REENJA:
1-b, 2-c, 3-a, 4-c, 5-a, 6-b, 7-b, 8-c, 9-a, 10- dB (decibel), 11- 05. jun, 12-b, 13- Oistimo Srbiju,
14-b, 15-c
76
77
REENJA:
1-b, 2-a, 3-b, 4-c, 5-b, 6-c, 7-c, 8-b, 9-b, 10-a, 11- a, 12-a, 13- a, 14-a, 15-b
78
Jul 2012.
11. Kako optimalni nivo temperature na radnom mestu utie na radnika prilikom rada?
a. produktivnost i umor opadaju
b. produktivnost i umor rastu
c. produktivnost raste, a umor opada
12. Po svojoj fiziko-hemijskoj prirodi proces sagorevanja je:
a. elektroliza
b. oksidacija
c. rastvaranje
13. Anaerobni procesi su oni koji se:
a. odvijaju u prisustvu kiseonika
b. odvijaju u odsustvu kiseonika
c. odvijaju nezavisno od prisustva kiseonika
14. Za gaenje vatre na elektrinim ureajima koristi se:
a. prah
b. voda
c. smea voda-pena
15. Procenjuje se da pristup bezbednoj vodi za pie u Svetu nema:
a. svaki 6. stanovnik
b. svaki 25. stanonvik
c. svaki 100. stanovnik
REENJA:
1-a, 2-b, 3-c, 4-b, 5-b, 6-c, 7-b, 8-a, 9-b, 10-a, 11- c, 12-b, 13- b, 14-a, 15-a
80
Jul 2013.
81
11. Glavne komponente vazduha i priblini udeo njihovih zapreminskih procenata su:
a. N (21%) i O (78%)
2
b.
N2 ( 78%) i CO2(21%)
c.
N2 ( 78%) i O2(21%)
d.
REENJA:
1-b, 2-c, 3-c, 4-c, 5-a, 6-b, 7-a, 8-c, 9-a, 10-c, 11- c, 12-d, 13- c, 14-c, 15-c
82
Jul 2014.
83
REENJA:
1-a, 2-c, 3-b, 4-c, 5-a, 6-c, 7-b, 8-b, 9-a, 10-c, 11- d, 12-a, 13- b, 14-a, 15-a
84
2.
85
3.
Pitanje 4.
U knjizi ''Ka pravoj arhitekturi'' Le Korbizije u poglavlju ''Poruka Rima'' pominje jednog od najveih
umetnika koje je svet imao i jednu sjajnu graevinu u Rimu. Upiite ime tog velikana i ime tog njegovog
hrama.
Pitanje 5.
U tri poglavlja knjige ''Ka pravoj arhitekturi'', svako sa istim naslovom (Oi koje ne vide), Le Korbizije
pominje tri velika tehnika ostvarenja moderne epohe. Dajte samo dva od tri tehnika produkta, po
slobodnom izboru, kojima se Korbizije divi.
Pitanje 6.
Napiite (ime i prezime) velikog francuskog pisca koji je stvorio roman o jednom hramu gotike u centru
Pariza u kome je ova arhitektura postala deo grada i ivota u njemu.
Pitanje 7.
Arhitekta Henrik Petrus Berlage iz Holandije, planirao je najbolju urbanistiku celinu XX veka. Kako se ona
zove u strunim krugovima?
Pitanje 8.
Kako se zove (ime i prezime) danski arhitekta koji je posle konkursa projektovao i izveo, sa znatnim
tekoama, Operu u Sidneju, Australija?
Pitanje 9.
Napiite prezime trojice brae iz pokreta Ruskog konstruktivizma, koji su projektovali sedite ''Lenjigradske
Pravde'' u Moskvi (Aleksandar, Leonid, Viktor)
Pitanje 10.
Kako se zove gradska kapija u Rimu koja je objavljena na naslovnoj strani knjige Roberta Venturija
(Sloenosti i protivrenosti u arhitekturi) i dajte ime arhitekte te Kapije?
Pitanje 11.
U knjizi Gradski pejza autor Gordon Kalen pominje jedan od tri osnovna urbana elementa i taj odabrani
element oznaava ''... za sve ukuse''. Kako se zove taj element, kod Kalena napisan u mnoini?
Pitanje 12.
Koji je veliki muziki umetnik iz Nemake sa kraja XVIII i poetka XIX veka, napisao uvenu DEVETU
SIMFONIJU ije se ''dimenzije ne mogu uporeivati...'' ni sa jednim muzikim delom?
Pitanje 13.
Kako se zove u teoriji umetnosti i umetnikog oblikovanja postupak ravnomernog izmenjivanja elemenata
zvuka, ali i drugih, vizuelnih injenica (prozori ili masa u arhitekturi...) pokreti tela u baletu, oblik poljske
trave ''hou-neu'', itd?
86
Pitanje 14.
Jedan veliki vajar antike Grke imenom Poliklet (450-400 pre n.e) izvajao je savreno proporcionalno telo
oveka koji nije nikad postojao. Kako se zove ta skulptura, bilo Grki, bilo na naem jeziku?
Pitanje 15.
Kako se zove na najznaajniji hram iz XIV veka koji po svom graditeljskom iskazu/jeziku pripada
Vizantijskoj umetnosti i nalazi se na Kosovu, 9km od Pritine?
Pitanje 16.
Kako se zvao (po imenu, prezimenu i po datom imenu) voa Prvog sprskog ustanka, koji je poeo u Oracu,
u umadiji, 1804 godine?
Pitanje 17.
Koji je na veliki knjievnik napisao sjajnu, boanstvenu knjigu ''Seobe'' i u njoj blistavu metaforu:
''Beskrajan, plavi krug i u njemu, zvezda''?
Pitanje 18.
Koji je na pisac dobio Nobelovu nagradu za knjievnost 1961. godine i za koju knjigu. Ime i prezime pisca i
naslov nagraenog dela.
REENJA:
1) 3 i 4; 2) 2 i 4; 3) 1 i 4; 4) Mikelanelo, Sveti Petar; 5) avion, brod; 6) Viktor Igo; 7) Juni Amsterdam
8) Jorn Utzon; 9) Vesnini 10) Porta Pia, Mikelanelo
14) Kopljonoa, Doriforos
15) Graanica
87
2.
3.
6
A
4
5
88
Pitanje 4.
Kako se zove znaajna gradjevina u Moskvi, koju su projektovali Barma i Posnik, i u kom veku?
Pitanje 5.
Koliko vekova je graen Kineski zid?
Pitanje 6.
Koju graevinu je opisao knjievnik Viktor Igo i u kom gradu?
Pitanje 7.
Kako se zove arhitekta moderne galerije u tutgartu?
Pitanje 8.
Koji autor (jedne od knjiga koje ste dobili kao literaturu za pripreme za prijemni ispit) se zalae za
''sagledavanje grada u serijama''? Navedite njegovo ime i prezime.
Pitanje 9.
U knjizi Ka pravoj arhitekturi, autor Le Korbizije govori o jednoj graevini koja je za njega ''ista tvorevina
duha''. Kako se zove ta graevina?
Pitanje 10.
U istoj knjizi Le Korbizije ima jedan neobian naslov: ''Oi koje ne vide...''. Ponavlja ga tri puta. Navedi dva
od tri ''uda epohe'' koje Korbzi kao naslov navodi.
Pitanje 11.
Principi ''arhitektura kao volumen, pravilnost, izbegavanje dekorativne aplikacije'' se navode kao deo
literature za pripreme ovog ispita. Navedite naslov te knjige.
Pitanje 12.
U kojoj knjizi se poklanja panja Rajtovoj (F. L. Wright) kui na vodopadima? Navesti samo ime i prezime
autora?
Pitanje 13.
Navedite jedno od tri imena uvenih socijalista utopista prve polovine XIX veka.
Pitanje 14.
U kojem muzikom anru je poznat italijanski kompozitor uzepe Verdi ostvario najvea dostignia?
Pitanje 15.
Na portiku znaajnog dela antikog Akropolja, Erehtejonu nalaze se skulpture u obliku ljudskih figura
umesto stubova. Kako se ovakvi elementi nazivaju kada je u pitanju enska figura?
Pitanje 16.
Navedi ime i prezime uvenog skulptora jo uvenije skulpture pod nazivom ''Mislilac''.
Pitanje 17.
Ko je napisao knjigu proze ''Bata slezove boje''? Navedite ime i prezime knjievnika.
Pitanje 18.
Za koju godinu francuske revolucije je vezan ''Pad Bastilje''.
REENJA:
1) 3 i 6; 2) 3; 3) 2 i 5; 4) Hram Vasilija Blaenog, XVI v; 5) 23 veka; 6) Bogorodiina crkva, Pariz;
7) Dems Stirling
12) Robert Venturi 13) Oven / Furije / Sen Simon 14) Opera 15) Karijatide 16) Ogist Roden
17) Branko opi 18) 1789
89
4
2.
Dat je prostorni prikaz tela A (slika levo) nastalog odgovarajuim seenjem jedne pune (ne uplje)
kocke. Neka se dato telo presee vertikalnom ravni koja je postavljena kroz dijagonalu 1-2 donjeg
kvadrata (slika desno).Ponueno je 6 poligona oznaenih brojevima 1-6. Zaokruiti brojeve uz one
poligone koji predstavljaju presek tela A sa ravni .
2 1
90
2 1
3.
91
2.
3.
Data je puna kocka (slika levo) koja je sastavljena
od dva dela. Jedan deo te kocke prikazan je na
slici A (desno). Zaokruiti brojeve uz delove,
oznaene od 1-6, koji dovoenjem u odgovarajui
poloaj, sa delom A, ine tu kocku.
92
93
94
2.
3.
95
Pitanje 4. U knjizi Le Korbizijea Ka pravoj arhitekturi dat je, na naslovnoj strani, detalj njegovog
hrama. Koji je to hram.
Pitanje 5. U istoj knjizi Le Korbizije govori o jednoj graevini koja je za njega ista tvorevina
duha. Kako se zove ta graevina?
Pitanje 6. Arhitekta Henrik Petrus Berlage iz Holandije, planirao je najbolju urbanistiku celinu XX
veka. Kako se ona zove u strunim krugovima?
Pitanje 7. Napiite prezime trojice brae iz pokreta Ruskog konstruktivizma, koji su projektovali
sedite Lenjingradske pravde u Moskvi (Aleksandar, Leonid i Viktor).
Pitanje 8. Navedite ime i prezime danskog arhitekte koji je posle konkursa, sa znatnim tekoama
projektovao i izveo, Operu u Sidneju, u Australiji?
Pitanje 9. Koji autor (jedne od knjiga koje ste dobili kao literaturu za pripreme za prijemni ispit) se
zalae za sagledavanje grada u serijama?. Navedite njegovo ime i prezime.
Pitanje 10. U kom je gradu Dejms Stirling projektovao modernu galeriju?
Pitanje 11. Koju graevinu je opisao knjievnik Viktor Igo i u kom gradu je ta graevina?
Pitanje 12. Kako se zove periodino ponavljanje (zvunih) jedinica koje je iz muzike preneto u
knjievnost i arhitekturu, kao i mnoga druga polja (recimo tranje).
Pitanje 13. Za koju godinu francuske revolucije je vezan Pad Bastilje?
Pitanje 14. Navedite jedno od tri imena uvenih socijalista utopista prve polovine XIX veka.
Pitanje 15. U kojem muzikom anru je poznati italijanski kompozitor uzepe Verdi ostvario svoja
najvea dostignua?
Pitanje 16. Koji je na pisac dobio Nobelovu nagradu za knjievnost 1961. godine i za koju
knjigu? Navedite ime i prezime pisca i naslov nagraenog dela.
Pitanje 17. Kako se zove na najznaajniji hram iz XIV veka koji po svom graditeljskom iskazu/jeziku
pripada Vizantijskoj umetnosti i nalazi se na Kosovu, 9 km od Pritine?
Pitanje 18. Jedan veliki vajar antike Grke imenom Poliklet (450-400 pre n. e.) izvajao je savreno
proporcionalno telo oveka koji nije nikad postojao. Kako se zove ta skulptura, bilo na
grkom, bilo na naem jeziku?
REENJE
1)
2)
3)
4)
5)
6)
7)
8)
9)
96
1i3
1
4,5 i 6
Ronan
Partenon
Juni Amsterdam
Vesnini
Jorn Utzon
Gordon Kalen
10)
11)
12)
13)
14)
15)
16)
17)
tudgart
Bogorodiina crkva, Pariz
Ritam
1789
Oven / Furije / Sen Simon
Opera
Ivo Andri, Na Drini uprija
Graanica
PITANJE 1.
Dat je prostorni prikaz A jedne uplje kocke kojoj su na dve strane
udvojenom linijom prikazane obe dijagonale, a na tri strane samo po jedna
dijagonala (jedna strana nema prikazanih dijagonala).
Od ponuenih mrea (razvijenih strana kocke u ravni), oznaenih
brojevima 1-6, zaokruiti brojeve uz one mree od kojih se moe sastaviti
ta kocka
PITANJE 2.
Dat je prostorni prikaz jedne pune
kocke (slika levo) koja je
sastavljena od dva dela.
Jedan deo te kocke je prikazan na
slici A (desno).
Zaokruiti brojeve uz delove,
oznaene brojevima 1-6, koji
dovoenjem u odgovarajui
poloaj sa delom A ine tu kocku.
97
PITANJE 3.
Dat je prostorni prikaz tela A, nastalog odgovarajuim seenjem
jedne pune kocke.
Neka se dato telo presee sa vertikalnom ravni koja je paralelna
sa zadnjom stranom kocke (na slici prikazana linijom crtataka).
Ponueno je est figura oznaenih brojevima 1-6.
Zaokruiti brojeve uz one figure koje predstavljaju presek datog
tela sa tom ravni.
98
REENJE
1)
2)
3)
4)
5)
6)
7)
8)
9)
99
2, 3, 4, 5, 6
1i5
2
Italiji
Spektar
Volfgang Amadeus Mocart
Lirika
Moderna ili Modernizam
Luj XIV
10)
11)
12)
13)
14)
15)
16)
17)
Dorski
Grupna forma
90x180 cm
Ograda / voda / zelenilo promena nivoa
Zajedno
Paladijanizam
Minoru Jamasaki
Stambeno naselje
PITANJE 1.
Dat je prostorni prikaz jedne uplje kocke kojoj su tri strane (na
vidljivoj polovini kocke) iscrtane, a preostale tri strane (na
nevidljivoj polovini kocke) iste.
Od ponuenih mrea (razvijenih strana kocke u jednoj ravni)
oznaenih brojevima 1-6 zaokruiti brojeve uz one mree od kojih se
moe sastaviti ta kocka.
100
PITANJE 2.
Dat je prostorni prikaz jedne pune kocke
(slika levo) koja je sastavljena iz dva dela.
Donji deo A te kocke je prikazan na slici
desno.
Zaokruiti brojeve uz delove oznaene
brojevima 1-6 koji, dovoenjem u
odgovarajui poloaj, sa delom A ine tu
kocku.
PITANJE 3.
Dat je prostorni prikaz tela koje je nastalo isecanjem delova
jedne pune kocke.
Neka se dato telo presee sa vertikalnom ravni koja je
paralelna sa zadnjom stranom kocke (na slici prikazana
linijom crta-taka).
Ponueno je est ravnih figura oznaenih brojevima 1-6.
Zaokruiti brojeve uz one figure koje predstavljaju presek
datog tela sa tom ravni.
101
Pitanje 4: Delo Samjuela Beketa ekajui Godoa je delo bez dramske radnje u klasinom smislu.
Kako se naziva ta vrsta drame?
Pitanje 5. Koje delo Duana Kovaevia je komedija o politikoj paranoji Ilije vorovia?
Pitanje 6. Navedite ime hrama koji je projektovao veliki francuski arhitekta Le Korbizije, a jedan je
od objekata koji opisuje profesor Ranko Radovi u knjizi Nova antologija kua.
Pitanje 7. Ko je napisao sledee stihove:
Moda spava sa oima izvan svakog zla,
Izvan stvari, iluzija, izvan ivota,
I s njom spava, neviena, njena lepota;
Moda ivi i doi e posle ovog sna.
Moda spava sa oima izvan svakog zla
Pitanje 8. Koja Betovenova simfonija ima uveno horsko finale bazirano na ilerovoj Odi radosti?
Pitanje 9. Navedite ime autora remek-dela iz oblasti baleta Uspavana lepotica, Krcko Orai i
Labudovo jezero.
Pitanje 10. Kako se zove trg koji je u Rimu projektovao Mikelanelo?
Pitanje 11. Na naslovnoj strani knjige Gordona Kalena date su slike koje prikazuju jedan od kvaliteta
gradskog prostora, po kome je i nazvano prvo poglavlje knjige. Kako se naziva taj kvalitet
gradskog prostora?
REENJE
1)
2)
3)
4)
5)
6)
7)
8)
9)
102
6
3i4
3
Antidrama
Balkanski pijun
Ronan
Vladimir Petrovi Dis
Deveta sinfonija
Petar Ilji ajkovski
10)
11)
12)
13)
14)
15)
16)
17)
18)
Hradani
Sagledavanje u seriji
Strofa
Oblik, povrina, plan
1848 godina
Leonardo da Vini
1914 godina
6 m x 6 m ( 36 m2)
Pitanje 1.
Dat je prostorni prikaz jedne uplje kocke kojoj su tri strane (na
vidljivoj polovini kocke) iscrtane, a preostale tri strane (na nevidljivoj
polovini kocke) iste.
Od ponuenih mrea (razvijenih strana kocke u jednoj ravni)
oznaenih brojevima 1-6 zaokruiti brojeve uz one mree od kojih se
moe sastaviti ta kocka.
Pitanje 2.
Dat je prostorni prikaz jedne
pune kocke (slika levo) koja je
sastavljena iz dva dela.
Donji deo A te kocke je
prikazan na slici desno.
Zaokruiti brojeve uz delove
oznaene brojevima 1-6 koji,
dovoenjem u odgovarajui
poloaj, sa delom A ine tu
kocku.
103
Pitanje 3.
Dat je prostorni prikaz tela koje je nastalo
isecanjem delova jedne pune kocke.
Neka se dato telo presee sa vertikalnom ravni
koja je paralelna sa zadnjom stranom kocke (na
slici prikazana linijom crta-taka).
Ponueno je est ravnih figura oznaenih
brojevima 1-6.
Zaokruiti brojeve uz one figure koje predstavljaju
presek datog tela sa tom ravni.
104
Pitanje 4. Koji savremeni srpski pesnik je autor zbirke soneta Kamena uspavanka?
Pitanje 5. Za koji roman je Mihail olohov 1965. godine nagraen Nobelovom nagradom za
knjievnost?
Pitanje 6. Delo Figarova enidba pripada anru bufo-opere. Navedite ime autora.
Pitanje 7. Hor Jevreja, uvena arija pisana za horski ansambl, deo je jedne opere uzepe Verdija.
Napiite o kojoj operi je re.
Pitanje 8. Koje godine je sklopljen Karlovaki mir?
Pitanje 9. Koji ruski fiziolog je ustanovio teoriju uslovnih refleksa?
Pitanje 10. Ko je projektant kue Robi u ikagu?
Pitanje 11. Teorija forme je, kao kolski predmet, postavljena na moderne osnove dvadesetih
godina XX veka u koli koju je ustanovio Valter Gropius. Napiite taan naziv te kole.
Pitanje 12. Kako se naziva koliina svetlosti u tonu jedne boje?
Pitanje 13. U kojoj kapeli u Vatikanu se nalazi freska Strani sud, koju je naslikao Mikelanelo
Buonaroti?
Pitanje 14. Kako se zove knjiga iz oblasti arhitekture, data kao literatura za prijemni ispit, u kojoj
se afirmie postmodernizam i otro kritikuje funkcionalni modernizam?
Pitanje 15. Smatra se da je jedan od najboljih realizovanih urbanistikih planova XX veka
izgraeni prostor Junog Amsterdama. Kako se zove autor tog plana?
Pitanje 16. Za koju svoju graevinu je Le Korbizje uveo termin "vizuelna akustika"?
Pitanje 17. Kako se zvao naivni graditelj koji je podigao "Idealnu palatu" opisanu u knjizi R.
Radovia Nova antologija kua?
Pitanje 18. U knjizi Hikok-Donsona Internacionalni stil pominju se dva autora kue Savoj u
Poasiju-na-Seni. Kako se oni zovu?
REENJE
1)
2)
3)
4)
5)
6)
7)
8)
9)
105
1i6
4
1
Stevan Raikovi
Tihi Don
Volfgang Amadeus Mocart
Nabuko
1699.
Ivan Pavlov
10)
11)
12)
13)
14)
15)
16)
17)
18)
Pitanje 1.
Dat je prostorni prikaz jedne uplje kocke kojoj su tri strane (na
vidljivoj polovini kocke) iscrtane, a preostale tri strane (na nevidljivoj
polovini kocke) iste.
Od ponuenih mrea (razvijenih strana kocke u jednoj ravni)
oznaenih brojevima 1-6 zaokruiti brojeve uz one mree od kojih se
moe sastaviti ta kocka.
Pitanje 2.
106
Pitanje 3.
Dat je prostorni prikaz tela koje je nastalo
isecanjem delova jedne pune kocke.
Neka se dato telo presee sa vertikalnom ravni (na
slici prikazana linijom crta-taka), koja sadri
temena kocke A,B,C,D.
Ponueno je est ravnih figura oznaenih
brojevima 1-6.
Zaokruiti brojeve uz one figure koje predstavljaju
presek datog tela sa tom ravni.
107
Pitanje 4. Koji je ruski avangardni pesnik i dramski pisac napisao poemu Oblak u pantalonama?
Pitanje 5. Ko je napisao sledee stihove:
O sklopi usne, ne govori, uti,
Ostavi duu, nek' spokojno sneva
Dok kraj nas lie na drveu uti,
I laste lete put toplih krajeva.
Pitanje 6. Delo Seviljski berberin iz 1816. godine pripada anru komine opere. Navesti ime
kompozitora.
Pitanje 7. Kako se nazivaju kompozicije, po kojima je uven Stevan Stojanovi Mokranjac, pisane
u obliku horske rapsodije sainjene od niza pesama inspirisanih folklorom?
Pitanje 8. U kom mestu je roen Vuk Karadi?
Pitanje 9. Kako se prezivaju braa koja su izvela prvi probni let avionom 1903. godine?
Pitanje 10. Navesti ime i prezime autora skulpture Glava bika napravljene od upravljaa i sedla
bicikla.
Pitanje 11. Ko je autor slike Pijana laa iz 1927. godine?
Pitanje 12. Od kog materijala je izraena konstrukcija japanske palate Kacura u Kjotu?
Pitanje 13. U kom gradu se nalazi Dravna galerija koju je projektovao arhitekta Dejms Stirling?
Pitanje 14. Naslov jednog od poglavlja dela Ka pravoj arhitekturi Le Korbizijea je Arhitektura ili...
(dopuniti)
Pitanje 15. Kako se prezivaju dva graditelja Hrama Vasilija Blaenog u Moskvi?
Pitanje 16. U kom gradu je 1929. godine odrana Svetska izloba na kojoj je nemaki paviljon
izgraen po projektu Miz van der Roe-a?
Pitanje 17. U knjizi Ka pravoj arhitekturi Le Korbizije analizira projekat Industrijskog grada sa
poetka 20. veka. Kako se zove arhitekta koji je osmislio ovaj projekat?
Pitanje 18. Navesti ime hrama na atinskom Akropolju na ijem se portiku nalaze karijatide.
REENJE
1)
2)
3)
4)
5)
6)
7)
8)
9)
108
2,3,4,5 i 6
1i6
4
Vladimir Vladimirovi Majakovski
Milan Raki
oakino Rosini
Rukoveti
U Triu
Rajt
10)
11)
12)
13)
14)
15)
16)
17)
18)
Pablo Pikaso
Sava umanovi
Od drveta
U tutgartu
Revolucija
Barma i Posnik
U Barseloni
Toni Garnije
Erehtejon
Jul 2010.
PITANJE 1.
Dat je prostorni prikaz jedne uplje kocke kojoj su tri strane (na vidljivoj
polovini kocke) iscrtane, a preostale tri strane (na nevidljivoj polovini kocke)
iste.
Od ponuenih mrea (razvijenih strana kocke u jednoj ravni) oznaenih
brojevima 1-6 zaokruiti brojeve uz one mree od kojih se moe sastaviti ta
kocka.
PITANJE 2.
109
PITANJE 3.
Dat je prostorni prikaz tela koje je nastalo isecanjem
delova jedne pune kocke.
Neka se dato telo presee sa vertikalnom ravni (na slici
prikazana linijom crta-taka), koja je paralelna sa
zadnjom stranom kocke.
Ponueno je est ravnih figura oznaenih brojevima 1-6.
Zaokruiti brojeve uz one figure koje predstavljaju presek
datog tela sa tom ravni.
110
PITANJE 4.
Navesti ime i prezime autora pesme Romansa mesearka
i uvenih stihova:
Zeleno, volim te, zeleno!
PITANJE 5.
Koji termin, nastao od grke rei, oznaava sva izdanja koja
se pojavljuju redovno u odreenim vremenskim razmacima:
dnevne novine, asopisi, anali, revije i slino?
PITANJE 6.
Kako se jo naziva Betovenova Trea simfonija?
PITANJE 7.
Koju od navedenih opera je komponovao Volfgang
Amadeus Mocart:
Parsifal, Don ovani, Fidelio, Seviljski berberin, Rigoleto?
PITANJE 8.
Kako se nazivala titula poglavara Mletake republike?
PITANJE 9.
Koje godine je u Peti osnovana Matica srpska?
PITANJE 10.
Od koja dva materijala je izgraena Kristalna palata
Dozefa Pakstona u Londonu 1851. godine?
PITANJE 11.
Kako glasi ime prvog arhitekte u istoriji oveanstva koje je
urezano u stopi kamenog stuba u Sakari?
PITANJE 12.
Navedite ime i prezime firentinskog arhitekte i vajara, autora
velianstvene kupole nad crkvom Santa Maria del Fiore u
Firenci, ijim radom zapoinje italijanska renesansa
u arhitekturi?
PITANJE 13.
Kako se naziva dokument u kome se nalazi spisak elja
i program prostorija bez koga bi bilo nemogue uraditi projekat?
PITANJE 14.
Kako se zove uvena graevina, sastavljena iz portika i rotonde,
koju je oko 125. godine n.e. u Rimu podigao imperator Hadrijan?
PITANJE 15.
Koja je tana celokupna visina sa uvis ispruenom
rukom Le Korbizijeovog Modulora (u metrima)?
PITANJE 16.
Koji na pesnik je napisao pesmu koja nosi naziv kao
i crkva koju je projektovao Baldasare Longena u Veneciji?
111
PITANJE 17.
Koji graevinski materijal dominira Junim Amsterdamom?
PITANJE 18.
Ko je autor Kue Kaufman (Kua na Vodopadu)?
REENJA:
1. 1, 2, 3, 5, 6
2. 2, 4, 6
3. 1
4. FEDERIKO GARSIJA LORKA
5. PERIODIKA
6. EROIKA
7. DON OVANI
8. DUD
9. 1826
PROSTORNA KOMPOZICIJA
Oblikovati prostornu kompoziciju od zadatih materijala: povrina (karton, plastificirano platno i
providna pvc folija), linija (pvc cevice, paljene ice i aluminijumske ice) i gotovih elemenata,
datog oblika (rafovi, duine 5 cm). Pri izboru naina oblikovanja i povezivanja elemenata
kompozicije, od samog poetka, misliti istovremeno o osobinama i mogunostima korienja
svih datih materijala. Primenom procesa svesnog istraivanja ostvariti, skladne mere punog i
praznog, dinamiku, ritam i harmonine proporcije delova i celine. Oekuje se da prostorna
kompozicija u celini bude otvorena, skladna i vesela, zasnovana na sopstvenom oseaju i smislu za
prostorni sklop. Svi materijali moraju biti zastupljeni makar u najmanjoj koliini, odnosno broju, a
nije obavezno iskoristiti sav materijal. Ne oekuje se da kompozicija bude ni model ni maketa bilo
kog poznatog oblika-sklopa.
SLOBODORUNO CRTANJE
Po sopstvenom senzibilitetu nacrtajte mrtvu prirodu koja je pred vama. Obratite panju na
KOMPOZICIJU, PROPORCIJE I PERSPEKTIVU. Predstavite iluziju dubine prostora i iluziju
trodimenzionalnosti predmeta koristei razliite kvalitete linija, posmatrajui svetlo tamne odnose.
112
Jul 2011.
PITANJE 1. (2 boda)
Dat je prostorni prikaz jedne uplje kocke kojoj su tri strane (na vidljivoj
polovini kocke) iscrtane, a preostale tri strane (na nevidljivoj polovini kocke)
iste.
Od ponuenih mrea (razvijenih strana kocke u jednoj ravni) oznaenih
brojevima 1-6 zaokruiti brojeve uz one mree od kojih se moe sastaviti ta
kocka.
.
PITANJE 2. (2 boda)
1
113
PITANJE 3. (1 bod)
Dat je prostorni prikaz tela koje je nastalo isecanjem
delova jedne pune kocke.
Neka se dato telo presee sa vertikalnom ravni (na slici
prikazana linijom crta-taka), koja je paralelna sa
zadnjom stranom kocke.
Ponueno je est ravnih figura oznaenih brojevima 1-6.
Zaokruiti broj uz onu figuru koja predstavlja presek
datog tela sa tom ravni.
PITANJE 4. (1 bod)
Tri kocke jednake veliine i posmatra nalaze se na horizontalnoj
ravni. Njihov raspored je prikazan u pogledu odgore (slika desno).
Mesto posmatraa je u taki A.
Ponuene su etiri slike oznaene brojevima 1-4. Zaokruiti broj uz
sliku koja predstavlja ono to vidi posmatra A.
1
114
PITANJE 5.
Koji od navedenih termina ne oznaavaju muzike instrumente: komedija del arte, kornet, flauta, viola da
brao, libreto, tokata, klavikord, fagot?
PITANJE 6.
Ko je kompozitor dela iz oblasti baleta elkunik (Krcko orai)?
PITANJE 7.
Kako se zove knjievna kola i pravac, koji se javlja poevi od 1880. godine, a iji su predstavnici bili
Bodler, Verlen,Rembo, Malarme?
PITANJE 8.
Ko je autor poema Strailovo, Serbia i Lament nad Beogradom?
PITANJE 9.
Navedite ime i prezime autora sledeih stihova:
Oiju tvojih da nije
Ne bi bilo neba
U malom naem stanu
PITANJE 10.
Koju od navedenih drama nije napisao Duan Kovaevi:
Maratonci tre poasni krug, Balkanski pijun,Razvojni put Bore najdera, Sveti Georgije ubiva adahu,
Profesionalac?
PITANJE 11.
Kako se naziva osnovna jedinica filmskog izraza?
PITANJE 12.
Osamdesete godine XIX veka obeleene su pojavom kog pravca u likovnoj umetnosti?
PITANJE 13.
Slika Gospoice iz Avinjona iz 1907. godine predstavlja direktni uvod u kubizam. Ko je njen autor?
PITANJE 14.
115
PITANJE 17.
Paviljoni crvene boje folies, u kvadratnom rasteru od 120m osnovni su elementi jednog pariskog parka.
Kako se taj park zove?
PITANJE 18.
Prostor je definisan zbirom odnosa izmeu mesta.
Da li je navedena reenica tana? Zaokruite broj ispred odgovora koji smatrate tanim.
REENJA:
1. 5, 6
2. 1, 2, 4
3. 2
4. 4
5. komedija del arte, libreto, tokata
6. Petar ajkovski
7. Simbolizam
8. Milo Crnjanski
9. Vasko Popa
PROSTORNA KOMPOZICIJA
Date povrine (pastel papir, paus papir, pvc folija providna, pvc mrea, plastificirano platno) i liniju
(providnu pvc cev) preoblikovati u elemente i od njih sklopiti proporcionalnu, skladnu i harmoninu
prostornu celinu. Neophodno je od samog poetka misliti o svim datim materijalima, njihovim
osobinama i mogunostima oblikovanja, kombinovanja, povezivanja. Istraiti odnose izmeu elemenata
i praznog prostora, celine i detalja, a zatim formirati organizovan, ritmian, dinamian, harmonian i jasno
sagledljiv sklop. Prostorna kompozicija u celini treba da bude otvorena, skladna i vesela, zasnovana na
sopstvenom oseaju i smislu za oblikovanje. Svi materijali moraju biti zastupljeni makar u najmanjoj koliini
iako nije obavezno iskoristiti ga u celosti. Nikako se ne oekuje pravljenje modela ili makete bilo kog
poznatog oblika-sklopa.
Na kraju PROSTORNU KOMPOZICIJU dobro privrstiti za datu podlogu (mali karton), sa one strane na
kojoj je peat. Veliki karton koristiti za rad, seenje po njemu, kako bi zatitili radnu povrinu stola.
SLOBODNO CRTANJE
Na natron papiru nacrtati crte mekom olovkom B2, preteno linijom. Karakterom linije doarati
prostornost, udaljenost, osenenost, kao i kvalitet materijala metala, stakla, tkanine, kartona. Razliitim
linijama, jaim, slabijim, otrim, mekim, debljim, tanjim, pravim, krivim, predstaviti iluziju
trodimenzionalnosti, dubinu prostora i volumen. Pri tome obratiti panju na kompoziciju, proporcije i
perspektivu.
116
1
PITANJE 2.
117
PITANJE 3.
Dat je prostorni prikaz tela koje je nastalo isecanjem
delova jedne pune kocke. Neka je dato telo preseeno
vertikalnom ravni (na slici prikazana linijom crta-taka),
koja sadri temena kocke A, B, C i D. Ponueno je est
ravnih figura oznaenih brojevima 1-4. Zaokruiti
brojeve uz one figure koje predstavljaju presek datog tela
sa tom ravni.
PITANJE 4.
Pet kocaka jednake veliine (kocka je duplo via od oveka) nalaze
se na horizontalnoj ravni. Na istoj ravni stoji posmatra koji gleda
sliku u vertikalnom ravnom ogledalu. Pozicija kocaka, posmatraa i
ogledala je prikazana u pogledu od gore (slika desno). Mesto
posmatraa je u taki A. Ponuene su etiri slike oznaene
brojevima 1-4. Zaokruiti broj uz sliku koja predstavlja odraz u
ogledalu koji vidi posmatra A.
118
PITANJE 5.
Ko je autor znaajne trilogije opera Rigoleto, Trubadur i Travijata?
PITANJE 6.
Koji od navedenih termina ne oznaavaju muzike instrumente: mandolina, manuskript, kreendo, embalo,
klavsen, orgulje?
PITANJE 7.
Stavovi Kyrie eleison, Gloria, Credo, Sanctus i Agnus Dei su pet stalnih delova jednog od vodeih oblika
duhovne muzike. Kako se zove taj oblik?
PITANJE 8.
Ko je autor drame Ujka Vanja?
PITANJE 9.
Navedite naslov uvenog romana u kome je glavni lik bankarski inovnik Jozef K.?
PITANJE 10.
U kom veku je iveo i stvarao knjievnik Samjuel Beket, autor dramskog dela ekajui Godoa?
PITANJE 11.
Da li su navedeni stihovi iz pesme Sumatra Miloa Crnjanskog?
Sad smo bezbrini, laki i neni.
Pomislimo: kako su tihi, sneni
vrhovi Urala.
DA
NE
Zaokruite broj ispred odgovora koji smatrate tanim.
PITANJE 12.
U kojoj poznatoj nemakoj koli je dvadesetih godina XX veka prvi put uveden predmet Teorija forme?
PITANJE 13.
Najstariji oblik umetnosti predstavljaju i statuete enske figure sa uveanim delovima tela koji oznaavaju
plodnost, a prisutne su u umetnosti mnogih naroda. Kako se zove najpoznatija paleolitska statueta boginjemajke koja se uva u Prirodnjakom muzeju u Beu?
PITANJE 14.
Kako se zove najpoznatije arheoloko nalazite iz perioda srednjeg kamenog doba ili mezolita na
prostorima nae zemlje?
PITANJE 15.
U srednjevekovnoj Srbiji, pored srpsko-vizantijskog stila, razvijaju se dve originalne stilske kole koje su
obeleile arhitekturu i umetnosti. Koje su to stilske kole?
PITANJE 16.
Dela dva umetnika koji su tvorci i glavni predstavnici kubizma data su na slikama. Upisati njihova imena
ispod dela iji su autori.
PITANJE 17.
Ko je autor velianstvene kupole nad crkvom Santa Maria del Fiore u Firenci, a ijim radom zapoinje
italijanska renesansa u arhitekturi?
a. Sinan
b. Bruneleski
c. Mikelanelo
Zaokruite broj ispred odgovora koji smatrate tanim.
PITANJE 18.
Kako se naziva sistem mera koji je predloio francuski arhitekta Le Korbizije 1951.godine?
PITANJE 19.
Navedite tane godine poetka i kraja jednog od najubedljivijih i najpoetinijih arhitektonskih pokreta XX
veka u arhitekturi RUSKOG KONSTRUKTIVIZMA.
PITANJE 20.
Da li je projekat Lenjingradska pravda autora brae Vesnin iz 1924. godine izvedeno delo? Zaokruite broj
ispred odgovora koji smatrate tnim.
DA
NE
PITANJE 21.
U kom gradu se nalaze Hradani, koje profesor Ranko Radovi opisuje u svojoj knjizi Nova antologija kua?
PITANJE 22.
Kom arhitektonskom pravcu pripada kompleks Versaja u Parizu?
PITANJE 23.
Na primeru objekta na slici predstavljen je problem centralnog plana u oblikovanju prostora u knjizi Oblik i
prostor u arhitekturi. Koji je to objekat i gde se nalazi?
PITANJE 24.
Podiui Novi Rim u starom Bizantu, car Konstantin postavio je temelje vizantijske arhitekture i
umetnosti.Stari Bizant se potom zvao Konstantinopolj, zatim Carigrad. Kako se ovaj grad danas zove?
PITANJE 25.
Ko je Marina Abramovi?
a. vlasnica fudbalskog kluba elzi
b. performans umetnica
c. pevaica grupe Zana
Zaokruite broj ispred odgovora koji smatrate tanim.
120
PITANJE 26.
U kom gradu su odrane Olimpijske igre 2008. godine?
a. Atini
b. Sarajevu
c. Pekingu
Zaokruite broj ispred odgovora koji smatrate tanim.
PITANJE 27.
Koje godine je osnovana Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca?
a. 1917. godine
b. 1918. godine
c. 1929. godine
Zaokruite broj ispred odgovora koji smatrate tanim.
PITANJE 28.
PITANJE 30.
121
REENJA:
1. 4
2. 1
3. 2
4. 3
5. uzepe Verdi
6. Manuskript, Kreendo
7. Misa (pevana misa)
8. Anton Pavlovi ehov
9. Proces
10. U XX veku
11. DA
12. Bauhaus
13. Vilendorfska venera
14. Lepenski vir
15. Raka i Moravska stilska kola
PROSTORNA KOMPOZICIJA
Od zadatih povrina (hamer, paus papir i pvc folija) i linija (PVC kanap, ica u pvc omotau i PVC cevice 3
kom.) slobodnim izborom oblikovanja formirati elemente proizvoljog broja, oblika i veliine i zajedno sa
datim, gotovim, elementima (krstoobrazni pvc elementi 13 kom.) formirati sklop u skladu sa linim stavom
o prostornoj kompoziciji. Kompozicija treba da bude potpuno slobodna, ali organizovana, smiljena i
harmonina u kombinaciji svih materijala i elemenata koji su dati. Elemente oblikovati u skladu sa fizikim
svojstvima materijala. Stvaranje ritma, dinamike i proporcionalnih odnosa treba da bude proizvod svesnog,
linog procesa istraivanja koji u konacnoj strukturi objedinjuju elemente u nedeljivu oblikovanu celinu.
Oekuje se da u kompoziciji doe do izraaja smisao za formiranje sklopa, lini senzibilitet i osecaj za
prostor. Svaki zadati materijal mora biti upotrebljen makar u najmanjoj meri ali ne mora biti iskorien u
celini, to znaci da ce koliina upotrebljenog matrijala i broj uporebljenih gotovih elemenata, zavisiti od
koncepta kompozicije. Ne oekuje se da kompozicija bude model ili maketa slicna nekom vienom
objektu/obliku arhitekture.
Na kraju, prostornu kompoziciju dobro privrstiti na mali karton/podlogu, sa one strane na kojoj je
peat. Veliki karton slui za rad, seenje po njemu, kako bi zatitili radnu povrinu stola.
SLOBODNORUNO CRTANJE
Nacrtati zadatu kompoziciju sastavljenu od geometrijskih tela. Linijom doarati prostornost, udaljenost, igru
svetla i senke. Obratiti panju na perspektivu, poloaj i veliinu objekata, otre i umekane detalje i kvalitet
linija.
122
PITANJE 2.
123
PITANJE 3.
Dat je prostorni prikaz tela, nastalog odgovarajuim
seenjem jedne pune kocke.
Neka se dato telo presee sa vertikalnom ravni koja je
paralelna sa zadnjom stranom kocke (na slici prikazana
linijom crta-taka). Ponueno je etiri figure oznaene
brojevima 1-4.
Zaokruiti jedan ili vie brojeva uz one figure koje
predstavljaju presek datog tela sa tom ravni.
PITANJE 4.
Tri kocke jednake veliine i posmatra nalaze se na
horizontalnoj ravni. Njihov raspored je prikazan u pogledu
odgore (slika desno).
Mesto posmatraa je u taki A.
Ponuene su etiri slike oznaene brojevima 1-4. Zaokruiti
broj uz sliku koja predstavlja ono to vidi posmatra A.
124
PITANJE 5.
U kom stilu je izgraen hram Partenon na atinskom Akropolju?
a. Dorskom
b. Jonskom
c. Korintskom
PITANJE 6.
Koja graevina je, jedinstvena u savremenoj istoriji, postala simbol grada, drave i kontinenta??
a. Opera Skala u Milanu uzepea Pjermarinija
b. Svetski trgovaki centar u Njujorku Minorua Jamasakija
c. Opera u Sidneju Jorna Utzona
PITANJE 7.
U kom gradu je iveo i radio uveni arhitekta Antoni Gaudi?
a. U Madridu
b. U Barseloni
c. U Rimu
PITANJE 8.
Kako je nazvano ivotno arhitektonsko delo potara Ferdinanda evala?
a. Idealna palata
b. Idealna koliba
c. Idealni grad
PITANJE 9.
Revolucionarni umetniki moderni pokret kome su pripadali braa Vesnini, Meljnikov, Rodenko i drugi
sovjetski umetnici nazvan je:
a. Futurizam
b. Zenitizam
c. Konstruktivizam
PITANJE 10.
Od kog materijala je izgraena carska palata Kacura u Kjotu?
a. Od kamena
b. Od drveta
c. Od opeke
PITANJE 11.
Objekat Ronan arhitekte Le Korbizjea je:
a. Palata
b. Crkva
c. Kulturni centar
PITANJE 12.
Autor galerije u tutgartu je:
a. Dejms Stirling
b. Norman Foster
c. Tim Foster
PITANJE 13.
Ko je autor skulpture Pjeta, koja se nalazi u crkvi Sv. Petra u Rimu?
a. Leonardo da Vini
b. anlorenco Bernini
c. Mikelanelo Buonaroti
125
PITANJE 14.
Koji je naziv monumentalne slike Pabla Pikasa, nastale u vreme panskog graanskog rata, 1937. godine?
a. Gernika
b. Trajnost seanja
c. Krik
PITANJE 15.
Kako se zvao najpoznatiji savremeni vojvoanski skulptor, autor Spomenika tvama racije Porodica,
spomenika Branku Radieviu na Strailovu, kao i spomenika uri Jakiu i Kosti Trifkoviu u Novom
Sadu?
a. Ivan Metrovi
b. Jovan Soldatovi
c. Toma Rosandi
PITANJE 16.
U kom gradu se nalazi zaviajna galerija Sava umanovi, u kojoj je izloen najvei broj dela ovog velikog
slikara:
a. U Somboru
b. U Vrcu
c. U idu
PITANJE 17.
Ko je autor slike Seoba Srba, ulja na platnu, nastalog 1986. godine?
a. Paja Jovanovi
b. Uro Predi
c. ura Jaki
PITANJE 18.
Ko je autor romana Travnika hronika?
a. Mea Selimovi
b. Skender Kulenovi
c. Ivo Andri
PITANJE 19.
Kako se zvao najpoznatiji ruski dramski pisac (Tri sestre, Ujka Vanja, Vinjik...) i pripoveda, lekar po
profesiji, koji je iveo od 1860. do 1904. godine?
a. Lav Nikolajevi Tolstoj
b. Anton Pavlovi ehov
c. Mihail Bulgakov
PITANJE 20.
Koje od navedenih dramskih dela nije napisao Viljem ekspir?
a. San letnje noi
b. Bura
c. Mizantrop
PITANJE 21.
Koji izraz u muzici oznaava spajanje razliitih tonova u skladnu celinu?
a. Harmonija
b. Ritam
c. Sinkopa
PITANJE 22.
Ko je autor muzike za operu Aida?
a. akomo Puini
b. uzepe Verdi
c. or Bize
126
PITANJE 23.
Ko je autor muzike za balet Labudovo jezero?
a. Petar Ilji ajkovski
b. Sergej Prokofjev
c. Dmitrij ostakovi
PITANJE 24.
Ko je od navedenih muziara dirigent?
a. Hoze Kareras
b. Zubin Mehta
c. Ivo Pogoreli
PITANJE 25.
Gost iz Slovenije, koji je reirao predstavu Galeb po delu A. P. ehova u Srpskom narodnom pozoritu u
Novom Sadu, etvorostruko nagraenu na ovogodinjem Sterijinom pozorju, zove se:
a. Toni Cetinski
b. Tomi Janei
c. Toma ika
PITANJE 26.
U kom gradu se odrava meunarodni pozorini festival BITEF?
a. U Bitolju
b. U Beogradu
c. U Budvi
PITANJE 27.
Ovogodinji festival EXIT 2013, odran pod sloganom R:EVOLUTION Exit, bio je posveen:?
a. arlsu Darvinu
b. e Gevari
c. Nikoli Tesli
PITANJE 28.
Reenja x1 i x2 kvadratne jednaine x2 5x + 6 = 0 su brojevi:
PITANJE 29.
Osnova jednakokrakog trougla je a=6cm, a krak je b=5cm. Visina trougla h je:
PITANJE 30.
Ako je sin
127
1
, 0, . , tada je.
2
2
REENJA:
1. 3
2. 2
3. 2
4. 1
5. Dorskom
6. Opera u Sidneju Jorna Utzona
7. U Barseloni
8. Idealna palata
9. Konstruktivizam
10. Od drveta
11. Crkva
12. Dejms Stirling
13. Mikelanelo Buonaroti
14. Gernika
15. Jovan Soldatovi
16. U idu
17. Paja Jovanovi
18. Ivo Andri
19. Anton Pavlovi ehov
20. Mizantrop
21. Harmonija
22. uzepe Verdi
23. Petar Ilji ajkovski
24. Zubin Mehta
25. Tomi Janei
26. U Beogradu
27. Nikoli Tesli
28. x1= 2 i x2= 3
29. h=4cm
30.
6
PROSTORNA KOMPOZICIJA
Pribor za rad: Skalpel, makaze, lenjiri, olovka, gumica, estar, OHO lepak
Materijal: beli - hamer papir, bela - pvc mrea, pvc sajle uta, plava, zelena, pvc kanap narandast, pvc
cev bela, crna, paljena ica
Zadatak:
Vodei rauna o svojstvima materijala oblikovati skladnu, smislenu i proporcionalnu prostornu kompoziciju.
Elemente, veze i sklop oblikovati u skladu sa mogunostima zadatih materijala i linim oseajem za prostor.
Od poetka misliti o svim materijalima i imati u vidu relacije izmeu elemenata i praznog prostora, celine i
detalja, a iznad svega odnos proporcija samih elemenata i konane forme sklopa. Kompozicija treba da je
otvorena, skladna i dinamina. Sagledavanjem kompozicije iz razliitih uglova neophodno je da svi elementi
stvaraju jedinstvenu i nedeljivu prostornu celinu.
Sve materijale i boje je neophodno zastupiti makar u najmanjoj koliini, ali nije obavezno iskoristiti ih u
celosti. Nikako se ne oekuje pravljenje modela ili makete bilo kog poznatog oblika ili sklopa
Napomena:
Prostornu kompoziciju dobro privrstiti za datu podlogu (mali karton), sa strane na kojoj je peat. Veliki
karton koristiti za rad, seenje po njemu, kako bi zatitili radnu povrinu stola.
Napred je dat tekst zadatka, jedinstveno reenje ne postoji, a ocenjivanju podleu individualni radovi
kandidata.
SLOBODNORUNO CRTANJE
Postavljenu mrtvu prirodu predstaviti tako da se pokae oseaj za prostor i kompoziciju. Nacrtati tane
oblike predmeta i njihove proporcionalne odnose. Predstaviti ih u perspektivi tako da imaju dubinu i
zapreminu. Da bi se jo vie naglasila iluzija dubine prostora i trodimenzionalnosti oblika, koristiti razliite
kvalitete linija, razliite tonske vrednosti povrina i svetlo-tamne odnose. Potrebno je ostvariti jedinstvo
celine.
Napred je dat tekst zadatka, jedinstveno reenje ne postoji, a ocenjivanju podleu individualni radovi
studenata
128
PITANJE 2.
129
PITANJE 3.
Dat je prostorni prikaz tela koje je nastalo isecanjem delova
jedne pune kocke. Neka se dato telo presee sa vertikalnom
ravni (na slici prikazana linijom crta-taka), koja je
paralelna sa zadnjom stranom kocke.
Ponueno je etiri ravne figure oznaene brojevima 1-4.
Zaokruiti jedan ili vie brojeva uz one figure koje
predstavljaju presek datog tela sa tom ravni.
PITANJE 4.
Posmatra i devet kocaka iste veliine oznaenih brojevima 1-9 nalaze se na horizontalnoj ravni. Na slici ispod
prikazan je poloaj kocaka onako kako ih vidi posmatra. Neke kocke u prostoru stoje u takvom meusobnom
odnosu da su im sve odgovarajue ivice paralelne. Sve kocke se mogu razvrstati u tri skupa kocaka koje imaju
paralelne ivice. U predvienim poljima navesti brojeve koji su napisani iznad kocaka koje pripadaju istom
skupu.
130
PITANJE 11. Na slici je prikazana vila koju je projektovao Andrea Paladio. Koja je to vila?
1.
Barbaro
2.
Badoer
3.
Rotonda
PITANJE 12. Osnova kog helenistikog pozorita, iz IV veka p.n.e., je prikazana na slici?
PITANJE 13. U knjizi Oblik i prostor u arhitekturi analizirana je crkva Ivo alla Sapienza. U kom gradu se
nalazi ta crkva?
PITANJE 14. Ko je autor prikazane slike sa kraja XVI veka, pod naslovom Pozivanje sv. Matije?
131
132
= 8
= 4
, a uglovi na osnovici
REENJA:
1. 1, 2
14. Karavao
2. 2
3. 2
16. Gernika
4. Skup 1: 1, 2, 6, 9
17. Simetrija
Skup 2: 4, 5
18. NE
Skup 3: 3, 7, 8
5. Crvene
6. U Finskoj
7. U XVI veku
8. Arhi i tektonikos
23. DA
9. Romanika
10. Antropometrija
11. Rotonda
12. Epidaurus
13. U Rimu
30.
133
7,2 /100
PROSTORNA KOMPOZICIJA
Napraviti PROSTORNU KOMPOZICIJU od datih materijala, povrina (papira i kartona), linija (ice i
cevica, crna i providna) i gotovih elemenata (obostrano zailjeni drveni elementi).
Oekuje se da kompozicija bude otvorena, vesela, iva, igra elemenata u prostoru, a ni u kom sluaju
model ili maketa nekog poznatog oblika ili sklopa. Svi materijali moraju biti upotrebljeni makar u
najmanjoj koliini, a nije obavezno iskoristiti sav raspoloivi materijal.
Od samog poetka misliti o svim materijalima i oblikovanje uskladiti sa kvalitetom zadatih materijala.
Izbor elemenata kompozicije, njihov oblik, broj i veliinu izabrati slobodno, po linom oseaju za prostor
i mogunosti kombinovanja. Elemente povezati u proporcionalnu, ritminu, dinaminu, svesno
orijentisanu i jasno struktuiranu celinu.
Na kraju PROSTORNU KOMPOZICIJU dobro privrstiti za datu podlogu (mali karton), sa one
strane na kojoj je peat.
Veliki karton koristiti za rad, seenje po njemu, kako bi zatitili radnu povrinu stola.
SLOBODNORUNO CRTANJE
Nacrtati prostornu kompoziciju,sastavljenu od geometrijskih i drugih simetrinih predmeta od razliitih
materijala. Trodimenzionalne oblike i prostor predstaviti u dvodimenzionalnoj ravni papira za crtanje.
Obratiti panju na kompoziciju, proporcije, perspektivu i kvalitet linija. Podnu draperiju ne treba crtati celu.
134
Jul 2013.
135
ESEJ
Zadatak za pisanje eseja:
1. Odaberite jednu od tri ponuene teme.
a) Kritika analiza scenskog dogaaja
Odaberite jedan scenski dogaaj (pozorina predstava, performans, koncert, priredba, proslava ili slino),
predstavite ga prema eljenim kriterijumima i analizirajte elemente scenskog dizajna.
b) Scenska priroda savremene arhitekture
Odaberite jedan prostor ili objekat savremene arhitekture, predstavite ga prema eljenim kriterijumima i
objasnite elemente scenskog dizajna koje ga odlikuju.
c) Spektakl u javnom gradskom prostoru
Odaberite jedan spektakl odran u javnom gradskom prostoru, predstavite ga prema eljenim kriterijumima i
objasnite elemente scenskog dizajna koji ga odlukuju.
2. Napiite esej na odabranu temu.
Prostor predvien za radni koncept (teze, beleke i slino) ogranien je na 1 stranicu formata A4.
Prostor predvien za pisanje eseja ogranien je na 4 stranice A4 formata.
136
PITANJE 2.
137
PITANJE 3.
Posmatra i devet kocaka iste veliine oznaenih brojevima 1-9 nalaze se na horizontalnoj ravni. Na slici ispod
prikazan je poloaj kocaka onako kako ih vidi posmatra. Neke kocke u prostoru stoje u takvom meusobnom
odnosu da su im sve odgovarajue ivice paralelne. Sve kocke se mogu razvrstati u tri skupa kocaka koje imaju
paralelne ivice. U predvienim poljima navesti brojeve koji su napisani iznad kocaka koje pripadaju istom
skupu.
138
PITANJE 10. Roman Majstor i Margarita napisao je ruski (sovjetski) knjievnik:
1. Mihail olohov
2. Mihail Bulgakov
3. Mihail ehov
PITANJE 11. Koji je naziv veoma esto koriene stilske figure koju nazivaju i skraeno poreenje?
1. Metafora
2. Sintagma
3. Paradigma
PITANJE 12. Pesmu Sumatra napisao je uveni srpski knievnik XX veka:
1. Milo Crnjanski
2. Ivo Andri
3. Miroslav Anti
PITANJE 13. Festival jugoslovenskog pozorita Bez prevoda odrava se svake godine:
1. U Sarajevu
2. U Uicu
3. U Budvi
PITANJE 14. Slovenaki reditelj Tomi Janei reirao je u Srpskom narodnom pozoritu u Novom Sadu
viestruko nagraivanu predstavu po ehovljevoj drami:
1. Vinjik
2. Tri sestre
3. Galeb
PITANJE 15. Koju od navedenih drama nije napisao Viljem ekspir:
1. Mletaki trgovac
2. Bogojavljanska no
3. Jevrejin s Malte
REENJA:
1. 1, 2
11. Metafora
2. 2
3. Skup 1: 1, 2, 6, 9
13. U Uicu
Skup 2: 4, 5
14. Galeb
Skup 3: 3, 7, 8
4. Finac
5. 1923. godine
6. Spomen kua Bitke na Sutjesci na Tjentitu
7. Umetnik je prisutan
8. U idu
9. XVI veku
10. Mihail Bulgakov
139
SLOBODNO CRTANJ
Crte na pak - papiru uraditi u mekoj olovci. Kvalitetom linije doarati prostornost, udaljenost,
osenenost, kvalitet materijala, metala, stakla, tkanine. Intezitetom (jaa ili slabija), oblikom (prava ili
kriva), karakterom linija, predstaviti iluziju trodimenzionalnosti prostora i oblika. Obratiti panju na
kompoziciju, proporcije i perspektivu.
140
PISANI ESEJ
1. Odaberite jednu od tri ponuene teme.
a) Scenski dizajn u pozoritu
Odaberite jednu dramsku pozorinu predstavu, prikaite je prema eljenim kriterijumima i objasnite
elemente scenskog dizajna.
b) Spektakularnost savremene arhitekture
Odaberite jedan objekat savremene arhitekture, prikaite ga prema eljenim kriterijumima i objasnite njegov
scenski karakter.
c) Javni gradski prostor kao pozornica
Odaberite jedan scenski dogaaj odran u javnom gradskom prostoru, prikaite ga prema eljenim
kriterijumima i objasnite scenske elemente koji ga odlukuju.
2. Napiite esej na odabranu temu.
Duina eseja ograniena je na 4 (etiri) stranice formata A4 (list broj 2 i list broj 3, odnosno stranice od 3 do 6).
Prostor predvien za radni koncept (teze, beleke i slino) ogranien je na 1 (jednu) stranicu formata A4 (list
broj 1, odnosno stranica borj 2). Molimo vas da piete itko.
3. Vreme za pisanje eseja je 120.
RAZGOVOR SA KOMISIJOM
Kndidti imju rzgovor s trolnom komisijom, u trjnju od 15 minut, gde kndidti treb d
prezentuju sopstvene ideje i motivisnost z bvljenje Scenskom rhitekturom, tehnikom i dizjnom.
141
Deo prijemnog ispita Test opte kulture i informisanosti obuhvata pitnj iz oblsti geometrije, rhitekture,
likovne i drmske umetnosti, knjievnosti, ko i iz opte kulture i informisnosti. Pitnj e po oblstim biti
zastupljena u sledeem odnosu: ncrtn geometrij 3 pitnj, rhitektur 3 pitnj, likovn umetnost 3
pitnj, knjievnost 3 pitnj, drmsk umetnost 3 pitnj. Ovaj deo prijemnog ispita trje dv st.
Kandidati, kojima Arhitektura bude 2. elja, odmah nakon Testa opte kulture i informisanosti, polagae i
test za Arhitekturu (Geometrija i matematikon sa arhitektonskom i optom kulturom).
2. SLOBODORUNO CRTANJE
Ovaj deo prijemnog ispita traje 2 sata i podrazumeva izradu perspektivnog prikaza zadate kompozicije,
raenog u olovci, slobodnom rukom. Kandidati, kojima Arhitektura bude 2. elja, istog dana polagae i
Slobodoruno crtanje, koje je deo prijemnog ispita za Arhitekturu.
3. PROSTORNI PRIKAZ (MAKETA)
ZADATAK: Prostorni prikaz (maketa)/prostor prie
Kroz ovaj zadatak kandidati se bave kreativnim istraivanjem imaginarnog (dramskog) i stvarnog
(arhitektonskog) prostora i njihovim meusobnim odnosima, sa ciljem uspostavljanja scenskog prostora.
Pred kandidatima se nalaze odlomci iz 10 razliitih romana/pria/tekstova koji se direktno ili posredno
odnose na opise prostora. Ovi odlomci predstavljaju tekstualne predloke za zadatak. Potrebno je odabrati
jedan tekst koji e biti polazite za dalju razradu zadatka.
Na osnovu odabranog tekstualnog predloka, uspostaviti prostor koji odgovara toj prii. Cilj ovog zadatka je
da prostorom bude izgraeno dejstvo koje pojaava i naglaava dejstvo literarnog predloka, ili, dejstvo koje
ulazi u dijalog sa predlokom, ili, ak, dejstvo koje zamenjuje dati predloak. Drugim reima, prostor treba
da postane sredstvo kojim se na zamiljenog posmatraa deluje u skladu sa idejom tekstualnog predloka,
onako kako tu ideju ita sam autor.
Prostor koji ima traeno dejstvo treba da bude uspostavljen korienjem zadatog materijala, izradom
prostornog prikaza (makete). Sav materijal koji se nalazi pred kandidatima moe a ne mora u potpunosti da
bude iskorien.
Uz maketu potrebno je priloiti i kratko tekstualno obrazloenje koncepta (do dve reenice), koje objanjava
osnovnu ideju interpretacije i prevoenja teksta u prostorne okvire.
Napomena: Prostor treba predstaviti korienjem svih materijala izuzev teksta (inkorporiranog u prostorni
prikaz (maketu), budui da je tekst predloak od koga u ovom zadatku polazimo.
masiv iz koga reka izvire pravo, kao iz mrkog zida. Ali tu se planine odjednom razmiu u nepravilan
amfiteatar iji promer na najirem mestu nije vei od petnaestak kilometara vazdune linije.
Na Drini uprija
Ivo Andri
I sada, itavih osamnaest godina kasnije, jo uvek se jasno seam prizora te livade. Oboda ispranih tihom
kiom koja je padala danima, planina je blistala od tamnog, sveeg zelenila. Oktobarski vetar njihao je
dugake vlati kineskog aa tamo-amo, a duguljasti oblaci bili su kao privreni za ledenoplavi nebeski
svod, toliko visok da je bolelo gledati u njega. Vetar je leteo nad poljanom, zatim neno kroz njenu kosu, ka
umarku od meovitog drvea. Lie u kronjama je utalo, a u daljini se uo psei lave, toliko priguen i
tih da se inilo da dopire sa ulaza u neki sasvim drugi svet. Sem toga, sve je bilo tiho. Nikakv zvuk nije
dopirao do naih uiju. Nikog nismo videli. Samo dve jarkocrvene ptice, koje su odnekud sa livade
preplaeno prhnule i odletele put umarka. Dok smo etali, Naoko je priala o bunaru.
Norveka uma
Haruki Murakami
Probudilo me je sunce. Sijalo je jako, ulazilo je u belu sobu kroz veliki prozor i tuklo me pravo u lice. Ustao
sam i irom otvorio prozor, mislim da se nikad nisam probusio sa lepim pogledom kroz prozor sobe, od tog
pogleda, tada, tog jutra, predivnog. Ne, nikada, sigurno. Bilo je toplo, vezduh je bio ist, sve, ali bilo je
toplo. Na nebu nije bilo ni jednog oblaka. Video sam plavo jezero, i tamne vrhove okolnih planina. Sneg se
beleo na tim vrhovima. Bili su to Alpi. Boje su bile prave, jake, oi su uivale, tako mnogo zelene, oko
modroplavog jezera. I pourio sam napolje.
Komo
Sran Valjarevi
PRVI IN
Jedan deo parka na Sorinovom imanju. iroka aleja koja vodi pravo od gledalita u dubinu parka prema
jezeru; ona je pregraena pozornicom napravljenom na brzinu za amatersku predstavu, tako da se jezero
uopte ne vidi. Levo i desno od pozornice bunje. Nekoliko stolica, stoi.
Galeb
Anton Pavlovi ehov
Nema odgovora, kanda nema ni izlaza, a onda se, uz opreznu kripu, ipak otvaraju neka vrata. To se u
sobiak uvlaim ja, bosonog, zapraen i mrcav, pentram se preko djeda, preko nevidljiva iva brda, i
gnijezdim se iza njegovih ledja, kraj zida.
Starac u trenu zaboravlja sve svoje brige i mrtvouzlice, pipka jesam li dobro pokriven i gundja
udobrovoljeno, sa zluradim prkosom:
- Ba je nas briga i za Jovom i za Gnjatijem, neka melju kako im drago. Glavno je da ti svom djedu grije
ledja.
Mlin potoar
Branko opi
U ovim su tamnim kvartovima izumrli itavi narodi. Ovom su stopom zemljita prole i vojske osvajaa, i
sjajne procesije, i patrole inkvizicije, i muenici i sveci, i najbuniji karnevali, i najlepe ene, i najvei ljudi.
A sve stoji jop i danas na svom starom mestu. Pa ipak na svakom raskru, kakav strah od smrti. Rim je
vean, a smrt ipak na svakom koraku.
Gradovi i himera
Jovan Dui
Da trajemo beskrajno
Sve bi se menjalo
Ali kako smo konani
Mnogo ta ostaje po starom.
B. Brecht
Hotel Moskva se izdie sa suprotne strane ulice. Natkriveni kronjama, za stolovima razgolieni, sede
ljudi. Posluitelji u crvenocrnim kostimima, odudarajui od ostalih, figuriraju na trotoaru, naruavajui mir
ponaosob. Ljudi koji prou pored stolova ostaju nezapaeni, nezapameni i nestvari,.. krnje simetriju.
Podne na Terazijama
Miroslav Duani
144
145
4. ESEJ
Pisanje eseja traje 2 sata. Tema za pisanje eseja se dobija neposredno pre poetka ovog dela prijemnog ispita.
Kandidat bira jednu od 3 ponuene teme. Oblasti koje teme pokrivaju su: arhitektura, scenske i vizuelne
umetnosti, opta informisanost. Ponuena literatura predstavlja samo smernice u pripremi za ovaj deo
prijemnog ispita.
MOGUE TEME:
1.
2.
3.
4.
6.
7.
6.
7.
8.
9.
146
UNIVERZITET U NIU
ELEKTRONSKI FAKULTET
Marjan M. Mateji
Lidija V. Stefanovi
Branislav M. Ranelovi
Igor . Milovanovi
MATEMATIKA
KOMPLETI ZADATAKA ZA PRIJEMNI ISPIT
2011.
Edicija: Pomoni udbenici
Marjan Mateji
c, Lidija Stefanovi
c,
Branislav Randelovi
c, Igor Milovanovi
c
MATEMATIKA
KOMPLETI ZADATAKA ZA PRIJEMNI ISPIT
II izdanje, 2011.
Recenzenti: Prof. dr Milan Kovacevic, Doc. dr Sladana Marinkovic
Izdava
c: Elektronski fakultet u Nisu, P. fah 73, 18 000 Nis, Srbija,
http://www.elfak.ni.ac.rs
Glavni i odgovorni urednik: Prof. dr Zoran H. Peric
Tehni
cka obrada: mr Marjan Matejic, dr Lidija Stefanovic,
mr Branislav Randelovic
Odlukom Nastavnonaucnog veca Elektronskog fakulteta u Nisu,
br. 07/05008/10003 od 6.5.2010. god.,
rukopis je odobren za stampu kao pomocni udzbenik.
ISBN 9788661250279
CIP Katalogizacija u publikaciji
Narodna biblioteka Srbije, Beograd
51(079.1)
MATEMATIKA: kompleti zadataka za prijemni ispit/
Marjan M. Matejic ... [et al.].
2. izd. Nis: Elektronski fakultet, 2011 (Nis: Unigraf).
V, 150 str.: graf. prikazi; 24 cm.
(Edicija Pomocni udzbenici/ [Elektronski fakultet, Nis])
Na vrhu nasl. str.: Univerzitet u Nisu.
Tiraz 300. Bibliografija: str. 149150.
ISBN 9788661250279
1. Mateji, Marjan M., 1977 [autor]
a) Matematika Zadaci
COBISS.SRID 183010060
Stampa:
Unigraf Nis
Tira
z: 300 primeraka
Bilo kakvo umnozavanje ove knjige ili njenih delova nije dozvoljeno bez
pisanog odobrenja izdavaca.
(Svajcarska), Matematika v skole (Rusija), Tangenta (Novi Sad) i Triangle (Sarajevo). Resenja zadataka se nalaze u trecem delu zbirke.
Poslednji deo zbirke obuhvata tekstove zadataka sa ranijih prijemnih ispita
iz matematike na Elektronskom fakultetu u Nisu, u periodu od 1989. do
2009. godine. Resenja ovih zadataka mogu se naci u [14].
MATEMATIKA kompleti zadataka za prijemni ispit je prvenstveno
namenjena kandidatima koji se pripremaju za polaganje prijemnog ispita na
Elektronskom fakultetu u Nisu, ali bi mogla da bude od koristi i kandidatima
za ostale tehnicke i prirodnomatematicke fakultete na kojima se u okviru
prijemnog ispita polaze matematika.
Zahvaljujemo se recenzentima, prof. dr Milanu Kovacevicu i doc. dr Sladani Marinkovic, na korisnim sugestijama pri izradi zbirke.
Nis, 2010. g.
Autori
iii
iv
Nis, 2011. g.
Autori
SADRZAJ
Podsetnik iz teorije
Tekstovi zadataka
13
Re
senja zadataka
43
125
Literatura
149
PODSETNIK
IZ TEORIJE
x2
= max{x, x} =
x, x 0,
x, x < 0,
1
1
gde je max{x, y} = (x + y + |x y|), min{x, y} = (x + y |x y|).
2
2
Osnovne osobine:
|x| 0;
|x| = 0 x = 0;
| x| = |x|;
|x|2 = x2 ;
|x| x |x|;
|x| a a x a;
|xy| = |x||y|;
x = |x| ;
y |y|
|x| |y| x2 y 2 ;
|x + y| |x| + |y|;
resenje jedna
cine tn = x. Ozna
cava se sa x1/n ili n x.
Osnovne osobine:
m
m
m
1 m
m
1
1
1
n
n m
n
x = x n = (x n ) =
x
;
0 = 0;
=
=
= x n ;
1
1
n m
x
xn
(x n )m
r
p
p
n
1
x
x
n
m
n
n
nm
n
m
n
n
x y = xy;
= n
;
x = x mn =
x=
x;
1 = 1;
n y
y
aR
n n
a =
4
5. Celi racionalni izrazi i racionalizacija imenioca
(x y)2 = x2 2xy + y 2 ;
(x + y)2 = x2 + 2xy + y 2 ;
x2 y 2 = (x y)(x + y);
x2 + y 2 = (x + y
x y = (x y)(x + xy + y );
x y = ( 3 x 3 y)( 3 x + 3 xy + 3 y 2 );
x y = ( x y)( x + y).
x y
x
;
=
y
y
1
=
x+ 3y
x2n + y 2n =
x n y n1
x
=
;
n y
y
3 2
x 3 xy + 3 y 2
x+y
xn + y n
2xy)(x + y +
x y
1
;
=
xy
x y
3 2
x + 3 xy + 3 y 2
1
=
;
3
x 3y
xy
xn + y n +
2xn y n
2xy);
x3 + y 3 = (x + y)(x2 xy + y 2 );
x + y = ( 3 x + 3 y)( 3 x 3 xy + 3 y 2 );
=
x+ y
;
x+
xy
2xn y n ;
6. Logaritam
Logaritam broja x za osnovu a je jedinstveno resenje jedna
cine x = at . Ozna
cava se
sa loga x = t. Uslovi egzistencije logaritma su x > 0, a > 0 i a 6= 1. Ako je a = 10, to je
dekadni logaritam (log10 x = log x). Ako je a = e (e 2.71...), to je prirodni logaritam
(loge x = ln x).
Osnovne osobine:
1
logb x
aloga x = x; loga a = 1; loga xp = p loga x; loga x =
; loga x =
;
logx a
logb a
1
p
1
logap x = loga x; logaq xp = loga x; loga n x = loga x; loga 1 = 0;
p
q
n
x
loga (xy) = loga x + loga y; loga
= loga x loga y.
y
7. Proporcije. Kamatni ra
cun
a
je vrednost razmere.
b
Ako razmere a : b i c : d imaju istu vrednost, onda se ka
ze da
cine proporciju
Koli
cnik veli
cina a i b, b 6= 0, je razmera, a broj a : b, tj.
a : b = c : d,
a veli
cine a, b, c i d su
clanovi proporcije. Clanovi
a i d su spoljasnji, a b i c unutrasnji.
Veli
cine a i b su direktno proporcionalne ako je
b = ka,
k > 0,
a 6= 0,
k > 0.
(ak) : (bk) = c : d,
(a : k) : (b : k) = c : d,
(ak) : b = (ck) : d,
(a : k) : b = (c : k) : d.
Ako je a : b = c : d i ako su m, n, p i q brojevi razli
citi od nule, onda je
(a b) : (c d) = a : c = b : d,
(a + b) : (c + d) = (a b) : (c d),
(ma nb) : (mc nd) = (pa qb) : (pc qd).
Ako je
a1 : b1 = c1 : d1 ,
a2 : b2 = c2 : d2 ,
.
..
an : b n = cn : d n ,
tada je
(a1 a2 an ) : (b1 b2 bn ) = (c1 c2 cn ) : (d1 d2 dn ).
Ako je
a : b = b : c,
tada je
b=
ac.
Ako je
a1 : a2 : : an = b1 : b2 : : bn
6
i k1 , k2 , . . . , kn brojevi razli
citi od nule, tada je
a1
a2
an
a1 + a2 + + an
=
=
= =
b1 + b2 + + bn
b1
b2
bn
i
a2
an
k1 a1 + k2 a2 + + kn an
a1
=
= =
=
.
k1 b1 + k2 b2 + + kn bn
b1
b2
bn
Proporcija
a : x = x : (a x),
a > x,
Gp
.
100
Gpv
.
36000
8. Kompleksan broj
Skup kompleksnih brojeva, u oznaci C, je skup uredenih parova (x, y), x R, y R,
u kome su definisane operacije sabiranje + i mno
zenje na slede
ci na
cin:
(x1 , y1 ) + (x2 , y2 ) = (x1 + x2 , y1 + y2 ),
(x1 , y1 ) (x2 , y2 ) = (x1 x2 y1 y2 , x1 y2 + x2 y1 ).
U skupu C je 0 = (0, 0) kompleksna nula, 1 = (1, 0) kompleksna jedinica, a i = (0, 1)
imaginarna jedinica.
1
1
= z 1 =
z
x2
x
y
,
+ y 2 x2 + y 2
x1 x2 + y1 y2 x2 y1 x1 y2
,
x22 + y22
x22 + y22
7
Za dva kompleksna broja z1 = x1 + iy1 i z2 = x2 + iy2 va
zi
z1 = z2 x1 = x2 y1 = y2 ,
a rezultati ra
cunskih operacija nad njima su:
z1 + z2 = (x1 + x2 ) + i(y1 + y2 );
z1 z2 = (x1 x2 ) + i(y1 y2 );
z1 z2 = (x1 x2 y1 y2 ) + i(x1 y2 + x2 y1 );
z1
x1 x2 + y1 y2
x2 y1 x1 y2
=
+i
;
z2
x22 + y22
x22 + y22
(z) = z;
z1 z2 = z1 z2 ;
z 0 = 1,
z1 z2 = z1 z2 ;
z m = z z m1 ,
z m =
1
,
zm
z1
z2
z1
;
z2
zz = x2 + y 2 ;
i, n = 4k + 1,
in =
1, n = 4k + 2,
i, n = 4k + 3,
1, n = 4k.
y
arctan , x > 0, y 6= 0,
= arg(z) =
0,
x > 0, y = 0,
,
2
,
2
x < 0, y = 0,
x = 0, y > 0,
x = 0, y < 0.
|z| = 0 x = 0 y = 0;
z1 = |z1 | ;
z |z |
2
|z| = |
z |;
|z|2 = z z;
+2k
+ 2k
+ 2k
n
r cos
+ sin
= n rei n , k = 0, 1, ..., n 1;
n
n
2k
2k
n
1 = cos
+ i sin
, k = 0, 1, ..., n 1;
n
n
(2k + 1)
(2k + 1)
n
1 = cos
+ i sin
, k = 0, 1, ..., n 1;
n
n
(4k + 1)
(4k + 1)
n
i = cos
+ i sin
, k = 0, 1, ..., n 1.
2n
2n
z=
9. Kvadratna jedna
cina
Kvadratna jedna
cina je ax2 + bx + c = 0, a 6= 0, a, b, c R. Diskriminanta kvadratne
jedna
cine je D = b2 4ac. U zavisnosti od znaka diskriminante, mogu
ci su slede
ci
slu
cajevi:
b b2 4ac
D > 0 resenja su realna i razli
cita, x1,2 =
,
2a
b
D = 0 resenja su realna i jednaka, x1,2 =
,
2a
b
4ac b2
D < 0 resenja su konjugovanokompleksna, x1,2 =
i
.
2a
2a
c
b
Vietove formule za kvadratnu jedna
cinu: x1 + x2 = , x1 x2 = .
a
a
Faktorizacija kvadratne jedna
cine: ax2 + bx + c = a(x x1 )(x x2 ).
Kanoni
cki oblik kvadratne funkcije: ax2 + bx + c = a(x )2 + , gde je ta
cka (, )
D
b
teme kvadratne funkcije i = , = .
2a
4a
1,
n = 0,
n! = n(n 1)(n 2) 2 1;
n! =
n
k
n (n 1)!, n 1;
0,
k > n,
1,
k = 0 ili k = n,
k!
n
k1
(a + b)n =
n
0
n
k
an +
(a b)n =
n
0
Va
ze jednakosti:
n+1
k
n
k+1
n
1
an1 b + +
n
n
bn =
n
1
n
X
n
k=0
nk
k+1
n
X
n
k=0
an
n
n
an1 b + + (1)n
= 2n i
n
X
k=0
bn =
n
k
= 0.
ank bk ;
n
X
k=0
(1)k
n
k
n!
;
k!(n k)!
(1)k
n
k
ank bk .
9
11. Trigonometrija
Osnovne jednakosti i veze izmedu trigonometrijskih funkcija:
sin
1
tan2
2
; cos2 =
;
sin
=
;
cos
1 + tan2
1 + tan2
cos
cot2
1
cot =
; cos2 =
; sin2 =
.
2
sin
1 + cot
1 + cot2
sin
2
cos
+
2
cos
cos
sin
sin
sin x
cos x
sin
2
cos
3
+
2
cos
cos
sin
sin
sin
cos
2k +
sin
cos
Adicione formule:
sin( ) = sin cos cos sin ;
tan( ) =
tan tan
;
1 tan tan
tan 2 =
2 tan
;
1 tan2
cot( ) =
cot cot 1
;
cot cot
cot 2 =
cot2 1
.
2 cot
Formule sa poluuglovima:
1 cos
sin2
=
;
2
2
cot2
1 + cos
=
;
2
1 cos
1 + cos
=
;
2
2
2 tan
2
sin =
;
1 + tan2
2
cos2
1 cos
=
;
2
1 + cos
1 tan2
2
cos =
.
1 + tan2
2
tan2
+
+
cos
;
cos
;
sin sin = 2 sin
2
2
2
2
+
+
cos + cos = 2 cos
cos
;
cos cos = 2 sin
sin
;
2
2
2
2
sin( + )
sin( )
tan + tan =
;
tan tan =
;
cos cos
cos cos
sin( + )
sin( )
cot + cot =
cot cot =
;
;
sin sin
sin sin
1
sin cos = [sin( + ) + sin( )] ;
2
1
cos cos = [cos( + ) + cos( )] ;
2
1
sin sin = [cos( ) cos( + )] .
2
Va
znije vrednosti trigonometrijskih funkcija:
sin + sin = 2 sin
10
sin
cos
tan
cot
1
0
6
1
2
3
2
3
3
2
2
2
2
3
2
2
1
1
2
3
2
1
2
0
3
3
JEDNAKOSTRANICNI
TROUGAO: stranice a = b = c; uglovi = = = 60 ;
a 3
;
visina h =
2
h
a 3
2h
a 3
polupre
cnici upisanog i opisanog kruga r =
=
, R=
=
;
3
6
3
3
a2 3
;
obim i povrsina O = 3a, P =
4
zna
cajne ta
cke (centri upisanog i opisanog kruga, te
ziste, presek visina, preseci simetrala uglova i stranica) se poklapaju;
zna
cajne linije (te
zisna linija, visina i simetrala stranice a, simetrala ugla ) se poklapaju.
SLICNI
TROUGLOVI: stranice paralelne; uglovi jednaki.
PODUDARNI TROUGLOVI: tri stranice jednake (pravilo SSS); jedna stranica i nalegli
uglovi jednaki (pravilo USU); dve stranice i zahva
ceni ugao jednaki (pravilo SUS); dve
stranice i ugao naspram ve
ce od njih jednaki (pravilo SSU).
P = ah,
11
gde je h visina koja odgovara stranici a.
PRAVOUGAONIK: uglovi = = = = 90 ;
povrsina P = ab.
ROMB: stranice a = b = c = d; dijagonale d1 , d2 normalne i polove se; visina h;
h
polupre
cnik upisanog kruga r = ;
2
d1 d2
obim i povrsina O = 4a, P = ah =
.
2
KVADRAT: stranice a = b = c = d; uglovi = = = = 90 ;
a
d
a 2
polupre
cnici upisanog i opisanog kruga r = , R = =
;
2
2
2
obim i povrsina O = 4a, P = a2 .
KRUZNICA,
KRUG (deo ravni ogranicen kruznicom): poluprecnik r;
P = r2 ;
2r
duzina luka (deo kru
znice) l =
;
360
2
r
rl
povrsina ise
cka (deo kruga) P =
= ,
360
2
gde je centralni ugao iskazan u stepenima, koji odgovara luku l, odnosno kru
znom
ise
cku.
obim i povrsina kruga O = 2r,
V = BH.
12
PIRAMIDA: baza (osnova) B mnogougao; strana S trougao; omotac M sastavljen od
strana; teme; visina H;
BH
povrsina i zapremina P = B + M, V =
.
3
PRAVA PIRAMIDA: ivice (bo
cne stranice) jednake; strana S jednakokraki trougao.
PRAVILNA PIRAMIDA: prava piramida, baza pravilni mnogougao.
TETRAEDAR: piramida sa tri strane.
ZARUBLJENA PIRAMIDA: nastaje iz piramide (osnovna piramida) odstranjivanjem
njenog vrha (dopunska piramida) pomo
cu ravni paralelne sa bazom; baze B1 , B2 , strana
S trapez; omota
c M sastavljen od strana; visina H;
(B1 + B1 B2 + B2 )H
povrsina i zapremina P = B1 + B2 + M, V =
.
3
VALJAK (CILINDAR): baza (osnova) B krug; omotac M ; izvodnice paralelne i jednake; osa spaja centre baza; polupre
cnik baze R; visina H;
povrsina i zapremina P = 2B + M = 2R2 + M,
V = BH = R2 H.
KUPA (KONUS): baza (osnova) B krug; omotac M ; izvodnica s; teme; osa spaja teme
i centar baze; polupre
cnik baze R; visina H;
povrsina i zapremina P = B + M = R2 + M,
V =
BH
R2 H
=
.
3
3
(B1 + B1 B2 + B2 )H
povrsina i zapremina P = B1 + B2 + M, V =
.
3
V =
4R3
;
3
povrsina odse
cka (kalota) P = 2RH;
2R2 H
,
3
gde je H R visina odse
cka, odnosno ise
cku pripadnog odse
cka.
zapremina ise
cka V =
TEKSTOVI
ZADATAKA
Test 1
1.1. Izracunati vrednost izraza
5
5
3 1
5 5
1 7 :3
+5 :
.
28
7
5 7
6 12
1.2. Resiti jednacinu
p
6x x2 8 3x + 4 = 0.
16
4x <
2 x+1
44
3
2+3 3+ 39
B=
3
.
4+332+2
Test 2
2.1. Naci vrednost izraza
2
7
+1
15
12
30
1
9
2:2
.
103
4
32
3 5
.
x1 =
3+ 5
15
16
2.4. Resiti jednacinu
cos(x 1) cos(3x 3) = 4 sin3 (x 1).
2.5. Osnova prave prizme je romb. Omotac iznosi 48, dijagonala strane 5, a
najkrace rastojanje naspramnih strana je jednako visini prizme. Izracunati
zapreminu prizme.
2.6. U rudniku je iskopano 2210 tona uglja i utvrdeno je da on sadrzi 2% vlage.
Na stovaristu se, usled cestih padavina i dugog stajanja, procenat vlage
povecao na 15%. Za koliko se povecava ukupna tezina iskopanog uglja?
Test 3
3.1. Izracunati vrednost izraza
5
17
3
0.1 0.090
3 + 18 : 2 +
.
24
5
0.6 0.58
7x + 1
3x 18 =
2x + 7.
x
= 0.
3
3.5. Ako
su a, b katete i c hipotenuza pravouglog trougla, dokazati da je a+b
c 2. Kada vazi jednakost?
3.6. Naci geometrijsko mesto tacaka u kompleksnoj ravni za koje je:
a) |z i| = |z + 2|;
b) 1 < |z + 2 3i| < 2.
17
Test 4
4.1. Naci vrednost izraza
4
1
5 4
30
4.25 : 0.85 + 1 : 0.5
45
15
.
1
(5.56 4.06) : 3
1
3
4.2. Resiti jednacinu
x+1
2x 5 x 3 = 0.
5x < 25 x+1 .
4.4. Naci:
a) sin , tan i cot ako je cos = 1/6 i sin < cos ;
b) sin , cos i tan ako je cot = 8/13 i sin > cos ;
Test 5
5.1. Odrediti vrednost izraza
1
(1.09 0.29) 1
(11.81 + 8.19) 0.02
4 +
.
13
8
9 : 11.25
18.9 16
20
9
5.2. Resiti jednacinu
log21 (x 1) + log0.5 (x + 1) log 1 (7 x) = 1.
2
18
5.3. Resiti nejednacinu
p
x2 2x + 9 x 2 + |2x 7|.
5x
3x
cos
= 0.
8
8
Test 6
6.1. Izracunati vrednost izraza
1
1
(82.15 5.7) 0.05
+ 0.81 +
0.81
.
49
2
2
2.23 1
50
6.2. Resiti jednacinu
log3 (log2 x 9) = 2 + log3 (1 4 logx 4).
6.3. Resiti nejednacinu
x2
x
1
.
1
3x + 2
19
novca, kako treba pravilno podeliti novac i koliko je procenata ukupne
sume novca dobio Petar vise nego sto mu pripada.
Test 7
7.1. Naci vrednost izraza
1
1
1
5
5
2.4 + 1
2.5 + 6
:61
: 8 1
2
12
72
7
21
.
54.75 4.5 : 0.1
7.2. Resiti jednacinu
r
2 1
1
2
= 0.
1x 1x
2x13
x+1
>
272x+17 .
7.4. Naci tan ako je sin2 2 cos2 = sin cos i (0, /2).
7.5. U krugu poluprecnika r = 25 povucene su dve paralelne tetive t1 = 14 i
t2 = 48. Koliko je njihovo rastojanje?
7.6. Na pismenoj vezbi su ucenicima zadata tri zadatka. Pri tome, 12% ucenika
nije resilo nijedan zadatak, 32% je resilo jedan ili dva zadatka, a 14 ucenika
je resilo sva tri zadatka. Koliko je ukupno ucenika radilo ovu pismenu
vezbu?
Test 8
8.1. Naci vrednost izraza
4
2
4
0.8 :
1.25
:
1.08
4
5
25
7
+ 1.2 0.5 : .
+
1
5
1
2
5
0.64
6 3
2
25
9
4
17
8.2. Sastaviti kvadratnu jednacinu sa realnim koeficijentima ako se zna da je
jedno njeno resenje
1
.
x1 =
2+i 5
20
8.3. Resiti nejednacinu
p
64
.
x3
20
3
2+ 3
.
Test 9
9.1. Naci vrednost izraza
1
9
11
9
:
0.003
0.45
2
40
: 62 91 .
13
5
3 1
200
4.05 3
20
13 : 2 +
20
8
5 8
9.2. Resiti jednacinu
49x+2 + 6 7x+1 6 log6 7 = 0.
9.3. Resiti nejednacinu
9.4. Dokazati da je
3x
10
.
x2 1
5x + 1
1 sin4 cos4
= 2 tan2 .
cos4
6+
100
4
2
.
21
Test 10
10.1. Izracunati vrednost izraza
1
7
1
13 42
53
1
:
3
5
3
:
+
6
2.375
4
12
60
15 45
56
4.3.
5
5
3
5.225 3
2.25 + 0.25 8
9
6
7
10.2. Resiti jednacinu
1
3x 4 + x = 0.
x
10.3. Ako je
log4 11 = a
naci
log4 13 = b,
1
+ log289 17.
x
3x
+ 1 = 2 cos2
.
5
10
4
0.98 4 0.02
4 7
=
.
4
3
0.98 + 4 0.02
Test 11
11.1. Naci x iz jednakosti
2
8
5
1.7 : 1 x 3.75
:
=1 .
3
25
12
11.2. Resiti jednacinu
q
x+
3+
x = 3.
2x1
2
+2
2x5
2
> 25
2x7
2
52x8 .
22
11.4. Resiti jednacinu
sin x sin
7x
4x
+ sin
= 0.
3
3
Test 12
12.1. Izracunati vrednost izraza
3
1 6
6: 1
1
5
6 7
3
2
4 1 10
4
+5
5 11
11
3
1
1
+
20 2 15
1 2
3 +
3 9
2
3x+1
12.3. Resiti nejednacinu
12
49
21.
3
x+1
3
= 1.
2
x2 + 8 + 2x 2 + 3|x|.
3+
50
4
5
.
23
Test 13
13.1. Odrediti vrednost izraza
5
1
1
42
3
:
3.3
:
0.03
928
6
15
100 0.6
.
3
0.8
3 : 0.625 0.84 : 0.8 : 0.03
4
r
1
4
1
=
.
4x
4x
cos x
x
+ 1 = 0.
x + 4 sin
cos 3
3
12 +
30
6
3
.
Test 14
14.1. Izracunati vrednost izraza
23
49
1
1
1
41 40
43 2 1
: 0.16 .
84
60
2
7
5
14.2. Resiti jednacinu
64 x1 + 4 2 x1 1 24 = 0.
14.3. Resiti nejednacinu
|x2 4| x + 1 0.
14.4. Naci cos( + + ) ako je sin = 3/5, sin = 12/13, sin = 7/25 i
, , [0, /2].
24
14.5. Ugao izmedu osnove i strane pravilne trostrane piramide je = 60 , a najkrace rastojanje tezista osnove od strane je d = 3. Izracunati zapreminu
piramide.
14.6. Dokazati da je broj
2+
3+
iracionalan.
Test 15
15.1. Naci vrednost izraza
5
7
7
9
7
40 38
: 10.9 +
1
4.2
30
12
8 30
11
.
0.008
15.2. Data je jednacina
x2 2(2 + m)x + 12 + m2 = 0.
a) Naci uslove za parametar m R za koja su resenja jednacine realna.
Naci sumu resenja.
b) Naci uslov za parametar m R da resenja budu dvostruka.
15.3. Resiti nejednacinu
2x 7
x 3 < 3.
= 3.
2
15.5. U krug poznatog poluprecnika R upisana su tri kruga jednakih poluprecnika, koji se medusobno dodiruju. Odrediti povrsinu upisanog kruga.
15.4. Naci sin , cos , tan i cot , ako je tan
15.6. U jednoj skoli ima ukupno 760 ucenika i nastavnika. Decaka ima 8 puta
vise nego nastavnika, a broj devojcica odnosi se prema broju decaka kao
5 : 4. Koliko je procenata decaka, devojcica i nastavnika od ukupnog broja
osoba u skoli?
25
Test 16
16.1. Odrediti vrednost izraza
1
1
1
5
5
2.4 + 1
2.5 + 6
:61
: 8 1
2
12
72
7
21
.
3
1
0.4 (54.75 4.5 : 0.1) 3 + 0.666 . . .
2
5
16.2. Resiti jednacinu
1
+ x + 1 = 3x 1.
x+1
2x+1
2
2x3
2
22x1 + 4x .
2.
Test 17
17.1. Izracunati vrednost izraza
1
18
9
0.333
.
.
.
16
3
41
4.25
: 1.4 + 0.08333 . . . .
0.45
5x+1
6
= 383.
26
17.3. Resiti nejednacinu
p
x2 2x + |x| + 1 + x > 0.
17.4. Naci tan i tan ako je tan + tan = 2, tan( + ) = 4 i tan < tan .
17.5. Krug poluprecnika r se iz tacke M vidi pod pravim uglom. Odrediti
povrsinu dela ravni unutar tog ugla, a van kruga.
17.6. Nekoliko minuta posle 12 casova Nemanja je poceo da radi domaci zadatak
i u tom trenutku je pogledao na sat. Kada je zavrsio, ponovo je pogledao
na sat i utvrdio da su kazaljke medusobno zamenile mesta. Kada je Nemanja poceo, a kada zavrsio izradu domaceg zadatka?
Test 18
18.1. Naci vrednost izraza
2
1
0.09 : 0.15 : 2
5
2
.
0.32 6 + 0.03 (5.3 3.88) + 0.67
3:
x2
12 = 2
x2
2
x = 1 5 1 5x2 .
27
Test 19
19.1. Odrediti vrednost izraza
7
5
43
25
84.63 : 2.1 35.2 + 2 7
:7
8
42
48
56
.
2
1
229
14 3.2 : 4 : 17.25 : 2.3 +
6
15
802
19.2. Resiti jednacinu
3x 8
2x 3 +
x 1 = 0.
sin sin .
2
2
2
(z = x + iy).
Test 20
20.1. Naci x iz jednacine
1
7
20
16 13
x + 2.2 (0.242424 . . . 0.090909 . . . ) =
.
2
9
11
20.2. Data je kvadratna jednacina
x2 + (m 1)x + 3 + m 4m2 = 0,
m R.
28
b) Ako su x1 i x2 resenja date jednacine, naci vrednost zbira
1
1
+ 2.
2
x1
x2
20.3. Resiti nejednacinu
2
!1/x2
x 2x
3
1.
7
1
5 cos 3x 5 cos x = 0.
sin x
+
+
.
+
3+1
5+ 3
7+ 5
9+ 7
Test 21
21.1. Odrediti x iz jednacine
53
13 9
=
.
1
5
7
27
0.375 : 0.125 +
q
2x
3
4x (0.125)1/x = 4 2.
8x+
x 3 3 0.
3 cos 7x sin 5x = 0.
29
Test 22
22.1. Izracunati x iz jednacine
3
(4.1333 . . . + 0.8 x)
11
136
.
: 0.58 0.5 =
0.444 . . . + 3.4
1.7
18
2 x+13
x+1+1
4 = 0.
3
3 cos 2x + cos 3x = 0.
22.5. U prav valjak je upisana pravilna trostrana prizma, a u nju je upisan novi
prav valjak. Odrediti odnos zapremina ovih valjkova.
22.6. Resiti jednacinu
z2 z = 0
(z = x + iy).
30
Test 23
23.1. Naci vrednost izraza
1
2
30
1.5 : 0.3
2 15
77
: 1+ 1 .
3 307
3
3
22
0.6 5 :
2 +
25
5
25
7
1
3
x3
= log2 x + log3 .
x
2
3
1 4x2
3
> .
x
2
3 sin x cos x sin2 x = 2 1.
13 1.
Test 24
24.1. Odrediti vrednost izraza
(4.5 1.666 . . . + 3.75)
1.7 :
5
9
296
4995 0.41666 . . . .
31
24.3. Resiti nejednacinu
2x + 1 +
2x 5
5 2x.
3 4 cos 2 + cos 4
.
3 + 4 cos 2 + cos 4
Test 25
25.1. Odrediti x iz jednacine
11
1 0.945 : 0.9
x:9
= 20
.
3
3
10.5 0.24 14.15 : 7.5
1 4 :7
40
8
25.2. Resiti jednacinu
x2 + 4|x 3| 7x + 11 = 0.
3
7
x x2
2
2 > 0.
log2 |x 1|
x
x
cos x 4 sin3 = 0.
3
3
3 3+ 5+ 3 5
p
p
.
3+ 5+ 3 5
32
Test 26
26.1. Naci vrednost izraza
9 3.333 . . . + 19.5 : 4
62
0.16
75
1
2
3.5 + 2 + 4.666 . . .
2 :
15
.
1
0.5 1 + 4.1
20
x2 4x + 3 2 x.
5x
x
+ cos cos 2x = 0.
6
3
Test 27
27.1. Naci vrednost izraza
1
1
0.1 +
+ 0.1666 . . . :
+ 0.1 0.0666 . . . 2.52
15
6
.
1
1
7
0.5 + 0.25 0.333 . . . : 0.25
5
6
13
27.2. Resiti jednacinu
q
3
2+
q
x+
x = 1.
33
27.3. Resiti nejednacinu
1
log 21 x 2 log72 (x + 6) + 2 0.
7
2
27.4. Dokazati da za svako x (/4, /2) vazi identitet
sin 2x cos x
1 sin 2x
+
= sin x + cos x.
2
sin x cos x sin x cos x + cos2 x
2
Test 28
28.1. Naci vrednost izraza
2 3
3
3
2 !
2
1
1
1
1
1
1
1
: 2
.
41
0.25
2
0.5
2
0.8
2
28.2. U zavisnosti od realnog parametra m resiti jednacinu
4x2 + (m 2)x + m 5 = 0.
28.3. Resiti nejednacinu
0.32x
3x+6
< 0.00243.
28.4. Ako za neko (0, /4) vazi sin cos = 2/5, izracunati:
a) sin + cos ;
b) sin cos ;
c) sin2m + cos2m , m N.
28.5. Oko prave kupe, cija je visina jednaka precniku baze, opisana je lopta
poluprecnika 8. Odrediti povrsinu i zapreminu kupe.
28.6. Ucenik je krenuo u skolu izmedu 8 i 9 sati ujutru i to u trenutku kada
su se mala i velika kazaljka poklopile. Vratio se kuci izmedu 2 i 3 sata
popodne, u trenutku kada su kazaljke gradile opruzen ugao. Koliko je
vremena proteklo od polaska do povratka iz skole?
34
Test 29
29.1. Izracunati vrednost izraza
r
1
9
5
3
.
r !
r
5
1
1
1
2
+6
140 0.02
3 32
4 2
2
2
8
9
29.2. Za koje vrednosti realnog parametra m jednacina
log4 (3 + x) log0.25 (1 x) = 1 + log4 log2 m
moze imati realna resenja? Za koje celobrojne vrednosti parametra m
data jednacina ima realna resenja?
29.3. Resiti nejednacinu
3x
1
.
x2 9
x+2
29.4. Resiti jednacinu
29.5. Zbir dijagonala romba je 14, a manja dijagonala iznosi 3/4 vece. Izracunati
stranicu romba i poluprecnik upisane kruznice.
29.6. Da li je vrednost izraza
r
q
2
2 82 7+
2 76
racionalan ili iracionalan broj?
Test 30
30.1. Naci vrednost izraza
5
11
25
3
12
3 1
: 76
47
.
14
49
38
7
55
30.2. Za koju vrednost parametra k > 0 je jedan koren jednacine
8x2 6x + 9k 2 = 0
35
jednak kvadratu drugog korena?
30.3. Resiti nejednacinu
3x + 7
x + 2 5.
q
q
11 + 6 2 + 11 6 2
prirodan broj.
Test 31
31.1. Odrediti vrednost izraza
2
1
7
1.75 : 1.75 1
:
3
8
12
2x 6 +
x + 4 = 5.
2
1
< 0.
|x| + 3 |x| 1
2(sin 2x + 2 cos2 x 1)
.
cos x sin x cos 3x + sin 3x
36
31.6. Cena neke robe je najpre povecana za 20%, a posle mesec dana smanjena
za 20%. Posle ove promene prvobitna cena se smanjila za 60 dinara. Za
koliko dinara bi se smanjila prvobitna cena ako bi se najpre smanjila za
20%, a zatim povecala za 20%?
Test 32
32.1. Naci vrednost izraza
9
1
9
2
6 2 1
0.56 : 0.75 : 6 .
16
2 14
3
32.2. Resiti jednacinu
log2 (2x + 1) log2 (2x+1 + 2) = 2.
32.3. Resiti nejednacinu
1
|2x 1|
> .
x2
2
x2
32.4. Ako je sin = 3/5 i cos = 12/13, 0 < , < , izracunati vrednost
izraza
T (, ) = cos(2 + ) + sin( 2).
32.5. Prava zarubljena kupa ima poluprecnike baza R = 3, r = 1 i visinu H = 2.
Odrediti odnos zapremina zarubljene i dopunske kupe.
32.6. Racionalisati izraz
2+
.
5 + 2 2 + 10
Test 33
33.1. Izracunati
1
1
1+
1
1.5
1
2
0.25
6 : 0.8 :
+ +
.
46
3
50
3
4
6
0.4
1
2
1 + 2.2 10
1:
2
37
33.2. Da li jednacine
p
(3x + 8)(x + 3) = 2
3x + 8 x + 3 = 2
x2 + 3x + 9 + 2x 3|x + 1|.
2+
q
5+
prirodan broj.
Test 34
34.1. Izracunati
5
15
4
1
1
54
2
2
3
4
2
.
3 5
:2
: 16 : 5 2 3
34.2. Resiti jednacinu
5x + 12x = 13x .
34.3. Resiti nejednacinu
log2x+3 x2 < 1.
34.4. Resiti jednacinu
cos 2x cos x sin x = 0.
34.5. Pravilna cetvorostrana prizma ima visinu H = 2 i stranicu osnove a =
4. Poluprecnik sfere je jednak rastojanju izmedu najudaljenijih temena
naspramnih strana prizme. Kolike su povrsina i zapremina sfere?
38
34.6. Od ulaska lokomotive do poslednjeg vagona u tunel proteklo je 15 sekundi.
Od tog trenutka do izlaska poslednjeg vagona iz tunela proteklo je pola
minuta. Kolika je duzina voza i kojom brzinom se voz kretao ako je duzina
tunela 300 m?
Test 35
35.1. Naci vrednost izraza
:
6.2 + 3
16
2.75
14 :
2
1
2.5 :
7
18
7
: 12.666 . . . .
24
35.2. Da li jednacine
log2 x(x + 1) = 1
log2 x + log2 (x + 1) = 1
1
2
+
< 1.
5x 1+x
39
Test 36
36.1. Izracunati
107
1
0.645 : 0.3 1
4 : 6.25 1 : 5 + 1.96
9
180
7
1
.
1
20
12 :7
5
36.2. U skupu realnih brojeva naci resenje jednacine
1
= 1 (x + y 2)2 .
log2 xy +
xy
36.3. Resiti nejednacinu
x2 |x| 12
2x.
x3
36.4. Resiti jednacinu
cos 7x + cos 5x sin 2x = 0.
36.5. Iz sfere poluprecnika R = 5 je odstranjen isecak, cija pripadna kalota ima
visinu H = 1. Izracunati povrsinu i zapreminu tako dobijene izdubljene
sfere.
36.6. Pesak je presao put za cetiri dana. Prvog dana je presao 1/3 puta, drugog
dana 1/5 puta, a treceg dana 6.8 km. Za ta tri dana je presao 6 puta vise
nego sto mu je preostalo. Kolika je duzina puta? Koliko procenata puta
je pesak prelazio svakoga dana?
Test 37
37.1. Naci vrednost izraza
17
3
5
5
3.5 + 1.5 2.652 : 1.69 1 +
19.21 4.26
:
.
30 50
24 42
37.2. Resiti jednacinu
p
x2 1 +
p
p
4
x2 + x 2 x2 2x + 1 = 0.
40
37.3. Resiti nejednacinu
logx2 1 (3x 1) < logx2 1 x2 .
37.4. Izracunati:
3
5
a) cos + cos
+ cos
;
7
7
7
3
5
b) cos cos
cos
.
7
7
7
37.5. Iz kvadrata zadate stranice a su odstranjeni ugaoni delovi tako da je preostala figura pravilni osmougao. Kolika je povrsina tog osmougla?
37.6. Ako je z = x + iy, resiti jednacinu
|z| + z = 2 + i.
Test 38
38.1. Izracunati vrednost izraza
!
1
1
1
5+1
51
7 2 4 7 2 + 2 0.2.
2
1+ 5+ 7 1 5+ 7
38.2. Resiti jednacinu
25x < 6 5x 5.
3
3
20 + 14 2 + 20 14 2.
je ceo broj. Naci taj broj.
41
Test 39
39.1. Naci vrednost izraza
1
1
5
3 +4 6
3
8
50
5
3
9
6
: 13 8
.
2 1
7
1
11
99
8
8
5 2 0.5
8
4
39.2. Resiti jednacinu
q
x+34 x1+
x + 8 6 x 1 = 1.
p
1
> 5 log3 x.
27x
1
sin 2x.
2
Test 40
40.1. Izracunati vrednost izraza
4
2
2
3
6
: 15 10 (0.2) (0.015 : 0.12 + 0.7)
25
5
2
(10)
.
3 !
1
1.2 : (3)
0.2
2
40.2. Resiti jednacinu
|x + 1| |x| + 3|x 1| 2|x 2| = x + 2.
42
40.3. Resiti nejednacinu
5
3x1
x+1
>
1252x+14 .
RESENJA
ZADATAKA
Test 1
5
.
14
1.2. Iz uslova 6x x2 8 0 dobijamo x [2, 4]. Primetimo da za svako x [2, 4]
vazi 3x 4 > 0. Kvadriranjem jednacine
1.1. Vrednost izraza je 16
6x x2 8 = 3x 4
4
< 4,
x+1
koja je ekvivalentna sa
2x(x 1)
< 0.
x+1
Resenje ove nejednacine je x (, 1) (0, 1), sto je i resenje polazne nejednacine.
1.4. Koristeci trigonometrijske identitete dobijamo
sin(x + 1) sin(3x + 3) = 4 sin2 (x + 1) cos(x + 1),
2 sin(x + 1) cos 2(x + 1) = 2 sin(x + 1) sin 2(x + 1),
sin(x + 1) (sin 2(x + 1) + cos 2(x + 1)) = 0,
2
2
sin(x + 1)
sin 2(x + 1) +
cos 2(x + 1) = 0,
2
2
sin(x + 1) sin
+ 2(x + 1) = 0.
4
Iz poslednje jednacine sledi
xk + 1 = k
ili
+ 2(xk + 1) = k,
4
45
k Z,
46
pa su resenja polazne jednacine
xk = k 1
ili
(4k 1)
1,
8
xk =
k Z.
a
,
c
pa je
a = c sin = 2 sin .
Koristeci trigonometrijsku jednakost
sin2 =
1 cos 2
2
2
p
1
2 2
2 2
2
2
=
, sin =
.
sin =
2
4
2
Zato je jedna kateta
p
a=
2.
2 + b2 = 4,
p
b=
2+
b2 = 2 +
2,
2.
2 2+ 2
2
p
(2 2)(2 + 2)
42
2
=
=
.
=
2
2
2
ab
P =
=
2
47
1.6. Neka je x =
3
3. Dati izraz A prosirujemo na sledeci nacin
A=
44(x2 2x + 4)(x2 x + 1)
44
=
2 + 3x + x2
(x + 2)(x + 1)(x2 2x + 4)(x2 x + 1)
=
3
3
A = 7 9 3 3 5.
Neka je sada x =
B=
1
7344322
x4 3x3 + 7x2 6x + 4
=
=
.
2 + 3x + x2
(x3 + 8)(x3 + 1)
30
Test 2
1
.
4
2.2. Jednacina je definisana za x 6= 0 i 3x + 13 > 0, tj. za x (13/3, 0) (0, +).
Transformisimo jednacinu na sledeci nacin:
2.1. Vrednost izraza je
|x|(3x + 13)
= 0.
10
Iz poslednje jednacine imamo |x|(3x + 13) = 10. Resenja ove jednacine su:
x1 = 5, x2 = 2/3, x3 = 10/3 i x4 = 1. Buduci da resenje x1 = 5 ne
pripada oblasti definisanosti jednacine, njega odbacujemo, pa su resenje polazne
jednacine x {10/3, 1, 2/3}.
b, c Q,
48
Da bi uslov zadatka b,
c Q bio ispunjen, a s obzirom na vrednost korena x1 ,
mora biti da je x2 = 15 4. Sada je b = 8, c = 1, pa je trazena kvadratna
jednacina
x2 + 8x + 1 = 0.
2.4. Imamo sledeci niz ekvivalentnih jednacina:
cos(x 1) cos(3x 3) = 4 sin3 (x 1),
2 sin(x 1) sin 2(x 1) = 4 sin3 (x 1),
4 sin2 (x 1) cos(x 1) = 4 sin3 (x 1),
sin2 (x 1) (cos(x 1) sin(x 1)) = 0,
2
2
2
sin (x 1)
cos(x 1)
sin(x 1) = 0,
2
2
sin2 (x 1) sin
x + 1 = 0.
4
Resenja date jednacine su
xk = k + 1
ili
xk =
(1 4k)
+ 1,
4
k Z.
a
Strana prizme je pravougaonik stranica a, H i njena povrsina je S = aH.
Osnova prizme je romb, pa prizma ima cetiri jednake strane i prema uslovu
zadatka sledi da je omotac M = 4S = 4aH = 48. Jos, prema Pitagorinoj
teoremi, iz uslova d = 5 sledi d2 = a2 + H 2 = 25. Dakle, dobijamo sistem
jednacina
4aH = 48, a2 + H 2 = 25.
Iz prve jednacine je a = 12/H, sto zamenom u drugu daje
H 4 25H 2 + 144 = 0.
49
Dobijena jednacina je bikvadratna i resava se smenom t = H 2 , posle koje postaje
kvadratna jednacina
t2 25t + 144 = 0.
Resenja kvadratne jednacine su
t1,2 =
25
25 7
252 4 144
=
,
2
2
t1 = 4,
12
= 3,
H1
H2 =
a2 =
t2 = 3.
12
= 4.
H2
a = a2 = 4.
Baza prizme je
B = aH = 12
i za zapreminu se dobija
V = BH = 36.
2.6. Kako je 2% iskopanog uglja voda, to je 98% cistog uglja, sto znaci da uglja
ima 0.98 2210 t = 2165.8 t. Kada je procenat vlage porastao na 15%, ta ista
kolicina uglja predstavlja sada 85% ukupne tezine, pa je ukupna tezina rude na
stovaristu (100/85) 2165.8 t = 2548 t. Znaci da se ukupna tezina povecala za
338 t.
Test 3
37
.
40
3.2. Zadatak ima smisla ako je x 6. Dva puta kvadriranjem leve i desne strane
dobijamo da je
p
4x 12 = (7x + 1)(3x 18),
3.1. Vrednost izraza je 26
50
3.3. Nejednacina je definisana za 2 < x < 3. Transformacijom date nejednacine
sledi:
log7 log 1 (x 2) < 1,
7
x
2x
x
sin
+
sin = 0,
3
3
3
x
2x
x
2x
x
sin cos
+ cos sin
sin = 0,
3 3
3
3
3
x
x
x
x
x
2 x
sin
1 2 sin
+ cos 2 sin cos sin = 0,
3
3
3
3
3
3
x
x
sin
2 4 sin2
= 0,
3
3
x
x
x
2 sin
1 2 sin
1 + 2 sin
= 0.
3
3
3
sin x sin
Dalje imamo:
x
= 0 xk = 3k, k Z,
3
3(8k + 1)
3(8k + 3)
x
2
sin =
xk =
ili xk =
, k Z,
3
2
4
4
3(8k 1)
3(8k 3)
x
2
sin =
xk =
ili xk =
, k Z.
3
2
4
4
sin
x
1
x
2x
= sin cos
.
3
2
3
3
c2 + 2ab c2 + c2 = 2c2 .
51
Iz (a + b)2 = a2 + b2 + 2ab dalje sledi
(a + b)2 = c2 + 2ab 2c2 ,
pa je zaista
a + b c 2.
x2 + (y 1)2 = (x + 2)2 + y 2 .
Test 4
4.1. Vrednost datog izraza je 9.
4.2. Jednacina ima smisla za x 5/2. Kvadriranjem jednacine
x + 1 2x 5 = x + 3,
dobijamo kvadratnu jednacinu
x2 9x 14 = 0,
52
4.3. Nejednacina je definisana za svako x R \ {1}. Transformacijom nejednacine
sledi:
1
5x < 25 x+1
0<
x2 + x 2
x+1
5x < 5 x+1
0<
x <
2
x+1
(x 1)(x + 2)
.
x+1
g
b
Visina h paralelograma se odreduje iz h/a = sin i dobija se
h = a sin = 3 sin 30 =
pa je baza
B = bh = 8
3
,
2
3
= 12.
2
S2 = bH = 8H,
V = BH = 12 10 = 120.
53
4.6. Ako sa x oznacimo masu srebra finoce 600 0/00 , a sa y masu srebra finoce 900 0/00
koje treba da se pomesaju, na osnovu uslova zadatka postavljamo proporciju
x : y = (900 850) : (850 600),
odakle je x : y = 1 : 5. Kako je x + y = 600 grama, iz proporcije imamo da je
y = 5x, pa ako to zamenimo u drugoj jednacini, dobijamo x + 5x = 6x = 600
grama, tj. x = 100 grama. Sada je y = 600 100 = 500 grama.
Test 5
5.1. Dati izraz ima vrednost 1.
5.2. Da bi jednacina imala smisla mora da vazi x > 1, x > 1 i x < 7, sto je
ekvivalentno sa x (1, 7). Dalje imamo
log21 (x 1) + log0.5 (x + 1) log 1 (7 x) = 1,
2
log2 (x 1)
+ log2 (x + 1)
log2
Iz poslednje jednacine sledi
+ log2 (7 x)2 = 1,
(7 x)2
= 1.
(x 1)(x + 1)
(7 x)2
= 2,
x2 1
x2 2x + 9 3x 5,
x2 2x + 9 x + 9,
54
5.4. Transformisimo datu jednacinu na nacin:
5x
3x
cos
= 0,
8
8
3x
5x
5x
3x
sin
+
sin
cos
= 0,
8
8
8
8
5x
3x
5x
5x
3x
3x
cos
+ cos
sin
sin
cos
= 0,
sin
8
8
8
8
8
8
3x
5x
sin
cos
= 0.
8
8
sin x sin
8k
,
3
xk =
4(2k + 1)
,
5
k Z.
B
D
CD = 3, dobija se
AC =
AD2 + CD2 =
4+3=
7.
55
decaka 0.52(x 45). Izjednacavanjem broja decaka dobijenih u ova dva slucaja
dobijamo jednacinu
0.54x 30 = 0.52(x 45),
odakle je x = 330. Dakle, upisano je 330 ucenika, a zavrsilo njih 285.
Test 6
6.1. Vrednost izraza je 15.6961.
6.2. Zadatak ima smisla za x > 29 . Transformacijom date jednacine dobijamo
8
log3 (log2 x 9) = log3 9 1
log2 x
8
log2 x 9 = 9 1
log2 x
x
1
x
1
0
x2 1
3x + 2
x2 1
3x + 2
2x2 + 2x + 1
0 x (, 1) (2/3, 1).
(x 1)(x + 1)(3x + 2)
6.4. Imamo
cos 9x + cos 5x + 2 sin2 x 1 = 0 2 cos 7x cos 2x + sin2 x cos2 x = 0.
Dalje, koristeci trigonometrijske identitete dobijamo
sin
x sin
+ x (2 cos 7x 1) = 0.
4
4
Iz poslednje jednacine slede resenja:
x =0
4
+x =0
sin
4
1
cos 7x =
2
sin
(4k + 1)
,
4
(4k 1)
xk =
,
4
xk =
+ 2k ,
7
3
xk =
k Z,
k Z,
k Z.
56
6.5. Trostrana prizma je pravilna, sto znaci da joj je osnova jednakostranicni trougao,
ivice su normalne na bazu i jednake visini H prizme. Kruznice opisane oko
baza prizme pripadaju sferi opisanoj oko prizme. Kroz centre O1 , O2 opisanih
kruznica poluprecnika r i centar O sfere poluprecnika R postavljena je visina
prizme i uocena su temena M , N baza.
O2
H 2
N
R
O
H
O1
Iz V = BH i H = 2 sledi
V
3
B=
=
.
H
3
a 3
2
= .
3
3
Trouglovi OO1 M , OO2 N su pravougli sa jednakim hipotenuzama R i katetama r, pa su podudarni (pravilo SSU). Iz podudarnosti sledi jednakost drugih
kateta i, zbog OO1 + OO2 = H,
OO1 = OO2 =
H
= 1.
2
13
R=
.
3
6.6. Petar je umesto 3/8 ukupno zaradene sume novca x dobio 3/5, pa je
3
3
57
Da je raspodela bila pravilna, Petar bi dobio 600 din, a Kosta 1000 din. Dakle,
Petar je dobio 22.5% vise novca nego sto mu pripada.
Test 7
7.1. Vrednost izraza je 1.
7.2. Iz uslova
1
2
0
1x
x 6= 1,
Kvadriranjem
2x13
x+1
> 32x+17 .
2x 13
> 2x + 17,
x+1
2
=1
t
t2 t 2 = 0,
58
tackama B i D. Na slikama su prikazana dva moguca slucaja, kada su tetive sa
raznih i kada su sa iste strane u odnosu na centar kruga.
A
B t1
r
r
D
O
t2
AB =
t1
= 7,
2
CD =
t2
= 24.
2
tj.
OB 2 + AB 2 = r2 ,
OD2 + CD2 = r2 ,
OB 2 + 49 = 625,
Zato je
OB = 24,
OD = 7.
BD = OB OD = 17
Test 8
1
8.1. Izraz ima vrednost 2 .
3
8.2. Neka kvadratna jednacina koja se trazi ima oblik
x2 + ax + b = 0,
a, b R.
59
Racionalisanjem datog korena dobijamo
2i 5
1
=
.
x1 =
9
2+i 5
Kako ova jednacina ima realne koeficijente, drugi koren jednacine je
2+i 5
.
x2 = x1 =
9
Sada, iz Vietovih formula dobijamo
4
a = (x1 + x2 ) = ,
9
1
b = x1 x2 = ,
9
pa je trazena kvadratna jednacina
x2
odnosno
4
1
x + = 0,
9
9
9x2 4x + 1 = 0.
x3
= log4 (x 3) 3,
64
log4 (x 3) = t2 ,
x 4,
t 0.
60
8.5. Temena osnove su L, M , N , teme piramide je T , a visina piramide H = OT .
Visina H je normalna na osnovu, pa je
= ]OLT = ]OM T = ]ON T.
H
L
b
c
r
O
a
M
Kako je
a
N
H
H
H
=
=
= tan = tan 60 = 3,
OL
OM
ON
to je
H
OL = OM = ON = = r,
3
sto znaci da je O centar, a r poluprecnik kruga opisanog oko osnove.
Koristeci obrasce za povrsinu trougla, dobijamo
B=
abc
,
4r
1
1
(a + b + c) = (9 + 8 + 7) = 12.
2
2
abc
987
21
= ,
=
4B
4 12 5
2 5
21 3
H=r 3=
2 5
r=
12 5 21 3
BH
=
= 42 3.
3
3
2 5
61
8.6. Po binomnoj formuli je
20
20 X
20i
20 2i
3
2 3 3 .
2+ 3
=
i
i=0
Test 9
9.1. Vrednost izraza je 1.
9.2. Transformisuci jednacinu dobijamo
49x+2 + 6 7x+1 6 log6 7 = 0,
72x+4 + 6 7 7x 71 = 0,
75 72x + 6 72 7x 1 = 0,
odakle je 7x = 73 , pa je resenje jednacine x = 3.
9.3. Resenje je x (1, 1/5) (1, +).
9.4. Vazi sledece
BM = M A = 20,
B
N
M N = n = 15.
62
Prema Pitagorinoj teoremi, iz pravouglog trougla M N A se dobija:
M N 2 + M A2 = N A 2 ,
152 + 202 = N A2 ,
N A2 = 625,
N A = 25.
Trouglovi ABC i AM N su slicni jer imaju dva jednaka ugla: prav ugao i
zajednicki ugao kod temena A. Na drugoj slici je trougao AM N nacrtan tako
da je slicnost ocigledna. Iz ove slicnosti sledi
CA : M A = BA : N A,
CB : M N = BA : N A
CB : 15 = 40 : 25.
20 40
= 32,
25
a = CB =
15 40
= 24.
25
P =
ab
24 32
=
= 384.
2
2
9.6. Kako je
1
3
6 +2
1
4
100
100
X
100
i
i=0
6 2
100
X
100
i
i=0
i
3
100i
4
100
X
100
i=0
33 2
300+i
12
3 3 225+ 12 ,
to trazimo sve brojeve od 0 do 100 koji su deljivi sa 12. To su brojevi 0, 12, 24,
36, 48, 60, 72, 84, 96. U posmatranom izrazu ima devet racionalnih sabiraka.
Test 10
2
.
5
10.2. Jednacina je definisana za x > 0 i x 4/3, tj. za x 4/3. Dalje imamo
10.1. Vrednost izraza je
1
x + = 3x 4,
x
1
x + + 2 = 3x 4,
x
63
odakle je x = (3 +
11)/2.
logk n
imamo
logk m
+ log289 17 =
log4 13
log4 11
+
log4 11
log4 13
1
log17 17
2
a 1 1
b
+
+
a
b
2
2
a + b2
ab
+
= 2
2
a +b
2(a2 + b2 )
(a + b)2
2ab + a2 + b2
=
.
2
2
2(a + b )
2(a2 + b2 )
3x
2x
cos
2 sin
1 = 0.
5
5
2 sin
s
H
L
d
O
a
Ugao izmedu susedenih stranica a, b pravougaonika je prav i prema Pitagorinoj teoremi sledi
d2 = a2 + b2 = 144 + 81 = 225,
d = 15.
2
d
2
25
2
15
2
2
=
400
= 100,
4
H = 10.
64
Sada je
B = ab = 12 9 = 108,
BH
108 10
=
= 360.
3
3
V =
4
4
0.98 4 0.02
49 4 1
71
4 7
=
=
=
,
4
4
3
0.98 + 4 0.02
49 + 4 1
7+1
sto je i trebalo dokazati.
Test 11
11.1. Resenje je x = 4.5.
11.2. Za x > 1 je
x+
a za 0 x < 1 je
x+
3+
3+
x > 3,
x < 3.
2x1
2
+2
2x5
2
> 25
2x7
2
52x8 ,
5
2
2
25
5
2
> 25x
>
2
25
4
,
58
92
2x
2x
5x
sin
cos
cos
= 0,
3
3
3
2x
7x
x
sin
sin
sin = 0.
3
6
2
sin x sin
65
Dakle, sva resenja polazne jednacine su:
xk =
3k
,
2
xk =
6k
,
7
xk = 2k,
k Z.
11.5. Upisani trougao je slican polaznom, pa je takode pravougli. Prav ugao upisanog
trougla je periferni ugao kruga, sto znaci da je njegova hipotenuza istovremeno
i precnik kruga.
a
r
Posmatramo veci trougao. Na osnovu zadatih podataka, hipotenuza c, poluobim s i povrsina P ovog trougla su
c=
a2 + b 2 =
152 + 202 =
625 = 25,
1
1
s = (a + b + c) = (15 + 20 + 25) = 30,
2
2
ab
15 20
P =
=
= 150.
2
2
Koristeci obrazac za povrsinu trougla
P = rs,
gde je r poluprecnik upisanog kruga, nalazimo
r=
P
150
=
= 5.
s
30
ac1
15 10
=
= 6,
c
25
b : b1 = c : c1 ,
b1 =
bc1
20 10
=
= 8.
c
25
66
Obim i povrsina upisanog trougla su
O = a1 + b1 + c1 = 6 + 8 + 10 = 24,
P =
a1 b1
68
=
= 24.
2
2
Test 12
97
.
96
12.2. Zapisimo jednacinu u obliku
12.1. Vrednost izraza je
x+1
23
1
3 x+1
Uvodenjem smene
3
2
= 1.
x+1
3
2
= t,
x2 + 8 + 2x 2 + 3x,
x2 + 8 2 + x,
x2 + 8 4 + 4x + x2 ,
x2 + 8 + 2x 2 3x,
x2 + 8 2 5x,
6x2 5x 1 0,
odakle je x (, 1/6].
67
Resenje nejednacine je x (, 1/6] [1, +).
12.4. Koristeci trigonometrijske identitete dobijamo
sin 5x sin 3x + sin 2x = 0,
2 sin x cos 4x + 2 sin x cos x = 0.
Dalje je
sin x(cos 4x + cos x) = 0,
sin x cos
5x
3x
cos
= 0,
2
2
xk =
(2k + 1)
,
3
xk =
(2k + 1)
,
5
k Z.
R
H
N
x
O
R
O1 r
a
2 3
a2 3
=B=
,
3
4
2 2
a= .
3
a2 =
8
,
3
68
Ove ivice su hipotenuze pravouglih trouglova O1 LT , O1 M T , O1 N T , koji imaju
zajednicku katetu H, pa su trouglovi podudarni (pravilo SSU) i vazi
O1 L = O1 M = O1 N = r.
Dakle, O1 je centar, a r poluprecnik kruga opisanog oko trougla LM N i iznosi
2 2
a 3
=
.
r=
3
3
Neka je O centar sfere opisane oko piramide, R njen poluprecnik i O1 O = x.
Tada je x + R = H i, iz pravouglog trougla O1 OM , x2 + r2 = R2 , odnosno
8
= R2 .
9
Zamenom x = 3 R iz prve jednacine u drugu, dobija se
x + R = 3,
(3 R)2 +
8
= R2 ,
9
x2 +
9 6R +
i na kraju
R=
8
= 0,
9
6R =
89
9
89
.
54
Test 13
13.1. Vrednost izraza je 51.
13.2. Resenje je x = 2 5.
13.3. Nejednacinu resavamo na sledeci nacin
logx2 x logx2 4
log2 x log2 4
0
log2 (x 2)
x4
0 x > 0 x > 2 x 6= 3
x3
x (3, 4].
3(2k + 1)
x
13.4. Data jednacina je definisana za cos 6= 0, tj. za svako x 6=
, k Z.
3
2
Dalje imamo
x
x
x
cos x + cos + 4 sin cos = 0,
3
3
3
2x
x
x
x
2 cos
cos + 4 sin cos = 0,
3
3
3
3
x
2x
x
2 cos
cos
+ 2 sin
= 0,
3
3
3
x
2x
+ 2 sin = 0,
cos
3
3
x
2 x
1 2 sin
+ 2 sin = 0.
3
3
69
Iz kvadratne jednacine po sin
x
3
1 2 sin2
sledi
x
x
+ 2 sin = 0
3
3
x
1+ 3
sin =
3
2
x
1 3
sin =
.
3
2
1+ 3
> 1, prvu jednakost odbacujemo, pa ostaje
2
1 3
1 3
xk
xk
= arcsin
+ 2k,
= arcsin
+ 2k,
3
2
3
2
Kako je
k Z.
B
c
a
r
d r
C
a2 + b2 = 5,
s=
1
(a + b + c) = 6,
2
P =
ab
= 6.
2
Zato iz
P = rs
sledi
r=
P
= 1.
s
ON CM prava. Cetvorougao
je, dakle, kvadrat stranice r. Rastojanje d je
dijagonala kvadrata i vazi
d = r 2 = 2.
13.6. Zadatak resavamo slicno kao zadatke 8.6, 9.6 i dobijamo sest racionalnih sabiraka
za i {0, 6, 12, 18, 24, 30}.
70
Test 14
14.1. Vrednost izraza je 2.
14.2. Jednacina
64 x1 + 4 2 x1 1 24 = 0
2 x1 = t
dobijamo kvadratnu jednacinu
t2 + 2t 24 = 0,
cija su resenja t1 = 6 i t2 = 4. Iz uslova t > 0 sledi t = 4, pa je x = 5/2.
14.3. Za x (, 2] [2, +) nejednacina postaje
x2 x 3 0,
H
F
d
L
a
h T
1
E
M
71
Iz pravouglog trougla T1 EF je
3
3
= sin 60 =
,
T1 E
2
d
= sin ,
T1 E
6
T1 E = = 2 3.
3
LT1 = 4 3,
LT1
= 2,
2 3
LE = LT1 + T1 E = 6 3.
h = LE = 6 3.
a2 3
= 36 3.
4
Iz pravouglog trougla T1 ET je
H
= tan 60 = 3
2 3
H
= tan ,
T1 E
i za visinu piramide se dobija
H = 6,
a za zapreminu
V =
BH
36 3 6
=
= 72 3.
3
3
14.6. Pretpostavimo suprotno, da je dati broj racionalan. Tada postoje prirodni brojevi p i q tako da je
p
2+ 3+ 5= .
q
Nakon kvadriranja izraza
2+
5=
p
3,
q
72
dobijamo
p2
2p
5 + 2 10 + 2 = 2 + 3
3,
q
q
tj.
p
p2
10 +
3 = 2 2.
q
2q
p
p1
10 +
3=
.
q
q1
Kvadriranjem ove jednakosti dobijamo da je
30 =
q
2p
p21
3p2
2 10 ,
2
q
q1
te zakljucujemo da je 30 racionalan broj. Medutim to nije tacno, on je iracionalan broj. Pretpostavka da je dati broj racionalan je bila pogresna, sto znaci
da je on iracionalan broj.
Test 15
15.1. Vrednost izraza je 700.
15.2. Diskriminanta date kvadratne jednacine je D = 16(m 2).
a) Resenja kvadratne jednacine su realna ako je D 0, odakle je m 2. Iz
Vietovih formula sledi x1 + x2 = 2(2 + m).
b) Resenja su dvostruka za m = 2.
15.3. Nejednacina je definisana za x R \ {3} i ekvivalenta je sa
3 <
Resavajuci nejednacinu
2x 7
< 3.
x3
2x 7
3 < 0,
x3
73
15.4. Resenje je: sin = 3/5, cos = 4/5, tan = 3/4 i cot = 4/3.
15.5. Neka su O, A, B, C centri kruga poluprecnika R i u njega upisanih krugova, a
r poluprecnik upisanih krugova.
r C
O
A
a 3
R1 =
,
3
to je
Rr =
2r 3
,
3
odakle je
2r 3
2 3
2+ 3
R=r+
= 1+
r=
r,
3
3
3
r=
2+
3
R.
3
3
3
2
R2 = 3 7 4 3 R2 .
2 R =
7+4 3
2+ 3
74
Kako je 19k = 760, tj. k = 40, u skoli ima N = 40 nastavnika, sto predstavlja
oko 5.3%, M = 320 decaka, sto predstavlja oko 42.1% i D = 400 devojcica, sto
je oko 52.6%.
Test 16
16.1. Vrednost izraza je 1.
16.2. Za x 1/3 kvadriranjem jednacine dobijamo
1
+ x + 1 + 2 = 3x 1,
x+1
1
+ 6 2(x + 1) = 0.
x+1
Poslednju jednacinu resavamo uvodeci smenu x + 1 = t, t 4/3. Sada dobijamo
kvadratnu jednacinu
2t2 6t 1 = 0,
cija su resenja
t1,2 =
11
1 + 11
x=
.
2
11 /2, pa je resenje
3x 3 2 3 2
4x 21 + 4x .
Dalje imamo
3
4 3x
2
x
91
3 3
x
,
4
3
5
x (log3 4 1) 2 log3 4 ,
2
16.4. Kako je
42
,
35/2
5
2.
x
2 log3 2 1
4 log3 2
75
sabiranjem jednacina dobijamo da je cos( ) = 1/2.
16.5. Pravilna zarubljena piramida nastaje iz pravilne osnovne piramide, pa su njene
baze jednakostranicni trouglovi, a ivice su jednake. Prikazana je na prvoj slici.
Na istoj slici su h1 = EM , h2 = F N visine baza, H = T1 T2 visina zarubljene
piramide koja lezi na visini T1 T osnovne piramide i = ]T1 EF . Na drugoj
slici je izdvojen cetvorougao ET1 T2 F sa prve slike.
T2
F
T2
b
H
H
E
a
a
T1
T1
a2 3
36 3
B1 =
=
= 9 3,
4
4
b2 3
4 3
B2 =
=
= 3.
4
4
Visine baza su
h1 =
a 3
= 3 3,
2
h2 =
b 3
= 3.
2
F T2 : T2 N = 1 : 2,
odakle je
T1 M = 2ET1 ,
h1 = T1 M + ET1 = 3ET1 ,
T2 N = 2F T2 ,
h2 = T2 N + F T2 = 3F T2 ,
h1
= 3,
3
h2
3
F T2 =
=
.
3
3
ET1 =
3
2 3
=
,
3
3
3
H
= tan = tan 60 = 3
EG
76
i za visinu se dobija
2 3
H=
3 = 2.
3
Kako je B1 B2 = 9 3 3 = 27, zapremina je
V =
B1 +
B1 B2 + B2 H
3
9 3+3 3+ 3 2
26 3
=
.
3
16.6. Prvi na
cin. Za z 6= i dobijamo da je
z+i
zi
te se smenom
w=
4
= 1,
z+i
zi
k
2
k = 1, 2, 3,
pa je
k
zk + i
= ei 2 .
zk i
Sada je
zk = i
i k
2
+1
i k
2
cos
sin
k
4
k
4
=i
= cot
ei
k
4
ei
k
4
k
,
4
ei
k
4
+ ei
k
4
ei
k
4
ei
k
4
k = 1, 2, 3.
Drugi na
cin. Nakon dizanja na cetvrti stepen jednacina se svodi na jednacinu
z 3 z = 0,
cija su resenja
z1 = 0,
z2 = 1,
z3 = 1.
77
Test 17
17.1. Vrednost izraza je
4
.
3
2 2
5x5
+52
5x5
5x+1
6
5x5
= 383,
2 = 383,
6 2 1 = 383.
x2 x + 1 + x > 0,
x2 3x + 1 + x > 0.
x2 2x + |x| + 1 + x > 0
B
M
78
Poluprecnik kruga koji ima zajednicku tacku sa tangentom je normalan na
tangentu, pa cetvorougao OAM B ima tri prava ugla, kod temena A, M i B.
Zato je i ugao kod temena O prav, sto znaci da je cetvorougao OAM B kvadrat.
Stranica kvadrata OAM B je poluprecnik kruga r i povrsina kvadrata iznosi
P1 = r 2 .
Povrsina P2 kruznog isecka, koji je unutar kvadrata OAM B, je cetvrtina
povrsine kruga, pa je
1
P2 = r2 .
4
Trazena povrsina je sada
P = P1 P 2 = r 2
1 2
4 2
r =
r .
4
17.6. Velika kazaljka opise ugao x, a mala x/12 jer se 12 puta sporije krece. Zbir ova
dva ugla je pun krug, sto odgovara vremenu od 60 minuta. Vremenski izrazeno,
to je
x
x+
= 60 minuta,
12
minuta.
odakle je x = 720
13
Pretpostavimo da je Nemanja poceo sa radom u 12 casova i y minuta. Vre1
menska razlika izmedu kazaljki je tada 11
y, a to je 13
punog kruga (60 minuta),
12
pa je
11
1
y=
60.
12
13
Odavde je y = 720
minuta. Dakle, Nemanja je poceo sa radom u 12 casova i
143
720
minuta,
a
zavr
s
io
u 12 casova i y + x = 720
+ 720
= 8640
minuta, tj. u 13
143
143
13
143
60
casova i 143 minuta.
Test 18
18.1. Vrednost datog izraza je 5.
18.2. Zadatak ima smisla za x 2. Uvodenjem smene
2
x2
=t>0
x2
= 4 = 22
x 2 = 4 x = 6.
79
18.3. Kako je desna strana nejednacine jednaka
x(1 log10 2) = x(log10 10 log10 2) = x log10 5 = log10 5x ,
to je nejednacina ekvivalentna nejednacini
5x + x 20 > 5x
x > 20.
sin
+ sin
+ sin
= 0,
3
3
3
2 sin
cos
+ 2 sin
cos
= 0,
2
3
2
2
6
2
6
+
sin
cos
+ sin
cos
= 0,
6
2
2
2
6
3
2
sin
cos
cos
= 0,
2
6
2
2
3
2 sin
sin
= 0,
sin
2
6
2
6
2
6
sin
= 0 sin
= 0 sin
= 0.
2
6
2
6
2
6
Iz uslova , , (0, ) dobijamo
< < ,
6
2
6
3
pa dalje sledi
=0
2
6
odnosno
=
< < ,
6
2
6
3
=0
2
6
< < ,
6
2
6
3
= 0,
2
6
=
.
3
O2
a
O1
80
Poluprecnik osnove je R = a/2 i za osnovu se dobija
B = R2 =
a2
.
4
a 3
H=
.
2
Trazena zapremina je
a2 a 3
a3 3
V = BH =
=
.
4
2
8
18.6. Uvodenjem smene
dobijamo
t = 1 5x2 ,
x = 1 5t2 .
ili
t=
1
x.
5
t = 1 5x2 ,
t = x,
1 + 21
x1 =
,
10
Iz sistema
1 21
x2 =
.
10
t = 1 5x2 ,
t=
1
x,
5
1 + 17
x3 =
,
10
1 17
x4 =
.
10
81
Test 19
19.1. Vrednost izraza je 1.
19.2. Oblast definisanosti jednacine je x 8/3. Kvadriranjem se dobija
x3+
odakle je
(3x 8)(x 1) = 0,
5 + 33
.
x=
4
19.3. Za x > 0 uvodeci smenu t = log3 x dobija se nejednacina
t2 t 2 0,
cije je resenje t [1, 2], pa je resenje polazne nejednacine x [1/3, 9].
19.4. Kako je + + = , koristeci trigonometrijske identitete dobijamo
+
+
cos
2 cos2
+1
2
2
2
+
= 1 + 2 cos
cos
cos
2
2
2
+
= 1 + 2 cos
2 sin sin
2
2
2
r
a
82
Kako je
a
= sin ,
c
b
= cos
c
1
a = c sin = 4 = 2,
2
b = c cos = 4
3
= 2 3,
2
ab
22 3
P1 =
=
= 2 3.
2
2
Za povrsinu P2 kruznog isecka, koji se nalazi unutar trougla ABC, vazi
P2 =
r2
r2
r2
30
=
360
360
12
r2
r2
=2 3
,
12
12
r2
= 2 3,
6
i za poluprecnik se dobija
12 3
r =
r
r=2
3 3
.
x x2 3y 2 1 = 0,
y 3x2 y 2 + 1 = 0.
Resavanjem ovog sistema dobija se
z1 = 0,
z2 = 1,
z3 = 1,
z4 = i,
Test 20
6
.
11
20.2. a) Diskriminanta date kvadratne jednacine je
20.1. Resenje je x =
D = 17m2 6m 11.
z5 = i.
83
Resenja su realna ako je D 0, odakle dobijamo m (, 11/17] [1, +).
b) Kako je
x1 + x2 = 1 m,
x1 x2 = 3 + m 4m2 ,
to je
(x1 + x2 )2 2x1 x2
1
1
9m + 5
+ 2 =
=
,
2
(x1 x2 )2
(m 1)(4m + 3)2
x1
x2
m 6= 1,
3
m 6= .
4
5
sin 4x.
2
xk =
2
1
arcsin + 2k ,
4
5
xk =
1
2
arcsin + 2k ,
4
5
20.5. Suplji
valjak je prikazan na sledecoj slici.
H
R
k Z.
84
Baze i omotaci veceg i manjeg valjka su:
B1 = R2 = 225,
B2 = r2 = 36,
M1 = 2RH = 750;
M2 = 2rH = 300.
Suplji
valjak se sastoji od dva kruzna prstena
B = B1 B2 = 225 36 = 189,
spoljasnjeg omotaca M1 i unutrasnjeg M2 , pa je njegova povrsina
P = 2B + M1 + M2 = 378 + 750 + 300 = 1428.
20.6. Racionalizacijom datog izraza dobija se
1
1
1
1
+
+
+
3+1
5+ 3
7+ 5
9+ 7
31
5 3
7 5
9 7
91
=
+
+
+
=
= 1.
2
2
2
2
2
Test 21
9
.
4
21.2. Za x 6= 0 jednacina moze da se transformise u jednakost
21.1. Resenje je x =
2x/2 4x/6
1/x 1/6
1
8
= 25x/61/(2x) = 22 21/3 ,
8x+
x 3 3,
(8 x)(x 3) 2,
x2 11x + 28 0,
cos 7x 2 sin 2x 3 = 0.
85
Resenja su:
xk =
(2k + 1)
,
14
xk =
+ k,
6
xk =
+ k,
3
k Z.
N
r
a
B
O
2 6
3
a2 3
P1 =
=
= 6 3.
4
4
Posmatramo trouglove OAM i OBN . Trougao OAM je jednakokraki jer je
OA = OM = r, pa su uglovi na osnovici AM jednaki. Kako je ]OAM =
60 kao ugao jednakostranicnog trougla ABC, to je i ]OM A = 60 , a time
i ]AOM = 60 . Dakle, trougao OAM je jednakostranicni. Na isti nacin se
utvrduje da je i trougao OBN jednakostranicni. Oba trougla imaju stranicu
a
r = = 6,
2
pa su njihove povrsine
r2 3
6 3
3 3
P2 = P3 =
=
=
.
4
4
2
Kruznom isecku OM N izmedu trouglova OAM i OBN odgovara centralni
ugao = 60 zbog ]AOM + + ]BON = 180 . Zato je povrsina isecka
P4 =
r2
6
=
60 = .
360
360
3 3
3 3
+
+ = 3 3 + .
P5 = P2 + P3 + P4 =
2
2
86
Povrsina dela trougla ABC van kruga je tada
P6 = P1 P5 = 6 3 3 3 + = 3 3 .
21.6. Neka je Ana ulozila u banku x dinara. Na osnovu uslova zadatka dobijamo
jednacinu
25000 p% + (x 25000) (p + 2)% = x (p + 0.4)%,
odakle je x = 31250 dinara.
Test 22
1
.
2
22.2. Dajemo uputstvo. Uvesti smenu x + 1 = t2 za x 1, x 6= 5/4. Resenja su
x1 = 3 i x2 = 440.
22.1. Resenje je x =
<
9
4
3 cos 2x + cos 3x = 0,
3
2 cos 2x cos x +
= 0.
2
cos x +
Resenja su:
xk =
(2k + 1)
,
2
xk =
5
+ 2k,
6
xk =
5
+ 2k,
6
k Z.
22.5. Prva slika prikazuje prizmu i dva valjka visine H, a druga njihove baze, pri cemu
je R poluprecnik baze spoljasnjeg, a r poluprecnik baze unutrasnjeg valjka.
87
r
H
z2 = 1,
z3 =
1
i 3
+
,
2
2
z4 =
1
i 3
.
2
2
Test 23
23.1. Vrednost izraza je 3.
23.2. Transformisimo jednacinu na sledeci nacin:
1
1
log2 x + 3 log3 x ,
4
2
16 log3 x 3 log2 x = 6,
log2 x log3 x + 1 =
log3 x
= 6,
log3 2
16 log3 2 3
log3 x
= 6,
log3 2
6 log3 2
log3 x =
.
16 log3 2 3
16 log3 x 3
88
Iz poslednje jednakosti je
6 log3 2
x = 3 16 log3 23 = 2 16 log3 23 .
23.3. Nejednacina je definisana za |x| 1/2 i x 6= 0. Za 0 < x 1/2 dobijamo
ekvivalentnu nejednacinu
1 4x2 < 1
3
x,
2
1 4x2 <
3
x,
2
3
1
4 sin x
cos x sin x = 2 1,
2
2
4 sin x sin
x = 2 1,
3
2 cos
2x cos
= 2 1,
3
3
2
cos
2x =
.
3
2
Poslednja jednakost vazi za
xk =
7
+ k,
24
xk =
+ k,
24
k Z.
h
b a
a
a
89
Za ostar i tup ugao paralelograma vazi + = 180 , pa je
= 30 .
Trougao sa stranicama b, h i uglom je pravougli. Zato je h/b = sin =
sin 30 = 1/2, odakle je
b
h = = 3.
2
Povrsina paralelograma je
P = ah = 9 3 = 27.
23.6. Primenom nejednakosti koje vaze za kompleksne brojeve dobijamo
Test 24
24.1. Vrednost izraza je 1.
24.2. Diskriminanta jednacine je
D = 4(k2 6k + 8) = 4(k 2)(k 4).
Za k (2, 4) jednacina nema resenja u realnom domenu.
Za k (, 2] [4, +) jednacina ima realna resenja
x1,2 = (4k 1)
(k 2)(k 4),
1
x ,
2
5
,
2
5
2
90
24.5. U pravoj kupi visina H lezi na osi, izvodnice su jednake i sa visinom zaklapaju
jednake uglove. Osni preseci su zato podudarni jednakokraki trouglovi sa osnovicom 2R, krakom s i visinom H, gde je R poluprecnik baze kupe. Na sledecoj
slici osni presek je trougao LN T , a O je centar baze.
T
a
s
s
H
L
Iz pravouglog trougla ON T je
H
1
= cos = cos 60 = ,
s
2
s = 2H,
pa iz uslova s H = 5 sledi 2H H = 5 i
H = 5,
Iz istog trougla je
s = 10.
3
R
= sin = sin 60 =
,
s
2
odakle je
R=
s 3
= 5 3.
2
M = Rs = 50 3,
a povrsina i zapremina su
P = B + M = 75 + 50 3 ,
V =
BH
= 125.
3
24.6. Neka prvi radnik moze da zavrsi posao za x dana, a drugi za y dana. Na osnovu
uslova zadatka dobijamo sistem jednacina
12
12
+
= 1,
x
y
5
5
17.5
+ +
= 1,
x
y
y
iz kojeg dobijamo x = 20 dana, y = 30 dana.
91
Test 25
19
.
3
25.2. Razmatracemo dva slucaja.
1 Za x 3 dobijamo jednacinu
25.1. Resenje je x =
x2 3x 1 = 0,
cija su resenja
x1,2 =
13
.
2
13 /2.
11 29
.
2
1
2
log2 (x 1)
29 /2.
(3 x) x
> 0,
1
2
log2 (1 x)
(3 x) x
>0,
x
x
x
2 x
2 x
3 x
cos cos
1 2 sin
+ 2 sin
cos 4 sin
= 0,
3
3
3
3
3
3
x
x
x
4 sin2 cos 4 sin3 = 0,
3 3
3
x
x
2 x
sin
cos sin
= 0,
3
3
3
x
sin2 cos
+
= 0.
3
4
3
92
Resenja su:
xk = 3k,
xk =
3(4k + 1)
,
4
k Z.
d1 d2
2
d1 d2 sledi
a2 = d1 d2 = 2ah,
a = 2h.
h
h
1
=
= ,
a
2h
2
= 30 .
= 150 .
p
p
p
p
p
3 3+ 5+ 3 5
3+ 5+ 3 5
3+ 5 3 5
p
p
p
p
= p
3+ 5+ 3 5
3+ 5+ 3 5
3+ 5 3 5
2+4 5
10 + 5
=
.
=
5
2 5
Test 26
103
.
8
26.2. Oblast definisanosti jednacine se dobija iz uslova x 1 > 0, 4 x > 0, x > 0 i
to je x (1, 4).
26.1. Vrednost izraza je
93
Transformisemo jednacinu u
(x 1)(4 x) x
log
= log ,
x
2
odakle je
log
(x 1)(4 x)
x
= log
x
2
ili
log
(x 1)(4 x)
x
= log .
x
2
U prvom slucaju je
(x 1)(4 x)
x
= ,
x
2
pa je 3x2 10x + 8 = 0 i x1 = 2, x2 = 4/3. U drugom slucaju je
(x 1)(4 x)
=
x
1
x
2
2
,
x
pa je x2 5x + 6 = 0 i x3 = 3, x4 = 2.
Kako je x1 , x2 , x3 , x4 (1, 4), jednacina ima tri resenja
x1 = 2,
x2 = 4/3,
x3 = 3.
x2 4x + 3 0,
2 x 0,
5x
x
+ cos cos 2x = 0,
6
3
5x
7x
5x
sin
+ 2 sin
sin
= 0,
6
6
6
5x
7x
sin
1 + 2 sin
= 0.
6
6
sin
94
Resenja su:
xk =
6
k,
5
xk =
+ 2k ,
7
6
6
7
xk =
7
+ 2k ,
6
k Z.
26.5. Na prvoj slici je prikazana prava kupa sa visinom H, izvodnicom s i poluprecnikom osnove R. Druga slika prikazuje omotac M u razvijenom obliku.
s
H
2Rp
Kako je B = R2 = 7, poluprecnik osnove je
R=
7.
s2
,
8
s
7= ,
8
s = 8 7.
V =
BH
= 49.
3
95
26.6. Jednacina je kvadratna za k 6= 0. Diskriminanta ove jednacine je D = 1 + 4k.
Da bi resenja bila racionalna, neophodno je da bude D = t2 , za neko t Z,
odakle dobijamo
t2 1
k=
, t Z \ {1, 1}.
4
Dalje, uslov k Z je ispunjen ako je t2 1 deljivo sa 4, a to vazi ako je t neparan
broj, t = 2l + 1, l Z \ {1, 0}. Konacno dobijamo
k=
(2l + 1)2 1
= l2 + l,
4
l Z \ {1, 0}.
Test 27
27.1. Vrednost izraza je 3.
27.2. Jednacina ima smisla za x 0. Dalje imamo
p
3
3
2+ x+ 2 x=1
p
p
p
3
3
3
2 + x + 2 x + 3 (2 + x)(2 x)
2+ x+ 2 x =1
p
3
4 + 3 (2 + x)(2 x) 1 = 1
3
4 x = 1 x = 5.
1 sin 2x
sin 2x
1 2 sin x cos x
2 sin x cos x
+
=
+
sin x + cos x
sin x + cos x
sin2 x cos2 x
sin2 x cos2 x
96
27.5. Neka je a stranica romba, a d1 i d2 njegove dijagonale.
d1
a
d2
a
a=3
=
2+ 33
2+
3
3
3
3
3
3 2 4+2 9+3 3 .
Test 28
28.1. Vrednost izraza je 1.
28.2. Koreni date kvadratne jednacine su
x1,2 =
(2 m)
(m 14)(m 6)
.
8
97
Za m (6, 14) jednacina nema realna resenja.
Ima realna resenja za m (, 6] [14, +).
Za m = 6 ili m = 14 imamo dvostruka resenja.
28.3. Imamo da je
2
0.32x
3x+6
< 0.00243
3
10
2x2 3x+6
<
3
10
2x2 3x + 6 > 5 x ,
1
2
(1, +).
m
1
5
m
+
4
5
1 + 4m
.
5m
R1
R1
L
O1
x
R O
H = x + R1 = x + 8,
98
pa je 2R = x + 8, tj.
x = 2R 8.
Na osnovu Pitagorine teoreme iz pravouglog trougla OLO1 sledi
R2 + x2 = R12 = 64
i dalje
Zato je
R=
32
,
5
5R2 32R = 0,
x = 2R 8 =
24
,
5
5R 32 = 0.
H =x+8=
64
.
5
s2 = R2 + H 2 =
odakle je
32
32
s= =
5.
5
5
32
5
M = Rs =
32
5
5,
a povrsina i zapremina
32 2
1 + 5 ,
5
2
BH
1
32
2 32
2 32 3
V =
=
=
.
3
3
5
5
3 5
P =B+M =
28.6. Oznacimo sa x broj minuta za koliko je proslo 8 sati u prvom slucaju. Dok velika
kazaljka prode ceo krug, mala prode dvanaesti deo, a to je podeok koji odgovara
petoj minuti. Mala kazaljka startuje sa broja 8, tj. sa cetrdesetog podeoka, a
velika sa broja 12, tj. sa pocetnog polozaja. U momentu poklapanja kazaljki
vazice jednakost
x
40 +
= x.
12
Odavde je x = 480/11.
U drugom slucaju polozaji kazaljki razlikuju se za 30 podeljaka, pa ako oznacimo
sa y broj minuta za koliko je proslo 2 sata, imamo jednacinu
10 +
y
= y 30,
12
99
gde y oznacava broj minuta posle 2 sata, kada kazaljke grade ispruzen ugao.
Odavde je y = 480/11. Dakle, x = y, pa je od polaska u skolu do povratka
proslo tacno 6 sati.
Test 29
29.1. Vrednost izraza je 1.
29.2. Jednacina je definisana za m > 1 i x (3, 1). Napisimo jednacinu u ekvivalentnom obliku
log4 (3 + x) + log4 (1 x) = log4 4 + log4 log2 m,
log4 (3 2x x2 ) = log4 4 log2 m.
Iz poslednje jednacine dobijamo kvadratnu jednacinu
x2 + 2x 3 + 4 log2 m = 0,
cija su resenja
x1,2 =
p
16(1 log2 m)
= 1 2 log2 2m1 .
2
k
+
,
8
4
xk =
5
+ k,
12
k Z.
d2 =
d2 = 6.
3
d1 ,
4
100
Kako je a2 = (d1 /2)2 + (d2 /2)2 = 16 + 9 = 25, to je
a = 5.
Za povrsinu romba vazi P = ah = d1 d2 /2, pa je visina romba
h=
d1 d2
48
24
=
=
.
2a
10
5
p
2
82 7+
2 76
q
=2
=2
2
12 7+
7 +
71
2 76
2 76
= 2 7 1 + 2 7 6
=2
7 1 + 6 2 7 = 4,
tj. ovaj broj je racionalan.
Test 30
30.1. Racunamo vrednost izraza:
5
11
25
3
12
1
: 76
47
14
49
38
7
55
47
60
332
12
=
: 50
14
49
7
55
47
60 18
12
=
14
49 7
55
47
60 7
12
=
14
49 18
55
47
10 12
47
8
501
=
=
.
14
21 55
14
77
154
3
x1 + x2 =
101
Na osnovu uslova zadatka je, recimo, x1 = x22 . Sada iz prve jednakosti dobijamo
x22 + x2
3
= 0,
4
(12k + 1)
,
12
xk =
(12k + 5)
,
12
k Z.
30.5. Centar osnova kupe i valjka je oznacen sa O, teme kupe sa T i jos jedno teme
osnog preseka sa L.
T
H
s
h
L
H 2 = s2 R2 = 25 9 = 16,
102
odakle je
H = 4,
h = 2.
B2 = r2 = ;
M1 = Rs = 15,
V1 =
B1 H
= 12,
3
M2 = 2rh = 4;
V2 = B2 h = 2.
11 + 6 2 + 11 6 2 =
3+
2
2 +
2
2 = 3 + 3 = 6,
p
A=
11 + 6 2 + 11 6 2.
A2 = 11 + 6 2 + 11 6 2 + 2 121 72 = 36,
odakle je A = 6.
Test 31
31.1. Vrednost izraza je 250.
103
Kvadriranjem dobijamo jednacinu
y 2 + 10y 39 = 0,
cija su resenja y1 = 3 i y2 = 13. S obzirom na uslov y 0, uzimamo samo
y = 3, odakle je x = 5. Proverom vidimo da je ovo zaista resenje polazne
jednacine.
31.3. Resenje je x (5, 1) (1, 5).
31.4. Primenom trigonometrijskih transformacija na dati izraz dobijamo
2(sin 2x + 2 cos2 x 1)
2(sin 2x + 2 cos2 x 1)
=
2 sin x sin 2x + 2 sin x cos 2x
2 sin x(sin 2x + cos 2x)
2(sin 2x + cos 2x)
1
=
=
.
2 sin x(sin 2x + cos 2x)
sin x
31.5. Neka je ABCD jednakokraki trapez sa osnovicama a = AB i b = DC, a d ma
koja njegova dijagonala.
D b C
d
A
d 3
h=
= m 3.
2
Visina trougla BDE je istovremeno i visina trapeza ABCD, pa trazena
povrsina iznosi
a+b
h = mh = m2 3.
P =
2
104
31.6. Cena robe bi se smanjila za 60 dinara.
Test 32
11
.
40
32.2. Uvedimo smenu log2 (2x + 1) = t. Kako je
32.1. Vrednost izraza je
log2 (2x+1 + 2) = log2 2(2x + 1) = log2 2 + log2 (2x + 1) = 1 + log2 (2x + 1),
dobijamo jednacinu
t(t + 1) = 2.
Odavde je t = 2 ili t = 1. Za t = 2 je log2 (2x +1) = 2, odakle je 2x +1 = 1/4,
odnosno 2x = 3/4, sto je nemoguce. Za t = 1 imamo log2 (2x + 1) = 1, odakle
nalazimo jedino resenje ove jednacine x = 0.
32.3. Resenje je x (4, 1) (2, 5).
32.4. Primenom adicionih formula dobija se
T (, ) = cos(2 + ) + sin( 2)
= cos 2 cos sin 2 sin + sin cos 2 sin 2 cos
= (sin + cos )(cos2 sin2 2 sin cos ).
Kako je 0 < < i sin = 3/5, imamo da je cos = 4/5. S druge strane, kako
je 0 < < i cos = 12/13, imamo da je sin = 5/13. Tako izraz T (, )
moze da ima dve vrednosti, i to su T1 (, ) = 119/325 i T2 (, ) = 217/325.
32.5. Osnovna i zarubljena kupa imaju istu osu koja prolazi kroz centre O, O1 baza
zarubljene i teme T osnovne kupe. Prava zarubljena kupa nastaje iz prave
osnovne kupe, pa visine OT , H = OO1 , h = O1 T osnovne, zarubljene i dopunske
kupe leze na osi. Dva temena osnog preseka zarubljene kupe su L, N .
T
h
O1
H
O
105
Trouglovi OLT i O1 N T su slicni jer su im stranice paralelne, pa vazi OT :
OL = O1 T : O1 N , tj.
h
H +h
= .
R
r
Zato je
2+h
h
= ,
3
1
2 + h = 3h,
2h = 2
B2 = r2 = .
V =
V1 =
B1 +
B1 B2 + B2 H
3
9 +
9 2 + 2
3
26
,
3
B2 h
= ,
3
3
pa je njihov odnos
V
= 26.
V1
5 + 2 2 2 + 10
1
1
=
2 + 5 + 2 2 + 10
5 + 2 2 + 2 + 10
5 + 2 2 2 + 10
5 + 2 2 2 10
=
5 + 4 10 + 8 4 4 10 10
= 2 + 10 5 2 2.
Test 33
33.1. Vrednost izraza je 11.
33.2. Jednacina
(3x + 8)(x + 3) = 2
106
je definisana za x (, 3] [8/3, +) i ima dva resenja
x1 = 4,
Jednacina
5
x2 = .
3
3x + 8 x + 3 = 2
2
2
2
sin x +
cos x +
= 0,
2
2
2
sin
+ x + sin = 0,
4
4
x
x
2 sin
+
cos = 0.
4
2
2
Resenja jednacine su
xk = (2k + 1),
xk =
(4k 1)
,
2
k Z.
c
y
x
c
107
U tom cilju uocavamo trouglove SDA i SBC. Trouglovi ABC i ABD su
podudarni (zadatak 31.5), pa imaju jednake uglove, tj. ]BDA = ]ACB,
]BAD = ]ABC, ]ABD = ]BAC, odakle je i
x = 3 2, y = 4 2.
Vracamo se na trougao SBC, koji je takode pravougli sa katetama x, y i nalazimo
hipotenuzu, tj. krak trapeza,
c=
x2 + y 2 =
18 + 32 = 5 2.
Trougao ABC sa
druge slike ima visinu SB = y = 4 2 koja odgovara stranici
AC = x + y = 7 2. Ako sa h oznacimo visinu koja odgovara stranici a, za
povrsinu P1 trougla ABC vazi
P1 =
odakle je
h=
AC SB
ah
=
,
2
2
AC SB
7 24 2
=
= 7.
a
8
O = a + b + 2c = 8 + 6 + 10 2 = 14 + 10 2,
P =
a+b
8+6
h=
7 = 49.
2
2
33.6. Oznacimo sa
A=
p
3
2+
5+
p
3
5.
Sada je
3
A =4+3
tj.
q
3
2
2
3
2+ 5
2 5 +3
2 + 5 2 5 = 4 3A,
A3 + 3A 4 = 0,
108
odakle je
(A 1)(A2 + A + 4) = 0,
pa je
A = 1.
Test 34
34.1. Rezultat je 33/5 52/3 21/2 .
34.2. Deljenjem date jednacine sa 13x dobijamo
Za x < 2 vazi
te je
5
13
5
13
5
13
>
5
13
12
13
12
13
x
= 1.
>
5
13
12
13
>
12
13
12
13
2
,
2
= 1.
pa je
5
13
5
13
<
5
13
12
13
<
5
13
12
13
<
12
13
12
13
2
,
2
= 1.
109
sto je ekvivalentno sa x2 < 2x+3, odnosno 1 < x < 3, pa je resenje proizvoljan
broj iz intervala (1, 3).
Znaci, resenja date nejednacine su realni brojevi
3
x , 1 (1, 0) (0, 3).
2
34.4. Imamo
sin
+ x = 0,
4
odakle je
xk =
(4k 1)
,
4
k Z.
2
2
2
cos x
sin x
= 0,
2
2
2
sin
x sin = 0,
4
4
x
2 sin cos
= 0,
2
4
2
odakle je
xk = 2k,
xk =
(4k 1)
,
2
k Z.
N
H
S1
d
S2
110
Prizma je pravilna, pa je njena baza kvadrat stranice a = 4, a ivice su jednake
visini H = 2. Dijagonala kvadrata je
d = a 2 = 4 2.
Prema Pitagorinoj teoremi, iz pravouglog trougla LM N sledi
R2 = d2 + H 2 = 32 + 4 = 36
i poluprecnik sfere iznosi
R = 6.
Povrsina i zapremina sfere su
P = 4R2 = 144,
V =
4R3
= 288.
3
34.6. Ako je v brzina voza, onda je 30v = 300, pa je v = 10 m/s. Prema tome, voz se
kretao brzinom od 36 km/h. Duzina voza je d = 10 15 = 150 m.
Test 35
35.1. Vrednost izraza je 1.2.
35.2. Oblast definisanosti jednacine
log2 x(x + 1) = 1
je x (, 1) (0, +). Ona ima dva resenja
x1 = 1,
x2 = 2.
111
Resenje ove nejednacine je x (, 1) (2, 3) (5, +).
35.4. Kako je
= cos2 x + sin2 x
=1
3 cos2 x sin2 x
3
sin2 2x,
4
3
sin2 2x = 4 sin2 2x,
4
19 sin2 2x = 4.
Koristeci jednakost
1 cos 4x
,
2
poslednja jednacina se svodi na sledecu jednacinu
sin2 2x =
cos 4x =
cija su resenja
11
,
19
1
11
k
xk = arccos
+
,
4
19
2
k Z.
a
c
d
b
a
A
112
Iz uslova a = c + 2, c = d + 4 dalje sledi
a = (d + 4) + 2 = d + 6.
Zamenom b = d i c = d + 4 u uslov b + c + d = 40, odreduje se
d = 12.
Konacno, stranice trapeza su:
a = d + 6 = 18,
b = d = 12,
c = d + 4 = 16,
d = 12.
50
,
3
b=c=
44
,
3
d=
32
.
3
x1 x2 = 2m 7.
Test 36
36.1. Rezultat je
13
.
15
113
36.2. Uslov egzistencije date jednacine je xy > 0. Na osnovu nejednakosti
1
xy
xy
2
0 xy +
1
2,
xy
log2
1
xy +
xy
1.
x + y 2 = 0,
x 6= 3.
36.5. Sferni isecak se sastoji od prave kupe sa temenom u centru O sfere i pripadne kalote (sferni odsecak). Kupa ima visinu h = OO1 , izvodnicu s = R
i poluprecnik baze r = O1 L.
114
H
r
O1
h
M = rs = rR = 15.
2R2 H
50
=
,
3
3
4R3
500
50
450
V1 =
=
= 150.
3
3
3
3
1
1
1
1
x + x + 6.8 = 6 x x x 6.8
3
5
3
5
x = 21 km.
115
Dakle, prvog dana je presao 7 km, sto je oko 33.33% puta, drugog dana 4.2 km,
sto je 20% puta, treceg dana 6.8 km, sto je oko 32.38% i cetvrtog dana 3 km, sto
je oko 14.29%.
Test 37
843
.
50
37.2. Resenja su x1 = 2 i x2 = 1.
37.1. Vrednost izraza je
3x 1 > x
x 3x + 1 < 0
3 5 3+ 5
,
.
2
2
0 < 3x 1 < x
3x 1 > 0
x 3x + 1 > 0
3+ 5
.
x>
2
3
5
+ cos
+ cos
7
7
7
5
=
cos
cos
+
cos
cos
+
cos
cos
14
7
14
7
14
7
cos
14
1
3
7
5
11
9
=
cos
+
cos
+
cos
+
cos
+
cos
+
cos
14
14
14
14
14
14
2 cos
14
5
3
5
1
1
3
=
cos 14 + cos 14 + cos 2 + cos 14 cos 14 cos 14 = 2 .
2 cos
14
cos
116
rezultat:
3
5
1
3
6
4
cos
cos
= cos
cos
+ cos
7
7
7
2
7
7
7
3
6
3
4
cos
cos
+ cos
cos
7
7
7
7
9
3
7
cos
+ cos
+ cos
+ cos
7
7
7
7
1
5
2
1 + cos
cos
7
2
7
1
2
2
1
1 + + cos
cos
= .
7
2
7
8
cos
1
2
1
=
4
1
=
4
1
=
4
37.5. Na sledecoj slici su prikazani kvadrat ABCD i pravilni osmougao, cija temena
E, F pripadaju stranicama AB, BC kvadrata.
C
x
b
F
x
b
A
E x
Zato je
b = x 2.
Jos je
BC = a = x + b + x = 2x + b,
pa sledi
a = 2x + x 2 = 2 + 2 x = 2
2 + 1 x,
a
21
a
=
x =
.
2
2
2+1
117
Povrsine kvadrata i svakog od odstranjenih trouglova su
2
P1 = a ,
a2
x2
P2 =
=
2
21
a povrsina osmougla je
P = P1 4P2 = a2 a2
21
= a2 1
21
= 2a2
21 .
x2 + y 2 + x + iy = 2 + i.
x2 + 1 + x = 2,
odakle dobijamo
x=
3
.
4
3
+ i.
4
Test 38
38.1. Vrednost izraza je 1.
38.2. Kako je
(
|x2 2x 3| =
x2 2x 3, x (, 1] [3, +),
x2 + 2x + 3, x (1, 3),
118
tj. 3 = 5, sto je nemoguce, pa je ocigledno da u ovom slucaju resenje ne
postoji.
2 Za x (1, 3) jednacina postaje
x2 + 2x + 3 = x2 2x + 5,
tj. 2x2 4x + 2 = 0. Njeno dvostruko resenje je x = 1, sto je i jedino resenje
polazne jednacine.
38.3. Uvodenjem smene 5x = t, t > 0, dobija se nejednacina
t2 6t + 5 < 0,
tj. (t 1)(t 5) < 0. Odavde je t (1, 5), pa je resenje x (0, 1).
38.4. Dati izraz uprosticemo na sledeci nacin
A=
(2k + 1)
i 6= k, k Z.
2
38.5. Obrtno telo se sastoji od pravog valjka kojem je dodata prava kupa i iz njega
izdubljena ista takva kupa. Visina valjka je H = a, gde je a stranica romba koji
rotira (prva slika). U rombu su tri temena oznacena sa L, N , E, dok su E1 , E2
podnozja visine h (druga slika).
Prethodne jednakosti imaju smisla za 6=
a
a
h
h
a
L
E1
E2
Posmatramo drugu sliku. Veca dijagonala polovi ostar ugao romba. Zato je
d
= 2.
2
3/2, pa je
2h
4
a= = .
3
3
Posmatramo sada prvu sliku. Visina romba je poluprecnik R zajednicke osnove B valjka i kupe, a stranica romba je izvodnica s kupe, tj.
R = h = 2,
4
s=a= .
3
119
Ako je M1 omotac kupe, a M2 omotac valjka, dobija se
B = R2 = 4,
8
M1 = Rs = ,
3
16
M2 = 2RH = 2Ra = .
3
Povrsina obrtnog tela je zbir omotaca valjka i dva omotaca kupe, dok je
zapremina jednaka zapremini valjka. Dakle, trazene povrsina i zapremina su
32
P = M2 + 2M1 = ,
3
38.6. Neka je
A=
p
3
Kako je
3
20 + 14 2 + 20 14 2.
A3 = 40 + 6A
i jednacina
tj.
16
V = BH = Ba = .
3
A3 6A 40 = 0,
(A 4)(A2 + 4A + 10) = 0
Test 39
33
.
1175
39.2. Primetimo da za x 1 vaze jednakosti
39.1. Vrednost izraza je
x+34 x1=
x12 ,
x+86 x1=
x13 .
Sada, data jednacina postaje
| x 1 2| + | x 1 3| = 1,
i definisana je za svako x 1. Razmotricemo cetiri slucaja.
120
log3 x.
sin3 x + cos3 x = 1
(sin x + cos x 1) 1
1
sin 2x,
2
1
sin 2x = 0,
2
sin x + cos x 1 = 0,
2
sin x +
=
.
4
2
Iz poslednje jednacine dobijamo resenja
xk =
+ 2k,
2
xk = 2k,
k Z.
39.5. Simetrale uglova pravilnog sestougla se seku u istoj tacki i formiraju sest trouglova koji sa sestouglom imaju zajednicku po jednu stranicu a.
a
h
a
h
a
Primenom obrasca za zbir uglova ntougla, a imajuci u vidu jednakost uglova
u pravilnom ntouglu, izracunavamo ugao pravilnog sestougla
=
(6 2) 180
= 120 .
6
121
Simetrala ugla polovi ugao, pa svi trouglovi imaju po dva jednaka ugla /2 =
60 , sto znaci da su jednakostranicni. Kako su stranice trouglova jednake stranici
a sestrougla, oni su i podudarni (pravilo USU ili SSS).
Ako je h visina trougla, iz utvrdene podudarnosti i uslova zadatka sledi
d = 2h = 2 3,
h=
3.
a 3
h=
,
2
odakle je
2h
a = = 2.
3
Obim sestougla je
O = 6a = 12.
Povrsina jednog trougla je
a2 3
P1 =
= 3,
4
pa je povrsina sestougla
P = 6P1 = 6 3.
39.6. Prvi traktor za jedan sat izore 1/15 polja, a drugi izore 1/20 polja. Ako su oba
traktora orala x sati zajedno, onda iz uslova zadatka dobijamo jednacinu
x
x
14
+
=
.
15
20
15
Odavde je x = 8.
Test 40
40.1. Vrednost datog izraza odredicemo na sledeci nacin
A = 10
154 5
100
15
100
7
+
25 77
125
1000 12
10
12 8
2
10 3
10
6 33
= 100 5 40 = 33.
30
10
122
koja, takode, nema resenja u ovom intervalu. U slucaju 1 x < 0 sledi 0 = 2,
sto je nemoguce. Konacno, za x < 1 dobijamo resenje x = 2. Dakle, resenje
je x = 2 ili x 2.
40.3. Nejednacina je definisana za svako x 6= 1. Ako datu nejednacinu napisemo u
ekvivalentnom obliku
3x1
5 x+1 > 52x+14 ,
dobijamo nejednacinu
3x 1
> 2x + 14,
x+1
tj.
(x + 5) (2x + 3)
< 0.
x+1
Resenje poslednje nejednacine je x (, 5) (3/2, 1).
40.4. Stavimo sin x + cos x = t. Kako je (sin x + cos x)2 = 1 + 2 sin x cos x, to je
sin x cos x =
12
t 1 ,
2
+ 2k,
2
xk = 2k,
k Z.
40.5. Obrtno telo se sastoji od pravog valjka i dve prave kupe. Visina H valjka je
kraca osnovica trapeza koji rotira, tj. H = b. Izvodnice s1 , s2 kupa su kraci
trapeza (prva slika). Temena trapeza su L, N , E, F , a E1 , F1 su podnozja
njegove visine h (druga slika).
s1
s2
h
H1
H2
123
E
s1
s2
b
N
E1
H1
H2
F1
h
1
= tan = tan 30 = ,
H2
3
H2 = h 3.
Kako je
a = LN = LE1 + E1 F1 + F1 N = H1 + b + H2 ,
to je
4+
3 = h + 1 + h 3,
3+
odakle je
h=
3= 1+
3,
H1 =
3 h,
3,
3 1 + 3 = 1 + 3 h,
H2 = 3.
6,
s2 = 2 3.
Posmatramo prvu sliku. Valjak i obe kupe imaju isti poluprecnik R baze,
koji je jednak visini trapeza, tj.
R = h = 3.
Tada su omotaci kupa
M1 = Rs1 = 3 2,
a omotac valjka je
M2 = Rs2 = 6,
M3 = 2RH = 2Rb = 2 3.
124
Zajednicka baza valjka i kupe je
B = R2 = 3.
Visine kupa su H1 , H2 , pa su njihove zapremine
V1 =
BH1
= 3,
3
BH2
= 3.
3
V2 =
3 + 6 .
40.6. Neka je pocetna cena zlata bila x. Posle prvog dana, nakon poskupljenja i
pojeftinjenja, cena zlata je
x1 = 120% 80% x = 0.96x.
Posle drugog dana cena je
x2 = 0.96x1 = 0.962 x.
Konacno, nakon 3 dana cena zlata je
x3 = 0.963 x 0.885x,
sto je vise od 80% prvobitne cene.
KOMPLETI ZADATAKA
SA RANIJIH ISPITA
JUN 1989. g.
1. Pravougli trougao ima poluprecnik opisanog kruga R = 15, a poluprecnik
upisanog kruga r = 6. Odrediti duzine svih stranica trougla.
2. Izracunati vrednost izraza
r
1
5
9
3
.
r !
r
5
1
1
1
2
+6
140 0.02
3 32
4 2
2
2
8
9
3. Neka ai (i IN) cine aritmeticku progresiju i neka je
Sk = a1 + a2 + + ak
(k IN).
Sm
m2
am
2m 1
= 2 , dokazati da tada vazi i jednakost
=
.
Sn
n
an
2n 1
4. Resiti jednacinu
7
sin x + 3 sin
x + tan x = 3.
2
Ako je
5. Resiti jednacinu
5x
8x1 = 500
(x IN).
JUN 1990. g.
1. Resiti jednacinu
3log tan x 2 3log cot x+1 = 1
x
x
cos 2 sin x sin x + 1 + sin 2 cos x cos x = 0.
4
4
127
128
4. Neka su R = 5 i r = 2 poluprecnici opisanog i upisanog kruga datog
pravouglog trougla, respektivno. Naci povrsinu ovog trougla.
SEPTEMBAR 1990. g.
1. Resiti jednacinu
x
x
cos3
2
2 = 1 cos x.
2 + sin x
3
sin3
3/2
2 b
a + b3/2
1
+
a) A =
(a b)1 ;
(ab)1/2
a+ b
a+ b
a2 + 162
3 a
1
a(a + 9)
b) B =
6
+
+
.
9a
729 a3
54
3 a
3. Naci sva resenja jednacine
9x2 18|x| + 5 = 0,
koja pripadaju oblasti definisanosti funkcije y = log((x + 1)(x 2)).
4. Resiti jednacine:
x+1 x1
4
27
4 log 4
a)
=
,
9
8
9 log 8
b) log3 (4x 3) + log3 (4x 1) = 1.
JUN 1991. g.
1. Naci celobrojnu vrednost k tako da nejednakost
x2 2(4k 1)x + 15k 2 2k 7 > 0
vazi za svako realno x.
2. Resiti sistem jednacina
r
5
x
y
+
= ,
y
x
2
x + y = 5.
129
3. Resiti jednacinu
2x8
0.125 4
0.25
x
.
4. Uprostiti izraze:
1 + sin 4a cos 4a
;
a)
1 + cos 4a + sin 4a
b) 4 cos4 a 2 cos 2a 0.5 cos 4a.
5. Srednja linija trapeza iznosi 10 cm. Ako ona deli povrsinu trapeza P na
dva dela P1 i P2 , za koje je P1 : P2 = 3 : 5, odrediti duzine osnovica.
JUN 1992. g.
1. Uprostiti izraz
sin6 t + cos6 t + 3 sin2 t cos2 t.
2. Resiti jednacinu
(0.4)log
x+1
= (6.25)2log x
3. Resiti nejednacinu
x2
|x 3|
2.
5x + 6
4. Resiti jednacinu
p
x2 + x + 4 +
x2 + x + 1 =
2x2 + 2x + 9.
5. Visina i tezisna linija povucene iz temena C trougla ABC dele ugao kod
temena C na tri jednaka dela. Odrediti uglove trougla ABC.
SEPTEMBAR 1992. g.
1. Odrediti sve realne brojeve x koji zadovoljavaju nejednakost
x2
3x + 2
1
2x + 1
+ 2
>
.
3x + 2 x 4x + 3
x3
130
2. Resiti jednacinu
(2 +
3)x + 3(2
3)x = 4.
3. Resiti jednacinu
2 sin2 x + (1
3) sin 2x
3 cos 2x
3 = 0.
JUN 1993. g.
1. Neka su x1 i x2 koreni jednacine
x2 + px
1
= 0,
2p2
2.
2. Resiti nejednacinu
(1 cos x)(1 + cos 2x)(1 cos 3x) <
3. Resiti jednacinu
1
.
2
9x 4x = 3(32x 6x ).
SEPTEMBAR 1993. g.
1. Dat je pravougli trougao ciji je poluprecnik opisanog kruga R = 15 cm,
a poluprecnik upisanog kruga r = 6 cm. Odrediti duzine svih stranica
trougla.
131
2. Resiti jednacinu
5x
3. Resiti jednacinu
8x1 = 500
(x IN).
x
x
cos3
2
2 = 1 cos x.
2 + sin x
3
sin3
JUN 1994. g.
1. Cena zlata na berzi svako prepodne poraste za 10%, a svako poslepodne
opadne za 10%. Da li ce posle 50 dana rada berze cena zlata biti veca,
manja ili jednaka polovini prvobitne cene?
2. Resiti jednacinu
sin( cos x) cos( sin x) = 0.
3. Resiti jednacinu
41/x + 61/x = 91/x .
4. Data je prava p i tacke A i B van nje sa iste strane. Odrediti na pravoj
p tacku M tako da je duzina AM + BM najkraca. Koliko ima resenja?
Dokazati da je tacka M dobro odredena.
5. Odrediti najmanji prirodan broj koji je deljiv brojem 7, a koji prilikom
deljenja brojevima 2, 3, 4, 5 i 6 daje ostatak 1.
JUN 1995. g.
337
1. Razlomak
prikazati kao zbir tri razlomka sa jednocifrenim ime140
niocima, pri cemu su brojioci prirodni brojevi. Detaljno obrazloziti postupak.
2. Resiti jednacinu
25 x 124 5 x = 125.
132
3. Za koje vrednosti parametra m vaze nejednacine
6 <
2x2 + mx 4
< 4.
x2 x + 1
4. Resiti jednacinu
sin x cos x + cos x sin x = 0.
5. Oko kruga poluprecnika r = 1.5 cm opisan je jednakokraki trapez povrsine
P = 15 cm2 . Izracunati duzinu dijagonale ovog trapeza.
SEPTEMBAR 1995. g.
1. Zbog ostecenog puta, autobus se kretao brzinom za 22% manjom od planirane. Za koliko procenata vozac mora povecati brzinu kretanja, da bi se
kretao planiranom brzinom?
2. Izracunati vrednost izraza
x y
1
x y
Q=
+
2
: (x2 2xy + y 2 ),
y
x
x y2
y
x
za x = 18.54 i y = 71.46.
3. Zameniti prirodnim brojevima tako da vazi
( 5) (4)
1
6
7
Naci sva moguca resenja.
4. Naci zbir
A = tan tan 2 + tan 2 tan 3 + + tan n tan(n + 1).
5. Krug poluprecnika 2r prolazi kroz centar kruga poluprecnika r. Zajednicke
tangente ovih krugova dodiruju manji krug u tackama A i B i seku se u
tacki C. Izracunati povrsinu figure ABC u zavisnosti od r, gde je AB
manji luk datog kruga.
133
JUN 1996. g.
1. Uprostiti izraz
2. Resiti jednacinu
1 2 sin x cos 2x
.
1 + 2 sin x cos 2x
22x+2 + 52x+2 29 5x 2x = 0.
x2
|x 2|
2.
3x + 2
SEPTEMBAR 1996. g.
1. Resiti nejednacinu
|2x 3| < x.
2. Dijagonalnipresek pravilne cetvorostrane piramide je ravnostran trougao
povrsine k 2 3. Izracunati povrsinu i zapreminu piramide.
3. Resiti jednacinu
sin x + sin 2x + sin 3x + sin 4x = 0.
4. Resiti jednacinu
5. Cena neke robe je najpre povecana za 20%, a posle mesec dana smanjena
za 20%. Posle ove promene prvobitna cena se smanjila za 60 dinara. Za
koliko dinara bi se smanjila prvobitna cena, ako bi najpre bila smanjena
za 10%, a zatim ta nova cena povecana za 10%?
134
JUN 1997. g.
1. Zadat je trocifren broj A, cija je cifra stotica a, cifra desetica b i cifra jedinica c. Neka je zbir cifara broja A jednak 24. Ako cifre ciklicno promene
mesta, tako da cifra stotica bude c, cifra desetica a, a cifra jedinica b, dobija se broj koji je za 189 veci od prvobitnog. Ako cifre ponovo ciklicno
promene mesta, tako da je cifra stotica b, cifra desetica c, a cifra jedinica
a, dobija se broj koji je za 108 veci od prvobitnog, tj od broja A. Odrediti
prvobitni trocifreni broj.
2. Jedan daktilograf moze da otkuca jedan tekst za 5 sati i 20 minuta, a
drugi daktilograf isti tekst za 4 sata i 40 minuta. Ukoliko isti tekst kucaju
istovremeno, tako sto svaki daktilograf kuca samo jedan deo teksta, drugi
ce otkucati tri stranice vise od prvog. Koliko stranica ima tekst?
3. Resiti jednacinu
2x + 12 x 8 = x + 4.
4. Uprostiti izraz
1 + cos 4a + sin 4a
.
1 + sin 4a cos 4a
SEPTEMBAR 1997. g.
1. Resiti sistem jednacina
x cos y sin =A,
x sin + y cos =B,
gde je dati ugao 0 < < 2, a A i B dati realni brojevi. Naci vrednost
izraza R = x2 + y 2 .
2. Odrediti parametar a tako da sistem jednacina
x2 + ax + 1 =0,
x2 + x + a =0,
ima bar jedno resenje.
135
3. Ako cifre jedinica i desetica zamene mesta, vrednost trocifrenog broja se
poveca za 45. Isti broj se smanji za 270, ako cifre stotica i desetica zamene
mesta. Ako cifre stotica i jedinica zamene mesta, dobice se broj koji je
veci od datog. Za koliko?
4. Jedan radnik zavrsi generalnu popravku automobila za 10 dana. Ako mu
u popravci 2 dana pomaze drugi radnik, onda ce popravka biti zavrsena za
6 dana. Za koliko dana bi generalnu popravku automobila zavrsio drugi
radnik?
5. Dat je pravougli trougao ABC sa pravim uglom u temenu C i poluprecnikom upisanog kruga r. Iz temena C povucena je visina h. Ova visina
deli trougao na dva pravougla trougla ciji su poluprecnici upisanih krugova
r1 i r2 . Dokazati da vazi jednakost r + r1 + r2 = h.
JUN 1998. g.
1. Resiti nejednacinu
2 x
< 2.
1<
x + 1
a
= 0,
p2
2=
2 cos
7
+x .
2
31
, odrediti sin2 2x.
32
5. Simetrala ugla izmedu stranice i dijagonale romba sece drugu stranicu
romba pod uglom od 72 . Odrediti uglove romba.
4. Ako je sin4 x + cos4 x =
SEPTEMBAR 1998. g.
1. Odrediti zbir kvadrata najmanje i najvece vrednosti funkcije
f (x) = x4 4x3 + 6x2 4x + 5
na segmentu [0, 2].
136
2. Brojna vrednost izraza
q
3
20 + 14 2 +
20 14 2
.
sin cos cos2 (tan2 1)
4. Resiti jednacinu
64x 8x+1 + 7 = 0.
5. Resiti nejednacinu
x2 + 6
< 1.
x2 2x 8
JUN 2000. g.
1. Racionalisati razlomak
22
2. Resiti jednacinu
logx 9x2 log23 x = 4.
3. Resiti jednacinu
8(4x + 4x ) 54(2x + 2x ) + 101 = 0.
4. Resiti jednacinu
cos x 2 sin
3 x
2
2
= 3.
137
SEPTEMBAR 2000. g.
1. Neka su x1 i x2 koreni jednacine x2 (m + 1)x + 2m 1 = 0, gde je m
realan parametar. Odrediti m tako da vazi jednakost x1 + x2 + x1 x2 = 1.
2. Resiti jednacinu
5x + 4 3x + 1 = 5.
3. Resiti jednacinu log5 (x + 3) = 3 x. Resenje ilustrovati odgovarajucim
graficima.
4. Neka su , i uglovi datog trougla za koje vazi jednakost
sin =
sin + sin
.
cos + cos
: 2
.
1/4
0.25
2
0.5
2
0.8
2
JUN 2001. g.
1. Za koju vrednost realnog parametra m suma kvadrata korena jednacine
x2 + (m 2)x (m + 3) = 0
dostize minimalnu vrednost. Za tako dobijeno m resiti datu jednacinu.
2. Resiti jednacinu
4 sin4 2x + sin2 4x = 2.
3. Resiti jednacinu
x + log10 (1 + 2x ) = x log10 5 + log10 6.
4. a) Uzastopni uglovi nekog cetvorougla su uzastopni clanovi nekog aritmetickog niza (progresije), kod koga je razlika d = 20 . Dokazati da je
cetvorougao trapez.
b) Ako su uzastopni uglovi nekog cetvorougla , + 30 , + 50 i + 80 ,
dokazati da je u pitanju trapez.
138
5. Ako se pravi valjak presece jednom ravni paralelno njegovoj osi, izracunati
povrsinu preseka u funkciji od poluprecnika r, visine H i rastojanja d od
ose valjka. Zatim izracunati povrsinu preseka za d = r 3/2.
SEPTEMBAR 2001. g.
1. U jednacini
(m 2)x2 2mx + 2m 3 = 0,
x+1
f (x) = log1/2 log1/3
x1
negativna.
3. Resiti nejednacinu
cos 3x
3
2
< .
4
3
JUN 2002. g.
1. U zavisnosti od vrednosti realnog parametra m odrediti medusobni polozaj
prave 2x y = 0 i parabole y = x2 + (2 m)x + m + 1.
2. Resiti nejednacinu
(0.2)(2x3)/(x2) > 5.
3. Uprostiti izraz
"
#3
( a b)3 + 2a3/2 + b b 3 ab 3b
+
.
ab
a a + b3/2
139
4. a) Ako su a i b katete, a c hipotenuza pravouglog trougla, dokazati da vazi
nejednakost
a+b
2.
c
b) Izracunati povrsinu pravouglog trougla kod koga je duzina hipotenuze
4 cm, a jedan ostar ugao iznosi 11 150 .
5. Odrediti zapreminu pravilne dvanaestostrane zarubljene piramide ako su
poluprecnici kruznica opisanih oko osnova R i r, a bocne ivice nagnute
pod uglom 60 prema ravni vece osnove.
SEPTEMBAR 2002. g.
1. Izracunati vrednost izraza
1
x=
1+
1
1+
:
1
1
2
1
1
1
2
12 + x +
x 9 = 7,
y 2 x + 4y + 13 = 0.
3. Mnozenjem sa sin x, ili na neki drugi nacin, dokazati da vazi identitet
cos 3x
cos 5x
cos 7x
sin 3x cos 5x
+
+
=
.
sin 2x sin 4x sin 4x sin 6x sin 6x sin 8x
sin x sin 2x sin 8x
4. Koristeci jednakost
q
2
n+
n2 1 =
n+1+
n1 ,
ili na neki drugi nacin, odrediti prirodan broj m za koji vazi jednakost
1
1
2 p
+ + p
= 101 + 9.
1 + 12 1
m + m2 1
5. Da li ce se promeniti povrsina pravougaonika i za koliko procenata ako se
jedna njegova dimenzija poveca za 30%, a druga smanji za 30%?
140
JUN 2003. g.
1. Odrediti koje vrednosti moze da uzima realan parametar m, tako da tacno
jedno resenje kvadratne jednacine
x2 + x + 2m 4 = 0
lezi u intervalu (1, 1).
2. Resiti jednacinu
logcos x (sin x) + logsin x (cos x) = 2.
3. Ako je z = x + iy, resiti jednacinu
|z| + z = 2 + i.
4. Trougao je ogranicen xosom i pravama 5x + 12y = 60 i 3x + 4y = 12.
Naci koordinate temena i povrsinu ovog trougla.
5. Omotac prave kupe, u razvijenom obliku, predstavlja kruzni isecak sa centralnim uglom 36 i povrsinom od 110 cm2 . Odrediti povrsinu i zapreminu
ove kupe.
SEPTEMBAR 2003. g.
1. Izracunati vrednost izraza
p
p
3 3+ 5+ 3 5
p
p
.
3+ 5+ 3 5
2. Neka su x1 i x2 koreni jednacine
x2 (m + 1)x + 2m 1 = 0,
gde je m realan parametar. Odrediti m tako da kvadratni trinom na levoj
strani date jednacine bude pozitivan za svako x.
3. Resiti nejednacinu
sin x + cos 2x > 1.
141
4. Resiti jednacinu
log22 x + 2 log2
x 2 = 0.
JUN 2004. g.
1. Data je kvadratna jednacina
x2 + 4x 21 = 0,
cija su resenja x1 i x2 . Ne resavajuci ovu jednacinu, odrediti vrednost
izraza
3x2 4x1 x2 + 3x22
.
I= 3 1 2
x1 + 2x1 x2 + 2x1 x22 + x32
2. Resiti nejednacinu
1 + log2 x + log22 x + log32 x + > 0.
3. Resiti jednacinu
42/x 5 41/x = 4.
4. Jednakokraki trapez, cije su osnovice duzina a = 20 cm i b = 8 cm, a krak
c = 10 cm, rotira oko ose koja lezi u njegovoj ravni, ne sece ga i paralelna
je vecoj osnovici trapeza na odstojanju d = 2.5 cm od nje. Izracunati
zapreminu i povrsinu tako dobijenog tela.
5. a) Uprostiti izraz
sin 130 cos 330 tan(270 ) cot 225
.
sin 270 cos 220 tan 210 cot(180 )
b) Resiti jednacinu
sin 3x = cos 2x.
142
SEPTEMBAR 2004. g.
1. Neka su x1 i x2 koreni jednacine x2 (m+1)x+2m1 = 0, gde je m realan
parametar. Odrediti m tako da koreni budu realni i da vazi nejednakost
x21 + x22
1.
x1 + x2
2. Resiti jednacinu
5x + 4 +
3x + 1 = 5.
JUN 2005. g.
1. Resiti jednacinu
2 cos2 x + 3 cos x 2 = 0.
3x2 5x 3
4x 3
(P ) : y 2 = 20x/3.
143
SEPTEMBAR 2005. g.
1. Odrediti najmanji zajednicki sadrzalac (NZS) i najveci zajednicki delilac
(NZD) za polinome
p1 (x) = x4 x2 ,
2. Uprostiti izraz
p2 (x) = x3 2x2 + x
p3 (x) = x2 1.
3. Resiti jednacinu
log22 x + 2 log2
x 2 = 0.
JUN 2006. g.
1. Resiti nejednacinu
|x+2|/(1|x|)
1
> 9.
3
2. Resiti jednacinu
sin 19x + cos 19x =
2 cos 23x.
log0.2 0.5
log
7+ 3
+ log0.5
10 + 2 21
144
krug, koji dodiruje prethodni i dve bocne stranice trougla. Izracunati zbir
povrsina i zbir obima ovih krugova.
SEPTEMBAR 2006. g.
1. Resiti jednacinu
4x 10 2x1 = 24.
2. Resiti nejednacinu
| |2x + 1| 5| > 2.
3. Odrediti kompleksan broj z = x + iy za koji vazi
|z| z = 1 + 2i.
4. Dokazati identitet
3
3
1
cos4 x cos6 x + sin4 x sin6 x = .
2
2
2
5. Odrediti zapreminu pravilne cetvorostrane piramide, cija je visina H =
15 cm, a povrsina dijagonalnog preseka Pd = 120 cm2 .
JUN 2007. g.
1. Neka su x1 i x2 resenja kvadratne jednacine mx2 (m + 2)x + 2 = 0, gde
je m realan parametar. Odrediti za koje vrednosti ovog parametra vazi
nejednakost
x1 + x2
> 3.
x1 x2
2. Resiti jednacinu
x x
3
49
49
=
.
7
27
81
145
4. Ugao izmedu izvodnice i visine prave kruzne kupe je 60 , razlika njihovih
duzina je 5. Izracunati zapreminu kupe.
5. Resiti jednacinu sin 2x + cos x = 0.
SEPTEMBAR 2007. g.
1. Ako za neko (0, /4) vazi sin cos = 2/5, izracunati
sin cos .
2. Resiti jednacinu
7x + 71x = 8.
3. Data je jednacina
x2 + (a 1)x + 3 + a 4a2 = 0
(a R).
JUN 2008. g.
1. Resiti jednacinu sin 2x + cos x = 0.
2. Data je kvadratna jednacina x2 2(m + 1)x + (m + 3) = 0. Odrediti
vrednosti parametra m, za koje su oba korena jednacine realna i pozitivna.
146
3. Resiti jednacinu
log3 x (log3 x 1) = 2.
4. Odrediti visinu pravilnog
tetraedra (trostrana, jednakoivicna piramida)
cija je zapremina V = 3.
5. Resiti jednacinu 2x2 3|x| 2 = 0.
SEPTEMBAR 2008. g.
1. Ako za neko (0, /4) vazi sin cos = 2/5 , izracunati
sin + cos .
2. Izracunati vrednost izraza
6
2
5
+
(8 + 3)1 .
A=
1 3 1+ 3 2 3
3. Resiti jednacinu
log3 x (log3 x 1) = 2.
4. Odrediti visinu pravilnog
tetraedra (trostrana, jednakoivicna piramida)
cija je zapremina V = 3.
5. Resiti jednacinu
x+3+
2x 1 =
4x + 5.
JUN 2009. g.
1. Ako za neko (0, /4) vazi sin cos = 2/5, izracunati
sin cos .
2. Resiti jednacinu
7x + 71x = 8.
147
3. Data je jednacina
x2 + (a 1)x + 3 + a 4a2 = 0
(a R).
SEPTEMBAR 2009. g.
1. Resiti jednacinu
3 x 49 x
7
27
49
.
81
2. Dokazati jednakost
sin4 x + cos4 x =
3 + cos 4x
.
4
3. Data je jednacina
x2 + (a 1)x + 3 + a 4a2 = 0
(a R).
2x2 3|x| 2 = 0.
LITERATURA
[8] A. Zoli
c, V. Stojanovi
c, Odabrani zadaci sa republickih i pokrajinskih
matematickih takmicenja 7. i 8. razreda, Drustvo matematicara Srbije,
Beograd, 1992.
Ivanovi
[9] Z.
c, S. Ognjanovi
c, MATEMATIKA 1 Zbirka zadataka i
testova za I razred gimnazija i tehnickih skola, Krug, Beograd, 1999.
Ivanovi
[10] Z.
c, S. Ognjanovi
c, MATEMATIKA 2 Zbirka resenih zadataka za II razred gimnazija i tehnickih skola, Krug, Beograd, 1997.
Ivanovi
[11] Z.
c, S. Ognjanovi
c, MATEMATIKA 3 Zbirka resenih zadataka za III razred gimnazija i tehnickih skola, Krug, Beograd, 1997.
Ivanovi
[12] Z.
c, S. Ognjanovi
c, MATEMATIKA 4 Zbirka zadataka i
testova za IV razred gimnazija i tehnickih skola, Krug, Beograd, 1999.
149
150
Milovanovi
[13] I. Z.
c, B. M. Randelovi
c, RESENI
ZADACI za pripremu
prijemnog ispita iz matematike, Univerzitet u Nisu, Elektronski fakultet,
Nis, 2000.
Milovanovi
[14] I. Z.
c, B. M. Randelovi
c, MATEMATIKA zbirka testova
za prijemni ispit, Univerzitet u Nisu, Elektronski fakultet, Nis, 2007.
[15] S. Ognjanovi
c, V. Kadelburg, MATEMATIKA 4+ reseni zadaci sa
prijemnih ispita na univerzitetima u Srbiji od 1990. do 1995., Krug,
Beograd, 1996.
[16] P. Proti
c, B. Stamenkovi
c, S. Tri
ckovi
c, N. Stevanovi
c, Zbirka
resenih zadataka sa prijemnih ispita na Gradevinskoarhitektonskom fakultetu, Gradevinskoarhitektonski fakultet, Nis, 1999.
[17] M. K. Potapov, V. V. Aleksandrov, P. I. Pasiqenko, Algebra,
trigonometri i elementarnye funkcii, Visxa xkola, Moskva,
2001.
[18] M. K. Potapov, S. N. Olehnik, . V. Nesterenko, Konkursnye
zadaqi po matematike, FizMatLit, Moskva, 2003.
[19] K. A. Rybnikov, Kombinatorny$i analiz zadaqi i upraneni,
Nauka, Moskva, 1982.
[20] V. Stojanovi
c, MATEMATISKOP: Kako da postanem sampion matematike, Naucna knjiga, Beograd, 1988.
[21] D. Herceg, Matematicke formule, Zmaj, Novi Sad, 2001.
[22] G. N. kovleva, Posobie po matematike dl postupawie v vuzy,
Nauka, Moskva, 1981.