Matična Ploča PDF

Matina ploa
Matina ploa (Motherboard ili Mainboard) je osnovna komponenta raunala na koju se veu
ostali dijelovi raunala. O kvaliteti matine ploe zavisi kakve e performanse (brzinu i
stabilnost) imati raunalo, koju vrstu procesora, memorije itd e se moi ugraditi u raunalo.
Novije i bolje matine ploe imaju ve u sebi ugraene (integrirane) neke komponente kao to
su npr. zvuna, grafika, mrena kartica u obliku ipa. Kod starijih matinih ploa ove dijelove
je trebalo kupiti u obliku kartice i ugraditi.
Dijelovi matine ploe:

Chipset se sastoji od dva dijela Northbridge-a i Southbridge-a a brine se za komunikaciju
procesora sa ostalim komponentama.
Socket je utor za procesor. Prije se u starijim raunalima koristio i slot u kojem je procesor
stajao okomito u odnosu na matinu plou.
Memorijski utori ili slotovi - u njih se umeu memorijski moduli.
PCI utori - u njih moete umetnuti razne kartice kao npr. TV karticu, zvunu karticu, mrenu,
modem itd.
PCI Express x1 utori su novi standard tj. novija verzija PCI utora.
IDE prikljuci slue za spajanje tvrdih diskova i optikih ureaja (CD-ROM) na raunalo.
SATA prikljuci - na njih spajamo SATA tvrde diskove
Floppy prikljuak je slian IDE prikljucima samo je neto manji a slui prikljuivanju Floppyja na raunalo.
AGP i PCI Express x16 su utori za grafiku karticu. PCI Express je novi standard dok AGP
pomalo izlazi iz upotrebe.
Power prikljuak je prikljuak za napajanje. Novi standard je ATX2 dok ATX pomalo izlazi iz
upotrebe.
Baterija uva podatke o BIOS-u i sistemski sat dok je raunalo iskljueno.

Front Panel prikljuci - na njih spajamo tipke za ukljuivanje i reset raunala kao i LED
diode (lampice koje svijetle na prednjoj strani kuita).
Bios jumper tzv. clear CMOS slui za resetiranje BIOS-a. Premjetanjem jumpera iz jednog
poloaja u drugi na kratko vrijeme resetiramo BIOS na tvornike postavke.
BIOS (Basic Input/Output System) je ustvari flash memorija koja upravlja osnovnim
funkcijama raunala. U BIOS-u moemo podesiti mnoge parametre rada raunala i na taj
nain ga ubrzati ili uiniti stabilnijim. Sve vie novih matinih ploa ima i rezervni BIOS tako
ako doe do greke u BIOS-u sustav se podigne sa rezervnog a da i ne primjetite.
Prikljuci matine ploe sa stranje strane kuita:
PS2 je prikljuak za mi i uobiajeno je zelene boje dok je prikljuak za tipkovnicu ljubiaste
boje.
Serijski i paralelni prikljuak su standard koji se koristio na starijim raunalima i sve manje
se koristi npr. veina starijih pisaa se spajala na raunalo preko paralelnog porta.
USB prikljuci su opeprihvaeni standard i koriste se za spajanje mnogo vrsta ureaja kao
npr. mi, tipkovnica, modem, digitalni fotoaparat, pisa, skener itd.
LAN prikljuak slui za umreavanje raunala.
Formati matinih ploa - Najraireniji format (standard) je ATX dok se prije najvie koristio
AT format matinih ploa. Ostali poznati formati su: miniATX, microATX, PC/XT, LPX,
miniLPX, ITX, NLX, FlexATX itd. Najnoviji predstavljeni format je BTX tvrtke Intel. U priloenoj
tablici moete vidjeti usporedbu nekih formata matinih ploa.
Format
ATX
microATX
Mini ATX
Mini ITX
Nano ITX
BTX
microBTX
picoBTX
FlexATX
Dimenzije
305 mm x 244 mm
244 mm x 244 mm
284 mm x 208 mm
170 mm x 170 mm
120 mm x 120 mm
325 mm x 267 mm
264 mm x 267 mm
203 mm x 267 mm
229 mm x 191 mm
Utori
AGP / 6 PCI
AGP / 3 PCI
AGP / 4 PCI
1 PCI
1 MiniPCI
7
4
1
AGP / 2 PCI
Najpoznatiji proizvoai matinih ploa su Intel, Gigabyte, Foxcon, Asus, Abit, ECS, Epox,
Albatron, ASRock, DFI, MSI itd.
....................................................................................
Procesor
CPU (Central Processing Unit) ili skraeno procesor je srce svakog raunala. Procesor se
sastoji od milijuna tranzistora smjetenih na jednom ipu i on odreuje ostalim
komponentama raunala ta i kada e raditi. Procesor takoer ima i svoju prirunu memoriju
(cache) iz koje dohvaa podatke puno bre nego iz radne memorije.Starija raunala su imala i
dodatni procesor (coprocessor) samo za matematike izraune dok je kod novijih taj
koprocesor integriran u glavni procesor.
Brzina procesora se mjeri u MFLOPS (Mega Floating-point Operations Per Second) a ne u
megahercima (MHz) ili gigahercima (GHz) kako je uobiajeno.Na ovaj nain moemo
usporediti brzinu AMD i Intel procesora. Stariji nain mjerenja je bio u MIPS (Million
Instructions Per Second).
Prvi procesor proizvela je tvrtka Intel 1971 godine, zvao se Intel 4004 i sastojao od 2300
tranzistora dok npr. novi model Intel Core Duo ima skoro 300 milijuna tranzistora.
Ako danas kupujete raunalo u njemu e biti AMD-ov ili Intel-ov procesor. Ostali proizvoai
su nestali sa scene i rijetki jo proizvode procesore kao npr. VIA.
O tome kakav utor (socket ili slot) imate na matinoj ploi ovisi kakav procesor moete
umetnuti u raunalo. Kroz povijest je bilo stvarno puno razliitih utora a najnoviji su: za AMD
(socket A, sck.754, sck.939, AM2), za Intel (sck.423, sck.478, sck.775). Za serverska
raunala se jo koriste sck.604/604, pac418, pac611 itd a za mobilna sck.479, sck.S1 itd.
Overclocking - je naziv za dizanje radnog takta procesora ime se dobivaju bolje

performanse tj. brzina. esto se overklokaju i ostale komponente kao to je grafika kartica ili
matina ploa.
Moore-ov zakon (Moore's Law) glasi da e se svakih 18 mjeseci udvostruiti broj tranzistora i
integriranih krugova na procesorima a izrekao ga je Gordon Moore jo na poetku
proizvodnje procesora i sa godinama se pokazalo da je njegovo predvianje o velikoj brzini u
razvoju procesora bilo tono.
......................................................................
RAM (Random Access Memory)
Dvije su osnovne vrste rama....................................................................................... SRAM.......(Static Random Access.Memory)............................................................. DRAM.......(Dynamic Random Access Memory)......................................................... SRAM je
mnogo bri od DRAM-a i moe dati brzinu pristupa od 10 nanosekundi ali je... i mnogo skuplji
tako da se uglavnom koristi kao memory cache...................................... DRAM se koristi u
veini dananjih osobnih raunala.Izraz Dynamic znai da memorija mora biti konstantno
osvjeavana (refreshed) ili e izgubiti sadraj.................................
SDRAM.......(Synchrounous DRAM)............................................................................ -SDR
..........(Single Data Rate).................................................................................. DDR...........(Double Data Rate)................................................................................. DDR2......................................................................................................................
RDR.............(Rambus DRAM)...................................................................................
EDO.............(Extended Data Out DRAM)...................................................................
Jo neke rijetke vrste memorije:.................................................................................. VRAM.........(Video DRAM).....................-FPM...........(Fast Page Mode DRAM)........... WRAM.........(Window DRAM).................-BEDO.........(Burst EDO DRAM)................... PSRAM........(Pseudostatic RAM)...........-QDR............(Quad Data Rate)..................... MDRAM.......(Multibank DRAM)..............-SGRAM.......(Synchronous Graphics RAM)...
Glavna razlika izmeu RAM-a i Storage ureaja kao to je tvrdi disk je da informacija
pohranjena na disku ostaje sauvana i kad je raunalo iskljueno dok podatak zapisan u
RAM-u nestaje.
Danas u raunalima moemo sresti tri vrste memorije (SDR, DDR i DDR2) a vrlo rijetko EDO
ili Rambus memoriju. O matinoj ploi ovisi koju vrstu memorije moete staviti u vae
raunalo. Postoje i tzv. prelazne ploe koje podravaju dvije vrste RAM-a ali istovremeno
moe raditi samo jedna od njih.
-SDR memorija.............radi na 3.3v............................................................................ 168 pin
DIMM (dual in-line memory module) za stolna raunala..................................... 144 pin
SODIMM (small outline DIMM) za prijenosna raunala....................................... Brzine rada:
PC66 (66 Mhz), PC100, PC133 i neslubena PC150..................................
-DDR memorija.............radi na 2.5v............................................................................ 184 pin

DIMM za stolna raunala................................................................................ 200 pin SODIMM
za prijenosna raunala..................................................................... 172 pin
MicroDIMM.................................................................................................... Brzine rada: PC1600 (DDR 200 100 Mhz), PC-2100 (DDR 266 133 Mhz)....................... ..................PC-2700
(DDR 333 166 Mhz), PC-3200 (DDR 400 200 Mhz)........................ neslubene: PC-3500
(DDR 433), PC-3700 (DDR 466), PC-4000 (DDR 500)....................
-DDR2 memorija...........radi na 1.8v............................................................................ 240 pin

DIMM za stolna raunala................................................................................ 200 pin SODIMM
za prijenosna raunala..................................................................... 214 pin
MicroDIMM.................................................................................................... 244 pin
MiniDIMM...................................................................................................... Brzine rada: PC23200 (DDR2 400 200 Mhz), PC2-4200 (DDR2 533 266 Mhz)................ ...................PC2-5300
(DDR2 667 333 Mhz), PC2-6400 (DDR2 800 400 Mhz)................ neslubene: PC2-7500
(DDR2 933), PC2-8500 (DDR2 1066).........................................
RDRAM (Rambus)..................................................................................................... 168 pin

RIMM (single channel module)........................................................................ 184 pin RIMM
(single channel module)........................................................................ 242 pin RIMM (dual
channel module)........................................................................... 160 pin SORIMM za
prijenosna raunala..................................................................... 232 pin
RIMM........................................................................................................... Brzine rada: PC600 (300 Mhz), PC-700 (355 Mhz), PC-800 (400 Mhz).......................... ...................PC-1066
(533 Mhz), PC-1200 (600 Mhz)...................................................
EDO......................................................................................................................... 72 pin
SIMM (Single in-line memory module)......5v....................................................... 144 pin
SODIMM....................................................................................................... 100 pin
SODIMM....................................................................................................... 72 pin
SODIMM......................................................................................................... 168 pin
DIMM...........................................................................................................
Poznati proizvoai su Twinmos, Kingmax, Apacer, OCZ, Transcend, PQI, A-data itd.
ta je to Dual Channel? ......................................................................................... Radi se o
tome da novije matine ploe imaju memorijski kontroler koji sa memorijom moe komunicirati
putem dva kanala. Znai da bi vai memorijski moduli mogli raditi u Dual Channel-u vaa
matina ploa mora podravati takvu mogunost. Takoer moduli moraju biti potpuno
identini (iako neki mogu raditi u DC ako su od istog proizvoaa) i moraju biti utaknuti u
odreene memorijske utore na MB (esto su utori iste boje).U koje utore i da li vaa matina
ploa (Motherboard=MB) podrava DC pogledajte u uputstvima od ploe.
ECC Registered (Error-Correcting Code)................................................................. Pri
kupnji memorijskih modula esto moete sresti module koji imaju u opisu ECC Registered i
koji su dosta skuplji od obinih. Ova memorija je malo sporija od obine ali i puno stabilnija i
esto se koristi u serverima i sistemima sa puno memorijskih modula.
......................................................................Zoran.............24.07.2006....................
Zvuna kartica
Zvuna kartica (Audio card, Sound card) pretvara zvuk u digitalni signal te pretvara digitalne
signale u zvuk preko zvunika ili slualica. Dva glavna dijela zvune kartice koji obavljaju ove
poslove su digitalno-analogni pretvara (D/A converter) i analogno-digitalni pretvara (A/D
converter). Pojednostavljeno glavna funkcija zvune kartice je dati to kvalitetniji zvuk za
sluanje glazbe, gledanje filmova, igranje igara itd
.
Vrste zvunih kartica - Kao i kod grafikih i mrenih kartica moemo ih podijeliti na one koju
su ugraene u matinu plou (onboard audio) i one u obliku kartice koje se utaknu u utor
(ISA, PCI...) na matinoj ploi. Sve moderne matine ploe imaju onboard audio ali ako elite
kvalitetniji zvuk moete staviti posebnu zvunu karticu i u tom sluaju se onboard zvuna
kartica onemogui (ili u BIOS-u ili preko jumper-a na matinoj ploi).
Osim reprodukcije zvuka zvuna kartica omoguuje i snimanje zvuka za to nam je jo

potreban mikrofon i program za snimanje zvuka ( u Windows-ima postoji takav program
(sound recorder) ali je dosta ogranienih mogunosti).
Boja
Uloga prikljuka
Prikljuak za mikrofon (ulaz)
Linijski prikljuak (ulaz)
Glavni prikljuak za zvunike (izlaz)
Prikljuak za zadnje zvunike (izlaz)
S/PDIF prikljuak ili za subwoofer (digitalni izlaz)
Tablica sa Microsoft PC99 standardom za oznaavanje vanjskih prikljuaka odgovarajuom bojom.
Zvunici se na zvunu karticu spajaju na svjetlozeleni prikljuak a ako imate 5.1 zvunike
onda ete na taj prikljuak spojiti prednje zvunike, na crni zadnje a na naranasti
subwoofer.Zvune kartice esto na sebi imaju i game port tj. prikljuak za joystick ili
gamepad.
Najpoznatiji proizvoai zvunih kartica su Creative, Terratec, C-media, nVidia i Realtek.

Alternativa zvunim karticama su USB zvunici. Prednosti su to se digitalni signal prenosi do
zvunika tako da nije potrebna zvuna kartica te manja osjetljivost na umove i smetnje a
mane nekvalitetan zvuk.
....................................................................................
Grafika kartica
Uz monitor grafika kartica je najvanija komponenta koja odluuje koliko kvalitetnu sliku ete
imati na vaem monitoru. Grafika kartica moe biti integrirana na matinoj ploi u obliku ipa
ili dolazi kao poseban dio u obliku kartice.Kvaliteta grafike kartice ovisi o vrsti grafikog
procesora te taktu na kojem on radi i o vrsti, brzini i koliini memorije.
Grafika kartica moe imati jedan ili vie izlaza. VGA je izlaz za CRT monitore, DVI je izlaz za
LCD monitore a TV (OUT) izlaz za TV. Bolje grafike kartice umjesto TV izlaza imaju VIVO
(Video IN/Video OUT).
Naini spajanja: O tome kakav utor imate na matinoj ploi ovisi kakvu karticu moete
umetnuti u vae raunalo. Na dananjim modernim raunalima grafike kartice moete spojiti
na raunalo putem AGP ili PCI-Express (PCI-E) suelja.Na starijim raunalima jo su se
koristili ISA, EISA, MCA, VLB i drugi utori a postoje i kartice koje se mogu spojiti preko
standardnog PCI utora.
Hlaenje: S obzirom da se nove grafiki procesori sve vie griju potrebno je i adekvatno
hlaenje. Uobiajene su tri vrste hlaenja : pasivno, aktivno i vodeno.
Proizvoai grafikih procesora: Danas je trite podijeljeno izmeu dva najvea

proizvoaa. To su ATI i nVidia.ATI je poznat po svojoj Radeon seriji a nVidia po GeForce
seriji.
Proizvoai grafikih kartica: Najpoznatiji proizvoai su Asus, Gainward, Leadtek,
Sapphire, Gigabyte i dr.
ATI Crossfire i nVidia SLI su najnovije tehnologije koje omoguavaju da na matinoj ploi
imamo dvije grafike kartice u simultanom radu te tako skoro udvostruimo performanse.
Ovaj nain rada mora biti podran od strane matine ploe i moemo koristiti samo PCI-E
grafike kartice. Kod SLI sustava kartice moraju biti identine i to GeForce 6600GT ili jae
dok je kod Crossfire sustava potrebna jedna master Crossfire edition kartica i jedna obina
X800 ili jaa kartica.
DirectX je Microsoft-ov API (Aplication Program Interface) tj. suelje izmeu operativnog
sustava, vanjskih programa i samih komponenti.Trenutno aktualna verzija je 9.0c.Drugi
standard uz DirectX za naprednu grafiku je OpenGL.
Mrena kartica (NIC - Network Interface Card)

Mrena kartica je raunalna komponenta koja omoguava raunalu da komunicira preko
mree. Ova komponenta moe biti ugraena na matinoj ploi u obliku ipa ili se moe
ugraditi kao posebna kartica. Kvalitetnije moderne matine ploe imaju na sebi i po dva
mrena ipa.
Beina mrena kartica koristi antenu za komunikaciju preko radio valova. Moe raditi u dva
naina rada (infrastructure mode za koji je potrebna pristupna toka (access point) i ad hoc
mode)
Brzina mrene kartice - Tri su standarda brzine prenoenja podataka i to 10 Mbit/s (Mbps),
100 Mbit/s i 1000 Mbit/s (1 Gbps).
Poznatiji proizvoai mrenih kartica su 3com, Realtek, D-Link, Netgear, Micronet, Edimax,
Linksys, itd.
Tvrdi disk (Hard Disk)

Tvrdi disk je ureaj za spremanje podataka (itanje i zapisivanje). Za razliku od radne
memorije podaci zapisani na disku ostaju sauvani i nakon gaenja raunala. Na tvrdom
disku se nalazi operativni sustav raunala, programi, igre,dokumenti itd.i svako raunalo ima
bar jedan tvrdi disk.
Prvi tvrdi disk proizvela je tvrtka IBM i bio je kapaciteta 4.4 MB dok su dananji moderni
diskovi ve kapaciteta od nekoliko stotina GB.
Osnovni dijelovi diska su Magnetska ploa, Magnetska glava, Upravljaki mehanizam, Nosa
glave i osovina.
Naini spajanja (suelja): ST-412/506, ESDI, ATA, SATA, SCSI itd...

ST-412/506 i ESDI su stara suelja koja su se koristila 80-tih godina i neete ih susresti u
praksi.SCSI (Small Computer Systems Interface) je takoer rijedak ali i omoguava najbri
prijenos podataka.Preko SCSI suelja se mogu spajati i drugi ureaji (CD-ROM-ovi, skeneri
itd.) a ne samo diskovi.Najnovija verzija ovog suelja se zove SAS (Serial Attached SCSI) i
omoguava jo vee brzine.
Danas se u osobnim raunalima najee koristi ATA (AT Attachment) ili SATA (Serial ATA)
suelje za spajanje diskova.Uvoenjem SATA suelja(2003) ATA suelje je preimenovano u
PATA (Parallel ATA) a jo moete naii na nazive IDE (Intelligent Drive Electronics), EIDE
(Enchanced IDE) ili UDMA, UATA i sl.Takoer danas su vrlo popularni vanjski (eksterni)
diskovi koji se spajaju na raunalo najee preko USB ili Firewire suelja.
Formati tvrdih diskova - Prvi tvrdi disk je koristio ploe veliine 24 incha (1inch=2.54cm). Do
80-tih godina diskovi su uglavnom koristili ploe od 8 ili 14 incha a zatim je 1980 g. Seagate
predstavio prvi 5.25 inchni disk.Trend smanjivanja diskova se nastavio tako da su
predstavljeni diskovi ostalih formata 3.5" (1983 g.), 2.5" (1988 g.), 1.8" (1991 g.) i 1.3" (1992
g.).Danas takoer postoji disk veliine samo 1 incha.
Uobiajeno je da se u osobnim raunalima danas koriste 3.5" diskovi a u prijenosnim
raunalima 2.5" diskovi.
Brzine tvrdih diskova - Ovdje govorimo o brzini okretanja magnetskih ploa koja se mjeri u
okretajima u minuti (rpm-rotation per minute). Dananji modrrni diskovi u osobnim raunalima
vrte se na 7200 ili 10000 okretaja a esto moete naii na malo starije koji se okreu na 5400
rpm. Diskovi u prijenosnim raunalima se uglavnom vrte na 4200 ili 5400 okretaja a
predstavljeni su i najnoviji modeli koji rade na 7200 rpm. Takoer postoje i serverski diskovi
koji rade na 15000 rpm.
Ostale karakteristike tvrdih diskova:.......................................................................

Kapacitet - mjeri se u Gigabajtima (GB)..kod starijih diskova u Megabajtima (MB).........
Brzina pristupa (Random Access Time) - mjeri se u milisekundama (ms).....................
Bunost - mjeri se u decibelima (dB).......................................................................... Brzina
prijenosa podataka (Transfer Rate) - mjeri se u Megabajtima u sekundi (MB/s). Otpornost
na stres (G-Shock Rating)........................................................................
Najpoznatiji proizvoai tvrdih diskova su Seagate, Maxtor (kupljen ove godine od strane
Seagate-a), Western Digital, Samsung i Hitachi (preuzeo odjel IBM-a 2003 g.). Najpoznatiji
proizvoai diskova za prijenosna raunala su Fujitsu i Toshiba.
Optiki ureaji
U ovom trenutku moete kupiti i u vaa raunala ugraditi slijedee vrste optikih pogona:
-CD-ROM............................(Compact Disc Read-Only Memory).................................. -DVDROM..........................(Digital Versatile Disc ROM)............................................. -CD-RW
Recorder................(CD-Rewriteable Recorder)............................................... -DVD-+RW DL
Recorder.......(DVD-+RW Double Layer Recorder).................................. Combo....................................................................................................................

Mogui su slijedei naini spajanja ovih ureaja na raunalo: IDE (najei nain), SCSI, SATA, Firewire i USB (najei nain ako je ureaj izvan kuita)................................
CD-ROM - Ureaj koji je prvi proizveden, sve rjei u trgovinama informatike opreme.Prvi
CD-ROM-ovi su imali brzinu itanja od 1x (150 kilobajta u sekundi) dok dananji mogu itati
podatke brzinom od 52x (7,8 megabajta u sekundi). Ovdje vrijedi pravilo kao i kod ostalih
ureaja to bre se itaju podaci ureaj je buniji. Postoje programi kao to je Nero Drive
Speed sa kojim je mogue usporiti brzinu itanja podataka.
DVD-ROM - Ureaj sa kojim je mogue itati podatke sa CD i DVD medija. Prvi ovakvi ureaji
su proizvedeni u Japanu 1996 godine. Kod DVD-ROM-a brzina itanja od 1x nije ista kao kod
CD-ROM-a.Kod DVD-ROM-a 1x (1,3 megabyta u sekundi).
CD-RW Recorder - Ureaj koji ita podatke sa CD medija i zapisuje ih na njih. Kod nas je
popularan naziv za ovu vrstu ureaja CD prilica. Kao i kod ostalih ureaja i ovi ureaji
podravaju razliite brzine itanja i zapisivanja npr. ako je na ureaju natpis 12x10x32x to
znai da ureaj zapisuje podatke na CD-R medije brzinom 12x, na CD-RW medije brzinom
10x i da ita podatke brzinom 32x.
DVD-+RW DL Recorder - Trenutno najmodernija vrsta optikog ureaja koji moete ugraditi
u vae raunalo tzv. DVD prilica (DVD snima). Sa ovim ureajem moete itati i zapisivati
podatke praktino sve vrste CD i DVD medija i s obzirom na veliki pad cijena ovih ureaja
zadnjih godina nemate puno razloga da nemate ovaj ureaj u vaem raunalu. Oznaka DL
znai da moete zapisivati na DVD DL medije na koje moete staviti do 8,5 gb podataka, dok
na obine DVD medije moete zapisati do 4,7 gb podataka.
Combo - je kombinacija DVD-ROM-a i CD-RW Recordera u jednom ureaju tako da moete

itati i zapisivati podatke na CD medije i itati podatke sa DVD medija. Sa ovim ureajem ne
moete zapisivati podatke na DVD medije.
Vrste medija: Tiskani CD, CD-R, CD-RW, tiskani DVD, DVD-R, DVD+R, DVD-RW,
DVD+RW, DVD+R DL, DVD-R DL, Lightscribe DVD+R itd...Kako se snai sa tolikim brojem
raznih medija. Pogledajte priloenu tablicu:
Ureaj
tisk
CD
CD-R
CDRW
CD-ROM
CD-RW Recorder
DVD-ROM
DVD-RW Recorder
DVD+RW Recorder
DVD-+RW Recorder
DVD-+RW/-+DL Rec.
Combo
R
R
R
R
R
R
R
W
R
W
W
W
W
W
W
R
W
W
W
W
W
tisk DVD- DVDDVD- DVD+R

DVD+R DVD+RW
DVD
R
RW
R DL
DL
R
R
R
R
R
R
R
W
R
W
W
R
R
W
R
W
W
R
R
R
W
W
W
R
R
R
W
W
W
R
R
R
R
R
W
R
R
R
R
R
W
R
R - Read - itanje.....Ureaj ita medij......................................................................... W Write - Pisanje...Ureaj ita i zapisuje podatke na medij......................................... Tiskani
CD,DVD.......Mediji na kojima se isporuuje glazba, programi, igre npr.Audio CD.
Kapacitet medija: Standardni CD mediji su 74minutni kapaciteta 650 MB i 80minutni
kapaciteta 700 MB. U trgovinama jo moete pronai nestandardne 90 ili 99minutne CD
medije.CD mediji manjeg promjera (8 cm) su obino kapaciteta 180 ili 210 MB.DVD medij je
standardne veliine 4,7 GB dual layer 8,5 GB...
Naini zapisivanja:
Disc At Once - Cijeli disk je snimljen kao jedna sesija.Pogodno za snimanje glazbe.......
Track At Once - podaci su zapisani u trakama i mogu se naknadno zapisivati.pogodno kad
na CD zapisujemo i podatke i zvuk....................................................................... Packet
Writing - Extra podaci se mogu naknadno dodati podacima na disku.Takoer podaci mogu
biti uinjeni nevidljivim.............................................................................
Poznati proizvoai su Plextor, Lite-On, Samsung, Benq, NEC, BTC, LG, Toshiba itd.
Ostali vani pojmovi:
Lightscribe - Nova tehnologija koja omoguava da nakon ta snimite CD,DVD na jednu
stranu medija, medij okrenete i na drugoj strani laserskom zrakom ureaja ispiete cover
(sliku,tekst). Ureaj mora podravati Lightscribe i morate imati posebne medije da bi mogli
koristiti ovu opciju. Nova slina konkurentska tehnologija se zove Labelflash.
Double Layer (DL) - Podaci se na medij zapisuju u dva sloja to omoguava stavljanje duplo
vie podataka.Takoer su potrebni posebni DL mediji.
SuperMulti - Ova oznaka na ureaju znai da ureaj moe raditi sa svim glavnim formatima
(DVD-...,DVD+...i rjeim DVD-RAM formatom)
DVD Region - Neuspjeli pokuaj velikih distributera filmova i ostalih sadraja na DVD-u.Svaki
DVD sadri jedan ili vie regijskih kodova. Svijet je podijeljen u 6 regija. U praksi DVD film koji
ste kupili u npr Americi ne biste mogli pogledati u vaem DVD player-u koji ste kupili u Evropi
ali dosta playera moe reproducirati film iz bilo koje druge regije a i oni koji ne mogu se vrlo
lako modificiraju da imaju tu mogunost.
HD DVD (High Density DVD) - Najnovija tehnologija.Prvi HD DVD ureaji su izali na trite
ove godine u Japanu i Usa.Jednoslojni HD DVD mediji imaju kapacitet od 15 gigabajta a
dvoslojni od 30 GB.Tri sloja (triple layer) sa dvije strane (double sided) medija bi trebale
omoguiti kapacitet od 90 GB.HD DVD format je kompatibilan sa DVD formatom tako da bi se
HD DVD mediji trebali normalno reproducirati u DVD player-ima.
Blue-ray Disc - Najnovija tehnologija slina HD DVD-u koja je dobila ime po plavoljubiastom laseru kojeg koristi za itanje i zapisivanje. Prvi ureaju su izali na trite takoer
nedavno ove godine. Prednost pred HD DVD je to se na Blue-ray diskove moe pohraniti 25
GB podataka po sloju a TDK je uspio napraviti zasad eksperimentalni ali funkcionalni Blue-ray
disk od ak 200 GB (6 slojeva po 33 GB).
Firmware - je software koji se nalazi na svim novijim optikim ureajima. Flashanjem
Firmware-a na noviju verziju uglavnom se omoguava da ureaji prepoznaju i mogu raditi sa
medijima vie raznih proizvoaa medija.
.............................................................................
Napajanje (PSU - Power Supply Unit)

Napajanje pretvara ulaznu izmjeninu struju u istosmjernu struju nie voltae. Uobiajene
voltae su 3.3, 5 i 12 volti. 12 V koriste motor tvrdog diska i ventilatori a 3.3 i 5 volti digitalni
krugovi u raunalu.
Pritiskom na tipku power na kuitu raunala mi u stvari aljemo raunalu 5 voltni signal da se
ukljui. Operativnim sustavom moemo poslati signal napajanju da se iskljui a novije matine
ploe i chipseti dozvoljavaju i kontroliranje brzine okretanja ventilatora na napajanju.
Standardi napajanja - Postoji vie standarda napajanja. Danas se uglavnom koriste ATX ili
noviji ATX2 standard a na stariji AT standard moete naii u starijim raunalima.Ostali
standardi su PC/XT, Baby AT, LPX, NLX, i SFX. Takoer postoje i micro verzije odreenih
standarda a koriste se uglavnom u manjim raunalima.Za prijenosna raunala se veinom
koriste napajanja u obliku adaptera.
Postoji mnogo proizvoaa napajanja a najpoznatiji su Antec, Tagan, Enermax, AOpen,
Hiper, Frontier, Chenbro, Thermaltake ili od jeftinijih MSI, Codegen, Smartbox, Delux itd.
Besprekidna napajanja su napajanja koja se koriste kada je vano da u sluaju nestanka
elektrine energije ne ostanemo bez vanih podataka ili onoga na emu trenutno radimo. Ta
napajanja imaju u sebi bateriju i u trenutku nestanka el. energije u djeliu sekunde preuzimaju
na sebe opskrbu raunala strujom dok mi ne spremimo sve to nam je vano. Bolje i skuplje
verzije ovih napajanja bre reagiraju i due napajaju energijom. Na naem tritu su poznata
APC i Belkin besprekidna napajanja.
Koliko snano napajanje trebam? Ovo je jedno od eih pitanja.Snaga napajanja se
izraava u vatima (W).Ovdje emo navesti koliko troe pojedine komponente i to maksimalne
vrijednosti.
CD-ROM, Cd-RW..............................................................................................20 W DVDROM, DVD-RW, Matina ploa, Tvrdi disk...................................................25 W PCI mrena
kartica, Modem.................................................................................4 W Ventilatori 80, 92, 120
mm...................................................................................2 W Ventilatori sa LED diodama, ita
kartica..............................................................3 W USB ureaji, PCI kartice, Front paneli,
Floppy, ventilator procesora.........................5 W Mi +
tipkovnica.................................................................................................5 W RAM jedan modul
PC66, PC133, DDR......................................................7, 12 i 10 W Grafika
kartica................................................................................30 - 150 i vie W ATI 9200.......30
W.....ATI X800......75 W......ATI 9600......45 W...................................
Procesor..........................................................................................25 - 100 i vie W
Duron......25 W......Pentium III......35 W......Sempron......62 W....Pentium IV...min 64 W
....................................................................................Zoran............29.08.2006.......
Ukoliko elite napisati tekst o nekom dijelu raunala rado emo ga objaviti na
Stranji prikljuci
Na stranjoj strani raunala se nalazi veina vanjskih raunalnih prikljuaka bilo da se nalaze
na matinoj ploi ili na nekoj od kartica za proirenje (expansion cards). Gdje koji kabel
prikljuiti, zato slue i kako izgledaju ovi prikljuci saznajte na ovim stranicama.
PS2...Paralelni - S/PDIF...Serijski DB9...Audio (standardni)...USB - LAN...Firewire..... Game
port...Audio (5.1)...
PS2
Na zeleni prikljuak spajamo mia a na ljubiasti tipkovnicu. Iako su prikljuci potpuno isti ako
spojimo obrnuto mi i tipkovnica nee raditi. Za spajanje ovih ureaja sve se vie koristi USB
prikljuak.
Stranji prikljuci
Paralelni prikljuak - S/PDIF
Paralelni prikljuak (Parallel Port) jo se naziva i LPT (Line Printing Terminal) i uglavnom se
koristi za spajanje starijih pisaa.
Dva manja prikljuka na slici su digitalni audio S/PDIF prikljuci. uti je ulaz (OUT) a crveni
izlaz (IN) i moemo ih vidjeti kod boljih novijih matinih ploa.
Stranji prikljuci
Serijski prikljuak DB9
Serijski DB9 prikljuak se jo naziva i COM Port i sve je rjei na novim matinim ploama. Na
njega su se spajali razni ureaji kao to su mi, modem itd.
Stranji prikljuci
Audio (standardni)
Na ove prikljuke spajamo audio ureaje. Plavi je linijski prikljuak, crveni prikljuak za
mikrofon a zeleni za zvunike.
Stranji prikljuci
USB - LAN
Na ovoj slici vidimo jedan LAN prikljuak i dva USB prikljuka. LAN je prikljuak za mreu
(spajanje dva ili vie, raunala ili drugih ureaja. Ovaj prikljuak se nalazi i na mrenim
karticama.
USB je univerzalni serijski prikljuak predstavljen 1996 godine i iroko je prihvaen te na
njega moemo spojiti veliki broj ureaja kao to su mi, tipkovnica, zvunici, digitalni
fotoaparati itd.
Stranji prikljuci
Firewire
Firewire (IEEE 1394) je univerzalni serijski prikljuak koji je predstavila tvrtka Apple. Iako
sline brzine kao i USB nije se uspio toliko proiriti. Slui za spajanje raznih ureaja (esto
digitalnih kamera) i moemo ga nai na opremljenijim matinim ploama.
Stranji prikljuci

Game port
Game port (DB15) je stariji prikljuak na koji se spajaju game kontroleri (Joystici) a esto ga
moemo vidjeti i na zvunim karticama.
Stranji prikljuci
Audio ( 5.1)
U ovoj varijanti audio prikljuaka na zeleni prikljuak spajamo prednje zvunike, na crni
stranje, na naranasti subwoofer a na sivi (koji neemo nai kod svih ploa) bone zvunike.
Modem
Modem (MOdulator/DEModulator) je ureaj koji prenosi podatke sa jednog raunala na drugo
najee putem telefonske ili kablovske linije ali postoje i modemi koji prenose podatke i
drugim inim ili beinim sustavima. Podaci na raunalu su spremljeni u digitalnom obliku i
modem ih pretvara u analogni oblik da bi se mogli prenositi preko telefonske linije.
Modemima se uglavnom spaja na internet ali se moe i npr. slati i primati telefax (fax
modem), zvati i razgovarati (voice modem) itd. Modem moe biti u obliku posebnog vanjskog
ureaja ili u obliku kartice utaknute u matinu plou raunala.
Vrste modema - Moemo ih podijeliti u Dial-up, DSL(ADSL), Kabelske i Beine modeme.

Dial-up modem ili 56k modem se koristi za ve sada stari nain spajanja na internet koji se
jo uvijek dosta esto koristi. Maksimalnu brzinu od 56 kilobita u sekundi podravaju dvije
posljednje verzije standarda i to v90 i v92. Svi moderni dial-up modemi su takoer fax i voice
modemi.
DSL modem (Digital Subscriber Line) takoer koristi telefonsku liniju za spajanje na internet.
Kod nas se koriste ADSL modemi (A je kratica od Asymmetric) koji uglavnom podravaju
veu brzinu primanja nego slanja podataka (npr 1024/192 kbps). Prije ADSL modema se stavi
mali ureaj (splitter) koji podijeli telefonsku liniju na analognu (voice) za telefon i digitalnu
(DSL) za internet. na taj nain nam je telefonska linija uvijek slobodna to nije sluaj kad se
spajamo na internet preko 56k modema.Noviji ureaji uglavnom dolaze kao modem-routeri.
Kabelski modem prenosi podatke preko linije kabelske televizije a brzine su sline DSL
modemima. Mane ovakvog pristupa internetu su da pruatelji usluga trae da plaate i
pretplatu i za kabelsku TV te ako se puno korisnika istovremeno spaja na internet moe doi
do usporavanja brzine veze.
Beini modemi koriste radio signale za spajanje na internet. Najee se koristi spajanje
preko pristupnih toaka i satelitski pristup.Razni ureaji koriste beinu vezu za pristup
internetu, najee prijenosna raunala, PDA ureaji, mobiteli itd. Trenutno kod nas moete
koristiti usluge beinog spajanja preko GPRS mree (do 80 kbit/s), EDGE (do 220 kbit/s),
UMTS (do 384 kbit/s) i najnovije HSDPA (do 1.5 mbit/s).
Brzina modema se mjeri u kilobitima u sekundi (kbit/s). U Americi se koristi kratica kbps
(kilobit per second).
Naini spajanja su stariji preko RS-232 i Centronics prikljuaka dok se unutranji modemi
utaknu u utor (PCI, AMR..)na matinoj ploi. Moderni vanjski modemi se spajaju uglavnom
preko USB ili Ethernet prikljuka.
Poznatiji proizvoai modema su D-link, Zyxel, Alcatel, Neatgear, Belkin i dr.
.................................................................Zoran.................24.09.2006.....................
Pisa (Printer)
Pisa je izlazni ureaj koji prenosi (ispisuje) podatke (tekst, slike i dr.) sa raunala na neki
materijal (najee na papir, foliju ili u zadnje vrijeme na printabilni cd, dvd).
Vrste pisaa - U povijesti je bilo vie vrsta pisaa ali moemo ih podijeliti u tri osnovne:
Iglini, Tintni (ink-jet) i Laserski.
Iglini pisai ispisuju pomou iglica koje udaraju u papir preko trake sa bojom.Iako su spori i
niske kvalitete ispisa jo su u upotrebi samo iz razloga to zbog tehnike ispisa mogu ispisati
vie kopija odjednom. Obino se koriste za ispis velikih izvjetaja u knjigovodstvu kod kojih
nije toliko bitan kvalitet ispisa.
Tintni (ink-jet) pisai za ispis koriste tehnologiju izbacivanja kapljica boje na papir. to je
kapljica manja ispis je kvalitetniji a najnoviji ovakvi ureaji postiu foto kvalitetu ispisa
posebno pri ispisu na specijalni foto papir. Ovo je najbolji izbor ako uglavnom ispisujete
fotografije ili pisa koristite za kunu upotrebu tj. ne ispisujete previe.Iako su sami ureaji
povoljni cijenom treba uzeti u obzir da je cijena tinti (ispisa) velika.
Laserski pisai ispisuju uz pomo lasera. Prednosti su im brzina rada i niska cijena po ispisu
iako je sam ureaj dosta skup.Uobiajeno se koristi za poslovnu upotrebu a padom cijena sve
vie i u kunoj upotrebi.
Brzina pisaa se prije mjerila u jedinici znakova u sekundi (cps - characters per second) dok
se danas mjeri koliko stranica pisa moe ispisati u minuti (ppm - pages per minute).
Naini spajanja - Ovdje postoji mnogo razliitih prikljuaka npr. DB25, Centronics36, DB9,
Mini din8, FireWire i dr. ali najee koriteni su paralelni prikljuak za starija raunala i iroko
prihvaeni USB za moderna raunala.
Najpoznatiji proizvoai pisaa su tzv. velika etvorka Epson, Canon, Hewlett-Packard i
Lexmark dok su jo poznati Brother, Kyocera, Minolta itd.
Mreni pisa je pisa koji ima ugraenu mreu, najee beinu (wireless) ili Ethernet.
Moderni pisai imaju i mogunost direktnog ispisa sa memorijskih stikova ili memorijskih
kartica tako da fotografije sa svog digitalnog fotoaparata moete ispisati bez ukljuivanja
raunala. Ovdje je kao standard prihvaen PictBridge prikljuak.
Pisa sa vie funkcija (Multifunction printer, All-In-One) je ureaj koji osim ispisa ima jo
mogunosti upotrebe. U ovaj ureaj jo mogu biti ukljueni skener, fax, ita kartica, kopirni
ureaj itd. Veliki ovakvi ureaji mogu imati i ugraen tvrdi disk (koristi se za pohranu
dokumenata i slika).
......................................................................
USB memorija (stick)

USB flash ureaj je danas najpraktinija vrsta prenosivog medija za pohranu podataka.
Glavne prednosti su mu mala teina i veliina te vei kapacitet nego kod npr. zip ili floppy
diskete i CD ili DVD medija. praktinost USB stika se ogleda i u tome to za svoj rad ne
zahtijeva dodatne drivere (na Windows XP i novijim operativnim sustavima) te ne zahtijeva
posebno napajanje strujom ve se napaja preko USB prikljuka.
Iako je prvi ovakav ureaj predstavljen 1998 godine te moemo rei da se radi o relativno
novom komadu hardware-a ve sada je u irokoj upotrebi i naziva se mnogim razliitim
imenima kao to su data stick, data key(klju), flash disk, thumb drive, USB drive, flash stick,
memory stick itd.
Kapacitet - Ve su testirani modeli od ak 64 GB ali ipak danas na tritu moemo nai
modele od 64 MB do 8 GB. Stickovi od 8, 16 i 32 MB su iezli i mogu se pronai samo kao
rabljeni.
Upotreba - USB flash stick se najee koristi za prenoenje osobnih podataka

(dokumenata, slika, glazbe...) sa raunala na raunalo. Sa sticka se mogu pokretati programi
bez potrebe za instalacijom na raunalo tzv. portable programi (mnogi poznati programi imaju
svoju portable verziju (npr. Firefox)). Takoer sa sticka se mogu podizati operativni sustavi a
postoje i manji operativni sustavi koje moemo kompletne instalirati na stick. U posljednje
vrijeme su postali jako popularni digitalni audio player-i kao npr. Apple ipod i dr. koji ustvari
koriste istu tehnologiju.
Tehnologiju flash memorije koriste i razne memorijske kartice koje se koriste u npr. digitalnim
fotoaparatima. treba napomenuti i da neki USB stickovi imaju na sebi prekida za zatitu od
zapisivanja podataka.
Zip ureaj (Zip drive)
Zip pogon (Zip drive) je ureaj za pohranu podataka razvijen 1994 godine od strane tvrtke
Iomega, slian standardnom Floppy ureaju. Originalni ureaj ima kapacitet od 100 MB a
kasnije verzije i od 250 i 750 MB. Zip ureaj zbog svog kapaciteta postaje popularan krajem
90-tih godina ali nikada nije postao standard kao npr. Floppy jer su se pojavili jeftiniji i vei
kapacitetom CD i DVD ureaji i mediji.
Naini spajanja - Unutranji (interni) Zip ureaji se spajaju preko IDE ili SCSI suelja a
vanjski (eksterni) preko paralelnog, SCSI, Firewire ili USB prikljuka.
Tvrtka Iomega je kasnije proizvela Jaz drive kapaciteta 500 Mb, 1 Gb i 2 GB koji je za razliku
od Zip ureaja baziran na tehnologiji tvrdog diska ali bez veeg uspjeha. Najnoviji pokuaj
ove tvrtke se zove REV Iomega i takoer je baziran na tehnologiji tvrdog diska a prua
kapacitet od 35 i 70 GB.
U prolosti je bilo izvjesnih problema sa ovim ureajem i njegovom kompatibilnou npr. 750
MB drive nije mogao zapisati na 100 MB medije ili problem koji je postao poznat ba na Zip
ureajima nazvan Click of death.
.................................................................
Skener (Scanner)
Skener je ulazni ureaj koji ita tekst, fotografiju ili rukopis sa papira i prevodi ih u podatke
razumljive raunalu tj. digitalnu sliku.Za itanje skener koristi CCD (Charge-Coupled Device)
ili CIS (Contact Image Sensor) kao senzor dok stariji rotacijski skeneri koriste PMT
(PhotoMultiplier Tube).Najea upotreba skenera je kad elimo ubaciti neki dokument ili
fotografiju u raunalo da bi je poslije obradili, ispisali na pisau, poslali nekom na e-mail itd.
Vrste skenera - Tri su osnovne vrste skenera, rotacijski skeneri (drum scanners) koji se
koriste samo u profesionalnoj upotrebi i imaju veliku razluivost (resolution). Ova vrsta
skenera izlazi iz upotrebe i zamjenjuju ih stolni skeneri (desktop ili flatbed scanners) velike
kvalitete.Ovi skeneri su i daleko najraireniji na tritu.Trea vrsta skenera su runi skeneri
(hand-held scanners) koje esto moete vidjeti npr. u trgovinama na kasama (barcode
skeneri).
Razluivost ili rezolucija skenera je njegova daleko najvanija karakteristika, to je ona

vea to je skener kvalitetniji. Uobiajeno se mjeri u tokama po palcu (DPI - Dots Per Inch) ili
pikselima po palcu (PPI - Pixels Per Inch) a nekad i u uzorcima po palcu (SPI - Samples Per
Inch). moderni skeneri imaju minimalnu rezoluciju 1200x600 DPI. Postoji i tzv. interpolirana
rezolucija koja se postie softverski i obino je puno vea od realne rezolucije.
Veliine (formati) skenera su uobiajeni A4, A3 ili ak i vei format.

Naini spajanja su brojni od starijih paralelnih ili SCSI-II prikljuaka do novijeg Firewire ili
danas iroko prihvaenog USB prikljuka.
Poznatiji proizvoai su Canon, HP, Epson, Microtek, Umax, Mustek i dr.
....................................................................................
ita memorijskih kartica (Memory Card Reader)
ita memorijskih kartica je ureaj koji se koristi za pristup podacima na memorijskim

karticama koje koriste razni ureaji kao to su digitalne kamere i aparati, igrae konzole,
mobilni telefoni itd.
Vrste itaa - Moemo ih podijeliti po nainu spajanja na unutranje (interne) i vanjske

(eksterne). Druga vrsta podjele je s obzirom na mogunosti na itae sa samo jednim utorom,
serijske itae i multi itae.
itai sa samo jednim utorom (Single Slot Card Reader) mogu itati podatke sa samo
jedne odreene vrste kartica (npr. SD)
Serijski itai (Series Card Readers) imaju vie utora ali isto samo za jednu vrstu
memorijskih kartica (npr. 4x SD).
Multi itai (Multi-Card Readers) su danas najraireniji itai memorijskih kartica. Ovi itai
mogu itati vie vrsta memorijskih kartica kao to su Compact Flash I (CF-I), Compact Flash
II (CF-II), Secure Digital (SD), Memory Stick (MS), XD-Picture (XD), MultiMedia Card (MMC),
SmartMedia (SM/SMC), MiniSD, MicroSD, SDHC, MMC Plus, MMC Mobile, MicroDrive,
Memory Stick Pro Duo, MagicStore Drive itd. (npr. 12-in-1)
itai se spajaju na raunalo najee preko USB ili Firewire suelja dok se na prijenosna
raunala mogu umetnuti u PCMCIA ili ExpressCard utor.
Postoji mnogo proizvoaa itaa memorijskih kartica pa emo navesti linkove na samo neke
od njih: SanDisk, IOGear, Sabrent, Lexar.
.................................................................
Mikrofon (Microphone)
Mikrofon je ulazni ureaj koji vam je neophodan ako elite npr. snimiti svoj glas ili telefonirati
preko interneta.
Postoji vie vrsta mikrofona (karbonski, dinamiki, laserski, beini itd) ali svima je zajedniko
da imaju neku vrstu membrane koja hvata zvune valove tj. zvune vibracije izazivaju
vibraciju mikrofonske membrane te tako stvaraju elektrini signal.
Naini spajanja - Mikrofoni za raunala se uglavnom spajaju direktno u zvunu karticu i to

veinom preko 3.5 mm prikljuka roze boje (vidi zvuna kartica). Danas je jo popularno
spajanje preko USB prikljuka a vrlo rijetko se koriste i druge vrste prikljuaka kao to su
XLR, 6.3 mm, TRS itd to ovisi o zvunoj kartici.
Proizvoai mikrofona za raunala su inae poznati proizvoai ostalih perifernih
komponenti raunala kao to su Genius, Logitech, Zalman, Altec Lansing i dr.
Savjet - Ako elite razgovarati sa nekim VOIP programom (Skype) preko interneta a nemate
mikrofon umjesto njega se moete posluiti i slualicama (od discman-a ili mp3 player-a) i u
tom sluaju govorite u slualicu a sluate preko raunalnih zvunika. Za razgovor preko
interneta ipak je najbolje koristiti headset (kombinacija slualica i mikrofona u jednom ureaju)
i to preporuujemo beini to vam daje potpunu slobodu kretanja i rada.
Kuite (Case)
Svi dijelovi raunala, osim vanjskih (monitor, mi, tipkovnica, pisa itd.) smjetaju se u
kuite. Sa prednje strane kuita nalaze se optiki ureaji, disketni ureaj (floppy), tipke za
ukljuivanje i resetiranje raunala i signalne lampice, a sva moderna kuita imaju i audio i
USB prednje prikljuke. Na stranjoj strani se nalaze prikljuci matine ploe, prikljuci raznih
kartica (grafika kartica, modem...) te prikljuak na napajanju raunala.Najei materijali od
kojih se izrauju kuita su elik (u obliku tankog lima) i plastika a moderna kuita se sve
vie izrauju i od aluminija, pleksiglasa i drugih materijala.
Veliine i oblici kuita - Kuita moemo podijeliti na desktop (vodoravna, polegnuta) i

tower (okomita, uspravna). Tower kuita se dalje dijele na Microtower, Minitower, Miditower i
Bigtower. Takoer su dosta popularna i barebone kuita u obliku kocke.Kuita su

prilagoena oblicima (formatima) matinih ploa tako da se koriste nazivi ATX kuita, mATX
kuita itd. U donjoj tablici moete vidjeti kapacitet tower kuita.
Vrsta kuita
Optika
Disk
Floppy
Microtower
1-2
Minitower
Miditower
3-4
2-4
Bigtower
5+
5+
Proizvoai kuita - Kod nas su poznati Thermaltake, Silverstone, Chieftec, Codegen,

AOpen, Coolermaster, Neon, Mode com i dr.
Case modding je naziv za promjenu standardnog izgleda i oblika kuita. Case modding je
svakim danom sve popularniji i ve postoji puno web stranica koje se bave ovom temom npr.
Exclam.Najee promjene se odnose na stavljanje prozora na stranice kuita, stavljanje
kabela u raznim bojama ili svijetleih, stavljanje vodenog hlaenja na komponente itd.
U trgovinama moete kupiti kuita sa ve ugraenim napajanjem ili bez njega. bolja kuita
imaju ve ugraene ventilatore, display-e koji prikazuju temperaturu pojedinih komponenti itd.
Nije preporuljivo tedjeti na kuitu raunala jer je ta komponenta jednako vana kao i
ostale. Ako kupite loe kuite brzo ete uvidjeti probleme sa tankim limom koji prenosi
vibracije, loom zvunom izolacijom, loom cirkulacijom zraka, slabim napajanjem,
nedostatkom prostora itd.
esto ete na kuitima vidjeti razne naljepnice. Uobiajeno je to logo proizvoaa, logo
procesora (npr. AMD Athlon64), logo operativnog sustava (npr. Designed for Windows XP)
itd.
.................................................................
Projektor
Projektor je ureaj koji prikazuje sliku pomou svjetlosnog snopa na platnu, zidu ili slinoj
ravnoj povrini. Poveznica sa raunalom je da se projektori esto koriste za prezentacije to
je vrlo praktino jer su svi moderni projektori mali i lako prenosivi i u kombinaciji sa
prijenosnim raunalom u samo par koraka smo spremni za prikazivanje prezentacije (koju
smo ranije napravili u nekom programu za izradu prezentacija npr. popularnom PowerPointu)
u nekom prostoru veem broju osoba. esta je upotreba projektora i za kuno kino.
Vrste projektora - Postoji vie vrsta projektora kao to su Movie, Slide, CRT, LCD, DLP
(Digital Light Processing), LCOS (Liquid Crystal On Silicon) i dr.
Formati slika - 4x3 (osim prezentacijskih monitora koriste ga i TV, Monitor raunala...) te
16x9 (kino format).
Rezolucije projektora - Uobiajene rezolucije za 4x3 format su VGA (640x480), SVGA
(800x600), XGA (1024x768) i SXGA (1280x1024, 1600x1200) a za 16x9 format 852x480,
1024x576 i HDTV (1280x720).
Osvjetljenje tj. jakost svjetlosti je vrlo vano kod projektora i mjeri se u ANSI lumenima. Npr.
za prostorije male veliine potrebna je jakost svjetlosti projektora od 1000 do 1500 lumena, za
srednje 1500-3000 a za velike kao to su konferencijske dvorane preko 3000 ANSI
lumena.Ovdje je vrlo vano koliko je prostor u kojem se koristi projektor svjetao, tj. to je
prostorija mranija potrebna je manja jakost svjetlosti projektora.
Naini spajanja - Za spajanje se mogu koristiti razni analogni i digitalni prikljuci kao to su
komponentni, kompozitni, s-video, VGA, DVI ili najnoviji HDMI koji bi kao standard trebao
zamijeniti sve postojee.
Projektore proizvode svi vei svjetski proizvoai elektronske opreme.

Monitor
Monitor je izlazni ureaj koji prikazuje signale raunala kao sliku koju korisnik vidi na
njegovom ekranu.
Vrste monitora - Danas se raunalo uglavnom spaja na starije CRT (Cathode Ray Thube) ili
novije LCD (Liquid Crystal Display) monitore. Za prikaz (Display) slike raunalo moemo
spojiti i na TV, Video projektor, Plazma Display itd. Na malim raunalima se jo koristi i
monitor osjetljiv na dodir (TouchScreen).
CRT Monitori rade na principu katodne cijevi kao i televizori i slini ureaji. Na CRT
monitorima moemo mijenjati rezoluciju. Ovi monitori polako izlaze iz upotrebe a zamjenjuju
ih LCD monitori.
LCD Monitori rade pomou tekuih kristala. Prednosti ovih monitora pred CRT monitorima su
to su tanki te zauzimaju vrlo malo mjesta i troe malo energije. Rezolucija je prirodna i ne
mijenja se te ovi monitori malo zamaraju oi. Mane su im kut gledanja tj. ako gledamo na
monitor previe iskosa neemo vidjeti pravilno prikazanu sliku.
Naini spajanja - Prvi monitori su bili crnobijeli i veinom su se spajali preko DB9 prikljuka.
Dananji monitori se spajaju preko analognog VGA (Video Graphics Array) ili preko digitalnog
DVI (Digital Visual Interface) prikljuka na grafiku karticu.
Veliina ekrana se mjeri u inch-ima. Standardne veliine su '14, '15, '17, '19, '21 i '22. Ovdje
treba napomenuti da je kod CRT monitora npr. '17 stvarna veliina ekrana ustvari '16 tj. jedan
inch manja dok je kod LCD monitora '17 stvarno '17.
Najpoznatiji proizvoai monitora su Apple, Eizo, Sony, Samsung, Dell, Philips, Benq, NEC,
LG Electronics itd.
Ostali vani pojmovi:
Rezolucija monitora - Najee koritena rezolucija kod monitora je 1024x768 piksela i to je
uobiajena rezolucija za '17 monitore.Za '15 monitore uobiajeno se koristi rezolucija
800x600 a za '19 1280x1024 (prvi broj pokazuje broj toaka (piksela) u vodoravnoj liniji
monitora a drugi u okomitoj.
Brzina osvjeavanja (Refresh Rate) slike monitora mjeri se u hercima. Minimalna
preporuena koja ne zamara oko je 75 Hz.Ovo se odnosi na okomitu brzinu osvjeavanja.
Brzina odaziva (Responce Rate) se mjeri u milisekundama (ms) i oznaava brzinu kojom
piksel moe mijenjati boju na LCD monitorima.
Svjetlina kod LCD monitora se mjeri u kandelama po metru kvadratnom (cd/m2) npr 350
cd/m2 ili 500 cd/m2.
Kontrast mjeri kako LCD prikazuje bijele i tamne tonove npr. 800:1 ili 900:1 s tim to je omjer
vei kontrast je bolji.
OSD (On Screen Display) - tipke na monitoru sa kojima podeavamo razne postavke
monitora kao to su kontrast, svjetlina, oblik slike itd.
....................................................................................
Prikljuci na raznim karticama
Mogunosti raunala se mogu proiriti dodavanjem raznih kartica kao to su na primjer tv
kartica, satelitska kartica, zvuna kartica itd. kakve prikljuke moemo pronai na takvim
karticama pogledajte na ovoj stranici. Neke od ovih prikljuaka mogu biti integrirani na
matinoj ploi npr. USB, S/PDIF, Audio, Firewire itd.
Ove stranice su u fazi izrade i biti e stalno..nadopunjavane..........................................
VGA (Video Graphics Array)
DVI (Digital Visual Interface)
Standardni prikljuak na grafikim karticama

ili matinoj ploi na koji spajamo monitor.
Novi digitalni prikljuak za spajanje monitora

na raunalo.
S-Video 4 pin
Coaxial
Uobiajeni prikljuak na grafikim karticama
za prijenos analognog videa.
Standardni prikljuak za prijenos tv signala

koji moemo vidjeti i na tv prijemnicima.
Marvel prikljuak
Vrlo rijedak 26 pin prikljuak koji moemo

pronai na nekim grafikim i tv karticama.
TV kartica (TV tuner card)

TV kartica je komponenta koja omoguuje raunalu da prima TV signal i pomou nje moemo
pratiti TV program na monitoru raunala.Veina modernih TV kartica ima i mogunost
snimanja TV programa, sluanja i snimanja radio programa (FM) te mnoge napredne
mogunosti kao to su snimanje u zadano vrijeme (scheduling), slika u slici (PiP - Picture in
Picture) itd.
Vrste TV kartica - Moemo ih podijeliti po nainu spajanjana unutranje (interne) koje se

najee umeu u PCI ili PCI-E utor i vanjske (eksterne) koje se uglavnom spajaju na USB
prikljuak ili PCIMCIA na prijenosnim raunalima. Druga podjela je na analogne i digitalne
(DVB) kartice. Kao ta samo ime kae analogne TV kartice primaju analogni signal a digitalne
digitalni a postoje i hibridne kartice koje mogu primati oba signala.
Takoer postoje i grafike kartice koje imaju na sebi ugraen TV tuner a jedna od poznatijih
takvih kartica je ATI All-In-Wonder. Kvalitetnije TV kartice imaju hardversko MPEG
enkodiranje to znai da koriste direktan pristup memoriji (DMA) te se mogu staviti i na
raunala sa slabijim procesorom. Ako kartica nema hardversko MPEG enkodiranje nekakav
minimum bi bio raunalo sa 1.5 Ghz procesorom i 128 RAM-a.
U praksi ako imate raunalo kupovinom TV kartice dobivate neto kao TV i videorekorder u
jednom ureaju. Vano je napomenuti da je za potrebe snimanja programa preporuljivo imati
to vei tvrdi disk iako neke TV kartice omoguuju snimanje direktno na CD i DVD medije za
to naravno morate imati CD ili DVD snima u raunalu.
Poznatiji proizvoai TV kartica su Hauppauge, Leadtek, Pixelview, Pinnacle, Kworld,
Terratec, Asus, Compro, AverMedia i dr.
.................................................................
Satelitska kartica (DVB satellite card)
Satelitska kartica je komponenta koju moemo ugraditi u raunalo i pomou nje koristiti
satelitski internet i gledati satelitske TV programe. Oprema koja nam je potrebna je identina
opremi za satelitsku televiziju osim to umjesto satelitskog prijemnika koristimo satelitsku
karticu. Dakle potrebna nam je satelitska antena sa LNB (Low Noise Block) pretvaraem
(converter-om) popularno zvanim nosom, satelitska kartica, odgovarajui program te naravno
raunalo.
Da bi koristili satelitski internet moraju biti ispunjeni jo neki uvjeti tj. moramo imati aktivnu
internet vezu (osim u sluaju dvosmjernog satelitskog interneta o kojemu neemo opirnije u
ovom tekstu iz razloga to je jo uvijek preskup za kune korisnike) te potpisan ugovor sa
nekim od pruatelja usluga satelitskog interneta (npr. Vodatel ili Lakisat)
Aktivna internet veza nam je potrebna za upload (moe biti i obina 56k,ADSL, kabelska itd)
dok se download vri preko satelita. Da bi mogli uhvatiti popularne satelite Astra 1 na 19.2"E i
Hotbird na 13"E na podruju Hrvatske nam je potrebna satelitska antena minimalnog
promjera 80 cm. Takoer je mogue staviti nosa za dva nosa te istovremeno pratiti dva
satelita ili ugraditi rotor te sa daljinskim upravljaem pratiti sve dostupne satelite.
Daleko najpopularnija satelitska kartica je Technisat Skystar 2 a jo su poznate i Hauppauge

WinTv, Typhoon Digi-Sat, Broadlogic 1030/2030, Galaxy DVB-S, Telemann Skymedia
200/300, Hauppauge Nova itd.
Alternativa satelitskoj kartici je eksterni satelitski modem koji se najee sa raunalom spaja
preko mrenog ili USB prikljuka.
.................................................................
kola
Gamepad
Gamepad ili Joypad je ulazni ureaj koji drimo sa dvije ruke i prvenstveno slui za igranje
igara. Ova vrsta igraeg kontrolera (game controller) se uobiajeno koristi na igraim
konzolama (Nintendo, Playstation, X-box...) ali se moe koristiti i na osobnim raunalima jer je
neke vrste igara mnogo lake igrati sa njim nego npr. sa miem, tipkovnicom a ponekad i
joystick-om.
Na gamepad-u se najee sa desne strane nalaze akcijske tipke a sa lijeve tipke za kretanje
(d-pad). Moderni kontroleri esto imaju i dodatne analogne kontrole (stick).
Postoji vie naina spajanja gamepad-a ali najei su preko PS2 ili USB prikljuka te
beino (IRDA, Bluetooth).
.................................................................
Joystick
Joystick je periferna raunalna komponenta koja se veinom koristi za igranje igara s tim da
za razliku od gamepad-a koji se dri sa dvije ruke joystick se dri sa jednom rukom. U kojem
smjeru pokreete drku joystick-a u tom smjeru se kree pokaziva na ekranu vaeg
monitora, slino kao kod rada sa miem s tim da kad zaustavimo mia pokaziva se zaustavi
a kod joystick-a se nastavi kretati u zadanom smjeru te ga zaustavljamo vraanjem drke
joystick-a.
Veina joystick-a na sebi ima 2, 3 ili vie tipki a moderni joystici imaju i ugraenu vibraciju
(tzv. force feedback) za to bolji i potpuniji doivljaj u igrama. Ovaj ureaj se jo koristi za
upravljanje igraim konzolama ali i za upravljanje dizalicama, bagerima, kamionima itd. Prije
su se spajali na raunalo uglavnom preko game porta a danas veinom preko USB prikljuka.
Poznatiji proizvoai su Saitek, Logitech, Thrustmaster, Genius, Microsoft, Gravis, Typhoon,

Macally i dr.
Zvunici (PC Speakers)
Zvunici (Computer Speakers, Multimedia Speakers) za raunalo imaju pojaalo integrirano

unutar zvunika tako da ih moete spojiti direktno na prikljuak zvune kartice. Ako obine
zvunike elite spojiti na raunalo prvo morate spojiti pojaalo (ili npr. hi-fi liniju) na zvunu
karticu a zatim na pojaalo spojite zvunike.
Princip rada - Zvunici unutar sebe imaju membrane koje se pomiu (vibriraju) i tako stvaraju
zvuk. Da bi membrane znale kako se pomicati tj. kakav zvuk stvarati treba im signal koji im
alje raunalo preko zvune kartice. U zvunicima se nalazi magnet koji polarizacijom izaziva
pomicanje membrane.
Vrste zvunika - Kompjuterski zvunici su uglavnom stolni zvunici. Podni (samostojei)

zvunici su najvei a samim tim i skuplji ali i kvalitetniji. Danas su uobiajeni zvuniki
sustavi (Subwoofer/Satellite Systems) 2.1, 5.1, 7.1. Takoer postoje i beini zvunici koji
koriste bazu za slanje signala (slino kao i kod beinih mieva i tipkovnica) u FM radio ili
infracrvenoj vezi te USB zvunici.
PC zvunik (PC speaker) je mali zvunik koji se nalazi unutar kuita raunala i spojen je na
matinu plou. Naziva se jo i PC beeper zato to odjednom moe ispustiti samo jedan ton
(beep) i slui za upozorenja PC sustava. U modernim raunalima ovaj zvunik je integriran u
obliku ipa na matinu plou.
Naini spajanja - Obini zvunici se jednostavno spoje na svijetlozeleni prikljuak na

stranjoj strani raunala. Ako imate bolju zvunu karticu naini spajanja se mogu razlikovati.
Pogledajte pod zvuna kartica.
Poznatiji proizvoai raunalnih zvunika su Altec Lansing, Creative Labs, Logitech,

Genius, Bose, Harman Kardon i dr.
.................................................................
Web kamera (WebCam)

Web kamera (WebCam) je ulazni ureaj tj. kamera koja prenosi slike i video u stvarnom
vremenu. Najee se spaja direktno na raunalo preko USB prikljuka te se koristi za
prijenos video konferencija i video razgovora preko interneta.
Prvi ovakav ureaj predstavljen je 1991 godine a ire je prihvaen kada je tvrtka Connectix
(danas u vlasnitvu tvrtkr Logitech) 1995 predstavila svoj model Quickcam. Danas preko
weba moete pristupiti velikom broju web kamera postavljenim svuda po svijetu pa tako i u
Hrvatskoj. Posjetite npr. Earthcam ili CamCentral.
Da bi iskoristili mogunosti web kamera moramo imati odgovarajui program a neki od

poznatijih su Yahoo messenger, AOL instant messenger ili Skype. Web kamere se sve vie
koriste u sigurnosne svrhe pa ih tako moemo vidjeti u uredima, trgovinama, po raskrima,
autoputovima itd. Takoer su sve ee beine web kamere koje se spajaju na isti nain kao
i ostala beina periferija raunala (mievi, tipkovnice, zvunici itd).
Poznatiji proizvoai web kamerica su Logitech, Ezonics, Speco, Creative, Labtec, Phillips,
D-link i dr.
.................................................................
1. Osnove | 2. Elementi DRS | 3. DRS | 4. Windows | 5. Unix | 6. Programiranje | 7. Informatika u praksi | 8. Rjenik | 9. Prilozi | 10. Literatura | 11. Spone | 12. Indek
3.5.9. Matina ploa
Iako je mikroprocesor komponenta po kojoj ljudi najvie identificiraju PC

raunalo, sutinski dio raunala odgovoran za sve je matina ploa (motherboard). Na
njoj je gotovo sve potrebno da raunalo moe obavljati osnovne zadae, osobito ako
posjeduje chipset s grafikim sustavom. Komponente koje joj treba dodati su
mikroprocesor, radna memorija, optiki ureaj i diskovni ureaj, i sve se smjeta u
kuite s ispravljaem. Disketni ureaj jo uvijek se dodaje za nudu, mada se
umjesto njega sve vie ugrauje ureaj za itanje raznih vrsta memorijskih kartica kao
kartice digitalnog foto-aparata i slinih ureaja. Kvaliteta i osobitosti dodatnih
komponenti mogu ukupnu cijenu kotanja raunala viestruko uveati. Ako se ugradi
mona grafika kartica i uzmu komponente koje e zadovoljiti 'igrake sposobnosti',
ukupna cijena raunala vrtoglavo raste, tri i vie puta u odnosu na raunalo za uredske
potrebe. Kada se pridodaju monitor, tipkovnica i mi PC raunalni sustav je
raspoloiv za uporabu. Matina ploa nije veliki izdataka u odnosu na ukupnu cijenu
raunalnog sustava i nije preporuljivo na njoj tediti. Proizvoai obino za isti
model nude vie verzija tako da se moe izabrati rjeenje sukladno potrebama.
Na matinoj ploi je BIOS (Basic Input Output System), kojemu je zadaa da
objedini sve komponente u funkcionalnu cjelinu. Dananje verzije izvode se kao
FLASHROM tako da se uoene neispravnosti u programskom kodu mogu lako
ispraviti. Upravo po redovitom periodikom izdavanju na Internetu 'zakrpi'
programskog koda BIOS-a i novih verzija upravljakih programa za ureaje na
matinoj ploi, prepoznaje se kvalitetan proizvoa matinih ploa. Dobar BIOS je u
sutini kao dobro napravljen cjevovod u sustavu navodnjavanja, kojemu se ne moe
dogoditi da po putanju u pogon voda negdje curi ili ne prolazi ili kaplje.
Matine ploe u osnovi se razlikuju prema vrsti procesora koji se ugrauje i
danas prevladavaju dvije koncepcije: AMD ili INTEL orijentirane matine ploe,
prema najpoznatijim proizvoaima mikroprocesora. No svima je jedno zajedniko;
PCI-Express sabirnica (PCI-E). Chipset-i jo uvijek imaju podrku za standardne PCI
kartice da se 'stare' kartice ne bace (TV kartica, A/D pretvornik, modem ..). AGP-port
podrava rijetko koja matina ploa tipa PCI-Express; AGP-port definitivno odlazi u
'mirovinu'. Na slian nain 'umirovljena' je i ISA sabirnica, naime prve PCI matine
ploe imale su u chipset-u podrku za ISA kartice s nekoliko ISA utora, to je s
vremenom potpuno ukinuto. Posebnost u odnosu na naredni opis su matine ploe
posluitelja, no to neka ostane zabava za profesionalce.
PCI-Express nasljednik je PCI sabirnice. Radi po naelu koritenja jednog ili
vie koridora (lane) 'irine' 8 bit-a u jedinstvenu sabirnicu. To je serijska sabirnica s
odvojenim parovima za prijenos podataka u oba smjera u svakom koridoru s niskim
naponima signalizacije. Odlazni i dolazi promet odvojeni su, svaki u svom kanalu
unutar jednog koridora - FULL DUPLEX. Jedan koridor (x1) je oko etiri puta bri
od standardne PCI sabirnice, a koritenjem vie koridora (x2, x4, x8, x16 ili x32)
mogue je znaajno poveati propusnost. Svaki koridor ima propusnost od 500MB/s,
odnosno 250MB/s po smjeru. Osim toga ureaji predvieni za rad u x1 utoru mogu
raditi na primjer x8 utoru, to znai da je osigurana i fizika i elektrika
kompatibilnost za ureaje s manjim zahtjevima po propusnosti. 'Manja' kartica koristi
samo dio koridora raspoloivih u 'veem' utoru. No kad se pogledaju pin-ovi utora za
karticu vide se samo dva pina-a za prijam i dva pin-a za predaju u jednom koridoru.
PCI-Express x1 PinOut
Strana B
PIN
Strana A
+12 volt power
Hot plug presence detect
+12 volt power
+12 volt power
Reserved
+12 volt power
Ground
Ground
SMBus clock
TCK
SMBus data
TDI
Ground
TDO
+3.3 volt power
TMS
+TRST#
+3.3 volt power
3.3v volt power
10
+3.3 volt power
Link Reactivation
11
Power Good
Mehanika pregrada
Reserved
12
Ground
Ground
13
Transmitter Lane 0,
Differential pair
14
Reference Clock
Differential pair
15
Ground
Ground
16
Hotplug detect
17
Receiver Lane 0,
Differential pair
Ground
18
Ground
Bit-ovi se prenose serijski po naelu 8B/10B kodiranja. Svrha 8B/10B

kodiranja je pretvaranja znaka od 8 bit-a u novi oblik od 10 bit-a radi bolje
sinkronizacije izmeu prijama i predaje, kontrole na greke i upravljanja prijenosom.
Dodatno ubrzanje je to navedeno kodiranje moe koristiti shemu 3B/4B i 5B/6B
kada je puno vodeih "0". Ukupni rezultat kodiranja je mnogo vea brzina prijenosa.
Utor na matinoj ploi za PCI-Express kartice predvia prvih 11 parova kontakata
(pin-ova) za upravljanje, napajanje i signalizaciju, dok naredni parovi pin-ova idu u
skupinama po koridorima za odlazni i dolazni promet te svaka skupina ima pin za
detektiranje ureaja (hotplug detect). Od parova pin-ova 12-18, prema prethodnoj
tablici nastavlja se po priblino sedam parova pin-ova za svaki naredni koridor. I
nema +5V napajanja. Pin 1 je naravno prema stranjem rubu matine ploe. U odnosu
na koncept sabirnice prikazan na slici 3.5.4 razlika je vrlo znaajna.
Osobitost 'Hotplug' tehnologije - umetanje kartice u raunalni sustav dok
raunalo radi omoguava dodatni utor za umetanje nove vrste kartica -
EXPRESSCARD u prijenosna raunala (notebook). Kartice bi trebale imati debljinu

od 5mm i irinu od 34mm i 54mm. Ove kartice predviene su i verziji za rad s USB
sueljem. Svi su izgledi da e PCMCIA kartica i ostale srodne vrste kartica pomalo u
zaborav.
Na slinoj filozofiji povezani su 'sjeverni' i 'juni' chipset, a i sama
memorijska sabirnica doivjela je znaajne promjene. Koristi se dvokanalni pristup
memoriji s DDR (Double Data Rate) tehnologijom. Daljnji razvoj pristupa DDR
memorijama odvija se u smjeru viekanalnog pristupa memorijskim elijama kako bi
se istovremenim paralelnim pristupom poveala ukupna propusnost prema radnoj
memoriji, kao u konceptu Intel x58 platforme. PCI-Express sabirnica eliminirala je
potrebu za AGP portom, kojeg u varijanti x16 nadmono nadmauje, a kao prava
sabirnica omoguava, ako treba, uporabu vie grafikih kartica. Na narednoj slici
prikazan je sustav s dva 'x16' utora za grafike kartice.
Iako je inovacija u samom podnoju od velikog znaaja, u uputi za montau
grafike kartice stoji neto kao: 'Umetnuti karticu u utor njeno i ravnomjerno'? Nije
ni udo to same ispadaju iz leita ako je kuite raunala malo naopako (jeftino)
napravljeno. Gdje je doba ISA utora! Sa irokim, pozlaenim i vrstim kontaktnim
perima! Stoga treba koristiti matine ploe s ugraenim draem za grafiku karticu,
treba osigurati kvalitetna kuita s kvalitetnim napajanjem - izvorom energije zbog
znatno poveanje potronje ureaja, osobito mikroprocesora i grafike kartice. A i
sam 'North bridge' poprilino zahtijeva (vidi se po hladnjaku na slici). Oprez pri
nabavi; napajanje od 400W ne mora dati 400W ma to mi govorili o tom.
Iako se pri vrednovanju raunala polazi o mikroprocesora i njegovih
mogunosti, ne smije se zanemariti uloga skupa elektronikih komponenti
objedinjenih u jednom ili vie integriranih krugova (CHIPSET) kojima je zadaa
uspjeno upravljanje i razmjena podataka izmeu pojedinih ureaja raunala. Kako se
mikroprocesor i ostali ureaji tehnoloki razvijaju tako je i pred chipset-om sve vie
zadaa koje mora uspjeno obaviti. Kako postoje razliite vrste procesora tako se i
chipset izrauje prema njima. Vrlo je interesantan trend da se veina ureaja koji su
se u osnovi dodavali na matinu plou kao zasebne kartice sada nalazi integrirana u
sam CHIPSET matine ploe ili u dodatnim integriranim krugovima na ploi (mrea,
glazba, grafika ..). Otkaz nekog od njih znai u najbolju ruku iskljuivanje istog u
BIOS-u matino ploe i dodavanje novog ureaja u jedan od predvienih slot-ova.
No, ono to je bitno je to da je cijena matinih ploa za uredska raunala prihvatljiva
te eventualna neispravnosti ne mora biti veliki izdatak.
Primjer VII
Jedno od monijih rjeenja s potporom mikroprocesoru s vie jezgri iz
porodice INTEL, za kunu i uredsku uporabu je matina ploa sa CHIPSET-om
INTEL x48 razvijena za PC sustav s potporom za mikroprocesore tipa Core 2 Duo,
Quad i Extreme. Set logike chipset-a uobiajeno je podijeljen je na dva dijela:
North Bridge - MCH

MCH, odnosno GMCH ip (Graphics and Memory Controller Hub) ako ima
integrirani grafiki podsustav. Podrava komunikaciju izmeu procesora,

radne memorije tipa DDR3 i udvojenog grafikog CrossFire sustava od dvije
kartice ugraene u PCI-E 2.0 x16 utore u funkciji brze obrade podataka.
Povezan je sa 'South Bridge' hub arhitekturom koji vodi brigu o periferijama.
South Bridge - ICH

Brine o radu s internim i vanjskim ureajima raunala (I/O Controller Hub) i
koji podrava multimedijske i Internet zahtjeve, te ima integriranu potporu za
polje diskova (RAID), optike ureaje (CD-DVD), USB (Universal Serial
Bus) ureaje, vie kanalnu potporu za obradu zvuka (HDA), te mrenu
potporu za LAN komunikaciju. Osobitost je podrka za vanjske ureaje
povezane SATA sueljem (eSATA - external SATA).
Slika* 3.5.26 Blok shema Intel-X48 chipset-a / Intel DX48BT2 matina ploa
Integrirani grafiki podsustav (GMCH) za svoj rad koristi dio fizike radne
memorije, te je operativni sustav uskraen za dio resursa. Ovo rjeenje je dobro ako se
raunalo koristi za manje zahtjevne potrebe ili za 'prvu ruku' ako matina ploa ima
x16 utor za grafiku karticu. Naknadnom ugradnjom samostalne grafike kartice s
njenim vlastitim memorijskim resursima treba u BIOS-u iskljuiti integriranu grafiku.
Prilikom odabira matine ploe treba paziti na verziju, jer neke ne podravaju RAID
tehnologiju iako imaju vie SATA-II prikljuaka za diskove (na primjer ICH9 /
ICH9DH ne podrava, a ICH9R / ICH9DO podrava), ako se misli koristiti vie
diskova u RAID polju. Prije nabave matine ploe obavezno treba pomno prouiti
upute, kojih ne nedostaje na Internetu.
Prikazana matina ploa chipset-a nema vie podrku za klasino serijsko

RS232c suelje i PIO suelje, PS/2 prikljuke za mia i tipkovnicu, kao ni konektor za
FDD pogon (diskete) u prikazanoj verziji iako je od ICH podran, to ne znai da
ureaje koji koriste ovakvo suelje nije mogue spojiti jer postoje razliite vrste
adaptera ili kartica upravo za ovu svrhu. Navedeni logiki sklopovi dizajniraju se kao
dva odvojena ipa ali se u budunosti moe oekivati njihovo objedinjavanje u jednu
zajedniku cjelinu. Propusna mo PCI-E x16 je 16GB/s, a X48 MCH prema
procesoru moe komunicirati s FSB na taktu od 800/1067/1333/1600MHz kao i
prema DDR3 radnoj memoriji. Iskoristivost MCH u tom smislu vezana je sa to
brom radnom memorijom i procesorom s veim FSB taktom, dakle cijenom. MCH i
ICH komuniciraju meusobno s 2GB/s. PCI-E x4 u sutini ne treba tako dugaak
konektor jer veina predvienih prikljuaka za duljinu x16 nije u funkciji, ali je
postavljen vei konektor radi tipizacije proizvodnje (manji trokovi).
Chipset ovakvih performansi nije namijenjen prosjenom uredskom raunalu
te u 'North Bridge' nema ugraene podrke za grafiku, ve se moraju uporabiti jedna
ili dvije spregnute grafike kartice. Stoga su na narednoj slici s prikljucima prikazana
suelja dviju grafikih kartica, a po dimenzijama u usporedbi sa sueljem kartice na
slici 3.5.9c moe se zakljuiti da su prikazane kartice u narednom primjeru NISKOG
profila po visini, pogodne za ugradnju u tanja 'desktop' kuita. Osobitost prikazanih
kartica uz VGA konektor je i HDMI suelje (High-Definition Multimedia Interface).
Svojstvo ovog suelja je da omoguava prijenos audio zapisa prema novijim TV i
njima srodnim ureajima, dakle prijenos video i audio zapisa jednim kabelom. Samo
noviji chipset-i, grafike kartice i operativni sustavi podravaju ovu mogunost.
Kvalitetan kabel omoguava prijenos navedenih signala na udaljenosti veu od 10m, a
pretvorbom signala odgovarajuim ureajima (extender) moe se ostvariti prijenos
signala preko UTP kabela duljine 50-100m.
Slika 3.5.27 I/O prikljuci PCI-Express matine ploe

Dakle, bitna znaajka u odnosu na chipset-ove iz ranijih razdoblja je potpuna
dominacija USB koncepta kao mehanizama prikljuivanja perifernih ureaja za
raunalo, uz LAN i Audio ureaje ukomponirane na matinoj ploi, kao i znaajno
poveana propusna mo svih sabirnica u drugoj reviziji PCI-Express standarda.

Matina ploa sa slike ima programsku podrku koja omoguava fino podeavanje
pojedinih osnovnih sklopova (mikroprocesora, sabirnice i memorije) glede
'preoptereenja' (overclocking) pojedinih komponenti u skladu s uinkovitou
njihovog hlaenja. Naime, vri se podeavanje radne frekvencije procesora, grafike
kartice, ili nekih drugih komponenti raunala iznad tvornikih postavki. Moe se
pratiti zagrijavanje pojedinih komponenti i finim dotjerivanjem parametara postii
najbolje mogue performanse u skladu s okolnostima.
Iako se na slikama 3.5.26b i 3.5.27 vidi mnotvo prikljuaka, bez straha se sve
moe spojiti jer su svi vaniji prikljuci fiziki razliiti. To je jedna od predvienih
mjera predostronosti proizvoaa i dizajnera standarda prikljuaka. Treba velika
SILA da bi se neki konektor spojio na pogrean prikljuak. Prikljuivanje konektora
mora se moi obaviti 's dva prsta', bez ikakve uporabe velike sile, a ako postupak
prikljuivanja ne ide lagano mogue je da je neki od pin-ova konektora savijen ili je
upalo kakvo strano tijelo u konektor ili neto slino. Isto vrijedi i za prikljuke
napajanja na matinoj ploi i prema ureajima, kao i za utore kartica ili memorijskih
modula. DDR ili DDR2 memorijski modul ne moe se umetnuti u DDR3 utor ili PCIE kartica ne moe se umetnuti u PCI standardni utor i tome slino. Fiziki raspored
razliitih vrsta utora na matinoj ploi ilustrira slika 3.5.7 te je zabuna je gotovo
nemogua.
Matine ploe PC kompatibilnog raunala proizvode se u nekoliko razliitih
veliina, koje su standardizirane (preporuene), te pored ostalog propisana mjesta za
utore kartica i mjesta otvora za vijke. No svi proizvoai ne nude 'rupe' na istim
mjestima te stoga treba paziti pri zamijeni matine ploe. U osnovu nude se dva
formata matinih ploa: ATX (nasljednik AT formata) i BTX. U odnosu na AT
format ATX format donio je nekoliko znaajnih promjena, kao to su napajanje s
elektronikim prekidaem pa se raunalo moe ugasiti iz operativnog sustava,
napredniji raspored komponenti na matinoj ploi i integrirane konektore poput
paralelnog i serijskog porta na stranjoj stranu ATX ploe. To je o osnovi
pojednostavnilo sastavljanje raunala. BTX format bi u narednim godinama trebao
zamijeniti ATX format.
ATX (Advanced Technology eXtended)

o ATX (12.00" x 9.60" [304.80mm X 243.84mm])
o microATX (9.60" X 9.60" [243.84mm X 243.84mm])
BTX (Balanced Technology eXtended)
o BTX (12.80" X 10.50" [325.12mm X 266.70mm])
o microBTX (10.40" X 10.50" [246.16mm X 226.70mm])
o picoBTX (8.00" X 10.50" [203.20mm X 266.70mm])
Slika* 3.5.28 ATX i BTX raspored komponenti PC raunala

Osnovna razlika u ATX i BTX formatu je u rasporedu osnovnih elemenata
matine ploe; stranjeg suelja, utora za proirenja s karticama, utora za memorijske
module i leita mikroprocesora. BTX je nedavno predloen raspored od strane Intel-a
koji bi u sutini trebao omoguiti bolje HLAENJE komponenti, to za ATX nije bio
problem jer se negdanje komponente nisu jako grijale, na primjer mikroprocesori su
troili ispod 25W a grafike kartice oko 10W. Po BTX specifikaciji hlaenje treba
omoguiti namjenski sustav za hlaenje i ventiliranje, termalni modul - TM (Thermal
Module), koji usmjerava strujanje zraka preko hladila mikroprocesora, a privruje
se za SRM modul (Support and Retention Module) na kuitu. SRM modul je
profilirana metalna podloga koja stoji izmeu matine ploe i kuita u svrhu
smanjenja krivljenja matine ploe u podruju mikroprocesora, nastalog zbog
zagrijavanja.
Navedene dimenzije ATX matine ploe vrijedi za specifikacije u verziji 2.2,
a prethodne verzije specifikacije predviale su matine ploe manjih dimenzija od
navedenih, te uz uobiajene PCI utore i pokoji ISA utor kao verzija specifikacije 2.01.
Specifikacije sadre i zahtjeve za izvor napajanja (konektori, naponi, tolerancije
napona ..). Neka naredna specifikacija vjerojatno e 'umiroviti' i standardi PCI utor
kada na tritu prevladaju kartice tipa PCI-Express. Navedene dimenzije BTX
matine ploe su prema specifikaciji u verziji 1.0b. Postoje formati matinih ploa
van navedenih, koji su obino interno rjeenje nekog proizvoaa kao i kuite u koje
je smjetena. Nestandardno kuite, napajanje i matina ploa mogu dovesti do
naknadnih problema u odravanju. Stoga ove posebnosti neka ostanu izvan sadraja
ovog prikaza.
SAETAK:
TEMPERATURA komponenti danas je znaajan problem o kojem treba
voditi rauna u dizajnu PC raunala, a to je uinkovitije rijeeno u BTX koncepciji.
ATX matina ploa u punoj (full) verziji proirena je s lijeve strane u odnosu na
prikazanu na slici, a matina ploa BTX proirena je na punu verziju ili smanjena na
'pico' verziju s desne strane u odnosu na prikazanu na slici 3.5.28.
Bitne novine u BTX koncepciji je i termalni modul za hlaenje CPU s
usmjerenim strujanjem zraka od proelja raunala izravno na CPU i na izlazu iz
termalnog modula strujanje preko hladila MCH chipset-a, te promjena strane matine
ploe u 'tower' kuitu. Eh, ta TEMPERATURA! Sve je prihvatljivo to se nikad ne
ugrije vie od 55C, mjereno na hladilu ili kuitu ureaja. Unutar ipa (jezgra)
temperature su znatno vee, do 150C. Dakle, BTX matina ploa ne moe u ATX
kuite. Neki proizvoai nude uspravna ATX/BTX kompatibilna kuita, u kojima je
BTX matina ploa na istoj strani kuita kao da je u pitanju ATX ploa, samo se
mijenja stranja maska, to nije po BTX specifikaciji do verzije 1.0b. Ni poloaj TM i
SRM tada nije po specifikaciji, ali su uvijek na istom mjestu u kuitu bez obzira na
veliinu matine ploe i visinu kuita. Kako to olakava ugradnju sve tri vrste BTX
ploa u uspravno kuite mogue je da e tako i ostati. TM i SRM modul obino se
nude kao opcija koju treba doplatiti. Osim znatnog smanjenja krivljenja matine ploe
zbog temperature, SRM modul smanjuje naprezanje i kompenzira vibracije nastale
udarom.
Matine ploe za posluitelje nemaju ovako striktno definirane formate osim
za poloaje utora kartica i stranjeg suelja prema preporukama za PC kompatibilna
raunala. A kad se pogleda unutranjost nekog od njih ne moe se ne primijetiti dobro
rijeen sustav ventiliranja koji osigurava uinkovit besprekidan rad. No posluitelji
nisu osobna raunala, oni su posebna vrsta sklopovlja, tako na primjer CHIPSET i
DRAM koji se ugrauje nije istih osobina kao za PC raunala.
1. Osnove | 2. Elementi DRS | 3. DRS | 4. Windows | 5. Unix | 6. Programiranje | 7. Informatika u praksi | 8. Rjenik | 9. Prilozi | 10. Literatura | 11. Spone | 12. Indek
3.2. POVIJESNI RAZVOJ DRS
Od davnina koristi se niz mehanikih ureaja i pomagala koja su ovjeku

pruala pomo pri raunskim operacijama. Kako je u dananje vrijeme dominacija
digitalnih raunalnih sustava baziranih na elektronikim komponentama, interesantno

je upoznati se njihovim povijesnim razvojem.
Poetak ere DRS datira od zavretka II svjetskog rata. Izraeno za vojne
potrebe, 1945. godine puteno je u rad prvo elektroniko DIGITALNO raunalo ENIAC, sastavljeno od priblino 18000 vakuumskih elektronskih cijevi, bez radne
memorije, kojemu je bio najvei problem da ostane ispravan do kraja obavljanja
raunske operacije, dakle gotovo nikakva pouzdanost. Vakuumske elektronske cijevi
bile su osnovni aktivni element sklopova raunala PRVE generacije. Zbog toga su
bila glomazna i nepouzdana, zauzimala gotovo itavu zgradu i troila ogromnu
energiju. 1947. godine isporueno je prvo komercijalno korisniko raunalo UNIVAC
(UNIVersal Automatic Computer). Nekako u to doba javlja se i kompanija IBM
(International Business Machines), do tada poznata po elektromehanikim raunskim
strojevima. 1954. godine proizvela je raunalo IBM 705 i to je poetak njene
dominacije u svijetu raunalne tehnike; povremeno je zauzimala i preko 90%
svjetskog trita DRS. Svojim raunalima praktiki su diktirali standarde raunalne
tehnike.
Prvi sustavi, smjeteni u velikim klimatiziranim prostorima, bili su kao
stvoreni za ivot kukaca (BUG) koji bi, etnjom po unutranjosti sustava izazivali
elektroniki kratki spoj, a time nekontrolirane greke u izvravanju programa. Iako
buba u unutranjosti modernih sustava vie nema, nesuvisle greke u izvravanju
programskog koda nose njihov naziv - BUG.
Otkrie tranzistora i konstrukcija prvog tranzistorskog raunalnog sustava
1960. godine u kompaniji CDC (Control Data Corporation), uvod je u DRUGU
generaciju raunalnih sustava. Primjena tranzistora smanjila je gabarite i viestruko
poveala pouzdanost. Pojavljuju se PROGRAMSKI JEZICI, prevodioci izmeu
ovjeka i raunala, koji ovjeku prihvatljiviji skup komandi i naredbi prevode u
binarne instrukcije raunalu i time raunalo ine pristupanijim za iru uporabu.
IBM 1964. godine nudi est modula sustava IBM 360, kojima praktiki udara
standarde dananje raunalne tehnike. Napravljeni u integriranoj tehnici (vie
tranzistora u zajednikom kuitu), predstavljaju uvod u TREU generaciju
raunalnih sustava i njihovu minijaturizaciju. Raunala se ve koriste za voenje
procesa po unaprijed formiranim programima. Pouzdanost raunala raste, a cijena im
pada. Znaajan je i porast brzine rada. Primjena memorijskih elemenata ve je
redovita praksa.
Razvojem integrirane tehnike omoguena je minijaturizacija, poveanje
proizvodnje i pad trokova, a od 1971. godine, objedinjavanjem osnovnog sklopa
raunala u jedan jedinstveni integrirani krug - mikroprocesor, zapoinje ETVRTA
generacija raunalnih sustava.
IBM 1981. godine izrauje na osnovu mikroprocesora Intel 8088/8086 PCXT (Personal Computer - eXtended Technology), raunalo ope namjene za osobnu
uporabu, ve zavidne pouzdanosti, mogunosti uporabe raznolike programske
potpore, vrlo fleksibilno za svakodnevnu uporabu. Oslobaanje od licencnih prava i
dostupna dokumentacija uskoro ga, kao i neto mlaeg brata PC-AT (Personal
Computer - Advanced Technology) predstavljenog 1984. na osnovu mikroprocesora
Intel 80286, ine najprodavanijim raunalnim sustavom. Razvijaju se programski

jezici, koji svojom uinkovitou sve vie pribliavaju raunala obinom ovjeku i s
kojima se razvijaju moni PROGRAMSKI PAKETI koje ovjek koristi za izradu
baza podataka, projektiranje, crtanje, pisanje i drugo. Takav sustav naziva se
MIKRORAUNALNI SUSTAV, ima izvanredne mogunosti dogradnje raznovrsnim
periferijama to ga ini vrlo prilagodljivim raznim zadaama, a u sluaju potrebe
moe se povezati s monijim sustavom ili u mreu raunala od razine omanje firme
do cjelog svijeta. PC je ope priznati svjetski standard za osobna raunala, naravno
uvijek nadograivan razvojem tehnologije.
Najnovija istraivanja usmjerena su na minijaturizaciju i poveanja kapaciteta
memorije, razvoj umjetne inteligencije, prepoznavanje uzoraka i komunikaciju
govorom. To su obiljeja PETE generacije raunalne tehnologije kojoj smo svjedoci
danas. Razvoj umjetne inteligencije bavi se problemom konstrukcije raunalnog
sustava koji e se vladati na nain svojstven razmiljanjima ljudskog bia, a
prepoznavanje uzoraka moe se jednostavnijim jezikom objasniti kao sustav koji u
skupu uzoraka trai nepoznati uzorak koji po svojstvima odgovara unaprijed zadanim
znaajkama.
Prema navedenim generacijskim fazama DRS bi se prema tipu mogao
podijeliti na:
1.) Veliki raunalni sustav (MAINFRAME) - Jedno centralno raunalo
velike raunalne moi i raspoloivosti prema korisnicima,
kojemu se pristupa preko TERMINALA, ureaja s monitorom i
tipkovnicom glede komunikacije sa centralnim-glavnim raunalom,
nesposobnog za samostalan rad u odsustvu kontakta sa centralnim
raunalom. TERMINAL je ureaj kojeg MAINFRAME OPSLUUJE
programskom potporom da bi uope mogao biti od koristi.
Veliko je po gabaritima i smjeteno u posebnu prostoriju
s gotovo idealnim klimatskim uvjetima.
Njime upravlja skupina profesionalaca.
2.) MINI raunalni sustav - Jeftinija i manje mona raunala od
prethodnih nastala kao rezultat minijaturizacije
raunalne tehnologije. Obino su meusobno povezana
u raunalnu mreu iako je svako namijenjeno interesnoj
grupi korisnika koji su se za njega vezivali s terminalom
(uobiajeno) ili samostalnim 'osobnim' raunalom (sporadino).
Nisu zahtijevala profesionalno osoblje glede upravljanja.
3.) Mikroraunalni (PC) sustav - iroka lepeza raunala sposobnih
za samostalan rad korisnika na raunalu, ali povezivanih
u lokalnu raunalnu mreu glede meusobne komunikacije
ili za komunikaciju s namjenskim posluiteljima. U osnovi
nisu namijenjena za opsluivanje vie korisnika istovremeno
i obradu velike koliine podataka. Odrava ih KORISNIK.
Mo raunalnog sustava usko je vezana s tehnologijom. Dananji PC

nadmauje nekadanji MAINFRAME gotovo po svim elementima. Danas su u uz
fantastian upliv raunalnih mrea u povezivanju raunala i samih mrea meusobno,
dva prva navedena tipa DRS su bespredmetna. No ima ih jo. emu mijenjati sustav
praenja i komunikacije s meuplanetarnom sondom VOYAGER dizajniranim prije
20 godina koji svoj posao uspjeno RADI? Centralno (mainframe) raunalo danas ima
ulogu skladita i posluitelja za ogromnu koliinu podataka, ili je u pitanju ekstremno
mono raunalo u znanstvene ili neke druge svrhe. Vie im prilii naziv SUPER-
RAUNALO kao to su IBM-ov 'Deep Blue', neto vie od tone teko RAUNALO
poznato po 'dvobojima' sa svjetskim ahovskim velemajstorima, ili njihov noviji,
napredniji i vrlo moan 'Blue Gene' SUSTAV. Svrha super-raunala je ogromna
raunalna mo, ali se ona danas ne ostvaruje kroz jedno individualno raunalo ve
osobitim tehnikama umreavanja manjih raunala ili raunalnih sustava.
Naredna slika najbolje ilustrira razvoj raunalnog sustava; odnos cijene
kotanja ureaja, programske potpore i odravanja tijekom proteklih godina.
Slika 3.2.1 Cijena cjelina DRS tijekom povijesnog razdoblja.

Svojstva DRS pete generacije mogu se opisati u vie razina i to:
1.) Podruje primjene DRS - vrlo je raznoliko; baze podataka i dokumenata,
projektiranje, obrazovanje, ekspertni sustavi, upravljanje proizvodnjom i druga
podruja ljudske djelatnosti.
2.) Programski sustav - s elementima sainjenim za inteligentni podsustav,
podsustav za rjeavanje problema i zadaa, logiko zakljuivanje i rukovanje bazama
znanja.
3.) Programski jezici - obuhvaaju kreaciju komunikacije govorom, slikom,
crteom, dizajn programskog sustava prema zadaama.
4.) Arhitektura DRS - raznolikost u povezivanju elemenata DRS, od procesora
pa do specijalno kreiranih periferija u svrhu stvaranja jedinstvene namjenske cjeline;
projektiranje i izrada brodova, multimedija i drugo.
5.) Ugraena tehnologija - koja sustavu osigurava za namijenjenu zadau
prihvatljive performanse i funkcionalnost. Razvoj tehnologije omoguio je
funkcionalnost do te mjere da su sustavi prihvatljivi za koritenje i obinom ovjeku.
Openito, raunala se prema namijeni dijele u dvije skupine:
A.) PROCESNA RAUNALA - koji vre kontrolu odvijanja procesa,
kreirani za uinkovito obavljanje

samo jedne zadae.
B.) RAUNALA OPE NAMJENE - kreirani za brzo prilagoavanje
pri rjeavanju razliitih zadaa, ne
tako uinkoviti kada se mjere s
procesnima za istu zadau.
Prva skupina svoju primjenu ima u industriji, najupeatljiviji primjer su

automatizirane tvornice automobila. Na primjer, radnik u lakirnici automobila
pritiskom na crveni botun naloi raunalu da pamti pokrete mehanike ruke kojom
boja karoseriju automobila. Kad je s rezultatom zadovoljan naloi raunalu pritiskom
na zeleni botun da ponovi njegov postupak na slijedeim nadolazeim karoserijama.
Osnovna osobina ove skupine raunala je da su potpuno prilagoeni zadai i da je
upravljanje njima to jednostavnije. U opisanom primjeru nema tipkovnice ni
monitora.
Druga skupina je najrairenija u projektnim i uredskim prostorima,
obrazovnim institucijama i kod kue. Koristi se za obradu teksta, tablinu kalkulaciju,
u knjigovodstvenim servisima, projektiranje zgrada, brodova, igru, uenje,
komunikaciju i pretraivanje baza znanja putem mrenog servisa, te u svim drugim
segmentima za koje postoji odgovarajua programska potpora (a ima je dosta) i
potrebiti dodaci raunalu koji uveaju njegove mogunosti u ovisnosti o namijeni
(mjerna kartica, modem, mrena kartica, glazbena kartica i drugo). Komunikacija s
raunalom uobiajeno se vri preko tipkovnice i monitora. Danas se prepoznaju kao
depna raunala (palmtop), prijenosna raunala (laptop), uredska raunala (desktop) i
tko zna u kakvoj jo 'top' verziji.
SAETAK:
Raunalo ope namjene tipa PC sve je uestaliji dio okolia ovjeka kod kue
i na poslu. Razvoj tehnologije omoguio je integraciju velike raunalne moi u
relativno mali volumen uz vrlo povoljnu cijenu. Vremenom je programska potpora u
tolikoj mjeri sofisticirana da je mogue njeno koritenje bez velikih znanja o nainu
rada cjelokupnog raunalnog sustava, te uporabu raunala posve pribliava obinom
ovjeku. Stupanj zanimanja korisnika ili potreba da ovlada pojedinim elementima
raunalnog sustava glavni su imbenici koji odreuju koliko e elemenata DRS
korisnik u svojim saznanjima obuhvatiti. Njihovu meusobnu ovisnost zorno
prikazuje sljedea slika.
Slika 3.2.2 Slojevi raunalnog sustava.

Parametrima i nainom pristupa sklopovlju (hardware) upravlja BIOS (Basic
Input Output System), osnovni sustav za nadzor rada sklopovlja. Kako je BIOS prvi
sloj oko sklopovlja, njegovo 'razumijevanje' komponenti sustava i njihov usklaeni
rad od velikog su znaaja i to je osnovna zadaa BIOS-a. Kvalitetan BIOS sa svojom
programskom potporom predstavlja dobro rijeen prometni sustav 'graevine', bez
slijepih ulica. Operativni sustav preko BIOS-a omoguava koritenje sklopovlja kao
jedinstvene funkcionalne cjeline i osigurava ispravan rad programske potpore
(software) koja koristi usluge operativnog sustava. U osnovi, programska potpora ne
oslanja se izravno na resurse koje prikazuje BIOS. Programska potpora, ve prema
zadai i dizajnu, omoguava da korisnik od raunala dobije rezultate temeljem
unesenih podataka.
Dakle, male programske rutine i zapisi u BIOS-u predstavljaju vezu prema
sklopovlju, a veza izmeu BIOS-a i operativnog sustava su UPRAVLJAKI
PROGRAMI (DRIVER-i). Loe napisan upravljaki program za neki od ureaja
moe uzrokovati nestabilnost ili nefunkcionalnost cijelog raunalnog sustava.
Nedostatak upravljakog programa odmah se uoi ako je u pitanju grafika ili
glazbena kartica. Proizvoai sklopovlja glede vee zarade prodaju svoja sklopovska
rjeenja i drugim firmama, ali njihovi upravljaki programi obino ne podravaju
proizvode druge firme. Na primjer originalni upravljaki programi negdanje firme
ATI rade samo uz njihove proizvode ali ne rade uz proizvod njihovog partnera
SAPPHIRE koji za isti grafiki ip ima svoje upravljake programe ali znatno loije
napisane. Na prvi pogled manja cijena njihovog partnera vrlo je povoljno rjeenje. Ali
ako se neto jeftino proda zato se kasnije muiti dogradnjom upravljakih programa
za postojee ili nove operativne sustave?
Prosjean korisnik vrlo esto ne mora da poznaje vie od naina koritenja
programske potpore te osnovnih elemenata kako e preko operativnog sustava
aktivirati po ukljuivanju raunala. No ako e se baviti implementiranjem programske
potpore u sustav mora se znati sluiti i operativnim sustavom i ponekad pojedinim
elementima BIOS-a, a ako pak izrauje programsku potporu mora poznavati i
elemente BIOS-a i sklopovlja.
Kojim redom i u kojoj mjeri e korisnik svladavati pojedine razine ovisi o

njegovoj profesionalnoj orijentaciji. Osobama kojima e u budunosti informatika biti
posao podjednako su vani svi prikazani slojevi te su nadalje postupno obraeni.

Matična Ploča PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Matična Ploča PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Matina ploa

Dijelovi matine ploe:

Baterija uva podatke o BIOS-u i sistemski sat dok je raunalo iskljueno.

Overclocking - je naziv za dizanje radnog takta procesora ime se dobivaju bolje

RAM (Random Access Memory)

-DDR memorija.............radi na 2.5v............................................................................ 184 pin

-DDR2 memorija...........radi na 1.8v............................................................................ 240 pin

RDRAM (Rambus)..................................................................................................... 168 pin

Osim reprodukcije zvuka zvuna kartica omoguuje i snimanje zvuka za to nam je jo

Tablica sa Microsoft PC99 standardom za oznaavanje vanjskih prikljuaka odgovarajuom bojom.

Najpoznatiji proizvoai zvunih kartica su Creative, Terratec, C-media, nVidia i Realtek.

Proizvoai grafikih procesora: Danas je trite podijeljeno izmeu dva najvea

Mrena kartica (NIC - Network Interface Card)

Tvrdi disk (Hard Disk)

Naini spajanja (suelja): ST-412/506, ESDI, ATA, SATA, SCSI itd...

Ostale karakteristike tvrdih diskova:.......................................................................

Recorder.......(DVD-+RW Double Layer Recorder).................................. Combo....................................................................................................................

Combo - je kombinacija DVD-ROM-a i CD-RW Recordera u jednom ureaju tako da moete

tisk DVD- DVDDVD- DVD+R

Napajanje (PSU - Power Supply Unit)

PS2...Paralelni - S/PDIF...Serijski DB9...Audio (standardni)...USB - LAN...Firewire..... Game

Vrste modema - Moemo ih podijeliti u Dial-up, DSL(ADSL), Kabelske i Beine modeme.

USB memorija (stick)

Upotreba - USB flash stick se najee koristi za prenoenje osobnih podataka

Zip ureaj (Zip drive)

Razluivost ili rezolucija skenera je njegova daleko najvanija karakteristika, to je ona

Veliine (formati) skenera su uobiajeni A4, A3 ili ak i vei format.

ita memorijskih kartica je ureaj koji se koristi za pristup podacima na memorijskim

Vrste itaa - Moemo ih podijeliti po nainu spajanja na unutranje (interne) i vanjske

Naini spajanja - Mikrofoni za raunala se uglavnom spajaju direktno u zvunu karticu i to

Veliine i oblici kuita - Kuita moemo podijeliti na desktop (vodoravna, polegnuta) i

Bigtower. Takoer su dosta popularna i barebone kuita u obliku kocke.Kuita su

Proizvoai kuita - Kod nas su poznati Thermaltake, Silverstone, Chieftec, Codegen,

Projektore proizvode svi vei svjetski proizvoai elektronske opreme.

VGA (Video Graphics Array)

DVI (Digital Visual Interface)

Standardni prikljuak na grafikim karticama

Novi digitalni prikljuak za spajanje monitora

Standardni prikljuak za prijenos tv signala

Vrlo rijedak 26 pin prikljuak koji moemo

TV kartica (TV tuner card)

Vrste TV kartica - Moemo ih podijeliti po nainu spajanjana unutranje (interne) koje se

Daleko najpopularnija satelitska kartica je Technisat Skystar 2 a jo su poznate i Hauppauge

Poznatiji proizvoai su Saitek, Logitech, Thrustmaster, Genius, Microsoft, Gravis, Typhoon,

Zvunici (Computer Speakers, Multimedia Speakers) za raunalo imaju pojaalo integrirano

Vrste zvunika - Kompjuterski zvunici su uglavnom stolni zvunici. Podni (samostojei)

Naini spajanja - Obini zvunici se jednostavno spoje na svijetlozeleni prikljuak na

Poznatiji proizvoai raunalnih zvunika su Altec Lansing, Creative Labs, Logitech,

Web kamera (WebCam)

Da bi iskoristili mogunosti web kamera moramo imati odgovarajui program a neki od

3.5.9. Matina ploa

Iako je mikroprocesor komponenta po kojoj ljudi najvie identificiraju PC

+12 volt power

Hot plug presence detect

+12 volt power

+12 volt power

+12 volt power

+3.3 volt power

+3.3 volt power

3.3v volt power

+3.3 volt power

Bit-ovi se prenose serijski po naelu 8B/10B kodiranja. Svrha 8B/10B

EXPRESSCARD u prijenosna raunala (notebook). Kartice bi trebale imati debljinu