Kondicijski trening, volumen 4, broj 1, stranica 53-57

TRENANA POMAGALA U
SPECIFINOJ KONDICIJSKOJ
PRIPREMI U JUDU
dr.sc. Slavko Obadov1, dr.sc. Patrik Drid1, dr.sc. Miodrag Drapin2
1
Fakultet fizike kulture, Novi Sad, Srbija i Crna Gora
2
Medicinski fakultet, Novi Sad, Srbija i Crna Gora

Abstract
Training appliences in specific
physical conditioning in judo
Judo is a very complex combat sport, with polystructural acyclical structure and that is the reason for the construction of different training apparatuses which should
help athletes in the development of specific abilities and
improvement of certain techniques. Judo is a contact
sport, and most of contact is made using arms. A proper

1. Uvod
Veliki svjetski proizvoai, ne
tedei novac, obilato financiraju sportove koji najvie privlae
publiku. U elji da se privue to
vie izdanih sponzora i to vie
neophodnih medija, vrlo esto se
mijenjaju pravila natjecanja, koja od
sportaa i sportskih ekipa zahtijevaju da ulau nadljudske napore da
bi se postigli to bolji rezultati.
Mnogi strunjaci u pojedinim
sportovima stalno tragaju za novim sredstvima i metodama kako

kimono grip is a basis for the completion of throwing or

proper defence. The final outcome of a bout depends
on quality of grip. Each fighter has his/her own special
types of grips which can put him/her in charge in a bout.
A lack of proper grip or a poor grip causes lack of control
in bout and can ultimately cause a defeat.

bi inovirali trenani proces, radi

ostvarenja to boljih, vrhunskih
rezultata. U tu svrhu konstruirana
su razliita trenana pomagala,
koja uvelike pomau sportaima
u razvoju snage, brzine ili brzine
odreenih specifinih pokreta, koji
su cjelina ili dio tehnikih karakteristika odreenog sporta. Takoer,
uz pomo trenanih pomagala
moe se razvijati dinamiki stereotip nekog jednostavnijeg ili vrlo
sloenog pokreta. Trenana pomagala su osobito korisna zato to
Kondicijski trening, 4(1) 2006.

omoguuju da se eljeni pokreti ili

fizike sposobnosti mogu usavravati bez sparing partnera ili pomoi
suvjebaa, bez ijeg se aktivnog
sudjelovanja ne bi mogao realizirati
trenani proces.
Iako se jedan dio trenanih pomagala (utezi, buice, prea, gumena traka) gotovo redovno koristi
u kondicijskoj pripremi sportaa u
raznim sportskim granama, mogue je odreenim modifikacijama
(npr. dodavanjem rukava od kimona) uiniti da trenano pomagalo
53

bude u funkciji razvoja specifine

kondicijske pripreme judaa.
Brojna istraivanja provedena
u okviru bazinih biomedicinskih
znanosti pokazala su da kontraktilna svojstva radne muskulature zavise od mnogih faktora.
Svakako da su najbitniji elementi
sami miii sa svojim kontraktilnim
proteinima aktinom i miozinom, ali
ne smijemo zaboraviti ni ostale
mekotkivne strukture koje zajedno
ine vezivno tkivo miia, kao na
primjer kolagen i elastin (Rowe,
1981; Borg & Caufield, 1980). Iako
na neki nain ne sudjeluju aktivno
u izvoenju kontrakcija, mekotkivne
strukture su izuzetno znaajne za
kvalitetu, snagu, brzinu i izdrljivost
samih miia. Tako, na primjer, ako
je mii tretiran odreenim trenanim postupcima, a pri tome se
nije obratila panja na mekotkivne
strukture (tetive), moe doi do
avulzije ili kidanja pripoja miia
od kosti. Znaaj vezivnog tkiva
miia je, naravno, poznat i u vrhunskom sportu. Razvijeni su brojni postupci i metode kojima je cilj
usporedno razvijanje sposobnosti
miia i njegovog vezivnog tkiva.
Svakako da takav trening zahtijeva
projektiranje specifinih trenanih
pomagala koja e imitirati realnu
natjecateljsku situaciju i koja e
maksimalno stimulirati razvoj
morfolokih i funkcionalnih karakteristika sportaeve muskulature
(McComas, 1996).
Judo je kontaktni sport, a najvei dio kontakta izmeu dvojice
boraca ostvaruje se rukama. Tehniko-taktike karakteristike judo
borbe uvjetuju to da judai vei
dio vremena tijekom borbe troe
na borbu za gard. Borba za gard
podrazumijeva tenju jednog bor54

ca da uhvati najpovoljniji hvat koji

e mu omoguiti napad tehnikom
bacanja ili uspjenu obranu od protivnikovog napada. Ukoliko drugom
borcu taj gard ne odgovara, on e
nastojati da raskine protivnikov
gard i ostvari hvat koji je njemu povoljniji za uspjeno voenje borbe.
Konaan ishod borbe u velikoj mjeri zavisi od toga koji je od boraca
ostvario bolji hvat. Svaki borac ima
svoj specijalni hvat (ili hvatove) koji
mora ostvariti ukoliko eli biti taj
koji e voditi borbu. Ako ne moe
ostvariti svoj gard, ne moe imati
prednost u borbi, a samim time najee gubi borbu. Borba za gard,
razni hvatovi, raskidanje hvatova i
prehvati zahtijevaju od natjecatelja
vrlo snane ruke, rameni pojas,
prsa i lea. Osobito je vano da
natjecatelji imaju snaan stisak
akama.
Tijekom borbe za gard, velikim
su optereenjima naroito izloene
falange 2., 3., 4. i 5. prsta, a osobito
njihovi distalni krajevi. Svaki zglob
prstiju ruke ima svoje zglobne
kapsule, koje su, iako pojaane
kolateralnim vezama, tetivama i
palmarnim ligamentima, slabe da
izdre sva optereenja koja moraju.
Osobito je osjetljiva distalna strana
falangi, i to sam nokat i koica koja
se prostire do i preko zglobne kapsule. Stoga je neophodno uvoditi
specifine vjebe koje e s vremenom dovesti do ojaanja navedenih
mekotkivnih struktura.
Da bi se borba za gard mogla
uspjeno voditi, potrebno je u okviru kondicijske pripreme posebno
programirati treninge na trenanim
pomagalima koja su konstruirana
ili modificirana za razvoj specifine
snage miia ruku, ramenog pojasa, lea i prsa.
Kondicijski trening, 4(1) 2006.

2. Penjanje uz rever
kimona
Karakteristike trenanog
pomagala:
Rekvizit je napravljen od pamunog materijala od kojega se ije
gornji dio kimona. To je traka duljine est metara i irine dvanaest
centimetara. Traka je napravljena
od tri sloja tkanine, koji su meusobno dobro proiveni, a rubove
trake, poput revera kimona, ine
opivi. Traka je objeena o strop
dvorane za drae, umjesto konopa za penjanje.

Opis vjebi:
Sporta se bez pomoi nogu (ili
uz njihovu pomo), naizmjenino
hvatajui desnom i lijevom rukom
za krajeve trake, snagom stiska
objema akama i primicaima ruku
penje uz traku. Nakon zavrenog
penjanja sporta se na isti nain,
samo suprotnim pokretima i bez
pomoi nogu, prehvatima za krajeve trake, sputa niz traku.

Na konop od revera kimona

moe se izvesti vie razliitih vjebi, od kojih emo navesti najznaajnije:

penjanje uz pomo nogu,

penjanje samo rukama (ui hvat),
penjanje samo rukama (iri hvat),
penjanje samo rukama (noge
ispruene pod kutom od 90 u
zglobu kuka).
Vjebe slue za jaanje kompletne muskulature lea, ramenog
pojasa, ruku i trbuha.

3. Rukohod
Karakteristike sprave:
Sprava je napravljena od metala i duljine je minimum 12 m.
ine je dvije vrste metalne cijevi,
promjera 80 mm, koje su krutom
vezom uvrene za strop na visini
od 2,2-2,3 m. Cijevi su nosai koji
su meusobno povezani poprenim ipkama na razmaku od 40,
45, 50 i 55 cm, i to: prvih 10 ipka
na razmaku od 40 cm, drugih 8
na razmaku od 45 cm, treih 6 na
udaljenosti od 50 cm i etvrte 4 ipke na razmaku od 55 cm. Prema
sredini poprenih ipka postavljeni
su s obje strane metalni rukohvati
duljine 20 cm i irine 15 cm, koji su
luni u predjelu hvata.
Dodatna oprema - rukavi starih
kimona.

Opis vjebi:
Na pomagalu rukohod moe
se izvesti vie razliitih vjebi, od
kojih su najznaajnije:
- rukohod po poprenim ipkama
s poluopruenim rukama
- rukohod po poprenim ipkama
na bicepsima (laktovi su pod
kutom od 90)
- boni rukohod po poprenim
ipkama
- rukohod po bonim rukohvatima s poluopruenim rukama
- rukohod po bonim rukohvatima
pri emu su laktovi pod kutom
od 90
- boni rukohod po bonim rukohvatima
- rukohod hvatom za rukave
kimona objeene o bone
rukohvate s poluopruenim
rukama.
- rukohod hvatom za rukave
kimona objeene o bone rukohvate pri emu su laktovi pod
kutom od 90
- boni rukohod hvatom za rukave kimona objeene o bone
rukohvate

Kondicijski trening, 4(1) 2006.

razni zadaci rukohoda po poprenim ipkama, bonim rukohvatima i hvatom za rukave

kimona s okretima za 180 i
360.
Vjeba slui za jaanje kompletne muskulature lea, ramenog
pojasa, ruku i trbuha.

4. Dizanje na specifinoj
prei
Karakteristike trenanog
pomagala:
Na klasinu preu se privrste
krajevi rukava kimona za judo.

Opis vjebe:
Vjeba je u uem raskoranom
stavu; uzruenje, skok i hvat za kimono. Vuenjem do prsa, vjeba
izvodi zgibove. Hvat moe biti ui,
srednji i iri, ovisno o tome kako se
postavi dio kimona na preu.
Vjeba slui za jaanje miia
lea (m. trapezius, m. rhomboideus, m. teres major, m. latissimus
dorsi), ramenog pojasa (m. deltoideus), miia prsa (m. pectoralis
major, m. pectoralis minor), miia
nadlaktice (m. biceps brachii, m.
brachialis) i miia podlaktice (m.
flexor carpi radialis, m. flexor carpi
ulnaris, m. palmaris longus).

55

5. Vjeba s elastinom
gumom
Karakteristike trenanog
pomagala:
Na vedske ljestve je privrena elastina guma na koju je
privren dio kimona.

Opis vjebi:
Vjeba zauzme prednji desni
judo stav prema spravi i desnom
rukom nathvatom uhvati za dio kimona koji se nalazi u visini glave.
Vjeba potiskuje gumu do visine
koljena, a zatim poputa do povratka u poetnu poziciju.
Na ovom trenanom pomagalu
moe se izvoditi puno vjebi.
Vjeba slui za jaanje miia
nadlaktice (m. triceps brachii).

Opis vjebe:
Vjeba je u unju, stopala
su mu u irini kukova. U prvoj fazi
vuenja vjeba isprua noge, a
zatim u drugoj fazi podie uteg do
prsa.
Vjeba slui za jaanje miia
lea (m. trapezius, m. infraspinatus,
m. teres minor, m. teres major, m.
latissimus dorsi), ramenog pojasa
(m. deltoideus caput posterior), miia nadlaktice (m. brachialis), miia nogu (m. quadriceps femoris),
miia trbuha (m. obliquus externus
abdominis) i miia podlaktice (m.
flexor carpi radialis, m. flexor carpi
ulnaris, m. palmaris longus).

podie uteg i vraa ga u prvobitan

poloaj.
Vjeba slui za jaanje miia
nadlaktice (m. biceps brachii, m.
brachialis, m. brachioradialis) i
miia podlaktice (m. flexor carpi
radialis, m. flexor carpi ulnaris, m.
palmaris longus).

8. Specifina buica
(gira)
Karakteristike trenanog
pomagala:
Za rukohvat gire privrsti se dio
kimona. Gire mogu biti razliitih teina (od 15 do 70 kg).

7. Dvoruni pregib
podlaktice sa ipkom
Karakteristike trenanog
pomagala:
Na ipku se privrste dijelovi
kimona za judo.

6. Specifian nabaaj na
prsa
Karakteristike trenanog
pomagala:
Na olimpijsku ipku privrste
se dva nastavka od kimona u irini
vjebaevih ramena.
56

Opis vjebi:
Vjeba je u sjedu na klupi,
oslonjen prsima i nadlakticama na
graninik. Opruenim rukama vjeba hvata dijelove kimona, koji
su privreni na ipku s utezima.
Pregibanjem podlaktice vjeba
Kondicijski trening, 4(1) 2006.

Opis vjebi:
Vjeba giru jednom rukom
uhvati za nastavak od kimona i
podie do visine prsa.
Vjeba slui za jaanje miia
nadlaktice (m. biceps brachii, m.
brachialis, m. brachioradialis), miia ramenog pojasa (m. deltoideus
caput anterior) i miia podlaktice
(m. flexor carpi radialis, m. flexor
carpi ulnaris, m. palmaris longus).

9. Zakljuak
Dugogodinjim istraivanjem i
utvrivanjem razloga za rezultatsku stagnaciju judaa Srbije i Crne
Gore dolo se do spoznaje da su
nai borci, pored drugih faktora,
esto neuspjeni u borbi za gard
na velikim meunarodnim natjecanjima. Ovaj nedostatak oituje se u
nemogunosti da se ostvari eljeni
gard iz kojega bi se mogla uspje-

no izvesti tehnika bacanja ili bi se

omoguila obrana od protivnikova
napada. Vei broj judaa SCG je
nakon zavretka borbe izjavio da
je protivnik imao prevrst gard koji
se nije mogao raskinuti ili da je protivnik stalno raskidao njihov gard i
nametao svoj gard.
Iz svega navedenoga moe se
zakljuiti da je trening na predloenim trenanim pomagalima, kao
sredstvo specifine kondicijske
pripreme u judu, neophodan da
bi se ojaale miine grupe koje
sudjeluju u borbi za gard i da bi se
ojaale tetive, tetivni pripoji i zglobovi aka. Takoer, predloenim
vjebama adaptira se vrstina noktiju i koe na distalnim krajevima
falangi aka.
Predloene sprave se koriste
kao sredstvo specifine kondicijske pripreme ve godinama kako
u Rusiji tako i u zapadnim velikim
judo silama.

10. Literatura
1. Lalko, V. (2001). Trenaeri u borilakim sportovima. Moskva: Boeva
iskustva.
2. Obadov, S. i Drid, P. (2004). Karakteristike i specifinosti trenaera
u dudou. Sport MONT, Zbornik
radova (str. 123-131). Bar.
3. Rowe, R.W.D. (1981). Morphology
of perimysial and endomisyal connective tissue in skeletal muscle.
Tissue & Cell, 13, 681-690.
4. Borg, T.K., & Caufield, J.B. (1980).
Morphology of connective tissue in
skeletal muscle. Tissue & Cell, 12,
197-207.
5. Larsson, L., Grimbly, G., & Karlsson, J (1979). Muscle strength and
speed of movement in relation to
age and muscle morphology. Journal of Applied Physiology, 46,
451-456.
6. McComas, A.J. (1996). The muscle
fiber. U Skeletal Muscle (Form and
Function) (pp 3-24). Champaign,
IL: Human Kinetics.

KONDICIJSKI
TRENING
Struni asopis za teoriju i
metodiku kondicijske pripreme
Cijena jednog broja asopisa: 50 kn
Cijena u pretplati za dva broja godinje: 90 kn
Uplatu izvriti na iro raun broj:
2484008-1101490221
Udruga kondicijskih trenera Hrvatske
Horvaanski zavoj 15, HR - 10000 Zagreb
s naznakom za struni asopis
Kopiju uplatnice i osobne podatke (adresa,
telefon) poslati na adresu UKTH.

Kondicijski trening, 4(1) 2006.

Za lanove UKTH asopis je besplatan.

57