UDK 721+697.9:69.009.

182

Primljeno 7. 10. 2005.

Analiza prirodne ventilacije

u zgradama
Mijo Zagorec, Petar Donjerkovi
Kljune rijei

M. Zagorec, P. Donjerkovi

zgrada,
prirodna ventilacija,
mehanika ventilacija,
klima u prostoriji,
tehniki propisi,
usklaivanje propisa

Analiza prirodne ventilacije u zgradama

Key words

M. Zagorec, P. Donjerkovi

building,
natural ventilation,
mechanical ventilation,
room climate,
technical regulations,
harmonization of
regulations

Analysis of natural ventilation in buildings

Mots cls

M. Zagorec, P. Donjerkovi

immeuble,
ventilation naturelle,
ventilation mcanique,
climat dans la pice,
rglements techniques,
harmonisation des
rglements

Analyse de la ventilation naturelle dans les immeubles

Struni rad

Polazi se od vanost klime u prostorijama u kojima borave ljudi. Opisano je znaenje ventilacije i
odabira vrste ventilacije u zgradama i dani su prijedlozi za poboljanje prirodne ventilacije u
zgradama. Pokazano je da nai tehniki propisi za projektiranje i izvedbu prirodne ventilacije u
zgradama nisu usklaeni s tehnikim propisima za utedu energije, toplinsku zatitu i zatitu od buke u
zgradama. Preporuuje se usklaivanje naih tehnikih propisa s tehnikim propisima EU.
Professional paper

The paper starts by emphasizing significance of climate in rooms destined for human habitation. The
significance of ventilation and selection of ventilation type in buildings is described, and proposals are
given for improving natural ventilation in buildings. It is shown that our technical regulations for the
design and realization of natural ventilation in buildings have not been harmonized with technical
regulations for energy savings, thermal protection and noise protection in buildings. The authors
recommend harmonization of our technical regulations with those applied in the EU.
Ouvrage professionel

Au dbut de l'ouvrage, l'accent est mis sur l'importance du climat dans les pices destines
l'habitation humaine. L'importance de la ventilation et de la slection du type de ventilation est dcrite,
et les recommandations sont donnes pour l'amlioration de la ventilation naturelle dans les immeubles.
Il est dmontr que nos rglements techniques pour l'tude et la ralisation de la ventilation naturelle
dans les immeubles ne sont pas harmoniss avec les rglements techniques pour l'pargne d'nergie, la
protection thermique et la protection contre bruit dans les immeubles. Les auteurs prconisent une
harmonisation de nos rglements techniques avec ceux appliqus dans l'UE.

. , .

,
,

,
,
,

, .

. ,

, .
EU.

Schlsselworte

M. Zagorec, P. Donjerkovi

Gebude,
natrliche Belftung,
mechanische Belftung,
Raumklima, technische
Vorschriften,
Harmonisierung der
Vorschriften

Analyse der natrlichen Belftung in Gebuden

Fachbericht

Der Ausgangspunkt des Artikels ist die Wichtigkeit des Klimas in Rumen in denen sich Menschen
aufhalten. Es ist die Bedeutung der Belftung und der Auswahl der Belftungsart in Gebuden
beschrieben, und dabei sind Vorschlge fr die Besserung der natrlichen Belftung in Gebuden
dargelegt. Man zeigt dass die kroatischen technischen Vorschriften fr Entwurf und Ausfhrung der
natrlichen Belftung mit den technischen Vorschriften fr Energiesparung, Wrme- und Lrmschutz in
Gebuden nicht in Einklang gebracht sind. Man empfielt die Harmonisierng der kroatischen
technischen Vorschriften mit denen der EU.

Autori: Mr. sc. Mijo Zagorec, dipl. ing. gra., Institut graevinarstva Hrvatske; prof. dr. sc. Petar Donjerkovi,
dipl. ing. str., Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb
GRAEVINAR 58 (2006) 5, 385-393

385

Ventilacija u zgradama
1 Uvod
Zadaa ventilacije u zgradama jest stalna zamjena oneienog zraka iz prostorija, osobito onih bez prozora,
svjeim zrakom iz slobodne atmosfere radi odravanja
higijenske klime potrebne za zdrav i udoban boravak.
Budui da u nas jo uvijek nema odgovarajuega tehnikog propisa za ventilaciju u zgradama, u posljednje je
vrijeme dolo do nekoliko sluajeva trovanja pri grijanju stanova ureajima s otvorenim plamenom, kao to
su kamini i sobne pei.
Smatra se da je velik dio uzroka tome u injenici to se
pri izgradnji zgrada previe vodi rauna o tome da zbog
prekomjerne izmjene zraka zimi tijekom grijanja ne bi
dolo do nepotrebnih ventilacijskih gubitaka topline iz
grijanih prostorija zgrade, a da se pritom ne misli dovoljno
o injenici je li kod zatvorenih prozora i balkonskih vrata u prostorijama osigurana najmanja higijenski potrebna koliina svjeeg zraka nunog za zdrav boravak ljudi. To se smatra posebno vanim zato jer je Pravilnik o
tehnikim mjerama i uvjetima za provjetravanje u stambenim zgradama prestao vrijediti krajem 1987. godine, a
da jo do danas nije donesen novi odgovarajui tehniki
propis odnosno HRN. Meutim, donoenjem novog Tehnikog propisa o utedi toplinske energije i toplinskoj
zatiti u zgradama >1@ uinjen je velik napredak u tom
smislu, jer je tim Propisom odreen najmanji potreban
broj izmjena unutarnjeg zraka s vanjskim zrakom.
2 Klima prostorije i njezino djelovanje na ljude
Klima je karakteristian tijek stanja atmosfere (srednje
kratkotrajne i srednje dugotrajne promjene) na jednome
mjestu >2@.
Klima prostorije jest klima kod koje su graevine djelomice ili potpuno odvojene od neposrednog djelovanja
vanjske klime >2@. Klimu prostorije odreuju: temperatura zraka, vlanost zraka, brzina strujanja zraka, broj
izmjena svjeeg zraka u prostoriji, razina buke, rasvjeta
te temperatura unutarnjih povrina zidova, podova, stropova i namjetaja. Najpovoljniji su parametri klime prostorije s obzirom na ljudski organizam oni koji, s jedne strane,
termikoj regulaciji organizma nameu najmanje zahtjeve i, s druge strane, osiguravaju stalnu opskrbu svjeim
zrakom.
Mikroklima jest klima u volumenu ije su dimenzije reda veliine 101 do 104 mm >2@.
Prouavanjem djelovanja klime prostorije na ljudski organizam bavi se fiziologija stanovanja. Fiziologija stanovanja jest interdisciplinarno znanstveno podruje koje izuava ponaanje i reakcije ljudskog organizma u stambenim prostorijama >3@. Cilj i svrha fiziologije stanovanja
jest stjecanje znanstvenih preporuka za usklaivanje stam386

M. Zagorec, P. Donjerkovi
benih prostorija, graevnih elemenata i graevnih instalacija u zgradama ljudskim potrebama koje su viestruke naravi: fizioloke, psiholoke i socijalne naravi.
U parametre klime prostorije koji djeluju na ljude ubrajaju se: izmjena topline izmeu ljudskog tijela i okolia,
osjeaj udobnosti i neudobnosti ljudskog tijela, zatita
od vlage, grijanje prostorija, prozori i/ili balkonska vrata
i ventilacija prostorija.

2.1 Izmjena topline izmeu ljudskog tijela i

okolia
Ljudsko tijelo kao izvor topline izmjenjuje sa svojim
okoliem toplinu na 4 naina: kondukcijom (voenjem),
konvekcijom (strujanjem), radijacijom (zraenjem) i isparavanjem znoja na koi (znojenjem) >3@.
Prenoenje topline kondukcijom jest prijenos neposrednim dodirom tijela s elementima zgrade (pod i zidovi),
namjetajem i predmetima u stanu. Takav nain prijenosa topline ovisi o toplinskoizolacijskim svojstvima materijala s kojim tijelo dolazi u trajniji neposredan dodir.
Prenoenje topline konvekcijom jest prijenos topline s
ljudskog tijela na zrak u prostoriji i od zraka na tijelo,
ovisno o temperaturi i strujanju zraka, i iznosi prosjeno
25%-30% od ukupnog prenoenja topline s tijela.
Prenoenje topline radijacijom jest prijenos s ljudskog
tijela na okolne zidove i predmete, i to ak 40% do 60%
od ukupnog prenoenja topline s tijela, a ovisi o temperaturi obodnih povrina.
Prenoenje topline isparavanjem vode iz tijela ovisi o
temperaturi i relativnoj vlanosti zraka u prostoriji i prosjeno jest 25% od ukupnog prenoenja topline s tijela.
Zato je pri vioj temperaturi znojenje vee, a pri nioj je
temperaturi manje.

2.2 Osjeaj udobnosti i neudobnosti ljudskog

tijela
Za ponaanje ljudskog tijela, ovisno o spomenutim fizikalnim initeljima, vaan je osjeaj udobnosti i neudobnosti koji regulira ponaanje tijela ovisno o prilikama u
kojima se ono nalazi >3@. Osjeaj neudobnosti moe se
poveati od najobinijeg osjeaja dosade pa sve do osjeaja munine, ovisno o veliini poremeaja toplinskog
gospodarstva ljudskog tijela. Taj je osjeaj smislena bioloka regulacija koja ljudima ili ivim biima nareuje
da organizam treba poduzeti potrebne mjere za ponovnu
uspostavu poremeene ravnotee u toplinskom gospodarstvu tijela. U tu svrhu ivotinje trae zaklon od prekomjerne topline ili hladnoe, a ljudi prikladnu odjeu i
ostale tehnike mogunosti (grijanje ili hlaenje, ventilaciju i dr.).
GRAEVINAR 58 (2006) 5, 385-393

M. Zagorec, P. Donjerkovi

Ventilacija u zgradama

Prema tome udobna je klima u stambenim i radnim prostorijama zgrada nuna pretpostavka za ouvanje zdravlja
i pune radne sposobnosti. Za ugodno stanovanje najvanije su sljedee preporuke:
1. Temperatura zraka zimi u stambenim bi prostorijama trebala biti (21 r 1) qC. Ta temperatura mora biti
u granicama od 20 do 23 qC. U ostalim bi prostorijama temperatura trebala biti izmeu 18 qC i 20 qC.
Ljeti su ugodne temperature izmeu 24 qC i 26 qC, a
odreuju se iz izraza (1):

-P = (-v + 20)/2

(1)

gdje znae:

-P - temperatura zraka u prostoriji, u qC

-V - temperatura vanjskog zraka, u qC
2. Srednje povrinske temperature obodnih graevinskih elemenata prostorije (zidovi, pod i strop) trebale
bi po mogunosti biti istog reda veliine kao i temperatura zraka. Odstupanja srednje temperature obodnih elemenata od temperature zraka ne smiju iznositi
vie od 2qC do 3qC, a temperatura od pojedinanih
obodnih povrina ne vie od 3qC do 4 qC.
3. Zimi je udobna relativna vlanost zraka od 40% do
50%, a ljeti (50 r 5)%. Vrijednosti ispod 30% medicinski su nepoeljne jer imaju za posljedicu isuivanje dinih putova.
4. Strujanje zraka na radnome mjestu (biozona pri radu
ili odmoru) trebalo bi biti od 0,1 do 0,3 m/s, ovisno
o aktivnosti korisnika, jer vee strujanje moe uzrokovati dizanje praine i dr.

2.3 Zatita od vlage

Radi zatite od pojave vlage na zidovima, pri projektiranju, graenju i tijekom uporabe zgrada valja poduzeti
sljedee mjere:
x vanjski zidovi na sjevernoj strani zgrade kao i ravni
krovovi moraju biti toliko toplinski izolirani da bi se
sprijeila pojava kondenzacije vodene pare na
unutarnjoj povrini zida zgrade, tj. da bude ispunjen
uvjet:
-i ! ts
(2)
gdje su:

-i - temperatura na unutarnjoj povrini obodne graevinske konstrukcije, qC

ts - rosite (toka roenja), qC; (rosite, u smislu
HRN U.J5.001, jest temperatura na kojoj parcialni tlak vodene pare u zraku odgovara tlaku
zasienja Ps na toj temperaturi) uz sjeverne zidove zgrade ne smije se postavljati velikoploGRAEVINAR 58 (2006) 5, 385-393

ni namjetaj, da bi se osigurala odgovarajua

temperatura na unutarnjoj povrini zida prirodnim strujanjem zraka (ormari, kreveti, komode,
krinje i dr.), jer se iza namjetaja na zidovima
lako skuplja vlaga i stvara plijesan,
x svaka prostorija u razdoblju grijanja mora se svakoga dana vie puta prozraiti da bi se smanjilo povienje vlage nastale u graevnim materijalima i namjetaju
x sve prostorije u stanovima moraju se grijati vlastitim
pojedinanim sobnim ili centralnim ogrjevnim tijelima (nikako se ne smiju grijati posredno iz susjednih
prostorija)
x vodena para iz kuhinje, kupaonice i praonice mora
se s pomou odgovarajue dimenzioniranih ventilacijskih ureaja (propisani broj izmjena svjeeg zraka)
odvoditi u atmosferu iznad krova zgrade.

2.4 Grijanje prostorija

Osnovni zahtjevi koje treba uzeti u obzir pri izboru sustava grijanja u stanovima sa stajalita medicine i fiziologije stanovanja jesu:
x grijanje u stanovima mora biti takvo da u svakoj prostoriji gdje borave ljudi temperature budu u granicama udobnosti koje su odreene u normama ovisno o
namjeni prostorije
x vanjske povrine ogrjevnog tijela trebaju biti to vee radi povoljnijeg prenoenja topline radijacijom i
konvekcijom
x ogrjevni elementi ne smiju odavati previsoke temperature zbog prljanja zida i stropa (uz te elemente i
iznad njih) prainom koja se nalazi u zraku prostorije, ienje grijaih tijela od praine treba biti jednostavno
x regulacija grijanja mora biti jednostavna, laka, u funkciji vanjske temperature i namjene prostorije.
Napominjemo da su tehniki zahtjevi glede utede toplinske energije i toplinske zatite koje treba zadovoljiti
pri projektiranju novih i rekonstrukciji i adaptaciji postojeih zgrada grijanih na unutarnju temperaturu viu od
12 qC, sadraj projekta zgrade u pogledu utede toplinske energije i toplinsku zatitu, iskaznicu potrebne topline za grijanje zgrada te odravanje zgrada, propisani u
novom Tehnikom propisu o utedi toplinske energije i
toplinskoj zatiti u zgradama >1@.

2.5 Prozori i/ili balkonska vrata

Prozori i/ili balkonska vrata uvelike utjeu na klimu
prostorije. Naime, zimi su prozori hladne povrine, a
ljeti zbog propusnosti topline od suneva zraenja imaju
387

Ventilacija u zgradama
za posljedicu zagrijavanje prostorija (efekt staklenika).
Tehnikim propisom o utedi toplinske energije i
toplinskoj zatiti u zgradama, Prilog C, odreeni su za
prozore, balkonska vrata i krovne prozore zahtjevi o
zrakopropusnosti, koji su prikazani u tablici 1.
Tablica 1. Razredi zrakopropusnosti sljubnica prozora,
balkonskih vrata i krovnih prozora >1@
R.
br.

Br.
katova
zgrade

1.
2.

do 2 kata
vie od 2

Razred zrakopropusnosti prema

HRN EN 12207-1:2002 (Razred 1.
je najvee zrakopropusnosti, a
razred 4. najmanje)
2.
3.

Posebno elimo ukazati na problematiku koja nastaje

ljeti, tj. u toplije doba godine kada se zbog povienja
temperature u prostoriji otvaraju prozori, pa se time gubi njihova funkcija zatite od vanjske (uline) buke.
Iako je prozraivanje kroz prozore najjednostavniji nain ventiliranja, ipak takvu ventilaciju ne treba stalno
primjenjivati ni zimi ni ljeti. Naime, za jakih vjetrova,
da bi se sprijeio efekt propuha, prozore valja zatvarati.
Nadalje, esto obnavljanje svjeeg zraka otvaranjem
prozora je neudobno jer se na taj nain nepotrebno gubi
toplina iz grijanih prostorija (ventilacijski gubitak topline).

2.6 Ventilacija prostorija

Zrak u prostorijama u kojima borave ljudi zagauje se
poradi:
-

isparavanja i pojave neugodnih mirisa

stvaranja vodene pare od disanja i znojenja

puenja

proizvodnje ugljinog dioksida i smanjenja kisika

kontaminacije s bakterijama i virusima

oneienja zraka izvana ili zbog aktivnosti u

prostoriji.

Budui da prve etiri vrste zagaivanja potjeu od ljudi,

proizlazi da su ljudi osnovni zagaivai zraka u
prostorijama zgrada. Kao najvanija i najdjelotvornija
mjera za odravanje istog zraka u prostorijama jest
ventilacija prostorija, koja znai zamjenu oneienog
zraka iz prostorija sa svjeim vanjskim zrakom. Postoje
dva osnovna zahtjeva za ventilaciju prostorija:
-

volumen svjeeg zraka u jedinici vremena po jednoj

osobi Q (m3 h-1/osoba),

broj izmjena zraka u jednom satu n (h-1).

Prema prvom je zahtjevu odreeno, da za jednog ovjeka u zatvorenoj prostoriji treba osigurati koliinu svjeeg
zraka najmanje 30 (m3 h-1/osoba), a ako se u prostoriji
388

M. Zagorec, P. Donjerkovi
pui tada treba osigurati i do 40 (m3 h-1/osoba) i vie.
Meutim, drugi je zahtjev izraen kao broj izmjena zraka u prostoriji u jednome satu najee u uporabi. Prema
tom je zahtjevu odreen najmanji broj potreban za izmjenu
svjeeg zraka u jednome satu za stambene prostorije, i
to ovisno o funkciji prostorije >1, 3, 4, 5@.
3 Zahtjevi za ventilaciju u zgradama
Tehnikim propisom o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti u zgradama propisano je da zgrada mora biti
projektirana i izgraena na nain da se osigura namanje
provjetravanje prostora zgrade koje je potrebno:
-

da se ne bi ugrozili higijena i zdravstveni uvjeti

radi iskoritavanja ureaja za grijanje s otvorenim plamenom.

Meutim, prema dosadanjim se iskustvima smatra da

ispravna ventilacija u grijanim prostorijama zgrada mora zadovoljiti tri bitna zahtjeva:
-

osigurati najmanji potreban broj izmjena zraka radi

higijene i zdravstvenih uvjeta

boravka u prostorijama,

odvoditi oneieni zrak u atmosferu iznad krova

zgrade

ograniiti prekomjeran broj izmjena zraka zbog smanjenja ventilacijskih gubitaka

topline >1, 3, 4, 5@.

3.1 Najmanji broj potrebnih izmjena zraka

Ventilacijom se kod zatvorenih vrata, prozora i/ili balkonskih vrata mora osigurati higijenski najmanja potrebna
izmjena zraka u prostorijama zgrada. Prema podacima
iz strune literature najmanji broj potrebnih izmjena zraka prikazan je u tablici 2.
Tablica 2. Najmanji broj potrebnih izmjena zraka u jedinici
vremena ovisno o vrsti i visini prostorije >5@
Vrsta prostorije
Pojedinane garae
Kuhinje (za vrijeme
kuhanja)
Kupaonice
Spremita za
namirnice
Praonice rublja
Sobe za rad i boravak
Spavaonice
Stubita
Nunici

Broj potrebnih izmjena zraka u satu

ovisno o visini prostorije [h -1]
3, 0 m
2, 8 m
2, 6 m
2, 4 m
3
5
5
6
15
25
30
30
4
10

7
20

8
25

8
30

5
3
3
4
4

9
4
4
6
5

12
4
5
7
7

15
5
6
8
9

GRAEVINAR 58 (2006) 5, 385-393

M. Zagorec, P. Donjerkovi
Prema odredbi propisanoj u Tehnikom propisu o utedi
toplinske energije i toplinskoj zatiti u zgradama, broj
izmjena unutarnjeg zraka s vanjskim zrakom kod zgrade
u kojoj borave ili rade ljudi mora biti najmanje n = 0,5
h-1, ako tehnikim propisom kojim je ureeno to
podruje nije drukije propisano. Takoer je propisano
da u vrijeme kada ljudi ne borave u dijelu zgrade koji je
namijenjen radu i/ili boravku ljudi, valja osigurati
izmjenu unutarnjeg zraka od najmanje n = 0,2 h-1.
Napominjemo da u sluaju kada se prostorije u zgradi
griju sobnim peima ili kaminima najmanji broj izmjena
zraka treba poveati za koliinu zraka koja je potrebna
za potpuno izgaranje goriva u takvim loitima. Posebno napominjemo, da svaki kamin mora imati poseban
kanal za dovod svjeeg zraka iz atmosfere u loite i poseban dimnjak za odvod dimnih plinova iz loita. Takav
dimnjak mora biti, kao i svaki drugi, propisno izveden
po visini zgrade i s izlaznim otvorom iznad sljemena
krova zgrade najmanje 0,5 m.

3.2 Odvoenje oneienog zraka u atmosferu

Funkcija je ventilacije da osigurava odvoenje zraka
oneienog neugodnim mirisima, vodenom parom, dimom od puenja, prainom i sl. iz prostorija zgrade i za-

Ventilacija u zgradama
mijeni ga istim (po potrebi kondicioniranim) zrakom iz
atmosfere.
Najmanji broj izmjena zraka treba osigurati eljeni stupanj ugode prostorije tako da pri odreenoj sobnoj temperaturi ne doe do pojave oteenja zidnih povrina od
kondenzacije vodene pare, kao to su, primjerice plijesan,
gljivice i sl.

3.3 Najvei doputeni broj izmjena zraka

Broj izmjena zraka u grijanim prostorijama zgrada zimi
ne smije biti prevelik zbog utede energije (ventilacijski
gubici topline), da bi se sprijeila prekomjerna potronja
topline za grijane prostorije. Taj najvei doputeni broj
izmjena zraka (gornja granica) jo uvijek nije dovoljno
tono odreen kao to je u tablici 2. odreen najmanji
broj potrebnih izmjena zraka (donja granica).
Zato najvei doputeni broj izmjena zraka u grijanoj
prostoriji treba odrediti ovisno o vrsti i intenzitetu svih
izvora zagaivanja zraka i eventualnih ureaja za grijanje s otvorenim plamenom, i to za svaku prostoriju posebno.
4 Vrste ventilacije u zgradama
Ventilacija (prozraivanje) u zgradama jest izmjena zraka
u stambenim i drugim prostorijama zgrada tako da se

Slika 1. Shematski prikaz ventilacija u zgradama prema nainu izmjene zraka

GRAEVINAR 58 (2006) 5, 385-393

389

Ventilacija u zgradama
oneieni zrak iz prostorija odvodi u atmosferu, a iz
atmosfere dovodi svjei i po potrebi kondicionirani zrak
radi odravanja vlanosti, istoe i reima strujanja zraka po mikrohigijenskim normativima koji odgovaraju
potrebama ljudskog zdravlja i udobnog boravaka.

iliranje, nego je dovoljna prirodna ventilacija infiltracijom zraka kroz zidove i reke s povremenim otvaranjem
prozora i/ili balkonskih vrata.
Od klimatskih su utjecaja najvaniji:
-

razlike u temperaturi izmeu vanjskog i unutarnjeg

zraka

pri ventilaciji prostorija mora se oneieni zrak iz

prostorija odvoditi u slobodnu atmosferu iznad zgrade (ne u druge prostorije)

brzina (djelovanje) vjetra

smjer vjetra.

ventilacija prostorija mora biti takva da je i kod zatvorenih prozora i balkonskih vrata iz higijenskih razloga osigurana najmanja potrebna izmjena zraka

Opi zahtjevi za ispravnu ventilaciju prostorija jesu:

-

M. Zagorec, P. Donjerkovi

ventilacija prostorija ne smije biti prekomjerna, da

se zbog prevelikog broja izmjena zraka ne bi prekorailo gospodarski opravdanu koliinu topline u procesu grijanja prostorija zgrade (ventilacijski gubici
topline)
pri ventilaciji i izvedbi instalacija i ureaja za ventilaciju moraju se poduzimati mjere zatite od poara
u zgradi prema logiki postavljenim poarnim zonama.

Po nainu izmjene zraka postoje dvije osnovne vrste ventilacije u zgradama: prirodna ventilacija i mehanika ventilacija (slika 1.).
Od svih nabrojenih vrsta ventilacije jedino infiltracija
zraka kroz zidove, sljubnice u prozorima i balkonskim
vratima i dr. tee nekontrolirano, dok se ostali naini
prirodne i mehanike ventilacije mogu kontrolirati i/ili
regulirati.
Napominjemo da je Pravilnik o tehnikim mjerama i
uvjetima za ventilaciju u stambenim zgradama (Sl. list,
broj: 35/70) prestao vrijediti jo 23. prosinca 1987. godine.
Budui da od tada pa do danas jo nije donesen novi pravilnik, smatra se da je to veliki nedostatak tehnikog zakonodavstva s obzirom na ventilaciju u zgradama.

4.1 Prirodna ventilacija

Prirodna ventilacija u zgradama jest ventilacija kod koje
se zrak izmjenjuje zbog uzgonskog efekta, razlike tlakova i naleta vjetra, tj. bez uporabe mehanikih ili drugih
slinih ureaja. Takva se ventilacija odvija infiltracijom
zraka kroz zidove i sljubnice, strujanjem zraka kroz otvorene prozore i/ili balkonska vrata te strujanjem zraka
kroz ventilacijske kanale. Djelotvornost prirodne ventilacije ovisi o nizu klimatskih i graditeljskih (urbanistikih, arhitektonskih i graevinskih) utjecaja >6@.
Za obnavljanje svjeeg zraka u stambenim prostorijama
u kojima boravi malo ljudi i u kojima nema posebnih
zagaivaa zraka nisu potrebni dodatni ureaji za vent390

Od graditeljskih utjecaja to su:

poloaj zgrade u odnosu prema reljefu zemljita

raspored prostorija u zgradi

visina zgrade

propusnost vanjskih prozora, balkonskih vrata i ostalih vrata (openito propusnost stolarije u zgradi)

propusnost vanjskih elemenata konstrukcije zgrade

(vanjski zidovi i stropovi) i dr.

Budui da su klimatski utjecaji (razlika temperature, brzina i smjer vjetra) promjenljiva intenziteta i razliitog
trajanja, prirodna je ventilacija takoer neujednaena, a
u ljetnom (toplom) razdoblju godine moe biti ak i potpuno neuinkovita. Zato pri graenju zgrada treba poduzeti mjere da prirodna ventilacija bude trajno (cjelogodinje) uinkovita i vea od donje higijenski potrebne
granice.
4.1.1 Infiltracija zraka
Infiltracija zraka je prirodna ventilacija kod koje se zrak
kod zatvorenih vrata, prozora i balkonskih vrata nekontrolirano izmjenjuje kroz vanjske zidove i sljubnice u
zidovima, prozorima, balkonskim vratima te unutarnjim
i vanjskim vratima.
Ispitivanjima je ustanovljeno da velik broj graevnih
materijala proputa zrak. Intenzitet propusnosti zraka
kroz graevne materijale ovisi o razlici tlaka unutarnjeg
i vanjskog zraka, debljini vanjskog zida i vrsti graevnog materijala od kojeg je zid izgraen. Infiltracija zraka
kroz vanjske zidove je najmanjeg intenziteta, tako da se
za tu vrstu prirodne ventilacije ne moe sa sigurnou
tvrditi moe li ona uope osigurati najnii potreban broj
izmjena zraka u prostorijama, osobito sada kada se, u
pravilu, esto izvode vieslojni vanjski zidovi zgrada s
paronepropusnim odnosno zrakonepropusnim slojem tzv.
parna brana.
Sljubnice u vanjskim zidovima zgrade su uski razmaci
izmeu krila vrata i dovratnika, prozorskih krila i doprozornika, krila balkonskih vrata i dovratnika, pukotina u
neobukanim vanjskim zidovima i montanim konstrukcijama i dr. Prirodna ventilacija kroz sljubnice znatno je
intenzivnija od infiltracije zraka kroz vanjske zidove.
Koliina zraka koji struji kroz sljubnice ovisi o razlici
GRAEVINAR 58 (2006) 5, 385-393

M. Zagorec, P. Donjerkovi

Ventilacija u zgradama

tlaka zraka te irini i duljini sljubnice. irina sljubnica

kod drvenih prozora je 5 do 10 mm, a kod metalnih prozora 3 do 5 mm >7@. Propusnost zraka zbog infiltracije
kroz vanjske zidove i zbog propusnosti kroz sljubnice
odreuje se proraunom i mjerenjem ovisno o vrijednosti
svih bitnih imbenika.
4.1.2 Ventilacija kroz otvorene prozore i/ili balkonska
vrata
Prirodna je ventilacija kroz otvorene prozore i balkonska
vrata najintenzivniji nain prirodne ventilacije. Prirodnom ventilacijom kroz otvorene prozore i balkonska vrata
moe se postii odgovarajui broj izmjena zraka u satu
u pripadajuoj prostoriji takoer ovisno o razlici temperature unutarnjeg i vanjskog zraka, brzini i smjeru vjetra
te veliini, poloaju i obliku vanjskih prozora i balkonskih vrata.
Priblian broj izmjena zraka koji se moe postii u uporabi pri zatvorenom prozoru i/ili balkonskim vratima te
pri razliitim poloajima krila prozora i prozorskih roleta prikazani su u tablici 3.
Tablica 3. Broj izmjena zraka pri prirodnoj ventilaciji
kroz prozore i vrata >6@
Poloaj krila vanjskih prozora i
vrata
Prozor zatvoren, vrata zatvorena
Prozor otklopljen, rolete drvene
sputene
Prozor otklopljen bez roleta
Prozor poluotvoren
Prozor potpuno otvoren
Pozor i vrata potpuno otvoreni
(popreno provjetravanje)

Broj izmjena
zraka u satu (h-1)
0  0,5
0,3  1,5
0,8  4,0
5  10
9  15
priblino 40

Napominjemo da prikazano variranje brojeva izmjena

zraka u jednome satu ovisi o brzini vjetra, razlici izmeu temperature unutarnjeg i vanjskog zraka, vrsti prozora i roleta te rasporedu prozora u zgradi (jednostrano ili
popreno provjetravanje). Nadalje podaci iz tablice 3.
pokazuju da je broj izmjena zraka pri zatvorenom prozoru i vratima manji od najmanje potrebnog broja izmjena
zraka u satu: 0 do 0,5 h-1  0,5 h-1.
Zato jo uvijek vrijedi tradicionalno pravilo da se prostorije moraju prozraivati otvaranjem prozora, a ne oslanjati se samo na infiltraciju zraka kroz vanjske zidove i
sljubnice.. Pritom treba imati na umu da je kratko prozraivanje potpunim otvaranjem krila prozora i balkonskih vrata, osobito s aspekta zatite od prehlade i utede
toplinske energije potrebne za grijanje, bolje od trajnoga
prozraivanja kroz poluotvorena krila vrata ili prozora.
Ispravno prozraivanje prostorija zimi sastoji se u tome
GRAEVINAR 58 (2006) 5, 385-393

da treba kratko otvoriti irom sve prozore u trajanju 2-3

minute i to prema potrebi svakih 2  3 sata jedanput, a
ne dulje vrijeme drati prozore malo otvorene (odkrinute).
Naime, kada se otvore svi prozori na kratko vrijeme dolazi do potpune izmjene zraka, osobito pri poprenom
provjetravanju (brza izmjena zraka), a za to vrijeme valja napustiti prostoriju. Prednost takve brze izmjene zraka jest u tome to se akumulirana toplina u zidovima i
namjetaju ne stigne izgubiti. Nasuprot tome djelomino
otvaranje pojedinih krila ili manjeg broja prozora zimi
na dulje vrijeme nije ispravno, jer hladan zrak moe biti
tetan za zdravlje ljudi, osobito onih koji se nalaze blizu
otvorenih prozora.
Pri prirodnom prozraivanju kroz prozor i/ili balkonska
vrata, zrak u prostoriji obnavlja se ulaznim i izlaznim
strujanjem zraka. Budui da je vanjski zrak najee
hladniji od zraka u prostoriji, topliji zrak izlazi kroz gornji dio prozora (naroito kroz kutije za rolete), a svjei,
hladniji zrak ulazi kroz donji dio prozora odnosno kroz
sljubnicu izmeu prozorskog krila i doprozornika. Zato
su uska zaokretna krila, visoka otklopna krila, gornja
odnosno donja otklopna krila i sl. tehniko-ventilacijski
povoljni naini izrade prozora.
Pri poprenom je provjetravanju u odreeno vrijeme dovoljan samo jedan otvor na svakoj strani prostorije, kao
npr. gornje otklopno krilo u nekim dvoranama. Za regulaciju protoka zraka na suvremenim se otklopno-zaokretnim krilima prozora ugrauju dodatne naprave tzv. kare
za najmanji otklopni poloaj krila, koji treba poveati
ventilaciju prostorija za mali broj ljudi.
Za poboljanje prirodne ventilacije samo kroz prozore u
hladnome razdoblju, kada su prozori stalno zatvoreni,
postoji nekoliko preporuka, i to:
-

izvedba prozora bez brtvljenja zazora ili s isprekidanom brtvom samo u gornjoj reki izmeu krila i doprozornika odnosno dovratnika

izvedba ventilacijskih proreza u gornjem dijelu doprozornika ovisno o poloaju prozora (jednostrana
ili poprena ventilacija)

izvedba dodatnoga uskoga ventilacijskog otvora sa

strane po cijeloj visini prozora koji se moe zatvoriti
iznutra nepropusnim krilom (grilja vaninepropusno
krilo unutra)

ugradba ureaja (eline kare) za usko otvaranje

gornjeg otklopnog krila ili cijelog otklopnozaokretnog krila prozora (fiksno odkrinuta otklopna krila) i sl.

U najnovije je vrijeme zapoela proizvodnja tzv. ventilacijskih prozorskih sustava (odreene vrste najnovijih
prozora od plastinih profila, kao npr. sustavi: KBE,
391

Ventilacija u zgradama
KMMERLING, GEALANT i dr.). Takvi prozorski
sustavi omoguavaju stalnu ventilaciju i kod dulje zatvorenih prozora, kao npr. zimi ili za godinjih odmora.
Vrednovanje prozora u HRN EN 12207:2001 razvrstano
je prema propusnosti zraka u 4 razreda, tako da je razred
1. najvee, a razred 4. najmanje zrakopropusnosti. Zato
suvremeni prozori i balkonska vrata, osobito oni od plastinih i aluminijskih profila, imaju ugraene gumene brtve
izmeu krila i doprozornika da bi bili razvrstani u razred
4. (razred najmanje propusnosti zraka pri rasponu ispitnog tlaka zraka od 0 do 600 Pa) >8@.
Ovo vrednovanje odreeno je u skladu sa zahtjevima
odreenim za smanjenje ventilacijskih gubitaka topline i
zatitu od buke u zgradama. Meutim, takvo vrednovanje prozora nije u skladu sa zahtjevima za prirodnu ventilaciju u zgradama, jer izmjena zraka zimi kroz sljubnice zatvorenih prozora i/ili balkonskih vrata nee zadovoljiti zahtjeve za ventilaciju prostorija ni za mali broj
ljudi.
Osim toga u normi HRN U.J5.100 odreen je i zahtjev,
radi smanjenja ventilacijskih gubitaka topline u stanu,
da najvea doputena ventilacija u stanu pri unutarnjem
podtlaku od 50 Pa smije biti najvie dvije izmjene zraka
u jednome satu (NDV d 2 h-1) >9@.
U svakom sluaju donja granica prirodne ventilacije izraena kao n 0,5 h-1 izmjena svjeeg zraka u jednom
satu mora uvijek pri zatvorenim prozorima biti osigurana. U protivnom uporaba suvremenih slabo zrakopropusnih prozora bez dodatnih otvora za ventilaciju prostorije
nije u sluaju nedovoljne prirodne ventilacije za preporuku, jer se gubi prirodni ventilacijski uinak ime se
ugroava zdravlje ljudi.

M. Zagorec, P. Donjerkovi
4.1.3 Ventilacija kroz kanale
Prirodna ventilacija kroz kanale znai izmjenu zraka u
prostoriji bez prozora kroz vertikalne zidane ventilacijske kanale koji se izvode od pripadajue prostorije do
iznad krova zgrade (slika 2.). Pritom treba imati na umu
da ventilacija prostorija bez prozora s ventilacijskim
kanalima funkcionira ispravno samo ako je osigurano
stalno dovoenje svjeeg zraka u odgovarajuim koliinama u pripadajuu prostoriju izvana ili iz neke druge
prostorije koja ima prozore. U prostoriju koja se prozrauje zrak se dovodi iz susjednih prostorija i to kroz donji otvor u zidu ili dnu krila vrata. Takav donji otvor ne
smije imati poklopac za regulaciju protoka zraka. Oneieni se zrak odvodi iz prostorije kroz otvor ispod stropa
s prikljukom na ventilacijski kanal. Takav gornji otvor
mora imati nehrajui poklopac za regulaciju strujanja
zraka.
Ventilacijski se kanali dimenzioniraju za najnepovoljniji
sluaj, tj. za najmanju brzinu strujanja zraka. U sluaju
velikih razlika temperature i jakih vjetrova strujanje zraka u kanalu regulira se poklopcem ugraenim na ulaznom
otvoru za odvoenje oneienog zraka iz prostorije.
Zahtjevi za projektiranje prirodne ventilacije prostorija
bez vanjskih prozora kroz zidane vertikalne kanale sustavom pojedinanih kanala i sabirnih kanala odreene
su u HRN U.C1.200 >11@ i HRN U.C2.201 >12@.

Napominje se da je najnovijom HRN EN 13829 odreen

postupak mjerenja propusnosti zraka omotaa zgrade ili
omotaa dijelova zgrade na mjestu (in situ) >10@. Metoda razlike tlakova slui zato, da bi se moglo ocijeniti
propusnost zraka omotaa zgrade ili omotaa dijelova
zgrade. Ta se metoda koristi u svrhu:
a) mjerenja propusnosti zraka zgrade ili dijelova zgrade
da bi se utvrdilo jesu li zadovoljeni zahtjevi u pogledu smanjene propusnosti zraka
b) usporeivanja relativne propusnosti zraka izmeu
slinih zgrada ili dijelova zgrade
c) otkrivanja mjesta s premalom ili prevelikom propusnosti zraka

M ostave, zahodi i/ili sanitarne prostorije

d) odreivanja smanjenje propusnosti zraka, koja je postignuta izvedbom jedne od raspoloivih mjera za
smanjivanje zrakopropusnosti.

Slika 2. Sustav ventiliranja prostorija bez prozora pojedinanim

vertikalnim kanalima tako da se svjei zrak dovodi izvana
kroz susjedne prostorije, a neisti zrak odvodi kroz
kanale iznad krova zgrade u slobodnu atmosferu

392

GRAEVINAR 58 (2006) 5, 385-393

M. Zagorec, P. Donjerkovi
Prirodnu se ventilaciju preporuuje pojaati uz uporabu
malih ventilatora na elektrini pogon. Takvi se mali ventilatori upotrebljavaju npr. u stambenim zgradama za poveanje prirodne ventilacije u kuhinjama i prostorijama
bez prozora (ostave, zahodi, kupaonice i dr.) za poveano odvoenje oneienog zraka u slobodnu atmosferu.
Mali ventilatori mogu se postaviti pri vrhu prozora, pri
vrhu vanjskog zida prostorije, u otpariva (kuhinjsku napu),
na vrhu odvodnog ventilacijskog kanala i dr. Prednost poveanja prirodne ventilacije s malim ventilatorima je u
tome da se i u najnepovoljnijim prilikama (zimizatvoreni
prozori, ljetizastoj prirodne ventilacije) postie potrebna zamjena oneienog zraka svjeim zrakom u pripadajuoj prostoriji.

4.2 Mehanika ventilacija

Mehanika je ventilacija prisilna izmjena zraka u zatvorenome prostoru kroz vertikalne kanale na mehaniki
(motorni) pogon s pomou ventilatora. Takva se ventilacija izvodi u podrujima s jakim vrtlogom vjetrova ili u
razdoblju kada nema prirodne ventilacije odnosno kad
nije dovoljno djelotvorna. Mehanika je ventilacija sigurnija od prirodne, jer ne ovisi o vanjskim imbenicima i
jer u prostoriju dovodi tono odreenu (reguliranu) koliinu zraka, a mogue je i kondicioniranje zraka (proiavanje, grijanje, hlaenje i vlaenje) u posebnim ureajima, tako da se u prostoriji odravaju povoljni klimatski uvjeti bez obzira na vanjske atmosferske prilike (klimatizacija). Vrste mehanike ventilacije opisane su na
slici 1.
Zahtjevi za projektiranje mehanike ventilacije prostorija (prostorije bez vanjskih prozora i s prozorima koji se

Ventilacija u zgradama
ne otvaraju) kroz vertikalne kanale s pomou ventilatora
odreeni su u HRN U.C2.202 >13@.
5 Zakljuak
U suvremenim stambenim zgradama prirodna se ventilacija provodi tako, da se prostorije s prozorima ventiliraju infiltracijom zraka kroz razliite sljubnice, prozore,
balkonska vrata i unutarnja vrata, a prostorije bez prozora kroz zidane vertikalne kanale i pripadajua vrata.
Budui da prirodna ventilacija ovisi o prirodnim pojavama koje su promjenljiva intenziteta i razliita trajanja
(razliite razlike temperature te intenzitet i smjer djelovanja vjetra) ona nije stalno ujednaena, a povremeno
ak ni dovoljno uinkovita. Osim toga pojavom suvremenih prozora i balkonskih vrata izraenih od PVC-a i aluminijskih profila s brtvljenim sljubnicama izmeu krila i
doprozornika odnosno dovratnika prirodna se ventilacija
u zgradama pogorala. Zato bi prirodnu ventilaciju u
stambenim zgradama trebalo hitno poboljati odgovarajuim ventilirajuim prozorima ili malim ventilatorima
na elektrini pogon, osobito u obiteljskim kuama koje
se redovito grade bez vertikalnih zidanih ventilacijskih
kanala i esto s ureajima za grijanje s otvorenim plamenom, kao to su npr. razliite kuhinjske i sobne pei i
kamini.
Osim toga trebalo bi hitno donijeti odgovarajui tehniki
propis za ventilacije u zgradama u skladu s europskim normama (EN), jer je Pravilnik o tehnikim mjerama i uvjetima za ventilaciju u stambenim zgradama prestao vrijediti jo prije 19 godina. Budui da od tada jo uvijek nije donesen novi Pravilnik, smatra se da je to velik nedostatak tehnikih propisa za ventilaciju u zgradama kod nas.

LITERATURA
[1]

Tehniki propis o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti u

zgradama (NN broj: 79/05)

[8]

Zagorec, M.: Ispitivanje plastinih prozora od PVC profila,

Tehnika 38 (2002) 09, 1011 i Tehnika 38 (2002) 10, 10  11

[2]

DIN 500101:1977 Klimate und ihre technische Anwendung;

Klimabegriffe, Algemeine Klimabegriffe

[9]

HRN U.J5.100:1983 Toplinska tehnika u visokogradnji. Zrana

propusnost stana

[3]

Grandjean, E.: Wohnphysiologie  Grundlagen gesunden

Wohnens, Verlag fr Architektur Artemis Zrich, 1973

[4]

Galaso, I. : Ventilacija i klimatizacija, Tehnika enciklopedija,

svezak 13, 443 - 454, Leksikografski zavod Miroslav Krlea,
Zagreb, 1997.

[10] HRN EN 13829:2002

Toplinske
znaajke
zgrada 
Odreivanje propusnosti zraka kod zgrada  Metoda razlike
tlakova
[11] HRN U.C2.200:1971 Provjetravanje prostorija bez vanjskih
prozora kroz vertikalne i horizontalne kanale prirodnim putem.
Sistemi pojedinanih kanala

[5]

Radoni, M.: Grijanje i ventiliranje, Izdavako poduzee

Graevinska knjiga, Beograd

[6]

Gertis, K.: Bauphysikalische Grundlagen der Wohnungslftung,

Deutsche Bauzeitschrift (1984) 2, 231234

[12] HRN U.C2.201:1971  Provjetravanje prostorija bez vanjskih

prozora pomou vertikalnih i horizontalnih kanala na prirodni
nain. Sistem sabirnih kanala

[7]

Strehle, K.: Neues Abdichtverfahren fr eingebaute Fenster

gegen Luft  und Schalldurchgang, Kunststoffe im Bau 2
(1966) 5, 4447

[13]

GRAEVINAR 58 (2006) 5, 385-393

HRN U.C2.202:1971 Provjetravanje prostorija bez vanjskih

prozora pomou ventilatora

393