m - K vadrat

Profine BH

Zdrava klima stanovanja

Dobra klima stanovanja promovira ugodan ivot, a loa tetno utie na nae zdravlje
pie: Adnan ug, dipl. ing. arh.

rekomjerna vlaga u zraku je najvei neprijatelj zdrave klime

stanovanja. Neto od ove vlage oslobaa i ljudsko tijelo. Mi
takoer proizvodimo velike koliine vlage kada se tuiramo,
kupamo ili kuhamo. Vano je kontrolisati razinu vlanosti zraka putem pravilne ventilacije. Ako je ova ventilacija zanemarena, gljivice plijesni poinju rasti, to predstavlja ozbiljan rizik za
nae zdravlje.
To je veliki problem. Milioni domova su zahvaeni sa plijesni i
milioni graana pate od alergija na plijesan. Prevelika koncentracija spora u zraku nadalje moe uzrokovati nove alergije, iritacije koe i membrane sluznice, te astmu. Dakle, zato se stvara
plijesan i moe li se izbjei? Graevinski strunjaci i odgovorna
dravna tijela zapadnih zemalja preporuuju odgovarajuu ventilaciju kao najuinkovitiji metod spreavanja stvaranja plijesni.
Razlog je to su nove zgrade i renovirane zgrade danas vie izolirane nego su to bile prije. Loa strana ove efikasne toplotne

septembar / rujan 2010.

m - K vadrat
izolacije je da sprjeava pasivnu ventilaciju putem propuha kroz prozore, a koji smo nekada imali kroz loe prozore. Za
vlasnike kua i stanare, to je znailo este ventilacije zraka u malim dozama to je najee sprjeavalo pojavu plijesni i
visoke koncentracije tetnih tvari. Moderni ventilacijski sistemi su dobra ideja i za nove i za modernizirane objekte, jer
olakavaju i ine praktinom ventilaciju, a neki sistemi su takoer optimizirani da bi smanjili gubitke energije za grijanje.

Zato se stvara plijesan?

Plijesan daje vrijedan doprinos svakom prirodnom okruenju, jer potie
raspad organskog materijala. Mikroskopski vidljive spore se prenose
putem zraka te tako dospijevaju i u nae domove. To nije problem ukoliko spore ne zavre na vlanim povrinama unutar zgrade, to je osnova za njihov rast i razvoj. Plijesan se hrani i razvija na drvetu, iverici,
gipsu, tapetama, pa i tapetnom ljepilu, silikonu, svim bojama i lakovima te na materijalima kao to je cement i beton. Plijesan za svoj razvoj
ne treba svjetlo i moe se iriti na izloenim povrinama ali i na neosvijetljenim povrinama, na primjer, iza zidnih tapeta. Spore, meutim,
trebaju vlagu da bi mogle klijati. Vlaga je prema tome osnova i najvaniji
preduslov za razvoj plijesni.
Prekomjerna vlaga u zgradi koja omoguava sporama sredstva za
preivljavanje se moe sprijeiti. Plijesan dobija ovu vlagu iz razliitih

Koliina vode (vlage) u zraku u odnosu na temperaturu zraka

Pravilo kondenzacije: to je nia temperatura povrine i vea

vlanost zraka, vei je rizik za stvaranje plijesni.

izvora: para proizvedena tuiranjem, kupanjem ili kuhanjem, vlana oteenja u zidovima
(npr. neispravan ventil za vodu ili curenje kroz
oteen podrumski zid). esto je ova vlaga ustvari kondenzacija koja nastaje na unutranjim
povrinama vanjskih zidova kao rezultat toplotnih mostova ili nedovoljne toplotne izolacije zida. Jedan od glavnih uzroka je rijetko
ili nikakvo provjetravanje i nedostatak grijanja, odnosno nedovoljno grijanje.

Odgovarajua vlanost zraka

je kljuna

Plijesan raste u enterijeru na mnogim materijalima ako postoji specifian minimalan nivo
vlanosti. to je sobna temperatura via, zrak moe da apsorbuje vie vlage. Ako je sobna temperatura preniska ili ako je
npr. velika razlika izmeu temperature hladnog zida i toplog sobnog zraka, voda se kondenzuje na zidu i predstavlja rizik
da e se tu stvoriti plijesan. Dobro grijane prostorije koje se redovno zrae, obino osiguravaju dobar nivo vlanosti zraka. Meutim, ovo nije sluaj kada dolazi do kondenzacije zbog strukturalnih nedostataka na objektu ili nepravilno izvedene izolacije. U takvim sluajevima je neophodno eliminisati sam uzrok.

Nauni pogled:
Neto je u zraku!

Zrak se uglavnom sastoji od duika (78%) i tek jedna petina (21%) je kisik. Samo je 0,9% plemenitih plinova kao to je neon, helij ili argon, te uprkos injenici
da je stakleniki plin ugljinog dioksida samo 0,03%, ali ipak uzrokuje mnogo
problema. Zrak nema miris, ali prenosi mirisne molekule i otputene tvari, kao
to je miris cvijeta ili dim cigarete. Ljudi koji upotrebljavaju kamin
ili neki drugi vid grijanja kue sa otvorenim plamenom, moraju osigurati dovoljnu koliinu zraka, inae se nivo kisika smanjuje a time
i proporcionalno poveava koncentracija ugljinog monoksida koji
je opasan ubica i potpuno bez mirisa. Uzrok za njegovo nastajanje je
nepotpuno izgaranje, izmeu ostalog uslovljeno i nedostatkom kisika. Kako ga je ljudima nemogue registrovati, budui da je bez boje i mirisa, to je plin koji je odgovoran za najvie smrtnih sluajeva prouzrokovanih trovanjem plinom. Simptomi se esto mijenjaju sa simptomima gripe (bez
poviene temperature) te ljudi ostaju izloeni uticaju ugljinog monoksida kroz
dui period, to na kraju moe imati i smrtne posljedice.

septembar / rujan 2010.

m - K vadrat

ovjek znojenjem izgubi cijelu litru vode kroz osam sati sna. Vlaga se takoer
oslobaa tokom kupanja, kuhanja ili peglanjem vea. Domainstvo sa etiri osobe
svojim dnevnim aktivnostima povea vlanost zraka za oko 10 litara. Ova vlaga se
mora zraenjem redovno izbacivati u vanjski prostor kako bi sprijeili tetu do koje moe doi na konstrukciji objekta ili namjetaju. Ovdje su najvaniji
savjeti za pravilno prozraivanje:
Dozvolite vaoj kui i

Uvijek prozraujte sobe irom otvorenim prozorima, a ne samo otvaranjem na kip. Potpuno otvoreni prozori osiguravaju efektivnu
ljudima unutar nje da diu:
izmjenu zraka u to kraem vremenu.
Savjeti kod provjetravanja

Zraite sobe ovisno o sezoni ujutro po 20 30 minuta.

Posebno spavau i dnevnu sobu.

Ponavljajte prozraivanje tri do etiri puta dnevno po 10 15 minuta.

Uvijek gasite radijatore prije prozraivanja da biste utedjeli energiju, a

u sluaju grijanja u ciklusima (kada ne grijete nou) obavezno prozraite prostorije ujutru prije poetka grijanja.

Temperatura soba koje ne upotrebljavate nikada ne bi smjela biti ispod

15C, kako bi zrak unutar njih mogao apsorbovati dovoljnu koliinu vlage.

septembar / rujan 2010.

m - K vadrat

Ovisno o konstrukciji zgrade, izolacionoj situaciji i drugim faktorima, trebali bi

izabrati najprikladniji i najekonominiji nain ventilacije. U osnovi, tri su tipa
ventilacionih sistema:

Prirodna ventilacija
Koncept prirodne ventilacije je baziran na razlici u pritiscima izmeu razliitih
prostora/pregrada objekta. Zrak prirodno krui od jednog prostora do drugog
kroz otvoren prozor ili ventilacioni element. Kada se upotrebljavaju
ventilacioni otvori, osigurava se stvaranje minimalne razlike u pritisciPrikladna opskrba svjeim
ma u prostorijama, to omoguuje ustajalom zraku da izae, odnosno
svjeem zraku da ue u prostor kroz otvor.
zrakom:

Tehnika rjeenja

Ventilacija potpomognuta ventilatorima

Ovaj koncept se zasniva na jedva ujnim ventilatorima koji ventiliraju
zrak iz objekta. Ventilacioni elementi integrirani u prozorske otvore/prozore (obino
iznad prozora) osiguravaju konstantnu i stabilnu razmjenu zraka.

Prozorska tehnologija
Moderni prozorski sistemi podravaju ventilaciju objekta. Npr. postoje samoregulirajui
ventilacioni sistemi koji su integrisani u PVC prozorske profile. Takoe, postoje i
ventilacione jedinice sa podesivim utorima koji se naknadno mogu mijenjati, ali i
prozori koji imaju elektronski kontrolisane ventilatore u svojim okvirima kako bi
automatski regulisali izmjenu zraka i ventilaciju.

PremiVent sistem grupe profine

Jednostavna ventilacija

Prirodna ventilacija i ouvanje energije povratom toplote do 80%

zahvaljujui entalpiji sistema

Ako pravilno grijete i ventilirate zgradu,

ne samo da spreavate stvaranje plijesni, ve stvarate ugodnu klimu izmeu
vaa etiri zida. Meutim, nemamo svi
vremena za to, niti smo nekada u stanju da otvorimo i zatvorimo prozore za
zamjenu zraka u prostoru i u redovnim
intervalima. Danas su dostupne mnoge
prikladne, pouzdane i sigurne opcije za
ventilaciju, kao to su zasebne ventilacione jedinice ili moderni prozori sa
integrisanim ventilacionim funkcijama. Vai instalateri prozora vas mogu
posavjetovati koji je najprikladniji nain
instalacije vaeg prozora s obzirom na
strukturu objekta, odnosno zida.
Pravilna i profesionalna instalacija je
najvanija. esto, neprofesionalno montirani prozori stvaraju toplotne mostove
gdje se kasnije stvara kondenzacija. Zato je vano izbjei skupu tetu koja nastaje kao posljedica svega navedenog i
ivjeti u zdravoj klimi stanovanja. Isplati se dugorono i za vas i za zdravlje vae porodice.

septembar / rujan 2010.