D.

VOJNI: Vladimir Veselica: Misli i pogledi

EKONOMSKI PREGLED, 59 (1-2) 79-84 (2008)

PRIKAZI

79

Dragomir Vojni*

Vladimir Veselica:
MISLI I POGLEDI
Ekonomski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Inenjerski biro, Zagreb,
Hrvatsko drutvo ekonomista u Zagrebu, A. G. Mato d.d., Samobor,
Zavod za poslovno istraivanje, Zagreb, 2008., str. 980
Najnovija knjiga Vladimira Veselica Misli i pogledi ponovno potvruje
ve u naoj javnosti poznatu injenicu da Vladimir Veselica pripada veoma uskoj
skupini i najplodnijih i najuspjenijih hrvatskih ekonomista.
No, kada se govori i o ovoj knjizi i o liku i djelu Vladimira Veselice, onda
valja rei da navedena ocjena, koliko god i sama po sebi mnogo govorila, ipak
jo uvijek govori nedovoljno. O emu je, zapravo, rije i o emu se radi? To da
je Vladimir Veselica jedan od najplodnijih i najistaknutijih hrvatskih ekonomista
neupitno je, ali, vrednujui znanstveni opus Vladimira Veselice, posebno u devedesetim godinama 20. stoljea i na poetku novoga stoljea, valja rei da je rije
o znanstveniku koji se profilirao u velikom, irokom i dubokom formatu, to ga
zbog mnogo zasluga svrstava meu velikane hrvatske ekonomske znanosti. Knjiga Vladimira Veselice Misli i pogledi koja je predmet nae pozornosti izreenu
ocjenu svakako opravdava i potvruje. Budui da se takve prosudbe, prigodom
analize i ocjena znanstvenoga opusa i znanstvenoga dometa pojedinih znanstvenika, daju veoma rijetko, poeljno je spomenuti i neke, neto difirenciranije segmente, na kojima se takva ocjena zasniva.
Prva mogua polazna osnova svakoga znanstvenika jest znanstveno-istraivaki rad, druga je takva osnova za svakog znanstvenika znanstveno-nastavni rad
i trea je mogua polazna osnova znanstveno-organizacijski rad.
*

Rije na predstavljanju knjige 7. veljae 2008., na Ekonomskom fakultetu Sveuilita u

Zagrebu.

80

D. VOJNI: Vladimir Veselica: Misli i pogledi

EKONOMSKI PREGLED, 59 (1-2) 79-84 (2008)

Veina istaknutih znanstvenika svoj ivotni i znanstveni opus zasniva na jednome od tih segmenata. No, kada se radi o znanstvenom opusu i o znanstvenome
doprinosu Vladimira Veselice, onda valja posebno istaknuti da se taj znanstveni
opus i doprinos odnose na sva tri segmenta.
Impozantan broj vie od 140 radova u obliku knjiga i lanaka u zbornicima i asopisima, veoma dobro ilustrira veliinu znanstveno-istraivakog opusa Vladimira Veselice. Dugogodinji znanstveno-nastavni rad rezultirao je, ne
samo veoma dobrim udbenicima, nego i brojnim diplomiranim ekonomistima
svih narataja, meu kojima je bio i ne mali broj onih koji su pod mentorstvom
profesora Veselice bili promovirani u znanstveni stupanj kao magistri i doktori
znanosti. Valja spomenuti i brojne istaknute strunjake poduzetnike, menadere
i gospodarstvenike. Profesor Veselica nita manje nije bio plodan, uspjean i
zasluan u ostvarenjima znanstveno-organizacijskoga rada, nego je bilo ba suprotno, a sreom je tako i ostalo. Istaknute funkcije dekana i zamjenika dekana
Ekonomskoga fakulteta i Visoke kole za vanjsku trgovinu, a isto tako i efa katedre i ravnatelja Centra za znanstveno-istraivaki rad o tome najbolje svjedoe.
Veoma je malo znanstvenika koji se mogu pohvaliti takvim rezultatima, i to u sva
tri spomenuta segmenta. Osobno ne poznajem jo nekoga (iz njegova narataja)
koji bi zavrijedio takve ocjene.
Uvaavajui sve to, ipak se mora rei da profesora Veselicu krase i neke
druge karakteristike koje jo uvjerljivije istiu i njegov znanstveni profil i domet i
njegovu znanstvenu veliinu.
A taj znanstveni profil i znanstvena veliina veoma su dobro izraeni u knjizi Vladimira Veselice: Misli i pogledi koja svojim sadrajem predstavlja veoma dobar izbor radova iz njegova irokog znanstvenoga opusa. Sadraj te knjige
osvjetljava autora u tri dimenzije, jer se tu pokazuje i kao homo oeconomicus i
kao homo politicus i kao homo eticus.
Prelistavajui navedenu knjigu ve se na prvi pogled stjee dojam o veoma
irokoj skali problema koji se u njoj razmatraju. Ti se problemi odnose i na makroekonomiju, i na mikroekonomiju, i na ekonomiku poduzea, i na menadment, i na
financijski kompleks, i na poslovne financije, i na ekonomiju i politiku tranzicije,
i na kompleks globalizacije i nove ekonomije, i na jo mnogo toga.
Posebno su zanimljive one razrade kojima autor ukazuje na proturjenost
ocjene trenutka razvitka. Hrvatska se nalazi pred neposrednim prijemom u Europsku Uniju, a to je dobro, ali je Hrvatska posljednja sredinjeeuropska zemlja
koja e biti primljena u Europsku Uniju i to usprkos injenici da je Hrvatska,
uz Sloveniju, bila najbolje prireena za tranziciju. Razlozi su u ukupnoj politici,
ukljuivi i ekonomsku politiku, a ne u ekonomskoj znanosti. Kada se govori o
ocjeni trenutka razvitka odgovarajuu pozornost plijene i ocjene koje se odnose
na atipinost makroekonomskog i makropolitikog okruenja i na atipini model
privreivanja.

D. VOJNI: Vladimir Veselica: Misli i pogledi

EKONOMSKI PREGLED, 59 (1-2) 79-84 (2008)

81

Bogati pregled komparativnih podataka sa drugim relevantnim zemljama ipak pokazuje da je ukljuivanja Hrvatske u Europsku Uniju predmet bliske
budunosti
irina, dubina i domet ove knjige koja je, zapravo, ivotno djelo Vladimira
Veselice, posebno dobivaju na sadraju i znanstvenoj vrijednosti zbog one problematike koja se odnosi na kompleks globalizacije i nove ekonomije. Bez ikakve
ograde i zadrke slobodno se moe rei da taj kompleks jo nitko kod nas nije
obradio tako jasno, diferencirano i cjelovito. Osnovna je poruka Vladimira Veselice upozorenje da je kompleks globalizacije i na njoj zasnovane nove ekonomije
neto to se mora shvatiti kao drutvena i ekonomska (zapravo trina) zakonitost,
a to znai da se ljudskom voljom ne moe ni zaustaviti ni mijenjati.
Veselica posebno istie da su segmenti globalizacije zahvatili sve sektore i
podruja ljudskoga ivljenja. Pojava globalizacije povezana je (iako ne na istim
uzrono-posljedinim vezama kao i pojava tranzicije) sa sredinjim institucijama
nae civilizacije, a to su trite i demokracija. Proturjenosti tih institucija ope su
poznate. Veselica posebno upozorava na opasnosti koje u sebi potencijalno sadri
povezanost globalizacijskih trendova i nove ekonomije u okruenju dominacije
doktrine ekonomskoga neoliberalizma.
Svijet se sve vie dijeli na manju i sve bogatiju manjinu i veu i sve siromaniju veinu. Zaustavljanje takvoga trenda planetarni je problem naega vremena. Sve se vie mora isticati da solidarnost nije samo pitanje religije, ili humanoga ponaanja pojedinca, nego je to osnovni problem odrivoga razvitka, pa
i opstanka nae vrste na planetu zemlji, jer globalizacija zaotrava sva tri bitna
segmenta odrivoga razvitka, a to znai i ekonomski i socijalni i ekoloki. Svim
tim tekim problemima Veselica pristupa s pozitivnim nabojem i vjerom u dobar
zavretak.
Kada je rije o financijskom kompleksu posebno valja naglasiti da je Veselica jedan od istaknutih ekonomista reformatora. Njegova knjiga o vrijednosnim
papirima predstavljala je pravi pionirski rad koji se u osamdesetim godinama
20. stoljea pojavio na ovim naim prostorima. Knjiga je promovirana godine
1987. i veoma je dobro posluila u reformskim naporima usmjerenima na opu
(trinima, vlasnikima i politikima) pluralizaciju i demokratizaciju. Spomenuta knjiga Vladimira Veselice u pravom je smislu bila, kako bi Englezi kazali,
pioneering work (pionirski pothvat). I premda su u knjizi koja je predmet nae
pozornosti sadrani i neki drugi radovi koji se odnose na financijski kompleks,
ovaj rad ima posebno znaenje zato to se kao prvi rad takvoga karaktera pojavio
upravo u vrijeme kada je bio najpotrebniji.
Osim veoma irokoga spektra ve spomenutih problema od ekonomike
poduzea, pa sve do globalizacije i nove ekonomije ova knjiga Vladimira Veselice posebnu pozornost posveuje i onim problemima koji su se pojavili ve na

82

D. VOJNI: Vladimir Veselica: Misli i pogledi

EKONOMSKI PREGLED, 59 (1-2) 79-84 (2008)

samom poetku tranzicije i koje obino nazivamo zajednikim nazivnikom Ekonomija i politika tranzicije.
I premda problemi povezani s kompleksom tranzicije obilato postoje u naoj
ekonomskoj literaturi u devedesetima 20. stoljea i na poetku ovoga stoljea,
pristup Vladimira Veselice tim problemima neto je diferenciraniji od onih koji
su kod nas uobiajeni. U traganju za odgovorima na mnoga pitanja koja su postavile ekonomija i politika tranzicije, kao crvena se nit povlai meuovisnost ope
pluralizacije i demokratizacije i poveavanja ekonomske uinkovitosti i gospodarske djelotvornosti. I upravo injenica da navedena knjiga Vladimira Veselice
znanstveno obrauje iroki spektar problema koji su se javljali u jednom veoma
burnom, veoma turbulentnom i prijelomnom vremenu ini to djelo i osobito vrijednim i osobito zanimljivim i u svakom sluaju bitno razliitim od svih drugih. A
ta se bitna razlika odnosi posebno na injenicu da se znanstvena obrada odnosi na
dogaanja u prijelomnim vremenskim razdobljima. U tom se kontekstu moe rei
da e prilozi iz knjige u godinama koje su pred nama moi dobro posluiti i kao
veoma vrijedna graa za nau noviju ekonomsku povijest. To se osobito odnosi na
razdoblja reforme i tranzicije. No, kada se govori o razdoblju tranzicije, onda je
potrebno posebno istaknuti neke radove u kojima se obrauju burne i turbulentne
devedesete godine, pa i ire sve do danas. To se posebno odnosi na one priloge koji
su povezani sa tradicionalnim opatijskim savjetovanjima hrvatskih ekonomista.
Tu se veoma dobro diferenciraju tri razine problema. Prva se razina odnosi
na ukupnu politiku, druga na ekonomsku politiku, a trea na ekonomsku znanost.
Ocjenjujui cjelinu sadraja knjige Vladimira Veselice Misli i pogledi
mogu se posebno istaknuti dvije injenice. Prva je da ova knjiga predstavlja veoma zaokruen ivotni znanstveni opus jednoga briljantnoga znanstvenika, a druga
da u naoj ekonomskoj literaturi ne postoji jo jedno djelo takve irine i dubine u
kojem se obrauju na veoma analitiki nain ekonomski problemi u osobito turbulentnim i prijelomnim vremenima. A to znai da se veoma vrijedni prilozi ove
knjige odnose i na vrijeme reforme, i na vrijeme tranzicije, i na vrijeme sve veega
snaenja globalizacijskih trendova i integracijskih procesa, i na vrijeme nastanka
i djelovanja nove ekonomije. Zato e ta knjiga (posebno imajui u vidu vanost
vremenske dimenzije) moi posluiti bolje nego bilo koja kod nas poznata druga
knjiga svima onima koji se bave znanstveno-istraivakim radom i onima koji se
bave znanstveno-nastavnim radom. Knjiga e posebno dobro posluiti svima onima koji ue i studiraju, a osobito se to odnosi na studente iroke skale ekonomskih
znanosti.
I premda su u proteklim godinama o znanstvenim dostignuima i znanstvenim ostvarenjima Vladimira Veselice izraene brojne pohvale i brojna priznanja,
ukljuivi i najvea odlija za dostignua u znanstvenom radu, ipak se prilikom
pojave knjige Misli i pogledi moe jo neto dodati. A to je injenica da ta knji-

D. VOJNI: Vladimir Veselica: Misli i pogledi

EKONOMSKI PREGLED, 59 (1-2) 79-84 (2008)

83

ga predstavlja u cjelini ivot i djelo jednoga velikoga, znanstvenika ili jo bolje

reeno jednoga velikana nae ekonomske znanosti. To djelo zavreuje najvea
priznanja, ne samo nae, nego i ire znanstvene javnosti.
Vladimiru Veselici uz najvea priznanja i najsrdanije estitke valja uputiti i
najbolje elje da jo dugo ivi u stvaralakom radu na sreu svoju i svoje obitelji,
a isto tako i na sreu brojnih prijatelja i suradnika, pa i nae ekonomske znanosti
u cjelini.
Na kraju, ne kao manje vano, nego, naprotiv, potrebno je spomenuti jo jedan podatak koji ovu knjigu ini razliitom od mnogih drugih. Vladimir Veselica
posebnu je pozornost obratio kompleksu poduzetnitva i poduzetnika. Valja se
podsjetiti da je fenomen poduzetnitva i poduzetnika i sam po sebi pojava zanimljiva i sa stajalita ekonomske znanosti i sa stajalita nae novije ekonomske povijesti. Zapravo, bez ukljuivanja ovoga podatka nae novije ekonomske povijesti
ne bi bilo mogue cjelovitije objasniti neke pojave iz ne tako davne prolosti samoupravljanja. Ekonomisti starijega narataja, osobito oni koji su se bavili ili se
jo uvijek bave fenomenom radnikog samoupravljanja vjerojatno se jo uvijek
sjeaju i nekih kontroverza povezanih s pojmom tehnomenadera. Kao to je poznato, teorijski i primijenjeno ekonomski problemi povezani s razvitkom sustava samoupravljanja plijenili su i u svijetu i kod nas u drugoj polovini prologa
stoljea veliku pozornost i znanstvenika i politiara. To je i sasvim razumljivo,
zato to je to bio prvi gospodarski model koji je (i premda uz velike potekoe) u
danim uvjetima ipak funkcionirao, a koji nije zasnovan na eksploataciji ovjeka
po ovjeku. Osim toga, pojavu modela samoupravljanja svijet je doivljavao kao
poetak svretka boljevike opcije.
I iako je taj model, u odnosu na kapitalistiko okruenje, bio manje efikasan, ipak su i Hrvatska i druge republike zahvaljujui njegovom funkcioniranju
ule (po kriterijima Ujedinjenih naroda) u usku skupinu novoindustrijaliziranih
zemalja. No, i bez obzira na to, problemi poveavanja ekonomske uinkovitosti
bili su u sreditu svih reformskih napora. To se odnosi i na privrednike i na znanstvenike. Privrednici su traili veu ulogu menadmenta i marketinga, a to znai
i veu ulogu trita i konkurencije. Nastojali su na ukidanju monopola radnoga
mjesta i na strogom razlikovanju funkcije upravljanja od funkcije rukovoenja.
Najistaknutiji privrednici koji su bili na elu takvih reformskih zahvata dobili
su zajedniki nazivnik tehnomenaderi. Jedan je od najistaknutijih u tome bio
Ante Todori. Veoma istaknutim tehnomenaderima u Hrvatskoj pripada i Ante
Markovi. Tome je krugu pripadao i veliki poduzetnik Emerik Blum koji je bio na
elu sarajevskog giganta Energoinvesta.
Ne ulazei u brojne podrobnosti, probleme i potekoe koje su na osnovi
tehnomenaderske orijentacije morali svladavati tehnomenaderi, ograniit
emo se samo na jedan podatak. To je injenica da su odgovarajue podjele uslijedile i u ekonomskoj znanosti. Ekonomisti teoretiari samoupravljanja podijelili su

84

D. VOJNI: Vladimir Veselica: Misli i pogledi

EKONOMSKI PREGLED, 59 (1-2) 79-84 (2008)

se na profitae i dohodae. Ne ulazei u sve relevantne teorijske podrobnosti,

valja samo spomenuti da su profitai, ukljuivi i Vladimira Veselicu, bili neto
blii filozofiji tehnomenadera, znai skupini kojoj su pripadali i spomenuti privrednici. Ipak se mora istaknuti da su i profitai i dohodai i tehnomenaderi
bili usmjereni na razvijanje djelotvornijeg sustava samoupravljanja.
U kontekstu tih razmatranja ipak je najvanije spomenuti da je Vladimir Veselica u sklopu svoje knjige Misli i pogledi obraivao, u okviru kompleksa
poduzetnika i poduzetnitva, i ovaj sklop problema a to na takav nain jo nitko
nije uinio. Pritom valja znati da problemi pripadaju vanim segmentima nae novije ekonomske povijesti koju ne smije pokriti sjena zaborava. To jo vie zato to
nas najnovija dogaanja i u svijetu ekonomskih i drutvenih znanosti i u svijetu
praktinoga traenja modela odrivoga razvitka ue i upozoravaju da kompleks
samoupravljanja nije stvar prolosti nego je to pitanje budunosti.
Sve u svemu, knjiga Vladimira Veselica Misli i pogledi ima sve karakteristike ivotnoga opusa, tonije ivotnoga djela veoma plodnoga i veoma stvaralaki
obdarenoga znanstvenika.
Odgovarajue prosudbe takvih ostvarenja mogu se davati samo komprativno. A u tom komparativnom svijetlu nije teko spoznati da se knjiga istih ili slinih
dometa kod nas dosad nije pojavila. To znai da je Vladimir Veselica pojavom ove
knjige jo jednom ponovno pokazao svoju veliinu, dubinu i irinu. Zbog toga mu
i pripada naziv velikana naih ekonomskih znanosti.
Znanstvenici cijeloga svijeta (osobito najistaknutiji znanstvenici SAD i EU)
veoma pomno, ali i sa zabrinutou prate i propituju jaanje globalizacijskih trendova i pojavu nove ekonomije uz dominaciju doktrine ekonomskog neoliberalizma. Toj se skupini najistaknutijih znanstvenika svijeta kao prvi s ovih naih
prostora prikljuio i Vladimir Veselica.