ELEKTRINE ELJEZNICE

(Pregled sustava napajanja elektrine vue)

Poslijediplomski doktorski studij

Nositelj:

Prof.dr.sc. Ivo Uglei, dipl.ing.

D236

Sadraj predmeta
Napajanje elektrine vue izmjeninim i istosmjernim sustavima.
Konstrukcija kontaktne mree i elektrovunih podstanica.
Impedancija i otpori kontaktne mree.
Simulacija kretanja vlaka i potrebne snage za vuu.
Raunanje padova napona, struja i gubitaka snage u elektrovunom
sustavu.
Prikljuak elektrovunih podstanica na prijenosnu mreu.
Distorzija struja i napona uzrokovana ispravljaima elektrinih
vozila.

Elektrifikacija eljeznica u svijetu

Razvoj i znaaj elektrifikacije eljeznica.
Osnovni kriteriji i uvjeti za elektrifikaciju eljeznica.
- prometni uvjeti;
- tehniki razlozi;
- energetski razlozi i uvjeti;
- ekonomski kriteriji.

Ukupni godinji trokovi pare, dizel i

elektrovue u ovisnosti veliine prometa
3

Pregled razvoja sustava elektrifikacije eljeznica

Sustavi elektrifikacije eljeznica pojavljivali su se i ostvarivali ovim
redoslijedom:
- istosmjerni sustav 600 V;
- trofazni sustav niske frekvencije 15 Hz 3300 V;
- jednofazni sustav niske frekvencije 16 2/3 Hz 15000 V u Europi i
25 Hz, 11000 V u Americi;
- istosmjerni sustav 3000 V;
- istosmjerni sustav 1500 V;
- jednofazni sustav industrijske frekvencije 50 Hz, 25 kV
(prvotno 50 Hz 15 kV i 50 Hz, 20 kV);
- jednofazni sustav 2x25 kV frekvencije 50 Hz;
- magnetska levitacija MAGLEV vlak.

Sheme napajanja za istosmjerni i izmjenini sustav

Shema napajanja jednofaznog sustava 25 kV, 50 Hz

CDU centar daljinskog upravljanja;

EVP elektrovuna podstanica;
PS postrojenje za sekcioniranje.

Izmjenini sustav elektrine vue 25 kV, 50 Hz

- Prvi pokusi u Njemakoj 1935.g.
- Prvi kilometri elektrificirani u Francuskoj 1950.g.
- Elektrine energija najee iz 110 kV mree.
- Elektrovune podstanice veoma jednostavne konstrukcije.
- Elektrovune podstanice na veim udaljenostima (50-70 km).
- Kontaktna mrea je lagana (100 + 65 mm2).
- Elektrovuna vozila su jednostavnije konstrukcije.
- 33 % ukupno elektrificiranih pruga u svijetu ovim sustavom.

Izmjenini sustav elektrine vue 25 kV, 50 Hz

Prednosti izmjeninog sustava elektrine vue 25 kV, 50 Hz:
- manji presjek vodia KM (manje struje);
- relativno manji pad napona;
- najmanji broj potrebnih EVP-a (meusobna udaljenost 40 do 60 km);
- vei izbor prikljuenja na EES (110kV, 220 kV ili 400 kV)
- jednostavnija (najlaka) izvedba kontaktne mree;
- ostali sustavi zahtijevaju 10 do 15 % vea ulaganja;
- napajanje je najee antensko (kod istosmjernog sustava je paralelno).
Nedostaci izmjeninog sustava elektrine vue 25 kV, 50 Hz:
- elektromagnetski utjecaji na cjevovode, TT linije poloenih paralelno s
elektrificiranim prugama (neophodno je izvesti zatitu);
- utjecaji na parametre kvalitete elektrine energije u elektroprivrednoj
mrei; nesimetrije, izoblienja struja i napona, vii harmonici.

Moderni sustavi napajanja vue

Shema napajanja sustava 2 x 25 kV, 50 Hz

Princip rada zasnovan na

elektromagnetskoj suspenziji

Nove tehnologije izvedbe modernih vlakova

Super brzom eljeznicom smatramo eljeznike sustave s
nominalnom brzinom veom od 200 km/h.
Razvijena iz potrebe za:
Skraivanjem vremena putovanja,
Poveanjem sigurnosti i komfora,
Poveanjem kapaciteta i dostupnosti,
Prometnom uinkovitou,
Ekolokom prihvatljivou.

Pregled razvoja super brze eljeznice (1)

Poetci razvoja su bili u Japanu i Francuskoj.
U oujku 1955. Francuske eljeznice su postigle tadanji svjetski
rekord 331 km/h.
Dananji rekord u brzini konvencionalnih eljeznikih vozila
takoer dre Francuske i iznosi 575 km/h.
Japanske eljeznice su dosegle najveu brzinu od 581 km/h s
MAGLEV vlakom.

Pregled razvoja super brze eljeznice (2)

Japan
1964. otvorena brza pruga Tokio Osaka poznata pod
nazivom Shinkansek ;
Brzina prometovanja je bila 210 km/h;
1985. brzina poveana na 240 km/h;
Danas vlakovi na toj pruzi prometuju brzinom 300 km/h.

Pregled razvoja super brze eljeznice (3)

Francuska
1981. otvorena pruga Pariz Lyon za TGV vlakove s brzinom
prometovanja od 260 km/h;
1989. brzina poveana na 300 km/h.

TGV (Train Grand Vitesse)

TGV (Train Grand Vitesse)

Povezuje oko 200 stanica u Francuskoj i okolnim zemljama.
Zbog prometovanja na klasinom
tranikom sustavu TGV imaju
pristup kolodvorima izgraenim za
klasine vlakove;
Prednost u odnosu na MAGLEV
vlakove.

Novi kolodvor u Avignonu

TGV (Train Grand Vitesse)

TGV Duplex
Vlak na dva kata

Pregled razvoja super brze eljeznice (4)

Njemaka
IEC vlakovi prometuju u Njemakoj i nekim susjednim
zemljama,
Prva inaica proizvedena 1991.,
Prometuju brzinom od 250 km/h.

Pregled razvoja super brze eljeznice (5)

panjolska
Modernizacija pruge Madrid Sevilla duine 471 km;
Za prolazak cijele duine potrebno je 2h 30min pri maksimalnoj
brzini vlaka od 300;
Cilj je izgraditi 7200 km brzih eljeznikih pruga (do 350 km/h).

Brzi vlakovi na dionici Madrid Seville

Elektrodinamiki sustav levitacije (1)

Kompozicija lebdi u zraku pod utjecajem magnetskih sila.
Nema ogranienja glede athezionih sila.
Teorijski je jedino ogranienje otpor zraka.

Elektrodinamiki sustav levitacije (2)

Nova tehnologija gibanja vlaka (magnetic levitation).

Formalni poetak istraivanja u Japanu 1970.
Prva testna pruga u Birminghamu (Velika Britanija) 1985.
Japan i Njemaka najvie uspjeha u razvoju MAGLEV tehnologije.

Dvije realizacije
Elektrodinamika suspenzija;
Elektromagnetska suspenzija.
Elektromagnetska suspenzija
Zasniva se na privlanoj sili izmeu tranice i vozila;
Razmak izmeu vozila i vodilice je svega nekoliko cm.

Elektrodinamiki sustav levitacije (3)

Elektromagnetska suspenzija:

Levitacijski magnet je smjeten ispod vodilice. Prolazom struje kroz

magnet stvara se magnetsko polje koje privlai magnet prema
vodilici;
Kontrolira se udaljenost magneta i vodilice te se odrava stalna
potrebna udaljenost;

Razina buke kod razliitih sustava napajanja

Usporedba eljeznikih sustava u svijetu (1)

Drava

Japan

Francuska

Njemaka

Italija

panjolska

J. Koreja

Linija

Tokio Osaka
(515 km)

Paris Lyon
(427 km)

Hannover Wurzburg
(327 km)

Rim Firenca
(260 km)

Madrid Barcelona
(522 km)

Seul
Pusan
(412 km)

Najvea
brzina (km/h)

300

320

250

250

300

350

Vrijeme
putovanja

2h30

1h50

2h00

1h35

2h30

1h55

Napajanje

25 kV, 50 Hz

25 kV, 50 Hz

15 kV, 16.6 Hz

3 kV DC

25 kV, 50 Hz

25 kV, 60 Hz

Kontaktna mrea

a) Nekompenzirana kontaktna mrea

b) Polukompenzirana kontaktna mrea
c) Kompenzirana kontaktna mrea

24

Kontaktna mrea
nosivo ue

2700 mm

1400 mm

5500 mm

kontaktni vod

1507 mm
povratni vod

Ovjeenje kontaktne mree na stupu

Ovjeenje kontaktne mree na stupu KM
25 kV, 50 Hz

25

Kontaktna mrea

Prijesek bakrenog vodia kontaktnog voda

Tip vjealjke

Automatsko stezanje na stupu

Elektrovune podstanice (EVP)

Istosmjerni EVP
Monofazni EVP (16 2/3 Hz)

27

Elektrovune podstanice (EVP)

Monofazni EVP 50 Hz

EVP 25 kV, 50 Hz

28

Utjecaji smetnji elektrificiranih eljeznica

- nesimetrino optereenje EVP-a monofaznog sustava 50 Hz na
primarnu elektroprivrednu mreu;
- korozija metalnih cijevi zbog lutajuih struja istosmjerne vue;
- utjecaji, smetnje i opasnosti elektrificiranih pruga na telekomunikacijske
kabele;
- utjecaji na eljeznika signalna postrojenja.

Vozni vod

CVI

NN vodi

UVI
CVV

UVV

UI

CI

Shema kapacitivnog utjecaja

29

Prilagoavanje signalnih postrojenja

Rad signalnog prunog odsjeka

Upotreba induktivnih meupriguivaa

30

Elektrifikacija H I.

Sustav elektrifikacije H I.

31