Artes Minores I.

to je Artes Minores?
-Pod artes minores ubrajamo sitne antike nalaze, koji najee imaju figuralne
prikaze. To su: nakit, figurine, vojna oprema, keramika, itd.
-Ovakve vrste nalaza su nam izrazito vani jer nam mogu posluiti za datiranje
lokaliteta, te nam dati uvida u trgovinu i gospodarstvo ondanjeg stanovnitva.
-Unutar konteksta kolegija artes minores I, ubrajamo fibule, sitnu plastiku, i druge
sitne nalaze (prstenje, narukvice, ogrlice, naunice, privjesci, Zavjetne ploice
dunavskih konjanika, Peatne kapsule, olovne plombe, matrice za otiskivanje,
etoni, utezi, vage, kljuevi, brave, oplate kovega, metalno posue,)
Fibule:
-Fibule spadaju u jednu od najire rasprostranjenih kategorija sitnih nalaza,
nalazimo ih na velikom broju antikih nalazita. To su utilitarno-ukrasni
predmeti, podloni modama i trendovima, nekada imaju i kultnu ulogu. Sastoje se
od lunog korpusa, glave, igle i noge, najee se rade od bronce, rijee od srebra
ili zlatna. Razvijaju se u bronanom dobu iz velikih igala koje su sluile za
kopanje odjee prije pojave fibula.
-Tipovi fibula:

1. Certosa (6.-4.st.BC) - Ovaj tip fibula prvi je put otkriven na nalazitu

Certosa kod Bologne te je po njemu i dobio ime. Javlja se od 6. stoljea prije
nove ere, a nalazi se na jako irokom podruju. Luk ove fibule moe biti
romboidnog, trakastog, ovalnog ili leasto ovalnog presjeka.
Noga fibule je najee trapezastog oblika, uzdignuta te zavrava veim ili
manjim dugmetom. Materijal izrade fibula je varirao, pa tako susreemo
srebrne primjerke koji su bili izraeni kovanjem i bruenjem, a postojale su i
varijante od bronce koji su pak bili lijevani u kalupe.

2. Tip Jezerine3. Fibule kasnolatenskoga tipa-

4. AUCISA/AVCISSA (kraj 1.st.BC- 2.st.AD)- ( upanjac, gardun, spilja liko

lee, asseria, gardun ( VCISSA ), sisak ( AVCIIA ), nin ( AVCIS ), gardun,
solin 4 kom ( AVCISSAI ), upanjac i podgrae. Nazivamo ih tako zbog
peata koji je najee otisnut na glavi. Naziv aucissa je keltsko ime, osim na
fibulama javlja se i na peatima za posude. Javljaju se krajem 1. stoljea prije
Krista, te se smatraju prvim pravim rimskim fibulama. Jednostavne su, imaju
veliki trakasti luk, zglobni mehanizam zazatvaranje igle, kuglasto zadebljanje
na noici, nikada nemaju oprugu. Kod nas ih je najvie pronaeno u Saloni i
Gardunu, jer su tamo bili rimski vojnici, koristile su se najvie za
Flavijevaca. Poto je Salona bila vana luka mogue je takoer da su se
uvozile preko nje u unutranjost. O njima su najvie pisali Marovi, Ivevi,
Koevi, itd. Postoji 6 varijanti.
5. Augen fibule (rani rim)- dobile ime zbog dvije male rupice iznad zgloba,
koje podsjeaju na oi (augen=njem. Oi), znatno su rijee od aucisa fibula.
6. Nertomarus fibula- datiramo ih u isto vrijeme kao i aucisa fibule i iznimno
su rijetke.

7. Snano profilirana fibula (1.-3.st.)- Popularne u Panoniji i Noriku. Imaju

robustan luk, ukras u obliku diska, trokutasta noica s krunim perforacijama
ispod zaglavne ploice, uvijek s oprugom. Smatra se da su se proizvodile u
Sisku.
8. Sidraste fibule (kasno 2.st.-3.st.)- Nastale razvojem snano profiliranih
fibula, esto su raene od srebra.
9. Almgreen 22-

10.Koljenaste fibule (2.-3.st.)- Dobile naziv jer ima je luk savijen pod pravim
kutom kao koljeno. Njihovo podrijetlo nije do kraja razjanjeno, neki autori
smatraju da su se razvile iz fibula sjevernoeuropskog tipa. Koljenaste fibule
su jedne od najrairenijih fibula, nalazimo ih na podruju od Velike Britanije
do rijeka Rajne i Dunava, ali i dalje sve do Sirije. Noga zavrava u trnu ili
zavrava sa dugmastim ukrasom na kraju. Dra igle je izduenog i
etvrtastog oblika te je vrlo visok. Mehanizam za kopanje moe biti spiralni
ili zglobni, smatra se da su spiralni stariji. Mogua radionica u Sisku.
11. Krune, ploaste, perforirane (1.-2.st.)- Tipine za vrjeme principata,
dolaze sa zapada i broj varijanti je ogroma. Ovaj tip fibule dobiva svoje ime
prema plocastom tijelu koje moe biti izvedeno u razlicitim oblicima. esto
je emajlirano a mehanizam za kopanje igle nalazi se ispod. Ovaj tip fibule
nema nogu, luk, ni glavu. Podjeljene su na razliite varijante na temelju
emajliranih elemenata. Njihovu vrlo detaljnu podjelu na temelju primjera iz
Siska izvrila je R. Koevi podjelom na plone fibule, stoaste fibule,
perforirane ili aurirane fibule, i zoomorfne ploaste fibule.
12.Viestruko raslanjene fibule (1.-3.St.)- Rije je o jednoj irokoj kategoriji
fibula koja se odlikuje velikom raznolikou oblika vidljivih u nainima
oblikovanja pojedinih dijelova fibule i bogatstvu ukrasa. Zglobni mehanizam
za kopanje igle preuzima od Aucissa fibule kao i dugmasti ukras na kraju
noge. Konstruirane su dvolano imaju oprueni izvijeni luk. Na luk se
nastavlja glatka zaglavna ploica koja je stavljena u tuljac kroz koji prolazi
osovina za iglu. Dra igle je trokutastog oblika. Jedna od osnovnih
karakteristika ove fibule je izraeno ukraavanje. Svi elementi osim glavne
ploice mogu biti ukraeni, to savreno ukazuje na njihovu dekorativnu
funkciju. Na bronani lim od kojeg su raene je nerijetko apliciran kositreni
film. Najee se nalaze na prostoru Galije otkuda se ire na podruje cijelog
Rimskog Carstva. Primjerci tog tipa pronaeni su u Sisku, Aseriji, Sotinu,
Solinu, Tilurijumu i Burnumu.

13. T fibula (3.st.)- Dobile sui me jer imaju oblik slova T. Vrlo
rasprostranjene. Luni korpus,proirenje za zaglavljanje igle, uska noica,
lukoviasti ukrasni dodatak. Iz njih se razvija lukoviasta fibula.

14.Lukoviasta fibula (kasna antika 4.-5.st.)- Dobile ime po ukrasu u obliku

lukovica, igla uvijek u osovini, zglobni mehanizam za iglu, nema opruge.
Velikih su dimenzija, esto ukraene, prisutne na podruju cijelog carstva.
Ivevi (Dalmacija), Koevi.
15.Kljetaste fibule- Imaju oblik kljeta i teko ih je vremenski smjestiti.
16.Posebne, jedinstvene fibule- Teko ih je vremenski smjestiti. Primjeri:
-Fibule u obliku gladijatora
- Fibule sa solarnim simbolima- svastikasolarni
kult, 3. st., stilizirani krakovi
- Zoomorfne fibule- Nalazimo ih u obliku konja,
dupina, kerbera,...
-Kasno antike kranske fibule
- Prstenaste fibule- krini ukras ispod prstena,
moda kranska simbolika
-Omega fibule- sline prstenastim, otvorene, nema
krinog ukrasa
Sitna Plastika:
Kada govorimo o sitnoj plastici, tu najee mislimo na male figurice boanstava
za male kune oltare. Takoer moe bit rije o figuricama Lara, kunih
boanstava. U poetku kuni oltari su bili samo za Lare, kune bogove i
nazivali su se Lararijima.Ponekad u oltarima nalazimo i male figurice ivotinja,
privjeske u obliku djelova tjela (sugerira da je osoba imala problema s prikazanim
djelom), olovne votivne ploice, limeni predmeti s prikazima,
1. Bogovi: Najee rije o glavnim rimskim bogovima i Larima.
Jupiter - ezlo, munja, lovorov vjenac; kod nas Tabanovii abac,
Sisak, Osjek.
Minerva - kaciga, oklop, prikaz Gorgone na prsnom oklopu;
Grabavac.
Venera - esto gola, u razliitim kompozicijama; Cerovac-Bizovac,
Osijek.
Apolo - esto gol, kosa u voru iznad ela; Osijek, Srijemska
Mitrovica.

Merkur - Kaciga s krilcima, vreica s novcem i kaducej; Kupa kod

Siska.
Liber ( ?Baccus?)-u kosu upleteni grozdovi i listovi vinove loze;
Heraklo - zaogrnut lavljom koom; Kupa kod Siska
Asklepije - slian Jupiteru, prepoznatljiv po tapu sa zmijama;
Lari - plitica, podignute ruke, ponekad kornukopija; Osijek
Ovom problematikom su se bavili J. Brunmid,
2. Ploice s prikazima Podunavskih konjanika: olovne votivne
ploice, razmjerno su rijetka pojava u arheolokom svijetu pa samim time i
vrlo slabo poznata. U samom poetku ove ploice su se pripisivale kultu
posveenom Kabirima ili Dioskurima te je nazvan trako kimerijskim
kultom. D. Tudor je prvi znanstvenik koji se poeo ozbiljnije posveivati
ovom tipu nalaza, te se bavio problematikom ikonografskog sadraja te
samim porijeklom olovnih ploica. On ovaj kult naziva kultom podunavskih
konjanika.
Ploice se datiraju prema Pavloviu od 2. do 4. stoljea, a prema Iskri
Janoi od 2.do 3. stoljea. Od prikaza imamo Lunu i Sola koji simboliziraju
no i dan, prikaz zmije koja je inae simbol zla ali u nekim sluajevima
moe i biti simbol zemlje. One su isto tako i simbol podzemnog svijeta.
Ovozemaljski svijet je postavljen u polju ispod, nalazi se boica koja stoji u
sredini i dva konjanika sa lijeve i desne strane. Ponekad su prisutne i gole
muke figure kao zarobljenici i oni su simbol zla isto kao i zmije. Iza
konjanika su skoro uvijek prikazani ratnik i enski lik obuen u hiton, a ta
enska figura se tumai kao boica Nemeza koja je boica tiine i to bi
mogao biti jedan od znakova tajanstvenosti ovog kulta. Predmeti iz donjeg
polja se povezuju pa podzemnim svijetom i pojedine figure su mogue je,
preuzete iz Mitrine religije. Prisutan je lav koji se simbol vatre, zmija kao
simbol zemlje, kantaros vode te pijetao. Svojim glasom doziva dobre, a
rastjeruje zle sile te pomae da dua umrlog doe meu bogove. Pojavljuje
se i tronoac na kojem su poloeni darovi u vidu ribe ili kruha i ima ulogu
oltara na koji se prinose darovi boanskoj trijadi. Isto tako imamo i
tipologiju ovih olovnih kopi koje u samo spomenuti a to su: tip Dalj, tip
Divo, tip alma, tip Mavanska Mitrovica, tip Beograd 1, tip Beograd 2 i
tip Popinci. Olovne ploice se u pravilu pronalaze sasvim sluajno. Na
naem podruju se glavnina nalaza bazira na podruju izmeu Save i

Dunava i u istonoj Slavoniji. Gledajui sa naeg aspekta, a to potvruju

nalazi iz Maarske i Rumunjske, koncentracija nalaza bila je vezana
iskljuivo uz podruje dunavskog limesa. To ukazuje da se ovdje bez sumnje
radi o jednom kultu iji je nosilac bila rimska vojska. Ovom problematikom
su se bavili jo i I. Iskra-Janoi
3. Tesere i Spintrije:
Tesera je vienamjenski pojam koji obuhvaa neku vrstu etona za ubiranje
hrane, ulaznice za amfiteatar, bordele, neka vrsta robne marke, itd. Ovalnog
je, a katkad i pravokutnog oblika raena od bakra, olova, mjedi, kosti,
keramike, stakla. U Sisku, tj. antikoj Segestici pronaeno je vie od 1100
primjeraka tesera.
Spintrije su tesere koje na aversu imaju erotsku scenu a na reversu broj od 1
do 16, sve iznad 16 nisu autentine. Slike i brojevi se ne ponvjaju, nasumini
su. Kod nas su pronaene bronane spintrije iz Majsna i Narone, i
keramika iz Salone. Mi ne znamo njihov toan naziv, a ime su dobile u
vrijeme renesanse kad su onodobni antikvijari doli u kontakt s Svetonijevim
djelima gdje su tu rje interpretirali da se odnosi na muku prostitutku.
Teze su:
1. Plateno sredstvo-bordelski etoni
2. etoni za igru
3. etoni za svlaionice unutar therma
4. Lasciva nomismata- etoni tj. moneta koje su za vrijeme Domicijanovih
festivala, sveanosti bacani u publiku. To se navodi u Svetonijevim djelima.
Simoneta i Riva u rijei lasciva to se prevodi kao aljiva misle da se odnosi
na erotske prikaze i time na spintrije za bordele.
Problemtikom spintrija bavili su se:
B. Simoneta i R.Riva , E. Champlin, Baetson, Buttery, Jacobeli, Fishburn,
itd.

4. Ostali nalazi:
-olovne plombe za zatitu nekog sadraja; carski prikazi (slubene), vojne
i civilne; M. Ilki
-Rimski limeni predmeti; M. Ilki
-bronane kutijice krune, pravokutne, srcolike, emajlirane, figuralni
reljef; 1-2 cm, poklopac naarnir s perforacijama. esto na naem prostoru
(Sisak, Sotin)
-narukvice od staklene paste (ili od gagatacrna inaica smeeg
ugljena, crnog jantara); Z. Buljevi, K. Jelini
-prstenje(s gemama od poludragog kamena; oniks, ahat, ametist), od svih
vrsta metala; S. Ivevi
-privjesci, ogrlice, perlice
-etoni, ukosnice, preice, kope, igrake (kockice),
-kapsule za tiskivanje peata (funkcija peatnog prstena) od motiva iste se
Viktorija jednom rukom dri tit na stupiu. Prisutni od ranog
carstva do kasneantike.
-kameji(reljef) i geme(urezano), kotani predmeti, od motiva iste se
Belerofont na Pegazu goni himeruna ploicama opasaa,privjescima,
kopama (4.st.)
-staklo proizvodnja na istonom sredozemlju; figuralni, ukrasni predmeti; a
fondo d'oro (trbincikod akova); I. Borzi, N. Cambi, A. Eterovi
-lucerne keramike svjetiljke, s figuralnim ilinefiguralnim prikazima na
disku; raniji tipovi imajuvolute na prijelazu s diska na vrat; J. Madrei
- Vojna oprema- knemide, opasai, okovi, Standardi.