You are on page 1of 21

I

1. :
. ,
.
.
) _________________ ) ____________________
) _______________) ________________
) ____________________ ) _________________________ .
2. :
, , ,
, , .
3. :
O
.
) ____________________ ) _____________________________
) ______________________ ) ___________________________
) _________________ ) _____________________________
) _________________ ) _________________________
4. :
) _________________ ) _______________________
) ___________________ ) ______________________
) ____________________ ) _______________________.
5. :
) _____________________ ) ______________________
) ______________________ ) __________________________
) _____________________ ) _______________________
6. :
, , , , , , , , .
7. ,
, .
.
.
____________________________, _____________________________,
____________________________, _______________________________,
____________________________, _______________________________.
8. ,

.
:
) ____________________________________________________________
) ____________________________________________________________.
1

9. (
):
) (3. ) _____________ ) 2 (2. ) _________________
) (1. ) _______________ ) (1. ) _______________

Morfologija II
Zadaci za takmiare oznaeni su zvezdicom (*) !!!

Sve vrste rei


1. Odredi sve vrste rei u sledeim stihovima:
a) Ja sad jedva mogu znati da imadoh san/i u njemu oi neke, nebo neije...
b) Ni arije ni sveg drugog, to ja noas snih...
2. Odredi vrste rei : iako___________ nikome :___________uopte____________
3. Kojoj vrsti rei pripada podvuena re u sintagmi znatno bolji?
4. Podvuci re koja ne spada u istu vrstu rei u koju spadaju ostale rei: uvek, popreko, ak,
veoma, mnogo, ovde, nehotice.
5. Odredi vrstu podvuenih rei: a) Proli smo kraj njegove kue. b) Vrh sela stoji crkva.
6. Sm je obeleeno akcentom da bi se razlikovalo od koje vrste rei?________________
7. Koja je vrsta i podvrsta rei otud ?
*8. U sintagmi te dve godine podvuena re stoji u obliku:
a) singulara b) paukala c) plurala
9. Odredi sve vrste rei u sledeim reenicama:
a) Milan je jue bio kod mene. b) Bilo mi je jedva pet godina.
10. Kojim vrstama rei pripada re put u sledeim primerima:
prvi put ______________________, put njiva______________________
11. Ispii superlative i odredi kojim vrstama rei pripadaju:
Kad najposle izvukoe kola na najviu taku, tada se ponovo ukaza ravnica.
12. Zaokruite slova ispred primera koji pripadaju razliitim vrstama rei:
2

a) orao, orao

b) roda, roda

c) tiho, tiho

d) para, para

Nepromenljive vrste rei


1. Podvuci rece u sledeoj reenici: Verovatno je ba on insistirao na tome.
2. Napii sve predloge koji se nalaze u sledeim reenicama:
Na fudbalskom igralitu trali su deaci. Iza gola, u dva reda, suili su se dresovi.
3. Podvuci priloge:
a) Sakupio je veoma obimnu literaturu o njima.

b) Potovani susede, jako je kasno!

*c) Prvo otac sede za sto, zatim majka i tako smo sedeli, u krugu, nemi, ispod bletavog
lustera.
4. Podvuci nepromenljive rei: letos, zima, zaista, davno, davnina, kako.
5. Znai (J) je: a) prilog b) reca c) veznik?
*6. Podvuci rece (partikule) u sledeoj reenici:
Kad ba hoe da ti kaem, on je i poten, i mio prema nama.
7. Podvuci priloge u sledeem tekstu:
Marko je to sasvim dobro uoio: dete je bilo nemirno i buno.
8. Hu-hu-hu i ha-ha-ha su kao vrsta rei _________.
10. Navedene nepromenljive rei razvrstaj po kategorijama kojima pripadaju:
ovde, nad, meutim, valjda, jer, zbog, od, nekada, uoi, zar, dok
a) prilozi________________________ b) predlozi ____________________
c) rece________________________d) veznici ____________________
11.Podvuci nepromenljive u sledeim reenicam i odredi im vrstu po znaenju:
a) U poslednje vreme rado ostajem kod kue.
b) Tada je esto navraao k meni pa bismo razgovarali o svemu i svaemu.
c) Kad bismo mogli, rado bismo vam se pridruili u etnji.
12. Podvucite sve nepromenljive rei i odredi im vrstu po znaenju:
a) Beti je tek danas doputovala, jer pre nije bilo prevoza dovde.
b) Usled estog korienja na stranicama divana pojavile su se braon fleke.
3

13. Podvucite priloge ( za vreme i mesto) u sledeoj reenici:


Ranog nedeljnog jutra, gore na nebu pojavila se letelica koju tad nismo prepoznali.
14. Zaokruite slovo ispred reenice u kojoj je podvuena re upotrebljena kao prilog:
a) Ve je blizu pono.
b) Stajao je blizu stena.
c) Pourio je videvi da je blizu no.

Padeni oblici
1.Napii pade i slubu podvuene rei : Knjigu pie kralju Vukaine.
2. Navedi sve
a) nezavisne padee ______________ , b) zavisne padee ____________________
3. U kojim padeima se javlja sinkretizam oblika u mn. kod imenskih rei?
4. U kojim padeima line zamenice imaju enklitike oblike?
5. Uz koja dva padea mogu stajati predlozi na, u , o , po ?
6. Odredi pade podvuene rei:
Toga jesenjeg jutra djed me je sveano obuenog poveo u kolu.
*7. U kom padenom obliku se nalazi podvuena re u primeru:
Godinama je u isto vreme odlazio na more.
8. Podvueni padeni oblik u reenici Radnici su tovarili ugalj u vagone je:
a) akuzativ b) dativ c) lokativ.
9. Napii oblike genitiva i dativa jd. za imenice Pera, Pero i Rade!
10. Zaokrui slovo ispred reenice u kojoj je podvuena imenica u akuzativu jednine:
a) Svanuo je dan. b) No je smenjivala dan. c) Dan je bio lep. d) Leti je dan dui.
11. Napiite u kom je padeu i broju podvuena imenica u sledeoj reenici:
Vremenom se pomirio sa njom.
12. Podvucite rei u prisvojnom genitivu u sledeoj reenici:

etvrta moja ljubav bila je jedna uenica Vie enske kole, arkih crnih oiju i nestana
osmejka.

Imenice
1. Odredi vrstu roda sledeih imenica: vetar_____________, kula ___________ .
2. Odredi rod imenice sluga : prirodni ____________, gramatiki____________
3. Mnoina imenice otac je _____________
4. Napii krae i due oblike nominativa mn. sledeih imenica: brk, san, vuk.
5. Deklinacija je _______________________________________________________.
6. Odredi gramatiki rod imenica: oko ________; oi________.
7. Odredi za imenicu braa :
a) vrstu po znaenju _________ b) vrstu po nastavku u nom. jd. __________________
8.Odredi gramatiki rod i gramatiki broj imenice vrata: ________________________
9.Odredi vrstu, gramatiki rod i gram.broj imenica:
siroad______________, siroe______________, siroii_________________
10. Napii jedinu imenicu srednjeg roda koja ima nastavak a u nominativu jd.___________
11. Napravi zbirne imenice prema sledeim imenicama:
dete_________, vlastelin_______, radnik_________
12. Napii dvojake oblike instrumentala jd. imenica : stvar, a, pamet.
13. Imenica pilad ima u nominativu:
a) oblik jednine i znaenje mnoine b)oblik mnoine i znaenje mnoine,
c) oblik mnoine i znaenje mnoine.
14. U nizu imenica mrlje, voda, trunje, masnoa podvuci zbirnu imenicu!
15. Koji prirodni rod mogu imati imenice pijanica, muterija, kukavica?
a) m.r.

b) .r.

c) m.r. i .r.

16. Navedi sve brojne imenice koje moe da izvede iz osnovnog broja pet!
____________,____________,______________,___________
17. Odredi vrstu imenica: tuga, radost, starost, sveina, lepota.
18. Odredi vrste imenica po znaenju i po nastavku u nominativu jd. :
5

studenti________________________, studentarija______________________
19. Imenice kola i makaze spadaju u a)pluralija tantum ili b )singularija tantum ?
20. Podvucite imenice srednjeg roda mnoite u sledeoj reenici:
Niz seoski put jurila su kola sa deurlijom iz okolnih gazdinstava.
21. Zaokruite slovo ispred reenice u kojoj je upotrebljena vlastita imenica:
a) Moja sestra je Nemica.

b) Nemaka je velika zemlja.

c) I u mom gradu ive Nemci. d) Nemaka gramatika je teka.


22. U sledeem nizu podvucite imenicu koja nije zbirna:
nakit, deurlija, minue, dugmad, deca, trnje.
23. Odredite pade i broj podvuenih rei u sledeim reenicama:
a) Najvee anse u budunosti ima omladina.
b) Nikad nije nikome rekla nita o doruku na travi.

Zamenice
1.Sledee zamenice zameni oblikom optih zamenica:
ta ______, koliki_______, nikakav__________, neiji___________.
2. Koja je ovo vrsta zamenica?
ko god, to god, koji god, kakav god: ______________________
3. Ispii zamenice odreujui im vrstu i podvrstu iz sledee reenice:
Petao je svaki as poskakivao, osetljiv na bilo koju promenu koja je dolazila iz pravca njegovih
kokoaka.
4. Podvuci odnosno-upitne zamenice: nekoji, na, iji, to, kolik.
5. Napii oblik pokazne zamenice za kvalitet u 1. licu nominativa jd. za sva tri
roda.___________
6. Odredi vrstu podvuene zamenice , kao i njene gramatike kategorije: Rasplakao se za njima.
7. Odredi vrste zamenica: nekoji ______, na_______, iji________ to__________, kolik______
8. Podvuci neodreenu imeniku zamenicu: nikoji, nekolik, niiji, nekakav,nikakav, neto.
9. Sledee zamenice prebaci u nominativ jd. : joj, neeg, nikome, mu, ih, nj (J)!

10. U reenici Marko je voleo Sofiju zameni imenicu Sofija odgovarajuim enklitikim oblikom
line zamenice.
11. Zaokruite slovo ispred primera koji ilustruje supletivizam:
a) ko-svako

b) mojega-moga

c) ja mene

12. U reenici: Traio nas je u koli.


a) odredi kategorije podvuene rei.
b) odredi vrstu i podvrstu podvuene rei.
13.Podvucite enklitike oblike line zamenice ono:
mu, njim, ga, je.
14. Zaokruite slovo ispred reenice u kojoj je upotrebljena opta imenika zamenica:
a) Svako dete zna da odgovori na to pitanje.
b) To je znao svako koga smo pitali.
c) Mogu na to odgovoriti u svako doba dana.
15. Zaokruite slovo ispred reenice u kojoj zapaate enklitiki oblik line zamenice TI:
a) Da li si ti radio u ovom preduzeu?
b) Ljudi su ti rekli da doe na posao.
c) Ti ljudi rade u istom preduzeu.
16. Zaokruite slovo ispred reenice u kojoj zapaate enklitiki oblik line zamenice MI :
a) Nismo mi jedini o kojima se razgovaralo.
b) On mi je priao o svom poslu.
c) Jasno nam je o emu se radi.
17. Zaokruite slovo ispred reenice u kojoj zapaate enklitiki oblik line zamenice ONI:
a) Njih ne interesuje cvee.
b) Kupiemo im ipak rue.
c) Najvie mi se sviaju oni crveni cvetovi.
18. U sledeoj reenici odredi vrstu i podvrstu zamenice kao i njen pade:
Nisam razmiljao ni o emu.

Pridevi
*1. Razlika izmeu odreenog i neodreenog pridevskog vida u enskom rodu je u:
a) akcentu i duini krajnjeg vokala
b) razliitim nastavcima u nominativu jd.
2. Napii u kojim se padeima oblici odreenog pridevskog vida razlikuju od oblika
neodreenog prideskog vida u jd.!
3. Odredi vid podvuenih prideva:
a) novi vetar ______________ b) Ima najtanji struk ikad vien __________, __________
4. Odredi vrstu sledeih prideva: austrijski__________, koni__________, sed_____________
5. Od kojih vrsti rei nastaju prisvojni pridevi? ____________
6. Odreeni vid od prideva dobar glasi ___________ .
7. Odredi pridevski vid podvuenog prideva: On je ovek dobra srca.
8. Nabroj prideve koji grade komparativ nastavkom i !
9. U kom pridevskom vidu su pridevi u sintagmi ovaj mladi stasiti ovek?
10. Napii komparativ prideva: visok______________, zao_________,
rav___________mio____________velik(i)_____________
11. Elativi su__________________________________
12. Pridev naet postao je od glagolskog oblika koji se zove______________
13.Odredi vrstu podvuenog prideva u sintagmi u norvekoj prirodi _________
14. Sledee reenice dopuni superlativom prideva velik ili visok:
a) Dragana je _________________u odeljenju.
b) Popeli su se na _____________vrh Kopaonika.
c) ekspir je _________________dramski pisac.
15. Po imenikoj promeni menjaju se pridevi____________pridevskog vida, a po zamenikopridevskoj promeni menjaju se pridevi __________________pridevskog vida.
16. Zaokruite slovo ispred prideva koji imaju deklinaciju:
a) roze, braon

b) mat, be

c) sjajan , sme

d) oran, lila

17. Zaokruite slova ispred morfolokih kategorija koje se odnose na podvueni pridev u
reenici: Danas je mnogo lepe vreme.
a) nominativ jednine b) akuzativ jednine
8

c) superlativ

d) komparativ

e) odreeni vid

f) neodreeni vid

18. Zaokruite slova ispred morfolokih kategorija koje se odnose na podvueni pridev u
reenici: Bilo je i boljih dana.
a) genitiv mnoine

b) genitiv jednine

c) superlativ

d) komparativ

e) odreeni vid

f) neodreeni vid

19. Napiite u kojem je padeu, rodu i broju podvueni pridev u sledeoj reenici:
U tim pesmama se osea al mukotrpne eljadi.
20. Zaokruite slova ispred tvrenja koje je zajedniko svim pridevima iz reenice.
Taj dobri ovek pretvorio se u mog ljutitog protivnika.
a) Nalaze se u obliku mnoine.
b) Svi su u obliku mukog roda.
c) Svi su odreenog vida.
d) Nalaze se u istom padeu.
21. Zaokruite slova ispred tvrenja koje je zajedniko svim pridevima iz reenice.
Bio je blag kao i njegova majka koja je prerano ostarila.
a) Nalaze se u obliku jednine.
b) Svi su istog roda.
c) Svi su odreenog vida.
d) Nalaze se u istom padeu.
22. Zaokruite slova ispred tvrenja koje je zajedniko svim pridevima iz reenice.
Poslednje godine bile su sve napornije.
a) Nalaze se u obliku mnoine.
b) Razliitog su roda.
c) Svi su u komparativu.
d) Nalaze se u istom padeu.
23.* Zaokruite slovo ispred reenice u kojoj pridev BEO ne moe biti upotrebljen u odreenom
vidu:
a) Vrhovi Himalaja su beli od snega.
b) Beli medvedi su zatiena vrste.
9

c) Beograde, beli grade!


d) Na drug ima nadimak Beli.

Brojevi
1. Redni brojevi se menjaju kao:
a) pridevi odreenog vida
b) pridevi neodreenog vida
2. Napii slovima oblike genitiva muki i enski rod broja 2: ___________, ___________
* Kako se zovu oblici deklinacije br. 2, 3 i 4 i oba? ____________________________
* 3. Napii deklinaciju broja oba u mukom (srednjem) i enskom rodu !
4. Akuzativ mukog roda broja troje glasi________, a akuzativ jd. enskog roda
broja jedan glasi ____________
5. Kojim vrstama i podvrstama rei spadaju : dvojica________, jedan________, drugi_______
6. Napii oblik dativa broja etiri! __________
7. Genitiv i instrumental jd. zbirnog broja dvoje : ______________,___________
8. Napii slovima broj 1011 ,

221 , 105. i

DXLII

9. Napii padee imenica koji se slau sa sledeim brojevima:


a) uz broj 1 ___________ b) uz br. 2-4

c) od broja pet ________________

*10. Navedi oblik mn. zbirnog broja dvoje u nominativu ! _______________


11.Prema broju 605 napiite zbirni broj: ________________

Glagoli
1. Konjugacija (!) _______________________
2. Napii infinitiv glagolskog oblika proleu! __________________
3. Napii a) kako glasi infinitiv glagolskog oblika pritiskujui!________________
b) odredi tom glagolu inifitivnu i prezentsku osnovu! _________, __________.
4. Kako glasi glagolski prilog sadanji i glagolski prilog proli od glagola biti! _______, ______
10

5. Odredi glagolski rod glagolima crveneti i crveniti _____________ ,________________


6. Podvucite oblike pluskvamperfekta glagola pisati: pisah, bejah pisala, pisae, beh pisao, bio
sam pisao, budem pisala.
7. Glagol iskriti je po svom glagolskom rodu___________________.
8. Podvucite neline glagolske oblike:
prezent, infinitiv, glagolski prilog proli, imperfekat, trpni glagolski pridev, perfekat, potencijal,
imperativ.
*9. U kom glagolskom obliku i u kom stanju stoji glagol u sledeoj reenici?
Sve to je u toj oblasti napisano.
10. Napiite infinitive navedenih glagola: izvinite_______________, ustajemo___________
11. Napii 3.lice mn. aorista od glagola propasti _______________
12. U kojim glagolskim oblicima se upotrebljava radni glagolski pridev?
13. Odredi glagolski oblik i sve njegove kategorije u sledeoj reenici Ja bih to jo bolje uradio.
14. Prepii sve glagole iz navedene reenice , odredi im glagolski oblik , lice , broj i gramatiki
rod ( gde ga ima): S prolea, kad su udarile vedrine, kad vid oi alju daleko, obe se kule ukazae
svetlei iteljima grada.
15. Odredi glagolski vid glagolu u sledeoj reenici: Petao je svaki as poskakivao.
16. Podvuci pomone glagole u sledeoj reenici: Rekao je da je morao da je ostrie kad je
dolo vreme da izau na pau.
17. Upii i odredi glagolski rod i vid sledeih glagola: razmislim__________, donosi________
18. Napravi trpni glagolski pridev od glagola donositi i dovoziti __________, ___________
*19. Glagolski prilog sadanji i glagolski prilog proli od glagola voleti :__________, ________
20. Odredi glagolsko vreme glagola u reenici , a zatim napii reenicu u potencijalu.
Osvanu i dananji dan!
21. Odredi precizno glagolski rod glagola ljutiti se .
*22. Napii oblike 3.lica jd. m.r. potencijala i glagolskog priloga sadanjeg u pasivu od
glagolapohvaliti.
23. Navedi sve glagolske oblike koji su sloeni po svojoj tvorbi!
24. Podvuci sve glagolske oblike koji se grade samo od nesvrenih glagola: perfekat, aorist,
imperfekat, prezent, futur drugi, glagolski prilog sadanji, glagolski prilog proli.
25. Nabroj glagolske naine ( moduse) i glagolska stanja u srpskom jeziku.
11

26. Glagol pitati prebaci u njegov svreni gl. vid, a zatim u uestali ( iterativni) gl. vid.
27. Nabroj glagolske oblike koji sami ne mogu biti predikat.
28. Kako se zove glagolsko vreme koje se gradi od infinitivne osnove plus nastavci za 2. i 3. lice
jd. ae/ jae/ ijae glagola koji se menja ?
29. Odredi glagolsko stanje predikata : a) Bolujemo od ljubavi. b) On bee jeo uvek obilno. c)
Zbog kie ruak je bio sklonjen sa terase zaas.
30. Zapisah je oblik a) potencijala b) imperfekta c) aorista
31. Napii 3. lice mn. aorista od glagola proitati.
*32. Odredi glagolski rod glagola govoriti u sledeoj reenici: Bilo je zaista nepotrebno govoriti
mu o onome to je i sam znao.
33. Podvuci sve neline glagolske oblike u sledeoj reenici: itajui lektiru nije mogao
zapamtiti ni radnju, a kamoli imena svih linosti .
*34. Prvo lice jd. od glagola reknem je: a) rekne, b) kaem c) reem i reknem.
35. Radni pridev od glagola sagnuti glasi: a) sagao, sagla,saglo b) sagnuo, sagnula, sagnulo c)
ispravni su i oblici pod a) i oblici pod b)
35. Aorist se gradi: a) samo od nesvrenih glagola b) samo od svrenih c) preteno od svrenih .
36. Glagol veerati je po svom glagolskom vidu a) svren, b) nesvren, c) i svren i nesvren.
37. Od uestalog glagola ispreskakati napravi trenutano svren glagol.
38. Glagol razgovarati je a) svren b) nesvren c) i svren i nesvren
39. Napii infinitiv sledeih glagola zatim ih prebaci u 1.lice jd. imperfekta:
samujem_________, miem_____________
40. Napii infinitiv i odredi glagolski vid sledeim glagolima:
ostavljajui___________, ostavivi____________, popisujem ____________.
*41. Upii odgovarajue oblike glagola utiti i uteti:
Jesen je lie _________, pa se sva uma ___________.
42. Odredi lice i vreme glagola osetie.
43. U reenici Rua se odmah rascvetala glagol je :
a) pravi povratni b) nepravi povratni c) uzajamno povratni
44. Odredi glagolski oblik predikata u sledeoj reenici:
Zamrla arija u prvom sumraku.
45. Glagol komandovati je po svom vidu: a) svren b) nesvren c ) i svren i nesvren .
12

46. Kakvi su po trajanju ( gl.vid) i po prelaznosti ( gl. rod) sledei glagoli?


peti se ________,________ / skupljati _________, _________ / zagristi _______, _______
47. Napii 1.lice jd. prezenta i 2. lice jd. imperativa glagola:
biti ( postojati) _______,__________, biti ( udarati, tui)_________, ____________
48. Napii 1.lice jd. prezenta prema infinitivu sledeih glagola:
robovati______, razmotavati________, sticati_________
49. Odredi glagolski vid glagola ruati i telefonirati.________________
50. Razvrstaj na svrene i nesvrene sledee glagole:
razmiljati, ukrasti, pomagati, lagati, ispei, lei

13

Morfologija II
Reenja:
1. a) Ja (lina zamenica) sad (prilog za vreme) jedva (prilog za koliinu) mogu (pom. gl.
moi) znati (glagol) da (veznik) imadoh (glagol) san (zajednika
imenica) /i (veznik) u (predlog) njemu( lina zamenica) oi ( zajednika imenica) neke (neodre.
zam) , nebo (zaj.imen.) neije (neodr. zam.)...
b) Ni (odrina reca) arije (zajednika imen.) ni (odr.reca) sveg (opta zam.) drugog(redni broj),
to (odnosna zam.) ja (lina zam.) noas (prilog za vreme.) snih (glagol)...
2. iako (veznik) nikome (odrina zamenica) uopte (prilog za koliinu)
3. znatno (prilog za koliinu)
4. uvek, popreko, ak (reca), veoma, mnogo, ovde, nehotice.
5. a) Proli smo kraj njegove kue. b) Uvrh sela stoji crkva. (predlozi)
6. Sm je obeleeno akcentom da bi se razlikovalo od pom. glagola jesam u I licu jd. sam.
7. otud (prilog za mesto)
*8. U sintagmi te dve godine podvuena re stoji u obliku:
b) paukala
9. a) Milan (vlastita imen.) je (pom. gl. jesam) jue (prilog za vreme) bio (pom. gl. biti) kod
(predlog) mene (lina zamenica).
b) Bilo (pom. gl. biti) mi (lina zamen.) je (pom. gl. jesam) jedva (prilog za koliinu) pet
(osnovni broj) godina (zajednika imenica).
10. prvi put (zajednika imenica), put njiva ( predlog)
11. najposle (prilog) najviu (pridev)
12. a) orao, orao (imenica, glagol)

c) tiho, tiho (prilog, pridev)

Nepromenljive vrste rei


1. Rece: Verovatno je ba on insistirao na tome.
2. Predlozi: Na fudbalskom igralitu trali su deaci. Iza gola, u dva reda, suili su se dresovi.
3. Prilozi:
a) Sakupio je veoma obimnu literaturu o njima.
b) Potovani susede, jako je kasno!
*c) Prvo otac sede za sto, zatim majka i tako smo sedeli , u krugu, nemi, ispod bletavog lustera.
14

4. Nepromenljive rei: letos, zaista, davno, davnina, kako.


5. Znai je b) reca
*6. Rece (partikule): Kad ba hoe da ti kaem, on je i poten, i mio prema nama.
7. Prilozi: Marko je to sasvim dobro uoio: dete je bilo nemirno i buno.
8. Hu-hu-hu i ha-ha-ha su kao vrsta rei uzvici.
10. a) prilozi: ovde, nekada; b) predlozi: nad, zbog , od, uoi;
c) rece: meutim, valjda, zar ; d) veznici: jer, dok.
11. Nepromenljive:
a) U (predlog), rado (prilog), kod (predlog)
b) Tada (prilog), esto (prilog), k (predlog), pa (veznik), o (veznik), i (veznik)
c) Kad (prilog), odmah (prilog), se (povratna reca), u (predlog)
12.Nepromenljive:
a) Beti (imenica, ali *kao strana re, ne menja se ni po jednoj kategoriji), tek (prilog), danas
(prilog), jer (veznik), pre (prilog), dovde (prilog)
b) Usled (predlog), na (predlog), se (povratna reca) braon (pridev, ali *kao strana re ne menja
se ni po jednoj kategoriji)
13. Prilozi ( za vreme i mesto):
Ranog nedeljnog jutra, gore na nebu pojavila se letelica koju tad nismo prepoznali.
14. Prilog:
c) Pourio je videvi da je blizu no.
Padei
1. Knjigu pie kralju Vukaine. (vokativ, subjekat)
2. a) nezavisni padei: nominativ, vokativ,
b) zavisni padei: genitiv, dativ, akuzativ, instrumental, lokativ.
3.dativ, instrumental, lokativ.
4. genitiv, dativ, akuzativ , jd. i mn.
5. akuzativ i lokativ
6. Toga jesenjeg jutra djed me je sveano obuenog poveo u kolu. (genitiv)
*7. Godinama je u isto vreme odlazio na more. (instrumental)
8. Podvueni padeni oblik u reenici Radnici su tovarili ugalj u vagone je:
15

a) akuzativ
9. genitiv: Pere/Pera/Radeta; dativ: Peri/Peru/Radetu
10. Imenica u akuzativu jednine: b) No je smenjivala dan.
11.Vremenom se pomirio sa njom. (instrumetal jednine)
12. Rei u prisvojnom genitivu:
etvrta moja ljubav bila je jedna uenica Vie enske kole, arkih crnih oiju i nestana
osmejka.
Imenice
1. I vetar i kula imaju samo gramatiki rod .
2. prirodni: i muki i enski rod/gramatiki: enski rod.
3. Mnoina imenice otac je oevi.
4. brkovi/brci; snovi/sni; vukovi/vuci
5. Deklinacija je promena imenskih rei po padeima.
6. oko: srednji rod; oi: enski rod.
7. a) vrstu po znaenju: zbirna imenica b) vrstu po nastavku u nom. jd.: trea vrsta
8. gramatiki rod: srednji rod / gramatiki broj: mnoina (pluralija tantum)
9. siroad (zbirna im., .rod, jd.), siroe (zajedn.imen.,sr.rod, jd.), siroii (zajedn.imen., m.rod,
mn.)
10. doba
11. deca , vlastela, radnitvo
12. stvari/stvarju, ai/au, pamet i/pameu.
13. Imenica pilad ima u nominativu a) oblik jednine i znaenje mnoine
14. mrlje, voda, trunje, masnoa
15. Imenice pijanica, muterija, kukavica mogu imati c) m.r. i .r.
16. petorica, petorka, petica, petak, petina
17. misaone imenice.
18. studenti: zajednika imenica, prva grupa , studentarija: zbirna imenica, trea grupa
19. a) pluralija tantum
20. Imenice srednjeg roda mnoine:
Niz seoski put jurila su kola sa deurlijom iz okolnih gazdinstava.
16

21.b) Nemaka je velika zemlja.


22. nakit, deurlija, minue, dugmad, deca, trnje.
23. a) budunosti (lokativ jednine) , omladina (nominativ jednine)
b) nikome (dativ, jednine), na travi (lokativ jednine)
Zamenice
1. svata, svakoliki, svakakav, svaiji.
2. ko god, to god, koji god, kakav god: opte zamenice
3. svaki (opta pridevska zam.)/bilo koju (opta pridevska zam.)/koja (odnosna pridevska
zam.)/njegovih (prisvojna pridevska zam.).
4. nekoji, na, iji, to, kolik.
5. Pokazna zamenica za kvalitet, 1.lice, nominativ, jd. za sva tri roda: ovakav/ovakva/ovakvo
6. Rasplakao se za njima: lina zamenica, III lice, mn., instrumental.
7. nekoji (neodreena), na (prisvojna), iji (odnosno-upitna) to (pokazna), kolik (odnosnoupitna)
8. Neodreena imenika zamenica: nikoji, nekolik, niiji, nekakav,nikakav, neto.
9. joj (ona) neeg (neto), nikome (niko), mu (on), ih (oni), nj (on)
10. Marko ju je voleo.
11. c) ja mene
12. a) kategorije: akuzativ, 1.lice mnoine
b) vrsta i podvrsta imenika lina zamenica
13. mu (dativ), ga (akuzativ)
14. b) To je znao svako koga smo pitali.
15. b) Ljudi su ti (tebi) rekli da doe na posao.
16. c) Jasno nam (nama) je o emu se radi.
17. b) Kupiemo im (njima) ipak rue.
18. ni o emu. (imenika odrina zamenica, lokativ)
Pridevi
1.* Razlika izmeu odreenog i neodreenog pridevskog vida u enskom rodu je u:
a) akcentu i duini krajnjeg vokala
17

2. Oblici odreenog pridevskog vida u m. rodu jd. razlikuju se od neodreenih oblika u svim
padeima sem u vokativu i instrumentalu.
3. Odredi vid podvuenih prideva:
a) novi (odreeni prid.vid) b) najtanji (odreeni prid.vid)/vien (neodreeni prid.vid)
4. austrijski (prisvojni pridev), koni (gradivni pridev), sed (opisni pridev)
5. od imenica
6. dobri
7. On je ovek dobra srca. (neodreeni prid. vid)
8. lep mek/lak
9. ovaj mladi stasiti ovek (odreeni pridevski vid)
10. visok vii / zao gori / rav - raviji i gori / mio miliji / velik(i) vei
11. Elativi su pridevi koji nemaju komparaciju.
12. Pridev naet postao je od glagolskog oblika koji se zove trpni glagolski pridev.
13. u norvekoj prirodi ( prisvojni pridev)
14. a) Dragana je najvia u odeljenju.
b) Popeli su se na najvii vrh Kopaonika.
c) ekspir je najvei dramski pisac.
15. c) sjajan, sme
16. a) nominativ jednine
d) komparativ
e) odreeni vid (* u komparativu i superlativu pridevi su uvek odreenog vida)
17. a) nominativ jednine
d) komparativ
e) odreeni vid (* u komparativu i superlativu pridevi su uvek odreenog vida)
18. genitiv, enski rod, jednina
19. b) Svi su u obliku mukog roda.
c) Svi su odreenog vida.
20. d) Nalaze se u istom padeu (* u nominativu jer su deo imenskog predikata).
Nalaze se u odreenom vidu
21. a) Nalaze se u obliku mnoine.

18

d) Nalaze se u istom padeu (*u nominativu, prvi u slubi subjekta, drugi u slubi imenskog dela
predikata)
22.* a) Vrhovi Himalaja su beli od snega. (*u imenskom delu predikata pridev je uvek
neodreenog vida; u ovoj reenici pridev se nalazi u mnoini, ali neodreenog vida!)
Brojevi
1. Redni brojevi se menjaju kao:
a) pridevi odreenog vida
2. Oblici genitiva muki i enski rod broja 2: dvaju/dveju
* Brojevi . 2, 3 i 4 i oba menjaju se po slovenskoj dvojini.
3.* N. oba/obe G. obaju/obeju D. obama/obema A. oba/obe V. oba/obe I. obama/obema L.obama
/obema
4. Akuzativ mukog roda broja troje glasi troje , a akuzativ jd. enskog roda
broja jedan glasijednu.
5. Kojim vrstama i podvrstama rei spadaju: dvojica (brojna imenica), jedan (osnovni broj),
drugi (redni broj)
6. etirma
7. dvoga/dvoma
8. (1011) hiljadu jedanaest, (221) dvesto dvadeset i jedan, (105.) sto peti, (DXLII) petsto
etrdeset i dva.
9. Napii padee imenica koji se slau sa sledeim brojevima:
a) (uz broj 1) NOMINATIV jd. b) (uz br. 2-4) GENITIV jd. c) (uz br. 5 - 20) GENITIV mn.
*10. dvoji/dvoja/dvoje
11. esto (i) pet
Glagoli
1. Konjugacija (*!) promena glagola po glagolskim kategorijama.
2. Infinitiv glagolskog oblika proleu je proletati.
3.a) infinitiv glagolskog oblika pritiskujui je pritiskivati.
b) infinitivna osnova je pritiskiva-, a prezentska osnova je pritiskuje-.
4. Glagolski prilog sadanji-budui; glagolski prilog proli-bivi.
19

5. Glagolski rod glagola crveneti je neprelazan (*npr. crveneti od stida) i crveniti je prelazan
(*npr. crveniti ( ofarbati) ogradu)
6. Oblici pluskvamperfekta glagola pisati: bejah pisala, beh pisao, bio sam pisao
7. Glagol iskriti je po svom glagolskom rodu neprelazan (*ne zahteva pravi objekat !)
8. Nelini glagolski oblici su: infinitiv, glagolski prilog proli, trpni glagolski pridev.
*9. (je napisano) Glagolski oblik je prezent (* po M.Stevanoviu!), a stanje je pasiv.
10. Infinitivi su: ustajati i izviniti (*npr. izviniti se nekome, a izvinuti znai vinuti se, leteti,
odleteti....)
11. 3. lice mn. aorista od glagola propasti je propadoe.
12. Radni glagolski pridev upotrebljava se u perfektu, pluskvamperfektu, potencijalu, futuru II i
to u aktivnom stanju.
13. bih uradio-potencijal, 1. lice jd., m.r., svreni vid, prelazni, aktiv.
14. su udarileperfekat, 3. lice mn., .r./alju prezent, 3. lice, mn./se ukazae aorist, 3. l. mn.
15. je poskakivao-nesvreni vid, uestali.
16. Rekao je da je morao da je ostrie kad je dolo vreme da izau na pau. (*Tree je u reenici
je pravi objekat, dakle, akuzativ jd. od ona! )
17. razmislim-neprelazni, svreni vid; donosi prelazni, nesvreni.
18. donesen; dovezen (*ali noen ; voen !)
*19. glagolski prilog sadanji volei/glagolski prilog proli-volevi
20. Osvanu je aorist/( Kad ) bi osvanuo i dananji dan/Osvanuo bi i dananji dan...
21. ljutiti se nepravi povratni
*22. 3. lica jd. m.r. potencijala u pasivu bio bi pohvaljen; glagolskog priloga sadanjeg u
pasivu-budui pohvaljen
23. perfekat, pluskvamperfekat, potencijal, futur I, futur II
24. imperfekat, glagolski prilog sadanji
25. naini: imperativ, potencijal i futur II ; stanja: aktiv, medijativ, pasiv
26. svreni gl. vid: upitati ( zapitati/ ispitati...); uestali: ispitivati
27. svi nelini glag. oblici: infinitiv, radni glagolski pridev, trpni glagolski pridev, glagolski
prilog sadanji, glagolski prilog proli
28. imperfekat
29. a) medijativ b) aktiv c) pasiv
20

30. c) aorista (* zapisati je svreni glagol !)


31. proitae
*32. neprelazan (*jer u reenici zahteva nepravi objekat, a ne pravi!)
33. itajui lektiru nije mogao zapamtiti ni radnju, a kamoli imena svih linosti. (*mogao, jeste
radni gl. pridev, dakle nelian, ali je glagol moi upotrebljen u perfektu (nije mogao), dakle, u
linom glagolskom obliku)
*34. c) reem i reknem.
35. c) ispravni su i oblici pod a) i oblici pod b)
35. c) preteno od svrenih.
36. c) i svren i nesvren.
37. skoknuti (ire znaenje: preskoiti/iskoiti)
38. c) i svren i nesvren
39. samovati/samovah; micati/micah
40. ostavljati-nesvren;

ostaviti-svren;

popisivati-uestali

*41. Jesen je lie UTILA pa se sva uma UTELA.


42. 3. lice mn. aorist (*svreni je glagol, zato ne moe biti imperfekat)
43. b) nepravi povratni
44. Zamrla je krnji perfekat (* jer nedostaje pomoni glagol)
45. c ) i svren i nesvren
46. peti se-nesvreni, neprelazni; skupljati-nesvreni, prelazni; zagristi- poetno svreni, prelazni
47. biti ( postojati) budem, budi; biti (udarati, tui) bijem, bij
48. robovati-robujem; razmotavati-razmotavam; sticati-stiem
49. glagoli sadre oba vida, i svreni, i nesvreni
50. svrene: ukrasti, ispei, lei i nesvrene: razmiljati, pomagati, lagati

21

You might also like