Avangarda,

modernistiki pokreti u knjievnosti 20. st.

Valentina Bra, prof.

Potres u povijesti kulture

U prvim desetljeima 20. st. u umjetnosti se javlja niz novih pokreta i

pravaca koji se meusobno razlikuju, ali zajedniko im je to to se svi protive

tradiciji i dotadanjim pravcima u umjetnosti ( realizmu, naturalizmu,
impresionizmu itd.)
Taj aroliki skup novih pogleda na umjetnost naziva se zajednikim imenom
MODERNISTIKI POKRETI ili AVANGARDA
Naziv je nastao prema franc. avant-garde u znaenju prethodnica, predvodnica, prvi redovi.

Povijesne i drutvene okolnosti razvoja

Vrijeme nastanka ovih modernistikih pravaca, vrijeme je opeg nemira i

brzih promjena u drutvu to je rezultiralo I. svjetskim ratom.
Na pomolu su veliki sukobi u kojima e stradati mali ovjek. Pojedinac je
nemoan i zaplaen onim to dolazi pa preispituje sve zadane vrijednosti.
To je i vrijeme naglog tehnikog razvoja: elektrifikacije (Tesla), automobilske
industrije (Diesel, Ford), brodogradnje (Titanic), zrakoplovstva, kemijske
industrije...
Max Planck utemeljuje kvantnu teoriju, Albert Einstein teoriju relativnosti,
otkriven je model grae atoma itd.
Gradovi rastu, mijenja se ivotni prostor, ovjek je sve otueniji, usamljeniji i
nesigurniji.

Utjecaj filozofskih i znanstvenih strujanja na razvoj

umjetnosti
Njemaki filozof Friedrich Nietzche (1844.-1900.) govori o potrebi ruenja
postojeeg svijeta i stvaranju novog morala i novog ovjeka, tj. nadovjeka.
Francuski filozof Henri Bergson (1859.-1941.) se odupire pozitivistikom
poimanju svijeta i razvija teoriju o vremenu koje nije atomsko ve ono to
traje.
Austrijski neurolog Sigmund Freud (1856.-1939.) utemeljuje psihoanalizu
te razvija ideje o topografiji linosti (nesvjesno, predsvjesno i svjesno) te
strukturi linosti (id, ego, super-ego).
Marx je jo u 19. stoljeu uobliio materijalistiki filozofski sustav koji e
promicati komunisti u Rusiji i prema kojemu e diktirati oblik umjetnosti.

Pisci 19.st. koji su utjecali na avangardu

Iako se temelji na odbacivanju i poricanju tradicije, avangarda se ipak koristi

nekim od knjievnih postupaka koji su uveli najmoderniji pisci 19. st:

Prema tehnici unutranjeg monologa F.M. Dostojevskog razvija se

monoloko-asocijativna proza i roman toka svijesti.
Charles Baudelaire utjecao je svojom estetikom runoe.
Od Arthura Rimbauda naslijedili su asocijativnost i slikovitost.
A. P. ehov otvorio je putove ruenju vrste dramske strukture utemeljene na
konkretnom dramskom sukobu.

Najpoznatiji modernistiki pokreti

EKSPRESIONIZAM
FUTURIZAM
DADAIZAM
KUBIZAM
IMAIZAM
NADREALIZAM
SOCREALIZAM
Ovi pokreti nisu zahvatili u jednakoj mjeri sve europske zemlje, nisu jednako
trajali, zasnivaju se na razliitim umjetnikim koncepcijama, ali zajedniko im
je osporavanje tradicije i traenje novog, zaudnog izraza te negiranje
postojeih kanona ljepote.

Ekspresionizam

Lat. expressio-izraz
Taj su naziv irili njemaki asopisi Der Sturm i Die Aktion.
Ekspresionisti su odbacivali umjetnost koja bi bila odraz zbilje. Tvrdili su da
zbilja nije izvan ovjeka nego u je u ovjeku i treba je IZRAZITI.
Na pojavu ekspresionizma utjecali su slikari Vincent van Gogh, Paul
Gauguin, a osobito Norveanin Edvard Munch.
Znakovita je tvrdnja Paula Gauguina da se i stablo na slici moe obojiti
crvenom bojom ako se umjetnik eli tako izraziti. Umjetnost ne slui tome da
opisuje izvanjsku stvarnost ve da izrazi unutarnju umjetnikovu viziju.

Mnogi su ekspresionisti isticali da vrijeme u kojemu ive potie KRIK,

prosvijed protiv oaja.
Hermann Bahr pie: I evo oajnog krika; ovijek viui trai svoju
duu...ak i umjetnost vie u tmini, zaziva u pomo, priziva duh: to je
ekspresionizam.
Najvaniji ekspresionisti okupili su se u Njemakoj.
Osnovali su dvije skupine:
prvu 1905. pod nazivom Die Brucke (Most)
drugu 1911. naziva Blaue Reiter (Plavi jaha).
Glavni su osnivai slikari Vasilij Kandinski, zaetnik apstraktnog
ekspresionizma i Franz Marc. Za obojicu je znakovita uporaba plave boje.

Ekspresionizam u knjievnosti

Ekspresionizam u knjievnosti koristi estetiku runoe: oslikavaju se

sirotinjska predgraa, bolniki odjeli, zadimljene gostionice, ratna stradanja
te motivi straha i pobune.
Odbacuje se svaka stega u oblikovanju knjievnog djela, ne tuje se prirodna
logika zbivanja.
U pjesnitvu se ostvaruje slobodni stih.
U drami se ukljuuju masovne scene, nemir, buka, prenaglaena
gestikulacija, sve je popraeno zvunim i svjetlosnim efektima, glasovima i
KRIKOVIMA.
Najvaniji predstavnici knjievnog ekspresionizma

njemaki: Georg Heym

Franz Werfel
Georg Trakl
Gottfried Benn

hrvatski: Ulderiko Donadini

Antun Branko imi
Miroslav Krlea
August Cesarec

Eksporesionizam u Hrvatskoj razvija se istovremeno kada i u Njemakoj i

Austriji pa je to vrijeme kada hrvatska knjievnost ponovno hvata korak s
europskom knjievnou prihvaajui najsuvremenije pojave.

Futurizam
Futurizam je osnovao Filippo Tommaso Marinetti (1876.-1944.). On je 1909.
objavio Futuristiki manifest u kojemu se zalae za umjetnost koja e slijediti
tehniki napredak, slaviti dinamiku industrijalizacije, urbanizam, ratna
osvajanja, a odbacuje stare umjetnike kulturne vrijednosti, protivi se Italiji
muzeja i starina.
U knjievnosti se futurizam oituje kroz slobodan stih, odbacivanje sintakse,
odbacivali su glagole jer usporavaju poruku, ubacivali su matematike
znakove u tekst (npr. +,-,=). Tako npr. Umberto Boccioni pie:
Rat=kukci+dosada
Njihovi knjievni rezultati su vrlo skromni,a pokret se sve vie pribliava
faizmu. Npr. Marinetti izjavljuje: Rat je jedina higijena svijeta!
Osim u Italiji futurizam se javlja i u Rusiji.
Najvaniji predstavnik ruskog futurizma je Vladimir Majakovski (1893.1930.) On je 1912. objavio manifest naslova Pljuska javnom ukusu. U rusko
pjesnitvo uveo je urbanu tematiku, gradski argon pa i vulgarne rijei.
Dok se talijanski futurizam okree faimu, ruski se okree komunizmu.

Dadaizam

Dadaizam je nastao u Zurichu 1916. gdje se okupio veliki broj umjetnika

tijekom I.sv. rata.
Osniva i pisac prvog manifesta je Tristan Tzara (1896.-1963.)
Dada naziv je nastao prema prvom tepanju djeteta, rijei koja moe znaiti
bilo to ili nita.

U knjievnom izrazu dadaizam se tei vratiti poecima prvih misli i prvih

oblika priopavanja. Zalae se za nesuvislo, spontano, nekontrolirano, za
asocijacije bez obzira na smisao rijei.
Tristan Tzara pie da se pjesma moe napisati pomou kara i novina tako da
se sve rijei nekog lanka izreu, stave u vreicu te izvlae i slau bez obzira
na gramatiki red i smisao.
Dadaizam zagovara APSURD, promie NIHILIZAM, ismijava vjenu ljepotu,
odbacuje sve vrijednosti ak dotle da je dadaizam protiv same dade.
Dadaizam u likovnom izrazu

Jedan od najvanijih dadaistikih slikara je Marcel Duchamp. On je spajao

elemente predmeta za svakidanju uporabu na takav nain da su postajali
besmisleni ili odbojni graanskom ukusu. Takav je npr. njegov kota na
sjedalici ili fontana u obliku pisoara.

Kubizam
Kubizam je prvenstveno slikarski pravac koji se idejno temelji na postavkama

slikara Paula Cezannea (1839.-1906.) da je sve u prirodi oblikovano prema

geometrijskim likovima kugle, stoca i valjka.
Prvi su kubisti Georges Braque (1882.-1963.) i Pablo Picasso (1881.-1973.).
Oni su za svoj osnovni oblik izabrali kocku. Tenja im je svjesno ukinuti
optiku iluziju. Najvie ih zanimaju opseg i struktura. Svoju su koncepciju
predstavili 1907. god.
Kubizam prolazi dvije razvojne faze: prvu analitiku i drugu sintetiku.
Kubizam u knjievnosti

U knjievnosti je najblii kubistima pjesnik Guillaume Apollinaire (1880.1918.) koji je spajao klasino s modernim, uzvieno sa svagdanjim, a
osobitu je pozornost posveivao grafikom izgledu pjesme. Izdao je zbirku
Kaligrami u kojoj je nizom lirskih ideograma nastojao vizualno doarati
osnovnu ideju pjesme.

Imaizam
Imaizam (lat. imago slika) se javlja kao anglo-ameriki pokret kojega je
utemeljio ameriki pjesnik Ezra Loomis Pound (1885.-1972.) koji je od 1907.
ivio u Europi, tj. u Engleskoj a bio je posebno poznat po politikoj
prevrtljivosti.
Imaisti su zagovarali slikovitost pjesnikog izraza. Vraaju se logikom,
pojmovnom i slikovitom pjesnitvu. Za njih je umjetnost katalog slika, a slika
i metafora osnovna su izraajna sredstva.
Precizna, konkretna vizualna slika nasuprot apstrakciji ostalih avangardnih
pravaca.
Imaizam se, osim u Engleskoj pojavljuje i u Rusiji.
Glavni ruski predstavnik imaizma je pjesnik Sergej Jesenjin (1895.-1925.)
On je 1919. okupio grupu istomiljenika i objavio manifest.
Jesenjin inspiraciju pronalazi u slikovitosti narodnih pjesama i zagonetki te u
slikama rodnog sela i prirode.

Nadrealizam

Francuski surrealisme razvio se poslije I.sv.rata, a pjesnik i teoretiar Andre

Breton (1896.-1966.) objavio je dva manifesta nadrealizma. Prvi 1924., drugi
1929.
Nadrealizam se razvija iz dadaizma.
Nadrealisti tee prevladavanju logikih i racionalnih predodaba, iskluuju
kontrolu intelekta, a teite stavljaju na vizije, halucinacije i elemente snova.
Preputaju se vodstvu podsvjesti koja jedina moe prodrijeti do dubine
stvarnosti. Oslanjaju se na psihoanalizu Sigmunda Freuda. Opiru se kontroli
razuma u stvaralakom inu i smatraju da intelekt izobliuje i cenzurira
duboke sadraje duha pa se okreu podsvjesti prodirui u nju tzv.
automatskim pisanjem tj. neposrednim biljeenjem asocijacija.
Sve treba uiniti, sva nam sredstva moraju biti dobra da bi se upropastile
ideje obitelji, domovine i religije...
Mi napadamo, u svim njihovim oblicima pjesniku ravnodunost, umjetnost
za razonodu, eruditska istraivanja... Ne elimo imati nieg zajednikog s
malim ni velikim tediama duha! - Andre Breton u Drugom manifestu
nadrealizma 1929.
Predstavnici knjievnog nadrealizma

Paul Eluard (1895.-1952.), francuski lirski pjesnik, preteito ljubavne, ali i

socijalne tematike. Duboko iskreno prilazi vjenim ljudskim temama ljubavi,
smrti, istini, pravdi, slobodi.
Druio se i suraivao s najistaknutijim predstavnicima modernog slikarstva.

Pablo Neruda (1904.-1973.), ileanski pjesnik, pravim imenom Neftali

Ricardo Reyes. Kao diplomat proveo vie godina u Madridu gdje se sprijateljio
s Lorcom i drugim nadrealistima.
Teme su mu najprije ljubavne i senzualne, a kasnije drutveno i politiki
angairane. Smatra se jednim od najveih latinoamerikih pjesnika.

Federico Garcia Lorca (1898.- 1936.) panjolski pjesnik. Bavio se i glazbom,

slikarstvom, a osnovao je i vlastitu kazalinu druinu.
Njegovo pjesnitvo usko je vezano za Andaluziju, njen folklor (cante jondo)),
zemlju, prizore, ugoaj, ljude, ali svim se pjesmama protee temeljni motiv
smrti.

Nadrealizam u likovnoj umjetnosti

Salvador Dali (1904.- 1989.) panjolski slikar, u Madridu zajedno s Lorcom i
redateljem Bunuelom pokree nadrealistiko strujanje.
U slikarstvu je predstavnik veristikog nadrealizma, likovi ljudi, stvari ili
ivotinja prikazani su s grotesknim i halucinantnim detaljima. Slui se
asocijativnim reakcijama, a preko Freuda ulazi u simboliku podsvjesti i
snova koja postaje dio sadraja njegovih slika.
Joan Miro (1893.- 1983.) panjolski slikar, nakon prve, kubistike faze
okree se nadrealizmu.

Motivi su mu reducirani na likovne ifre na granici naivne crtarije i

simbolikog znaka. U njihovom razmjetaju i obliku oituje se dublja
povezanost s podrujem irealnog.
Rene Magritte (1898.- 1967.)
Belgijski slikar, u poetku pod utjecajem kubista i futurista, kasnije
nadrealist. Slike gradi bizarnim suprotstavljanjima poznatih objekata.
Smijeta predmete i likove u neuobiajene okolnosti ime postie
uznemirujui dojam zaudnosti.
Nadrealizam u filmskoj umjetnosti

Luis Bunuel (1900.- 1983.) panjolski redatelj, predstavnik nadrealizma na

filmu. Suraivao sa Salvadorom Dalijem na najpoznatijem nadealistikom

filmu Andaluzijski pas (1929.)
Film je zasnovan na motivima sna u kojemu oblaci prelaze preko mjeseca i
sadri okantnu scenu koja se odnosi na to. U toj sceni otrica britve
presijeca oko posve mirne ene.

Socrealizam
Socijalistiki realizam (socrealizam) nastaje pod utjecajem revolucionarnih

kretanja u Rusiji i marksistike teorije drutva. Takvu, drutveno angairanu

umjetnost odreuje sjedinjenje realistike poetike i socijalistikih idejnih
smjernica.
Svrha mu je stvaranje djela koja e odgojno djelovati na narodne mase,
poglavito na radnitvo.
Umjetnost se svodila na promidbu socijalistike (komunistike) politike.
Zaetnik socrealizma u Rusiji je Maksim Gorki(1868.-1936.) autor romana
Mati. Socrealizam suprotstavlja dobre i loe likove, dobri su nositelji
socijalistikih ideja, a loi su nazadni, narodni neprijatelji i buruji. Velia
se pobjeda revolucionarnoga nad drutveno nazadnim.
1917.,nakon dolaska komunista na vlast u Rusiji postao je socrealizam
slubeni, zadani smjer likovnoga i knjievnoga izraavanja, a s dolaskom
Staljina na vlast 1922. postaje jo stroi i zahtjevniji. Postao je obvezatna
metoda, zabranjivana su umjetnika djela neprilagoena socrealizmu,
progonjeni su i zatvarani umjetnici koji su se odupirali tom diktatu.
Socrealizam - danovizam
Veliku ulogu u nasilnom nametanju socrealizma imao je Andrej danov
(1896.-1948.), politiar zaduen za kulturu i umjetnost pa je tako nastao
pojam DANOVIZAM kao oznaka stroge provedbe dogmatskih naela
socrealizma.