PPUO Zupa Dubrovacka

Dubrovako-neretvanska upanija
OPINA UPA
DUBROVAKA
PROSTORNI PLAN
UREENJA
Zagreb, srpanj 2008. g.
PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE UPA DUBROVAKA

upanija:
DUBROVAKO NERETVANSKA UPANIJA

Opina:
UPA DUBROVAKA
Naziv prostornog plana:
PROSTORNI PLAN UREENJA

Naruitelj: Opinsko
Naelnik:
poglavarstvo
Silvio Nardelli
Program mjera za unapreenje stanja u prostoru:
Slubeni glasnik Dub.-neretvanske up., broj 7

(20. kolovoza 1998.)
Odluka predstavnikog tijela o donoenju Plana:
Slubeni glasnik broj 6/08.
Javna rasprava (datum objave):
Javni uvid odran:
Slobodna Dalmacija, 27.2.2004. i 06.02.2008.
od 2.2. do 2.3. 2004. i 14.2 do 23.2.2008.
Peat tijela odgovornog za provoenje javne rasprave:
Odgovorna osoba:
M.P.
Vlaho Kesovija
ime, prezime i potpis
Suglasnost na plan prema lanku 24. Zakona o prostornom ureenju (Narodne novine, br. 30/94, ,8/98 i
61/00, 32/02 i 100/04) a u svezi primjene odredbi lanka 325. Zakona o prostornom ureenju i gradnji
(NN 79/07):klasa 350-02/08-04/183, urbroj: 531-06-08-4 od 23. lipnja 2008.
Pravna osoba koja je izradila Plan:
URBING, d.o.o. za poslove prostornog ureenja i zatitu okolia, V.Holjevca 30, Zagreb
Peat pravne osobe koja je izradila Plan:
M.P.
Odgovorna osoba:
Darko Martinec, dipl.ing.arh.

Koordinator Plana:
Ljiljana Doleal, dipl.ing.arh.

Struni tim u izradi Plana:

Vitomir toki, dipl.ing.arh.
Boris Didovi, dipl.ing.el.

Vicko Brbora, dipl. ing. gra.
Mr. sc.Tonko Radica, prof.geogr.
Mr. sc. Ivica ile
Predsjednik Opinskog vijea:
Peat predstavnikog tijela:
Drago Njavro, dipl.oec.

M.P.
Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava:
Peat nadlenog tijela:
M.P.

Naruitelj:
Opina upa dubrovaka

Opinsko poglavarstvo
Srebrno bb
20207 Mlini
Naelnik:
Silvio Nardelli
DUBROVAKO NERETVANSKA UPANIJA
PROSTORNI PLAN UREENJA

OPINE UPA DUBROVAKA
Izvritelj:
URBING, doo za poslove prostornog ureenja i zatitu okolia,

V.Holjevca 20, 10 000 Zagreb
tel/fax: 01/230 11 40, 233 45 14
e-mail: urbing@urbing.hr
url: www.urbing.hr
Direktor:
Koordinator Plana:
Struni tim u izradi Plana:

Vitomir toki, dipl.ing.arh.
Boris Didovi, dipl.ing.el.
Vicko Brbora, dipl. ing. gra.
Mr. sc.Tonko Radica, prof.geogr.
Mr. sc. Ivica ile
Ugovor broj:
A -236/2003
Zagreb / upa dubrovaka, 2008.
Sadraj
PRILOG 1.
I OBRAZLOENJE
1. POLAZITA .................................................................................................................................................. 2
1.1 Poloaj, znaaj i posebnosti opine u odnosu na prostor i sustave upanije i Drave ............................... 2
1.1.1 Osnovni podaci o stanju u prostoru .......................................................................................................... 3
1.1.2 Prostorno razvojne i resursne znaajke ................................................................................................... 3
1.1.3 Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog ureenja ireg podruja i ocjena postojeih
prostornih planova ........................................................................................................................................... 11
1.1.4 Ocjena stanja, mogunosti i ogranienja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te
prostorne pokazatelje ...................................................................................................................................... 21
1.1.5. Svojstvenost prometne infrastrukture .................................................................................................... 28
2. Ciljevi prostornog razvoja i ureenja ...................................................................................................... 36
2.1 Ciljevi prostornog razvoja upanijskog znaaja......................................................................................... 36
2.1.1 Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava ................................................... 37
2.1.2 Racionalno koritenje prirodnih izvora ................................................................................................... 38
2.1.3 Ouvanje ekoloke stabilnosti i vrijednih dijelova okolia ...................................................................... 39
2.2 Ciljevi prostornog razvoja gradskog ili opinskog znaaja ........................................................................ 40
2.2.1 Demografski razvoj ................................................................................................................................. 40
2.2.2 Odabir prostorno razvojne strukture ....................................................................................................... 42
2.2.3 Razvoj naselja, drutvene, prometne i komunalne infrastrukture .......................................................... 43
2.2.4 Zatita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina ............................. 45
2.3 Ciljevi prostornog ureenja naselja na prostoru Opine............................................................................ 49
2.3.1 Racionalno koritenje i zatita prostora.................................................................................................. 49
2.3.2 Utvrivanje graevinskih podruja naselja ............................................................................................. 49
2.3.3 Unaprijeenje ureenja naselja i komunalne infrastrukture ................................................................... 50
3. Plan prostornog ureenja......................................................................................................................... 51
3.1 Prikaz prostornog razvoja na podruju Opine u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu upanije 51
3.2 Organizacija prostora i osnovna namjena i koritenje povrina ................................................................ 51
3.2.1 Organizacija prostora ............................................................................................................................. 51
3.2.2 Organizacija prostora i osnovna namjena i koritenje prostora ............................................................. 53
3.2.3 Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu povrina................................................................................. 61
3.3 Prikaz gospodarskih i drutvenih djelatnosti ............................................................................................ 62
3.4 Uvjeti koritenja, ureenja i zatite prostora............................................................................................. 67
3.4.1 Uvjeti koritenja ...................................................................................................................................... 67
3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava ............................................................................................................... 81
3.5.1. Prometni sustav ..................................................................................................................................... 81
3.5.2 Energetski sustav ................................................................................................................................... 87
3.5.3 Vodnogospodarski sustav ...................................................................................................................... 89
3.6 Postupanje s otpadom............................................................................................................................... 96
3.7 Sprjeavanje nepovoljnih utjecaja na okoli.............................................................................................. 96
TEKSTUALNI DIO
II ODREDBE ZA PROVOENJE
0. Opi uvjeti ureenja prostora................................................................................................................. 100
1. Uvjeti za odreivanje namjena povrina na podruju opine............................................................. 101
1.1 Graevinska podruja naselja ................................................................................................................. 102
1.2 Ugostiteljsko turistike zone u naselju.................................................................................................. 102
1.3 Podruja izdvojenih namjena gospodarska namjena ........................................................................... 103
1.3.1 Gospodarska proizvodna namjena.................................................................................................... 103
1.3.2 Gospodarska poslovno trgovaka namjena ...................................................................................... 103
1.3.3 Gospodarska ugostiteljsko turistika namjena ............................................................................... 104
1.4 Sport i rekreacija...................................................................................................................................... 105
1.5 Poljoprivreda............................................................................................................................................ 107
1.6 ume ....................................................................................................................................................... 108
1.7 Vodne povrine........................................................................................................................................ 109
1.8 Infrastrukturni sustavi .............................................................................................................................. 109
1.9 Namjena mora ......................................................................................................................................... 109
1.9.1 Zone pomorskog prometa .................................................................................................................... 109
1.9.2 Sport i rekreacija u moru ...................................................................................................................... 111
1.9.3 Zone ribarenja....................................................................................................................................... 111
1.9.4 Ostale namjene u moru ........................................................................................................................ 111
1.1 Groblja .................... ................................................................................................................................111
2. Uvjeti za ureenje prostora ....................................................................................................................112
2.1 Graevine i zahvati od vanosti za dravu i upaniju..............................................................................114
2.2 Graevinska podruja naselja.................................................................................................................116
2.3 Izgraene strukture van naselja .............................................................................................................. 137
3. Uvjeti smjetaja gospodarskih djelatnosti............................................................................................ 145
3.1 Graevinska podruja zona ugostiteljsko turistike namjene.................................................................. 146
3.2 Graevinska podruja gospodarskih zona .............................................................................................. 148
4. Uvjeti smjetaja drutvenih djelatnosti................................................................................................. 149
4.1 Graevinska podruja zona sportsko rekreacijske namjene ................................................................... 151
5. Uvjeti za utvrivanje koridora i povrina za komunalnu infrastrukturu ............................................ 152
5.1 Prometni infrastrukturni sustav ................................................................................................................ 152
5.1.1 Cestovni promet.................................................................................................................................... 153
5.1.2 Pomorski promet................................................................................................................................... 158
5.1.3 Pota i telekomunikacije ....................................................................................................................... 158
5.2 Elektroenergetski sustav ......................................................................................................................... 160
5.3 Vodnogospodarski sustav ....................................................................................................................... 161
5.3.1 Vodoopskrbni sustav ............................................................................................................................ 161
5.3.2 Odvodnja otpadnih voda....................................................................................................................... 163
5.3.3 Odvodnja oborinskih voda .................................................................................................................... 164
6. Mjere zatite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno - povijesnih cjelina ............................ 164
6.1 Zatita prirodne batine ........................................................................................................................... 164
6.2 Zatita kulturnih dobara ........................................................................................................................... 167
6.3 Podruja posebnih ogranienja u koritenju............................................................................................ 172
7. Postupanje s otpadom ............................................................................................................................ 175
8. Mjere sprjeavanja nepovoljna utjecaja na okoli ............................................................................... 176
9. Mjere provedbe plana.............................................................................................................................. 179
9.1 Obveza izrade prostornih planova........................................................................................................... 180
9.2 Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera.............................................................................................183
9.3 Rekonstrukcija graevina ija je namjena protivna planiranoj namjeni ................................................ ..186
10. Mjere zatite od ratnih razaranja.......................................................................................................... 189
PRILOG 2.
-
Ovlatenja za izradu prostornih planova,

Zahtjevi i miljenja,
Popis sektorskih dokumenata i propisa od vanosti za zradu prostornog Plana,
Literatura i izvori,
Izvjee s prethodne i javne rasprave(kao odvojeni dio glavnog elaborata),
Evidencija postupka izrade i donoenja prostornog Plana (kao odvojeni dio
glavnog elaborata),
Saetak za javnost (kao odvojeni dio glavnog elaborata),
Nacrt Odluke o donoenju (kao odvojeni dio glavnog elaborata).
GRAFIKI DIO
Kartografski prikazi u mjerilu 1:25.000
1. Koritenje i namjena povrina
2. Infrastrukturni sustavi
3. Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora
4. Kartografski prikazi u mjerilu 1:5.000 - 4.1 4.8 Graevinska podruja
URBING
1
PRILOG 1.
OBRAZLOENJE
1. POLAZITA
Obveza izrade Prostornog plana ureenja opine upe dubrovake utvrena je Zakonom
o prostornom ureenju (NN 30/94 i NN 68/98) te Strategijom i Programom prostornog
ureenja Republike Hrvatske (NN 30/94 i 68/98), prostornim planom Dubrovakoneretvanske upanije. Prostorni plan ureenja opine jest osnovni prostorno-planski
dokument jedinice lokalne samouprave kojim se utvruje namjena prostora, uvjeti za
obnovu, ureenje i sanaciju graevinskog i drugog zemljita kao i zatita prirodnih i
kulturnih dobara na podruju upe dubrovake.
1.1 Poloaj, znaaj i posebnosti opine u odnosu na prostor

i sustave upanije i Drave
1.1.1 Osnovni podaci o stanju u prostoru
Povrina opine:
22,28 km2 (1,28 % povrine upanije, spada meu

najmanje opine po povrini u upaniji)
Broj stanovnika 1991.god.:

Broj stanovnika 2001. god.:
Prosjena gustoa naseljenosti 2001.:
Broj domainstava 2001. god.:
Broj stanova 1991.god.:
Broj samostalnih naselja:
Broj katastarskih opina:
Opinsko sredite Srebrno:
6.486 stanovnika
6.663
299 st/km2
1 910
2 128
16 naselja
13
1981.god. 385 stanovnika,
1991.god. 800 stanovnika,
2001. god 546 stanovnika.
Opina upa dubrovaka nalazi se u sastavu Dubrovako - neretvanske upanije i pripada

skupini veoma malih jedinica lokalne samouprave. Zauzima povrinu od 22,81 km2, to
ini samo 1,28% sveukupne povrine Dubrovako - neretvanske upanije. U njezinih 16
samostalnih naselja ivjelo je 31. 3. 2001. godine 6.663 stanovnika, koji su inili 5,47%
odgovarajuih stanovnika Dubrovako - neretvanske upanije. Prosjena gustoa
naseljenosti opine upa dubrovaka 2001. godine je bila ak 299 stanovnika na km2, to
je nekoliko puta vea nego je bio prosjek u Dubrovako - neretvanskoj upaniji (68,41
st/km2) ili hrvatski prosjek (77,49 st/km2).
URBING
2

Tablica: Graevinska podruja naselja i stanovnitvo prema popisnim godinama
Opina upa dubrovaka

Naziv naselja
Braina
Buii
elopeci
ibaa
Donji Brgat
Gornji Brgat
Grbavac
Kupari
Makoe
Martinovii
Mlini
Petraa
Plat
Soline
*Srebrno
Zavrelje
Ukupno:
Povrina (ha)
graevinskih
podruja prema
PPO bive opine
Dubrovnik
Broj stanovnika
Gustoa
Popis 1981
Popis 1991
22,3
704
554
516
(prema Popisu
2001.)
stanovnika/ha
23
17,6
213
239
269
15
19,0
148
256
425
22
71,9
740
1 376
1 622
22
14,7
160
158
154
10
15,4
214
209
191
12
6,1
121
130
102
17
47,9
615
950
553
12
13,4
157
178
159
12
8,0
108
99
102
13
48,3
194
217
834
17
30,2
349
612
603
20
26,3
259
318
268
10
13,4
213
219
229
17
20,1
385
800
546
27
9,5
141
171
90
384,1
4 721
6 486
6 663
17
Popis 2001.
*Slubeni naziv naselja Srebrno prema Dravnom Zavodu za statistiku Republike Hrvatske jest Srebreno
Opina upa dubrovaka je smjetena gotovo na krajnjem jugoistoku Dubrovako neretvanske upanije, Hrvatskog primorja i Republike Hrvatske te je suvremenim
drutveno - gospodarskim procesima transformirana unutar gradske aglomeracije
Dubrovnika. Granii s Gradom Dubrovnikom na sjeverozapadu i opinskom jedinicom
lokalne samouprave Konavle na jugoistoku, dok prema sjeveroistoku granii s Bosnom i
Hercegovinom, a prema jugozapadu s otvorenim morem.
Ovaj prostor je dobio ime upa zbog pitomosti kraja, blagih klimatskih osobina i
pogodnosti za agrarno iskoritavanje, kao plodna oaza s dosta plodnih povrina i s
dovoljnom koliinom, pa i vikom vode, unutar bezvodnog krakog dinarskog prostora koji
ga okruuje.
To je dio pravog hrvatskog mediteranskog podruja, ali s posebnim povoljnim osobinama
lokalnog podneblja, pogodnog za ivot ljudi, za razvitak turizma i za uzgoj poljodjelskih
kultura (posebno za cvjearstvo i povrtlarstvo, ali i za uzgoj agruma i maslina).
Na obalnoj crti izmjenjuju se strmi klifovi i nepristupana kamena obala (7480 m),
pjeskovite i ljunkovite plae (1800 m) i ostala obala prikladna za kupanje (2120 m).
Prema prometno-geografskom znaenju to je tranzitno prometno podruje dobro
povezano sa susjednim krajevima. upa dubrovaka ima funkciju kriita cestovnih
pravaca i prometnica i to prema uem podruju grada Dubrovnika, prema Rijeci
dubrovakoj, prema Konavlima i prema Bosni i Hercegovini. Od posebnog je znaenja
blizina dubrovake zrane luke u Konavlima kod ilipa, ali i mogunost uspostave lokalnih
pomorskih veza s Dubrovnikom i Cavtatom.
URBING
2
Prostor opine upe dubrovake, zbog svojih obiljeja, od posebnog je interesa za dravu,
jer je to:
- veoma usko granino hrvatsko podruje prema Bosni i Hercegovini s moguim
graninim cestovnim prijelazom Brgat - Ivanica,
- obalno podruje mora s razvedenom i raznovrsnom obalom i morskim akvatorijem,
- teritorijalno ustrojena jedinica lokalne samouprave, tijekom Domovinskog rata
okupirana i dijelom razruena, koja ima status podruja od posebne dravne skrbi,
- na temelju pokazatelja socio-gospodarske preobrazbe podruje upe dubrovake je
postalo predgrae i prigradsko urbanizirano podruje, sastavni dio gradske
aglomeracije Dubrovnika, po emu se ono bitno razlikuje od drugih politikoteritorijalnih jedinica unutar Dubrovako-neretvanske upanije.
1.1.2 Prostorno razvojne i resursne znaajke

ZNAAJKE GOGRAFSKOG POLOAJA
Opina upa dubrovaka je dobro izdvojena i jasno omeena manja geografska cjelina i
politiko-teritorijalna jedinica lokalne samouprave unutar Dubrovako-neretvanske
upanije (22,81 km2), smjetena gotovo na krajnjem jugoistoku Hrvatskog primorja i
Republike Hrvatske te suvremenim drutveno-gospodarskim procesima transformirana
unutar gradske aglomeracije Dubrovnika.
U veem dijelu svog teritorija ima amfiteatralni oblik. U krajoliku se istiu granina via
vapnenako-dolomitna brda, kao poumljene i opoarene povrine, oskudni panjaci i goli
kamenjar (Kunja Glavica 507 m, Zvijezda 531 m, najvii vrh Malatica 628 m, padine
Ivanice i Vratice oko 400 m, prijevoj Brgata 257 m, padine Sra i arkovice oko 300 m te
primorski vapnenaki greben s vrhovima Trapit 148 m i Sveti Petar 127 m), blago koso
poloena zona flia s mekih flinih naslaga, znatnim dijelom radom ljudi svedena u
plodne terase - doce s brojnim izvorima i kratkim vodenim tokovima te najnia i najplodnija
aluvijalna naplavna ravan ili polje, pogodno za obradu i navodnjavanje, ali i 11,4 km
razvedene obale u upskom zaljevu.
Bitno spomenuti turistiku djelatnost kao jednu od vanijih gospodarskih grana na podruju
Opine. Ratnim unutavanjima postojeih kapaciteta znatno su smanjene mogunosti kao
i unazaena kvalitativna ponuda ovih prostora.
URBING
3
Sljedei podaci pokazuju trenutno stanje turistikih kapaciteta (izvor: Turistika zajednica
Opine upa dubrovaka, Masterplan turizma Hrvatske, DEG svibanj 2003.):
Tablica:Turistiki kapaciteti Opine upa dubrovaka
NASELJE
TVRTKA
NAZIV GRAEVINE
Graevinsko podruje (GP)

IZDVOJENO
STANJE
NASELJA
Hotel Astarea
463
obnovljen u potpunosti
Dep.Studenac
195
Bungalovi
130
Hotel Mlini
Hotel Mlini
145
Hoteli Srebrno d.d.
Hotel Orlando
580
devastirano u ratu
129
ustupljena Opini na
koritenje
100
devastirani u ratu
Hotel upa
197
obnovljen
Goriina I
162
devastirani u ratu
Goriina II
306
devastirani u ratu
Mlini
Hoteli Mlini d.d.
BROJ
KREVETA
Srebrno
Depadansa
Tamaris
Vile Lovorka i
Supetar
Hoteli Kupari d.d.
700
devastirani u ratu
Grand
131
devastirani u ratu
Pelegrin
364
devastirani u ratu
Vila Galeb
10
devastirani u ratu
Mladost
180
devastirani u ratu
Hotel Ambasador
700
devastiran u ratu
Hotel Orphee
153
obnovljen novo
Apartmani
281
novo
Paviljoni
300
devastiran u ratu
Kupari
Kupari
Plat
Hoteli Plat d.d.
Opina upa dubrovaka ukupno
5.226
Privatni smjetajni kapaciteti prisutni su u svim turistikim naseljima opine. Trenutno se

raspolae sa sljedeim brojem smjetajnih kapaciteta (izvor: turistika zajednica Opine
upa dubrovaka):
Tablica: Smjetajni kapaciteti Opine upa dubrovaka
SOBE I APARTMANI
Kupari
Srebrno
Mlini
Soline
Plat
Ukupno
Ukupno iznajmljivaa
13
57
95
18
26
209
Ukupno soba
45
163
346
74
74
702
Ukupno postelja
100
355
743
165
159
1522
Ukupno pom. postelja
14
41
12
73
Sveukupno postelja
161
589
1225
269
262
2.506
URBING
4
ZNAAJKE PRIRODNE I KULTURNE BATINE

Teritorijalno more koje pripada Dubrovako-Neretvanskoj upaniji priblino je dvostruko
vee od kopnenog dijela. Meutim, gospodarska zona koja se protee do uzdune
sredinjice Jadranskog mora znaajno poveava povrinu najjunijeg dijela hrvatskog
akvatorija. Prema ukupnoj duini i razvedenosti obale, bogatstvu geomorfolokih obiljeja
s 223 otoka, hridi i grebena, zasigurno se moe ubrojiti u najinteresantnija podruja
Sredozemnog mora. Izravni utjecaj dubokog junog Jadrana i voda istonog dijela
Sredozemnog mora te kopna s rijekom Neretvom i brojnim izvorima od osobitog su
znaaja za specifine ekoloke prilike ovog podruja. Velika raznolikost stanita od
zaljeva, estuarija, hridinastog dna, pjeskovitog, muljevitog, dubokomorskog, doprinijeli su
velikoj biolokoj raznolikosti toga podruja. Uz to, injenica je da su to ekosustavi s
visokim stupnjem ouvanosti.
KLIMATSKE ZNAAJKE
Podruje Opine upe dubrovake a u okviru Dubrovako-Neretvanske upanije ima
znaajke sredozemne klime. Ljeta su vrua i suna, a ostala godinja doba karakteriziraju
obilnije oborine i umjerene temperature. Najvie godinje apsolutne temperature zraka
zabiljeene su u srpnju ili kolovozu (do 34oC). Mrazevi su na otocima i junim kopnenim
ekspozicijama vrlo rijetki, dok u podrujima izloenima jakom utjecaju bure u sijenju,
tijekom noi temperatura zraka moe pasti i do -7 oC.
Srednja godinja temperatura zraka u razdoblju 1925.-1940. godine je iznosila 16.1oC, a u
razdoblju 1948.-1960. godine 16.4oC. Podruje dobiva najveu koliinu oborina na
prijelazu iz jeseni u zimu, to je posljedica ive ciklonalne aktivnosti, a ija je prosjena
koliina u prosincu 200 mm. Dubrovako podruje se nalazi na rubu pojasa gdje vlada
suptropski tip godinjeg hoda oborina. U tom pojasu oborine su veinom frontalnog
porijekla s maksimumom u studenom ili prosincu. Velike koliine oborina mogu padati u
gotovo svim mjesecima, ali je u sijenju i studenom varijabilnost najmanja. Ljeti je
dominantan utjecaj suptropske anticiklone s najmanjom prosjenom koliinom oborine u
srpnju (35 mm).
Za pojavu i razvoj nekih tipova vegetacije (zajednica sveze divlje masline i rogaa OleoCeratonion u najtoplijim podrujima Lastova, Peljeca, Mljeta i dr.) najznaajniji ekoloki
imbenik je karakteristini odnos izmeu temperature i oborina. Ta vegetacija, kojoj
pripadaju mnogi rijetki i endemini hrvatski floristiki elementi, razvija se u podruju
Sredozemlja sa semihumidnom klimom i karakteristinim odnosima srednjih minimalnih
temperatura najhladnijeg mjeseca (m), srednjih maksimalnih temperatura najtoplijeg
mjeseca (M) i ukupnih godinjih koliina oborina (P).
Broj sunanih dana u godini je 106-111, a oblanih 87-101. Na podruju Dubrovnika
prosjeno je 313 vjetrovitih dana u godini, dok je tiho prosjeno 52 dana. Prosjena
uestalost dominantnih vjetrova je: jugo do 30%, bura 29%, maestral 24% i levant do 15%.
Prosjeno je 88 dana godinje s jakim vjetrom (12.3 m s-1), najvie ih je u prosincu, a
najmanje u lipnju i kolovozu. Olujnih dana s brzinom vjetra preko 18.9 m s-1 ima prosjeno
10 godinje, gotovo uvijek u kasnu jesen ili zimi.
URBING
5
PEDOLOKE, RELJEFNE I GEOLOKE ZNAAJKE

Obalni reljef upanije je slian glavnini ostalog dijela hrvatske obale s istovjetnim smjerom
pruanja tj. u pravcu sjeverozapad-jugoistok. Meutim, poloaj poluotoka Peljeca i otoka
Korule u pravcu istok-zapad, prema sjeveru formiraju prostrani Malostonski zaljev,
Neretvanski i Korulanski kanal, a prema jugu s Mljetom, od posebne prometne vanosti
Mljetski kanal.
U sastavu obalnih stijena prevladavaju vapnenci, dolomiti, fli i naplavni materijal. Dananji
obalni reljef nastao je izdizanjem morske razine u postpleistocenu. Naknadnim
neprestanim utjecajem valova junih smjerova formirani su brojni morfoloki oblici, gotovo
cijelom duinom obale prema otvorenom moru. Znaajniji dio obalne linije Konavala, junih
obala Elafita, Mljeta i Lastova su tzv. "visoke obale" koje ine klifovi s nagibom preko 55%.
Zbog jake abrazije u ovom podruju formirane su brojne potkopine, spilje. Niske obale
prevladavaju u kanalskim podrujima i u Malostonskom zaljevu. U podrujima veeg
utjecaja valova nastale su brojne ljunane i pjeskovite uvale. Na krajnjem jugoistonom
dijelu otoka Mljeta i Korule bogate su naslage pleistocenskog pijeska. Izdizanjem morske
obale u postglacijalnom razdoblju na zapadnom dijelu otoka Mljeta dolo je do formiranja
uvenih morskih jezera, a takoer za ovaj otok su specifine hidromorfoloke pojave
"blatine" i "slatine".
VEGETACIJA
U fitogeografskom pogledu podruje Dubrovako-neretvanske upanije pripada
eumediteranskoj zoni jadranske provincije mediteranske regije u kojoj se, kao
klimazonalna vegetacija, razvija umska zajednica hrasta crnike (esvine) i crnog jasena
(Fraxino orni-Quercetum ilicis)
Prostrano podruje visoke obale uvjetuje nazonost svojstvenih biljnih zajednica. Prema
vertikalnoj ralambi obalnoga reljefa jasno se istiu dva dijela "bijeli" i "crni" morski kraj.
Crni morski kraj je supralitoralna stepenica pod utjecajem morskih mijena, a daju mu
karakteristiku alge iz kloroficeja i cijanoficeja (iz reda Pleurocapsetalia gloeocapsoidis) te
liajevi.).
"Bijeli kraj je zona do 20 m iznad razine mora, pod snanim je utjecajem udara vala kao i
ispiranjem oborinama. Strmi vapnenaki obalni grebeni prekriveni su halofilnom
vegetacijom svojstveni zoni prskanja mora, a koja je sastavljena od sljedeih, uglavnom
halofilnih, vrsta: Limonium anfractum, Crithmum maritimum, Inula crithmoides, Agropyrum
pungens. Pored tipine halofilne vrste mreice Limonium cancellatum koja obitava
stjenovite morske obale, u podruju junih dubrovakih otoka opisana je i posebna ilirskojadranska endemina asocijacija Limonietum anfracti, u kojoj dominira vrsta Limonium
anfractum. Na istaknutim stijenama, i to najee priobalnim, rasprostranjena je zajednica
stjenjaa i to zastupljena endeminom asocijacijom Phagnalo-Centaureetum ragusinae.
Vegetacija u pukotinama vapnenakih stijena asocijacije Campanulo-Moltkeetum petreae,
po ekologiji oligotrofna, te starih zidova i suhozidova asocijacije Asplenio-Umbilicetum
horizontalis, koja je u naravi eutrofna, pojavljuju se izvan dosega udara morskog vala.
Zajednica Phagnalo-Centaureetum ragusinae nije floristiki bogata, ali vrste koje se tamo
pojavljuju (Centaurea ragusina, Aurinia leucadea, Coronilla valentina, Anthyllis barba-jovis)
viestruko su znaajne za hrvatsku floru..
URBING
6
Takoer, du svih vapnenakih stijena i gromaa razvijena je zajednica aike i putorije

(Seslerio-Putorietum calabricae)
Znaajni dio obalnog podruja upanije i Opine upe dubrovake prekriven je razliitim
zajednicama eumediteranskih kamenjarskih panjaka i suhih travnjaka, nastali
ekstremnom degradacijom makija crnike. Na razmjerno najjae degradiranim povrinama,
na tlu iz kojeg vire bridovi stijena, gdje je veliki postotak pokretnog kamenja pomijean sa
krtim ostatkom crvenice, razvijena je zajednica kamenjarskih panjaka s ljekovitom
kaduljom (Stipo-Salvietum officinalis)). Na razmjerno duikovim spojevima bogatim, te
poneto vlanijim tlima vie ili manje sjenovitih mjesta, u blizini naselja, uz putove i u
starijim nasadima alepskog bora razvijena je biljna zajednica primorskih kamenjarskih
panjaka Oryzopsetum miliaceae.
FAUNA
Od kopnene faune svakako su dobro poznate ptice, od kojih je 308 zabiljeeno u uem
dubrovakom podruju, Zbog blage klime podruja obitava veliki broj stanarica, ak 115
gnjezdarica. Izgleda da je podruje upanije zbog povoljnih ekolokih uvjeta, vodenih
podruja i udaljenih puinskih otoka jedan od najvanijih putova za selidbu ptica iz srednje
i sjeveroistone Europe prema Africi.
Naalost druge ivotinjske skupine su slabo poznate. U posljednjih 100 godina brojni
zoolozi, profesori srednje europskih sveuilita su posjeivali dubrovaki kraj i sakupljali
organizme, dotada, za znanost, nepoznate vrste. Navedeni podaci uglavnom nisu
sistematizirani ni dostupni. Premda vrlo interesantni, slabo su istraeni kopneni puevi,
kukci, gmazovi i mali sisavci.
Poseban problem predstavljaju unesene strane ivotinje na otoke, kao to su indijski
mungos, jelen aksis, jelen lopatar, muflon, fazan i drugi, koji u veoj ili manjoj mjeri nanose
tetu autohtonom biljnom i ivotinjskom svijetu.
UPSKI ZALJEV
Premda obalno podruje upe Dubrovake prema mnogim oceanografskim pokazateljima
pripada Vanjskoj obalnoj zoni, neka druga obiljeja karakteriziraju ovaj zaljev od Cavtata
do Kupara. Obala je niska i pristupana s nekoliko ljunkovitih i pjeanih podruja. Morski
dio obale zaljeva je plitak s blagim nagibom do oko 40 m dubine na vanjskom rubu. Zaljev
je potpuno izloen utjecaju otvorenog mora i povremeno vrlo jakim valovima iz junih
smjerova, ali zbog konfiguracije kopna vei dio obalne linije je urbaniziran.
upski zaljev obiluje izvorima slatke vode, to pogoduje bujnoj vegetaciji. Meutim, za
termohalina obiljeja akvatorija svakako je vaniji umjetni dotok voda Trebinjice tunelom
HE Dubrovnik. U travnju i lipnju uz povean dotok vode dolazi do formiranja vrlo jakog
vertikalnog gradijenta slanosti, kao i gustoe do dubine od oko 5 m. Praktino dolazi do
formiranja dviju razliitih vodenih masa i potpuno se sprjeava vertikalni transport. Smjer
srednjeg strujanja je S ili SE smjera, to je izuzetak u odnosu na prevladavajue struje NW
smjera du nae obale. Ova specifinost je mogua kombinacija vie faktora od samog
poloaja obale, vjetrova i dotoka slatke vode. Tijekom zime je brzina strujanja poveana s
najvjerojatnijim brzinama na povrini izmeu 15 i 25 cm/s.
URBING
7
Prema koncentraciji hranjivih soli, karakteristici pelaginih zajednica,

odnosno
kvalitativnom i kvantitativnom sastavu fito i zooplanktona te primarne produkcije podruje
je slabo eutrofizirano s prevladavajuom ulogom vrsta otvorenog mora. Znakovi poveane
eutrofikacije zapaaju se u povrinskom sloju u sredinjem dijelu zaljeva. Gustoa
populacija mikrofitoplanktona varira od niskih vrijednosti < 104 stanica/l do oko 200 x 103
stanica/l. Analiza ukupnog zooplanktona potvruje da je upski zaljev izrazito neritiki
ekosustav s naglaenim utjecajem otvorenoga mora. Bentoske ivotne zajednice su
relativno slabo razvijene, najvjerojatnije zbog jakog utjecaja valova i uestalog pomicanja
pridnenog supstrata.
U zaljevu je determinirano 206 vrsta alga i 1 morska cvjetnica. Zapaeno je da su neke
vrste koje preferiraju vode bogatije organskim detritusom zastupljenije kod kanalizacionog
ispusta. Slabo su prisutne i tipine povrinske fotofilne vrste roda Cystoseira, to se
objanjava optereenjem otpadnim vodama i djelovanju valova. U zapadnom dijelu zaljeva
kao i na transektu od Kupara prema otvorenom moru indentificirana je 101 vrsta
makrozoobentosa. Na hridinastom i kamenitom dnu utvrene su sve tipine biocenoze. Na
pominim dnima; detritinim, pjeskovitim i muljevitim odreena je biocenoza livada
Posidonia oceanica, biocenoza obalnih detritinih dna, biocenoza obalnih terigenih
muljeva s facijesom Turitella communis te manja podruja koraligenske biocenoze. Veina
biocenoza na pominim dnima nema pravilnu vertikalnu raspodjelu, zbog konfiguracije dna
i fizikalnih specifinosti podruja. Zbog jo uvijek prisutnog problema kanalizacionog
sustava odvodnje u obalnoj zoni poveane su koncentracije indikatora fekalnog
zagaenja.
OCJENA STANJA KULTURNO-POVIJESNOG NASLJEA
Ocjena postojeeg stanja
Sagledavajui prostor koji zauzima Opina upa dubrovaka s aspekta zatite naslijeenih
graditeljskih i prirodnih vrijednosti nuno se dotaknuti svih komponenata koji odreuju taj
prostor i danas sudjeluju u oblikovanju ivotne okoline ovjeka.
Primjer upe dubrovake pokazuje snagu nekontroliranog nastupa graenja, a rezultati
vidljivi u prostoru evidentno pokazuju u kojoj mjeri znai kidanje kontinuiteta jednog
dugotrajnog povijesnog razvoja i naruavanje naslijeenih vrijednosti prolosti. Svjedoci
smo stanja u prostoru iji razvojni su tokovi zapoeli unatrag svega nekoliko desetljea.
Istovremeno bjelodano je da ti novi procesi nisu uspjeli, snagom istinske kreacije,
nametnuti adekvatan oblikovni kvalitet u prostoru i definirati pozitivne smjerove nove
prostorne organizacije ivota.
Takav neorganizirani hod potvruje danas niz nesporazuma i promaaja, sukoba i
nedostataka koji prate suvremene tokove izgradnje i uspostavljaju trajno neponovljiv
odnos prema pejsau i graditeljskom nasljeu.
URBING
8
Grafiki prilog: Primjer izgradnje u upi
Stoji konstatacija da najpozitivnije odlike graditeljskog nasljea (integritet i ravnotea u

prostoru i iskustvom stvorena obiljeja arhitektonskog izraza) nisu naalost posluile kao
pouka i kreativni poticaj dodananjim graditeljima u prostoru upe. Dananja situacija je
takva da djela prolosti se moraju boriti za svoj vlastiti opstanak i dokazati da su
nerazdvojni i izuzetno znaajni uesnik u oblikovanju humanog ivotnog prostora.
Prostorni plan je najdjelotvorniji oblik prevladavanja spontanih procesa i sredstvo je kojim
se uspostavlja racionalni odnos prema prostoru, uvaavajui i zahtjeve zatite i
unapreenja ovjekove okoline, pa je prirodno da se graditeljsko nasljee i njegov prirodni
okvir aktivno ukljui u planirane ivotne tokove.
STANJE EVIDENCIJE I PRAVNE ZATITE KULTURNIH DOBARA
Temeljem Zakona o ouvanju i zatiti kulturne batine (NN 69/99) u Registar nepokretnih
spomenika kulture u Listu zatienih kulturnih dobara upisano je za sada 9 nepokretnih
spomenika kulture raznih kategorija (NN 4/03) te 3 koja su u postupku upisivanja (izdato je
rjeenje ali jo nije objavljeno u Narodnim novinam). U Listu preventivno zatienih dobara
upisano je 6 pojedinanih spomenika. (NN 4/02, 2/03, 5/03).
Relativno novi datum Zakona te mnoina kulturnih dobara koje treba upisati u Registar
kulturnih dobara RH rezultat su malog broja do sada upisanih dobara u pojedine Liste.
URBING
9
Prema podacima i evidenciji Ministarstva kulture - Uprave za zatitu kulturne batine Konzervatorskog odjela u Dubrovniku, dobivenim za potrebe ovog Plana, na podruju
Opine upa dubrovaka, jo je 6 registriranih spomenika kulture, zatim 27 kulturnih
dobara za koje postoji rjeenje o preventivnoj zatiti, te 80 dobara koja su evidentirana.
O D N O S Z A T I E N IH , P R E V E N T IV N O Z A T I E N IH I
E V ID E N T IR A N IH K U L T U R N IH D O B A R A
14%
25%
61%
Z a ti e n i te m e lje m Z a k o n a / R e g is trira n i
P re v e n tiv n o z a ti e n i te m e lje m Z a k o n a / R je e n je m o p rv e n tiv n o j z a titi
E v id e n tra n i
Kategorija zatite
Broj dobara
18
Zatieni temeljem Zakona /Registrirani

Preventivno zatieni temeljem Zakona /
Rjeenjem o prventivnoj zatiti
Evidentrani
23
86
127
Ukupno
KULTURNI KRAJOBRAZ
Prostor upe dubrovake ima karakteristian - dramatian krajobraz. Krajobraz je vaan
jer je to mjesto gdje se odvija na svakodnevni ivot, krajobraz svjedoi kako su nai preci
i pokoljenja prije njih koristili zemlju. Osnova mu je priroda, a nadopunjen je povijeu
ljudskog roda. Cilj je sve krajobraze kroz procese prepoznavanja, evaluacije, zatite,
rukovoenja i planiranja.
Svaki je krajobraz jedinstven, ima razliit karakter koji proizlazi iz morfologije zemljita,
sastava zemlje i raslinja, naina uporabe zemljita, rasprostiranja ljudskih naselja i drugog,
jer on moe postati glavni razlog privlaenja posjetitelja, jer stvara osjeaj mjesta (genius
loci). Krajobraz objedinjuje prirodne i kulturne imbenike u zajedniku cjelinu, meutim
svjedoci smo da je dobar dio upskog krajobraza teko oteen neodgovarajuom
izgradnjom, gubitkom prirodnih kvaliteta, nemarom, erozijom i ostalim imbenicima.
Podruje upe dubrovake karakteriziraju veoma artikulirani prostori s obiljem prirodnih
raznolikosti i ovjekom stvorenih vrijednosti koje zajedno ine neprocjenjivo vrijednu
prirodnu i kultiviranu krajobraznu osnovu.
upa u cjelini gledano predstavlja osobito vrijedan predjel kulturni krajobraz, gdje se
izmjenuju predjeli izgraenih struktura s prirodnim terenom, vegetacijom i oblicima reljefa,
te obraenog polja kao i obalom i morem. Prirodni krajobraz, na obali i na padinama
URBING
10
Malatice uglavnom je obrastao vazdazelenom vegetacijom. Izmjenjuju se dramatine

vizure u kontrastu uzvisina i polja te uzvisina i mora.
Zaavi u zakutke prostora upe spoznajemo kako je upa dio Dubrovakog nasljea u
domeni oblikovnog izraza. Tako i ovdje pronalazimo specifinu vrtnooblikovnu pojavu
vrtove ladanjskih kompleksa - tipoloku osobitost i jedini autentini hrvatski prinos
europskom nasljeu vrtne umjetnosti. to svjedoi o konstanti kulturnog i civilizacijskog
hoda i uspona ovog podruja kao dijela cjeline Dubrovake Republike kroz povijest.
Grafiki prilog: Krajobraz upe dubrovake
1.1.3 Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog

ureenja ireg podruja i ocjena postojeih prostornih
planova
Definiranje ciljeva i interesa jedinice lokalne samouprave te stanovnitva upe dubrovake
u polaznim osnovama ovog plana potrebno je bilo uskladiti s interesima od dravnog i
upanijskog znaaja. Za podruje upe dubrovake od glavnog je znaaja dokument
Strategija i program prostornog ureenja Republike Hrvatske kojim se ureuje upravljanje i
gospodarenje prostorom i okoliem na nivou cijele Drave te prostorni plan Dubrovakoneretvanske upanije kao sljedei plan po vanosti za ovo podruje. Elementi iz dvaju
navedenih dokumenata ugraeni su i detaljnije elaborirani sljedeim poglavljima ovog
Plana.
Prostorni plan Dubrovako - neretvanske upanije

Slubeni glasnik Dubrovako-neretvanske upanije br. 6/03, 3/05, 3/06
ORGANIZACIJA I OSNOVNA NAMJENA PROSTORA
Prostorni plan Dubrovako - neretvanske upanije naglaava uvaavanje i potivanje
prirodnih, kulturno-povijesnih i krajobraznih vrijednosti, insistira na provoenju naela
URBING
11
prostornog ureenja - ubrzanog i odrivog razvoja te policentrinog razvitka s temeljima na

kvalitetnoj mrei gradova - naselja i unaprijeenom infrastrukturnom mreom.
SUSTAV SREDINJIH NASELJA
Razvitak sredinjih naselja temelji se na naelu policentrinog razvitka, poticanju
investicijske politike i decentralizaciji gospodarskih struktura. Gospodarenje cjelokupnim
prostorom upanije provodi se na naelima odrivog razvoja, racionalnog koritenja i
zatite prostora. Prostor upe dubrovake spada u pogranina podruja upanije dok je
glavno sredite opine naselje Srebrno.
OBALNO PODRUJE
Obalno podruje je krajobrazna cjelina koja ima status podruja s posebnim ogranienjima
u koritenju a sukladno posebnom propisu kojim e se odrediti ureenje i zatita takvog
podruja.
Prema Zakonu o prostornom ureenju (NN 76/07) odreuje se zatieno obalno podruje
mora i uvjeti i mjere za ureenje zatienog obalnog podruja mora u svrhu njegove
zatite, svrhovitog, odrivog i gospodarski uinkovitog koritenja.
Zatieno obalno podruje (u daljnjem tekstu: ZOP) obuhvaa sve otoke, pojas kopna u
irini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u irini od 300 m od obalne crte.
GRAEVINSKA PODRUJA
Graevinska podruja naselja namijenjena su izgradnji naselja - stambena namjena te
izgradnji prateih sadraja (javna i drutvena namjena, gospodarska - proizvodna
namjena, poslovna, ugostiteljsko turistika i dr.), te graevina i objekata infrastrukture.
Graevinska podruje izdvojenih namjena odreena su za smjetaj graevina i povrina
ugostiteljsko-turistike, gospodarske, sportsko-rekreacijske i komunalne namjene.
Dimenzioniranje graevinskih podruja temeljiti e se na kriterijima koji su odreeni
Prostornim planom upanije Dubrovako neretvanske, projekciji broja stanovnika,
gospodarskom razvoju i mogunostima prostora.
Prostor Opine upa dubrovaka svrstava se u podruja visokog intenziteta koritenja (1525 stan./ha). Unutar ovih podruja predvia se nastavak koncentracije stanovnitva s
mogunou proirenja graevinskih podruja radi postepenog razrjeivanja postojee
gustoe. Prema takvoj projekciji predviena gustoa odnosno broj stanovnika na podruju
upe dubrovake iznosila bi 15 - 20 st/ha (prema predvienom broju stanovnika upanije
koji e do 2015 godine iznositi 125 000 do 135 000 stanovnika).
UMSKE I VODNE POVRINE
Aktivnosti na umskim i vodnim povrinama dozvoljene su iskljuivo u svrhu zatite i
ouvanja slabih ekosustava ili u funkciji ogranienog i kontroliranog gospodarskog
iskoritavanja. Gospodarenje umama treba temeljiti na naelu odrivog gospodarenja,
ouvanja i pojaanoj zatiti umskog fonda.
URBING
12
Grafiki prilog : Izvadak iz PP-a - 1. Namjena i koritenje prostora - MJ 1:100 000
GOSPODARSKI SADRAJI - SMJETAJ U PROSTORU

Prostor za smjetaj gospodarskih sadraja potrebno je odrediti na osnovu prioritetnih
djelatnosti a u skladu s znaajkama i vrstom prostora te na osnovu kriterija
predodreenosti prostora za odreene djelatnosti. Na prostoru upe dubrovake kao
sredinje mjesto za razvoj malog i srednjeg gospodarstva poticat e se posebno u
opinskom sreditu Srebrno.
EKSPLOATACIJA MINERALNIH SIROVINA
Postojei i planirani zahvati eksploatacije mineralnih sirovina moraju se uskladiti sa
zahtjevima za zatitu okolia i susjednim prostorom. Trenutno aktivna eksploatacijska
polja mogu se koristiti u skladu s propisanim uvjetima. Na prostoru upe dubrovake
postoji eksploatacijsko polje tehnikog graevnog kamena na lokalitetu Brgat Gornji
(lokalitet Dubac).
URBING
13
UGOSTITELJSTVO I TURIZAM
Turistiki sadraji trebaju se prilagoditi svojim kapacitetima, razmjetajem i veliinom
prvenstveno potranji i uklopiti se u globalnu strategiju razvoja upanije. Struktura
sadraja odreuje se na sljedei nain: turistika naselja, turistike vile, auto-kampovi,
hoteli, luke posebne namjene, te ugostiteljski sadraji. Na podruju upe dubrovake u
kategoriji hoteli evidentirani su slijedei sadraji: Plat (Ambasador, Orphee), Mlini (Astarea,
Mlini), Srebrno (upa, Orlando), Kupari (Pelegrin, Goriina I i II, Grand, Kupari ), Kupari
villa (vila i Mladost).
Prostornim planom DN odreene su u tekstualnom i grafikom dijelu zone ugostiteljsko
turistike namjene:
naselje PLAT - zona hotela Plat,
naselje MLINI Astarea,
naselje KUPARI - vojni kompleks hotela i
naselje KUPARI villa,
naselje MLINI Gaj - Beterina i
naselje KUPARI podruje sjeverno od zone Kupari - villa.
Usklaenjem prostornog plana DN s Uredbom o zatiti zatienog obalnog podruja
mora (NN 128/04) odreena je veliina, te vrsta i kapacitet za izdvojena graevinska
podruja (izvan naselja) ugostiteljsko-turistike namjene.
Tablica: Turistiko - ugostiteljske zone odreene PP DN
Naselje
Soline
Kupari
Gornji Brgat
Plat
Mlini
Kupari
Kupari
lokalitet
Gaj-Beterina
Kupari IV
Gornji Brgat
zona hotela Plat
Astarea
Kupari I
Kupari II - villa
Vrsta
Povrina
(ha)
Kapacitet
(krevet)
Planirano/postojee
T1 i T2
T1 i T2
T1
T1 i T2
T1
T1
T2
5,6
28,3
12,0
11,0
7,0
14,0
5,0
560
1700
200
1500
1100
2000
400
planirano
planirano
planirano
postojee
postojee
postojee
postojee
Sukladno Zakonu o prostornom ureenju te prostornom planu upanije Dubrovako neretvanske odreene su slijedee vrste ugostiteljsko turistikih smjetajnih kapaciteta:
- hoteli s prateim sadrajima, trgovake, uslune, ugostiteljske, portske, rekreativne i
zabavne te sline namjene (T1),
- turistiko naselje (T2),
- kamp autokamp (T3),
- pojedinane ugostiteljsko-turistika graevine (konaite i sl.) koje mogu formirati i
zasebne cjeline,
- golf igralite.
U kategoriji luka posebne namjene - luke nautikog turizma planiran je smjetaj LNT
kapaciteta do 200 vezova u Srebrnom. Morske luke za javni promet sukladno PP DN i
posebnim propisima odreuju se u naseljima: Kupari, Mlini, Srebrno i Plat.
URBING
14
MORSKE PLAE
Morske plae trebaju zadovoljavati uvjete prema Pravilniku o vrstama morskih plaa (NN
50/99) a slijedei lokaliteti prepoznati su unutar upe dubrovake: uvala Robinzon, plaa
ispod hotela Plat, Soline, Mlini, Srebrno, Kupari, Hotel Galeb. Zona rta Pelegrin uvrtena je
u prijedlog novih plaa.
POLJODJELSTVO
Razvoj poljoprivrede potrebno je temeljiti na trinim naelima i obiteljskom
poljoprivrednom gospodarstvu (voarstvo, vinogradarstvo i povrarstvo). Vrijedno je
potaknuti i razvoj ekoloke poljoprivrede te uzgoja stoke i manjih stonih farmi.
RIBARSTVO I MARIKULTURA
Prostornim planom upanije na kartografskom prikazu 1. Koritenje i namjena povrina,
odreene su zone povoljne za uzgoj ribe uz potivanje odreenih kriterija (uvala Ljuta).
INFRASTRUKTURNI SUSTAVI
Kod izgradnje infrastrukturnih sustava treba prvenstveno koristiti ve postojee koridore a
posebno radi zatite uma i vrijednog poljoprivrednog zemljita.
PROMET
Kroz razvitak prometne mree na podruju upanije potrebno je ostvariti optimalno

povezivanje s ostalim dijelovima Hrvatske i Evropom. Ovaj cilj postii e se:
- izgradnjom auto-cesta i brzih cesta
- poboljanjem postojee mree autocesta
- izgradnjom obilaznica naselja.
ENERGETSKI SUSTAV
Razvoj energetskog sustava treba temeljiti na koritenju iste tehnologije, plinofikacije,

energetske uinkovitosti, koritenjem obnovljivih izvora energije te zatitom okolia.
POSTUPANJE S OTPADOM
Prostorni plan upanije propisuje i utvruje cjeloviti sustav gospodarenja otpadom

(skupljanje, recikliranje, kompostiranje i termika obrada otpada te odlaganje otpada).
postojea i neprilagoena odlagalita otpada potrebno je napustiti i sanirati. U I etapi
realizacije Projekta sustavnog zbrinjavanja komunalnog otpada koristiti e se sljedea
regionalna odlagalita: Dubrovnik i okolica s otokom Mljetom, dolina Neretve, Peljeac,
otok Korula, otok Lastovo.
GRAEVINE OD VANOSTI ZA DRAVU
Prema Uredbi o odreivanju graevina od vanosti za Republiku Hrvatsku (NN 6/00), na

podruju upe dubrovake evidentirane su sljedee graevine i sklopovi:
URBING
15
Prometne graevine:
auto cesta (alternativno) brza cesta na dionici tunel Pare granica opine Konavle
(planirano)
spojna prometnica u rangu brze ceste tunel arkovica - vor Pare (planirano)
Granini prijelazi II. kategorije:
Gornji Brgat Ivanica
Elektroenergetske graevine:
- hidroelektrana "Dubrovnik" u Platu
- dalekovod DS 400 (220) kV Plat - Zagvozd
- dalekovod 2x220 kV Plat-Trebinje
- dalekovod 220 kV DS HE "Dubrovnik" - TS "Plat" (planirano)
- TS "Plat" (planirano)
- rasklopno postrojenje "Plat" (planirano)
Graevine za koritenje voda
vodoopskrbni sustav "upa Dubrovaka"
Graevine posebne namjene
- ugostiteljsko turistika zona Kupari II i Kupari IV s graevinama od vanosti za
Dravu
GRAEVINE OD VANOSTI ZA UPANIJU
-dalekovod 110 kV HE "Dubrovnik" - TS "Plat" (planirano)
-dalekovd 110 kV DS Plat-komolac
Graevine eksploatacije mineralnih sirovina:
-eksploatacijsko polje Dubac
Graevine za koritenje voda:
-vodoopskrbni sustav "upa dubrovaka"
-sustav za zahvat i dovod vode za navodnjavanje upskog polja (planirano)
URBING
16

Grafiki prilog: Izvadak iz PP-a -2. Infrastrukturni sustavi - Energetski sustavi
UVJETI KORITENJA, UREENJA I ZATITE PROSTORA

MJERE OUVANJA KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI
Do uspostave Krajobrazne osnove Hrvatske potrebno je vrednovanje krajolika na

upanijskoj razini provoditi na temelju smjernica za ouvanje krajobraznih raznolikosti
podruja, seoskih krajolika i prostornog identiteta gradova a koje su utvrene Programom
prostornog ureenja Republike Hrvatske. Na podruju upe dubrovake evidentiran je
potez ume "Dubac-Kupari" kao osobito vrijedan predjel - prirodni krajobraz.
ZATITA PRIRODNE BATINE
Radi im sustavnije zatite svih prirodnih vrijednosti potrebno je uspostaviti propisanu

zatitu te donijeti prostorne planove koji odreuju naine ouvanja i zatite prirodne
batine. U kategoriji spomenika prirode - kao rijedak primjerak drvea temeljem Zakona o
zatiti prirode zatiena je skupina mrikovih stabala na podruju Plata.
URBING
17
ZATITA BILJNIH I IVOTINJSKIH VRSTA
Biljne i ivotinjske vrste potrebno je tititi unutar zatienih predjela te odgovarajuim

planskim mjerama kroz planove nieg reda.
ZATITA KULTURNE BATINE
Radi to kvalitetnije zatite graditeljske batine prostornim planom upanije utvren je

popis registriranih, preventivno zatienih i evidentiranih kulturnih dobra.
Grafiki prilog: Izvadak iz PP-a DN: Karta 3. Uvjeti koritenja, ureenja i zatite prostora - Podruja
posebnih ogranienja u koritenju
Prostorni plan (bive) opine Dubrovnik

Godina izrade;1986. izmjene i dopune: 1987.,89.,1991., status plana: izvan snage
Ovim planom je planiran razvoj podrunog centra na potezu Kupari - Mlini s 3.300 stalnih i
13.500 povremenih stanovnika i povezivanje priobalnih naselja u upi dubrovakoj u jednu
cjelinu. Plan je zastario i ne odgovara novoj teritorijalnoj podjeli.
Moe se zakljuiti da su graevinska podruja utvrena PPO Dubrovnik u veem dijelu
'predimenzionirana' na to upuuje podatak o veim rezervama neizgraenog prostora
(Tablica: Povrine i izgraenost graevinskih podruja po naseljima). Takoer se iz
URBING
18
priloenih podataka moe zakljuiti da je znaajan dio rezerviranih povrina u prostoru bio
u naseljima udaljenijim od obalnog dijela Opine (Gronji i Donji Brgat, Martinovii, Buii,
Makoe, Grbavac) za koja je utvrena i najmanja izgraenost (svega 20 - 50%).
Tablica: Povrine i izgraenost graevinskih podruja po naseljima
Prostorni plan (bive) opine Dubrovnik

Naziv naselja
Braina
Buii
elopeci
ibaa
Donji Brgat
Gornji Brgat
Grbavac
Kupari
Makoe
Martinovii
Mlini
Petraa
Plat
Soline
Srebrno
Zavrelje
Ukupno:
Izgraeni dio GP
Graevinsko podruje
naselja /GP/ u ha
ha
22,3
18,5
82
17,6
9,5
54
19,0
17,0
89
71,9
58,3
81
14,7
3,2
22
15,4
6,8
44
6,1
2,9
47
47,9
40,6
85
13,4
4,6
34
8,0
4,1
51
48,3
41,8
86
30,2
17,2
57
26,3
16,6
63
13,4
11,2
81
20,1
16,9
84
9,5
9,5
100
384,1
278,7
73
Urbanistiki plan Dubrovnika

Godina izrade: 1980., izmjene i dopune: 1983.,87.,89.,91., status plana: izvan snage
Predviena nova industrijska (servisno-skladina) zona i novo gradsko groblje na Dubcu,
brza cesta Dubrovnik - zrana luka ilipi te eljeznika pruga i kolodvor na platou
Bosanke.
PUMN "Brgat Donji"

Godina izrade: 1982., status plana: izvan snage
Planom je predviena znaajnija stambena izgradnja uz postojee naselje, ali plan nije
realiziran zbog nejasnih imovinskih odnosa, nedostatka temeljne infrastrukture, te
pomanjkanja interesa za veom izgradnjom na ovom podruju.
PUP "Servisna zona Dubac"

Servisno-gospodarski kompleks sa podrujem stambene namjene i planiranom izgradnjom
drutvenog centra. Plan je djelomino realiziran jer je u meuvremenu prostor naruen
bespravnom izgradnjom.
URBING
19
PUP "Novo gradsko groblje Dubac"

Predvieno 14 010 grobnih mjesta uz maksimalno uvanje i inkorporiranje u kompleks
postojeih objekata kulturne batine (Sv.Vlaho). Plan nije realiziran zbog nemogunosti
rjeenja pravnog statusa nekoliko parcela te predlaganja novih lokacija.
Urbanistiki projekt "kolski centar - upa dubrovaka"

Predviena matina osnovna kola za oko 1000 uenika. Plan je veim dijelom ostvaren.
PUP "Srebrno"
Planirano viefunkcionalni gradski centar s administrativno poslovnim i turistikim
sadrajima u uem okruenju Dubrovnika. Predvieno ureenje kupalino-rekreacijskih
sadraja, te luice (cca 80 vezova).
Izmjene i dopune PUP "Srebrno"

Godina izrade: 2007., status plana: na snazi
Izmjenama i dopunama PUP-a Srebrno usklauju se urbanistiki parametri i kartografski
prikazi s vaeom zakonskom regulativom kao i planiranim zahvatima u dijelu koji se
odnosi na granice obuhvata hotela upa.
PUP "Gaj-Beterina"
Planiran je veliki kompleks intenzivne turistike izgradnje i rekonstrukcija ljetnikovca
Beterina. Plan nije realiziran zbog nerijeenih imovinsko-pravnih odnosa. Jedino je
realizirana luica.
Urbanistiki projekt "Kostur"

Planirano je 122 stambene jedinice za oko 430 stanovnika iznad postojeeg zaseoka oko
crkve i groblja. Plan nije realiziran iz razloga to na ovom podruju postoje aktivna klizita
te zbog nerijeenih imovinsko-pravnih odnosa.
PUP "Plat - Soline"

Planirani su veliki turistiki kapaciteti i portsko rekreacijski centri oko postojeih i
planiranih turistikih kapaciteta. Saniranje bespravne izgradnje.
URBING
20
1.1.4 Ocjena stanja, mogunosti i ogranienja razvoja u

odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne
pokazatelje
DEMOGRAFSKA VALORIZACIJA NASELJA
Posebnim metodskim postupkom analizirano je izabranih 8 demografskih pokazatelja i
zatim data skupna ocjena demografskih prilika za itavu opinu upa dubrovaka koristei
raspoloive podatke za 1981. i 1991. godinu, koji su se usporedili s podacima za
Dubrovako - neretvansku upaniju i za Republiku Hrvatsku prema popisu iz 1991. godine.
DEMOGRAFSKI POKAZATELJI
OPINA UPA
DUBROVAKA
DUBROVAKONERERETVANSKA
UPANIJA
REPUBLIKA
HRVATSKA
Prosjena veliina naselja prema broju stanovnika
405
559
715
Kretanje broja stanovnika u razdoblju 1981.-1991.Indeks rasta
137,39
109,20
103.97
Dobna struktura stanovnitva - Indeks starosti
37,30
63,73
66,66
Stanovnitvo prema migracijskim obiljejima - % stanov. koje

od roenja stanuje u istom naselju
manje od
40,00
manje od
50,00
52,46
Stanovnitvo prema kolskoj spremi - % stanovnitva starog

15 i vie godina sa srednjim, viim i visokim obrazovanjem
38,67
51,70
45,31
Socijalni status stanovnitva - % radnika u ukupnom broju

stanovnika u zemlji
34,93
35,64
33,33
Radno intenzivna naselja - % radnika-zaposlenih mjetana u

ukupnom broju radnika koji stanuju u tom naselju
vie od
50,00
78,16
63,43
Ostala naselja - Dnevne migracije radnika - % radnika-dnevnih

migranta koji iz nekog naselja svakodnevno odlaze raditi u
druga naseljau ukupnom broju aktivnih stanovnika u zemlji
vie od
30,00
14,78
23,93
Prema nekim prosjenim vrijednostima analiziranih demografskih pokazatelja za opinu

upa dubrovaka prema popisima 1981. i 1991. godine opaa se da su u njoj bile
povoljnije demografske prilike nego za cjelokupnu Dubrovako - neretvansku upaniju ili
za Republiku Hrvatsku u cjelini. To se posebno odnosi na pokazatelje koji ukazuju na
privlanost upe dubrovake prema novim stanovnicima, to ima za posljedicu guu
naseljenost, vee useljavanje i veu vitalnost njezinog stanovnitva, ali neto nii stupanj
obrazovanosti stanovnitva i jo uvijek nedovoljnu drutveno - gospodarsku razvijenost u
odnosu na susjedni grad Dubrovnik.
Na temelju primjene ovog posebnog metodskog postupka tj. unosa podataka i ocjene
(vrednovanja) pojedinih izabranih demografskih pokazatelja izvrena je demografska
valorizacija svih 16 samostalnih naselja u opini upa dubrovaka te je predstavljena
kategorizacijom svakog pojedinog naselja s naznaenim demografskim prilikama
dobivenim vrijednostima kroz ukupan broj bodova za svako samostalno naselje.
URBING
21

Kategorija naselja
Demografske prilike
Broj bodova
I.
Veoma povoljne
36 - 42
II.
Povoljne
29 - 35
III.
Zadovoljavajue
22 - 28
IV.
Nezadovoljavajue
16 - 21
V.
Nepovoljne
10 - 15
VI.
Veoma nepovoljne
4-9
VII.
Izrazito nepovoljne - naselja
u izumiranju
0-3
Naselja u opini upa

dubrovaka
Broj bodova
Broj
stanovnika
1991. godine
KUPARI
SREBRNO
36
36
950
800
MLINI
IBAA
BRAINA
PETRAA
PLAT
GORNJI BRGAT
SOLINE
ELOPECI
ZAVRELJE
DONJI BRGAT
BUII
MAKOE
GRBAVAC
33
32
29
29
29
24
23
22
22
19
18
18
16
217
1.376
554
612
318
209
219
256
171
158
239
178
130
MARTINOVII
13
99
Na temelju ovako izvrene demografske valorizacije svih samostalnih naselja u opini

upa dubrovaka i identifikacije problema mogu se izvui bitni zakljuci:
- Na podruju opine upa dubrovaka prisutna je izvjesna polarizacija meu naseljima
prema demografskim prilikama. Naime, 11 naselja je imalo pozitivne demografske
prilike, kako od veoma povoljnih (2), povoljnih (5) i zadovoljavajuih (4), dok je 5 naselja
imalo negativne demografske prilike, ali samo kao nezadovoljavajue (4) i nepovoljne
(1), dok ni jedno naselje nije imalo veoma nepovoljne ili izrazito nepovoljne demografske
prilike, odnosno ni jedno naselje nije bilo u izumiranju.
- Najbolje ocjenjene demografske prilike imala su naselja koja zajedniki ine sredinji
naseljeni prostor upe dubrovake, odnosno ona koja su najatraktivnija i najaktivnija u
razvijanju turistike i drugih djelatnosti. To su bila naselja koja su najvie privlaila novo
stanovnitvo i u kojoj je u proteklom razdoblju dolo do najintenzivnije stambene
izgradnje. Zato ne iznenauje da su to naselja s najpozitivnijim dinamikim i vitalnim
obiljejima, s viim obrazovnim stupnjem i razvijenijom drutveno-gospodarskom
strukturom.
- Zadovoljavajue demografske prilike imala su naselja koja su neposredno vezana uz
ona sredinje poloena ili su u znatnoj mjeri orijentirana prema gradu Dubrovniku
(G.Brgat) te tako koriste pruene mogunosti da se pozitivno demografski razvijaju.
- Negativne demografske prilike imaju etiri naselja Postranje i susjedno im naselje Donji
Brgat, jer zaista imaju najnepovoljnije geografske uvjete od svih naselja u upi
dubrovakoj, pa zbog toga su najmanje privlana, iz ega slijedi zatim
nezadovoljavajua i nepovoljna dinamina i vitalna obiljeja stanovnitva, kao i
URBING
22
najslabija drutveno-gospodarska razvijenost. Ovim naseljima nedostaje odreena

koncentracija i rast broja stanovnika te ne privlae novo mlae i za rad i za reprodukciju
sposobno stanovnitvo.
- Bez obzira to ima u upi dubrovakoj naselja s negativnim demografskim prilikama,
ipak se moe biti zadovoljan, jer nema izrazito slabo ocjenjenih naselja prema
demografskim prilikama, nema naselja koja se ne bi mogla demografski oporaviti i
nema naselja koja izumiru.
Tablica: Kretanje broja stanovnika prema godinama popisa
Naselje
1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921.
1.Braina
137
2.Buii
179
3.elopeci
286
(1)
325
(1)
105
165
94
96
168
209
235
191
184
228
214
197
203
211
218
198
4.ibaa
268
242
255
261
273
5.Donji Brgat
243
206
208
230
202
6.Gornji Brgat
240
192
188
222
7.Grbavac
202
174
173
195
1931. 1948. 1953. 1961.

376
(1)
1971.
1981.
1991.
(4)
(5)
704
554
2001.
95
88
109
133
228
214
208
210
193
213
239
269
270
148
150
159
158
150
148
256
425
250
201
216
238
276
276
350
740
1 376
1 622
195
160
163
172
160
128
147
160
158
154
274
192
166
184
177
191
204
191
214
209
191
213
211
232
178
161
164
148
118
121
130
102
(6)
516
8.Kupari
161
134
96
135
157
178
175
210
287
615
9.Makoe
275
248
241
254
246
226
248
205
187
179
153
140
157
178
159
10.Martinovii
210
194
185
207
219
209
215
188
151
146
139
117
108
99
102
194
217
163
349
612
603
215
259
318
268
155
213
219
229
11.Mlini
101
116
120
117
114
117
155
12.Petraa
203
153
171
186
182
152
172
169
141
142
13.Plat
231
205
201
200
203
199
205
188
171
187
14.Soline
145
115
137
132
126
129
146
125
120
112
15.Srebrno
16.Zavrelje
33
146
266
33
(2)
143
35
134
62
159
67
148
248
(2)
UPA
2 988 2 646 2 702 2 883 2 914 2 727 2 816
DUBROVAKA
1)
2)
3)
4)
5)
6)
7)
294
(2)
142
144
815
(3)
133
356
(4)
950
834
(7)
113
162
172
183
385
129
121
114
138
141
171
90
3 036
4 721
6 486
6 663
2 660 2 514 2 625 3 255
800
(6)
553
546
obuhvaa I stanovnitvo naselja Kupari I Srebrno

obuhvaa I stanovnitvo naselja Mlini
ukljueni su I radnici I lanovi njihovih obitelji koji su gradili HE Dubrovnik I stanovali u radnikom naselju u Platu
ukljuen I dio naselja zaselak Podbraina
vjerojatno ukljuen samo dio dijela naselja zaselka Podbraina, a dio je vjerojatno ukljuen u naselje Srebrno
procjena raspodjele po naseljima, jer su naselja Kupari I Srebrno zajedno imala 1 750 stanovnika
teritorijalnom promjenom vjerojatno je naselje Mlini proireno dotadanjim dijelovima naselja Braina, Srebrno I
Zavrelje
Ve samo ovih nekoliko napomena i zakljuaka upuuje u kojem pravcu bi trebalo

dugorono i prioritetno usmjeravati panju lokalnih vlasti i drutva u prostoru upe
dubrovake. Ulaganjem u gospodarstvo moi e se vie postii i u razvijanju drutvenih
djelatnosti. Uz odgovarajuu gospodarsku, socijalnu, komunalnu, stambenu, demografsku
i druge politike mogue je zadrati pozitivne i popraviti negativne demografske prilike u
pojedinim naseljima. U prvo vrijeme panju treba usmjeriti obnovi nakon stradanja u
Domovinskom ratu, a zatim nastavku razvitka u skladu s mogunostima i vrijednostima
ovog prostora.
Povoljne demografske prilike prisutne u upi dubrovakoj u vrijeme popisa 1991. godine
bitno su se pogorale i izmijenile uslijed jugoslavensko - velikosrpsko - crnogorske agresije
URBING
23
i okupacije podruja upe dubrovake (1991.-1992. godine) i tijekom trajanja

Domovinskog rata (1991. - 1995. godine) na podruju Hrvatske, ali i susjedne Bosne i
Hercegovine.
Do tog pogoranja i izmjena dolo je zbog toga to je uslijed ratnih prilika smrtno stradalo
27 upljana, a kao registrirani prognanici bilo je napustilo svoje domove ukupno 5.084
osoba, koji su se privremeno smjestili u gradu Dubrovniku, kasnije u Istri i ostalim
dijelovima Sjevernog Hrvatskog primorja, a na kraju u hotelu Astarea u upi dubrovakoj,
dok je manji broj ostalih prognanika ili iseljenika samostalno otiao i smjestio se kod svoje
rodbine, odnosno otiao u druge krajeve Hrvatske i u inozemstvo. Moe se utvrditi da su
se u meuvremenu vratili svi prognanici koji su to eljeli nakon to je uslijedila obnova
njihovih domova i osposobljavanje za ivot.
Zbog propasti bive drave i stjecanja hrvatske samostalnosti, okupacije i ratnih stradanja,
kao i due gospodarske stagnacije dolo je do izvjesnog trajnog iseljavanja stanovnitva,
vie ranije doseljenog srpsko-pravoslavnog i jugoslavenske orijentacije, a manje domaeg
hrvatsko-katolikog stanovnitva. Na temelju procjene lokalnih vlasti iz 1996. smatralo se
da tada na podruju upe dubrovake nije bilo prisutno u mjestu prebivalita oko 700
osoba (pomorci, prognanici, obitelji na radu u inozemstvu i odseljeni). To znai da je tada
u upi dubrovakoj bilo prisutno i ivjelo oko 5.800 stanovnika. Uzimajui u obzir sve ono
to se dogodilo nakon toga, a prema prvim rezultatima posljednjeg slubenog popisa iz
2001. godine, u upi dubrovakoj je stalno bilo prisutno i ivjelo 6.014 stanovnika. Njegova
struktura na taj nain je neto promijenjena, ali ne u takvom opsegu da bi bitno bile
pogorane demografske prilike. Danas je neto manje stanovnika koji su bili iskazani kao
Srbi, Crnogorci i Jugoslaveni, neto je malo pogorana dobra struktura, ali i struktura
stanovnitva prema aktivnosti i djelatnostima zbog gospodarske stagnacije.
Proces urbanizacije sloeni je proces mijenjanja jednog prostora, koji bitno utjee na
promjenu strukture naselja. Najprije nastupaju procesi deagrarizacije i industrijalizacije, a u
najnovije doba procesi tercijarizacije i kvartarizacije (meu kojima se osobito istie niz
novih poticaja vezanih za pruanje raznih usluga), koji razbijaju izoliranost pojedinih
naselja i krajeva. Ta preobrazba prostora sadri izmjene njegove drutvene i gospodarske
strukture, funkcija i fizionomije. Prostor poprima gradska obiljeja i nain ivota, te u njemu
dolazi do odgovarajuih vidljivih vanjskih promjena u krajoliku.
Pod utjecajem opeg globalnog razvitka i tih suvremenih procesa na cjelokupnom prostoru
Hrvatskog primorja, ukljuujui tu i prostor Dubrovako - neretvanske upanije, a osobito
pod snanim djelovanjem deagrarizacije i urbanizacije, industrijalizacije i razvitka turizma,
ire se gradska naselja i jaa preobrazba njihovih okolica, u kojima se poinju razvijati
nove gospodarske i sredinje uslune funkcije i jae razvijaju njezina gradska i prigradska
naselja te sredita rada. Rezultat toga je da se postepeno sve vie urbaniziraju naselja u
tom prostoru.
irenjem procesa urbanizacije prema okolici gradova dolazi do postupne drutvenogospodarske preobrazbe prostora i pojedinih naselja, koja poprimaju neka gradska
obiljeja, ali se jo u nekima, vie ili manje, mijeaju osobine gradskog i seoskog naina
ivota. Najprije se mijenjaju strukture stanovnitva i domainstava (kuanstava), to se
zatim odraava na osnovni izgled i strukturu njihovih kua, a time se uvjetuje fizionomska i
funkcionalna preobrazba naselja. Tako se izmeu gradskih sredita i seoskih naselja
razlikuju prijelazna urbanizirana naselja.
URBING
24
Taj proces najintenzivniji je bio gdje okosnice urbanizacije slijede prometne osovine. Ta je
preobrazba, meu ostalim, izraena prisutnim okosnicama urbanizacije na pravcima du
obale. One se spontano razvijaju, kao pozitivna novija tendencija. Veoma su nejednako
urbanizirane, ponegdje malo i isprekidane i zato jo nisu u cjelosti dovrene i meusobno
povezane.
Unutar 16 samostalnih naselja u upi dubrovakoj razlikuje se oko 60 sadanjih i bivih
zaselaka ili dijelova naselja. Prosjena veliina naselja 1981. godine bila je 300
stanovnika, 1991. godine 405 stanovnika, dok je 2001. godine bila 416 stanovnika.
U cijeloj svojoj povijesti, pa tako i u suvremenim prilikama, Dubrovnik je u tolikoj mjeri
razvio svoje funkcije i utjecaj da nije dopustio stvaranje drugih jaih sredita u svojoj blizini.
To se odrazilo i na razvitak naselja u upi dubrovakoj. Meutim, to ne znai da nije dolo
do njihove drutveno-gospodarske i prostorno-fizionomske preobrazbe.
Na temelju modela diferenciranja novih opina prema stupnju drutveno-gospodarske
preobrazbe prema podacima popisa iz 1991. godine upa dubrovaka je imala obiljeja
urbane opine s manjim udjelom poljodjelskog stanovnitva (4,67%) od hrvatskog prosjeka
(9,1%) i veim udjelom radnika u aktivnom stanovnitvu u zemlji (79,99%) od hrvatskog
prosjeka (73,6%).
Isto tako upa dubrovaka je postala sastavni dio gradske regije Dubrovnika, koja se
protee od naselja Slano na sjeverozapadu do gradia Cavtata na jugoistoku,
preuzimajui na sebe neke funkcije za potrebe grada Dubrovnika (industrijsko-servisna
zona, turizam, stanovanje), ali i na takav nain to je iz 12 njezinih samostalnih naselja (svi
osim 4 naselja u Postranju: Grbavac, Martinovii, Makoe i Buii) svakodnevno odlazilo
raditi u grad Dubrovnik vie od 25% njihovih radnika. Time je potvrena njihova uska
meusobna povezanost i meuzavisnost.
U vrijeme popisa iz 1981. godine odlukom dravnih vlasti, a vodei rauna o postepenoj
preobrazbi i urbanizaciji podruja upe dubrovake u neposrednoj blizini Dubrovnika,
naselja u upi dubrovakoj izgubila su status samostalnih naselja i postala sastavni dio
gradskog naselja Dubrovnik. Ona su se ve tada djelomino transformirala i inila
prigradsko urbanizirano podruje gradske aglomeracije Dubrovnika. Obzirom da su
nedavno naselja u upi dubrovakoj ponovno stekla status samostalnih naselja, na
temelju raspoloivih podataka iz 1991. godine i uz pomo modela izdvajanja urbaniziranih
naselja u Republici Hrvatskoj, uoljiva je njihova drutveno-gospodarska preobrazba. Na
temelju ispunjavanja odgovarajuih kriterija moe se utvrditi da su naselja Braina,
elopeci, ibaa, Donji Brgat, Gornji Brgat, Kupari, Mlini, Petraa, Plat, Srebrno i Zavrelje,
a po svemu i Soline, dobila status jae urbaniziranih naselja i tako postigla visok stupanj
drutveno-gospodarske preobrazbe. Sva ova naselja imala su manje od 10% poljodjelskog
stanovnitva i vie od 75% radnika u aktivnom stanovnitvu u zemlji. Jedino etiri naselja u
Postranju: Buii, Grbavac, Makoe i Martinovii, koja su najvie vezana za razvitak
poljodjelstva i imaju najslabije uvjete za razvitak drugih djelatnosti, ne samo da nisu
ispunjavali gore navedene kriterije, nego ni kriterije za slabije urbanizirana naselje, pa su i
dalje zadrala status ruralnih naselja i slab intenzitet drutveno-gospodarske preobrazbe.
Zato se moe smatrati da podruje upe dubrovake, odnosno podruje 12 njezinih jae
urbaniziranih naselja, i dalje ini predgrae ili prigradsko urbanizirano podruje unutar
gradske aglomeracije Dubrovnika.
URBING
25
Grafiki prilog: Indeks kretanja broja stanovnika 1857. - 1991. godine
900,00
800,00
700,00
600,00
500,00
1857.
Zavrelje
Srebreno
Soline
1981.
Plat
Braina
Buii
elopeci
ibaa
Donji Brgat
Gornji Brgat
Grbavac
Kupari
Makoe
Martinovii
Mlini
Petraa
400,00
300,00
200,00
100,00
0,00
Velika stambena izgradnja na podruju priobalnih mjesta (Kupari, Srebrno, Mlini, Zavrelje,
Soline i Plat), ali i u unutranjosti upe dubrovake (ibaa i uz upsko polje: Braina,
Petraa i elopeci, a manje na podruju Brgata i Postranje), zbog potreba nastalih uslijed
brzog gospodarskog razvitka i negativnih posljedica potresa iz 1979., ali i potreba grada
Dubrovnika za novim graevnim podrujima, potpuno je izmijenila strukturu naselja i
stvorilo pravu urbanistiku zbrku, koja uglavnom nije potivala neka osnovna pravila
urbanizacije. Gradilo se bespravno, na divlje (vie stotina stanova i kua), bez i mimo
prostornih planova, urbanistikih uvjeta i graevinskih dozvola, gradilo se na pomorskom
javnom dobru, u infrastrukturnim koridorima, na kvalitetnom poljodjelskom zemljitu, kue
odudaraju od ambijenta i ireg okruenja, odnosno ne samo da se ne uklapaju nego
mnoge od njih i nagruju prirodni i dugogodinjim radom oblikovani krajolik.
Mijenjala su se neka tradicionalna obiljeja upe dubrovake, mentalitet njegovih
stanovnika i njihovo ponaanje u prostoru, to se podjednako odnosilo na domae i
doseljeno stanovnitvo. Pod naletom nesmiljene i neosmiljene urbanizacije upa
dubrovaka je rtvovala veliki dio svoje prirodne ljepote i identiteta, da bi od ruralnog
postalo preteno urbanizirano podruje i predgrae Dubrovnika.
Ta preobrazba drastino je prekinuta ratnim vihorom i okupacijom 1991. - 1992. godine, a
djelomino i kasnije gotovo do kraja 1995. godine povremenim neprijateljskim djelovanjem,
u kojima je stalnim granatiranjem, a posebice pljakom i spaljivanjem, razoreno i
devastirano vie stotina kua, a uniteni su ili tee oteeni gotovo svi gospodarski objekti
te kulturno-povijesni i sakralni spomenici. Velike tete su priinjene na poljodjelskom
zemljitu, poljodjelskim prostorijama, strojevima i alatima, osiromaen je stoni fond, a
spaljene su u velikom dijelu i umske povrine.
URBING
26
Prema podacima Komisije za popis i procjenu ratne tete Dubrovako-neretvanske

upanije na stambenim objektima u upi dubrovakoj priinjena je teta na ukupno 2.163
stana, koji su oznaeni sljedeim kategorijama oteenja:
I. kategorija 298 stanova, II. kategorija 481 stan, III. kategorija 453 stana,
IV. kategorija 439 stanova, V. kategorija 353 stana i VI. kategorija 139 stanova.
U oblasti hotelijerske i ugostiteljske djelatnosti u upi dubrovakoj potpuno su opljakani i
uniteni hoteli: Ambasador, Orfej i Plat u Platu, Astarea i Mlini te depadanse
Studenac u Mlinima, Orlando i upa u Srebrnom, Kupari, Pelegrin, Grand, Galeb
i Goriina u Kuparima, brojne depandanse, vile i kampovi, odmaralita, ugostiteljski
objekti, pratei hotelski sadraji i drugi sadraji i objekti u funkciji turizma.
Opljakana je ili unitena oprema i devastirani su prostori proizvodnih pogona
hidrocentrala u Platu i Mlinima, pogona za potrebe graevinarstva, tiskare,
kamenorezake radionice, automatske telefonske centrale, rasadnika Stanice za june
kulture, gotovo sve trgovine, benzinska stanica, obrtnike i uslune radnje.
Tako je nakon 90 godina razdoblja relativnog rasta, upa dubrovaka u nekim stvarima
vraena gotovo na stanje onom s poetka XX. stoljea, ali sada bez ondanjih prirodnih
resursa i s ranama u prostoru. Nije zato za uditi se to je dravna vlast opini upa
dubrovaka dodijelila status podruja posebne dravne skrbi.
Sve to pokazuje da su sredita rada pokretai ivota meu samostalnim naseljima na
nekom podruju, a gradovi nositelji funkcionalnog ustrojstva prostora. Oni organiziraju i
najvie utjeu na razvitak sloenog sustava proizvodnje, razmjene i potronje materijalnih
dobara i uslunih funkcija ne samo za svoje stanovnitvo nego i za svoju uu i iru okolicu.
Tako se pod utjecajem gradskih sredita Dubrovnika u upi dubrovakoj razvijaju naselja i
postepeno stvara lokalno sredite. Najprije se istie s polugradskim izgledom, funkcijama i
obiljejima ivota, da bi se u novije vrijeme, djelomino i pod njegovim utjecajem, poela
bitno mijenjati demografska strukturu seoskih naselja, odnosno dinamika urbanizacije u
okolici..
Sadanje zaostajanje u gospodarskom i drutvenom razvitku te neke dosadanje
problematine spontane tendencije u prostornom i demografskom razvitku podruja opine
upa dubrovaka zahtijevaju sagledati probleme, potekoe i ogranienja u razvitku ovog
podruja, a prostorno planskim dokumentima popraviti ono to je upropateno
bespravnom i stihijskom izgradnjom posljednjih desetljea te ukazati put prema daljnjoj
izgradnji i razvitku. Tim aktivnostima mora se popravljati i unapreivati ovo stanje, a time i
podizati standard ivota u ovom podruju.
GOSPODARSKI PODACI
Podruje upe dubrovake u gospodarskom smislu obiljeavaju sljedee karakteristike:
plodno zemljite, prikladno podneblje, dovoljne koliine vode i donekle zadovoljavajua
konfiguracija terena, posebno u polju i na padinama (terase-doci) temeljni su uvjeti bili
za razvitak poljodjelstva i stoarstva,
morski akvatorij i morska puina pruali su mogunosti razvitka ribarstva,
URBING
27
prikladna obala i plae, toplo i isto more, povoljna klima, raznovrsna vegetacija te
privlaan i ugodan krajolik bili su i ostali temelj razvitka turizma u ovom kraju,
bogate zalihe kamena pruale su mogunost njegove eksploatacije za potrebe u
graevinarstvu, ali se time stvarao ekoloki problem u krajoliku upe dubrovake, koji
kodi razvitku drugih djelatnosti i ivotu u ovom prostoru,
obilje vode u prostoru upe dubrovake ili njezino dovoenje iz susjednih krajeva stvorili
su mogunost koritenja vode ne samo radi opskrbe pitkom vodom, ve i za dobivanje
elektrine energije te za navodnjavanje plodnih polja.
Ostale komparativne prednosti upe dubrovake za razvitak gospodarstva i drutvenih
djelatnosti jo vie podravaju i poveavaju vrijednost ve istaknutih prirodnih
pogodnosti kraja:
povoljan geografski poloaj u irem prostoru, veinom orijentiranom prema razvitku
turizma,
neposredna blizina grada Dubrovnika,
zadovoljavajua prometna povezanost,
pripadanje dijelu dravnog graninog podruja,
osnivanje jedinice lokalne samouprave na cjelovitom podruju upe dubrovake.
1.1.5. Svojstvenost prometne infrastrukture

CESTOVNI PROMET
Postojea cestovna prometna mrea na podruju Opine upa Dubrovaka sastoji se od
dvije dravne ceste, jedne upanijske ceste i tri lokalne ceste sa ukupnom duinom
razvrstane cestovne mree od 27,82 km sukladno Odluci o izmjenama i dopunama odluke
o razvrstavanju javnih cesta u dravne ceste, upanijske ceste i lokalne ceste (N.N.
143/02) te podacima Hrvatskih cesta Ispostava Dubrovnik i upanijske uprave za ceste
Dubrovako neretvanske upanije.
Postojee razvrstane prometnice na podruju Opine upa Dubrovaka
DRAVNE CESTE:
D-8
Granica sa G. Dubrovnikom - granica sa O. Konavle
9,991 km
D - 223
D-8 (Dubac) - granica sa Bosnom i Hercegovinom (Ivanica)
2,827 km
UPANIJSKE CESTE:
- 6243
Brgat - (Barbara D 223) - Grbavac - Petraa - D 8
7,381 km
LOKALNE CESTE:
L - 69048
Brgat (D-223) - Komolac (D-8)
1,000 km
L - 69049
Brgat (D-223) - arkovica - Bosanka
2,222 km
L - 69050
D 8 - elopeci - D 8
4,400 km
URBING
28
Prometna mrea dravnih cesta sastoji se od dvije dravne ceste (D-8 i D223).
Takozvana Jadranska turistika cesta (D 8) protee se Opinom upa Dubrovaka od
granice sa Gradom Dubrovnikom do granice sa Opinom Konavle u ukupnoj duljini od
9,99 km, dok se dravna cesta D - 223 protee od krianja na Jadranskoj turistikoj cesti
na Dubcu do granice sa Republikom Bosnom i Hercegovinom na Ivanici u ukupnoj duini
od 2,83 km. Prometna mrea upanijskih cesta na podruju upe Dubrovake sastoji se
od jedne upanijske ceste - 6243 Brgat - (Barbara D 223) - Grbavac - Petraa - D 8 u
duini od 7,38 km. Lokalna prometna mrea se sastoji od slijedee tri lokalne ceste: L 69048 Komolac (D 8) - umet - Brgat (D - 223) duine 1,00 km, L - 69049 Bosanka - Brgat
(D - 223) duine 2,22 km, te L - 69050 D 8 - elopeci - D 8 duine 4,40 km.
Sveukupna duina razvrstane cestovne mree na podruju Opine upa Dubrovaka
prema podatcima Hrvatskih cesta Ispostava Dubrovnik i upanijske uprave za ceste
Dubrovako neretvanske upanije iznosi 27,82 km od ega 12,82 km otpada na dravne
ceste, 7,38 km na upanijske ceste a 7,62 km na lokalne ceste. Sve navedene prometnice
imaju asfaltni kolnik u punoj duini.
Okosnicu ove prometne mree kao i na ostalim dijelovima Dubrovako neretvanske
upanije ini dravna cesta D - 8 (Jadranska turistika cesta) koja ide cijelom duinom
priobalnog dijela Opine upa Dubrovaka od njene granice sa Gradom Dubrovnikom do
granice sa Opinom Konavle. Ova dionica Jadranske turistike ceste koja prolazi
podrujem Opine upa Dubrovaka bila je u kategoriji djelomino sruene prometnice
obzirom da je bila na tri mjesta minirana. Sva minirana mjesta su odmah nakon
oslobaanja bila u potpunosti sanirana mada se radilo o veim tetama obzirom da je
trebalo napraviti dva vijadukta na lokaciji Duboka Ljuta (jedan duine 50 metara a drugi
duine 25 metara).
Prometno tehnike karakteristike Jadranske turistike ceste na njenom dijelu koji prolazi
podrujem Opine upa Dubrovaka nisu zadovoljavajue obzirom da je ova prometnica
na podruju ove Opine postala gotovo stambena prometnica to znatno usporava
odvijanje prometa na njoj te stvara znatne probleme u sigurnosti odvijanja prometa.
Najvei problem jest veliki broj stambenih objekata uz prometnicu koji imaju direktan izlaz
na ovu glavnu prometnicu te veim dijelom neadekvatni spojevi izmeu prometnica nieg
reda i ove prometnice odnosno hijerarhijski nepravilnog naina spajanja mree nieg i
vieg reda, te velikog broja pjeaka koji se kreu po kolniku obzirom da ne postoje
izdvojene pjeake povrine uz prometnicu na onim dijelovima gdje ona prolazi kroz
naselja. Ovaj problem se moe kvalitetno rijeiti jedino izgradnjom obilaznice upe
Dubrovake koja bi trebala na sebe preuzeti kompletan tranzitni promet koji sada prolazi
Jadranskom turistikom cestom tako da ova moe postati glavna sabirna prometnica upe
Dubrovake na kojoj bi se tada mogli stvoriti mnogo povoljniji sigurnosni i prometno tehniki uvjeti za odvijanje prometa.
Do trenutka izgradnje obilaznice bilo bi potrebno na Jadranskoj turistikoj cesti izgraditi
treu traku za spora vozila na dionici Dubac - Kupari. Uz to bi trebalo adekvatno prometno
urediti sve spojeve sa prometnicama nieg reda osim spoja dravne ceste D - 8 i lokalne
prometnice L - 69050 na krianju gdje ona silazi u servisnu zonu Dubac te krianja na
kojem se promet odvaja za VU Kupari, koja su ureena na zadovoljavajui nain. Bilo bi
potrebno izgraditi pjeake hodnike uz ovu prometnicu na njenim dijelovima koji prolaze
kroz naselja. Obilaznica upe Dubrovake neophodna je ne samo iz razloga rjeavanja
pitanja sigurnosti odvijanja tranzitnog prometa kroz ovo podruje ve i zbog toga to se na
URBING
29
drugi nain ne moe zadovoljiti oekivana prometna potranja koja e se pojaviti na ovom
podruju jako brzo a ta obilaznica je ujedno rjeenje za povezivanje najjunijeg dijela
Republike Hrvatske sa ostalim dijelovima drave. Od vora Osojnik prema jugoistoku
gradit e se auto-cesta alternativno brza cesta u istom koridoru.
Osim Jadranske turistike ceste ovom Opinom prolazi i dravna cesta D - 223 koja je
takoer bila u kategoriji djelomino sruenih prometnica obzirom da je na dva mjesta bila
minirana. Minirana mjesta na dravnoj cesti D - 223 su nakon osloboenja takoer u
potpunosti sanirana. Ova prometnica je prije osamostaljenja Republike Hrvatske bila u
funkciji povezivanja ovog dijela Hrvatske sa zaleem odnosno Bosnom i Hercegovinom te
dalje Srbijom dok je sada u novom geopolitikom poloaju izgubila svoje nekadanje
mjesto u cestovnoj prometnoj hijerarhiji.
Prometno tehnike karakteristike ove prometnice su dosta dobre i obzirom na planirano
prometno optereenje nee biti potrebni znaajniji zahvati na prometnici ve je jedino
potrebno urediti gornji nosivi sloj obzirom na njegovu oteenost uslijed prolaska tekih
vozila neprijatelja i nemogunosti redovnog odravanja prometnice tijekom okupacije i
kasnijih ratnih operacija u neposrednoj blizini. Sadanji promet na ovoj prometnici se
sastoji od izvorno - ciljnog prometa koji generira sam prostor Opine upa Dubrovaka i
ne oekuje se u blioj budunosti da bi moglo doi do promjene po tom pitanju sve do
trenutka normalizacije stanja izmeu Republike Hrvatske i Srpskog entiteta unutar
Republike Bosne i Hercegovine preko kojeg se ova cesta nastavlja dalje.
upanijska cesta 6243, Brgat - (Barbara D 223) - Grbavac - Petraa - D 8 ima ukupnu
duinu od 7,38 km i za vrijeme okupacije ovog podruja nije doivjela ratna razaranja
mada joj je kolnik u dosta loem stanju. Ova upanijska cesta povezuje gornja naselja
upe Dubrovake i ukupno gledajui je u dosta loem stanju sa mjestimino tekim
prometno tehnikim elementima (mala irina prometnice, mjestimino veliki uzduni nagibi,
mali radijusi krivina i dotrajao kolnik) te sa krianjima na dravnim cestama odnosno mrei
vieg reda koje treba neophodno urediti. Krianje ove upanijske ceste i dravne ceste D 223 ima teke elemente obzirom da se ova prometnica odvaja pod otrim kutom i mora
odmah svladavati jak uzduni nagib da bi se to prije uhvatila terena dok na lokaciji samog
krianja treba osigurati traku za lijeve skretae sa glavne prometnice i urediti cijelo
krianje. to se tie krianja izmeu ove prometnice i Jadranske turistike ceste na
podruju Braine njeni prometno - tehniki elementi su jo loiji jer je to krianje potpuno
nepregledno i neureeno a obzirom na jak promet na Jadranskoj turistikoj cesti i izrazito
opasno te ga je potrebno to prije graevinski i prometno urediti. Sama upanijska cesta
- 6243 je takoer u dosta loem i zaputenom stanju te bi je trebalo generalno obnoviti uz
intervencije na pojedinim dionicama po pitanju horizontalnih i vertikalnih elemenata trase.
Ostali dio razvrstane cestovne prometne mree Opine upa Dubrovaka ine tri lokalne
prometnice (L - 69048, L - 69049 i L - 69050) od ega samo jedna od ovih prometnica ima
izlaz i ulaz sa Jadranske turistike ceste (L - 69050, D 8 - elopeci - D-8) koja ini kimu
cestovnog prometa kako cijele nae upanije tako i Opine upa Dubrovaka. Lokalna
cesta L - 69050 prolazi kroz upsko polje i ima ulaz sa Jadranske turistike ceste gdje se
sputa u servisnu zonu Dubac da bi se preko elopeka, Mandaljene i Kupara ponovno
vratila na Jadransku turistiku cestu.
Poetni dio ove lokalne ceste je u dosta dobrom stanju sa dobrim elementima sve do
izlaza iz servisne zone Dubac gdje se prometnica suava i sve do svog ponovnog izlaza
URBING
30
na Jadransku turistiku cestu ima nepovoljne prometno tehnike elemente (uzak te prilino
oteen kolnik bez pjeakih hodnika i sa krianjem na D - 8 u Kuparima koje se mora
obavezno rekonstruirati zbog svoje nesigurnosti, nepreglednosti i loih prometno -tehnikih
elemenata).
Lokalna prometnica L 69050 ima velike probleme pri prolasku kroz naselje Petraa to je
potrebno rijeiti vjerojatnim premjetanjem trase juno od naselja Petraa. Osim lokalne
prometnice L - 69050 koja ima vano mjesto pri unutarnjem povezivanju Opine upa
Dubrovaka imamo jo dvije lokalne ceste od kojih je lokalna cesta L - 69049 Brgat (D223) - arkovica - Bosanka u funkciji povezivanja platoa Bosanke sa ostalom prometnom
mreom. Ova prometnica takoer ima dosta loe elemente ali obzirom na promet koji se
odvija njome to ne predstavlja veliki problem ali bi i ona trebala s vremenom doi na red za
ureenje kada sada potpuno neupotrjebljeni plato Bosanke dobije adekvatnu namjenu.
Ova prometnica tijekom Domovinskog rata nije doivjela vea razaranja kao ni lokalna
cesta L - 69050 osim od prolaska tekih vozila neprijatelja te od nemogunosti njenog
odravanja tijekom tog perioda te kasnije za vrijeme ratnih operacija u neposrednoj blizini
to je sigurno otetilo ove oba dvije prometnice te bi im trebalo sanirati gornji nosivi sloj.
Trea lokalna prometnica L - 69048 Brgat (D-223) - Komolac (D 8) ide u duini od 1,00
km podrujem Opine upa Dubrovaka i najvea joj je uloga tvoriti svojevrsnu obilaznicu
podruja grada Dubrovnika jer prua mogunost stanovnicima upe Dubrovake koji idu u
pravcu Splita da obiu podruje sa najguim prometom iznad samog grada Dubrovnika.
Ova prometnica ima dosta teke prometno - tehnike elemente (veliki i dugi uzduni
nagib,.skoro kontinuirano, te dosta loe ureena krianja kako sa mreom vieg reda tako
i sa mreom nieg reda). Ova prometnica spadala je u kategoriju prometnica sa veim
oteenjima obzirom da je bila minirana na dva mjesta koja su odmah nakon osloboenja
u potpunosti sanirana.
Podruje Opine upa Dubrovaka je prema Odluci o izmjenama i dopunama odluke o
razvrstavanju javnih cesta u dravne ceste, upanijske ceste i lokalne ceste (N.N. 143/02)
na adekvatan nain pokriveno razvrstanom cestovnom prometnom mreom.
Prema ovoj odluci na podruju Opine sada uz dvije dravne ceste postoji jedna
upanijska i tri lokalne ceste i na taj nain je pravilno valorizirana postojea cestovna
mrea i dana je prava vanost sadanjoj upanijskoj cesti - 6243 obzirom na njezin
granini poloaj te je u razvrstanu mreu cestovnih prometnica ula i lokalna cesta L 69050 koja ide preko servisne zone Dubac i upskog polja i predstavlja vanu prometnicu
za upu Dubrovaku. Najvanije nerazvrstane prometnice su sada cesta D-8 - ibaa - L
69050 te pristupne prometnice koje sa Jadranske turistike ceste idu do naselja Srebrno,
Mlini i Plat te do VU Kupari.
Kod ovih nerazvrstanih cesta u najloijem je stanju prometnica D-8 - ibaa - L 69050
obzirom da je potrebna intervencija na njenom krianju sa Jadranskom turistikom cestom
jer je nesigurno, nepregledno i bez adekvatnih graevinskih i prometnih rjeenja obzirom
da se nalaze na glavnoj prometnoj kimi cijele upanije, a da ne spominjemo jak nagib i
male radijuse te uzak kolnik naroito na njenom dijelu koji prolazi podrujem naselja
ibaa.
Na ostalom dijelu ove prometnice problem je u tome to je kolnik nedovoljne irine a
cijelom njenom duinom potrebno je urediti habajui sloj koji je oteen dijelom zbog
URBING
31
prolaska tekih vozila neprijatelja tijekom okupacije dijelom zbog pogodaka granata koje
su pale na prometnicu te zbog neredovitog odravanja iste uslijed okupacije i kasnijih
ratnih djelovanja u neposrednoj blizini te radi nedostatka sredstava.
to se tie ostalih nerazvrstanih prometnica u najloijem stanju su krianja prometnica
koje ulaze u naselja Srebrno i Mlini sa Jadranskom turistikom cestom dok je prometnica
koja ulazi u naselje Mlini u cijeloj duini u dosta loem stanju i morala bi biti rekonstruirana
cijelom duinom.
Sve nerazvrstane prometnice su u dosta loem stanju zbog prolaska tekih vozila
neprijatelja za vrijeme okupacije te zbog njihovog granatiranja u tom periodu te kasnije
tijekom ratnih operacija u neposrednoj blizini i zbog gotovo nikakvog odravanja tijekom
posljednjeg vremena od Domovinskog rata do danas.
Sve navedene nerazvrstane prometnice u funkciji su kako unutarnjeg povezivanja same
Opine upa Dubrovaka tako i njenog povezivanja na Jadransku turistiku cestu obzirom
da svaka od njih ima bar jedno krianje sa ovom dravnom cestom to pokazuje koliki je
problem koji se treba rijeiti na jedan jedini nain a to je izgradnjom obilaznice upe
Dubrovake koja e rijeiti pitanje nepravilnog hijerarhijskog naina vezivanja mree
prometnica vieg i nieg reda te izmjestiti tranzitni promet tako da vie ne ide kroz skoro
sva naselja upe Dubrovake i omoguiti pravilno ureenje prometnica i prometne mree
Opine upa Dubrovaka.
Nakon osloboenja upe Dubrovake inenjerske jedinice Hrvatske Vojske su izgradile
makadamsku prometnicu u obliku slova Y od upanijske ceste - 6243 na podruju
Braine do vrha Malatica preko kojeg prolazi granica izmeu Republike Hrvatske i
republike Bosne i Hercegovine do kojeg se prije nije moglo doi sa Hrvatske strane. Ova
prometnica ima veliko strateko znaenje sa aspekta odbrane ovog dijela Republike
Hrvatske i bilo bi je potrebno kompletno urediti tako da dobije asfaltni kolnik u cijeloj duini
da bi u svakom trenutku bez obzira na vremenske uvjete mogla pruiti brzu i sigurnu vezu
prema tom dijelu Hrvatske granice koja je od iznimne vanosti obzirom na uzak pojas
kojim se Hrvatska na tom dijelu protee izmeu mora i granice.
Po svemu ovome moe se zakljuiti da je cestovna prometna mrea Opine upa
Dubrovaka, razvrstana i nerazvrstana, doivjela velika razaranja za vrijeme okupacije te
kasnije zbog ratnih djelovanja u neposrednoj blizini odnosno zbog povremenih napada
neprijatelja koji su trajali sve do kraja 1995. Cestovna prometna mrea Opine upa
Dubrovaka ulazi u kategoriju veih oteenja ako ne u kategoriju djelomino sruenih i
kao takva zasluuje posebnu panju pri svom vraanju u prijanje stanje s potrebom
istovremenog osuvremenjivanja odnosno rekonstrukcije i poboljanja pojedinih dionica
tako da se odmah ide na vii stupanj ureenja kako bi se cijela prometna mrea odmah
pripremila za konano rjeenje kada e postojati obilaznica tako da ne bi trebalo
poduzimati kasnije intervencije koje su se mogle odmah izvesti obzirom da je planirani
prometni sustav na ovom podruju poznat.
Na podruju Opine upa Dubrovaka postoji jedna benzinska postaja na Jadranskoj
turistikoj cesti D - 8 koja je putena u rad 2003. Bilo bi potrebno izgraditi jednu benzinsku
postaju na podruju Opine upa Dubrovaka za opskrbu plovila gorivom.
URBING
32
Na podruju Opine upa Dubrovaka prema Uredbi o graninim prijelazima u Republici

Hrvatskoj (Narodne novine 97/96) imamo jednu privremenu kontrolnu toku za cestovni
promet na dravnoj granici s Republikom Bosnom i Hercegovinom Gornji Brgat - Ivanica
na dravnoj cesti D - 223.
Javni gradski promet na podruju Opine upa Dubrovaka zastupljen je sa tri linije. To su
linije broj 10 Dubrovnik Cavtat, broj 16 Dubrovnik Plat i broj 23 Dubrovnik Buii. Linija
broj 10 ide prosjeno svako jedan sat osim u dva vrna perioda od po sat vremena kada
ide svako 15 minuta. Ova linija javnog gradskog prometa prolazi podrujem Opine upa
Dubrovaka Jadranskom turistikom cestom s tim da na podruju ibae silazi na
nerazvrstanu cestu D-8 - ibaa - L 69050 pa ide dalje lokalnom cestom L - 69050 i vraa
se ponovo na Jadransku tuirstiku cestu u Srebrnom i ide njom dalje sve do Cavtata.
Na ovaj nain ide najvei broj polazaka na ovoj liniji dok manji dio polazaka ne skree kroz
upsko polje ve se cijelo vrijeme kree po Jadranskoj turistikoj cesti. Voenjem ove linije
na ovakav nain znatno se pomoglo stanovnitvu upe Dubrovake naroito onom dijelu
koji ne stoji uz Jadransku turistiku cestu. Linija broj 16 Dubrovnik Plat polazi svako
otprilike sat vremena s tim da svi polasci ne idu do Plat ve dio zavrava u Srebrnom. Ova
linija slui kao ispomo liniji broj 10 obzirom da dosta stanovnitva upe Dubrovake radi
u Dubrovniku. Linija broj 23 Dubrovnik Buii donekle je olakala ivot stanovnika gornjih
sela upe Dubrovake. Ova linija prometuje prema Dubrovniku preko Brgata i Komolca i
ima sedam polazaka dnevno.
POMORSKI PROMET
Prema Naredbi o razvrstaju luka otvorenih za javni promet na podruju Dubrovako neretvanske upanije (Narodne novine 96/96) na podruju Opine upa Dubrovaka
postoje etiri luke lokalnog znaaja i to:
luka Kupari
luka Mlini
luka Plat
luka Srebrno
Luka Kupari ima 60 metara operativne obale sa gazom izmeu 1,6 i 3,5 metara. Luka Mlini
ima 107 metara operativne obale sa gazom izmeu 0,3 i 3,3 metra dok je ostali dio luice
u Mlinima u funkciji priveza plovila lokalnog stanovnitva. Luka Plat ima dva dijela od kojeg
je prvi onaj kod hidrocentrale gdje postoji 153 metra operativne obale sa gazom izmeu
0,5 i 4,3 metra gdje se jo veu plovila lokalnog stanovnitva. Drugi dio operativne obale u
Platu nalazi se ispod Hotela Plat u duini od 28 metara sa gazom izmeu 2,0 i 3,1 metara
a u funkciji je pristana za plovila koja voze goste hotela. Luka Srebrno ima 103 m
operativne obale sa gazom izmeu 2,2 i 4,7 m.
Nijedna od ovih luka nema redovnu brodsku liniju ve ih tijekom sezone tiu sezonske
brodske linije koje iz Cavtata idu u Dubrovnik i prevoze turiste.
Potrebno je izvriti rekonstrukciju svih ovih navedenih luka radi njihovog dovoenja u
predratno stanje obzirom da su i one pretrpile ratnu tetu to direktnu uslijed pogodaka
granata to indirektnu zbog neodravanja u proteklim ratnim godinama dok je more bez
obzira na sve pomalo ruilo ovu pomorsku infrastrukturu i da tete ne bi bile i vee
URBING
33
potrebno je hitno popraviti sva oteenja na lukobranima, molovima i obali koja slui ili kao
operativna ili kao privezite za plovila lokalnog stanovnitva.
Postojei kapaciteti za privez brodica zadovoljavaju potrebe lokalnog stanovnitva dok se
za eventualne posjetioce koji bi dolazili svojim plovilima na podruju Opine upa
Dubrovaka tek trebaju predvidjeti lokacije za njihov smjetaj.
Na podruju akvatorija Opine upa Dubrovaka postoje slijedea obalna svijetla i
svjetionici:
Rt Goriina
Rt Lukovica.
Ova gore navedena obalna svijetla i svjetionici zadovoljavaju postojee potrebe na ovom
akvatoriju.
ZRANI PROMET
Na podruju Opine upa Dubrovaka ne postoji ni jedan prometni objekt iz oblasti
zranog prometa. Ipak moemo rei da je ovo podruje odlino povezano s ostalim
dijelovima Hrvatske i irim okruenjem zranim vezama koje kreu sa zrane luke
Dubrovnik u ilipima koja je udaljena manje od deset kilometara od Srebrnog kao
sjedita ove opine.
Ova zrana luka spada u meunarodne sekundarne zrane luke 2 C kategorije (s uzletno slijetnom stazom duine 3500 m za trenutno najvei karakteristini zrakoplov iz klase
Boeing 747 to znai da moe primiti sve kako putnike tako i teretne zrakoplove koji su u
prometu) prema kategorizaciji izvrenoj od strane Ministarstva pomorstva, prometa i veza i
zadovoljava svojim karakteristikama sve potrebe ove regije i ire. Obnova zrane luke
Dubrovnik je zavrena i procjenjuje se da je sada ak i u boljem stanju od onog
predratnog.
POTANSKI I TELEKOMUNIKACIJSKI PROMET
Na podruju Opine upa Dubrovaka postoje sljedea etiri potanska ureda:
20 206 Kupari (privremeno zatvoren),
20 207 Mlini,
20 208 Mlini (sezonski),
20 209 Plat (privremeno zatvoren).
U oblasti fiksne telefonije na podruju Opine upa Dubrovaka instalirane su tri
telefonske centrale i to:
RSS Brgat instalirano 384 broja, razraeno 520 parica, 160 pretplatnika,
RSS Mlini instalirano 2048 brojeva, razraeno 2800 parica, 1800 pretplatnika,
RSS Plat instalirano 384 broja, razraeno 700 parica, 240 pretplatnika.
Od prijenosnih putova potrebno je rei da postoji stari svjetlovod Dubrovnik Mlini (sa 8
niti) te novi magistralni svjetlovod Dubrovnik umet Brgat Mlini Plat Konavle (sa
24 niti) kojim su ujedno povezane centrale kao i bazna stanica na brdu Goriina te vojni
kompleks Kupari.
URBING
34
Na podruju Opine upa Dubrovaka postoje dvije bazne radijske stanice Cronet mree
HT mobila i to jedna iznad servisne zone u ibai te druga na brdu Goriina u podruju VU
Kupari.
VIP-netova mrea mobilne telefonije na ovom podruju ima tri bazne radijske postaje
mobilne telefonije. Prva je na brdu Sv. Petar iznad Kupara druga iznad hotela Astarea u
Mlinima te trea iznad hotela Plat u Platu.
Na podruju Opine upa Dubrovaka Odailjai i veze imaju jedan TV pretvara za
dopunsko pokrivanje ovog podruja koji se nalazi na vrhu brda Sv. Petar sa visinom
antenskog stupa od 14 metara.
URBING
35
2. Ciljevi prostornog razvoja i ureenja

2.1 Ciljevi prostornog razvoja upanijskog znaaja
Ciljevi prostornog razvoja upanijskog znaaja upanijskog znaaja prvenstveno se
odnose na ostvarivanje uvjeta za realizaciju strategije razvoja u prostoru utvrene na
upanijskoj razini, prostornim planom Dubrovako-neretvanske upanije.
To znai osnaiti prostorno razvojnu strukturu Drave, utvrditi uvjete ureenja prostora na
opinskoj razini kojima e se poveati vrijednost i kvaliteta prostora i okolia, racionalno
koritenje i zatita nacionalnog dobra, uvaavanje zajednikih obiljeja i osobitosti
podruja
Pravilnim usmjeravanjem i odabirom prostorno-razvojnih prioriteta osigurat e se
uinkovitost sustava prostornog ureenja. Pri tome se mora uvaiti vieznanost uinaka i
to svrhovitije iskoritavanje prostora s motrita postizanja razvojnih ciljeva i ostvarenja
uvjeta za privoenje planiranoj namjeni, a to su uvoenje infrastrukture i mjera zatite
prostora i okolia, te sanacija razvojem optereenih i ugroenih prostora. Program obnove
i dugoronog razvitka mora aktivirati komparativne vrijednosti i prednosti ovog prostora za
ubrzan razvitak gospodarstva te osiguravati djelovanje potrebnih javnih drutvenih
sadraja.
U cilju zatite prostora i okolia izdvojiti cjeline koje zahtijevaju posebnu panju,
intenzivnije istraivanje i posebne programe (zatita prirodne i kulturne batine i posebno
vrijednih dijelova prostora obalno podruje). Uloga zatite je i stvaranje preduvjeta za
postojanje ekoloke funkcije krajobraza kojom se garantira ouvanje prirodnih bogatstava
za sadanje i budue generacije. Osnovni cilj zatite krajobraznih vrijednosti je osigurati
vitalni kvalitetni krajolik sa to veom uravnoteenou i skladnou s gospodarskog,
socijalnog, prostornog, ekolokog i kulturnog gledita, uz istodobno uvanje i naglaavanje
identiteta pojedinih podruja.
Neophodno je prostorno-planskim mjerama strogo ograniiti i nadzirati daljnje graevinsko
zauzimanje neposredne obale, posebno na krajobrazno osjetljivim lokacijama. Paljivim
smjetanjem novih objekata i potivanjem lokalne tradicijske arhitekture, ouvati
mediteransku fizionomiju starih naselja. Potrebno je poticati regeneraciju uma, a na
pojedinim lokacijama obogatiti krajolik podizanjem novih uma, u skladu sa prirodnim
uvjetima i osobitostima, te odgovarajuim mjerama, u prvom redu prevencijom sprjeavati
umske.
Postojee negativne demografske tendencije treba ublaavati i ispravljati te osigurati
ravnomjerniji razmjetaj stanovnitva unutar Opine. Mora se uspostaviti primjeren
policentrini razvitak svih gradskih i seoskih naselja, kako bi se osiguralo priblino
ravnomjerne uvjete i standard ivljenja stanovnitva. Pri planiranju razvoja naselja teiti
funkcionalnom osposobljenju lokalnih sredita, te ostalih naselja u Opini. Na razini
usvojenog sustava sredinjih naselja to znai da naselje Srebrno u potpunosti treba
preuzeti ulogu sredita opine sa svim za to predvienim funkcijama.
Na razini infrastrukture, ciljevi prostornog razvoja oitavaju se kroz stvaranje uvjeta za
realizaciju infrastrukture na dravnoj i upanijskoj razini. Uz izgradnju glavnih cesta visokog
URBING
36
ranga, naglaava se vanost aktiviranja i modernizacije morskih luka i kombiniranog

prometa, te poboljanje kvalitete postojeih regionalnih mrea.
Na podruju Opine to se u prvom redu odnosi na utvrivanje potrebnih koridora za cestovnu
prometnu mreu u kojoj najznaajnije mjesto zauzima planirana brza ceste Osojnik Debeli
Brijeg na dionici izmeu vora Pare i granice s Opinom Konavle te tunel koji Dubrovnik
spaja sa ovom brzom cestom.
U razvoju ostale infrastrukture to znai osiguranje uvjeta za realizaciju onih dijelova sustava
na upanijskoj razini kojima e se nadoknaditi ustanovljeni manjkovi (energetika,
vodoopskrba, odvodnja). Razvitak distribucijske mree, ime e se poboljati naponske
prilike u srednjenaponskoj mrei temeljiti na uvoenju izravne transformacije 110/10(20)
kV i odumiranju 35 kV mree, to je u skladu i s praksom europskih zemalja. Postojei 10
kV dalekovodi e se postupno zamjenjivati 20 kV vodovima.
Strateki cilj na nivou upanije je razvitak energetike u kojem bi se promovirale iste
tehnologije, plinifikacija, energetska uinkovitost, koritenje obnovljivih izvora energije,
razvitak poduzetnitva i zatita okolia. Prioritet predstavljaju radovi na odvodnim sustavima
za otpadne i oborinske vode upe dubrovake. Izgradnja sustava za odvodnju trebala bi
pratiti izgradnju vodoopskrbnih sustava.
2.1.1 Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i

infrastrukturnih sustava
RAZVOJ GRADA I NASELJA POSEBNIH FUNKCIJA
Prostornim planom ureenja opine upa dubrovaka potrebno je planirati razliite mjere
kojima e se potaknuti niz aktivnosti kojima e osigurati slijedei opi ciljevi:
- afirmirati ulogu naselja Srebrno kao sredita opine, odnosno razvojnog sredita
osiguranjem prostornih uvjeta za smjetaj drutvenih i javnih funkcija na razini opinskog
sredita, kao i ostalim gravitirajuim naseljima i razvojnim aritima radi poboljanja i
poveanja raznolikosti sadraja sa ciljem pruanja vie kvalitete ivota,
- ostvariti uvjete za ekonomian, racionalan i funkcionalan razvoj ostalih naselja u opini,
- u seoskim naseljima voenjem aktivne politike ureenja poveati standarde stambenih,
komunalnih i ostalih sadraja,
- potrebno je poticati poljodjelstvo kroz tradicionalni nain uzgoj i obrade zemljita te kroz
obiteljska gospodarstva (povrtlarstvo, cvjearstvo, voarstvo, maslinarstvo, te sitno
stoarstvo, a potrebno je aktivirati rad poljodjelskih zadruga i rasadnika)
- poticati razvoj malog i srednjeg poduzetnitva i obrtnitva te osigurati prostorne uvjete za
smjetaj gospodarskih sadraja u naselja i/ili izdvojene gospodarske zone,
- obnoviti devastirane i unitene trgovinske i gospodarske objekte,
- poticati razvoj graninih funkcija te razvoj sadraja vezanih uz granine prijelaze.
RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Infrastrukturni objekti, sustavi dravnog i upanijskog znaaja prvenstveno obuhvaaju
dravne prometnice D 8 (Jadranska turistika cesta i ujedno prometna kima cestovnog
URBING
37
sustava kako ove Opine tako i ostalog dijela upanije) te D 223 koja je u funkciji spoja
prema graninom prijelazu Ivanica u Bosni i Hercegovini. Preko ove cestovne prometne
mree Opina upa Dubrovaka povezana je ostalim dijelovima upanije (Dubrovnik,
Ploe), Hrvatske (Split, Zagreb) odnosno okolnih drava.
Postojea upanijska te lokalne ceste u funkciji su povezivanja svih izgraenih dijelova
Opine meusobno i sa dravnom cestovnom mreom.
Osim postojee cestovne prometne infrastrukture Prostornim planom ureenja Opine
upa Dubrovaka (koji je usklaen sa Strategijom I Programom prostornog ureenja
Republike Hrvatske te Prostornim planom upanije, te drugim studijama i projektima)
planira se izgradnja autoceste (alternativno) brze ceste na dionici od vora Osojnik (na
Jadransko Jonskoj auto cesti) do graninog prijelaza na Debelom Brijegu.
Ova prometnica bi bila u funkciji provoenja tranzitnog prometa podrujem Opine sa
skidanjem istog s postojee D-8 te spoja na mreu vieg reda odnosno planiranu
Jadransko Jonsku auto cestu to e sve doprinijeti razvoju Opine odnosno brem i
lagodnijem dolasku turista na ovo izrazito turistiko podruje uz znatno poboljanje
standarda ivljenja lokalnog stanovnitva.
Vaan razvojni resurs je i more odnosno mogunost razvoja nautikog turizma koji je u
ovim krajevima uslijed nedostatka nautikih luka u zaostatku.
Zbog poveanja prometnog optereenja potrebno je izvriti poboljanje cestovnih
prikljuaka naselja na dravnu cestu D - 8 (rekonstrukcija postojeih ili izgradnja novih).
KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
Prostornim planom ureenja potrebno je osigurati prostorne uvjete za obnovu,
rekonstrukciju i izgradnju nove komunalne infrastrukture kojom e se poboljati komunalna
mrea na upanijskoj razini:
- osigurati prostorne uvjete za gradnju poslovnih graevina potanskog prometa i
telekomunikacija
- gradnju sustava mobilne telefonije dovesti na razinu pokrivenosti cijele opine
- poboljanje kvalitete opskrbe elektrinom energijom modernizacijom mree,
- vodoopskrbu upe dubrovake temeljiti na sustavu vezanom na vodozahvat na
izvoritu Duboka Ljuta,
- zapoeti s planiranjem, a potom i realizacijom sustava odvodnje prioritetno u
obalnom podruju,
- izgraditi sustav za navodnjavanje upskog polja s vodozahvatom na vodnoj komori
HE "Dubrovnik".
2.1.2 Racionalno koritenje prirodnih izvora

Racionalno koritenje prirodnih izvora jedan je od nezaobilaznih preduvjeta skladnog
razvoja u prostoru. Ovo posebno dobiva na znaenju ako znamo da je glavno usmjerenje
sadanjeg i budueg gospodarskog razvoja opine je turizam i poljoprivreda. Stoga su
definirani slijedei ciljevi:
URBING
38
- ouvati izvornosti i posebnosti lokalne flore i faune,

- vrijedne predjele sauvati od prenamjene te dalje unapreivati njihove prirodne
vrijednosti,
- zatiene biljne i ivotinjske vrste treba tititi unutar i izvan zatienih predjela
dodatnim planskim mjerama,
- prirodne izvore energije treba racionalno i kvalitetno upotrebljavati bez naruavanja
ekolokih sustava i stabilnosti,
- uspostaviti katastar zagaivaa mora te sustav praenja zagaivanja,
- poljoprivredne i umske povrine koristiti po naelu odrivog gospodarenja,
- ouvati produktivnost tla uz njegovo razumno koritenje te izbjegavati nepovoljne
uinke na tlo,
- postojea eksploatacijska polja racionalno koristiti uz motrenje na mogue promjene
ekolokog ili biolokog karaktera.
2.1.3 Ouvanje ekoloke stabilnosti i vrijednih dijelova

okolia
Osnovni ciljevi ouvanja ekoloke stabilnosti i vrijednih dijelova okolia usmjereni su na:
- obvezatno voenje brige o zatiti prirode i prirodnih vrijednosti te o unaprijeenju i
zatiti okolia,
- voenje brige o prirodnim i/ili kultiviranim/ruralnim krajolicima i ekolokim sustavima,
kako bi se sauvala priroda i karakteristini krajolici, odnosno o sveukupnoj zatiti
bioloke i krajobrazne raznolikosti kao i ouvanje i racionalno koritenje prirodnih
dobara,
- sprijeavanje degradacije i unitavanja postojeih prirodnih i biolokih resursa
(bioloke raznolikosti, ume od sjee, prenamjene vrijednih tla i sl.), sanaciju
poplavnih podruja, opoarenog zemljita, erozivnih i kliznih podruja, zatitu
podzemnih voda kao i sanaciju postojeih 'destruktivnih' procesa u prirodi (sanacija
divljih odlagalita).
U cilju unaprjeenja zatite prirode, te bioloke i krajobrazne raznolikosti, potrebno je
inventarizirati, kartirati, valorizirati i procijeniti ugroenost sastavnica bioloke i krajobrazne
raznolikosti (flore i faune), izraditi pregled postojeih mjera zatite s razlozima ugroenosti,
te utvrditi probleme zatite. S tim u vezi utvruje se potreba izrade i donoenja akcijskih
planova za:
- ouvanje krajobraza
- zatitu ekolokih sustava i stanita
- zatitu divljih i udomaenih svojti
- zatitu kroz sektore
- unapreenje zakonodavnog i institucionalnog okvira
- istraivanja i monitoring
- edukaciju i obavjeivanje javnosti.
Zatitu cjelokupne bioloke i krajobrazne raznolikosti potrebno je provoditi na cijelom
podruju Opine sukladno strategiji i programima donesenim na razini upanije, u
podrujima ouvane i "divlje prirode" kao i u izgraenim, gospodarski koritenim
prostorima.
URBING
39
2.2 Ciljevi prostornog razvoja opinskog znaaja

2.2.1 Demografski razvoj
CILJEVI DEMOGRAFSKOG RAZVOJA
Ratno devastiranje, sadanje zaostajanje u gospodarskom i drutvenom razvitku te neke
dosadanje problematine spontane tendencije u prostornom razvitku upe dubrovake
zahtijevali su ne samo da se popravi ono to je porueno i oteeno, nego i ono to je
upropateno bespravnom i stihijskom izgradnjom posljednjih desetljea. Treba sagledati
sve probleme, potekoe i ogranienja u razvitku ovog podruja i prostorno planskim
dokumentima ukazati put prema daljnjoj obnovi, izgradnji i razvitku. Tim aktivnostima mora
se poeti popravljati ovo stanje, a time i podizati standard ivota u upi dubrovakoj
Ciljevi prostornog razvitka i ureenja opinskog znaenja za podruje opine upa
dubrovaka moraju biti utemeljeni na Strategiji i Programu prostornog ureenja Republike
Hrvatske i Prostornom planu Dubrovako - neretvanske upanije, a trebaju biti tako
usmjereni da se racionalno i funkcionalno gospodari prostorom te da se uspostavi
ekoloka i razvojna ravnotea u prostoru.
Da bi se demografski razvoj, a time isto tako prostorni razvoj i ureenje podruja opine
upa dubrovaka, usmjerio u tom pravcu utvreni su sljedei ciljevi:
- kvalitetno integrirati demografsku razvojnu sastavnicu u kontekst politike budueg
cjelokupnog prostornog i drutveno - gospodarskog razvitka ove opine,
- mjerama na razini zapoljavanja i socijalne skrbi ublaavati i popravljati negativne
demografske tendencije u razmjetaju, gustoi naseljenosti, kretanju broja
stanovnika, prirodnom kretanju, migracijama, te strukturnih i ostalih obiljeja
stanovnitva i domainstava/kuanstava na cijelom opinskom podruju, odnosno
nastojati revitalizirati demografski najugroenija njegova samostalna naselja,
- gospodarskim i socijalnim mjerama smanjiti interes, osobito kod mlaeg i zrelog
stanovnitva, za odlaskom na rad i trajno iseljenje u inozemstvo i u druga podruja
Hrvatske, ukljuujui i Dubrovnik, te poticati povratak lokalnog upskog,
dubrovakog i drugog hrvatskog stanovnitva iz drugih zemalja (ukljuujui hrvatske
iseljenike iz dijaspore) i drugih krajeva u domovini u ovaj kraj i zaviaj.
- planski razmjetati i organizirano usmjeravati doseljavanje stanovnitva, kako bi se
naseljavanje uskladilo s pogodnim prirodnim obiljejima, ali i s razmjetajem
gospodarskih i drutvenih sadraja i moguim otvaranjem novih radnih mjesta u
radnim sreditima u ovom podruju,
- potrebno je otvarati nova radna mjesta u svim komparativnim gospodarskim i
drutvenim djelatnostima (poljodjelstvo, turizam, malo poduzetnitvo, usluge i
drugo), teiti uspostaviti ravnomjerniji razvitak svih dijelova teritorija opine i razvijati
policentrini sustav glavnog i manjih lokalnih sredita u opini upa dubrovaka,
- osigurati uvjete za pozitivne uinke irenja procesa urbanizacije na itavom podruju
opine te planskim putem organizirati formiranje novog opinskog sredita,
- nastojati demografski obnavljati, te i dalje stvarno poboljavati standard i kvalitetu
ivljenja stanovnitva jae ili slabije urbaniziranih naselja u opini, gdje za to postoje
objektivne potrebe i mogunosti,
URBING
40
- kao i u drugim hrvatskim krajevima, potrebno je sprovesti korjenitu preobrazbu

drutva, izvriti kvalitetne strukturne promjene, kako bi se i ovaj kraj mogao
kvalitetno integrirati u ire dubrovake, hrvatske, mediteranske i europske sustave.
DEMOGRAFSKI RAZVITAK
Stanovnitvo je znaajan imbenik dugoronog drutveno - gospodarskog razvitka i
koritenja prostora. Ono u stabilnim prilikama postupno mijenja svoje vitalne znaajke, pa
odatle odreena sporost odvijanju demografskih tijekova. Na obiljeja i razvitak
stanovnitva djeluju bioloki, drutveno - gospodarski, kulturno - obrazovni, zdravstveno socijalni, psiholoki, ali i politiki i drugi imbenici. Samo njihovim pozitivnim mijenjanjem
mogue je zaustaviti negativne demografske tijekove i ostvariti uvjete za postizavanje
pozitivnih promjena i rezultata u razvitku stanovnitva.
Pod utjecajem veoma sloene, teke i dugotrajne drutvene i gospodarske krize u zemlji,
posljedica Domovinskog rata, zbog specifinih tranzicijskih prilika i potrebne korjenite
preobrazbe hrvatskog drutva, a unutar njega Dubrovako-neretvanske upanije i Opine
upa dubrovaka, nije jednostavno predvidjeti mogue demografske promjene za dulje
vremensko razdoblje za jedinice lokalne uprave i samouprave, opinska sredita i ostala
samostalna naselja. Ipak realne injenice ukazuju da se moe oekivati sljedeih godina
daljnji oporavak, odnosno rast broja stanovnika u opini upa dubrovaka, ako se
osiguraju potrebni uvjeti, kao to su gospodarski razvitak i mogunost zapoljavanja - nova
radna mjesta prvenstveno unutar ove opine, ali i u njegovoj neposrednoj blizini
(Dubrovnik, Cavtat i dr.) te potrebni prostorni planovi koji bi predvidjeli dovoljno osiguranog
i ureenog graevinskog zemljita za novu stambenu i drugu izgradnju, ali vodei rauna o
ekolokoj ravnotei i zatiti upskog krajolika. Tako bi bili mogui prirodni prirast
stanovnitva, kao i privlaenje i useljavanje novog stanovnitva iz drugih podruja, to
znai ostvarenje pozitivnog migracijskog salda. Vjeruje se da e se moi ostvariti ti
potrebni uvjeti.
Na temelju svega toga smatra se da se moe prognozirati poveanje broja stanovnika i
domainstava/kuanstava u sljedeih 20-tak godina, tako da bi do 2015. godine u upi
dubrovakoj moglo ivjeti i biti stalno prisutno najvie 8.000 stanovnika. To predstavlja u
odnosu na 2001. godinu porast uz indeks 133,0, odnosno porast broja stalno prisutnih
stanovnika od 2.000, uz godinje poveanje od 2% ili 130 mlaih stanovnika.
Budua nastojanja u opini treba vie biti usmjerena prema kvalitativnim nego prema
kvantitativnim promjenama, to znai vie koristiti unutarnje rezerve (ukljuujui prirodni
prirataj, transformaciju poljodjelskog stanovnitva i dr.), nego se oslanjati na useljavanje
sa strane. Svrha svega je podizati kvalitetu i standard ivljenja, to se mora odraziti kod
stanovanja, zaposlenosti, razvijanja pojedinih djelatnosti, komunalnoj opremljenosti i
ekolokim prilikama u ovom krajoliku.
Njihov razmjetaj bi mogao biti takav da 2015. godine u novom buduem gradskom
sreditu upe dubrovake (sastavljenom od dijelova naselja Srebrno, Kupari, Mlini,
Braina, Petraa i ibaa) ivi najvie do 4.000 stanovnika ili polovica stanovnika ove
opine (u irem podruju tih naselja najvie do 6.000 stanovnika).
U svim ostalim naseljima najvie bi moglo biti do 2.000 stanovnika ili do 25% stanovnika
opine. To bi se stanovnitvo raspodijelilo u naseljima u jugoistonom dijelu opine
(Zavrelje, Soline, Plat), u naselju elopeci na rubu upskog polja, te u rubnim viim
URBING
41
dijelovima opine u podruju Brgata (Donji Brgat i Gornji Brgat) i u podruju Postranje
(Buii, Grbavac, Makoe i Martinovii), gdje e se nastaviti okupljati lokalne sredinje
funkcije i stvarati jezgre pomonih sredinjih naselja. U demografskom pogledu
najneizvjesnije je stanje u Donjem Brgatu i u naseljima Postranje.
Na isti nain se moe prognozirati poveanje broja domainstava - kuanstava, tako da bi
2015. godine opina upa dubrovaka mogla imati 2.500 domainstava - kuanstava, ija
bi prosjena veliina bila 3,20 lanova. To predvia godinje poveanje od 40
domainstava - kuanstava. Ona bi trebala biti rasporeena izmeu gradskog sredita i
ostalih naselja u skladu s razmjetajem stanovnitva.
Budua nastojanja u demografskih promjenama trebaju vie biti usmjerena prema
kvalitativnim nego prema kvantitativnim promjenama. To znai nastojati ostvariti pozitivne
promjene u demografskim strukturama.
Svrha svega je uravnoteiti odnose izmeu mukog i enskog stanovnitva, odrati
mlaom dobnu strukturu i prihvatljiv indeks starosti stanovnitva, podignuti obrazovnu
razinu stanovnitva, zadrati visok udjel aktivnosti stanovnitva i njegovu stopu
zaposlenosti s posebnim naglaskom na poveanje broja radnih mjesta i zaposlenih
mjetana na podruju ove opine. Time e se podizati kvaliteta i standard ivljenja
stanovnitva i domainstava - kuanstava, to se mora odraziti kod naina stanovanja,
razvijanja pojedinih djelatnosti, komunalnoj opremljenosti i ekolokim prilikama u ovom
krajoliku.
Zato je potrebno ovim prostornim planom predvidjeti ureeno graevinsko zemljite za
novu stambenu i drugu izgradnju, prvenstveno u irem podruju novog gradskog sredita,
vodei rauna o ekolokoj ravnotei i zatiti postojeeg krajolika. Primjenom dugorone
aktivne populacijske politike i promjenom prirodnih i migracijskih tijekova, uz duan
gospodarski razvitak, mogue je u duem vremenskom razdoblju oekivati nastavak
pozitivnih demografskih promjena u samostalnim naseljima u opini upa dubrovaka.
2.2.2 Odabir prostorno razvojne strukture

Predloen je prostorno - strukturni sustav kojim su utvrena osnovna arita i pravci
prostornog razvoja i koji koristi postojee pravce potiui njihov daljnji razvoj.
Pretpostavka za razvoj opinskog sredita (inicijalnog razvojnog sredita) Srebrno je
razvoj drutveno - gospodarskih, kulturno - obrazovnih, politikih i drugih relevantnih
imbenika (komunalna i prometna infrastruktura, novana ulaganja itd.), to je takoer,
koliko je to mogue i opravdano, potrebno uvoditi i u ostala naselja.
Dosadanju kvantitativnu i ne uvijek organiziranu izgradnju usmjeriti i ograniiti u za to
namijenjene zone. Prioritet je paljivo i racionalno raspolaganje neizgraenim prostorom.
Postojee turistike kapacitete potrebno je prvenstveno restrukturirati, dopunjavati novim
sadrajima uz maksimalnu primjenu uvjeta zatite okolia. Tek nakon popune postojeih
zona i sadraja pristupiti izgradnji novih.
URBING
42
Obalni prostor, kao izuzetno vrijedno podruje i temeljni resurs opine potrebno kontrolirati
i kroz detaljniju prostorno plansku dokumentaciju usmjeravati daljnju izgradnju popunom
postojeeg prostora.
Razvoj poljoprivrede postavlja se kao prioritet. Zbog toga je potrebno maksimalno zatititi
vrijedne poljoprivredne povrine od svake prenamjene i izgradnje.
Zaobalni i granini prostor potrebno je usmjeravati prema novim oblicima gospodarenja
kroz ekoloki turizam i poljoprivredu te razvojem novih gospodarskih sadraja unutar
graevinskih podruja naselja.
2.2.3 Razvoj naselja, drutvene, prometne i komunalne

infrastrukture
RAZVOJ NASELJA
- Ouvati i poticati identitet svakog pojedinog naselja kroz uvjete izgradnje koji e biti
sukladni tradicionalnim nainima gradnje,
- za naselja i turistike zone u osjetljivom obalnom i priobalnom prostoru izraditi
relevantne dokumente prostornog ureenja ueg podruja,
- potrebno je locirati i odrediti tip te veliinu proizvodnih kapaciteta unutar zona
mjeovitih namjena,
- razvijati prostorni oblik urbanizacije primjeren drutvenoj i gospodarskoj razvijenosti
ovog podruja,
- razvijati sustav sredinjih naselja te poticati razvoj veih naselja i lokalnih sredita
kao arita i polova razvitka - radnih sredita na naelima policentrinog i
ravnomjernijeg uravnoteenog razvitka u prostoru,
- stalno razvijati stambene, radne, uslune i rekreacijske funkcije u naseljima, a
posebno u lokalnom radnom i uslunom sreditu, a njihovom opremljenou
prometnom i komunalnom infrastrukturom povoljno utjecati na daljnje pozitivne
demografske prilike i tijekove i na cjelokupni razvitak ovog podruja,
- odabrano i postupno revitalizirati samostalna naselja, kroz aktivnu politiku ureenja
pojedinih naselja, podizanjem stambenog i komunalnog standarda, boljim
prometnim povezivanjem sa sreditima te omoguavanjem suvremenijeg razvitka
agrarne i drugih djelatnosti. Unutar naselja i u njihovoj neposrednoj blizini vano je
ouvati karakteristine prirodne vrijednosti i krajolike, strukturu graenja,
tradicionalne graevne materijale i oblike,
- korisno je obnavljati i zaputena naselja i domainstva i kad je to glede infrastrukture
neracionalno, s ciljem zatite prostora i krajolika te postizanja drugih probitaka u
temeljnom usmjerenju prostornog ureenja ovog podruja. Takva obnova treba
obvezno uvaavati staru strukturu naselja i kuanstava, graevinske materijale i
oblike, uz osiguranje prometne dostupnosti i telekomunikacijskih veza,
- glede komunalne infrastrukture, svako naselje i kuanstvo mora imati osiguranu
pitku vodu, prikladan sustav odvodnje i odvoza otpadnih tvari, elektrinu struju,
mogunost telefonske linije, osigurane televizijske i radio prijenose te prikljuak na
lokalnu prometnu mreu, a kada se stvore uvjeti i plin,
- prostorni razvoj i ureenje ovog podruja treba regulirati Prostornim planom ureenja
opine upa dubrovaka, opinskog i novog gradskog sredita urbanistikim planom
ureenja, a ostalih naselja smjernicama za ureenje naselja.
URBING
43
RAZVOJ DRUTVENE INFRASTRUKTURE

- Jaati drutveno integrativne funkcije naselja radi zadovoljavanja osnovnih potreba
lokalnog stanovnitva (odgoj i obrazovanje, zdravstvo, socijalna skrb, kultura,
religija, port i drugo).
- Razvitak i razmjetaj uslunih funkcija dravne uprave i samouprave (na pr. matini
ured, porezna sluba, policijska postaja i dr.) treba u budunosti biti usklaen s
potrebama opine upa dubrovaka, odnosno s demografskim razvitkom ovog
podruja.
- Potrebno je omoguiti normalno djelovanje vjerskih zajednica u skladu s potrebama
stanovnitva i u tu svrhu osigurati prostore za izgradnju novih vjerskih objekata.
- U skladu s potrebama stanovnitva treba osigurati prostor u pojedinim naseljima za
djelovanje raznih udruga graana.
- Treba biti takvo funkcionalno ustrojstvo predkolskog odgoja i naobrazbe kao
djelatnosti da potie ope poboljanje ivota (socijalizacija, proizvodnost rada, laki
nastavak kolovanja i dr.) i da predvidi poveanje obuhvata djece u djejim vrtiima
u skladu s demografskim kretanjima u ovom podruju.
- Treba uspostaviti demografski i prostorno planerski utemeljenu moguu mreu
osnovnih kola na podruju ove opine na temeljima nove reforme osnovnog
obrazovanja i zakonskih postavki.
- Brinuti se za zatitu kulturne i prirodne batine, okolia i krajolika na cijelom podruju
opine.
- Nastojati ravnomjerno razvijati kulturnu aktivnost i u doglednoj budunosti osnivati
potrebne kulturne institucije te uvati i njegovati tradicijsku izvornu kulturu u
pojedinim naseljima i meu stanovnitvom ove jedinice lokalne samouprave, koja
odraava njezinu prepoznatljivost u okvirima mediteranskog, hrvatskog nacionalnog
i regionalnog dubrovakog identiteta.
- Razvoj djelatnosti zdravstva i socijalne skrbi te njihov prostorni razmjetaj mora biti u
skladu s prihvaenim standardima, ali i u skladu s potrebama ovog podruja.
- Treba poticati razvitak financijskih institucija, malog i srednjeg poduzetnitva i
obrtnitva, te omoguiti modernizaciju objekata za odvijanje trgovake i ugostiteljske
djelatnosti, kako bi se podigla razina trgovinske i druge ponude prema domicilnom
stanovnitvu i gostima - turistima.
- Prihvatiti socijalizirani i organizirani pristup problemu koritenja slobodnog vremena
(baviti se nekim korisnim i zdravim aktivnostima u slobodnom vremenu), meu
ostalim i zbog borbe protiv raznih oblika ovisnosti i asocijalnog ponaanja
(maloljetnika delikvencija, puenje, alkoholizam, droga, kriminal).
- Poticati i ubrzati izgradnju potrebnih portskih i kolskih igralita, dvorana, bazena,
boalita i drugih portskih objekata i sadraja s ciljem irenja portskih aktivnosti i
rekreacije meu svim stanovnicima i u svim dijelovima opine upa dubrovaka.
- Omoguiti stanovnitvu opine upa dubrovaka siguran i bri pristup koritenju
sredinjih uslunih funkcija u drugim sreditima (Dubrovnik, Cavtat i dr.), osobito
srednjeg i vieg reda, ako se one ne nalaze i ne razvijaju na podruju ove opine.
RAZVOJ PROMETNE INFRASTRUKTURE
Jedan od vrlo znaajnih ciljeva prostornog razvoja Opine predstavlja prometna
infrastruktura. Njena obnova te izgradnja novih prometnica dravnog znaaja pozitivno e
djelovati na urbani, gospodarski i demografski razvoj cijelog podruja Opine. Najznaajniji
razvoj cestovne prometne infrastrukture predvien je na podruju padina brda sjevernije
od svih naseljenih mjesta u Opini, to e maknuti cjelokupan tranzitni promet sa
URBING
44
sadanjih prometnica. Ta planirana prometnica je u rangu brze ceste znai koridora

dravnog a u ovom sluaju i meunarodnog znaaja.
Telekomunikacijska mrea zadovoljava potrebe sa dovoljnim rezervama za njen razvoj.
Podrujem Opine prolazi meunarodni svjetlovod koji osigurava optimalnu povezanost
kako unutar upanije i drave tako i sa irim okruenjem. Buduim razvitkom novih zona
gospodarskih djelatnosti i proirenjem graevinskih podruja naselja (sa poveanjem broja
domainstava), a i sukladno potrebama poveanja telekomunikacijskih standarda mogu se
u sluaju potrebe ostvariti dodatni kapaciteti kroz dogradnju proirenje postojeih
automatskih telefonskih centrala.
Time e se ostvariti povoljan kapacitet i visoka razina telekomunikacijske povezanosti
unutar Opine, kao i sa drugim podrujima, emu takoer treba dodati I daljnji razvitak
mobilne telefonije s veim brojem korisnika.
UNAPREENJE UREENJA NASELJA I KOMUNALNE INFRASTRUKTURE
Jedan od znaajnijih ciljeva prostornog ureenja naselja na podruju Opine predstavlja
postizanje odgovarajueg minimalnog nivoa opremljenosti prostora prometnom
infrastrukturom. To znai da unutar podruja sredinjih naselja, van koridora dravne
vanosti, treba osigurati prometne povrine sa suvremenim kolnikom minimalne irine 6,0
m, dok unutar podruja manjih naselja lokalna ili nerazvrstana prometnica treba sa svojim
gabaritima omoguiti minimalno izgradnju kolnika irine 5,0 m te pjeakog hodnika
minimalne irine 1 m.
Unutar prostora Opine upa Dubrovaka potrebno je kroz unapreenje komunalne
infrastrukture osigurati potreban koridor za izgradnju prometne infrastrukture dravne
razine. To se odnosi na izgradnju brze ceste Osojnik Debeli Brijeg na dionici izmeu
vora Pare i granice s Opinom Konavle te tunel koji Dubrovnik spaja sa ovom brzom
cestom.
Osim tih povrina prometne infrastrukture vie razne treba osigurati i adekvatnu kvalitetu
prometnih povrina unutar naselja (posebno promet u mirovanju u naseljima uz more), kao
i realizirati dobru povezanost naselja, kako meusobno tako i sa sreditem Opine i
upanije. Time e se omoguiti dnevne migracije stanovnitva Opine prema Dubrovniku
kao najveem sreditu rada to je sada dosta izraeno.
2.2.4 Zatita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti

i kulturno-povijesnih cjelina
ZATITA KULTURNE BATINE
Temeljno naelo suvremene teorije zatite kulturne batine je spoznaja da je arhitektonski
spomenik, bilo koje vrste i znaenja, nedjeljivo povezan s okolinom i sa irim regionalnim
prostorom. Tako je definiran i novi segment zatite kulturne batine, a to je pojam
krajobraza i prostorne batine. Smatrajui da kulturno i prirodno nasljee predstavlja
harmoninu cjelinu, iji su elementi nedjeljivi, namee se potreba integralnog pristupa
ralambi i vrednovanju prostora.
URBING
45
Naela zatite kulturne batine su:

- kulturna i prirodna batina predstavlja temelj identiteta i dokaz kontinuiteta sredine i
stoga potrebno je zatititi njene temeljne vrijednosti od svake devastacije i
degradacije
- osim pojedinanih graevina, kulturnu batinu ini i prostorna batina, bilo da je
rezultat ljudskog djelovanja kroz povijest, ili je djelo prirode
- osim vrednovanih graevina - reprezentativnih primjera odreenog stila, kulturnu
batinu ine i skromna ostvarenja tradicijske stambene izgradnje
- prirodni krajolik je neponovljiv, a svako novo irenje graevinskih zona u kvalitetne
pejzane prostore znai osiromaenje i gubitak za cijelu zajednicu.
Povijesne cjeline i ambijenti, kao i pojedinane graevine sa spomenikim obiljejima,
zajedno sa svojim okoliem, moraju biti na kvalitetan nain, sukladno prostornim,
arhitektonskim, etnolokim i povijesnim znaajkama, ukljueni u budui razvoj.
Inventarizacija i vrednovanje kulturnih dobara prema predloenim vrstama temelji se, i
usklaena je s vaeom zakonskom regulativom RH kao i vaeim meunarodnim
dokumentima: poveljama, konvencijama i preporukama zatite kulturne batine (UNESCO,
ICOMOS, Vijee Europe).
Osnovni cilj zatite kulturno-povijesnih cjelina
Graditeljsko nasljee u suvremenoj prostornoj organizaciji doivljava afirmaciju ili reviziju
izvorne funkcije. U skladu s naelima aktivne zatite graditeljsko nasljee mora sudjelovati
u ivotu ireg prostora kao nosilac odreenih funkcija, a zatita autentinih obiljeja i
vrijednosti trai njihovo adekvatno dimenzioniranje. Zone zatite pojedinanih objekata i
cjelina ne mogu se vrsto ograniiti i izdvajati ve sa okolnim prostorom moraju uspostaviti
funkcionalni odnos i vizualnu ravnoteu.
Svaki proces planiranja odvija se u direktnom odnosu s prostornim i kulturno-povijesnim
vrijednostima graditeljskog nasljea.
Takoer je potrebna dosljedna provedba svih oblika pravne zatite kulturne batine, od
zatitnog popisa preko preventivne zatite, do registra kulturne batine u prostoru, uz
odreivanje reima zatite, odobravanje intervencija, nadzor i primjerene kaznene mjere
za oteivanje ili unitavanje batine u prostoru. Neophodna je primjena naela integralne
aktivne zatite radi izbjegavanja ili pomirbe moguih sukoba interesa u procesima zatite
graditeljske batine u zatienim podrujima ili zonama.
Zonu potpune zatite strukture (stroga zatita), sauvati od bilo kakve izgradnje
Kontaktnu zonu (preostalo podruje naselja s specifinim ambijentalnim i ostalim kulturnopovijesnim elementima) izgraivati na nain koji nee svojim oblikovanjem, namjenom i
funkcijom obezvrijediti izvorne vrijednosti (ograniiti mogunost nove izgradnje)
Zonu zatite krajolika (ureeni ili prirodni okoli zatienih vrijednosti pojedinih prostora u
naselju ili naselja u otvorenom krajoliku- ambijentalna vrijednost) sauvati kao prostorni
okvir slike pojedinog naselja
URBING
46
Zona istraivanja, odnosno arheoloke zone koje obuhvaaju utvreno ili potencijalno
podruje arheolokih nalaza znanstvene ili strune vrijednosti sauvati od bilo kakve
izgradnje.
U sklopu modela revitalizacije ruralnih cjelina primjena integralnih oblika zatite radi
odgojno obrazovnih, ekolokih i turistikih uinaka, te poticanje brige za nacionalnu
batinu kod lokalnog stanovnitva
Stalna suradnja strunih organizacija za zatitu kulturne batine s nositeljima izrade
dokumenata prostornog ureenja
suradnja sa specijaliziranim meunarodnim vladinim organizacijama i zajednicama
uska veza sa stratekim opredjeljenjima razvoja gospodarstva i mogunou osiguranja
financijskih sredstava
Sa strunog aspekta ciljevi su:
- usklaivanje i donoenje odgovarajuih propisa u podruju zatite kulturne batine,
te osiguranje uvjeta za njihovu provedbu
- poticanje istraivanja, osobito arheolokih zona i lokaliteta, na podrujima koja se
namjenjuju intenzivnom razvoju infrastrukturnih sustava ili odreenih djelatnosti
- intenzivirati inventarizaciju te provesti vrednovanje i kategorizaciju dobara
graditeljske batine
- razvijati metodologiju planiranja u zatienim podrujima, temeljeno na jedinstvenim
osnovama vrednovanja, kategorizacije i reima zatite
- osigurati kontinuitet dopunjavanja i izrade konzervatorske dokumentacije za
kompleks ruralnih naselja (ili dijelova naselja) evidentiranih kao povijesne
poluurbane ili ruralne cjeline kroz mreu slube zatite,
- izgraditi programe obnove i revitalizacije najznaajnijih ugroenih spomenika kulture
Posebni ciljevi prostornog ureenja na podruju aktivne zatite graditeljskog nasljea su:
- stvaranje institucionalnog kompleksa koji ukljuuje cjelokupni postupak integralne
obrade graditeljskog nasljea od odreivanja pravno-normativnog okvira do zavrno
investicijskog okvira i upravljanja kulturnim dobrima
- pokretanje prostorno-planerske, projektantske, nadzorno-inspekcijske i izvoake
prakse koja se temelji na svim gore navedenim naelima, uz strogo potivanje
detaljne metodologije obrade graditeljskog nasljea utvrene ovim planom,
- koordinirano djelovanje svih subjekata u obradi graditeljskog nasljea od
formuliranja investicijskih programa, izrade konzervatorskih studija i podloga,
planova i projekata, postupaka provedbe natjeaja u sferi javnih investicija, graenja
i nadzora nad gradnjom te naposljetku do upravljanja dobrima,
- promidba i upravljanje dobrima na naelima upanijske solidarnosti, prioriteta u
intervencijama, stimulacije za dobro gospodarenje i marketinke penalizacije
uporabe dobara suprotno ili na tetu svojstva spomenika.
Osnovni cilj zatite krajobraznih i prirodnih vrijednosti:
- prilagoditi buduu izgradnju i koritenje prostora vrijednostima krajobrazne osnove,
- evidentirati i obaviti sustavni pregled povijesnih vrtova, predvrtova, dvorita i slinih
prostora pripadajuih stambenih i drugih objekata kao i postojeih javnih otvorenih
prostora, zabiljeiti zateeno stanje, izvriti vrednovanje, srediti, pohraniti i objaviti
dokumentaciju,
URBING
47
- istraiti stanje ogradnih zidova, vrtnih terasa, potpornih zidova, etnih staza,
obrubnih zidia, pergola, vrtnih stubita, vidikovaca, vrtne plastike, inventara i
ureaja,
- osposobljavati struni kadar, formirati i podravati znanstvene i strune ustanove
koje e se baviti ili se ve bave zatitom i revitalizacijom krajobraza te obnovom
povijesnih vrtova i perivoja,
- sprijeiti prenamjenu povijesnih vrtova neprimjerenom izgradnjom ijim se
zahvatima nepovratno gube povijesna i stilska obiljeja i vrijednosti parkovnog
nasljea,
- obnavljati treba najkvalitetnije vrtove koji su usprkos raznim zahvatima kao i
prirodnim nepogodama ouvali povijesno stilsko obiljeje i integralni su dio prostora
u kojemu su nastali.
- racionalno koritenje i zatita prirodnih izvora - sloeni sustavi koritenja voda ispitati
veliinu zaliha, te rentabilnost i ekonominost eksploatacije postojeih prirodnih izvora,
osobito ogranienih nalazita nekih sirovina
- onemoguiti bilo kakvo negativno djelovanje i oneiavanje u prostoru kojim se na
bilo koji nain ugroava prirodni okoli i prirodni izvori iz njega: racionalizirati
prostore za izgradnju, zatitom prostora i ouvanjem bioloke raznolikosti, naroito
zatitom prirodnih resursa koji su ve danas u deficitu
- pitka voda od dravnog je znaaja, stoga je zatita rezervi pitke vode od zagaivanja
primarna zadaa
- ouvanje i zatita uma: ouvanje uma od propadanja i poboljanje funkcija uma
kao i napredno gospodarenje umama
- zatita i ouvanje kakvoe tla sukladno posebnim propisima ouvanje i zatita
krajobraza ograniavajui sve aktivnosti koje bi pridonijele njegovoj devastaciji:
nekontrolirana izgradnja, izgradnja objekata koji svojim izraenim geometrijskim
oblikom znaajnije utjeu na devastaciju
- paljivo eksploatiranje mineralnih sirovina uz obveznu sanaciju naputenih lokacija
Obnova spomenika vrtne umjetnosti je vrlo zahtjevan i sloen posao te se treba temeljiti
na metodama restauracije, rekonstrukcije i restitucije. Slika krajobraza iskazuje snagu
krajobrazne odnosno vrtne arhitekture koju treba shvatiti kao scenu, nedjeljivu od
arhitekture pojedinih zgrada.
Zelene povrine treba uiniti prepoznatljivima pa pored ekolokog, rekreacijskog ili
zdravstvenog znaenja, one trebaju imati i njihovo umjetniko tj. povijesno dokazano
oblikovno i identifikacijsko znaenje. Stoga je cilj je stvoriti promiljene i uobliene
tvorevine krajobrazne arhitekture na tragu tradicijskog potovanja vrta i perivoja kao
stvaralake vrijednosti, kao kulturnog prostora koji nosi poruku, koji je vidljiv i prepoznatljiv
u slici pejzaa.
Veliko znaenje u slici prostora imaju i umarci u polju i uz obalu. Njihovo je ogromno
rekreacijsko i ekoloko znaenje, ali i urbanistiko, jer svojom povrinom, poloajem i
scenografskim znaenjem uobliavaju prepoznatljiv obris pejzaa upe.
URBING
48
2.3 Ciljevi prostornog ureenja naselja na prostoru Opine

2.3.1 Racionalno koritenje i zatita prostora
- planiranje i ureenje naselja i njegovog pripadajueg prostora i rezervi potrebno je
vriti uzimajui u obzir sve datosti (vode, zrak, tlo, vegetacija, mineralne sirovine...)
- prostor je potrebno racionalno i ekonomino koristiti uz voenje politike odrivog
razvoja
- vrijedna poljoprivredna zemljita potrebno je tititi od nekontrolirane izgradnje dok
ostalo zemljite koje nije obraeno potrebno je privesti svrsi
- mjerama porezne politike treba stimulirati koritenje graevinskog zemljita
opremljenog komunalnom infrastrukturom unutar graevinskog podruja kao
graevinsko a ne kao poljoprivredno ili ono neprivedeno osnovnoj namjeni
2.3.2 Utvrivanje graevinskih podruja naselja

- ograniiti svako daljnje irenje graevinskih naselja du obalne crte uz primjenu
Uredbe o zatiti zatienog obalnog podruja mora (NN 128/04)
- za vee gospodarske, turistike, proizvodne, poslovne zone od znaaja za opinu i
upaniju potrebno je odrediti zasebna graevinska podruja odnosno sauvati i
kvalitativno unaprijediti ugostiteljsko - turistike zone u naselju kao znaajni resurs
trenutnog i budueg razvitka
- u graevinskim podrujima malih i poticajno razvojnih sredita prema potrebi
predvidjeti proizvodno-poslovne zone lokalnog znaaja
- kod utvrivanja granice graevinskog podruja naselja potrebno je za svako naselje
uvaiti demografske, tipoloke i druge ope pokazatelje
- graevinska podruja naselja potrebno je utvrivati prema normativima danim
prostornim planom ireg podruja, gdje se ograniuje minimalna bruto gustoa
stanovanja Gbst (odnos broja ukupnog planiranog stanovnitva /stalno+privremeno/
i zbroja povrine graevnih estica i ire stambene funkcije) koji se kree od 15-20
stanovnika/ha.
- zaustaviti daljnje irenje naselja na nove neizgraene povrine tako da se pri
odreivanju graevinskih podruja obuhvate i objedine samo ve izgraeni dijelovi
naselja i oni naeti izgradnjom, te zaustaviti irenje graevinskog podruja na
obalnoj crti,
- kod utvrivanja graevinskih podruja potrebno je voditi rauna i o sljedeim
ograniavajuim faktorima:
- nepovoljni mikroklimatski uvjeti stanovanja
- klizita i tektonski rasjedi,
- zemljite slabe nosivosti
- zemljita nagiba veeg od 12%
- zone obuhvaene zagaenjem odreenim privrednim i drugim aktivnostima
- infrastrukturni koridori
- prirodna ili druga krajobrazna vrijedna podruja koja nisu pod direktnom
zatitom
URBING
49
2.3.3 Unaprjeenje
infrastrukture
ureenja
naselja
komunalne
Unaprjeenje ureenja naselja:

- voditi aktivnu politiku ureenja naselja, poglavito onih seoskog karaktera s
poveanjem stambenih, komunalnih i drugih standarda
- obnoviti i ureivati povijesna sredita naselja kao i ostale objekte graditeljske
batine, njihovu okolicu kao mjesta tradicionalnog graditeljskog identiteta s
funkcijama usluge, kulture, kvartarnih djelatnosti i stanovanja
- novu stambenu i drugu izgradnju prvenstveno treba usmjeravati u nedovoljno i
neracionalno izgraene dijelove naselja te u prostorne cjeline naselja koje su ve
opremljene komunalnom infrastrukturom i objektima drutvenog standarda
- osigurati uvjete za izgradnju preteito obiteljskih kua u seoskim naseljima, te
vieobiteljskim i viestambenih graevina u dijelovima naselja Srebrno
- poboljati prometnu mreu priobalnih naselja
Komunalna infrastruktura:
- u svim naseljima komunalnu infrastrukturu potrebno je prilagoavati potrebama koje
proizlaze iz razvoja i ureenja naselja
- planski postavljati novu infrastrukturu
- cjenovnom politikom stimulirati ulaganja u proizvodne pogone u naseljima ali i
zonama sa ve izgraenom a nedovoljno iskoritenom infrastrukturom
- postojeu mreu za odvodnju otpadnih voda potrebno je modernizirati uz
projektiranje dodatnih ureaja za poiivanje posebno u naseljima Mlini i Srebrno
- sanirati divlje deponije i odlagalita otpada
URBING
50
3. Plan prostornog ureenja

3.1 Prikaz prostornog razvoja na podruju Opine u odnosu
na prostornu i gospodarsku strukturu upanije
Unutar upanije Dubrovako-neretvanske opina upa dubrovaka je po svojim
prostornim karakteristikama smjetena u priobalno podruje. Znaaj priobalnog odnosno
status obalnog podruja (prema Zakonu o prostornom ureenju 76/07) dodatni je
specifikum koji govori o potrebnim mjerama ouvanja vrijednosti i posebnosti ovog
prostora. Unutar priobalnog podruja mogu se razluiti tri manje prostorne cjeline: prostor
razvedene obale (do danas ovo su najurbaniziraniji prostori (potez Kupari-Srebrno-Mlini) prostori visokog intenziteta koritenja, najvie iskoriteni kroz izgradnju turistikih
kompleksa i dijelova naselja te se i dalje naglaava njihova uloga u razvoju s naglaskom
na policentrini razvoj (dodatni i novi javni i drutveni sadraji), prostor najnie, najplodnije
aluvijalne naplavne ravni (prostori preteito u funkciji poljodjelstva iako sve vie rezervirani
nekontroliranom izgradnjom) te podruje graninih vapnenako-dolomitnih brda s
padinama (preteito goli kamenjar, opoareno zemljite).
U odnosu na teritorij Drave i upanije, prostor upe dubrovake karakteriziran je kao
pogranino podruje to daje posebno znaenje i vanost. Dodatna ogranienja u razvoju
proizlaze iz injenice da je ovo bilo ratom zahvaeno i izolirano podruje. Usprkos
trenutnom stanju i zateenim ograniavajuim faktorima upa dubrovaka se pokazuje
kao prostor sa dosta neiskoritenih i vrijednih potencijala.
Uvaavajui obveze i smjernice iz upanijskog plana te Strategije i programa RH ovim
Planom uspostavljaju se kriteriji i predlau osnove za daljnji napredak i razvitak svih
dijelova opine.
Postizanje ciljeva omoguuje se kroz definiranje osnovne namjene prostora, odreivanje
sustava sredinjih naselja, evidentiranjem i zatitom vanih prirodnih resursa, stvaranje
uvjeta za unapreenje i sanaciju postojeih infrastrukturnih sadraja te izgradnju novih
(gospodarenje otpadom) uz brigu o sprjeavanju nepovoljnih utjecaja na okoli.
3.2 Organizacija prostora i osnovna namjena i koritenje

povrina
Ovim Planom odreuje se organizacija prostora te osnovna namjena i koritenje prostora
uzimajui u obzir prirodne, geografsko-prometne osobitosti, novi sustav razvojnih sredita,
gospodarske i infrastrukturne osobitosti.
3.2.1 Organizacija prostora

Na podruju upe dubrovake odreene su etiri prostorno-funkcionalne cjeline temeljem
prometno-geografskih elemenata prostora, gustoe naseljenih mjesta, prirodnih obiljeja te
sagledavanjem potencijala prostora.
URBING
51
PRIOBALJE
Prostor priobalja protee se od najistonije toke - uvale Ljuta do najzapadnije toke uvale Orsule u duljini od 12 km dok u unutranjost obuhvaa kompaktne dijelove naselja
Plat, Soline, Zavrelje, Mlini, Braina, Srebrno, Kupari, ibaa i dio D.Brgata na povrini od
1024 ha to ini 44% sveukupne povrine kopnenog dijela upe dubrovake.
Ovaj dio prostora nosi najznaajniji dio infrastrukturnog sustava (HE Plat), gospodarskog
potencijala - u turistikim kapacitetima ovdje se nalaze svi hotelski kompleksi vezani na
nekoliko poteza plaa, velik dio ponude lei i u privatnim smjetajnim jedinicama. Ovdje
vrijedi spomenuti i veliki kamenolom u Brgatu Gornjem koji i danas daje izdane koliine
graevinskog kamena za iru okolicu.
Prostorni kapaciteti priobalja lee jo uvijek u neiskoritenim rezerviranim graevnim
podrujima i u restrukturaciji postojeih kompleksa (Kupari). Takoer, u sustavu naselja
ovdje se nalazi Srebrno kao podruno razvojno sredite koje ini s dijelovima Kupara i
Mlina jedinstven potez. Od ostalih sadraja vrijedno je spomenuti i rekreacijske povrine
te sredinju gospodarsku zonu ibaa koja je vano odredite i za stanovnitvo Grada
Dubrovnika.
UNUTRANJOST - "UPSKO POLJE"
Centralni dio upe dubrovake jest prostor plodnih naplavnih polja, vrlo prepoznatljive
fizionomije i granica. Ova cjelina zauzima oko 450 ha odnosno 19 % kopnenog dijela
Opine. Funkcionalno, prostor "upskog polja" nadovezuje se na priobalnu liniju u
centralnom dijelu upe dubrovake i formira se uz naselja i/ili dijelove naselja Braina,
Mlini, Petraa, Buii, ibaa, i G. Brgat. Granicu na sjever ine strme padine zaobalja
prema dravnoj granici. Osnovnu djelatnost ini poljoprivreda i stoarstvo organizirana
kroz manja gospodarstva. Prostorni kapaciteti znatno su narueni izgradnjom na
neprimjerenim mjestima (visokovrijedno poljoprivredno zemljite) ili su rezervirani drugom
namjenom.
ZAOBALJE
Prostorna jedinica koja se protee na krajnjem sjevernom dijelu upe dubrovake
formirana je preteito od strmih vapnenako-dolomitnih padina, golih kamenjara i oskudnih
panjaka a koje su velikim dijelom bile opoarene. Velikim dijelom ove su zone aktivna
klizita, nepogodna za izgradnju i neki drugi oblik graevinske aktivnosti.
Zaobalje svojom povrinom od 823 ha ini 37 % udjela u kopnenoj povrini upe
dubrovake. Naselja su formirana du lokalne ceste koja ih povezuje poevi od
najistonijih Petraa, Buii, Makoe te prema zapadu Martinovii, Grbavac i Donji Brgat.
Potrebna je revitalizacija i oivljavanje naselja kroz mogue nove javne sadraje,
poboljanje infrastrukture te kroz prezentiranje arheolokih i povijesnih vrijednosti ovih
naselja.
AKVATORIJ
Akvatorij upe dubrovake na povrini od 1532 ha posebno je vrijedan prostor a njegove
vrijednosti mogu se opisati kroz nekoliko faktora. Jedan od najvanijih nesumnjivo je
njegova ouvanost u smislu bio-raznolikosti i bogatstvu flore i faune. Atraktivnosti
pridonosi i razvedena obala s privlanim plaama i mjestima za kupanje. Do danas se ona
uspjela sauvati velikim dijelom u njezinom cjelovitom stanju i to je vrijednost koju se mora
sauvati.
URBING
52

Grafiki prilog: Kartogram sustava sredinjih naselja
3.2.2 Osnovna namjena i koritenje prostora

Osnovnom namjenom povrina odreene su glavne kategorije namjene koje daju
smjernice za daljnji razvoj i koritenje prostornih resursa Opine a koje nije mogue
prenamijeniti u druge svrhe. Prvenstveno se odreuju poljoprivredne, umske i vodne
povrine.
GRAEVINSKA PODRUJA NASELJA
Povrine za razvoj i ureenje naselja odreene su graevinskim podrujima naselja.
Unutar granica graevinskog podruja odreuju se izgraeni dijelovi (kompaktne cjeline)
od neizgraenih dijelova naselja. Pod neizgraenim dijelovima naselja smatraju se sve
one povrine na kojima nije ostvarena planirana namjena i/ili se na tim povrinama
trenutno provodi neka druga namjena.
Graevinska podruja utvrivana su na osnovu prostornih pokazatelja (stanja u prostoru,
gustoe, povrine, mogunosti za graenje, infrastrukturnih kapaciteta, itd.) te pazei na
uvjete za dimenzioniranje preuzetih iz planova vieg reda (upanijski plan) odnosno u zoni
Zatienog obalnog podruja mora.
URBING
53

Grafiki prilog: Dijagram kretanja stanovnitva u razdoblju od 1857 do 2015. godine
1800
1600
1400
1200
1000
800
600
400
200
Br
a
ina
2015
2001.
1991.
1981.
1971.
1961.
1953.
1948.
1931.
1921.
1910.
1900.
1890.
1880.
1869.
1857.
Braina
Grbavac
Plat
Buii
Kupari
Soline
elopeci
Makoe
Srebreno
Ml
ini
Do
nji
Go
Br
ga
r
n
j
Gr
t
ba i Brg
at
va
Ku
c
pa
ri
Ma
ko
e
Pla
t
So
lin
e
Sr
eb
ren
Za
o
vr e
lje
ibaa
Martinovii
Zavrelje
Donji Brgat
Mlini
Gornji Brgat
Petraa
Analizom demografskih kretanja uoava se trend postojanog poveanja broja stanovnika

te kontinuiran proces naseljavanja niih - plodnih polja i priobalja. Analizom graevinskih
podruja - izgraenih i neizgraenih dijelova (analiza izgraenih dijelova vrena je
temeljem raspoloivih foto skica za dijelove obalnog podruja u priblinom mjerilu 1:5 000
dok se za preostali dio Opine izgraenost utvrivala uvidom na terenu) utvreno je da
prosjena izgraenost iznosi u prosjeku 58 % rezervirane povrine.
URBING
54

Tablica: Odnos stalnih stanovnika u ukupnom broju stanovnika naselja
NASELJA
BROJ
STANOVNIKA
2001.
BROJ STALNIH
STANOVNIKA
2001
BRAINA
BUII
ELOPECI
IBAA
DONJI BRGAT
GORNJI BRGAT
GRBAVAC
KUPARI
MAKOE
MARTINOVII
MLINI
PETRAA
PLAT
SOLINE
SREBRNO
ZAVRELJE
UPA DUBROVAKA
516
269
425
1.622
154
191
102
553
159
102
834
603
268
229
546
90
6.663
494
269
425
1584
145
170
102
550
159
102
821
593
265
229
546
90
6.544
% stalnih
stanovnika u
ukupnom broju
stanovnika
95
100
100
97
94
89
100
99
100
100
98
98
98
100
100
100
98
U prethodnoj tablici u kojoj su dani podaci o broju stalnih stanovnika prema Popisu 2001.
vidljivo je da od ukupnog broja stanovnika preteiti dio (98%) ine stalni stanovnici s
prebivalitem na podruju Opine, te isto tako i po naseljima preteiti dio stanovnika
pojednog naselja i ivi u tom naselju to znai da se preteiti dio stambenog fonda svih
naselja u upi dubrovakoj koristi u stambene svrhe.
Tablica: Postojei i planirani broj stanovnika te gustoe stanovanja
NASELJA
BROJ
STANOVNIKA
2001.
BROJ
STANOVNIKA
2015.
BRAINA
BUII
ELOPECI
IBAA
DONJI BRGAT
GORNJI BRGAT
GRBAVAC
KUPARI
MAKOE
MARTINOVII
MLINI
PETRAA
PLAT
SOLINE
SREBRNO
ZAVRELJE
UKUPNO UPA DUBROVAKA
516
269
425
1622
154
191
102
553
159
102
834
603
268
229
546
90
6663
490
300
450
1700
170
200
115
1000
140
110
930
590
320
235
650
100
7500
URBING
55
GUSTOA STANOVANJA
st/ha
postojea
plan 2015.
23
15
22
22
10
12
17
12
12
13
17
20
10
17
27
9
22
13
12
25
18
16
24
23
15
16
18
18
21
15
32
9
17
19

Tablica: Usporedbeni pokazatelji za graevinska podruja naselja (PP bive opine Dubrovnik i PPUO upa
dubrovaka)
NASELJE
UKUPNO
ha
IZGRAENI
DIO ha
IZGRAENOST
%
UKUPNO
ha
IZGRAENI
DIO ha
IZGRA.
%
GUSTOA
STANOVA
NJA
PPO
Dubrovnik
22,3
17,6
19,0
71,9
14,7
15,4
6,1
47,9
13,4
8,0
48,3
30,2
26,3
13,4
20,1
9,5
18,5
9,5
17,0
58,3
3,2
6,8
2,9
40,6
4,6
4,1
41,8
17,2
16,6
11,2
16,9
9,5
82
54
89
81
22
44
47
85
34
51
86
57
63
81
84
100
22,7
23,4
36,7
68,5
10,2
12,6
4,7
42,6
9,4
6,9
52,6
33,7
26,3
15,8
20,1
11,7
18,5
9,5
17,0
58,3
3,2
6,8
2,9
30,8
4,6
4,1
41,8
17,2
16,6
11,2
16,9
9,5
81
41
46
85
31
54
62
72
49
59
73
51
59
70
84
81
23
15
22
22
10
12
17
12
12
13
17
20
10
17
27
9
22
13
12
25
18
16
24
23
15
16
18
18
21
15
32
9
384,1
278,7
73
387
257,9
67
17
19
GP u
ZOP-u
da
BRAINA
ne
BUII
ne
ELOPECI
dijelom
IBAA
ne
DONJI BRGAT
ne
GORNJI BRGAT
ne
GRBAVAC
da
KUPARI
ne
MAKOE
ne
MARTINOVII
da
MLINI
dijelom
PETRAA
da
PLAT
da
SOLINE
da
SREBRNO
da
ZAVRELJE
UPA DUBROVAKA
ex. PPO - GRA. PODRUJE
PPO - GRA. PODRUJE
st/ha
plan 2015.
Tablica: Usporedbeni pokazatelji za graevinska podruja naselja djelomino u ZOP-u

NASELJE
ibaa
Petraa
U ZOP-u
%
73
21
ha
52,5
6,3
IZVAN ZOP-a
%
ha
27
19,4
79
23,8
Obzirom na ve zateenu izgradnju u prostoru, Planom su sukladno tome postojea

neizgraena graevinska podruja dijelom ukinuta, a utvrena su nova, te je na taj nain
zadran gotovo isti odnos povrina/namjena u prostoru.
Proirenja se odnose na dijelove prostora koji se nalaze unutar graevinskog podruja
naselja prema PP (bive) opine Dubrovnik, koji su vaeim PUP-ovim bili predvieni za
gradnju, estice koje se nalaze neposredno uz utvrena graevinska podruja, te izuzetno
graevinske estice na vrijednom poljoprivrednom zemljitu ukoliko su na njima ve
izgraene kue i ukoliko se nalaze neposredno uz postojee graevinsko podruje
naselja.
Iz tablice usporedbenih pokazatelja za graevinska podruja naselja vidljivo je da je
povrina graevinskih podruja naselja minimalno promijenjena, odnosno poveana je za
2,9 ha. Prostornim planom utvreno je GP naselja u povrini od 387 ha u odnosu na
384,1 ha koliko je bilo utvreno prema PPO Dubrovnik. Pri tome treba naglasiti da se
poveanje ukljuuje i povrine novo utvrenih zona ugostiteljske namjene u naselju u
povrini u Mlinima i Platu.
Unutar graevinskog podruja naselja (izgraeni i neizgraeni dio) odreene su
povrine za gradnju, negradive povrine, povrine infrastrukturnih sustava, te ostale
povrine.
URBING
56
Unutar povrina za gradnju omoguen je smjetaj razliitih namjena: stambene,

gospodarske, javne i drutvene, sporta i rekreacije, mjeovite namjene te povrina za
smjetaj infrastrukture.
Negradive povrine u naselju su javne zelene povrine, zatitne zelene povrine,
rekreacijske povrine, obala i vodotoci s pripadajuim zatitnim koridorom u kojima se ne
planira izgradnja osim prateih sadraja koji su u funkciji koritenja ovih povrina.
Povrine komunalnih i infrastrukturnih sustava su povrine za smjetaj i izgradnju sustava
prometa, elektroenergetike, telekomunikacija, vodoopskrbe i odvodnje, plinifikacije, te
groblja.
Unutar naselja mogu je smjetaj i razliitih sadraja gospodarske namjene uz uvjet da
svojim djelovanjem ne ometaju funkcioniranje ostalih namjena, prvenstveno stanovanja.
Unutar zatienog obalnog podruja mora nije mogu smjetaj novih proizvodnih sadraja.
Smjetaj ugostiteljsko turistikih sadraja mogu je u graevinskim podrujima naselja na
pojedinanim parcelama kao i u ugostiteljsko turistikim zonama u naselju.
Planom se zadravaju postojee ugostiteljsko turistike zone Kupari III (postojei
autokamp iznad dravne ceste D-8), zona Srebrno (Hotel Orlando i depadanse, Hotel
upa te privatni smjetajni kapaciteti) i zona hotela Mlini u sredinjem dijelu naselja Mlini.
Premda zauzimaju povrinu veu od 20% od ukupne povrine GP naselja Kupari odnosno
Srebrno zone Kupari III i Srebrno se zadravaju obzirom da su to postojee zone te su i u
dosadanjoj prostorno-planskoj dokumentaciji bile planirane u istoj namjeni.
Planom se omoguuje zadravanje postojeih kapaciteta i vrsta smjetaja, odnosno
kvalitativno restruKturiranje i dopuna sadraja sukladno odredbama ovog Plana. Iznimno,
zbog planirane promjene vrste smjetajnog kapaciteta, u zoni Kupari III (kongresni centar
sa portsko rekrecijskim povrinama i prateim sadrajima) planirano je smanjenje
postojeih kapaciteta.
U naseljima Mlini i Plat planirane su nove zone ugostiteljsko turistike namjene.
Tablica: Iskaz pokazatelja za ugostiteljsko turistike zone u naselju
Naselje
Mlini
Srebrno
Kupari
Plat
UKUPNO
LOKALITET
Hotel Mlini
Beterina
Srebrno
Kupari III
Plat
GP
povrina
(ha)
post
plan
postojei
planirano
0,7
2,4
14,4
9,4
0,9
27,4
T1
T1, T3
T3
T1, T3
T1
T1, T2
T1, T2
T1
T1,T2
T1,T2
145
0
997
3.000
0
4.142
145
300
1.430
752
108
2.777
VRSTA
kapacitet broj kreveta
IZGRAENOST
%
100
85
80
88
gustoa kr/ha
postoje
a
planirana
207
70
285
151
207
100
100
80
120
101
Udio u GP
naselja
%
1,3
5
58
22
2
6
POVRINE ZA RAZVOJ I UREENJE IZVAN NASELJA

Povrine za razvoj i ureenje izvan naselja mogu se podijeliti u dvije glavne skupine. U
prvu skupinu spadaju povrine na kojima je mogue graditi odreene graevine posebnih
namjena kao npr. infrastrukturne, zdravstvene, rekreacijske graevine, graevine posebne
namjene, graevine u funkciji iskoritavanja mineralnih sirovina. Ova skupina povrina
definira se kao graevinsko podruje izdvojene namjene. Druga skupina povrina jesu
URBING
57
dijelovi prostora koji su iskljuivo namijenjeni za potrebe poljoprivredne proizvodnje i

gospodarenja umama.
GOSPODARSKA NAMJENA
Proizvodna
Planom je predviena zona gospodarske, proizvodne namjene: zona Dubac - Doine
vezana na kamenolom Dubac, za smjetaj djelatnosti vezanih uz eksploataciju kamena:
djelatnosti sortiranja i obrade (rezanje u blokove, proizvodnja ljunka i pijeska),
proizvodnje (blok-opeka, betonara) i skladitenja, te dio proizvodne zone 'Doine' unutar
koje je mogu smjetaj proizvodnih sadraja na povrinama koje se koriste u iste svrhe a
na neizgraenim povrinama mogu je smjetaj servisa i prostora za odravanja kamiona
i graevinske mehanizacije.
Unutar graevinskog podruja gospodarske preteito proizvodne namjene zone Dubac
- Doine mogu je i smjetaj asfaltne baze te uslunih djelatnosti.
povrina
(ha)
UKUPNA
IZGRAENA
Naselje
naziv zone
vrsta sadraja
ibaa, Gornji Brgat,

elopeci
DUBAC - DOINE
proizvodna namjena - I4
4,5
Poslovna namjena
Poslovna zona I (ibaa), nakon to je ratom opustoena, postaje potencijalno je arite
novih uslunih sadraja i od veeg je znaaja za Opinu. Zona zauzima povrinu od 17,9
ha (izgraena je 35%) i smjetena je u centralnom dijelu naselja ibaa na udaljenosti od
700 metara od obalne linije to prejudicira paljiv odabir i planiranje novih sadraja
(poslovne i iste djelatnosti koje ne zagauju okolni prostor, zabranjivanje neekolokih i
povrina za deponiranje otpadnih tvari).
Tablica: Planirane zone gospodarske namjene izvan naselja
povrina
(ha)
UKUPNA
IZGRAENA
Naselje
naziv zone
vrsta sadraja
ZOP (%)
plan/postojea
ibaa
POSLOVNA ZONA I
poslovna
namjena K1
100
postojea
17,9
5,8
Srebreno
POSLOVNA ZONA
K2
100
planirana
3,9
0,7
Gornji Brgat
POSLOVNA ZONA II
poslovna
namjena K1
planirana
3,0
Ugostiteljsko - turistika namjena

Smjetaj graevina ugostiteljsko-turistikih sadraja predvien je i unutar izdvojenih
ugostiteljsko-turistikih zona. Uz postojee i formirane turistike zone s izgraenim
hotelskim kapacitetima (u naseljima Kupari, Mlini i Plat) planiraju se nove zone i to zona
neposredno uz bivi vojni kompleksa u Kuparima (ville) i zona Gaj - Beterina.
Osim osnovnih smjetajnih kapaciteta i prateih sadraja unutar ovih zona mogu je
smjetaj i portsko-rekreacijskih sadraja kao nadopune osnovnoj namjeni.
URBING
58
Maksimalni kapaciteti, vrsta smjetaja kao i povrine zona dani su u slijedeoj tablici.
Postojei kapaciteti u turistikim zonama se zadravaju, a pri rekonstrukciji se mogu
dopuniti do maksimalno planiranog kapaciteta.
Detaljna namjena i uvjeti koritenja za ove zone odrediti e se dokumentima prostornog
ureenja ueg podruja (Urbanistikim planom ureenja) kojim posebno treba razmotriti
problem klizita u dijelu podruja Gaj - Beterine).
Tablica: Iskaz pokazatelja za izdvojene ugostiteljsko - turistike zone izvan naselja
Naselje
lokalitet
Mlini (Soline)
Kupari
Gornji Brgat
Plat
Mlini
Kupari
Kupari
Gaj-Beterina
Kupari IV
Gornji Brgat
zona hotela Plat
Astarea
Kupari I
Kupari II - villa
Vrsta
T1 i T2
T1 i T2
T1
T1 i T2
T1
T1
T2
Povrina
(ha)
5,6
28,3
12,0
11,0
7,0
14,0
5,0
Kapacitet
(krevet)
560
1700
200
1500
1100
2000
400
Izgraeno
%
53
51
82
80
Planirano/postojee
planirano
planirano
planirano
postojee
postojee
postojee
postojee
Tablica: Luke posebne namjene luke nautikog turizma marine

Redni
broj
Zona lokalitet (naselje)
Status
Max. kapacitet (broj

vezova)
1.
Srebreno upski zaljev
planirano
200
Eksploatacija mineralnih sirovina

Za potrebe graevinarstva u predjelu Dubac nalazi se postojei kamenolom s drobilicom i
separacijom kamena kapaciteta 60 m3/h raznih kamenih agregata - tucanika za gradnju,
ovdje je organizirana i proizvodnja betona kapaciteta 25 m3/h gotove betonske smjese te
raznih betonskih elemenata. Ovi pogoni danas djeluju kao zaokruena tehnoloka cjelina.
Gospodarski znaaj kamenoloma nije samo lokalnog karaktera ve se njegova korisnost
mora sagledati i na nivou upanije. Kamenolom ostaje u funkciji uz sanaciju izvrenog
iskopa u granicama utvrenim rudarskim projektom.
U podruju za iskoritavanje mineralnih sirovina - eksploatacijsko polje kamenoloma
Dubac odvijati e se daljnja eksploatacija tehnikog-graevinskog kamena unutar
utvrenih granica eksploatacijskog polja do isteka koncesije.
U ZOP-u se ne moe planirati gradnja, niti se moe graditi pojedinana ili vie graevina
namijenjenih za istraivanje i iskoritavanje mineralnih sirovina.
portsko rekreacijska namjena
Uz portsko-rekreacijske sadraje unutar graevinskih podruja i ugostiteljsko-turistikih
zona planirane su portsko-rekreacijske zone u ibai (izdvojena zona portskorekreacijske namjene), Petrai (zona unutar graevinskog podruja naselja), ureene
plae: ispod hotela Plat; Mlini; Srebrno, Kupari, villa Galeb i prirodne plae: uvala
Robinzon, zona rta Pelegrin, Soline.
Poljoprivredno tlo iskljuivo osnovne namjene
Najvei dio poljoprivrednih povrina nalazi se u sredinjem djelu upe dubrovake.
Namjena poljoprivrednih povrine je iskljuivo u poljodjelske svrhe (vrijedno obradivo tlo URBING
59
P2). Na njima je doputena izgradnja linijskih infrastrukturnih objekata od znaaja za

dravu i upaniju.
ume iskljuivo osnovne namjene
Evidentirane ume i umsko zemljite na podruju upe dubrovake predvieno je
koritenje u gospodarske svrhe (1) osim u podrujima gdje su takve ume unutar
obalnog pojasa gdje se tretiraju kao zatitne ume (2). Navedene povrine predviene su
za koritenje iskljuivo u svrhu osnovne namjene.
Namjena mora
Vodne povrine upe dubrovake ine morski akvatorij (povrina i podmorje). Sama
povrina podijeljena je u nekoliko zona u kojima se dozvoljavaju odreene aktivnosti. Zona
rekreacije u moru jest zona uz sam obalnu liniju a protee se do 300 m u dubinu
akvatorija. U ovoj zoni dozvoljavaju se rekreativne aktivnosti kupanja, odmora i rekreacije.
Zona unutarnjeg morskog pojasa jest zona preostalog dijela akvatorija u kojem se nalaze
plovni putovi turistikih linija koje povezuju obalnih naselja i punktova. Takoer se u zoni
unutarnjeg morskog pojasa omoguuje bavljenje ribarenjem izuzev koama.
U predjelu neposredno uz uvalu Ljuta (u blizini obalnog podruja naselja Plat) planirana je
potencijalna zona marikulture kavezni uzgoj ribe.
URBING
60
3.2.3 Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu povrina

Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu povrina
redni
broj
1.
OPINA UPA DUBROVAKA
oznaka
GRAEVINSKO PODRUJE NASELJA
ukupno
17,4
16
19
-
K2
T
4,3
27,4
0,2
1
- gospodarska namjena - povrine za iskoritavanje mineralnih sirovina

- gospodarska - poslovna namjena
- gospodarska - proizvodna namjena
- izdvojene zone ugostititeljsko - turistike namjene
- port i rekreacija
- groblja
E
K1
I4
T
R
+
147,2
34,8
20,9
2,7
70,9
5,5
12,4
6,6
1,5
1
0,1
3,1
0,2
0,5
51
-
POLJOPRIVREDNE POVRINE
ukupno
P
P2
311,9
311,9
14
14
*0,04
0,04
ukupno
1
2
448,6
248,6
200,7
20,5
11
9
*0,06
ukupno
933,3
41,5
*0,13
2.228,0
100
*0,29
1537,3
1407,3
105,0
25,0
100
92
7
1
*0,20
- turistiko - ugostiteljske zone u naselju
STRUKTURE VAN NASELJA
ukupno
- vrijedno obradivo tlo
4.
1 stan./ha
*ha/stan.1
387
355,3
- gospodarska trgovaka namjena
3.
udio
%
GP
GP
- graevinsko podruje naselja
2.
ukupno
(ha)
UMSKE POVRINE
- gospodarska uma
- zatitna uma u obalnom pojasu
5.
OSTALE POLJ. I UM. POVR.
KOPNO
UKUPNO
VODNE POVRINE - MORE
UKUPNO
- unutarnji morski pojas

- zona rekreacije
- marikultura kavezni uzgoj ribe
OPINA
H2
SVEUKUPNO
1. Planirani broj stanovnika na podruju Opine 2015. godine: 7500 stanovnika
URBING
61
3.765,3
*0,50

Grafiki prilog: Koritenje i namjena prostora
3.3 Prikaz gospodarskih i drutvenih djelatnosti

upa dubrovaka je do nedavno bila izrazito agrarno i ruralno podruje s ouvanim
prirodnim obiljejima i pogodnostima. Promjene u smislu sve jaeg razvoja gospodarstva,
turizma i ostalih djelatnosti vezanih uz sekundarni, tercijarni sektor dovode i do drugaije
preraspodjele vanosti pojedinih naselja i koncentracija stanovnitva.
Osnovne gospodarske i drutvene djelatnosti tako se grupiraju uz priobalne centre kao
Srebrno Mlini i Kupari, te naselja ibaa u unutranjosti a na taj nain slijedi i razvoj
infrastrukture.
GOSPODARSKE DJELATNOSTI
TURIZAM
Razvoj turizma na podruju upe dubrovake zapoinje organizirano ve 1936. godine
kada se osniva tadanje Drutvo za unaprjeenje turizma sa sjeditem u Mlinima,
dananja Turistika zajednica upa dubrovaka. Turistika djelatnost je jedna od grana
koja je pokazivala izdanost i brz razvitak svojih kapaciteta. Naalost nepostojanje
odgovarajue planske i prostorne dokumentacije uzrokovalo je stihijski pristup izgradnji
koji je pak kroz niz godina doveo do znatnog naruavanja prirodnih i ambijentalnih
URBING
62
karakteristika ovog podruja. Podatak o broju smjetajnih jedinica iz 1990. godine (14.863
smjetajne jedinice) govori da je tijekom sezone bilo 2,5 puta vie smjetajnih jedinica za
turiste nego za same stanovnike upe.
Takoer ovaj podatak ne treba gledati kao izdvojenu grupu ve u sklopu Dubrovake
turistike rivijere. Velik dio smjetajnih kapaciteta bio je tijekom ratnog razdoblja uniten
tako da primarna strategija daljnjeg razvitka u turizmu treba biti obnova kapaciteta i
podizanje nivoa i kvalitete onih postojeih.
Posebnu panju u strategiji razvoja treba zauzeti i razvoj odnosno uvoenje kvalitetnih
infrastrukturnih mrea (posebno je ovdje zastupljen problem odvodnje). Planom se
odreuju zone graevinskih podruja izdvojenih namjena turistikih zona koje e
primarno biti izgraene turistikim kapacitetima hotelskih sadraja. Pri tome se preuzimaju
obveze iz upanijskog plana kojima se posebno regulira izgradnja du obalne linije a
kojima se uva integritet prirodne razvedene obale s tokasto rasporeenim sadrajima i
zonama.
POLJOPRIVREDA
Poljoprivreda koja je nekad bila osnovna djelatnost na ovom podruju potisnuta je u
pozadinu iako sauvani resursi pruaju znaajnu podlogu za jai razvoj ove djelatnosti. U
tom smislu potrebno je zatiti postojea polja i kvalitetnije zemljite od daljnjeg zauzimanja
ilegalnom izgradnjom ili nekom drugom prenamjenom te poticajnim mjerama pokrenuti
poljoprivredne djelatnosti.
upsko polje kao posebno vrijedna cjelina u prostornom, proizvodnom - poljoprivrednom i
kulturnom znaenju jest resurs koji treba posebno tititi od daljnjeg nelegalnog i
destruktivnog irenja gradnje kao i neracionalnog zauzimanja povrina sadrajima
protivnih planiranoj poljoprivrednoj namjeni. Posebnu panju u sljedeem razvojnom
periodu treba posvetiti razvoju hidromelioracijskog sustava i njegovog povezivanja na
osnovnu vodovodnu mreu Opine.
Ne treba zapostaviti mogunost povezivanja nekih oblika poljoprivrednih djelatnosti sa sve
popularnijim 'seoskim turizmom' i na taj nain doprinijeti revitalizaciji i obnavljanju
dugogodinjih i tradicijskih oblika bavljenja zemljom.
POMORSKO GOSPODARSTVO
Tradicionalna djelatnost bavljenja marikulturom do danas nije zauzimala znaajniji udio u
gospodarstvu. Obzirom na opredjeljenje opine upa dubrovaka na daljnji razvoj
turistikog gospodarstva te obzirom na prirodna ogranienja na podruju opine ne planira
se smjetaj zona za marikulturu.
INDUSTRIJA
Treba poticati razvoj industrije i to onih oblika koji koriste komparativne prednosti prostora:
poloaj, prirodne resurse, lokalnu radnu snagu, tradiciju, ekoloke metode. Takoer
potrebno je dislocirati ove sadraje iz uih sredita naselja. Prostorni razmjetaj treba
temeljiti na disperziji manjih i raznolikih proizvodnih jedinica. Trenutno, industrijski sadraji
su locirani disperzno u Srebrnom, Braini, ibai i Gornjem Brgatu.
URBING
63
TRGOVINA I USLUGE
Sadraji trgovina i uslunih djelatnosti treba gledati u modernizaciji i specijalizaciji mree,
obogaivanju ponude i poveanju turistikih usluga.
DRUTVENE DJELATNOSTI
Na temelju analize postojee mree sredinjih uslunih funkcija, razmatranja nekih
teoretskih postavki, te standarda i normativa koji proizlaze iz zakonske regulative i
dokumenata prostornog ureenja, dakle zbog svih tih nastalih promjena u razvijanju
sredinjih uslunih funkcija, smatra se da sredinje uslune funkcije treba klasificirati u
vei broj temeljnih skupina, a njih opet u vie stupnjeva prema znaenju i utjecaju u
prostoru. U skladu s tim postavkama predloena je sljedea nova klasifikacija sredinjih
uslunih funkcija u Hrvatskoj, koje se mogu primijeniti i za Dubrovako - neretvansku
upaniju i opinu upa dubrovaka:
1. Uprava
2. Pravosue
3. Udruge graana, politike stranke i druge organizacije
4. Vjerske zajednice
5. Prosvjeta (obrazovanje, kolstvo)
6. Visoko kolstvo i znanost
7. Kultura, umjetnost i tehnika kultura
8. port, rekreacija, zabava i odmor
9. Zdravstvo
10. Socijalna skrb
11. Financijske i druge sline uslune djelatnosti
12- Prometne usluge
13. Trgovina i ugostiteljstvo
14. Obrt i druge usluge.
Neke se sredinje uslune funkcije javljaju u veem, a neke u manjem broju stupnjeva,
dok su neke iz razliitih temeljnih skupina meusobno povezane i javljaju se veoma esto
zajedno u pojedinim naseljima. Ima i takvih sredinjih uslunih funkcija koje se povezuju
jednom s viim, a drugi put s niim stupnjem sredinje uslune funkcije druge temeljne
skupine.
U opini upa dubrovaka se nalaze i razvijaju stupnjevi sredinjih uslunih funkcija i
kategorije sredita od gradske/opinske razine na nie, koje e njezinim stanovnicima
sluiti u svakodnevnom ivotu, ali neke od njih e moi koristiti i stanovnici nekih bliih
naselja iz susjednih jedinica lokalne samouprave. Sve ostale sredinje uslune funkcije
srednje, vie i visoke razine stanovnitvo opine upa dubrovaka e i dalje povremeno
prvenstveno koristiti u gradu Dubrovniku, a djelom u drugim gradskim sreditima u zemlji
(Split, Zadar, Zagreb i drugi), ve prema tome o kojoj se funkciji i razini radi.
NEKI
DEMOGRA-FSKI I
GEOGRAFSKI
POKAZATELJI
Broj stanovnika u
utjecajnom i
gravitacijskom
podruju
Broj stanov.
sred.naselja
Broj zaposl. u usl. djel.
Sredite upanije
(regionalno i vie
nadlokalno
sredite)
Sredite grada
(meuopinsko i
nadlokalno
sredite)
Sredite grada/ opine

(vanije lokalno
sredite)
Manje lokalnosredite
(pomono sredinje
naselje)
vie od
100.000
vie od
8.000
vie od
1.000
vie od
300
vie od
15.000
vie od
vie od
2.000
vie od
vie od
500
vie od
vie od
200
vie od
URBING
64
Naselje s
pojedinanim
sredinjim
funkcijama

Radius utjecaja
sred.naselja u km
10.000
50 - 120
1.000
20 - 50
200
10 - 30
100
manje od 10
PLANIRANA KLASIFIKACIJA SREDINJIH FUNKCIJA I KATEGORIZACIJA SREDINJIH NASELJA

Temeljne skupine
sredinjih funkcija
(djelatnosti)
1.
UPRAVA
2.
PRAVOSUE
3.
GRAANA,
POLITIKE
STRANKE
I DRUGE
ORGANIZ.
ZAJEDNICE
4.
PROSVJETA
KOLSTVOOBRAZOV.
Sredite opine
Srebrno
(vanije lokalno sredite)
grad./op. vijee
gr./op.poglavar.
gradona/naelnik
uprav. odj. gr/op.
(ispos.up.ured.)
(isp.grad.ureda)
matini ured
grad./op. sluba motrenja i
obavjeivanja
(policijska
postaja)
gr./opin.postroj. i stoer civilne
zatite
gr./op.vatrog.zaj.
udrug.dobr.vatr.
(ispostava porezne uprave)
(carinski referati)
(luka ispostava)
(ured za spom. kult. i prir.)
(dopisnitv. HINA)
(klimatol.meteor. postaja)
(opinski sud s gruntovnicom)
(prekrajni sud)
(op. dr. odvj.)
(odvjetnik)
(javni biljenik)
(udruenje obrtn.)
gr./op.turist.zaj.
grad./op.razina udr., klub., liga,
sekc.i dr. udr.gra.
grad/opin. razina politikih stranaka
i sindikalnih org.
gr/op. razina org. crvenog kria
(HAK - autoklub)
(auto kola)
grad./op.komis. za odn. s vjer. zaj.
RK upa upni ured i crkva
(samostan)
(ostale vjer. zaj.)
djeji vrti
matina osnovna kola
(osnovna umjetn. kola-glazba,ples)
(strukovna kola ili odj. sred.kole)
5. VISOKO
KOLSTVO
I ZNANOST
6.
KULTURA,
UMJETN. I
TEHNIKA
KULTURA
Manje lokalno sredite

Kupari, Mlini, Petraa, ibaa
(pomono sredinje naselje)
Naselje s pojedinim
sredinjim funkcijama
Donji i Gornji Brgat, elopeci, Grbavac,
Martinovii, Makoe, Buii, Braina,
Zavrelje, Soline, Plat
mjesni odbor
(vjee mj.odb.)
(mj.zbor gra.)
gradski kotar
(tijela grad.kot.)
(isp.op.ureda)
(mj. odbor)
(vj. mj.odb.)
(mj.zb.gra.)
(policijska
postaja)
(gran.pol.)
udrug.dobr.vatr.
(ud.dob.vat.)
(carin. referati)
(luka ispostav.)
(carin. refer.)
(luka isp.)
(kiomjerna meteor.postaja)
turist. drutvo
pojedinane udr. graana-ispost.
politike stranke i sindikalnih org.
-osnov. jedinice
RK upa - kapel. - ured i crkva

(samostan)
(ostale vjer. zaj.)
(djeji vrti)
podrun. razred. odjeli osnovne
kole
matina
osnovna
kola
s
dvoranom
srednja kola s dvoranom
(tur. drutvo)
(pojed.
udr.
graana
ispostava)
(polit.stranke-osn.jedin.)
(RK crkva)
(podr. razr. odjeli osnov.

kole)
matina osnovna kola
dvoranom
srednja kola s dvoranom
struni studij Sveuilia u

Dubrovniku
javne ustanove u kulturi kojima su
osnivai ili vlasnici opine
dom kulture
(muzej)
opinska knjinica i itaonica
(amater. kazalit.)
amater.radio post.
(klape)
(limena glazba)
KUD
(otvoreno puko uilite)
(kinematograf)
dvorana za kult.
i druge potrebe
itaonica
(KUD)
URBING
65
(itaonica)
7.
PORT,
REKREACIJA,
ZABAVA I
ODMOR
8.
ZDRAVSTVO
9.
SOCIJALNA
SKRB
10.
FINANC. I
DRUGE
SLINE
USLUNE
DJELATN
12.
PROMETNE
USLUGE
11.
TRGOVINA
I UGOSTIT
12.
OBRT I
DRUGE
USLUGE
(samostalni umjetnici)
(ogr. Matice hrv.)
(udruge tehn.kult.)
(zajednice portskih udruga)
portska drutva i klubovi
upanijska i grad./op. port.
natjec. i priredbe
otvoreni portski objekti: portska
igralita za nogomet i po koji mali port
s gledalitem
(zatvoreni portski objekti: kolska
dvorana)
(pojedinani objekti za rekreaciju,
zabavu i odmor)
primarna zdravst.
zatita:
zdravstv. stanica
(opa medicina,
zatita zuba,
patronaa)
(ljekarna ili depo ljekova)
(veterin. stanica)
(dom umirovljen. ili dom starih i
nemonih)
(objekti soc. skrbi)
poslovna banka ili mjenjanica
zastup. osig.zav.
prod. mj. hrv.lutr.
(poslov.tur.agen.)
(pojedine uslune poslovne tvrtke)
manja putn. luka
eljezn. stanica
autobusna stanica
potanski uredizvrna telef.cen.
trgovina na veliko i malo, exp.-imp.
specij.trgovine
pojedini portski klubovi

opin. natjec.
(pojedini portski klubovi)

(op. natjec.)
jedno ili vie otvorenih portskih

igralita
(portsko igralite)
(kolska dvorana)
(povrem.primar.
zdravst.zatita:)
(zdravst. ambul.
bez stalne lije. slube-patrona.
medic.sestra)
(mjenjanica)
(zast. osig.zav.)
(pr. mj. hrv.lutr.)
(mjenjan.)
(usl posl.tvrtka)
luka-pristanite
(eljezn.postaja)
(autobus. stan.)
pom.pot.ured
(aut.telef.cen.)
manje prist.
trg.mje.robom
(trg.mj.rob.)
(hotel-prenoite)
gostion-snack bar
(automehaniar. radionica)
gostionica
krma
vie obrt. radion. i uslunih radnji
obrtn. radionice i usluge
(pojedinani obrti)
(pom.pot. ur.-tel.gov.)
(Napomena: U ovom prijedlogu je sadran izbor vanijih sredinjih funkcija, to znai da se mogu razvijati i druge koje se tu ne navode,
kao to se mnoge od ovih koje se navode nee razvijati u pojedinim sreditima.).
Mrea institucija uprave i pravosua temelji se na standardima i normativima iz zakonske

regulative, na nekim usmjerenjima iz dokumenata prostornog ureenja, a uvaavano je i
postojee stanje mree. U opinskom sreditu trebaju se razvijati institucije lokalne
samouprave opinske razine, a moe i javni biljenik za neto ire podruje. U nekim
naseljima mogu se uspostaviti mjesni lokalni samoupravni organi.
Potrebno je naglasiti da su sadraji raznih udruga odraz interesa svake pojedine lokalne
zajednice, odnosno posebnih strukovnih organiziranja ili raznih humanitarnih nastojanja.
Zbog specifinog karaktera ovih sadraja javnih funkcija, smatra se da se ti sadraji ne
mogu planirati i uvrtavati kao obveza u dokumente prostornog ureenja, iako za njih treba
osigurati odgovarajui prostor u lokalnim sreditima.
Planiranje vjerskih sadraja i objekata u nadlenosti je katolike crkve kao i drugih vjerskih
zajednica koje se mogu pojaviti na ovom prostoru. Sukladno tomu oekuje se njihovo
sustavno ukljuivanje u procese planiranja prostora na lokalnim razinama, kod odreivanja
URBING
66
prostornih i demografskih kriterija za osiguranje lokacija za vjerske objekte (crkve, upni

uredi, vjeronaune dvorane i dr.).
Mrea institucija i ustanova prosvjetne djelatnosti dijeli se na tri osnovne razine.
Predkolske ustanove trebaju biti zastupljene samo djejim vrtiem na odabranoj lokaciji u
novom gradskom sreditu, a po potrebi je mogue osnovati i njegove ispostave u drugim
naseljima. Dravni pedagoki standard predkolskog odgoja i naobrazbe, definirat e
minimalni broj skupina u djejim vrtiima, kao i broj potrebnih djelatnika za rad s djecom
kao i druge standarde i normative.
Predlae se zadravanje jedinstvene samostalne matine osnovne kole u novom
gradskom sreditu. Podruni razredni odjeli osnovne kole osnivat e se sukladno
potrebama lokalne zajednice na teritoriju jedinica lokalne samouprave, prvenstveno u
manjim lokalnim sreditima, kao to je ono u Postranji i sl. Prema predvienim
standardima i normativima za potpunu samostalnu osnovnu kolu potrebno je u naelu
imati 240 - 960 uenika (po 1 - 4 razredna odjela od 1. do 8. razreda), s 30 - 34 uenika u
redovitim razrednim odjelima, dok kombinirani razredni odjeli broje maksimalno 16 - 20
uenika. Ovaj potonji kriterij se primjenjuje u planinskim podrujima, na otocima te za
nastavu na jezicima narodnosti. Iz opravdanih razloga mogua su manja odstupanja.
U opini upa dubrovaka ne oekuje se razvijanje djelatnosti srednjeg, vieg i visokog
kolstva, kao ni znanstvenoistraivakih djelatnosti. U kasnijoj planskoj fazi, a nakon
provedbe reformi osnovnog i srednjeg kolstva, mogue je da se u upi dubrovakoj
osnuje nia srednja kola za iri prostor, ako se za to ukae potreba.
Mrea kulturnih institucija mora biti prisutna u opinskom sjeditu, dok se u manjim
lokalnim sjeditima mogu nalaziti inicijalni sadraji kulture.
U opinskom sreditu potrebni su portski objekti (igralita, dvorana, bazen, kuglana,
boalite i drugo) za razvijanje portskih aktivnosti, odnosno za odravanje natjecanja i
drugih priredbi u okviru razvijanja portskih aktivnosti. Lociranje manjih portskih igralita i
kolsko-portskih dvorana direktno je povezano uz lokacije samostalnih osnovnih kola i
njihovih podrunih razrednih odjeljenja.
Zdravstveni sadraji primarne zdravstvene zatite trebaju biti organizirani u opinskom
sreditu, dok se u nekim manjim lokalnim sreditima trebaju organizirati zaeci primarne
zdravstvene zatite ili osigurati prostor za povremene posjete medicinskog osoblja.
Osim u opinskom sreditu ne oekuje se u drugim naseljima osnivanje ustanova socijalne
skrbi i to onih neophodno potrebnih za svakodnevni ivot stanovnika. Neke od tih
institucija mogu sluiti stanovnitvu ireg podruja.
Sve glavne sredinje gospodarske uslune funkcije lokalnog znaenja (financijske,
obrtnike, prometne, trgovake, ugostiteljske, komunalne i druge usluge) trebaju biti
organizirane u opinskom sreditu, a samo neke u manjim lokalnim sreditima i naseljima
s pojedinanim sredinjim uslunim funkcijama. Neke od njih mogu sluiti i stanovnicima
bliih naselja susjednih opina. Sredinji dio upe dubrovake je jedan od potencijalnih
zona za izgradnju i razvitak veeg portsko - rekreacijskog kompleksa ireg znaenja.
URBING
67
3.4 Uvjeti koritenja, ureenja i zatite prostora

3.4.1 Uvjeti koritenja
UVJETI KORITENJA
Na podruju upe dubrovake planom se razlikuju podruja zatiene prirodne i
graditeljske batine. Pod zatitom prirodne batine registrirano je zatieno podruje skupina mrikovih stabala u Platu i to u kategoriji zatienog spomenika prirode (trenutno
stanje je takvo da su sva stabla unitena pa se predlae brisanje ove lokacije iz registra
zatite).
Prilikom planiranja i provoenja zahvata unutar zatienih podruja odnosno krajobrazno
vrijednih podruja potrebno je pridravati se sljedeih uvjeta zatite prirode:
potrebno je zabraniti sve radnje kojima se na zatienim prirodnim vrijednostima /
prirodnim vrijednostima predvienim za zatitu umanjuje prirodna vrijednost
odnosno naruavaju svojstva zbog kojih su zatieni / predvieni za zatitu,
za planirane zahvate u prirodu, koji sami ili sa drugim zahvatima mogu imati bitan
utjecaj na ekoloki znaajno podruje ili zatienu prirodnu vrijednost, treba
ocijeniti, sukladno Zakonu o zatiti prirode, njihovu prihvatljivost za prirodu u
odnosu na ciljeve ouvanja tog ekoloki znaajnog podruja ili zatiene prirodne
vrijednosti,
prije bilo kakvih zahvata na zatienim prirodnim vrijednostima i prirodnim
vrijednostima predvienim za zatitu potrebno je izvriti potpunu inventarizaciju i
valorizaciju stanita i posebno izdvojiti i zatititi vrste i podruja,
u to veoj mjeri treba zadrati prirodne kvalitete prostora, odnosno posvetiti panju
ouvanju cjelokupnog prirodnog pejzaa i okruenja,
prirodne krajobraze treba tititi od irenja neplanske izgradnje, a kao posebnu
vrijednost treba ouvati podruja prekrivne autohtonom vegetacijom, obalno
podruje (prirodne plae i stijene) te more i pomorje kao ekoloki vrijedna podruja,
potrebno je osigurati racionalno koritenje prirodnih dobara bez oteivanja ili
ugroavanja njenih dijelova i uz to manje naruavanje ravnotee prirodnih faktora
potrebno je sprijeiti tetne zahvate i poremeaje u prirodi koji su posljedica
tehnolokog razvoja i drugih djelatnosti i osigurati to povoljnije uvjete odravanja i
slobodnog razvoja prirode
POPIS DOBARA GRADITELJSKE BATINE
Suvremeni, kompleksan pristup graditeljskom naslijeu polazi od principa aktivne zatite,
znai da taj postupak ne obuhvaa samo konzervatorske postavke, obradu i intervencije,
ve cjelovit drutveni proces vrednovanja i revitalizacije kulturno-povijesnog naslijea.
Osnovno obiljeje aktivne zatite naslijea u prostoru je provedba zatite kroz prostorne
planove i projektnu dokumentaciju, temeljem valorizacije zateenih i prepoznatih
povijesnih vrijednosti primjenjujui pritom prihvatljive metode konzervacije, adaptacije,
revitalizacije, restauracije, rekompozicije, tipoloke rekonstrukcije i interpolacije na svim
razinama zatite naslijea.
URBING
68
Budui da je prostorno planiranje u jedinstvenom sustavu drutvenog i gospodarskog

planiranja, valja teiti da u taj sustav bude to vie integrirana i zatita i obnova kulturne
batine kroz integralni proces rada.
U cilju ouvanja kulturnog nasljea, odnosno kulturnih dobara te svojevrsne slike prostora,
odreene su zatite prema stupnju ouvanosti povijesnih struktura po kategorijama i to:
12_1
12_2
21
13
21
22
23
24
25
26
27
33
34
4
5
6
Cjeline
Povijesna graditeljska cjelina
Memorijalna batina
Povijesni sklop i graevina
Memorijalni spomenici
Pojedinani spomenici
Arheoloka batina
Etnoloka batina
Posebne zone
Krajobraz
Gradsko naselje
Gradsko-seosko naselje i seosko naselje
Memorijalni spomenici
Graditeljski sklop
Civilne graevine
Obrambene graevine
Gospodarske graevine
Sakralne graevine
Grobne graevine
Urbana oprema i javna plastika
Kopneni arheoloki lokalitet
Podvodni arheoloki lokalitet
Etnoloko podruje etnozone
Podruja posebne brojnosti kulturnih dobara te spomenike slojevitosti
Osobito vrijedan predjel kultivirani krajobraz
Status zatite dobra

Z/R
P
E
Zatieno / Registrirano kulturno dobro

Preventivno zatieno dobro
Evidentirano dobro
Znaaj dobra sukladno Zakonu o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03)
N
R
L
Nacionalni znaaj dravna razina

Regionalni znaaj upanijska razina
Lokalni znaaj opinska / gradska razina
Na podruju upe dubrovake nalazi se ukupno 127 kulturnih dobara, od toga 18 zatienih temeljem
Zakona, 23 preventivno zatiena te 86 evidentiranih dobara.
GRAD/OPINA
22
upa Dubrovaka
Zatiena / Registrirana
i Preventivno zatiena
18+23
Evidentirana
Ukupno
86
127
Popis dobara graditeljske batine

Zatiena kulturna dobra temeljem Zakona (zatiena/registrirana i preventivno zatiena
kulturna dobra) prema podacima Konzervatorskog odjela u Dubrovniku
ZATIENA/REGISTRIRANA KULTURNA DOBRA
IZVOD IZ LISTE ZATIENIH KULTURNIH DOBARA (NN 4/03)
IFRA
24
24
25
25
25
25
NAZIV
Mlinica Ivelja
Mlinica Duper
Crkva Sv. Nikole u ibai
Crkva Sv. Luke s grobljem
Lokalitet crkve Sv. Stjepana s
grobljem - Kupari
Kapela Gospe od Rozarija
NASELJE
Mlini
Mlini
ibaa
ibaa
Braina
Mlini
BROJ
NN
K.O.
ZNA
AJ
Z-947
Z-946
Z-918
Z-917
Z-936
4/03
4/03
4/03
4/03
4/03
Zavrelje
Zavrelje
ibaa
ibaa
Braina
L
L
L
L
L
Z-945
4/03
Kz 10, 11
Kz 40, 41
Kz 39 kz 376, 529/10
Kz 78, .zem. 733
Kz 106 kzem 903, 904, 905,
906/1, 906/2
Kz 38
Zavrelje
URBING
69

IFRA
25
25
25
25
25
25
NAZIV
NASELJE
Crkva Sv. Marije Magdalene

Crkva Sv. Ivana Krstitelja
Crkva Srca Isusovog
Rajevica
Crkva Sv. Ane (stara)
Petraa
Plat
Srebrno
Brgat Gornji
Brgat Gornji
Dominikanski samostan Sv.

Vicenca
BROJ
NN
K.O.
ZNA
AJ
Z-955
Z-956
Z-967
Z
4/03
4/03
4/03
Kz 1, kzem 1/1, 1/2

Kz 34 kzem 647
Kz 163 kzem 731
Kz 80 kzem 565
Petraa
Plat
Braina
Gornji Brgat
L
L
L
R
Kz 3 kzem 176
Kz 18, 19 kzem 299/4, 300,
301/1, 301/2, 301/3, 303, 304,
308, 309/1, 309/2
Gornji Brgat
elopeci
L
R
Z
Z
elopeci
RJEENJA O REGISTRACIJI REGIONALNOG ZAVODA ZA ZATITU SPOMENIKA U SPLITU

IFR
A
NAZIV
NASELJE
GODINA
REGISTR
ACIJE
BROJ
Kompleks Toreta Crjevia s kapelom

Kupari
Gospinog navjetenja u Kuparima
22 Ljetnikovac Betera
Mlini
23 Utvrda Tumba
Brgat Gornji
13
RST1295
RST-1287
RST-1290
24 Sanitetski objekti
Brgat Donji
RST-1193
25 Crkva Svih svetih

25 Crkva Sv Vlaha
Dubac
ibaa-Dubac
RST-1175
RST-1174
1986
1986
1986
1986
1986
K.O.
Kz 116, 117, 118 kzem 1276,

Braina
1277, 1278, 1279
Kz 85/2
Kzem 457
Brgat Gornji
Kz 1 kzem 176, 177, 54, kz 2, Brgat Donji
3, 4, 5, 6, 7
Kz 2
ibaa
Kz 21
ibaa
ZNAA
J
L
L
L
L
L
L
PREVENTIVNO ZATIENA KULTURNA DOBRA

IZVOD IZ LISTE PREVENTIVNO ZATIENIH DOBARA (NN 4/02, 2/03, 2/02, 5/03)
IFRA
13
NAZIV
Kua Gunduli - Stay
Mlini
22
Ljetnikovac Bizzaro Gorica
Kupari
22
Villa Srebrenka
Srebrno
22
Bivi ljetnikovac Miloslavi
Srebrno
22
Stambeni objekt Kesovija

Utvrda LUKOVICA, ostaci
srednjovjekovnog utvrenja
elopeci
23
BROJ
DATUM
ISTEKA
NN
K.O.
ZNAAJ
P-324
P-313
29.10.05.
29.10.05
4/02
4/02
Braina
Braina
L
L
P-337
P-318
29.10.05.
29.10.05
2/03
4/02
Braina
Braina
L
L
P-169
P-603
22.10.02.
8.12.06.
2/02
5/03
Kzgr 56/1 kz 771/1

Kzgr 137,138 kz 1197,
1198
k..zgr 58 kz 712, 713
Kzgr 51,52 kz 731, 732,
733, 734, 735, 736
Kz 3, 4 kzem 24, 25, 26
Kz 23 kzem 178, 179
Petraa
Plat
L
L
NASELJE
Plat
RJEENJA O PREVENTIVNOJ ZATITI KONZERVATORSKOG ODJELA U DUBROVNIKU

IFRA
13
22
NAZIV
Ladanjski posjed Veselili - Zavod

Josipovac
Renesansni ljetnikovac s
ansamblom ZOVKO
NASELJE
ZATITA
elopeci
PZ 1972
KZ 46, 47, 48, 49, 51, 52 KZEM 411
ibaa
PZ 1967
elopeci
PZ 1969
Kz 50 kzem 414, 415, te kz 46, 47, 48,

49, 51, 52 kzem 411
Kz 85, kzem 314/1, 314/2, 314/3, 704,
705, 714/1, 787, 790 elopeci te 983,
1027 ibaa
22
Ljetnikovac Bonda
22
Ladanjsko-gospodarski kompleks ljetnikovac Saba oria

Buii
Sabovina s kapelom Sv Roze
PZ 1969
22
Ljetnikovac Zuzori - Remedelli Kisi
ibaa
PZ 1998
24
25
25
25
25
Golubinjak Golubarda
Lokalitet crkve Sv. Nedjelje
Crkva Sv. Mateja - Maela
Crkva Sv. Mihajla itkovii
Kapela Sv. Antuna
PZ 1998
PZ 1993
PZ 1995
PZ 1993
PZ 1993
25
Crkva sv Ivana Krstitelja
PZ 1993
K 96
25
25
25
25
Crkva Sv. Ilara

Crkva Sv. Roko
Crkva Velike Gospe
Crkva Sv Nikole
Kapelica Sv Nikole u sklopu
Madeko
Crkva Sv. Mihajla
elopeci
Buii
ibaa
ibaa
Makoe
Martinovi
i
Mlini
Mlini
Plat
Soline
Kz 70, 71/1, 71/2, 72/1, 72/2, 73, 92, 93

kzem 771, 772/1, 772/2, 772/3, 772/4,
773, 774, 777, 778, 779, 786, 786/1, 786/2
Kz 84
Kz 54 kzem 605
Kz 17 kzem 361
Kz 55
Kz 22/36, 37 po starom
PZ 1993
PZ 1993
PZ 1994
PZ 1993
K 1, 3, kzem 1
Kz 3
Kz 1, 2 kzem 534, 525
Kz 1 kzem 2
25
25
Kz 89, 90 kzem 1051, 1032, 1033/1,

1033/2, 1034/9, 1125/1
Srebrno
PZ 1995
Kz 48
Zavrelje
PZ 1998
Kz 390
URBING
70
K.O.
ZNAA
J
ibaa
ibaa
elopeci
Buii
ibaa
ibaa
Buii
ibaa
ibaa
Makoe
Martinovii
L
L
L
L
L
L
Zavrelje
Zavrelje
Plat
Soline
Braina
L
L
L
L
L
Zavrelje
Popis evidentiranih dobara po kategorijama zatite
Mlini
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
elopeci
ibaa
Brgat Donji
Martinovii
Makoe
Petraa
Braina
Braina
Braina
Mlini
Zavrelje
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
elopeci
elopeci
ibaa
ibaa
ibaa
Brgat Gornji
Buii
Buii
Petraa
Petraa
Petraa
Petraa
Braina
Mlini
Plat
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
Brgat Donji
Brgat Donji
Brgat Donji
Brgat Donji
Braina
Braina
Braina
Braina
Zavrelje
Zavrelje
38
39
40
41
42
43
44
45
46
47
48
49
50
51
52
53
54
55
56
57
58
59
60
61
ibaa
ibaa
Brgat Donji
Brgat Donji
Buii
Buii
Petraa
Braina
Braina
Braina
Braina
Braina
Braina
Mlini
Zavrelje
Soline
Soline
Soline
Soline
Plat
Plat
Plat
Plat
Plat
CJELINE
POLUURBANE CJELINE
Poluurbana cjelina Mlini
RURALNE CJELINE
Ruralna cjelina elopeci
Ruralna cjelina ibaa
Ruralna cjelina Brgat Donji
Ruralna cjelina Martinovii
Ruralna cjelina Makoe
Ruralna cjelina Petraa
Ruralna cjelina Braina
Ruralna cjelina Kupari
Rualna cjelina Blato
Ruralna cjelina Krstac
Ruralna cjelina Vrelo
POJEDINANI OBJEKTI
LADANJSKI KOMPLEKSI
Ljetnikovac Gueti-Grbi
Ladanjski posjed Leonardi
Ljetnikovac Beusan
Ljetnikovac Bizzaro-Kisi
Ljetnikovac obitelji Puci
Ostaci ljetnikovca Zamanja-Crijevi
Ladanjski kompleks Boovi - Ljevakovina
Ladanjski kompleks Fiori-Miloslavi
Ljetnikovac Kera-Kesovija
Ljetnikovac Getaldi-Grbi
Ljetnikovac Bodarevi-Cumeljan
Ljetnikovac Ohmuevi-Zec
Ostaci ljetnikovca Meneti u Kuparima
Ljetnikovac Gueti ex Studenac
Odmaralite HE
STAMBENO-GOSPODARSKI KOMPLEKSI
Stambeno-gospodarski kompleks Meteriz
Ruralni kompleks Knego
Ruralni kompleks Medo
Ruralni kompleks Nadramija-Vojvodi
Stambeno-gospodarski kompleks Srijemsi-Herco u Kuparima
Stambeno-gospodarski kompleks Matievi Salamoni u Kuparima
Stambeno-gospodarski kompleks Vojvodi u Kuparima
Kompleks Madeko u Srebrnom
Kompleks Vukovi
Stambeno-gospodarski sklop Elezovi, Perun, Filii
CIVILNE GRAEVINE
Kancelarova kua
Kua obitelji Bucchia
Kua Ljubimir
Kua Ljubimir
Kua Kulii
Zgrada Pavijun
Kua Madeko - Kesovija
Vila Naprstek
Kua ori-Rai u Kuparima
Kua Dubravica u Kupoarima
Kua Buni-Mileti
Kua Kanjuo u Srebrnom
Kua Klekovi u Srebrnom
Stara kua Glavi
Stambeni niz Burin-ati-Bego
Kua Kitin
Kua Boovi
Stambneni niz Kljakovi-Kosti-Popovi
Stambeni niz Kati
Kua Duplica
Kua Kljakovi-Jeri
Kua Gorio
Kua Begovi-Nevi
Dva stambena niza
URBING
71
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
L
L
L
L
L
L
L
L
L
L
L
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
L
L
L
L
L
L
L
L
L
L
L
L
L
L
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
L
L
L
L
L
L
L
L
L
L
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
L
L
L
L
L
L
L
L
L
L
L
L
L
L
L
L
L
L
L
L
L
L
L
L

62
Soline
63
Zavrelje
64
65
66
67
68
69
70
71
72
Brgat Gornji
Martinovii
Buii
Petraa
ibaa
ibaa
Braina
Zavrelje
Plat
73
74
75
76
77
78
79
80
81
82
83
84
85
86
Brgat Gornji
Brgat Donji
Brgat Donji
Buii
ibaa
ibaa
Braina
Braina
Braina
Zavrelje
Zavrelje
Zavrelje
Zavrelje/Plat
Plat
OBRAMBENE GRAEVINE
Utvreni sklop urovi
GOSPODARSKE GRAEVINE
Kaptaa Miholja voda
SAKRALNE GRAEVINE - CRKVE I KAPELE
Crkva Sv Ane (nova)
Lokalitet Crkve Gospe Velike u Postranju
Crkva Sv ura sa stecima
Crkva Sv Trojice
Crkva Sv Ilije
Crkva Gospe od obrane na Dupcu
Crkva Sv Petra Kupari
Crkva Sv Spasa
Crkva Sv Duha
ARHEOLOKE ZONE
Arheoloke zone i graevine
Gomile
Gomila Gaj
Gradina Veliki Gradac
Arheoloka zona uz crkvu sv ura
Mitareva gomila
Gomila Zavrtje
Antika komunikacija Trapit u Kuparima
Arheoloki lokalitet u Kuparima
Lokalitet Goriina u Kuparima
Arheoloki lokalitet (villa rustika i steci) Ilar
Arheoloka zona Vidovo groblje
Arheoloka zona Kostur
Gradina Spilan
Potencijalna arheoloka zona uz Veliku Gospu
CJELINE
Poluurbane cjeline
Ruralne cjeline
KOMPLEKS
Ladanjski kompleksi
Stambeno gospodarski komplksi
POJEDINANI OBJEKTI PROFANE
Civilne graevine
Obrambene graevine
Gospodarske graevine
POJEDINANI OBJEKTI SAKRALNI
Crkve i kapele
ARHEOLOKI LOKALITETI
Arheoloke zone
UKUPNO:
E
E
E
E
E
E
E
E
E
L
L
L
L
L
L
L
L
L
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
12
1
11
25
15
10
26
24
1
1
9
9
14
14
86
Smjernice za obnovu i zatitu

Na podruju Opine upe dubrovake postoji velik broj kulturnih dobara
(zatienih/registriranih, preventivno zatienih i evidentiranih). Gotovo sva naselja su
ambijentalne vrijednosti evidentirana i lokalnog znaenja, a istiu se vrijednim kulturnopovijesnim sklopovima, organski vezanih za prirodni prostor koji ih okruuje. Od brojnih
cjelina evidentirane su poluurbana cjelina Mlina, te ruralne cjeline elopeci, ibaa u polju,
Brgat Donji, Martinovii, Makoe, Petraa na Postranju, te Braina, zatim Kupari i Blato na
niem podruju juno na strani Kupara, te Krstac i Vrelo iznad uskog obalnog pojasa mora
prema Konavlima.
U kontekstu suvremenih potreba irenja i ureenja neprestano se konfrontiraju potrebe
nove gradnje i ouvanja cjelina graditeljskog nasljea. Uspjeh pomirbe dananjih zahtjeva i
ouvanja graditeljske batine ovisi o racionalno osmiljenim planskim postavkama i
pristupima.
URBING
72
Znaaj i vrijednost povijesnog inventara na podruju Opine zahtjeva suvremen pristup koji
je definiran kao svestrana aktivna zatita, to znai ukljuivanje svih nosilaca zatite u
rjeavanju veoma sloenih problema graditeljskog nasljea.
Bogato i izuzetno vrijedno graditeljsko nasljee u suvremenoj prostornoj organizaciji
doivljava afirmaciju ili reviziju izvorne funkcije. U skladu s naelima aktivne zatite
graditeljsko nasljee mora sudjelovati u ivotu ireg prostora kao nosilac odreenih
funkcija, a zatita autentinih obiljeja i vrijednosti trai njihovo adekvatno dimenzioniranje.
Zone zatite pojedinanih objekata i cjelina ne mogu se vrsto ograniiti i izdvajati ve sa
okolnim prostorom moraju uspostaviti funkcionalni odnos i vizuelnu ravnoteu. Strunoj
revitalizaciji i svrsishodnijem koritenju objekata ili cjelina graditeljskog nasljea koje je u
propadanju ili je naputeno, treba dati prednost pred izgradnjom novih turistikih,
stambenih i drugih objekata.
Vrijednost i znaaj te brojnost objekata graditeljskog nasljea ukazuje na njihov znaajan
utjecaj u organizaciji i oblikovanju prostora, tj. ukazuje na injenicu da se svaki proces
planiranja odvija u direktnom odnosu s prostornim i kulturno-povijesnim vrijednostima
graditeljskog nasljea.
U metodolokom postupku obrade graditeljskog nasljea na podruju valorizirani su:
- arheoloki lokaliteti
- pojedinani objekti izvan cjelina
- poluurbana i ruralne cjeline
Kod toga je usvojen sistem prezentacije svakog pojedinanog objekta ili cjeline s
maksimalno moguim brojem podataka i s posebnim naglaskom na vrijednostima,
prostornim karakteristikama i prijedlogu odnosa sa irim prostornim okruenjem.
Ovakva sistematizacija graditeljskog nasljea posluila je kao osnova za sintetike
kartografske prikaze tj:
- evidenciju/valorizaciju graditeljskog nasljea
- uvjete/reime zatite graditeljskog nasljea
U cilju zatite graditeljske batine i povijesnih graditeljskih cjelina utvrene su zone zatite.
Zona stroge zatite
obuhvaa zatieno/registrirano i preventivno zatieno kulturno dobro s pripadajuom
esticom i neposrednim kontaktnim prostorom. Postupak zatite usmjeren je na potpuno
ouvanje izvornosti kulturnog dobra, njegovog povijesnog i prostornog okolia s
mogunou rekonstrukcije na temelju prethodnih istranih radova i detaljne
konzervatorske dokumentacije.
Unutar zone stroge zatite zasebnu cjelinu ine zatieni/registrirani, preventivno zatieni
ili evidentirani arheoloki lokaliteti na kojima su pronaeni materijalni ostaci ranijih
struktura. Postupak zatite odnosi se na dokumentaciju te konzervaciju i prezentaciju
ostataka kulturnog dobra, bez mogunosti izgradnje.
URBING
73
Zona umjerene zatite

obuhvaa preventivno zatiena ili evidentirana pojedinana kulturna dobra ili cjeline
ambijentalne vrijednosti. Reim zatite uvjetuje ouvanje izvornih karakteristika
pojedinanih kulturnih dobara ili cjelina s ogranienim mogunostima graevnih
intervencija.
Zonom umjerene zatite obuhvaena je i neposredna okolina visokovrijednih kulturnih
dobara to podrazumijeva ogranienu mogunost graevnih intervencija.
Zonom umjerene zatite obuhvaene su i potencijalne arheoloke zone gdje su nuna
sustavna arheoloka istraivanja.
Zatieni kulturni krajobraz
izdvojen je kao zasebna kategorija u okviru reima zatite i oznaen je reimom stroge
zatite, koji uvjetuje ouvanje krajobraznih obiljeja, a obuhvaa zatitu obalnog podruja,
istaknutih zona visokovrijednog zelenila, obradivih povrina i atraktivnosti prostora.
Za naselja koja imaju zatiene spomenike cjeline i dijelove tih cjelina, graevinske
sklopove ili pojedinane spomenike kulture izrauju se urbanistiki planovi (UPU) ili detaljni
planovi ureenja (DPU) na temelju konzervatorske podloge koja sadri sustav mjera
zatite s kartografskim prikazom zona zatite.
U oblasti zatite graditeljskog nasljea potrebna je planska regulacija ponaanja u
prostoru. To znai da je u sklopu izrade konkretnih dokumenata prostornog ureenja nie
razine potrebno detaljno odrediti zatiene objekte i zone utjecaja, te da je potrebno
propisati istraivanja (studije, konzervatorski elaborati i sl.) neophodna za ouvanje i
revitalizaciju objekata, odnosno gradnju novih i rekonstrukcije postojeih objekata u
njegovoj kontaktnoj (iroj) zoni zatite. Prethodno navedeno mogue je ostvariti iskljuivo u
suradnji s institucijom nadlenom za ovu oblast.
Takoer je potrebna dosljedna provedba svih oblika pravne zatite kulturne batine, od
zatitnog popisa preko preventivne zatite, do registra kulturne batine u prostoru, uz
odreivanje reima zatite, odobravanje intervencija, nadzor i primjerene kaznene mjere za
oteivanje ili unitavanje batine u prostoru. Neophodna je primjena naela integralne
aktivne zatite radi izbjegavanja ili pomirivanja moguih sukoba interesa u procesima
zatite graditeljske batine u zatienim podrujima ili zonama.
Poluurbane i ruralne cjeline
Planski dokumenti nie razine moraju osigurati da se matrica povijesnog naselja zadri i
revitalizira u najveoj moguoj mjeri. Na isti nain dalja izgradnja naselja rjeavala bi se
interpolacijama na naelima tipoloke rekonstrukcije.
Pod tipolokom rekonstrukcijom podrazumijeva se izgradnja koje je unutarnjom
organizacijom prostora, komunikacijom s javnim povrinama, gabaritima i namjenom
usklaena s postojeim okolnim povijesnim objektima, ne naruavajui siluetu i osnovne
vizure te komunikacijske tijekove unutar povijesnog naselja.
Posebno je potrebno ouvati odnos izgraenog dijela povijesnih poluurbanih i ruralnih
naselja s neposrednim krajolikom, agrarnim okoliem i poljoprivrednim povrinama okolo
povijesnih ruralnih cjelina.
URBING
74
Ne preporua se izmjena strukture i tipologije postojeih objekata radi funkcionalne fuzije u

vee prostorne sklopove jer bi takvi zahvati mogli dovesti do gubitka prostornog identiteta
pojedinih graevina.
Ureenje svih vanjskih ploha objekata unutar povijesnih poluurbanih i ruralnih cjelina mora
se temeljiti na koritenju iskljuivo lokalnih arhitektonskih izraza i graevinskih materijala.
Za upravljanje graditeljskim naslijeem u povijesnim ruralnim i poluurbanoj cjelini Mlini
potrebno je zaduiti lokalnu zajednicu da se sustavno bine za njih na temelju propisa o
zatiti kulturnih dobara.
Pojedinani sakralni i civilni kompleksi
Sakralni i civilni kompleksi upanijskog i lokalnog znaenja ureuju se iskljuivo na temelju
pojedinane planske dokumentacije i projekata, metodom i sadrajem utvrenim ovim
planom.
Sakralni i civilni kompleksi mogu mijenjati namjenu (metoda revitalizacije) tek na temelju
izvrene konzervacije koja moe ukljuivati metodu anastiloze, restauracije i tipoloke
rekonstrukcije, ukoliko se takve metode potvrde kao poeljne za ouvanje integriteta
kulturnog dobra.
Arheoloke zone
Potrebno je podrobno istraiti ire arheoloke zone, te planskim dokumentima nieg reda
utvrditi nain njihova koritenja. Unutar izgraenih podruja naselja preporua se detaljno
istraivanje arheolokih zona do sterilnog sloja, te sukladno rezultatima valorizacije,
prezentacija nalaza 'in situ' koja moe utjecati na izvedbene projekte planiranih graevina.
Izvan izgraenih podruja, preporua se detaljno istraivanje i konzervacija nalaza uz
mogunost koritenja metode anastiloze, a u ekstremnim i temeljito dokumentiranim
sluajevima i parcijalne dislokacije, s time da se prethodno na razini prostornih planova
opina detaljno utvrdi obuhvat pojedinih izdvojenih arheolokih nalaza te reimi zatite
istih.
U podrujima kojim se ovim planom predvia izgradnja objekata, a prostor nije izgraen i
priveden namjeni temeljem dosadanjih prostornih planova, obvezuje se nositelj zahvata
da tijekom izrade istranih radova koji prethode procjeni utjecaja na okoli osigura
arheoloko istraivanje rezultat kojeg mora biti detaljno pozicioniranje arheolokih nalaza u
prostoru i njihova valorizacija. Tako istraeni prostori obvezno se prezentiraju in situ, a
projektu konzervacije i prezentacije nalaza moraju se prilagoditi i planovi i projekti izgradnje
objekata i ureivanja zemljita.
Etnozone
Etnozone lokalne razine ureuju se stvaranjem mree naselja u kojima se planski
revitaliziraju lokalne tradicije. Budui da je ouvanje etnolokih vrijednosti neposredno
vezano uz ouvanje vitaliteta naselja, potrebno je kroz djelovanje ustanova, zaklada ili
fondacija promovirati elemente duhovnosti u kulturnom stvaralatvu stanovnika etnozona,
a razvoj gospodarskih djelatnosti vezati za radne obiaje stanovnika (poljoprivredna
proizvodnja, obrt, turizam na seljakim domainstvima).
URBING
75
Kultivirani agrarni krajobraz

U kultiviranom agrarnom krajobrazu mora se u najveoj moguoj mjeri sprijeiti daljnja
izgradnja, te izgradnju usmjeravati interpolacijama unutar izgraene strukture naselja.
Iznimno dozvoljava se izgradnja pojedinanih stambeno-gospodarskih cjelina u agrarnom
prostoru ruralnih naselja, ali tako da izgradnja ne izmijeni tradicionalne osobitosti ireg
prostora (terase, vegetacija). Mjere poumljivanja u agrarnom krajoliku neautohtonim
vrstama doputaju se samo u neposrednoj provedbi mjera zatite od erozije.
Kultivirani krajobraz
Pod kultiviranim krajobrazom smatraju se:
- terasirana tla namijenjena poljoprivrednim kulturama zastupljena u priobalju.
- upsko polje, za krajobraz jedinstven kompleks koje je potrebno sauvati od dalje
izgradnje.
- Naselja u Postranju i na obali, (koja zajedno s okolnim prostorom, obradivim tlom,
ozelenjenim povrinama, ine jedinstveni kultivirani krajobraz.
- povijesni vrtovi - vrtnoarhitektonski ureeni otvoreni prostori koji su od osobite
vrijednosti u povijesnoj i kulturnoj matrici ovog podneblja (ladanjski-gospodarski i
ladanjski sklopovi u polju upe i uz obalu upskog zaljeva kao i njihov ozelenjeni
okoli,
- Oblikovno vrijedno podruje ruralnih cjelina
- Posebna ogranienja utvrena su za koritenje i ureivanje prostora oblikovno
vrijednog podruja ruralnih cjelina.
- Oblikovno vrijedne cjeline obuhvaaju evidentirane cjeline ambijentalne vrijednosti
koje je potrebno paljivo izgraivati (ograniene su mogunosti novih graevinskih
intervencija.
- Zatitno podruje uz posebno vrijedne spomenike i spomenike cjeline
- Posebna ogranienja u koritenju prostora istaknuta su uz sve izdvojene spomenike i
spomenike cjeline, te uz spomenike i spomenike cjeline unutar poluurbanih i
ruralnih sredina i prikazana su radijusima zatite (u skladu s konzervatorskim
elaboratom). Radijus obuhvaa registrirano i preventivno zatieno kulturno dobro s
pripadajuom parcelom i neposrednim kontaktnim prostorom. Postupak zatite
usmjeren je na potpuno ouvanje izvornosti kulturnog dobra, njegovog povijesnog i
prostornog okolia s mogunou rekonstrukcije na temelju prethodnih istranih
radova i detaljne konzervatorske dokumentacije.
Na prostoru upe su najbrojniji spomenici lokalnog znaaja, za ije se proglaenje i brigu
(temeljem Zakona) mora brinuti lokalna zajednica tj (upanija za regionalna dobra i Opina
za lokalna dobra).
Takoer je vano, prema utvrenim kriterijima, zauzeti pravilan odnos prema povijesnim
slojevima svih graditeljskih epoha tako da ih se sauva u zateenom/izvornom obliku,
odnosno da ih se uklopi u razvojne planove drutvene zajednice.
Dosadanja planovima deklarirana zatita je u suprotnosti s postojeom izgradnjom i
namjenom. Planiran rast i razvoj tako postaju stalno izvorite nesporazuma, umjesto da
prostorno-planski dokumenti budu glavni instrumenti zatite i ouvanja kulturno-povijesne
batine.
Meutim do sada zbog svoje privlaivosti ali i brojnosti, kulturno-povijesni spomenici i
cjeline predstavljaju ogranienje u planiranju razvitka.
URBING
76
Novim bi se planovima bezuvjetno moralo ugraditi uinkovite mehanizme za izravnu

provedbu zatite graditeljske batine, a transdisciplinarnim nainom provesti sintezu
planskih prognoza i tako posredno omoguiti ouvanje graditeljskih cjelina kao kulturnopovijesnih repera u irem prostoru.
Izdvajanje objekata i cjelina u sagledavanju razvojnih pravaca podruja u smislu "ouvanja
do jednog budueg korektnog pristupa i paralelna detaljna obrada i oblikovanje zona
izgradnje u neposrednoj okolini, realno su poticaj stvarnom izdvajanju iz ivota i preporuka
da staro treba napustiti i poeti novo. Vrlo esto nastojanje da predloci starog budu
apsorbirani i kreativno primjenjeni u novoj arhitekturi gube svoj pozitivan predznak u
bliskom kontaktu s naputenim i prezrenim uzorom. Redovita nemo da se takve ideje
dovedu do realizacije ostavlja prostor individualnim kreacijama i mnotvu drugih ideja.
Nasuprot tome, ovim planom je potrebno ivotnim tokovima otvoriti put u objekte i cjeline,
traiti mogui nain ouvanja njihovog integriteta unutar jasno odreene funkcije, a tek
onda traiti oblike dopunjavanja onim sadrajima koji su ivotno vani na prostoru koji tom
zahtjevu moe udovoljiti.
TLO
Stupanj seizminosti na podruju opine upa dubrovaka kree se od IX do X stupnjeva
po MCS ljestvice. U svrhu to uinkovitije zatite od moguih potresa i negativnih
posljedica koje njima proizlaze potrebno je konstrukcija svih graevina prilagoditi sukladno
propisima i zahtjevima struka za gradnju u potresnim podrujima. Takoer podruja na
kojima je potrebno izvesti dodatna ispitivanja nosivosti odnosno podobnosti zemljita za
graenje jesu podruja pojaane erozije odnosno podruja klizita u ve postojeim
graevinskim zonama.
VODE
Na podruju upe dubrovake trenutno je aktivno nekoliko potoka od kojih je najvaniji
potok Taranta koji prikuplja veinu bujinih pritoka. Stoga je njegovo ureenje jedan od
prioriteta u sanaciji sveukupnog sustava odvodnje. Za opskrbu cjelokupnog podruja bitna
su dva izvorita, Duboka Ljuta i Zavrelje. Za njihovo uvanje od vanjskih utjecaja i
eventualnih zagaenja definirane su vodozatitne zone koje dodatno ograniavaju nivo
aktivnosti u zonama ovih izvorita.
Obzirom na uestale poare posljednjih godina, dijelom i zbog ratnih razaranja, velike su
povrine bile opoarene i na taj nain degradirane i unitene prvenstveno biljni i umski
pokrov. Planom se na ovim povrinama planira provoenje mjera rekultiviranja odnosno
sanacije. Na sjevernom dijelu obale (prema granici sa gradom Dubrovnikom) nalazile su
se divlje deponije smea koje su tek nedavno zaustavljene. Njihovom aktivnom upotrebom
krajolik u ovom predjelu znatno je degradiran pa je ovo podruje predvieno za sanaciju.
Obalna podruja svih naseljenih mjesta takoer znatno su devastirana divljom izgradnjom,
unitavanjem prirodnih i ambijentalnih kvaliteta prostora te je i ovdje propisana sanacija i
revitalizacija.
URBING
77

Grafiki prilog: Podruja posebnih uvjeta koritenja - krajobraz, tlo, vode i more
PODRUJA PRIMJENE PLANSKIH MJERA ZATITE

OBVEZNA IZRADA PROSTORNIH PLANOVA
Sukladno smjernicama Prostornog plana upanije i ovbezama iz Zakona ovim se Planom
odreuju podruja za koja je obvezatna izrada urbanistikih planova ureenja:
Tablica: Urbanistiki planovi ureenja na podruju Opine
Naselje/
zona izdvojene
namjene
Povrina
(ha)
1.
PLAT
34
2.
SOLINE - KOSTUR
26,5
3.
MLINI - ZAVRELJE
72
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
SREBRNO I
SREBRNO II
BRAINA
PETRAA
PETRAA I
PETRAA II
PETRAA III
29,2
22,5
27
12,4
2,5
1,7
25,7
Vrsta planske
dokumentacije
napomena
Urbanistiki plan ureenja
URBING
78
Naselje Plat sa zonom izdvojene ugostiteljsko turistike

namjene
Dio naselja Soline i Zavrelje sa zonom izdvojene
ugostiteljsko turistike namjene Beterina
Dio naselja Mlini, Zavrelje, Klukurii sa zonama izdvojene
ugostiteljsko turistike namjene hotela Astarea i hotela
Mlini,
GP naselja
GP naselja
Dio naselja Braina
Centralni dio naselja Petraa
Izdvojeni dio GP naselja

11.
PETRAA IV
0,8
12.
KUPARI I
14,0
13.
KUPARI II, IV
43,7
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
1,3
12,0
12,2
0,7
9,4
4,7
8,6
3,1
5,7
1,2
3,9
3,0
3,4
9,6
3,1
13,2
40,2
36,3
1,3
10,6
0,9
24,2
13
0,2
3
Poslovna zona naselja Gornji Brgat
39.
40.
KUPARI V
GORNJI BRGAT
GORNJI BRGAT I
GORNJI BRGAT II
DONJI BRGAT
GRBAVAC
MARTINOVII
MAKOE I
MAKOE II
MAKOE III
BUII I
BUII II
BUII III
BUII IV
BUII V
BLATO
IBAA I
IBAA II
IBAA III
ELOPECI I
ELOPECI II
ELOPECI III
GROBLJE
ARKOVICA
POSLOVNA ZONA
GORNJI BRGAT
DUBAC-DOINE
SV. VICENZO

Zona biveg kompleksa vojnih hotela (Goriine), preteito
izgraena zona iskljuivo ugostiteljsko - turistike namjene.
Obuhvaa vojni kompleks villa - hotela, podruje na
kojem se nalaze objekti od vanosti za dravu
Kompleks villa - hotela
Novoplanirana zona hotelski kapaciteti
GP naselja
GP naselja
GP naselja
GP naselja
GP naselja
GP naselja
GP naselja
GP naselja
GP naselja
GP naselja
GP naselja
Dio naselja Kupari
Dio naselja ibaa sa poslovnim zonama
Dio naselja ibaa
GP naselja
GP naselja
Zona novoplaniranog i postojeeg groblja
4,5
1
41.
ZUZORINI DVORI
6,7
42.
PASTORALNI CENTAR
2,6
43.
KOLSKI CENTAR
2,9
44.
REKREACIJSKA
ZONA PETRAA
2,2
Proizvodna zona
Zona dominikanskog samostana Sv. Vicenca
U obuhvatu je zonu sporta i rekreacije, kontaktnu zonu i ire
podruje kompleksa ljetnikovca ZUZORI-REMEDELLIKISI.
Zona budueg pastoralnog centra i rekreacijkih povrina
Zona obuhvaa postojei kolski centar unutar naselja
Kupari i susjedne parcele
portsko - rekreacijska zona u naselju Petraa sadri i
smjetajne kapacitete za boravak korisnika sportskih
sadraja
38.
45.
46.
MANDALJENA
CENTAR
PLAT - RAI
2,5
Zona centralnog dijela naselja
2,9
Dio naselja Plat
Zone obuhvata urbanistikih planova prikazane su na grafikom prikazu 3.3 Zatita

posebnih vrijednosti i obiljeja. te na grafikim prikazima 4.1 4.8 Graevinska podruja.
Utvruje se obveza izrade DPU-a za akvatorij potencijalne lokacije marikulture kaveznog
uzgoja morskih riba.
Obvezna procjena utjecaja na okoli utvrena je za graevine, odnosno zahvate u
prostoru koji su odreeni posebnim propisom (pravilnik o procjeni utjecaja na okoli, NN
59/00), te Prostornim planom Dubrovako - neretvanske upanije.
Za novoplanirano odlagalite graevinskog materijala na podruju Opine potrebno je
izraditi Elaborat zatite okolia s ciljem utvrivanja najpovoljnije lokacije za deponiranje
graevinskog otpada.
URBING
79

Grafiki prilog: Podruja posebnih uvjeta koritenja
URBING
80
3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava

3.5.1. Prometni sustav
CESTOVNI PROMET
Na podruju Opine upa Dubrovaka planirana je izgradnja jedne prometnice i to
autoceste (alternativno) brze ceste vor Osojnik (na Jadransko Jonskoj auto cesti)
Debeli Brijeg i tunela koji je u funkciji povezivanja Dubrovnika na predmetnu brzu cestu te
rekonstrukcija gotovo svih krianja izmeu dravnih cesta (D - 8 i D - 223) i cesta nieg
reda to razvrstanih to nerazvrstanih.
Jadransko Jonska autocesta ne prolazi podrujem Opine upa Dubrovaka ve na
voru Osojnik naputa teritorij Republike Hrvatske. Na voru Osojnik poinje brza cesta
koja ide sve do graninog prijelaza Debeli Brijeg koja prolazi podrujem Opine sjeverno
od svih postojeih naselja.
Dionica brze ceste Dubrovnik (vor Osojnik) Debeli Brijeg koja bi se gradila na podruju
Opine upa Dubrovaka duga je 9,5 km i imala bi dva vora od kojih se prvi nalaze na
poetku ove dionice (vor Pare) te drugi na njenom kraju (vor Plat). vor Pare i vor
Plat glavni su spoj mree nieg reda Opine upa Dubrovaka na ovu vanu prometnicu
kojoj je glavna funkcija voenje tranzitnog prometa van naselja koje se nalaze uz
Jadransku turistiku cestu (gdje sada ne postoji nikakva mogunost rekonstrukcije
postojee dravne ceste D 8) te spoj na planiranu Jadransko Jonsku auto cestu.
Dionica brze ceste Dubrovnik (vor Osojnik) Debeli Brijeg koja prolazi podrujem Opine
upa Dubrovaka obino se jo naziva i obilaznica upe Dubrovake jer joj to i jest
osnovna funkcija obii naselja na podruju upe Dubrovake i osigurati uvjete za izgradnju
brze prometnice koja bi bila u funkciji tranzita te u funkciji spoja na Jadransko Jonsku
autocestu.
Ta obilaznica upe Dubrovake preuzela bi na sebe cijeli tranzitni promet izmeu
Dubrovnika i Konavala, odnosno zrane luke Dubrovnik u ilipima, to se ne moe
osigurati ni jednim drugim nainom jer je postojea Jadranska turistika cesta na svom
dijelu koji prolazi podrujem Opine upa Dubrovaka zbog izgraenosti uz nju postala
moemo rei stambena prometnica sa znatno smanjenom sigurnou odvijanja prometa.
Uslijed dosta velikog broja uglavnom neureenih krianja te direktnih kolnih izlaza
pojedinih stambenih objekata uz ovu prometnicu, kojih ima jako puno, brzina odvijanja
prometa sukladno tome je znatno nia to sve zajedno smanjuje propusnu mo ove
prometnice.
Zbog skoro kompletne izgraenosti uz samu Jadransku turistiku cestu ne postoji nikakva
mogunost njene dogradnje do razine brze ceste pa je obilaznica jedino rjeenje.
Sukladno Prostornom planu upanije planirana trasa brze ceste prua se sjevernije od
svih postojeih naselja u Opini. Ova prometnica ulazi na podruje Opine na poziciji
vora Pare na kojem se mrea nieg reda (spoj sa tunela koji je u funkciji povezivanja
Dubrovnika na brzu cestu te u funkciji spoja zapadnog dijela mree nieg reda Opine na
brzu cestu) spaja na ovu dravnu prometnicu. Sljedei vor je na kraju pruanja brze ceste
podrujem Opine u Platu a koji je u funkciji povezivanja istonog dijela cestovne
prometne mree Opine na brzu cestu. Brza cesta izmeu ova dva vora lei na padinama
URBING
81
brda sjevernije od svih naselja tako da minimalno ometa ivot stanovnitvu Opine te
minimalizira negativne utjecaje koje bi ovakva prometnica mogla imati na okoli. Trasa
koja se nosi u PPUO upa Dubrovaka sukladna je trasi iz Prostornog plana upanije i
Studiji brze ceste Ploe Dubrovnik Debeli Brijeg koja je raena za potrebe izrade
Prostornog plana upanije, odnosno dobila je suglasnost Ministarstva zatite okolia i
prostornog ureenja.
to se tie dravne ceste D-8 tzv. Jadranske turistike ceste koja je za vrijeme
Domovinskog rata doivjela velika oteenja (tako da je po kategorizaciji oteenja
spadala u djelomino sruene prometnice) trebala bi biti rekonstruirana cijelom duinom.
Krajem 1997. i poetkom 1998. rekonstruirana je dionica Dubac - Kupari ali na alost nije
izgraena trea traka za spora vozila to je glavni nedostatak te dionice.
Obzirom da e ova cesta biti glavna cestovna komunikacija ovog podruja sve do
izgradnje obilaznice upe Dubrovake taj zahvat je neophodan i potrebno ga je to prije
realizirati i velika je teta to se to nije dogodilo sada kada se ve radilo na ovoj dionici jer
bi se tako optimiziralo njeno stanje. Uz to bi se istovremeno izvrila i rekonstrukcija
krianja dravne ceste D - 8 i nerazvrstane ceste koja se na podruju ibae odvaja u
pravcu upskog polja i lokalne ceste L - 69050 to je sada takoer dosta velik problem u
sigurnosti odvijanja prometa na ovoj dionici obzirom na nepreglednost i neureenost ovog
krianja.
Osim ovog krianja neophodno je rijeiti i krianja izmeu Jadranske turistike ceste i
upanijske ceste - 6243. Ovo krianje trenutno predstavlja velik problem u oblasti
sigurnosti odvijanja prometa obzirom na svoje postojee rjeenje koje ne zadovoljava
nikakve prometno - tehnike uvjete neophodne za krianje na dravnoj cesti. Krianje
izmeu Jadranske turistike ceste i upanijske ceste - 6243 pozicijski bi trebalo ostati
otprilike na istom mjestu s tim da bi ova prometnica trebala biti rekonstruirana na svojoj
cijeloj duini pa tako i na svom zavrnom dijelu sa intervencijama na vertikalnim i
horizontalnim elementima trase pa bi tako njen nagib u prilazu krianju trebao biti ublaen
dok bi se sama zona krianja trebala urediti prema pravilima struke to znai sa prometno
- tehnikim elementima koji su primjereni krianju na dravnoj cesti takove vanosti.
Krianja na dravnoj cesti koja je takoer potrebno rekonstruirati jesu krianje Jadranske
turistike ceste i ulaza u naselje Srebrno odnosno lokalne ceste L - 69050 za to ve
postoji prijedlog u Provedbenom urbanistikom planu Srebrno gdje je to kvalitetno
rijeeno, a prema kojem bi se postojee krianje izmjestilo stotinjak metara zapadnije gdje
postoji mogunost izgradnje normalnog etverokrakog krianja koje zadovoljava sve
prometno tehnike uvjete za krianja na dravnim cestama.
Takoer je neophodno potrebno urediti krianje D - 8 i nerazvrstane prometnice koja vodi
u Mline dodavanjem trake za lijeve skretae iz pravca istoka to bi znatno poboljalo
situaciju u sigurnosti odvijanja prometa na ovom krianju.
Hrvatske ceste Ispostava Dubrovnik na podruju Opine upa Dubrovaka izvrile su
tijekom 2003. (pred dolazak Svetog oca Pape) presvlaenje novim asfaltnim slojem
kompletne dravne ceste D-8 za koje se sada moe rei da je po tom pitanju u dosta
dobrom stanju.
Dravna cesta D - 223 (D 8 /Dubac/ - Ivanica /granica Bosne i Hercegovine/) takoer je
tijekom Domovinskog rata doivjela oteenja koja su je svrstala u kategoriju prometnica
URBING
82
sa veim oteenjima. Minirana mjesta na prometnici su odmah nakon osloboenja u

potpunosti sanirana ali ostali dio ove dravne ceste tek eka svoju obnovu. Promjenom
geostratekog poloaja Republike Hrvatske ova cesta je znatno izgubila na vanosti koju
je imala prije osamostaljenja Hrvatske.
Na dravnoj cesti D - 223 potrebno je izvriti rekonstrukciju krianja sa upanijskom
cestom - 6243 obzirom da sadanje rjeenje krianja ne prua prave prometno tehnike elemente koje bi moralo imati krianje na dravnoj cesti. Potrebno je takoer
izvriti rekonstrukciju krianja ove ceste i lokalnih cesta L - 69048 i L - 69049 na podruju
Gornjeg Brgata gdje se ove prometnice spajaju sa ciljem dobivanja optimalnog prometnog
rjeenja na ovom krianju.
Neophodno je naglasiti potrebu rekonstrukcije i modernizacije ostale razvrstane i
nerazvrstane cestovne prometne mree na podruju Opine upa Dubrovaka. Naglasak
u ovim radovima trebalo bi staviti na rekonstrukciju i modernizaciju upanijske ceste 6243 (Brgat (Barbara D 223) - Grbavac - Petraa D-8) koja prolazi gornjim selima upe
Dubrovake i u jako tekom je stanju zbog neodravanja i inae loih prometno - tehnikih
elemenata prometnice (nedovoljna irina, veliki uzduni nagibi, mali radijusi krivina, loe
rijeena krianja sa dravnim cestama na poetku i na kraju prometnice sa naglaskom na
krianju sa Jadranskom turistikom cestom).
Osim ove upanijske ceste potrebno je i izvriti pojaano odravanje na lokalnim cestama
L - 69048, L - 69049 i L - 69050 koje su takoer u loem stanju to od ratnih razaranja to
od neodravanja u posljednjih sedam godina zbog agresije na ovo podruje Republike
Hrvatske te kasnijih ratnih djelovanja u neposrednoj blizini. Lokalna cesta L - 69050
zahtijeva rekonstrukciju na svom dijelu od izlaska iz servisne zone Dubac do krianja sa
Jadranskom turistikom cestom (zbog nedovoljne irine, nerijeenog pitanja pjeakih
hodnika i kolnika koji je u dosta loem stanju, nemogunosti rekonstrukcije iste na
dijelovima koji prolaze kroz pojedina naselja, npr. Petraa, te zbog potrebe rekonstrukcije
krianja sa Jadranskom turistikom cestom) s tim da je potrebno izvriti izmjetanje trase
na dijelu naselja Petraa tako da prometnica prolazi jugozapadno od naselja odnosno da
ne ulazi u sam centar naselja ve da proe ispod njega. Ostale dvije lokalne ceste trebalo
bi rekonstruirati u njihovoj cijeloj duini.
Od nerazvrstane cestovne prometne mree modernizaciju i rekonstrukciju trebala bi
doivjeti prometnica koja prolazi upskim poljem. Ta prometnica je: D 8 - ibaa - L 69050
koja je takoer u dosta loem stanju.
Ova nerazvrstana prometnica cijelom svojom duinom ima nedostatne prometno tehnike elemente (mala irina kolnika, djelomino velik uzduni nagib, mali radijusi
krivina, loe rijeeno krianje sa lokalnom cestom L - 69050 te nedostatak pjeakih
hodnika uz cijelu prometnicu to zbog velikog broja pjeaka naroito djece koja idu u kolu
stvara veliku opasnost u odvijanju prometa). Osim ove nerazvrstane prometnice potrebno
je rekonstruirati I nerazvrstanu prometnicu koja se sa D-8 odvaja u pravcu Mlina sa
naglaskom na rekonstrukciji samog krianja na D-8. Podruje Opine dobro je pokriveno
razvrstanom cestovnom mreom to olakava njeno odravanje i razvoj to prije nije bio
sluaj.
U sustavu prometnica definirane su budue trase lokalnih prometnica koje trebaju
poboljati cjelokupno prometno rjeenje kako na nivou opine tako i na nivou pojedinih
URBING
83
problematinih zona (elopeci, ibaa, Kupari). Takoer su u grafikom dijelu plana

oznaena problematina mjesta prikljuaka lokalnih i upanijskih prometnica na dravnu
cestu D8. Daljnja izgradnja i ureivanje ovih zona uvjetuje se detaljno rjeenje oznaenih
mjesta odgovarajuom projektno - prometnom dokumentacijom.
Na podruju Kupara uz cestu D-8 izgraena je suvremena benzinska stanica koja rjeava
pitanje opskrbe gorivom kako Opine tako i tranzitnog prometa na D-8 obzirom da je
poslije Domovinskog rata podruje Opine sve do 2003. bilo bez benzinske postaje.
Javni gradski promet dobro pokriva priobalni dio upe Dubrovake te dio u upskom polju
blie Jadranskoj turistikoj cesti zahvaljujui tome da linija broj 10 (Dubrovnik - Cavtat)
prolazi, u najveem broju polazaka, preko nerazvrstane prometnice D 8 - ibaa - L 69050
te dalje lokalnom cestom L - 69050 i tako uspjeno rjeava taj problem. Uz ovu liniju
postoji i linija broj 16 Dubrovnik Plat koja se kree istim koridorom i preteno je u funkciji
olakanja ivota lokalnog stanovnitva obzirom na velike dnevne migracije izmeu upe
Dubrovake i Dubrovnika. Podrujem gornjih sela prometuje linija broj 23 Dubrovnik
Buii koja je olakala ivot stanovnika tog podruja a koja prometuje preko Brgata I
Komolca. Jedini nedostatak ove linije je mali broj dnevnih polazaka (samo sedam tijekom
dana u oba pravca) to bi trebalo po mogunosti ispraviti dodavanjem novih polazaka.
Problem na koji je potrebno obratiti posebnu panju jest rjeavanje prometa u mirovanju
na podruju Opine upa Dubrovaka. Ovaj kompleksan problem koji nastaje dolaskom
motoriziranih posjetitelja u jednodnevni ili viednevni posjet moe se rijeiti samo izradom
prometnog projekta koji bi rjeavao ovo pitanje sa razine cijele Opine.
Prometnim projektom mogu se planirati aktivnosti po pitanju organiziranja postojeih
prometnih povrina, reima odvijanja prometa (koji moe biti takav da favorizira postojee
stanovnitvo a posjetitelje destimulira na njihovo parkiranje to blie obali i sl.) te planirane
izgradnje parkiralita ili manjih garanih objekata koji bi sustavom naplate parkiranja na
istima mogao rijeiti postojee dosta kaotino stanje.
PJEAKI PROMET
Podruje Opine upa Dubrovaka ima mogunost stvoriti etnicu lungo mare koja bi ila
sve od Orsule, Kupara preko Srebrnog, Mlina, i Plata do Cavtata na nain da se obuhvati
cijelo priobalno podruje Opine. Ta etnica bi bila potpuno odvojena od postojee
cestovne prometne mree uz samo more i pruala bi svojim korisnicima mogunost da
pjeke obiu cijeli upski zaljev to bi sigurno povealo atraktivnost turistike i rekreativne
ponude upe Dubrovake, poboljalo kvalitetu ivljenja lokalnog stanovnitva i pruilo
mogunost formiranja pjeake zone koja bi bila u potpunosti neometana od strane
postojee cestovne prometne mree.
POMORSKI PROMET
Na podruju Opine upa Dubrovaka po Naredbi o razvrstaju luka otvorenih za javni
promet na podruju Dubrovako - neretvanske upanije postoje etiri luke lokalnog
znaaja (Kupari, Mlini, Plat, i Srebrno). Te sve luke moraju biti rekonstruirane, da bi dole
po nivou usluge i kvaliteti, na predratni nivo obzirom da su i one doivjele ratna oteenja i
uz to su ve dui period bile bez redovnog odravanja. Oteenja na ovoj osnovnoj
pomorskoj infrastrukturi uglavnom su nastala ili granatiranjem za vrijeme ratnih djelovanja
tijekom Domovinskog rata ili od neumoljivog djelovanja mora koje zahtijeva redovito
URBING
84
odravanje kojeg u posljednjim godinama nije bilo iz prethodno navedenih razloga te

nedostatka sredstava.
Da tete ne bi bile i vee potrebno je to prije obnoviti sva oteenja lukobrana, molova i
obala koja slue kao operativne obale ili kao privezita za plovila lokalnog stanovnitva.
Bilo bi potrebno razmiljati o dodatnim lokacijama za smjetaj plovila lokalnog stanovnitva
odnosno o proirenju postojeih privezita to bi se moglo napraviti ureenjem dodatnih
dijelova obale na kojima postoje uvjeti za jednostavno ureenje obale za privez za potrebe
stanovnitva u budunosti.
Smatramo da je najbolje rjeenje, kada se pojavi potreba za dodatnim privezitima za
lokalna plovila, da se pristupi proirenju postojeih luka na podruju Opine i da se tako
rijei taj problem bez stvaranja novih luka obzirom da je najbolji nain rjeavati te
probleme unutar postojeih zona s tom namjenom umjesto otvaranja novih koje uvijek
mogu stvoriti nove probleme koji su u postojeim zonama ve poznati i uglavnom rijeeni.
Ovoga trenutka na podruju Opine upa Dubrovaka ne postoji ni jedan objekt za prihvat
plovila posjetilaca nautiara koji bi mogli tijekom sezone koristiti usluge kontroliranog
priveza svojih plovila. Zbog toga smatramo da bi na podruju Opine trebalo napraviti
jedno privezite koje bi bilo prvenstveno namijenjeno nautiarima koji su prije uglavnom
samo plovili ovim akvatorijem i eventualno se sidrili uz obalu to znai da oni nisu imali
potreban komfor i sigurnost a gospodarstvo je proputalo mogunost proirenja svojih
usluga i na taj vid turizma.
To privezite bi se trebalo nalaziti u zoni Kupari - Srebrno - Mlini na dijelu za koji
istraivanja maritimnih uvjeta te strujanja mora pokau da je optimalno na tom dijelu obale
te da e na najmanji mogui nain stvoriti probleme u oblasti zatite okolia. Uz to
privezite trebala bi se nalaziti i benzinska postaja za opskrbu plovila gorivom tako da se
moe zaokruiti cjelovita ponuda nautiarima koji bi se koristili ovim privezitem a ujedno
rijeilo pitanje snabdijevanja gorivom plovila lokalnog stanovnitva te stanovnika Opine
Konavle koji sada takoer nemaju takvu benzinsku postaju blie od Dubrovnika.
Namjerno cijelo vrijeme govorimo privezite zato to naziv marina sa sobom nosi dosta
sadraja na kopnu za koje smatramo da bi samo bili nepotrebno optereenje obzirom na
karakter koji bi imao ovakav objekt te obzirom da smatramo da je postojea obala na
dijelovima gdje se predvia gradnja ovakvog objekta previe vrijedna da bi se koristila za
suhi vez ili neki drugi sadraj koji jedna marina mora obavezno imati uz sebe a koje znatno
angaira okolni obalni pojas. Ovakvo privezite bi na svojim vezovima imalo kompletan
komfor to znai vodu, struju, prikljuak na telefon te rijeeno pitanje zbrinjavanja svih
vrsta otpada sa plovila to garantira istou mora koja je iznimno vana za jedan ovakav
objekt koji se nalazi usred glavnih kupalinih zona upe Dubrovake to mu daje dodatnu
atraktivnost.
Ponovno su aktivirane brodske linije, u vidu sezonskih brodskih linija, koje povezuju Cavtat
sa lukama na podruju Opine upa Dubrovaka (Kuparima, Mlinima, Platom i Srebrenim)
sa Dubrovnikom to se pokazalo kao jednom od najatraktivnijih linija na podruju
Dubrovake rivijere. Trebalo bi razmotriti mogunost uvoenja cjelogodinje linije sa
ovakvim itinererom koja bi bila dijelom i subvencionirana.
URBING
85
Opremljenost akvatorija upe Dubrovake obalnim svjetlima i svjetionicima u potpunosti

zadovoljava sadanje potrebe ovog podruja. Kada doe do izgradnje privezita za plovila
nautiara trebati e prilagoditi ovaj sustav novim uvjetima i osigurati nesmetano koritenje
tog privezita bez obzira na doba dana ili noi odnosno vremenske uvjete.
ZRANI PROMET
Zrana luka Dubrovnik udaljena je samo desetak kilometara od Srebrnog, koje je sjedite
Opine upa Dubrovaka, pa moemo rei da je ova Opina optimalno prometno
povezana zranim prometom kako sa ostalim dijelovima Hrvatske tako i sa Europom i
ostalim dijelom svijeta.
Zrana luka Dubrovnik u ilipima je u potpunosti rekonstruirana i sada je u boljem stanju
od onog pred Domovinski rat.
POTANSKI I TELEKOMUNIKACIJSKI PROMET
Potanski i telekomunikacijski sustav veza zadovoljava potrebe kako stanovnitva tako i
turista koji dolaze na podruje Opine. U sluaju potreba za proirenjem
telekomunikacijskih sustava veza (fiksna i mobilna telefonija) postojea infrastruktura se
moe jednostavno nadograditi po pojavi potranje u pojedinim oblastima modularnom
nadogradnjom. Svjetlovodna mrea je kvalitetna sa velikom rezervom za potrebe razvoja
pa se moe rei da u toj oblasti nema otvorenih problema dok se u budunosti sve nove
potrebe mogu dosta jednostavno rijeiti.
Grafiki prikaz: Infrastrukturni sustavi - prometni sustav i telekomunikacije
URBING
86
3.5.2 Energetski sustav

Proizvodnja i potronja
Od planirane izgradnje hidroenergetskih postrojenja za proizvodnju elektrine energije na
podruju opine upa Dubrovaka, predvia se ugradnja drugog agregata hidroelektrane
Zavrelje, ime bi se iskoristio u potpunosti postojei vodotok, a snaga ove hidroelektrane
bi se udvostruila.
Elektrina energija e na podruju opine upa Dubrovaka i dalje zauzimati znaajno
mjesto u energetskoj bilanci i to proizvodnjom na samom podruju opine i opskrbom
izvan tog podruja, odnosno iz elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske.
Realno je za oekivati da bi godinje stope rasta potronje mogle uskoro dostii prijeratnu
razinu.
Prijenos elektrine energije
Prijeratna koncepcija izgradnje objekata prijenosne mree najjunijeg dijela Republike
Hrvatske bila je podreena integralnom prijenosnom sustavu bive SFRJ i kao takva ne
primjerena stvarnim potrebama toga najjunijeg dijela neovisne Republike Hrvatske. Zato
je i mogla nastati situacija, da ovo podruje u barbarskom ratu od prvog listopada 1991. g.
bude neprekidno bez struje 135 dana.
U kolovozu 1992. g. Hrvatska elektroprivreda je izradila Projekt obnove i proirenja
postrojenja za napajanje el. energijom podruja Dubrovnik. U ovom elaboratu
predstavljena je nova koncepcija rjeenja elektroenergetike najjunijeg dijela Republike
Hrvatske. Ova koncepcija kao optimalno rjeenje elektroenergetskih objekata ovog
podruja, izravno povezuje sadanje i budue izvore elektrine energije preko objekata i
postrojenja prijenosne mree, sa konzumnim podrujem, odnosno distribucijskom mreom
tog podruja, te pouzdano povezuje elektroenergetske objekte podruja sa
elektroenergetskim sustavom Hrvatske elektroprivrede preko mree 220 kV i 110 kV.
Na ovaj nain se omoguuje izravan plasman proizvedene elektrine energije iz HE
Dubrovnik u distribucijsku mreu, a istodobno viak energije u elektroenergetski sustav
Hrvatske elektroprivrede. Ovakvo sustavno rjeenje osigurava potroaima elektrine
energije opine upa Dubrovaka visok stupanj pouzdanosti opskrbe energijom iz vlastitim
izvora, a istodobno visoku pouzdanost opskrbe i iz elektroenergetskog sustava HEP-a. Na
taj nain osigurava se pouzdana osnova za sveopi gospodarski razvoj ovog izuzetno
vanog podruja.
Podruje opine upa Dubrovaka je u prirodno-geografskom pogledu heterogeno, s
naglaenim izduenim oblikom, s relativno uskim priobalnim povrinama. Zbog toga je
potrebno planirati to manji broj paralelnih vodova, posebno onih razliitih nazivnih
napona. Meutim, kako s obzirom na trokove, ukidanje 35 kV napona na ovom podruju i
do 2020. g. ne dolazi u obzir, ostaju i dalje u primjeni naponi 220; 110; 35 i 10 kV.
Distribucija elektrine energije
URBING
87
U planiranoj distribucijskoj elektroenergetskoj mrei opine upa Dubrovaka bit e

zastupljeni distribucijski naponski nivoi 35 kV, 10 kV i 0,4 kV. Dakle, ne planira se
uvoenje 20 kV napona na podruju opine.
Primjena 10 kV napona dovodi do rjeenja sa paralelnim vodovima ili formiranje
transformatorskih stanica 35/10 kV u veem broju, to ukazuje na krizu 10 kV napona. Na
bazi svega toga predlae se i dalje primjena transformacije 110/35/10 kV, ali uz izgradnju
novih vodova i rekonstrukcije i to dalekovoda i kabelskih vodova za napon 20 kV, izgradnju
i rekonstrukciju trafostanica 20/0,4 kV uz ugradnju prespojivih transformatora. To znai da
se predlae priprema za prelaz na 20 kV napon.
Uvaavajui predviene potrebe za elektrinom energijom i vrnim optereenjima na
pojedinim dijelovima opine upa Dubrovaka, ne planiraju se do 2020. g. nove
trafostanice 35/10 kV. Planira se izgradnja trafostanice i rasklopa 220/110/35 kV uz HE
Dubrovnik, uz izgradnju novih dalekovoda kako je prikazano na grafikom prikazu, ime bi
opina upa Dubrovaka dobila stvarno dvostruko napajanje, odnosno dvije
transformacije 110/35 kV iz kojih se napaja (TS 110/35 kV Komolac i TS 220/110/35 kV
Plat).
Zbog izgraenosti podruja opine upa Dubrovaka i predvienog uglavnom
interpoliranja objekata turistike, poslovne i portske namjene, to je i razvoj postrojenja 10
kV analogan toj izgradnji.
Rezimirajui na osnovi iznesenih pokazatelja, planirana distribucijska mrea itavog
podruja opine upa Dubrovaka bit e dobro razvijena i zadovoljavat e potrebe
planiranog konzuma.
Grafiki prikaz: Infrastrukturni sustavi - Energetski sustav
URBING
88
3.5.3 Vodnogospodarski sustav

VODOOPSKRBA
Vodoopskrbni sustav upe dubrovake je uglavnom izgraen i zadovoljava sagledive
planirane potrebe. U potpunosti se zadrava usvojena koncepcija vodoopskrbe, kao i
izvedeni vodovodni objekti.
Iz vodoopskrbnog sustava se opskrbljuje vodom cijelo podruje upe dubrovake u vie
vodovodnih zona. Vodom je opskrbljeno oko 95% potroaa i to preko do sada izvedenih
vodoopskrbnih objekata: crpne postaje, vodospreme, glavni cjevovodi i vodovodna mrea.
Kapacitet glavnih vodoopskrbnih objekata zadovoljava planski period, te e se ovdje
nastavno prikazati potrebne radnje i radovi za zadovoljenje svih planiranih potreba.
Vodoopskrbni sustav upe dubrovake je oslonjen na izvorite Duboka Ljuta iz kojega e
se i u planskom periodu opskrbljivati vodom podruje zapadnih Konavala. Dananji
raspoloivi kapacitet izvorita se procjenjuje na 190 - 200,0 l/s. Sanacijom dovodnog
tunela HE Dubrovnik smanjene su procjedne vode iz tunela, a time i izdanost izvorita,
to moe vrlo nepovoljno utjecati na opskrbu vodom. Ovo tim vie, jer hoteli u Platu, hotel
Orlando, hoteli u Kuparima i drugi manji turistiki objekti jo nisu obnovljeni. Da voda ne bi
postala limitirajui faktor razvoja, potrebno je odmah prii sanaciji kompletnog izvorita, te
u tu svrhu izvesti sljedee radove: zatvoriti kavernu u tunelu i vratiti prirodni tok podzemne
vode, izvesti injekcijsku zavjesu na projektiranoj lokaciji i sprijeiti prolaz vode ispod
dananje brane, izgraditi preljevni prag sa uspostavljanjem mjerenja malih i velikih
izvorskih voda, te utvrditi zone sanitarne zatite izvorita sa reimom koritenja prostora u
zonama.
Za opskrbu vodom visokih dijelova (iznad 55,0 m.n.m.) naselja Plat do Solina, predviena
je iznad postojee vodospreme Plat 1 nova vodosprema Plat 2, koje e se puniti
vodom iz glavne distribucijske vodospreme Ljuta.
Da bi se pomono izvorite Zavrelje moglo to due koristiti, te da bi cijela vodoopskrba
bila racionalnija, naroito sa gledita potronje elektrine energije, u Zavrelju je predviena
crpna postaja Zavrelje i vodosprema Zavrelje 3. Vodosprema Zavrelje 3 bi
pokrivala tzv. srednju zonu (50,0 80,0 m.n.m.) naselja Mlini do Srebrnog, a predviena
je na takvoj koti da se u sunom periodu moe puniti iz glavne distribucijske vodospreme
Ljuta.
Za vrijeme dok izvorite Zavrelje ima dovoljno vode radila bi crpna postaja Zavrelje i
punila vodom vodospremu Zavrelje 3 iz koje bi se u izvan sezonskom periodu mogla
pokrivati cijela potronja vode u upi dubrovakoj.
Za opskrbu visokih dijelova (iznad 80,0 m.n.m.) Zavrelja i Krstaca izgradila bi se
vodosprema Krstac, koja bi se punila iz vodospreme Zavrelje 3.
Danas se naselja Gornja ibaa i gospodarska zona Dubac opskrbljuju vodom iz
vodospreme Dubac koju vodom puni crpna postaja ibaa, dok je koncepcijom
vodoopskrbe predviena opskrba vodom iz crpne postaje elopeci. Da bi se ovo
ostvarilo potrebno je izgraditi cjevovod od C.P. elopeci do gospodarske zone Dubac i
URBING
89
opremiti crpnu postaju. Crpna postaja ibaa bi se mogla zadrati za izvan sezonsku
potronju.
Svi gospodarski pogoni od VS Barbara do naselja Dubac, naselje Dubac i budue
groblje opskrbit e se vodom iz planiranog cjevovoda od VS Barbara do Dubca.
Od postojeih naselja danas je saglediva potreba opskrbe vodom naselja Grbavac i
srednja zona naselja Mlini Srebrno, za koju je potrebno izgraditi distributivnu vodovodnu
mreu.
U novim zonama gradnje, odnosno proirenja postojeih naselja irenje vodovodne mree
e pratiti dinamiku ureivanja prostora.
Ovim planom je predviena izgradnja filtarskog postrojenja koje bi radilo u doba
poveanog zamuenja vode, ali i za sve druge eventualne potrebe proiavanja vode.
Lokacija je predviena na izvoritu Duboka Ljuta.
Priuva vode za gaenje poara je u vodospremama, a ostvaruje se preko protupoarnih
hidranata ugraenih na vodovodnoj mrei, a sve u skladu sa vaeim Zakonima i
Pravilnicima za zatitu od poara.
Osnovni protupoarni sustav temelji se na sistemu cjevovoda i hidranata povezanih na
osnovni vodovodni cjevovod poloen uz dravnu cestu D8.
Trase glavnih i opskrbnih cjevovoda moraju se tititi sanitarnim koridorom irine 5,0 m sa
svake strane od osovine cjevovoda, a za svako ureivanje prostora u tom koridoru
potrebna je suglasnost nadlenog vodovodnog drutva.
Podruje oko svih vodosprema mora bit ograeno i zatieno kao sanitarno podruje
vodospreme.
Sve pogone je potrebno osuvremeniti pratei nove tehnologije sa uspostavljanjem nadzora
i upravljanja sustavom.
Uz postojei sustav za opskrbu vodom potrebno je osigurati sustave za zahvat i dovod te
odgovarajue rezerve vode za navodnjavanje upskog polja (planirano).
PLANIRANA POTRONJA VODE
Planom je predviena sljedea maksimalna dnevna potronja vode:
- stanovnitvo, stalno i povremeno .. 4.500,00 m/dan
- turisti u hotelima, kampovima,
privatni smjetaj i posjetitelji 7.080,00 m/dan
- zaposlenici u gospodarskoj zoni 150,00 m/dan
UKUPNO Qmaxdan = 11.730,00 m/dan
Q = 136,0 l/s za 24 sata
Najvea koliina vode potrebna na zahvatu izvorita Duboka Ljuta je:
za upu dubrovaku . 136,0 l/s
URBING
90
za zapadne Konavle . 120,0 l/s

256,0 l/s
Priuva 10% 26,0 l/s
UKUPNO 282,0 l/s
Potrebno je sanirati izvorite Duboka Ljuta radi osiguranja dovoljnih koliina vode.
ODVODNJA
Na podruju cijele opine upa dubrovaka usvojen je razdjelni sustav odvodnje, tako da
e se odvojeno voditi otpadne od oborinskih voda.
ODVODNJA OTPADNIH VODA
Koncepcijom odvodnje otpadnih voda upe dubrovake predvien je jedinstven sustav
odvodnje otpadnih voda sa ureajem za proiavanje otpadnih voda i jednim ispustom u
otvoreno more za cijelu opinu. Lokacija ureaja je zapadno od rta Pelegrin na morskoj
strani brda Trapit. Dosadanjim istraivanjima utvreni su povoljni uvjeti za lokaciju
ureaja za proiavanje i ispusta u more na ovome mjestu. Izgradnjom ureaja za
proiavanje otpadnih voda u 1. fazi kao mehanikog, a konano i biolokog, te ispusta u
more postigla bi se zatita mora i obalnog pojasa.
Rjeenjem odvodnje upe dubrovake predvien je od Plata kroz naselja Mlini, Srebrno i
Kupari glavni obalni kolektor koji skuplja sve gravitirajue otpadne vode i dovodi ih na
ureaj za proiavanje. Ovaj kolektor u stvari skuplja otpadne vode iz svih hotela u Platu.
Mlinima, Srebrnom i Kuparima, te predstavlja jedan od vanijih objekata odvodnje
otpadnih voda u zatiti mora od zagaivanja. Pri dovrenju ovog kolektora koristit e se
do sada izgraene dionice i crpne postaje od hotela Astarea do privremenog ispusta u
Kuparima.
Za odvodnju podruja iznad Jadranske ceste predvien je kolektor od Zavrelja do Kupara
sa spojem na odvodnju u Kuparima.
Od Srebrnog do Srednje upe nastavit e se gradnja zapoetog kolektora, koji e skupljati
otpadne vode iz Srednje upe, Gornjeg i Donjeg Brgata, te dijela Gornje upe.
Da bi se rijeio problem odvodnje otpadnih voda iz servisne zone Dubac treba to prije
prii izgradnji kolektora od servisne zone Dubac do Kupara, koji e skupljati otpadne vode
Dubca, Gornje i donje ibae i Blata.
Kao rezervna varijanta odvodnje otpadnih voda iz poslovne zone u naselju ibaa kao i
ostalog dijela naselja ibaa, zadrava se mogunost izgradnje odvodnog kolektora
najkraom trasom kroz brdo Trapit.
Za odvodnju pojedinih naselja i dijelova naselja predviena je sekundarna mrea odvodnje
otpadnih voda.
URBING
91
UREENJE BUJICA, ODVODNJA OBORINSKIH VODA

S obzirom na tip sljevnog podruja upe dubrovake, veliki broj bujica i otvorenih kanala,
te usvojen razdjelni sustav odvodnje, sve povrinske oborinske vode i podzemne izvorske
vode se najbrim putem odvode u more. Postojee bujice i otvoreni kanali su temelj
sveukupne odvodnje oborinskih i izvorskih voda u upi dubrovakoj na koje e se spojiti
sekundarna mrea oborinske odvodnje iz naselja.
Sve postojee bujice i otvorene kanale treba oistiti od raslinja i mulja, a naroito u donjem
toku je potrebno popraviti dno i strane korita, odnosno izvesti novu betonsku ili kamenu
oblogu gdje sada ne postoji. U gornjem toku se predviaju pregrade i kaskade za
zaustavljanje nanosa i usporavanje brzine vode i tako stabiliziraju dno i pokos.
Bioloki radovi na zatiti terena od erozije obuhvaaju poumljavanje, uzgoj i odravanje
zatitne vegetacije, terasiranje terena, propisivanje naina koritenja poljoprivrednog
zemljita i sl.
Kao prioritet navodi se regulacija bujice Taranta kao glavnog bujinog toka, glavnih pritoka
ije kapacitete treba provjeriti i dimenzionirati na poplavne vode, vodei rauna o
sveukupnom slijevu ukljuujui i bujino podruje od Mlina do Plata, te dananjoj i buduoj
izgraenosti podruja.
Grafiki prikaz: Infrastrukturni sustavi - vodnogospodarski sustav, sustav navodnjavanja
URBING
92
SUSTAV NAVODNJAVANJA
U predmetnom projektu podruje upe dubrovake sagledano je cjelovito u smislu zatite i
navodnjavanja poljoprivrednih povrina. Uzete su u obzir one povrine koje su u
prostornom planu naznaene kao vrijedno obradivo tlo, a zauzimaju ukupno oko 300 ha.
Dananja poljoprivredna proizvodnja zauzima znatno manje povrine, a dijelom je
realizirana i izvan planiranih poljoprivrednih povrina. Za oekivati je da e se u narednom
razdoblju (moda za 5 10 godina) poljoprivredna proizvodnja povui sa povrina
namijenjenih za stambenu, turistiku i gospodarsku izgradnju, te da e se stanje u prostoru
uskladiti s planovima.
Osnovni izvor vode za navodnjavanje poljoprivrednih povrina upe dubrovake
predstavlja hidroenergetski sustav Trebinjica, odnosno HE DUBROVNIK. Prema
vodopravnim dozvolama iz ovog sustava dozvoljeno je uzimati do 300 l/s za poljoprivredu.
Predloeno tehniko rjeenje navodnjavanja poljoprivrednih povrina Opine upa
dubrovaka temelji se na gravitacijskom dovodu vode od zahvata na hidroenergetskom
sustavu HE DUBROVNIK do krajnjih potroaa.
Osnovni hidrotehniki objekt za navodnjavanje poljoprivrednih povrina predmetnog
projekta su:
- GLAVNI DOVODNI CJEVOVOD,
- VODOSPREME,
- DOVODNI CJEVOVODI (RAZVODNA MREA),
- PREKIDNE KOMORE.
GLAVNI DOVODNI CJEVOVOD dovodi vodu za navodnjavanje od hidroenergetskog
sustava (HE DUBROVNIK, vodna komora Plat) do planiranih manjih akumulacija. Prilikom
naglog zatvaranja ili zaustavljanja turbina HE dolazi do znatnog poveanja tlaka, pri emu
se u vodnoj komori Plat stupac vode podigne i preko 300 m n.m. (vodni udar). Stoga
sustav navodnjavanje ne moe biti direktno spojen na hidroenergetski sustav, ve na
postojeu vodospremu na Platu na koju su prikljueni i ostali potroai (vodoopskrba i/ili
navodnjavanje Konavala) ili bi se izgradila nova vodosprema samo za sustav
navodnjavanja upe dubrovake. Zahvat na Platu treba rijeiti u daljnjim fazama
projektiranja, u dogovoru s elektroprivredom, komunalnim tvrtkama. Ovdje je usvojena
kota vodnog lica na poetku glavnog dovodnog cjevovoda na Platu 244,5 m n.m. Duina
cjevovoda je 5.860 m, a prema preliminarnom hidraulikom proraunu profil mu je 400
mm.
Radi velikih visinskih razlika izmeu vodospreme Plat i predmetnih poljoprivrednih
povrina koje se smjetene uglavnom izmeu 50 200 m n.m. tehnikim rjeenjem
predvieno je da se voda za navodnjavanje dovodi iz glavnog cjevovoda u pet
VODOSPREMA (Sv. Ivan, Krastavac, Zavrelje, Klokurii i Suurac) koje su smjetene
neposredno uz njega, a potom se voda distribuira dalje do potroaa. Ove vodospreme
slue i za sigurnost sustava pa su dimenzionirane kao jednodnevna (ljetna) rezerva u
sluaju prekida rada hidroenergetskog sustav i sl. Takoer, one slue i za temperiranje
vode za navodnjavanje, budui da se mogu oekivati temperature vode iz dovodnog
tunela HE od oko 15C.
Vodosprema Sv. Ivan smjetena je u blizini istoimene crkve na koti cca 205 m n.m., a
namijenjena je za snabdijevanje oko 7,9 ha poljoprivrednih povrina na podruju naselja
URBING
93
Plat. Volumen vodospreme je 285 m3. Dovodnim cjevovodom profila 63 mm, voda se
dovodi od vodospreme do potroaa, a polae se nadzemno ili podzemno prema uvjetima
na terenu po mogunosti javnim povrinama tj. putovima.
Za pokrivanje poljoprivrednih potreba podruja Soline, predviena je vodosprema
Krastavac. Volumen joj je 424 m3, a smjetena je na koti cca 180 m n.m. Iz ove
vodospreme voda se dovodi cjevovodom profila 75 mm direktno u poljoprivrednu zonu
iznad magistrale povrine 2,9 ha, te u istoimenu prekidnu komoru volumena V = 40 m3 iz
koje se voda dalje transportira ( 63 mm) za niu poljoprivrednu zonu (8,3 ha) smjetenu
ispod magistrale.
Vodosprema Zavrelje volumena 108 m3 pokriva oko 50% poljoprivrednih povrina u
istonom dijelu istoimenog naselja. Preostali dio mogao bi se napajati iz izvora Vrelo
ukoliko se to odgovarajuim hidrolokim analizama pokae moguim. Dovodnim
cjevovodima 63 mm voda se distribuira unutar poljoprivrednog podruja.
Vodosprema Klokurii (V = 346 m3) slui za snabdijevanje 8,2 ha poljoprivrednih povrina
na podruju naselja Braina. Voda se iz vodospreme distribuira cjevovodom profila 63
mm.
Za snabdijevanje preostalih poljoprivrednih povrina vodom za navodnjavanje predviena
je vodosprema Suurac, koja je smjetena na samome zavretku glavnog dovodnog
cjevovoda na priblinoj koti 200 m n.m. S obzirom na geografske karakteristike terena i
razmjetaj poljoprivrednih povrina, planirano je da ova vodosprema pokriva oko 220 ha
povrina koje su smjetene na padinama od Buia do Martinovia te u nizinskom dijelu od
elopeka do Kupara. Potreban volumen vodospreme (akumulacije) je oko 9.000 m3, pa
se sugerira ovu vodospremu izvesti iskopom i nasipanjem zemljanog materijala. Pribline
dimenzije bile bi 30 x 30 x 10 m, a toan oblik i smjetaj trebalo bi odrediti prema uvjetima
ove mikrolokacije. Primjenom odgovarajuih membrana osigurala bi se potrebna
vodonepropusnost, a pomou mrea sprijeilo isparavanje (gubici) iz akumulacije.
Odvodni cjevovod iz akumulacije ( 315 mm) kod crkve Sv. ura se grana tako da jedan
odvojak ide juno za Petrau, a preostali sjeverno za ostale povrine. Na sjeveroistonom
rubu poljoprivredne zone Petraa zbog velikih visinskih razlika predviena je istoimena
prekidna komora V = 40 m3 iz koje se snabdijeva oko 27,8 ha poljoprivrednih povrina.
Za pokrivanje podruja neposredno istono od Buia predviena su dva cjevovoda
profila 75 i 160 mm, te prekidna komora Mala Radovina (V = 40 m3) iz koje nastavlja
cjevovod 90 mm u duini oko 600 m.
Jedan cjevovod ( 250 mm, L = 1100 m; 125 mm, L = 1000 m) postavljen je priblino
paralelno s upanijskom cestom, istonim i sjevernim rubom poljoprivrednih povrina, od
Buia do Martinovia. On dovodi vodu za podruje Postranje Bijelo polje (39,89 ha),
direktno u vie zone te preko prekidne komore Martinovii u nie zone.
U mjestu Postranje cjevovod se grana tako da jugozapadni odvojak dio vode dovodi do
prekidne komore Bresine (V = 40 m3). Nakon nje cjevovodom 200 mm (L = 2800 m)
napaja se juni i zapadni dio poljoprivrednog podruja Postranje Buii elopeci (cca
50% povrine) te cijelo podruje elopeci ibaa Kupari (48,73 ha). Nizvodno od
URBING
94
elopeka cjevovod se polae uz korito bujice Tarante. Za rubne dijelove u nizinskom dijelu
predviena su dva manja cjevovoda profila 75 mm i duine cca 600 m.
S obzirom da se poljoprivredne povrine (oko 44 ha) na podruju naselja Gornji i Donji
Brgat nalaze relativno visoko (uglavnom izmeu 150 i 250 m n.m.) i daleko od planirane
vodospreme Suurac, iz ekonomskih razloga ne bi ih trebalo spajati na opisani sustav
navodnjavanja, ve bi za njihovo navodnjavanje trebalo koristiti lokalne prirodne izvore
(Smokovac, Bravinjac i dr.) ili zahvaati podzemnu vodu iz buotina.
Hidrauliki proraun proveden je u ovom projektu za cijevni materijal PEHD koji
omoguava kvalitetnu i brzu izvedbu i tlakove u sustavu do 16 bara (160 m vodnog
stupca). Osim ovog materijala za ovakve sustave koristi se i DUKTIL (nodularni lijev).
Odabrani profili PEHD cjevovoda odgovarali bi priblino i za sustav od nodularnog lijeva.
Konaan izbor materijala treba obaviti u daljnjoj fazi projektiranja. Ovdje se napominje da
svaki materijal koji postoji na tritu i koristi se za vodoopskrbne sustave ima svoje
prednosti i mane.
Glavni dovodni cjevovod
Glavni dovodni cjevovod polae se po trasi asfaltiranog pristupnog puta za vodnu komoru
u duini 1820 m,a zatim po postojeem trasiranom i planiranom poarnom putu u duini
oko 2440 m. Budui da se nakon toga poarni put podie do kote 270 m n.m., trasa
cjevovoda ne moe se voditi tako visoko pa je predviena nia trasa priblino po izohipsi
200 m n.m. u duini oko 1600 m. Pri tome se ova trasa moe koristiti i kao novi poarni
put. Sa savladavanje manjeg grebena moe se horizontalnim buenjem izvesti
hidrotehniki tunel u duini oko 200 m koji odgovara profilu cjevovoda 400 mm. Dovodni
cjevovod zavrava u planiranoj vodospremi (akumulaciji) Suurac. Na samome poetku
cjevovoda usvojena je kota piezometarske linije 244,5 m n.m. Prema ovom rjeenju
maksimalni statiki tlak je na stacionai 1+820 (spoj protupoarnog puta i pristupne ceste
za vodnu komoru), a iznosi 10 bara.
Glavni dovodni cjevovod trebalo bi se koristiti i za zatitu od poara, koja je regulirana
PRAVILNIKOM O TEHNIKIM NORMATIVIMA ZA HIDRANTSKU MREU ZA GAENJE
POARA. Prema tom pravilniku za predmetno podruje pored poljoprivrednih potreba
trebalo bi osigurati jo 15 l/s za protupoarnu zatitu. Du dovodnog cjevovoda postavljaju
se vanjski hidranti na udaljenosti do 300 m (slabo naseljeno podruje) i to priblino na pola
trase (3,2 km), gdje to omoguavaju hidrauliki uvjeti (tlak). U vanjskoj hidrantskoj mrei
maksimalni statiki tlak je 1,2 MPa (12 bara), a minimalni 0,25 MPa (2,5 bara). Na
preostalom dijelu trase trebalo bi izvesti umjesto hidranata manje vodospremnike (36 m3)
ili ugraditi ureaje za povienje tlaka.
Prilikom realizacije planiranog sustava navodnjavanja potrebno je uvaavati detaljnija
idejno projektna rjeenja iz elaborata Odvodnja i navodnjavanje poljoprivrednih povrina
Opine upa dubrovaka (GRAD INVEST d.o.o. Split T.D.03-51/07 38 NARUITELJ:
Odvodnja i navodnjavanje poljoprivrednih povrina Opine upa dubrovaka OPINA
UPA DUBROVAKA studeni 2007.).
URBING
95
3.6 Postupanje s otpadom

Na nivou upanijskog plana studijom Zbrinjavanje komunalnog otpada u Dubrovakoneretvanskoj upaniji dugorono je utvrena strategija postupanja i zbrinjavanja
komunalnog otpada. Konani sustav uspostavit e se do 2015. godine do bi trebao biti u
funkciji i upanijski centar za gospodarenje otpadom. U prijelaznom razdoblju, sa prostora
upe dubrovake komunalni otpad deponira se na odlagalitu Grabovica koja e se u
najskorije vrijeme morati sanirati (zbog neposredne blizine izvorita rijeke Omble).
Prikupljanje komunalnog otpada prije njegovog konanog transferiranja organizirat e se
putem transfer stanice koja e se organizirati na podruju upe dubrovake.
Na podruju Opine upa dubrovaka ne planira se smjetaj komunalnog odlagalita
otpada. Postojee ilegalno odlagalite graevinskog otpada potrebno je sanirati i sprijeiti
svako daljnje odlaganje na ovom prostoru.
Za smjetaj odlagalita graevinskog otpada na podruju opine upa dubrovaka
predvia se izrada Elaborata zatite okolia u cilju utvrivanja najpovoljnije lokacije
odlagalita graevinskog otpada.
namijenjenih za skladitenje, obradu i odlaganje otpada osim ako to zahtijevaju prirodni
uvjeti i konfiguracija terena.
3.7 Sprjeavanje nepovoljnih utjecaja na okoli

Radi to kvalitetnije i opsenije zatite okolia, prirodnih i ivotinjskih zajednica potrebno je
prije svega stvoriti uvjete za racionalno koritenje resursa, podignuti razinu ekoloke
zatite te poticati odrivi razvoj. Osnovni ciljevi mogu se saeti u nekoliko toaka:
- trajno ouvanje ekoloke izvornosti i stabilnosti
- racionalno koritenje prirodnih resursa
- uvanje i obnavljanje estetskih vrijednosti krajolika
- edukacija stanovnitva
Prostornim planom utvruju se ciljevi i interesi lokalne zajednice koji se na podruju
obuhvata moraju ostvariti uz obzirno koritenje prostora, njegovu sanaciju, zatitu i razvoj.
U procesu razvoja i planiranja novih sadraja moraju se uz zatitu okolia utvrivati mjere
zatite okolia od utjecaja do sada koritenih sustava i objekata, te mjere za zatitu tala,
voda, zraka, biljnog i ivotinjskog svijeta, krajolika, kulturnih i prostornih vrijednosti od ve
postojeih i eventualnih buduih oneienja.
ZRAK
Zrak je na podruju Opine do sada bio neznatno oneien. Koncentracije oneienja
porastu tijekom sezone. Predlau se sljedee mjere radi poboljanja kvalitete zraka:
URBING
96
- proizvodni pogoni sa znaajnijim ispustima zagaujuih tvari trebaju imati ureaje za

proiavanje ispunih plinova
- loita na kruto i tekue gorivo potrebno je koristiti racionalno uz upotrebu goriva s
dozvoljenim koncentracijama sumpora
- u zonama mjeovite namjene dozvoliti izgradnju samo onih objekata koji imaju
ugraene ureaje za proiavanje zraka, sukladno posebnim propisima
VODNE POVRINE - MORE
More kao jedan do najveih recipijenata otpadnih sadraja potrebno je zatititi posebnim
mjerama. Zatita se mora ostvariti kroz vie nivoa, predlau se sljedee mjere:
- sanacija postojeih nehigijenskih i neekolokih odlagalita, deponija i septikih jama
- modernizacija infrastrukture odvodnje i izgradnja novog kvalitetnog sustava sa svim
elementima koji jame zatitu okolia od otrovnih i zagaujuih tvari
- svi objekti koji isputaju i koji isputaju oneiene otpadne vode u sustav javne
odvodnje obvezni su prethodno izvriti proiavanje do nivoa sanitarnih voda
KRAJOLIK
Krajolik je potrebno to je mogue vie uvati u njegovom izvornom obliku. Planskim
mjerama zatiene su najvrijednije cjeline no zatita krajolika mora obuhvatiti i one cjeline
koje nisu posebnim propisima i planskim mjerama obuhvaene. Zatitu e se provoditi
sljedeim mjerama:
- to je mogue manje zadirati i mijenjati cjelokupnu vrijednost krajolika a posebno se
to odnosi na obalno podruje
- paljivim planiranjem i savjesnom organizacijom treba omoguiti prirodnim
osobitostima da dou do izraaja
- posebno treba sagledavati vrijednosti krajolika kao identiteta prostora i uvati
prepoznatljivost
URBING
97
URBING
98
TEKSTUALNI DIO
ODREDBE ZA PROVOENJE
URBING
99

lanak 1.
lanak 2.
lanak 3.
0. OPI UVJETI UREENJA PROSTORA

lanak 4.*
Prostorni plan ureenja Opine upa dubrovaka (dalje u tekstu: Plan) je dugoroni i
koordinirajui planski dokument, koji utvruje uvjete ureenja podruja Opine upa
dubrovaka, odreuje svrhovito koritenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i sanaciju
graevinskog i drugog zemljita, zatitu okolia, te zatitu kulturne batine i osobito
vrijednih dijelova prirode, za razdoblje do 2015. godine.
Planom se utvruju dugorone osnove organizacije i ureivanja prostora u skladu s
ciljevima i zadacima drutveno-ekonomskog razvoja, a posebno:
- osnovna podjela prostora po namjeni,
- sustav naselja s razmjetajem stanovnitva i funkcijama u tim naseljima,
- prostorni raspored gospodarskih kapaciteta i drutvenih djelatnosti,
- sustav infrastrukturnih koridora i graevina te njihovo povezivanje sa sustavom
susjednih podruja,
- mjere zatite i ouvanja prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti,
- mjere sprijeavanja nepovoljnog utjecaja na okoli.
Ovim Planom utvruje se koncepcija i organizacija prostora na podruju Opine upa
dubrovaka, smjernice i mjere za provoenje Plana i izradu prostornih planova ueg
podruja, te prava i obaveze subjekata u planiranju na podruju Opine upa dubrovaka.
Uvjeti ureenja i gradnje odreeni su sukladno vaeim propisima u vrijeme izrade Plana.
U sluaju promjene odreenog propisa primjenjuju se odredbe promijenjenog odgovarajueg propisa.
lanak 5.
Uvjeti gradnje, rekonstrukcije ili odravanja (u daljnjem tekstu: gradnja) navedeni u ovom
Planu, kao i oni iz prostornog plana ireg podruja, predstavljaju okvir za izradu prostornih
planova ueg podruja ija se izrada uvjetuje ovim Planom i za utvrivanje uvjeta
rekonstrukcije postojeih graevina kada prostorni plan ueg podruja nije donesen, te za
izdavanje odobrenja (lokacijska i graevna dozvola) za zahvate u prostoru koji su odreeni
ovim Planom (prometnice, infrastruktura i sl.).
Urbanistiki uvjeti gradnje navedeni u ovom Planu, kao i oni iz prostornog plana ireg
podruja, mogu se prostornim planovima ueg podruja poblie odrediti i ograniiti.
lanak 6.
Planom je obuhvaeno podruje Opine upa dubrovaka kao jedinice lokalne
samouprave na povrini od 22,28 km2 (kopneno podruje), uz pretpostavku da e do
2015. godine ovo podruje naseljavati oko 7.500 stalnih stanovnika.
U konanoj prostornoj distribuciji pojedinih namjena i aktivnosti, Plan je predvidio mjere
kojima se razvitak u prostoru usmjerava u smislu ostvarenja usvojenih ciljeva prostornog
razvoja:
*
Odredbe zapoinju lankom 4 radi usklaenosti numeracije lanaka Odredbi za provoenje prostornog
plana i Odluke o donoenju prostornog plana.
URBING
100
- kvalitetnije koritenje prirodnih (posebno obala i poljoprivredna tla) i stvorenih

(posebno kulturna dobra) vrijednosti pojedinih prostornih cjelina,
- odreivanje veliine, strukture, kvalitete i kapaciteta turistike ponude, shodno
granici dopustivosti optereenja obale,
- racionalizacija povrina graevinskog podruja,
- precizno odreivanje reima zatite voda, uma, ostalih osobito vrijednih dijelova
prirode, poljoprivrednih tala, graditeljske batine, te svih prirodnih vrijednosti.
Pri ispunjavanju ciljeva polazi se od opredjeljenja da se dosadanji i budui razvoj mora
podrediti poboljanju kvalitete ivota. U daljnjem gospodarskom razvoju i koritenju
prostora ne smiju biti dovedeni u pitanje prirodne i druge osnove ivota, a niti ve
dostignuti standard i kvaliteta ivljenja.
Planom se odreuje sustav sredinjih naselja vezan za planirane sredinje javne i
drutvene funkcije i oekivani razvoj stanovanja i gospodarskih djelatnosti u njima.
lanak 7.
Na podruju Opine upa dubrovaka, naselje Srebrno s planiranih 650 stanovnika do
2015. godine predstavlja opinsko sredite razine lokalnog sredita (inicijalno razvojno
sredite) prema Prostornom planu Dubrovako neretvanske upanije dok preostala
naselja opine ine naselje Braina, Buii, elopeci, ibaa, Donji Brgat, Gornji Brgat,
Grbavac, Kupari, Makoe, Martinovii, Mlini, Petraa, Plat, Soline i Zavrelje.
lanak 8.
1. UVJETI ZA ODREIVANJE NAMJENE POVRINA NA PODRUJU OPINE
Planom ureenja Opine upa dubrovaka odreene su slijedee osnovne namjene
povrina:
Razvoj i ureenje prostora/povrina naselja:
Graevinska podruja naselja
Ugostiteljsko turistike zone u naselju
Razvoj i ureenje prostora/povrina izvan naselja:
Gospodarska namjena
- poslovna
- proizvodna
- ugostiteljsko-turistika
portsko-rekreacijska namjena
Poljoprivredne povrine
- osobito vrijedne poljoprivredne povrine
- vrijedne poljoprivredne povrine
umske povrine
- gospodarske ume
- zatitna uma
Ostale poljoprivredne i umske povrine
Vodne povrine
Namjena mora
Infrastrukturni sustavi
URBING
101
lanak 9.
Razmjetaj i veliina povrina navedenih u prethodnom stavku ovog lanka prikazani su u
kartografskom prikazu broj 1. Koritenje i namjena povrina u mjerilu 1:25.000.
Granice graevinskih podruja naselja detaljno su prikazane na kartografskim prikazima
4.1-4.8 Graevinska podruja, na katastarskim kartama u mjerilu 1:5.000.
Za vee zone izdvojene namjene (gospodarske: proizvodne, poslovne i ugostiteljsko
turistike, te sportsko rekreacijske) odreena su zasebna graevinska podruja na
kartografskim prikazima iz prethodnog stavka.
Planirane koridori ili trase infrastrukturnih sustava odreeni su naelno u prostoru, a tona
trasa se treba odrediti idejnim rjeenjem (projektom) za svaki pojedini zahvat u prostoru.
lanak 10.
Graevinskim podrujima, prema ovim odredbama, smatraju se podruja namijenjena
izgradnji, koja ine Planom odreena podruja:
- graevinska podruja naselja i
- izdvojena graevinska podruja izdvojene namjene.
lanak 11.
1.1. GRAEVINSKA PODRUJA NASELJA
Za razvoj naselja Planom su predviena graevinska podruja naselja oznaena na
kartografskom prikazu 1. Namjena i koritenje prostora i 4. Graevinska podruja 4.1
4.8. U graevinskim podrujima naselja prostor je namijenjen gradnji graevina stambene
namjene, te uz njih i gradnji svih drugih graevina i sadraja koji slue za zadovoljavanje
potreba stanovnika za odgovarajuim standardom ivota, te za radom, kulturom,
rekreacijom i sl. (javne, drutvene, gospodarske, prometne, sportsko rekreacijske i
infrastrukturne namjene) uz uvjet zatite i unapreenja vrijednosti prostora, ouvanja
ekoloke ravnotee naselja, cjelokupnog podruja Opine i ireg prostora. U ovim e se
podrujima, takoer, graditi graevine za smjetaj vozila i druge pomone graevine,
parkiralini prostori, te sportske i rekreacijske graevine u skladu s ukupnim odredbama
ovoga Plana i posebnim propisima.
Stambena gradnja prvenstveno e se usmjeravati na nedovoljno ili neracionalno izgraene
dijelove naselja putem interpolacija, te rekonstrukcija postojeih graevina, s ciljem
poveanja gustoe naseljenosti, te racionalnosti izgraene strukture i komunalne
infrastrukture.
1.2. UGOSTITELJSKO-TURISTIKE ZONE U NASELJU
U cilju zatite prostora od prenamjene ovim su planom unutar graevinskog podruja
naselja odreene zone ugostiteljsko - turistike namjene u naselju.
URBING
102
lanak 12.
1.3. PODRUJA IZDVOJENIH NAMJENA GOSPODARSKA NAMJENA
Razvoj i ureenje prostora/povrina izvan naselja odvijat e se u graevinskim podrujima
zona izdvojene namjene oznaene na kartografskom prikazu 1. Namjena i koritenje
prostora.
Koncentracija graevina gospodarske namjene prvenstveno e se razvijati u podrujima
definiranim granicama graevinskih podruja gospodarske namjene, dok se pojedinane
graevine i kompleksi gospodarske namjene mogu graditi i unutar graevinskih podruja
naselja, u skladu sa prostornim planovima ueg podruja i/ili ukupnim odredbama ovog
Plana.
U graevinskim podrujima iz stavka 2. ovog lanka mogu se graditi i ureivati prometne
povrine, te potrebne infrastrukturne graevine i infrastrukturna mrea. U ovim
graevinskim podrujima ne mogu se graditi graevine stambene namjene.
Na podruju Opine odreena su podruja gospodarske namjene i to:
- proizvodne namjene,
- poslovne namjene,
- ugostiteljsko turistike namjene
lanak 13.
1.3.1. GOSPODARSKA - PROIZVODNA NAMJENA
Planom je utvreno graevinsko podruje gospodarske preteito proizvodne namjene
zona Dubac - Doine, za smjetaj djelatnosti vezanih uz eksploataciju kamena: djelatnosti
sortiranja i obrade (rezanje u blokove, proizvodnja ljunka i pijeska), proizvodnje (blokopeka, betonara) i skladitenja, unutar koje je mogu smjetaj proizvodnih sadraja na
povrinama koje se koriste u iste svrhe a na neizgraenim povrinama mogu je smjetaj
servisa i prostora za odravanja kamiona i graevinske mehanizacije.
Unutar graevinskog podruja gospodarske preteito proizvodne namjene zone Dubac
- Doine mogu je i smjetaj asfaltne baze te uslunih djelatnosti.
Naselje
naziv zone
vrsta sadraja
ibaa, Gornji Brgat,

elopeci
DUBAC - DOINE
proizvodna namjena - I4
povrina
(ha)
UKUPNA
IZGRAENA
4,5
lanak 14.
1.3.2. GOSPODARSKA POSLOVNO-TRGOVAKA NAMJENA
Planom je utvreno graevinsko podruje gospodarske namjene:
a. gospodarske preteito poslovne namjene (K1):
- Poslovna zona I u ibai,
- Poslovna zona II u Gornjem Brgatu, te
b. gospodarske preteito trgovake namjene (K2):
URBING
103
- Poslovna zona Srebrno.

U gospodarskim, preteito poslovnim zonama I i II mogu je smjetaj uslunih, trgovakih,
komunalno servisnih i skladinih djelatnosti te proizvodnih, iskljuivo ekoloki prihvatljivih
graevina (za koje po posebnim propisima nisu potrebne posebne mjere zatite okolia).
U gospodarskoj, preteito trgovakoj zoni Poslovnoj zoni Srebrno mogu je smjetaj
uslunih, trgovakih (trgovina na malo, gradski trgovaki centar) i ugostiteljskih sadraja,
te manjeg gradskog hotela kapaciteta do 80 kreveta.
Unutar poslovne zone ibaa nije mogu smjetaj graevina i sadraja za prikupljanje
sekundarnih sirovina i reciklanih dvorita.
U poslovnoj zoni Gornji Brgat mogu je smjetaj graevina poslovnih, uslunih, trgovakih
i komunalno servisnih djelatnosti.
povrina
(ha)
UKUPNA
IZGRAENA
Naselje
naziv zone
vrsta sadraja
ZOP (%)
plan/postojea
ibaa
POSLOVNA ZONA I
poslovna
namjena K1
100
postojea
17,9
5,8
Srebreno
POSLOVNA ZONA
K2
100
planirana
4,3
1,8
Gornji Brgat
POSLOVNA ZONA II
poslovna
namjena K1
planirana
3,0
lanak 15.
1.3.3. GOSPODARSKA UGOSTITELJSKO-TURISTIKA NAMJENA
Na podruju Opine odreene su izdvojene zone ugostiteljske i turistike namjene
oznaene na kartografskom prikazu 1. Namjena i koritenje prostora. Koncentracija
hotela, turistikih naselja i kampova, te graevina portsko-rekreacijske namjene,
prvenstveno e se razvijati u podrujima definiranim granicama graevinskih podruja
gospodarske preteito ugostiteljsko-turistike namjene, smjetenim na priobalnom dijelu
Opine. Pojedinane graevine i kompleksi ugostiteljske i turistike namjene mogu se
graditi i unutar graevinskih podruja naselja, u skladu s prostornim planovima ueg
podruja i ukupnim odredbama ovog Plana.
U graevinskim podrujima iz stavka 1. ovog lanka mogu se graditi i ureivati i sportske i
rekreacijske graevine, igralita i otvorene povrine, prometne povrine, te potrebne
infrastrukturne graevine i infrastrukturna mrea. U ovim graevinskim podrujima ne
mogu se graditi graevine iskljuivo stambene namjene.
lanak 16.
Zone ugostiteljske i turistike namjene u izdvojenim graevinskim podrujima gospodarske
- ugostiteljsko turistike namjene odnosno u graevinskim podrujima naselja obzirom na
razinu izgraenosti dijele se na:
- postojee (dovrene/izgraene zone) su zone ugostiteljsko turistike namjene koje
su u funkciji i koje su u cijelosti izgraene temeljem tada vaeih dokumenta
prostornog ureenja: Plat, Mlini (hotel Mlini), Srebrno, Kupari II (bivi vojni
kapaciteti),
URBING
104
- djelomino izgraene/dovrene zone su zone ugostiteljsko turistike namjene koje

su dijelom izgraene te postoje znaajne povrine koje nisu privedene namjeni:
Kupari I - villa (biva Titova vila), Mlini - Astarea te zona Kupari III,
- novo planirane/neizgraene zone ugostiteljsko turistike namjene koje jo nisu u
funkciji:Gaj - Beterina (Zavrelje), Kupari IV - bivi vojni kompleks (dio) i Gornji Brgat.
Turistiko-ugostiteljske zone (dovrene ili djelomino dovrene) treba prioritetno
kvalitativno prestrukturirati i dograivati. Uz osnovne turistiko-ugostiteljske sadraje u
ovim zonama mogu je smjetaj i drugih sadraja kojima se upotpunjuje i kvalitativno
dopunjuje turistika ponuda uz uvjet da preteiti dio zone ostane u osnovnoj namjeni:
- otvorene povrine za port i rekreaciju (razna igralita, bazeni i dr.),
- privezita,
- povrina za turistiku rekreaciju, zasebnih ili u sklopu smjetajnih kapaciteta
(portske dvorane, bazeni i dr., plae i plani sadraji),
- trgovine i poslovni prostori (ne vie od 10% ukupno izgraenih povrina).
Parkovi i/ili ureene zelenile povrine su obvezni dio povrina svih ugostiteljsko-turistikih
zona.
lanak 17.
Dovrene i djelomino dovrene/izgraene turistiko-ugostiteljske zone iz lanka 11. i
lanka 16. koje su graene na temelju tada vaee dokumentacije prostornog ureenja, a
koje se kvalitativno nadopunjavaju, ureivati e se:
- na temelju urbanistikog plana ureenja u obuhvatu funkcionalne cjeline
sukladno smjernicama ovog Plana i primjenom vaeih propisa za podruje
zatienog obalnog podruja,
- na temelju uvjeta iz PPUO ukoliko se radi o rekonstrukciji, adaptaciji ili zamjeni
postojeih graevina novima u postojeim gabaritima.
Prilikom izgradnje u novo planiranim zonama iz prethodnog lanka obvezatna je izrada
urbanistikog plana ureenja to je ovisno o veliini zone i drugim prostorno planskim
parametrima odreeno ovim Planom odnosno posebnim propisima ukoliko se takva
izgradnja planira u zonama unutar zatienog obalnog podruja mora.
Rekonstrukcija postojeih graevina ugostiteljsko-turistike namjene planira se tako da se
ne poveava postojea gustoa koritenja, izgraenost graevne estice i koeficijent
iskoristivosti, ako su te veliine vee od onih odreenih u lanku 160.
Graevinska podruja gospodarske ugostiteljsko turistike namjene i vee nove zone
ugostiteljsko - turistike namjene u unutar naselja, definiraju se ukupnim odredbama Plana
i dimenzioniraju se sukladno planskim veliinama s optimalnim optereenjem prostora.
Ukupni planirani maksimalni smjetajni kapaciteti temelje se na prihvatnim mogunostima
pojedinih graevinskih podruja te smjernicama Prostornog plana Dubrovako neretvanske upanije. U postojeim zonama uglavnom se zadrava postojei kapacitet uz
mogue poveanje.
URBING
105
lanak 18.
Graevinska podruja zona gospodarske ugostiteljsko turistike namjene (T) i
ugostiteljsko -turistike zone u naselju (TN) namijenjena su gradnji ugostiteljskih graevina
smjetajnog tipa:
hoteli T1/TN1,
turistiko naselje T2/TN2
kamp autokamp T3/TN3,
pojedinane ugostiteljsko-turistika graevine (konaite i sl.) koje mogu formirati i
zasebne cjeline,
te uz njih prateih sadraja trgovake, uslune, ugostiteljske, portske, rekreativne i
zabavne i sline namjene.
Ugostiteljske smjetajne graevine koje e se graditi u ovim graevinskim podrujima
moraju odgovarati uvjetima iz posebnog propisa.
U podrujima iz stavka 1. ovog lanka mogue je postavljanje privremenih prenosivih
graevina u funkciji osnovne namjene, koje mogu biti prikljuene na potrebnu
infrastrukturu.
lanak 19.
Unutar graevinskih podruja iz prethodnog lanka ui obalni pojas je namijenjen iskljuivo
ureivanju kupalita s planim graevinama, sunalita, pristupa u more, valobrana,
pristana, zelenih povrina, manjih sportskih igralita, povrina za vodene sportove i drugo,
dok su smjetajni kapaciteti odmaknuti od obale u dubinu. U uem obalnom pojasu postoji
mogunost gradnje i postavljanja graevina, ureaja i instalacija potrebnih za odvijanje
sigurne plovidbe na moru. Uim obalnim pojasom smatra se pojas irine koja osigurava
realizaciju svih vrsta gore navedenih zahvata, ali ne manje od 70 metara od planirane
obalne linije.
Izuzetno se mogu zadrati postojee graevine ili izgraditi zamjenske na nain da se
zadravaju postojei uvjeti gradnje u pogledu postotka izgraenosti, visine, minimalnih
udaljenosti od ruba parcele i udaljenosti od obalne crte.
lanak 20.
1.4. SPORT I REKREACIJA
Za razvoj sporta i rekreacije planirana su zone sportsko-rekreacijske i rekreacijske
namjene.
Planirana podruja sportsko-rekreacijske namjene odreena su kao izdvojena graevinska
podruja odnosno unutar graevinskog podruja naselja i locirana su na prostoru naselja
ibaa (izdvojena zona porta i rekreacije) te Petraa (unutar graevinskog podruja
naselja). U ovim podrujima planirana je izgradnja graevina preteito sporta i rekreacije.
lanak 21.
U sportsko rekreacijskoj zoni Petraa omoguena je i izgradnja smjetajnih jedinica
iskljuivo u funkciji portsko - rekreacijske namjene ukupno maksimalnog kapaciteta 30
kreveta. Izuzetno je dozvoljena rekonstrukcija postojeih pojedinanih graevina
stambene namjene.
URBING
106
Graevine sporta i rekreacije osim u podrujima iz stavka 1. ovog lanka mogu se graditi i
u graevinskim podrujima naselja kao sportsko rekreacijske zone u naselju i/ili
pojedinane graevine, u ugostiteljsko turistikim zonama u naselju i/ili u izdvojenim
graevinskim podrujima ugostiteljsko turistike namjene.
U podrujima iz stavka 1. ove toke mogu se graditi i ureivati i prometne povrine, te
potrebne infrastrukturne graevine i infrastrukturna mrea, kao i postavljati potrebne
montane prenosive graevine i naprave, ali ne s ciljem organiziranja stanovanja niti
smjetaja.
lanak 22.
Za rekreaciju su namijenjene zone ureenih i neureenih plaa (u kopnenom i morskom
dijelu) koje se u moru prostiru u dubini ne veoj od 100m od odreene linije morske obale.
Unutar podruja koja su namijenjena za smjetaj ureenih plaa postoji mogunost
ureivanja povrina u funkciji turistike rekreacije.
Pod ureivanjem povrina iz stavka 1. ovog lanka smatra se graenje, ureivanje i
izgradnja pjeakih putova i trim staza, mjesta za sjedenje i boravak na otvorenom,
nadstrenica, kupalita i kabina, manjih igralita, informacijskih ploa i putokaza, te drugih
slinih zahvata u prostoru, kao i graevina, ureaja i instalacija potrebnih za odvijanje
sigurne plovidbe na moru. Svi navedeni zahvati ne smiju bitno mijenjati znaajke krajolika
u kojem se grade, a posebno se iskljuuje mogunost krenja autohtonih i homogenih
umskih povrina s ciljem njihove izgradnje.
lanak 23.
Na podruju opine odreene su lokacije plaa:
- ureene plae: plaa ispod hotela Plat, Mlini, Srebrno, Kupari, villa Galeb,
- prirodne plae: uvala Robinzon, u zoni rta Pelegrin, Soline.
Ureena morska plaa, je nadzirana i pristupana svima pod jednakim uvjetima s kopnene
i morske strane ukljuivo i osobama s potekoama u kretanju, veim dijelom ureenog i
izmijenjenog prirodnog obiljeja, te infrastrukturno i sadrajno (tuevi, kabine i sanitarni
ureaji) ureen kopneni prostor neposredno povezan s morem, oznaen i zatien s
morske strane.
Prirodna morska plaa je nadzirana i pristupana s kopnene i/ili morske strane
infrastrukturno neopremljena, potpuno ouvanog zateenog prirodnog obiljeja.
lanak 24.
1.5. POLJOPRIVREDA
Znaajan dio podruja Opine zauzima poljoprivredno zemljite, a razvoju poljoprivrede
pridaje se izuzetan znaaj u gospodarskom razvitku Opine, tako da se podruja koja su
ovim Planom posebno namijenjena za poljoprivrednu djelatnost nee smjeti koristiti u
druge svrhe, osim u sluajevima predvienim ovim odredbama.
Planom je izvrena podjela poljoprivrednih povrina, koja treba u potpunosti zatititi od ne
poljodjelske namjene i neracionalnog iskoritavanja, na osobito vrijedno obradivo tlo i
vrijedna obradiva tla.
URBING
107
Podruja obradivih tala namijenjena su obavljanju poljoprivrednih djelatnosti, s

mogunou izgradnje samo poljoprivredno gospodarskih graevina. Poljoprivrednim
gospodarskim graevinama se smatraju slijedee graevine: staklenici i plastenici; farme
za uzgoj stoke; vinogradarsko-vinarski pogoni; graevine za dranje alata i strojeva,
graevine za dranje poljoprivredne opreme; graevine za primarnu obradu i preradu
poljoprivrednih proizvoda uzgojenih na posjedu, a sve u funkciji obavljanja poljoprivrednih
djelatnosti. Na ovim podrujima mogu se graditi i sve potrebne prometne graevine i
graevine infrastrukture.
lanak 25.
1.6. UME
Podruja koja su ovim Planom predviena kao ume mogu se koristiti iskljuivo na nain
odreen vaeim Zakonom o umama.
U planiranom umskom podruju ne mogu se graditi graevine, osim onih koje su
dozvoljene vaeim Zakonom o umama.
Na podruju Opine umska podruja Planom su odreena kao:
- ume gospodarske namjene.
- zatitne ume
Podruja uma gospodarske namjene namijenjena su proizvodnji drva i drugih umskih
proizvoda, u kojima se mogu graditi graevine potrebne za gospodarenje umom:
umarske postaje (lugarnice), lovake kue, depoi drvne grae, znanstveno-istraivake
stanice za praenje stanja umskih ekosustava, otkupne stanice umskih plodina, te sve
potrebne prometne graevine (pjeake staze, interventni putovi i sl.) i graevine
infrastrukture, u skladu s uvjetima iz ovog Plana.
Zatitne ume posebno su teritorijalno razgraniene od ostatka umskog resursa, te se
sukladno odredbama upanijskog prostornog plana, kao ta namjena odreuju ume unutar
zatienog obalnog podruja, a temeljna im je namjena odranje ekolokih vrijednosti
prostora ili specifinih (zatienih) biotopa, rekreativna namjena i oplemenjivanje
krajobraza. Unutar zatitnih uma mogu se graditi slijedei zahvati u prostoru: izletita,
rekreacijski sadraji te znanstveno-istraivake stanice za praenje stanja umskih
ekosustava.
lanak 26.
Planom su odreena i podruja ostalih poljoprivrednih tala, uma i umskog zemljita. Ova
podruja namijenjena su obavljanju poljoprivrednih djelatnosti, odnosno uzgoju ume i
proizvodnji drva i drugih umskih proizvoda.
Za katastarske estice unutar ovog podruja ije katastarske kulture odgovaraju
poljoprivrednom zemljitu, vrijede odredbe lanka 24., a za katastarske estice sa umom
kao katastarskom kulturom odredbe lanka 25. ovih odredbi.
U podrujima ostalih poljoprivrednih tala, uma i umskog zemljita moe se graditi
potrebna infrastrukturna mrea i pratee infrastrukturne graevine.
URBING
108
lanak 27.
1.7. VODNE POVRINE
Na podruju Opine ima vie bujinih vodotoka. Glavni bujini vodotok je bujica Taranta
koja ide sredinom upskog polja i ima 14 veih i 18 manjih pritoka. Od Srebrnog preko
Mlina, Solina i Plata postoji vie bujinih tokova od kojih je najznaajniji onaj u Zavrelju u
koji se ulijeva i izvor Zavrelje.
Prioritet je potreba hitne regulacije bujice Taranta sa glavnim pritocima, kao i regulacija
svih bujica, ureenje svih vodotoka i kanala posebice bujinog podruja od Srebrnog do
Plata, te izgradnja mree odvodnje oborinskih voda, tako da se iz svih naselja na tehniki
ispravan nain odvedu sve povrinske oborinske vode i izvorske vode i tako zatiti
podruje od poplavljivanja i erozije tla.
lanak 28.
1.8. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI
Zone infrastrukturnih sustava namijenjene su gradnji iskljuivo graevina infrastrukture i
prateih prostora za nadziranje funkcioniranja mrea i ureaja. Graevine koje e se u
ovim zonama graditi ne mogu biti stambene, niti imati prostore stambene namjene.
Osim u zonama koje su u grafikom dijelu Plana oznaene kao zone infrastrukturnih
sustava, graevine infrastrukture mogu se graditi i u zonama drugih namjena.
Zone javnih prometnih povrina namijenjene su gradnji javnih kolnih i kolno-pjeakih
prometnica.
Prikazanom mreom prometnica u grafikom dijelu Plana obuhvaene su postojee i
planirane dravne, upanijske i lokalne te nerazvrstane ceste. Posebnim odredbama ovog
Plana odreeni su planirani koridori rezervacije prostora za gradnju prometnica.
lanak 29.
1.9. NAMJENA MORA
Planom je odreena namjena morskog akvatorija. More se prema namjeni razgraniava
na zone pomorskog prometa (luko podruje, sidrita i zone plovnih putova), zone
rekreacije, zone ribarenja (preostali dio unutarnjeg morskog pojasa je namjenjen ribarenju
izuzev koom) i potencijalnu zonu marikulture kaveznog uzgoja ribe.
lanak 30.
1.9.1. ZONE POMORSKOG PROMETA
Prema Naredbi o razvrstaju luka otvorenih za javni promet na podruju Dubrovako neretvanske upanije (Narodne novine 96/96) na podruju Opine postoje etiri luke
lokalnog znaaja i to:
- luka Kupari
- luka Mlini
- luka Plat
- luka Srebrno
U lukom podruju mogu se graditi potrebne graevine niskogradnje (obalni zidovi, obale,
molovi, lukobrani i slini graevni elementi), postavljati naprave i ureaji za privez plovila i
URBING
109
signalizaciju, te obavljati i drugi slini radovi potrebni za nesmetano funkcioniranje luke,

prema posebnim propisima i standardima za tu vrstu graevina. U njemu se moe
organizirati pomorski granini prijelaz sa svim potrebnim graevinama i opremom, u
skladu s posebnim propisima koji reguliraju tu problematiku.
Ovo podruje namijenjeno je i prometu plovila prema posebnim vaeim propisima koji
reguliraju problematiku pomorskog prometa.
lanak 31.
Na podruju Opine upa Dubrovaka planira se smjetaj luke posebne namjene luka
nautikog turizma (Srebrno - maksimalni broj vezova: 200). Tona lokacija odredit e se
temeljem provedenih detaljnih istraivanja maritimnih uvjeta, strujanja mora, utjecaja na
okoli i sl. u Studiji ocjene stanja u prostoru sa smjernicama za organizaciju prostora u
zaljevu Srebrno. Uz luku se planira i smjetaj benzinske postaje za opskrbu plovila
gorivom.
U akvatoriju naselja Srebrno, luke posebne namjene iz prethodnog stavka mogu se graditi
potporni i obalni zidovi, obale, molovi i lukobrani, postavljati naprave i ureaji za privez
plovila i signalizaciju, te obavljati i drugi slini radovi. Sve aktivnosti moraju se uskladiti s
odgovarajuim propisom o kategorizaciji luka, te s propisima o sigurnosti plovidbe.
Ove morske zone namijenjene su i prometu plovila prema posebnim vaeim propisima
koji reguliraju problematiku pomorskog prometa.
U akvatoriju graevinskog podruja naselja mogu je smjetaj graevina za prihvat
brodica domicilnog stanovnitva. Tona lokacija odredit e se u detaljnijoj prostorno
planerskoj dokumentaciji.
Dijelovi luka koji se, prema ovim odredbama, smatraju graevinama infrastrukture
(lukobrani, molovi, pristanita i slino), a koji se grade unutar pomorskog dobra, mogu se
graditi i u prostoru postojeeg akvatorija. Gore navedeno moe se izvoditi nasipavanjem ili
optimalnom kombinacijom nasipavanja i dubljenja dna. Lokacijska dozvola za zahvate u
prostoru kojima se mijenja obalna crta moe se izdati tek po izraenom elaboratu kojim e
se, primjenom geolokih, maritimnih i drugih potrebnih ispitivanja, potvrditi racionalnost
izgradnje, ukoliko vaeim propisima nije drugaije odreeno.
lanak 32.
Unutar akvatorija svakog pojedinog naselja mogu je smjetaj sportske luke i luke
otvorene za javni promet, komunalnih vezova (stalnih), prostora za prihvat plovila u
tranzitu, pristana izletnikih turistikih brodica te ostalih luka posebne namjene u skladu s
ovim Planom. Detaljni uvjeti ureenja i smjetaja odredit e se detaljnijom prostorno
planskom dokumentacijom.
U graevinskom podruju naselja u ZOP-u potrebno je dio obalnog prostora planirati za
prihvat plovila u tranzitu. Detaljni uvjeti ureenja kao i kapaciteti odredit e se
urbanistikim planom ureenja.
URBING
110
lanak 33.
Zone plovnih putova odnose se na brodske linije za sada sezonskog su karaktera, koje
povezuju luke na podruju Opine upa Dubrovaka (Kuparima, Mlinima, Platom i
Srebrnom) sa Cavtatom i Dubrovnikom.
lanak 34.
1.9.2. SPORT I REKREACIJA U MORU
Zona sporta i rekreacije u moru protee se u pojasu od 300m uz morsku obalu s
izdvojenom zonom od 100m uz obalu. irina morskog pojasa maritimne rekreacije
odreuje se temeljem posebnog odgovarajueg propisa i postupka. Shodno tome u pojasu
od 100m uz obalu iskljuuje se mogunost prometa odreenih kategorija plovila.
Morske zone maritimne rekreacije namijenjene su ureenju plaa, prema vaeim
propisima o vrstama morskih plaa i uvjetima koje moraju zadovoljavati. U morskim
zonama maritimne rekreacije uz graevinska podruja turistikih zona, zavisno o vrsti
plae, mogu se graditi potporni zidovi, obale, obalni zidovi i sunalita, postavljati naprave
za rekreaciju, zabavu i privez rekreacijskih plovila, te obavljati i drugi slini radovi, ukoliko
se to omogui prostornim planovima uih podruja.
Na posebno istraenim i opravdanim lokacijama, mogu u podmorju unutarnjeg morskog
pojasa i rekreacijske zone priobalnog mora planirati novi umjetni brakovi radi proirenja
potencijalnih stanita posebno vrijednih bentoskih zajednica, kao i radi umanjivanja
razornog utjecaja mora na ureene plae.
lanak 35.
1.9.3. ZONE RIBARENJA
More je razgranieno na vanjski morski pojas (na udaljenosti veoj od 1 nautike milje od
obale) koji je namijenjen svim vrstama ribolova u okviru postojeih propisa o morskom
ribarstvu, te na unutarnji morski pojas (udaljenost od zone rekreacije u moru do 1 nautike
milje od obale) koji je namijenjen gospodarskom ribolovu sa selekcioniranim tehnikama
izlova, kao i za sportski ribolov. Unutar ovog podruja u moru omoguuje se istraivanja s
pokusnom proizvodnjom uzgoja riba na otvorenom moru.
lanak 36.
1.9.4. OSTALE NAMJENE U MORU
Ostale namjene kao to su marikultura, eksploatacija podmorskih sirovina, razne
podmorske aktivnosti i drugo mogue je obavljati pod uvjetima odreenim posebnim
propisima.
lanak 37.
1.10 GROBLJA
Podruja groblja namijenjena su ukopu umrlih osoba, uz provoenje postupka odreenih
vaeim propisima i obiajima.
Podruja postojeih groblja u grafikom dijelu ovoga Plana oznaena su simbolom, dok e
se njihov prostorni obuhvat definirati u postupku izrade i donoenja prostornog plana ueg
URBING
111
podruja. Postojea se groblja, prema potrebi mogu proirivati na susjedno zemljite.

Rekonstrukcija (proirenje) postojeih groblja utvruje se prostornim planovima ueg
podruja na temelju programa ureenja groblja za vremensko razdoblje od najmanje
trideset godina.
Ovim Planom je na podruju Opine planirana izgradnja novog groblja Dubac. Uvjeti
izgradnje utvrivat e se na temelju programa ureenja groblja a sukladno usvojenom
idejnom rjeenju groblja Dubac koje je odabrano u provedenom javnom natjeaju za
Idejno urbanistiko rjeenje groblja Dubac, uz prethodnu izradu studije utjecaja na okoli.
Smjetaj groblja nije doputen na poplavnim zemljitima, terenu s visokom podzemnom
vodom i u izgraenim dijelovima naselja, a udaljenost groblja od naselja mora biti
najmanje 500 m.
Na grobljima se mogu izvoditi potrebni zemljani radovi, te graditi graevine visokogradnje,
u skladu s obavezama iz vaeeg Zakona o grobljima, kao i posebnog odgovarajueg
propisa Opine upa dubrovaka:
- mjesno groblje Sv. Luke i Sv. Mateja, naselje ibaa
- mjesno groblje Sv. Stjepana, naselje Kupari
- mjesno groblje Velike Gospe, naselje Martinovii
- mjesno groblje Sv. Ilara, naselje Mlini
- mjesno groblje Sv. Trojstva, naselje Petraa
- mjesno groblje Velike Gospe, naselje Plat
- mjesno groblje S. Ana, naselje Gornji Brgat
lanak 38.
2. UVJETI ZA UREENJE PROSTORA
Ureivanje prostora na podruju Opine upa dubrovaka, bilo izgradnjom graevina ili
ureenjem zemljita, te obavljanje drugih radova na povrini, odnosno iznad ili ispod
povrine zemlje, kojim se mijenja stanje u prostoru, mora se obavljati u skladu s
odredbama ovog Plana i odredbama prostornih planova ueg podruja koji se izrauju
temeljem odredbi ovog Plana.
lanak 39.
Osnovni elementi uvjeta za ureenje prostora su:
- oblik i veliina graevne estice, odnosno obuhvat zahvata u prostoru,
- namjena graevine,
- gradivi dio graevne estice (veliina i povrina graevine),
- oblikovanje graevine,
- ureenje graevne estice,
- nain i uvjeti prikljuenja graevne estice, odnosno graevine na javnu
prometnu povrinu i infrastrukturu,
- nain sprijeavanja nepovoljnog utjecaja na okoli,
- drugi elementi vani za zahvat u prostoru.
lanak 40.
Podruje Opine upa dubrovaka prema osnovnim uvjetima gradnje /ureenja prostora
dijeli se na:
- graevinska podruja naselja,
URBING
112
graevinska podruja zona izdvojenih namjena,

preostali dio podruja Opine.
Granice graevinskih podruja naselja, te graevinskih podruja zona izdvojenih namjena

izvan naselja odreene su na katastarskoj podlozi u grafikom dijelu Plana.
lanak 41.
Prema posebnim uvjetima koritenja, ureenja i zatite prostor Opine se dijeli na:
Podruja posebnih uvjeta koritenja - prostori posebnih vrijednosti prirodne i kulturne
batine izvan graevinskog podruja naselja, u kojima je zabranjena svaka nova gradnja:
- I. zatitna zona vodocrpilita;
- poljoprivredno zemljite u Planu oznaeno kao osobito vrijedno obradivo tlo.
Iznimno, zabrana se ne odnosi na infrastrukturu, ali uz izvoenje posebnih mjera zatite.
Podruja posebnih ogranienja u koritenju - prostori posebnih prirodnih karakteristika
(krajobraz, tlo, vode i more) i kulturne batine, s ogranienjima u gradnji i regulativi, u
kojima se moe dopustiti gradnja uvaavajui posebne zatitne mjere i uvjete ureenja
prostora:
- Zatieno obalno podruje mora (u daljnjem tekstu: ZOP),
- II. zatitna zona vodocrpilita,
- poljoprivredno zemljite u Planu oznaeno kao vrijedno obradivo tlo,
- prirodni predjeli, odnosno prirodni resursi: more, vode (zatitne zone voda) i
ume,
- arheoloke i hidro-arheoloke zone i lokaliteti,
- zone povijesne batine i kulturnih dobara izvan podruja naselja,
- predjeli definirani u Planu kao osobito vrijedno krajobrazno podruje (obalno
podruje).
Podruja primjene posebnih mjera ureenja i zatite - u kojima je nuna pojaana panja
pri formiranju graevinskih podruja, graenju ili izvoenju drugih zahvata u prostoru, i
gdje su potrebne posebne mjere zatite:
- III. A. i B. zatitna zona vodocrpilita,
- ostali zatieni dijelovi prirode i dijelovi prirode Planom predvieni za zatitu,
- poljoprivredno zemljite oznaeno u Planu kao ostala poljoprivredna tla,
- podruja i dijelovi ugroenog okolia,
- podruja u kojima je potrebno zatititi posebne vrijednosti i obiljeja: sanirati
oteene prirodne predjele, gradske i ruralne cjelina, sanirati tlo, ume, ugroeni
okoli, naputena odlagalita otpada, eksploatacijska polja i
- podruja u kojima e se primijeniti planske mjere zatite kroz izradu detaljnije
prostorno-planske dokumentacije.
Ostali prostor:
- ostalo podruje - oni dijelovi prostora u kojima je planirana gradnja bez posebnih
ogranienja.
Uvjeti primjene posebnih uvjeta i ogranienja u koritenju, te primjene posebnih mjera
ureenja i zatite prostora upanije prikazani su u kartografskom prikazu 3. "Uvjeti
ureenja i zatite prostora".
URBING
113
lanak 42.
Razgranienje povrina zatiene prirodne batine odreeno je odlukama o proglaenju
zatienih dijelova prirode, i u njima se detaljno opisuje zahvat temeljnog svojstva (prirodnog
fenomena) s granicom podruja.
Razgranienje povrina koje su zatiene kao kulturno dobro temelji se na rjeenjima o
utvrivanju svojstva kulturnog dobra.
Zatieno obalno podruje (u daljnjem tekstu ZOP) mora je krajobrazna cjelina sa
statusom podruja s posebnim ogranienjima u koritenju, a obuhvaa sve otoke, pojas
kopna u irini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u irini od 300 m od obalne crte.
Ako se graevinsko podruje nalazi izvan granica ZOP-a s vie od polovice povrine, za
planiranje i ureenje tog dijela primjenjuju se smjernice odreene ovim prostornim planom.
namijenjenih za:
istraivanje i iskoritavanje mineralnih sirovina, osim morske soli,
iskoritavanje snage vjetra za elektrinu energiju,
skladitenje, obradu i odlaganje otpada, osim ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i
konfiguracija terena,
vlastite gospodarske potrebe (spremite za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i
sl.) izvan graevinskog podruja, osim za prijavljeno obiteljsko poljoprivredno
gospodarstvo i pruanje ugostiteljskih i turistikih usluga u seljakom domainstvu
s veliinom parcele najmanje 3 ha (kao prizemne graevine ukupne graevinske
bruto povrine do 200 m2 i udaljene najmanje 300 m od obalne crte),
privez izvan graevinskog podruja,
sidrenje, ako smjetaj sidrita nije objavljen u slubenim pomorskim publikacijama,
uzgoj plave ribe.
lanak 43.
2.1. GRAEVINE I ZAHVATI OD VANOSTI ZA DRAVU I UPANIJU
Temeljem Uredbe o odreivanju zahvata u prostoru i graevina za koje Ministarstvo
zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva izdaje lokacijsku i/ili graevinsku
dozvolu (NN 116/07) na podruju Opine upa dubrovaka mogu se identificirati postojei
i budui zahvati u prostoru od vanosti za Dravu, za koje lokacijsku dozvolu izdaje
Ministarstvo zatite okolia i prostornog ureenja, odnosno zahvati u prostoru za koje je u
postupku izdavanja lokacijske dozvole potrebno pribaviti suglasnost istog Ministarstva.
Plan omoguava realizaciju prometnih, energetskih, vodnih i vodoopskrbnih graevina,
kao i sportskih, ugostiteljskih i turistikih graevina.
Prostorni plan ureenja Opine utvruje slijedea podruja i graevine od vanosti za
Dravu:
Prometne graevine
Cestovne graevine s pripadajuim objektima i ureajima:
- autocesta (alternativno brza cesta) dionica tunel Pare granica opine Konavle
(planirano)
URBING
114
- tunel i spojna prometnica (u rangu brze ceste; Dubrovnik - vor Pare) za spoj na
autocestu (alternativno brzu cestu),
- Dravne ceste D-8 i D-223
Meunarodni cestovni prijelazi:
- Granini prijelazi na Jadransko-Jonskoj (Jadranskoj) i TEM II. autocesti (planirano).
Energetske graevine
- hidroelektrana "Dubrovnik" u Platu,
- dalekovod 2x220 kV Plat-Trebinje,
- dalekovod 220 kV DS HE Dubrovnik - TS Plat (planirano),
- dalekovod od 420 (220) kV DS Plat-Zagvozd (planirano),
- TS Plat 220 (400) kV (planirano),
- rasklopno postrojenje 220 kV "Plat".
Graevine posebne namjene
- ugostiteljsko turistika zona Kupari II i Kupari IV s graevinama od vanosti za
Dravu
Osim Uredbom iz stavka 1. ovog lanka, ovim se Planom ne planiraju drugi zahvati u
prostoru koji bi bili dravnog znaaja.
lanak 44.
U Planu se na podruju Opine utvruju slijedea podruja i graevine od vanosti za
upaniju:
Prometne graevine
Cestovne graevine s pripadajuim objektima i ureajima
- upanijska cesta - 6243
Pomorske graevine s pripadajuim objektima, ureajima i instalacijama
- luka nautikog turizma 'Srebreno'
Energetske graevine
- dalekovod 110 kV HE Dubrovnik-TS Plat (planirano),
- dalekovod 110 kV DS Plat-Komolac,
Graevine eksploatacije mineralnih sirovina:
- eksploatacijska polja tehnikog graevnog kamena: Dubac,
Vodne graevine
Graevine za koritenje voda:
- vodoopskrbni sustav "upa Dubrovaka",
- sustav za zahvat i dovod vode za navodnjavanje upskog polja (planirano).
lanak 45.
Uvjeti gradnje za graevine iz lanaka 43. i 44. ovih odredbi odreuju se na temelju
odredbi ovog Plana odnosno prostornog plana ueg podruja, uvaavajui tehniko
URBING
115
tehnoloke zahtjeve te posebne standarde i propise odgovarajue za pojedini zahvat u

prostoru.
lanak 46.
2.2. GRAEVINSKA PODRUJA NASELJA
Ope odredbe
Naselja se na podruju Opine, u skladu sa postavkama ovog Plana i potrebama njihovog
razvoja, mogu izgraivati samo unutar graevinskog podruja naselja koje se sastoji od
izgraenog i neizgraenog dijela.
Izgraenim dijelom graevinskog podruja smatraju izgraene graevne estice i druge
povrine privedene razliitoj namjeni veliine do 5000 m2, a neizgraenim jedna ili vie
neposredno povezanih neureenih i neizgraenih graevnih estica ukupne povrine vee
od 5.000 m2.
Na graevinskom podruju, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini ne mogu se graditi
graevine koji bi svojim postojanjem ili uporabom, posredno ili neposredno, ugroavale
ivot i rad ljudi u naselju, odnosno vrijednosti postojeeg okolia naselja.
Sve poljoprivredno zemljite u graevinskom podruju naselja, a koje je PPUO upa
dubrovaka odreeno za drugu namjenu, moe se do prenamjene i dalje koristiti na
dosadanji nain.
Veliina graevinskog podruja za naselje odreena je ovisno o planiranom broju
stanovnika, planiranim centralnim funkcijama u naselju i drugim namjenama prostora.
Ovim Planom odreena su graevinska podruja naselja ije su detaljne granice utvrene
na katastarskoj podlozi u grafikom dijelu Plana.
lanak 47.
U graevinskom podruju predviena je izgradnja novih i zamjenskih graevina, te
obnova, rekonstrukcija i dogradnja postojeih graevina namijenjenih za:
- stanovanje i pratee pomone i gospodarske funkcije;
- rad bez tetnih utjecaja na okoli;
- javne i pratee sadraje;
- drutvene djelatnosti;
- trgovake i uslune sadraje;
- turistike i ugostiteljske sadraje;
- vjerske sadraje;
- prometnu i komunalnu infrastrukturu;
- port i rekreaciju.
Iznimno u graevinskom podruju predviena je obnova, rekonstrukcija i dogradnja
postojeih graevina namijenjenih za groblja.
Unutar graevinskog podruja naselja Srebrno obvezatno je planiranje i smjetaj preteito
centralnih gradskih funkcija i sadraja, trgovako - poslovnih sadraja te ugostiteljsko turistikih sadraja.
URBING
116
lanak 48.
Gradnjom se, prema ovim odredbama a u smislu omoguavanja zahvata, smatra
odravanje, rekonstrukcija, gradnja i uklanjanje graevine, definirani odredbama Zakona o
prostornom ureenju i gradnji.
Graevina se moe graditi samo na ureenoj graevnoj estici (pristup na graevnu
esticu, odvodnja otpadnih voda i propisani broj parkiralinih mjesta) ili ije je ureenje
zapoeto na temelju Programa izgradnje objekata i ureaja komunalne infrastrukture
prema posebnom propisu, na nain da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s
urbanistikim planom ureenja za neizgraeni dio graevinskog podruja, odnosno s
prostornim planom na temelju kojeg se provodi zahvat u prostoru za izgraeni dio
graevinskog podruja.
Graevinom se, prema ovim odredbama, smatra i vie graevina na istoj graevnoj
estici, ukoliko vaeim propisima nije drugaije odreeno.
lanak 49.
Postojeom graevinom, prema ovim odredbama, smatra se graevina koja postoji u
prostoru, izgraena na temelju i u skladu s graevnom dozvolom, ili je legalizirana po
osnovi drugih zakonskih propisa.
Rekonstrukcijom postojeih graevina, prema ovim odredbama, smatra se sanacija,
adaptacija, izmjena tehnolokog procesa i opreme, promjena namjene, nadogradnja i
dogradnja kao i:
- dogradnja i nadogradnja stambenog prostora na postojeim graevinama
stambene namjene,
- dogradnja i nadogradnja prostora gospodarske namjene na postojeim
graevinama i sklopovima gospodarske namjene u graevinskim podrujima
naselja,
- dogradnja i nadogradnja manjih postojeih pomonih graevina (staja,
spremite, sanitarije, garaa, drvarnica, kotlovnica, septika jama I cisterna),
- prenamjena postojeeg stambenog, podrumskog ili tavanskog prostora u okviru
postojeih gabarita,
- promjena namjene postojeeg gospodarskog, stambenog i pomonog prostora
ili graevine (ili dijela graevine) u gospodarski, stambeni i pomoni prostor ili
graevinu (ili dio graevine), u okviru postojeih gabarita i u graevinskim
podrujima naselja,
- modernizacija i proirenje mree postojeih graevina, ureaja i vodova
infrastrukture.
lanak 50.
Interpolacijom se, prema ovim odredbama, smatra gradnja:
- graevine visokogradnje koja je dvjema ili trima stranama vezana uz susjedne
postojee i planirane graevine visokogradnje - ugraena graevina,
- graevine visokogradnje koja je samo jednom stranom vezana uz susjedne
postojee i planirane graevine visokogradnje - poluugraena graevina,
- graevine visokogradnje na graevinskoj estici koja granii s ve izgraenim
graevinskim parcelama najmanje s dvije strane - samostojea graevina
URBING
117
lanak 51.
Unutar graevinskog podruja naselja mogue je ureenje zelenih povrina (park,
zatitne zelene povrine) kao i drugih graevina i povrina koje slue za normalno
funkcioniranje naselja, a u svrhu ureenja i zatite okolia.
U sklopu povrina iz prethodnog stavka omogueno je ureenje i izgradnja:
- kolnih i pjeakih putova,
- biciklistikih staza,
- portsko-rekreacijskih povrina i igralita.
lanak 52.
Namjena graevina
U graevinskim podrujima naselja mogu se graditi graevine stambene namjene,
stambeno poslovne, graevine javne, drutvene i gospodarske (poslovne) namjene na
vlastitoj graevnoj estici.
U graevinama stambene namjene mogu se graditi i prostorije poslovne namjene, do 30%
dijela ukupne povrine graevine, te u manjem broju ukupnih funkcionalnih (stambenih i
poslovnih) jedinica.
U graevinama stambene namjene mogu se graditi i prostorije javne i drutvene namjene
(upravne, socijalne, zdravstvene, predkolske, kulturne, vjerske i sline graevine), pod
uvjetima iz lanka 75. ovih odredbi.
U graevinama javne i drutvene, odnosno poslovne namjene mogu se graditi i prostorije
prateih sadraja do 30% od ukupne povrine graevine, te u manjem broju ukupnih
funkcionalnih (stambenih i poslovnih) jedinica.
lanak 53.
Pod graevinama stambene namjene, prema ovim odredbama, smatraju se stambene
graevine i prostorije koje su namijenjene stanovanju, te sadre prostorne elemente stana,
definirane posebnim propisima, ija se namjena ovim Planom, u smislu stanovanja, u
potpunosti izjednaava.
Graevine stambene namjene veim su dijelom svoje povrine i veim dijelom
funkcionalnih (stambenih ili poslovnih) jedinica namijenjene stanovanju.
Pod stambeno-poslovnom graevinom, prema ovim odredbama smatraju se odgovarajue
stambene (obiteljske, viestambene) graevine koje uz stambene jedinice na katovima, u
pravilu u prizemnoj i /ili podrumskoj etai imaju prostore za obavljanje tihih i istih
djelatnosti (prostori u kojima se obavljaju intelektualne usluge, uslune i trgovake
djelatnosti, manji proizvodni pogoni (kod kojih se ne javlja buka, zagaenje zraka, vode i
tla), ugostiteljske djelatnosti bez glazbe i s ogranienim radnim vremenom (osim disco
bara).
lanak 54.
Prema nainu gradnje graevine stambene namjene mogu biti obiteljske te viestambene.
URBING
118
Pod obiteljskom graevinom, prema ovim odredbama, smatra se graevina s najvie 3

stambene jedinice.
Pod viestambenom graevinom, prema ovim odredbama, smatra se graevina s
najmanje 4 a najvie 16 funkcionalnih (stambenih ili poslovnih) jedinica, pri emu se
apartman smatra stambenom jedinicom. Viestambenom graevinom smatra se graevina
koja ima zajedniko stepenite za pristup funkcionalnim (stambenim ili poslovnim)
jedinicama.
Smjetaj viestambenih graevina ne predvia se unutar sljedeih graevinskih podruja
naselja: Buii, Makoe, Martinovii, Grbavac, Donji Brgat, Gornji Brgat.
lanak 55.
Graevina gospodarske (poslovne) namjene, prema ovim odredbama, smatra se da je
graevina koja je u cjelini, a poslovno - stambena koja je veim dijelom (vie od 30%)
namijenjena obavljanju gospodarske djelatnosti te pod uvjetom da na svojoj vlastitoj
graevnoj estici ostvaruje mogunost potrebnog parkiranja zaposlenih i klijenata.
Poslovnom namjenom smatra se:
- za tihe i iste djelatnosti:
- prostori u kojima se obavljaju intelektualne usluge, uslune i trgovake
djelatnosti, (razliite kancelarije, uredi, biroi), mali proizvodni pogoni i
druge sline djelatnosti kod kojih se ne javlja buka i zagaenje okoliavoda, zrak, tlo), te ugostiteljsko-turistiki sadraji bez glazbe i s
ogranienim radnim vremenom.
- za bune i potencijalno opasne djelatnosti:
- mali proizvodni pogoni, automehaniarske i proizvodne radionice, limarije,
lakirnice, bravarije, kovanice, stolarije, klaonice, te ugostiteljsko-turistiki
sadraji s glazbom i slino.
Tihe i iste djelatnosti mogu se obavljati i u sklopu stambene graevine, ukoliko za to
postoje tehniki uvjeti.
Bune i potencijalno opasne djelatnosti u pravilu se lociraju na propisanoj udaljenosti od
stambenih graevina odnosno tako da budu zadovoljeni kriteriji iz Zakona o zatiti od
buke, te drugi propisi koji se odnose na zatitu zraka, vode i tla.
lanak 56.
Poslovni prostori s bunim i potencijalno opasnim djelatnostima mogu se graditi samo
ukoliko tehnoloko rjeenje, veliina estice i njen poloaj u naselju omoguavaju
izgradnju bez utjecaja na susjedne graevine.
lanak 57.
U graevinskim podrujima naselja za koje nije donesen prostorni plan ueg podruja, to
znai da u njima nije izvrena podjela prostora po pojedinim namjenama, gospodarske
djelatnosti koje se u tim naseljima ne smiju obavljati su sljedee:
- industrijske i obrtnike - proizvodnja ili pakiranje kemijskih sredstava za posebnu
ili opu uporabu, kemijska obrada metala ili nemetala, proizvodnja graevinskih
materijala ili ugradbenih elemenata, proizvodnja i prerada mesa i suhomesnatih
proizvoda te ribe i morskih organizama, proizvodnja i prerada sirove koe, gume,
URBING
119
plastinih masa, tekstila, prediva, papira, stakla, prikupljanje i obrada otpada,

proizvodnja ili pakiranje energenata ili sredstava za odravanje strojeva i vozila,
te proizvodnja, skladitenje ili pakiranje toksinih materijala,
- smjetaj diskoteka i zabavnih parkova mogu je unutar graevinskog podruja
naselja ukoliko su zadovoljeni svi uvjeti u pogledu zatite od utjecaja od
prekomjerne buke, zatite okolia i sl sukladno posebnom propisu, te u pogledu
potrebnog broja parkiralinih mjesta koji mora biti zadovoljen na parceli.
lanak 58.
Pomonom graevinom, prema ovim odredbama, smatra se graevina za smjetaj vozila garaa, spremite, drvarnica i slina graevina koja ne predstavlja ureenje okunice, a
koja se gradi na graevnoj estici namijenjenoj gradnji osnovne graevine neke druge
namjene. Pomonom graevinom smatra se i cisterna, spremnik, septika jama i slina
graevina, ukoliko je njena visina u odnosu na najniu toku konano zaravnatog terena
uz graevinu via od 1m.
lanak 59.
Gospodarskim graevinama smatraju se:
bez izvora zagaenja:
- upe, ljetne kuhinje, spremita alata i poljoprivrednih strojeva i proizvoda, suare
(punice) i sl.
sa izvorima zagaenja:
- staje, svinjci, kokoinjci, kuninjaci i sl.
Izgradnja gospodarskih graevina sa izvorima zagaenja mogua je samo izvan
graevinskih podruja. Izgradnja ovih graevina nije dozvoljena u obalnom podruju
Opine.
lanak 60.
MOGUNOST GRADNJE NA GRAEVNOJ ESTICI
Pod gradivim dijelom graevne estice, prema ovim odredbama, smatra se dio graevne
estice u kojega se moraju smjestiti ortogonalne projekcije svih izgradnji na graevnoj
estici i to osnovne graevine i pomonih graevina.
U gradivi dio graevne estice ne mora se smjestiti izgradnja koja predstavlja ureenje
okunice (graevne estice), kao to su nenatkrivene terase, cisterne i septike jame, ija
je visina manje od 1 m iznad konano zaravnatog terena na svakom pojedinom mjestu
mjerena neposredno uz graevinu, dijelovi graevine kao to su vijenci, oluci, erte i slini
elementi istaknuti do 50 cm izvan ravnine proelja graevine, te i drugi zahvati omogueni
ovim odredbama.
Gradivi dio graevne estice odreuje se ovisno o obliku i veliini graevne estice,
namjeni graevine, visini i tipu izgradnje, izgraenosti susjednih estica, te graevnom
pravcu i prirodnim uvjetima, pri emu se naroito ne smiju oslabiti uvjeti boravka na
susjednim graevnim esticama (buka, osunanost i sl.).
Gradivi dio graevne estice za gradnju slobodnostojee graevine visokogradnje
odreuje se tako da je graevina s jedne ili vie strana odreena graevnim pravcem, a od
granice susjedne graevne estice mora biti udaljena sukladno s odredbama ovog plana.
URBING
120
Gradivi dio prve odnosno posljednje graevne estice kod ugraenih graevina (nizovi) i
poluugraenih (dvojnih) graevina odreuje se sukladno stavku 3. ovog lanka.
Od odredbe ovog lanka izuzimaju se interpolacije i gradnja u posebnim podrujima
odreenim ovim Planom, te graevne estice na kojima su izgraene postojee graevine.
lanak 61.
Pod izgraenou graevne estice, prema ovim odredbama, smatra se odnos povrine
izgraenog dijela graevne estice i sveukupne povrine graevne estice. U povrinu
izgraenog dijela graevne estice ubraja se ortogonalna projekcija svih nadzemnih
zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova graevine osim balkona na
graevnu esticu ukljuivi i terase u prizemlju kada su iste konstruktivni dio podzemne
etae i to osnovne graevine i pomonih graevina osim balkona.
U izgraenost graevne estice ne ubraja se izgradnja koja predstavlja ureenje okunice
(graevne estice), kao to su nenatkrivene terase, cisterne i septike jame, a svi manje
od 1m iznad konano zaravnatog terena na svakom pojedinom mjestu neposredno uz
graevinu.
lanak 62.
Regulacijskim pravcem se, prema ovim odredbama, smatra granica graevne estice
prema dodirnoj prometnoj povrini (razgraniuje se graevna estica i javna prometna
povrina). Graevna estica moe imati jedan ili vie regulacijskih pravaca.
lanak 63.
Graevnim pravcem se, prema ovim odredbama, smatra obvezni pravac kojim se
odreuje poloaj graevine na graevnoj estici na nain da se na njega naslanjaju dio
graevine ili najmanje 2 najistaknutije toke proelja.
Graevni pravac odreuje se imajui u vidu namjenu i vrstu graevina, potrebu
racionalnog koritenja zemljita, pristup s javne prometne povrine, konfiguraciju i druge
karakteristike zemljita, te naroito graevne pravce susjednih postojeih ili planiranih
graevina visokogradnje, nastojei pri tome pratiti slijed okolne izgradnje.
Uvjetima gradnje moe se odrediti jedan ili vie graevnih pravaca. Vie graevnih
pravaca mogue je odrediti za jednu graevinu naroito:
- ukoliko to zahtjeva poseban poloaj graevine u odnosu na okolni prostor poput
kutne dispozicije graevine u ulinom redu, blokovske izgradnje, interpolacije i
slino,
- za pojedine dijelove graevine s razliitim visinama izgradnje,
- u sluaju kada je graevina sastavljena od vie dijelova i sl.
lanak 64.
Na jednoj graevnoj estici u graevinskom podruju naselja moe se graditi stambena ili
stambeno-poslovna ili poslovna graevina odnosno graevina javne i drutvene namjene,
te uz njih gospodarske i pomone graevine koje s ovima ine cjelinu.
URBING
121
Za obavljanje gospodarske djelatnosti mogu se koristiti i prostori ili graevine koji ranije
nisu bili namijenjeni za tu djelatnost u cijelom ili dijelu stambenog, pomonog ili
gospodarskog prostora.
Stambene, poslovne i stambeno-poslovne graevine se u pravilu postavljaju na graevni
pravac, a pomone, gospodarske i dvorine poslovne graevine po dubini graevne
estice, iza tih graevina.
Iznimno se moe dozvoliti i drugaiji smjetaj graevina na graevnoj estici, ukoliko
konfiguracija terena i oblik graevne estice, te tradicijska organizacija estice ne
dozvoljavaju nain izgradnje odreen u prethodnom stavku ovog lanka, ukoliko utjecaji na
okoli ne prijee takvu izgradnju.
lanak 65.
Uvjeti za izgradnju stambenih (obiteljskih), manjih poslovnih i stambeno poslovnih
graevina na esticama unutar izgraenog dijela graevinskog podruja (interpolacije na
neizgraenim esticama) i unutar neizgraenog dijela graevinskog podruja izvan ZOP-a
koje je opremljeno potrebnom infrastrukturom (postojea prometna i komunalna
infrastruktura) utvruje se na temelju ovih provedbenih odredbi.
lanak 66.
Uvjeti za izgradnju viestambenih graevina s 10 i manje stanova utvrdit e se na temelju
ovih provedbenih odredbi, a s vie od 10 stanova (funkcionalnih jedinica) temeljem
detaljnije prostorno planske dokumentacije.
Uvjeti za izgradnju poslovnih i gospodarskih, javnih i drutvenih, trgovakih i uslunih
turistiko-ugostiteljskih, vjerskih, te graevina za port i rekreaciju utvruju se temeljem
ovih odredbi, odnosno na temelju detaljnije prostorno planske dokumentacije za graevine
ija ukupna brutto tlocrtna povrina prelazi 2000 m2, odnosno ija bruto razvijena povrina
prelazi 4000 m2.
lanak 67.
GRANINE VRIJEDNOSTI GRAEVNIH ESTICA
Oblik i veliina graevne estice odreuju se imajui u vidu namjenu i vrstu graevina ija
se gradnja na toj estici planira, javnu prometnu povrinu s koje se osigurava neposredan
pristup na graevnu esticu, susjedne graevne estice, konfiguraciju i druge
karakteristike zemljita, katastarsko i zemljino knjino stanje zemljita, posebne uvjete
graenja i druge elemente od znaaja za odreivanje oblika graevne estice.
Oblik i veliina graevne estice odreuju se sukladno svim odgovarajuim vaeim
propisima, tradicijskom i morfolokom oblikovanju unutar naselja i drugim pravilima struke.
Oblik i veliina graevne estice ne moe se odrediti na nain da se susjednim graevnim
esticama na kojima su izgraene postojee graevine pogoraju uvjeti gradnje, odnosno
da iste ne zadovolje uvjete gradnje odreene odredbama ovog Plana.
URBING
122
lanak 68.
Ovim odredbama odreuju se slijedee granine vrijednosti za graevne estice unutar
graevinskog podruja na kojima se izgrauju OBITELJSKE GRAEVINE, ukoliko
detaljnijim planovima ureenja nije drugaije regulirano:
a) slobodnostojee graevine:
- povrina estice iznosi minimalno 350 m2,
- maksimalna dozvoljena izgraenost je 30% povrine graevne estice,
- najmanja bruto zauzeta povrina pod graevinom iznosi 80 m2, a maksimalna
300 m2.
b) poluugraene graevine:
- povrina estice za jednu graevinu iznosi minimalno 350 m2,
- maksimalna dozvoljena izgraenost je 30% povrine graevne estice,
- najmanja bruto zauzeta povrina pod graevinom iznosi 60 m2, a maksimalna
200 m2.
lanak 69.
Za sve tipove graevina iz lanka 68. odreuju se slijedee granine vrijednosti:
irina graevne estice, u svim njezinim presjecima, mora zadovoljavati slijedee uvjete:
- minimalno 14 m,
- graevinski pravac graevine nalazi se u pravilu 5 m od regulacijskog pravca i 3
m od granice susjednih parcela ako je objekt visine P+1, odnosno 4 m od
granice susjedne parcele ako je objekt visine P+2 ili P+1+POT,
- maksimalna katnost graevine je podrum, prizemlje i 2 kata (Po+P+2) ili
podrum, prizemlje, 1 kat i stambeno potkrovlje (Po+P+1+POT) odnosno
maksimalno etri korisnike etae to vrijedi za neizgraeno podruje, a u
postojeim graditeljskim cjelinama visina interpoliranih objekata e se odreivati
uvjetovano visinom susjednih objekata,
- na kosom terenu mogua je i izgradnja jedne etae suterena. Pod suterenom se
podrazumijeva dio graevine izgraen ispod poda prizemlja i ukopan do 50%
svoga volumena u konano ureeni i zaravnati teren uz proelje graevine,
odnosno da je najvie jednim svojim proeljem izvan terena.
- maksimalna visina graevine je 9 m, mjereno od konano zaravnatog i
ureenog terena uz proelje zgrade do gornjeg ruba stropne konstrukcije
zadnjeg kata odnosno vrha nadozida potkrovlja ija visina ne moe biti via od
1,2 metra
- minimalno 20 % graevne estice mora biti zelena povrina
- maksimalna visina stambene etae je 4 m.
lanak 70.
Iznimno kod zamjene postojee graevine novom, odnosno u sluaju interpolacije u ve
izgraenim dijelovima naselja, nova se graevina moe graditi i na postojeoj graevinskoj
estici manje veliine od propisane u lanku 68., pod uvjetom da je veliina te graevine i
njena lokacija u skladu s odredbama koje se odnose na koeficijent izgraenosti, te sa svim
odrednicama koje se odnose na minimalne udaljenosti od javne prometne povrine,
susjedne mee i drugih graevina.
URBING
123
lanak 71.
Graevne estice viestambenih, poslovnih i stambeno-poslovnih graevina utvruju se
shodno potrebama tih graevina i u pravilu obuhvaa zemljite ispod graevine i zemljite
potrebno za redovitu upotrebu graevine.
Graevne estice iz prethodnog stavka odreuju se za svaku pojedinanu graevinu te
obuhvaa povrinu potrebnu za redovitu upotrebu graevine, to naroito ukljuuje
potrebne parkiralino-garane povrine korisnika graevina.
lanak 72.
Ovim odredbama odreuju se slijedee granine vrijednosti za graevinske estice unutar
graevinskog podruja na kojima se izgrauju VIESTAMBENE GRAEVINE, ukoliko
detaljnijim planovima ureenja nije drugaije regulirano:
- povrina estice iznosi minimalno 700 m2, a maksimalno 2000 m2,
- najmanja dozvoljena izgraenost iznosi 10% povrine graevne estice a
maksimalna 30% povrine graevne estice
- maksimalna duina proelja do 50 m.
lanak 73.
Za sve tipove graevina iz lanka 72. odreuju se slijedee granine vrijednosti:
- irina graevne estice, u svim njezinim presjecima, mora biti minimalno 20 m,
- graevinski pravac graevine nalazi se minimalno 5 m od regulacijskog pravca i
4 m od granice susjednih estica ako je graevina visine P+2, odnosno 6 m od
granice susjedne estice ako je graevina visine P+3 ili P+2+POT,
- maksimalna katnost graevine je ukopani podrum, prizemlje i 3 kata (P+3) ili
prizemlje, 2 kata i stambeno potkrovlje (P+2+POT) - etiri stambene etae to
vrijedi za neizgraeno podruje, a u postojeim graditeljskim cjelinama visina
interpoliranih graevina e se odreivati uvjetovano visinom susjednih
graevina,
- maksimalna visina graevine je 12 m, mjereno mjereno od konanoo
zaravnatog i ureenog terena uz proelje zgrade od gornjeg ruba stropne
konstrukcije zadnjeg kata odnosno vrha nadozida potkrovlja ija visina ne moe
biti via od 1,2 metra,
- minimalno 20 % graevne estice mora biti zelena povrina,
- maksimalna visina stambene etae je 4 m.
lanak 74.
graevinskog podruja na kojima se izgrauju GRAEVINE JAVNE I DRUTVENE
NAMJENE - upravne, socijalne, zdravstvene, predkolske, kolske, visokokolske,
kulturne, vjerske i sline graevine, ukoliko detaljnijim planovima ureenja nije drugaije
regulirano:
- za slobodnostojee i poluugraene graevine povrina estice iznosi minimalno
600 m2 a maksimalna povrina se ne odreuje,
maksimalna 50% povrine graevne estice,
URBING
124
graevinski pravac graevine nalazi se u pravilu 7 m od regulacijskog pravca i

minimalno 4 m od granice susjednih parcela, odnosno visine vjenca
graevine tako da se uzima vea vrijednost,
maksimalna katnost graevine je podrum, prizemlje i 2 kata (P+2) - tri korisnike
etae to vrijedi za neizgraeno podruje, a u postojeim graditeljskim cjelinama
visina interpoliranih objekata e se odreivati uvjetovano visinom susjednih
objekata,
iznimno se dozovljava i via katnost ukoliko je ta visina neophodna zbog
tehniko tehnolokog procesa,
minimalno 20 % graevne estice mora biti zelena povrina,
maksimalna visina graevine odreena je brojem etaa mjereno od konanoo
zaravnatog i ureenog terena uz proelje zgrade.
lanak 75.
graevinskog podruja na kojima se izgrauju GOSPODARSKE GRAEVINE poslovne,
uslune, trgovake, komunalno-servisne, te zanatske i sline graevine, ukoliko detaljnijim
planovima ureenja nije drugaije regulirano:
a) slobodnostojee i poluugraene graevine:
- povrina estice iznosi minimalno 700 m2 a maksimalna povrina se ne
odreuje,
- minimalno 20 % graevne estice mora biti zelena povrina.
Za sve tipove graevina iz prethodnog stavka odreuju se slijedee granine vrijednosti:
- slobodnostojee - minimalno 25 m
- poluugraene (dvojne) graevine - minimalno 15 m,
3 m od granice susjednih parcela,
- maksimalna katnost graevine je ukopani podrum, prizemlje i 2 kata (P+2) - tri
korisnike etae to vrijedi za neizgraeno podruje, a u postojeim
graditeljskim cjelinama visina interpoliranih graevina e se odreivati
uvjetovano visinom susjednih graevina,
- maksimalna visina graevine je 13,0 m, mjereno od konano zaravnatog i
ureenog terena uz proelje graevine do gornjeg ruba stropne konstrukcije
zadnjeg kata odnosno vrha nadozida potkrovlja ija visina ne moe biti via od
1,2 metra.
lanak 76.
Za planiranje povrina unutar naselja ugostiteljsko-turistike namjene primjenjuju se uvjeti
iz lanka 160.
U graevinskom podruju naselja unutar povrine odreene za mjeovitu namjenu moe
se planirati pojedinana graevina za smjetaj (hotel, pansion, prenoite i sl.) kapaciteta
do 80 kreveta.
Kamp (auto-kamp) planira se u graevinskom podruju naselja unutar povrine
URBING
125
ugostiteljsko-turistike namjene veliine do 15 ha uz potivanje zateene prirodne

vegetacije, prirodnih dijelova obale i drugih vrijednosti prostora. U kampovima (autokampovima) smjetene jedinice ne mogu se planirati u pojasu najmanje 25 m od obalne
crte. Smjetajne jedinice ne mogu se povezivati s tlom, na vrsti nain, a pratei sanitarni i
drugi sadraji moraju biti izgraeni najmanje 70 m od obalne crte.
Tablica pokazatelja za ugostiteljsko - turistike zone u naselju
Naselje
Mlini
Srebrno
Kupari
Plat
UKUPNO
LOKALITET
Hotel Mlini
Beterina
Srebrno
Kupari III
Plat
VRSTA
kapacitet broj kreveta
GP
povrina
(ha)
post
plan
postojei
planirano
0,7
2,4
14,4
9,4
0,9
27,4
T1
T1, T3
T3
T1, T3
T1
T1, T2
T1, T2
T1
T1,T2
T1,T2
145
0
997
3.000
0
4.142
145
300
1.430
752
108
2.777
IZGRAENOST
%
100
85
80
88
gustoa kr/ha
postoje
a
planirana
207
70
285
151
207
100
100
80
120
101
Udio u GP
naselja
%
1,3
5
58
22
2
6
lanak 77.
graevinskog podruja na kojima se izgrauju GOSPODARSKE, UGOSTITELJSKO
TURISTIKE GRAEVINE - autokampovi i kampovi s prateim sadrajima sukladno l.
18., ukoliko detaljnijim planovima ureenja nije drugaije regulirano:
- za autokampove, kampove najmanja dozvoljena izgraenost iznosi 2% povrine
graevne estice a maksimalna 10% povrine graevne estice.
lanak 78.
graevinskog podruja na kojima se izgrauju GOSPODARSKE, PROIZVODNE
GRAEVINE - industrijske, zanatske, skladine i sline graevine, ukoliko detaljnijim
planovima ureenja nije drugaije regulirano:
Za slobodnostojee i poluugraene graevine, povrina estice iznosi minimalno 900 m2 a
maksimalna povrina se ne odreuje, najmanja dozvoljena izgraenost iznosi 10%
povrine graevne estice a maksimalna:
- za graevne estice povrine od 900-1200m2 - 40% povrine graevne estice,
- za graevne estice povrine od 1200-2000m2 - 35% povrine graevne estice,
- za graevne estice povrine iznad 2000m2 - 30% povrine graevne estice.
Za sve graevine iz prethodnog stavka odreuju se slijedee granine vrijednosti:
- maksimalna katnost graevine je ukopani podrum i prizemlje (P) + kat - dvije
korisnike etae,
ureenog terena uz proelje graevine na najniem dijelu do gornjeg ruba
krovnog vijenca.
URBING
126
lanak 79.
Izgradnja graevina iz lanaka 72.-78. omoguena je u graevinskim podrujima naselja i
u graevinskim podrujima zona izdvojenih namjena, sukladno utvrenoj namjeni u zoni.
Ukoliko odredbe detaljnije prostorno planerske dokumentacije uslijed raznih okolnosti nisu
na snazi, primjenjuju se granine vrijednosti graevnih estica odreene u lancima 72.78. ovih odredbi za provoenje.
lanak 80.
Iznimno graevine unutar registriranih povijesnih jezgri naselja mogu se graditi uz
primjenu drugaijih graninih vrijednosti ali uz obvezatnu verifikaciju nadlene slube
zatite spomenika kulture.
lanak 81.
Postojee stambene graevine koje ne zadovoljavaju uvjete u pogledu smjetaja na
graevinskoj estici mogu se rekonstruirati i/ili dograditi uz sljedee uvjete:
- izgraenost graevne estice - mogue je 30%-tno poveanje tlocrtne projekcije
graevine osnovne namjene na graevnu esticu, ukoliko to ne premauje granine
vrijednosti odreene ovim Planom te ostalim posebnim propisima,
- maksimalni broj nadzemnih etaa - u okviru postojeeg broja etaa uz mogunost
nadogradnje do maksimalno visine P+1+POT ili P+2,
- rekonstruiranje graevine po gabaritu mogua je dogradnja na nain da udaljenost
graevine prema susjednoj parceli mora biti najmanje 3 metra ako graevina na toj
strani ima otvore, odnosno na udaljenosti od 2 m ako ta i susjedna graevina
nemaju otvore.
lanak 82.
Udaljenost gospodarskih graevina s potencijalnim izvorom zagaenja od stambenih i
poslovnih graevina ne moe biti manja od 12,0 m, a u postojeim dvoritima gdje se to ne
moe postii doputa se minimalna udaljenost od 8,0 m.
Udaljenost gnojita, gnojinih i septikih jama od graevina za opskrbu vodom (cisterne,
izvorita, bunari i slino) ne smije biti manja od 30 metara. Poloaj gnojita ili septikih
jama mora biti nizvodno od graevina za opskrbu vodom.
Iznimno od odredbi stavaka 1. i 2. ove toke, u uvjetima interpolacije ili rekonstrukcije, na
graevnim esticama gdje zbog oblika ili veliine estice nije mogue izgradnju prilagoditi
potrebnim uvjetima, udaljenosti mogu biti manje od propisanih, ali ne manje od 1/2
propisane udaljenosti.
lanak 83.
U dijelu graevinskog podruja za koji je propisna obveza izrade urbanistikog plana
ureenje ili detaljnog plana ureenja mogue je izdavanje lokacijske dozvole i rjeenja o
uvjetima graenja za graenje zamjenskih graevina i za rekonstrukciju postojeih
graevina.
lanak 84.
OBLIKOVANJE GRAEVINA
Oblikovanje graevine odreuje se sljedeim elementima:
URBING
127
- uvjeti za arhitektonsko oblikovanje,

- visina i broj etaa,
- vrsta krova, nagib i vrsta pokrova.
lanak 85.
UVJETI ZA ARHITEKTONSKO OBLIKOVANJE
Svaka intervencija u prostoru mora biti izvedena uz uvjet potivanja postojee strukture u
arhitektonskom i urbanistikom smislu, odnosno mora biti usklaena s tom strukturom.
Kod oblikovanja graevina moraju se uvaavati karakteristike kvalitete i tradicije gradnje
na lokalnom podruju, te upotrebljavati kvalitetni detalji, proporcije i materijali
karakteristini za klimu i tradiciju lokalnih naselja. Gabariti novih graevina moraju se
oblikovati u odnosu prema pripadajuoj graevnoj estici, te prema susjednim postojeim
graevinama i prevladavajuom kvalitetnom organizacijom vanjskih povrina.
Horizontalni i vertikalni gabarit graevine, oblikovanje fasada i krovita, te upotrijebljeni
graevinski materijal moraju biti usklaeni s okolnim graevinama i tipologijom krajolika. U
starim dijelovima naselja s vrijednom urbanom ili ruralnom arhitekturom preporuuje se
koritenje graevinskih elemenata karakteristinih za tu arhitekturu.
Obvezatno se pri utvrivanju uvjeta gradnje mora tititi pravo pogleda na more susjednih
graevina i parcela.
Odnos duine proelja prema visini proelja mora biti u pravilu, u korist duine proelja, a
sljeme krova (na kosom terenu) paralelno sa slojnicom zemljita. Visina vijenca usklauje
se prema visinama vijenaca susjednih graevina. Graevina koja se izgrauje na
poluotvoreni nain ili u nizu mora s graevinom uz koju se prislanjana initi arhitektonsku
cjelinu.
Sve otvore u pravilu zatvoriti kurama ili griljama.
lanak 86.
Na dijelu graevine koja je izgraena na udaljenosti manjoj od 3 m od susjedne mee, ne
mogu se projektirati niti izvoditi otvori.
Otvorima se u smislu ovoga lanka ne smatraju fiksna ostakljenja neprozirnim staklom
maksimalne veliine 60 x 60 cm, dijelovi zida od staklene opeke, ventilacijski otvori
maksimalnog promjera, odnosno stranice 15 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim
putem i kroz koji nije mogue ostvariti vizualni kontakt.
Dogradnja i nadogradnja na postojeim graevinama ne moe se dozvoliti na dijelovima
koji su izgraeni na udaljenosti manjoj od 3 m.
lanak 87.
Graevine koje se grade kao dvojne moraju uz susjedni zid imati izveden protupoarni zid
minimalne otpornosti dva sata. Ukoliko se izvodi krovna konstrukcija, protupoarni zid
mora presijecati itavo krovite.
URBING
128
Kao dvojne mogu se na zajednikom dvorinom pravcu graditi i gospodarske graevine

pod uvjetom da su izgraene od vatrootpornog materijala i da su izvedeni vatrootporni
zidovi.
lanak 88.
Garae za osobna vozila mogu se graditi unutar graevine ili uz graevinu osim ako je to
detaljnim planovima ureenja drugaije rijeeno. Krovite na tim objektima rjeavati kao
prohodnu terasu ili kao kosi krov s pokrovom od kanalica ili mediterana. Parkiralini
prostor za vozila osigurati u granicama graevinske estice.
Pomoni stambeni prostor (konoba, drvarnica, spremite za alat) mogu se graditi unutar
graevine ili uz graevinu. Krovite na tim graevinama rjeavati kao prohodnu terasu ili
kao kosi krov s pokrovom od kanalice ili mediterana.
U graevinama se mogu otvoriti manji poslovni prostori zanatskih djelatnosti koje ne
remete mir i red u naselju.
lanak 89.
VISINA I BROJ ETAA
Visina graevine i broj etaa odreuju se tako da ne pogoraju uvjeti boravka na
susjednim graevnim esticama (privatnost, osunanost i sl.). Najvia dozvoljena visina
graevine i najvei broj nadzemnih etaa odreuju se u odnosu na namjenu i druge
specifinosti graevine, imajui u vidu postojeu i planiranu okolnu izgradnju.
Najvia dozvoljena visina graevine, prema ovim odredbama, mjeri se od visinske kote
konano zaravnatog terena do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata odnosno
vrha nadozida potkrovlja ija visina ne moe biti via od 1.2 metra.
Pod konano zaravnatim terenom, u smislu ovih odredbi, ne smatra se ulazna rampa
maksimalne irine 5 metara za podzemnu garau, locirana na optimalnoj udaljenosti
izmeu javne prometne povrine i garae, te vanjske stepenice maksimalne irine 1,5
metara uz graevinu za silazak u podzemnu etau.
lanak 90.
Ispod graevine po potrebi se moe graditi podrum. Podrum je potpuno ukopani dio
graevine iji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena.
lanak 91.
Pod suterenom se podrazumijeva dio graevine izgraen ispod poda prizemlja i ukopan
do 50% svoga volumena u konano ureeni i zaravnati teren uz proelje graevine,
odnosno sa najvie jednim svojim proeljem izvan terena.
lanak 92.
Etaom graevine, prema ovim odredbama, smatra se etaa kojoj je visinska razlika
izmeu stropa i najnie toke konano zaravnatog terena neposredno uz graevinu vea
od 1,0m.
Etaom graevine, prema ovim odredbama, smatra se i potkrovlje ukoliko ima 1 ili vie
korisnih prostorija svijetle visine najmanje 2,40 m i visine nadozida najmanje 0,80 m
URBING
129
(mjereno od gornjeg ruba najvie stropne konstrukcije do unutarnjeg presjecita krovne

konstrukcije i zida).
Svjetla visina nadzemne etae iznosi minimalno 2,5 m, a maksimalno 5,0 m.
Ogranienja iz stavka 2. ovog lanka ne odnose se na strojarnice dizala, strojarske
instalacije (rashladne elemente za ubacivanje i izbacivanje zraka), te sline graevne
elemente kao i graevine u kojima tehnoloki proces zahtijeva drugaije visine.
lanak 93.
Prostornim planom ueg podruja moe se propisati i drugaiji nain definiranja mjerenja
visine i etanosti graevine.
lanak 94.
Visina vijenca poslovnih graevina koje se grade kao dio stambene graevine ne smije biti
via od visine stambene graevine.
Krovna konstrukcija moe biti ravna ili kosa. Kosa krovna konstrukcija izvodi se nagibom
20o-30o. Dozvoljavaju se i manji nagibi na manjim dijelovima krovita.
lanak 95.
Potkrovljem se smatra dio graevine ispod kose krovne konstrukcije, a iznad vijenca
posljednje etae graevine, iji nadozid nije vei od 1,2 m.
Prozori potkrovlja, mogu biti izvedeni u kosini krova ili na zabatnom zidu ili kao vertikalni
otvori u kosini krova sa svojom krovnom konstrukcijom.
Potkrovlje ili mansarda ureeni za stanovanje i poslovnu namjenu smatraju se korisnikom
etaom.
lanak 96.
Postojei tavanski prostori mogu se prenamijeniti u stambene ili druge i u sluajevima
kada ukupna izgraena povrina prelazi maksimalnu bruto razvijenu povrinu graevine,
ukoliko se prenamjena moe izvriti u postojeim gabaritima.
Izvedena ravna krovita mogu se preurediti u kosa. Rekonstrukcija e se izvriti u skladu s
uvjetima ureenja propisanim ovim Planom.
Rekonstrukcijom dobiveni tavanski prostori iz prethodnog stavka ovog lanka mogu se
privoditi stambenoj ili poslovnoj namjeni.
lanak 97.
VRSTA KROVA, NAGIB I VRSTA POKROVA
Stambena graevina mora u pravilu imati kose krovne plohe s pokrovom kanalicama ili
slinim materijalom, uz nagib krovnih ploha do 30o, odnosno krovovi mogu biti kombinirani
- kosi i ravni u manjem dijelu. Krovite mora biti dvovodno ili ralanjeno na vie krovnih
ploha pri emu odnos duine krovnih ploha mjerenih na presjeku krova mora biti najmanje
1:3.
URBING
130
Graevina za smjetaj osobnih vozila garaa moe imati ravni, kosi ili kombinirani krov kosi i ravni.
Krovovi graevina iz stavaka 1. i 2. ovog lanka, ukoliko se izvode kao kosi, u pravilu
moraju imati pokrov kanalicama, mediteran-crijepom ili slinim materijalom, uz nagib
krovnih ploha u pravilu do 30.
Ogranienja iz stavaka 1. i 2. ne odnose se na strojarnice dizala, strojarske instalacije
(rashladne tornjeve za ubacivanje i izbacivanje svjeeg zraka), te sline graevne
elemente.
lanak 98.
Kod ostalih graevina vrsta krova odreuje se uz uvaavanje specifinosti graevine i
postojee okolne izgradnje, pri emu e se primjenjivati vaei propisi za nagibe krovnih
ploha ovisno o vrsti pokrova.
lanak 99.
Osvjetljavanje potkrovnih prostorija mogue je ugradnjom krovnih ili mansardnih prozora u
krovnoj ili zidnoj ravnini. Sljemena mansardnih prozora u zidnoj ravnini ne smiju biti via od
sljemena krova na kojemu se prozori nalaze.
Na krovu je mogua izvedba konstruktivnih zahvata za iskoritavanje vjetra, sunca i slinih
alternativnih izvora energije, sve u okviru gradivog dijela graevne estice, bez obzira na
njihov nagib.
lanak 100.
UREENJE GRAEVNE ESTICE
Ureenje graevne estice odreuje se elementima:
- gradnja pomonih graevina,
- gradnja ograda i parterno ureenje.
lanak 101.
GRADNJA POMONIH GRAEVINA
Uz stambene graevine, na estici se mogu graditi pomone graevine s prostorima za
rad, za garae, za spremite ogrjeva i druge svrhe to slue redovnoj upotrebi stambene
graevine, i to:
- prislonjeni uz stambene graevine na istoj graevinskoj estici na poluugraeni
nain,
- odvojeno od stambene graevine na istoj graevinskoj estici
Povrina pomone graevine uraunava se u ukupnu povrinu izgraenosti estice.
lanak 102.
Udaljenost pomone graevine od stambene zgrade na istoj graevinskoj estici ne moe
biti manja od 4,0 m kada se gradi kao posebna dvorina graevina.
URBING
131
lanak 103.
Pomone graevine bez izvora zagaenja mogu se izgraditi jednim svojim dijelom i na
granici sa susjednom esticom, kao dio poluugraene graevine uz uvjet:
- da se prema susjednoj estici izgradi vatrootporni zid,
- da se u zidu prema susjedu ne grade otvori,
- da se odvod krovne vode s pomone graevine rijei na pripadajuu esticu.
lanak 104.
Udaljenost bunih poslovnih prostora i graevina od stambenih zgrada ne moe biti manja
od 40,0 m, a od stana vlasnika ne manja od 20,0 m.
lanak 105.
Smjetaj vozila kod graevnih estica namijenjenih gradnji stambenih graevina koje imaju
neposredni kolni prilaz s javne prometne povrine odreuje se unutar graevne estice u
pomonim graevinama za smjetaj vozila - garaama ili na otvorenom parkiralitu.
Izuzetno se kod rekonstrukcije i/ili dogradnje postojeih graevina izgraenih na esticama
koje nemaju neposredni kolni prilaz s javne prometne povrine, a kojima se poveava broj
stambenih jedinica, potrebe za parkiralitima mogu se zadovoljiti i na izdvojenim gra.
esticama u vlasnitvu investitora.
lanak 106.
Pomone graevine za smjetaj vozila garae ili nadstrenice unutar graevne estice
namijenjene izgradnji stambenih graevina (jednoobiteljskih graevina, obiteljskih kua i
vieobiteljskih graevina) mogu se graditi:
- unutar gradivog dijela graevne estice odreenog za gradnju osnovne
graevine, kao sastavni dio osnovne graevine ili kao zasebna graevina,
- izuzetno i na manjoj udaljenosti od propisane kada se radi o postojeoj izgradnji
uz ulicu, ali na udaljenosti kojom se osigurava izgradnja svih elemenata ulicenogostup i kolnik.
lanak 107.
Smjetaj vozila kod graevnih estica namijenjenih izgradnji viestambenih graevina
moe se odrediti u okviru graevne estice u skupnim garaama koje mogu biti vieetane
ili na parkiralinim prostorima, u skladu s posebnim propisom o prometu u mirovanju, kao i
uobiajenim pravilima struke.
lanak 108.
Kod graevina ostalih namjena nain smjetaja vozila odreuje uz uvaavanje
specifinosti graevine i primjenu posebnog propisa o prometu u mirovanju, kao i
uobiajenih pravila struke.
Garae se mogu graditi samo u okviru najvee dozvoljene izgraenosti graevne estice.
lanak 109.
Cisterne i spremnici za vodu mogu se graditi na graevnoj estici uz uvjet da njihova
udaljenost od granica graevne estice ne bude manja od 4m, osim kod rekonstrukcija i
interpolacija u povijesnim jezgrama gdje se njihova gradnja moe vriti bilo gdje u okviru
graevne estice. Cisterne i spremnici za vodu moraju biti glatkih povrina, nepropusni za
vodu, zatvoreni i opremljeni tako da se moe odravati higijenska ispravnost vode za pie,
URBING
132
te udovoljavati i drugim posebnim propisima, kao i sanitarno tehnikim i higijenskim

uvjetima.
Sabirne jame mogu se graditi na graevnoj estici uz uvjet da njihova udaljenost od
granica graevne estice ne bude manja od 4 m, osim kod rekonstrukcija i interpolacija u
povijesnim jezgrama gdje se njihova gradnja moe vriti bilo gdje u okviru graevne
estice. Septike jame mogu se graditi pod uvjetom da se pranjenje vozilima za odvoz
otpadnih voda moe obavljati bez tekoa. Septike jame moraju biti vodonepropusne,
zatvorene i odgovarajueg kapaciteta, te udovoljavati i drugim posebnim propisima, kao i
sanitarno tehnikim i higijenskim uvjetima.
lanak 110.
GRADNJA OGRADA I PARTERNO UREENJE
Graevna estica mora biti ograena, osim ako se, zbog specifinosti lokacije odnosno
namjeravanog zahvata u prostoru, lokacijskom dozvolom ili prostornim planom ueg
podruja ne odredi drugaije.
lanak 111.
Oko graevne estice, namijenjene izgradnji stambene graevine, osim viestambene,
ograde se mogu graditi kao kamene, betonske, bukane, zelene ivice ili uz kombinaciju
niskog punog zida i zelene ivice odnosno transparentne metalne ograde. Takoer to
mogu biti kameni ili bukani ogradni zidovi visine max. 1,50 m. Nisu dozvoljene montane
ograde od armiranog (prefabriciranog ) betona.
Kod ostalih graevina ograde se odreuju uz uvaavanje specifinosti graevine i okolne
izgradnje, kao i uobiajenih pravila struke.
lanak 112.
Ulina ograda podie se iza regulacijske linije u odnosu na javnu prometnu povrinu.
U sluaju kada javna ili nerazvrstana cesta prolazi kroz graevinsko podruje, udaljenost
vanjskog ruba uline ograde od osi ceste utvruje se:
- kod dravne ceste: 10 metara
- kod upanijske ceste: 8 metara
- kod lokalne i nerazvrstane ceste: 5 metara
Izuzetno propisane udaljenosti mogu biti i manje kada se radi o postojeoj izgraenoj
prometnici (ureen nogostup i kolnik), ali ne manje od:
- kod dravne ceste: 5 metara
- kod upanijske ceste: 4 metara
- kod lokalne i nerazvrstane ceste 3,5 metra.
Ako je postojea udaljenost manja, treba stanje sanirati ukoliko je to tehniki izvedivo.
lanak 113.
Ograda se moe podizati prema ulici i na mei prema susjednim esticama najvee visine
1,50 m.
URBING
133
Iznimno, ograde i mogu biti vie od 1,50 m, kada je to nuno radi zatite graevine ili
naina njezina koritenja ili stvaranja urbane slike ulice, trga.
Kameno ili betonsko podnoje uline ograde ne moe biti vie od 100 cm a sve ukupno
vie od 150 cm.
Dio uline ograde iznad punog podnoja mora biti prozrano, izvedeno od drveta,
pocinane ice ili drugog materijala slinih karakteristika ili izvedeno kao zeleni nasad
(ivica).
Visina ograda izmeu graevinskih estica ne moe biti vea od 1,50 m, mjerena od kote
konano zaravnatog terena, sa vie strane. U smislu ovih odredbi, visina nunog
potpornog zida ne smatra se visinom ogradnog zida.
Kod interpolacija u povijesnim jezgrama ili uz pojedinana kulturna dobra lokacijskom
dozvolom ili prostornim planom ueg podruja moe se odrediti tona visina, kao i vrsta i
oblik ograde.
Ograda svojim poloajem, visinom i oblikovanjem ne smije ugroziti prometnu preglednost
kolne povrine, te time utjecati na sigurnost prometa.
lanak 114.
Teren oko graevine, potporne zidove, terase i sl. treba izvesti na nain da se ne naruava
izgled naselja, te da se onemogui otjecanje vode na tetu susjednog zemljita, odnosno
susjednih graevina.
Najvea visina potpornog zida ne moe biti vea od 2,0 m. U sluaju da je potrebno
izgraditi potporni zid vee visine, tada je isti potrebno izvesti u terasama, s horizontalnom
udaljenou zidova od min 1,5 m, a teren svake terase ozeleniti.
lanak 115.
Prilazne stepenice, terase u razini terena ili do max. 60 cm iznad razine terena, potporni
zidovi i sl. mogu se graditi i izvan povrine za razvoj tlocrta graevine.
lanak 116.
NAIN I UVJETI PRIKLJUENJA GRAEVNE ESTICE, ODNOSNO
GRAEVINE NA JAVNU PROMETNU POVRINU I INFRASTRUKTURU
Mjesto i nain prikljuivanja graevine na prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu
odredit e nadleno tijelo ili trgovako drutvo uz primjenu odgovarajuih propisa, kao i
uobiajenih pravila graditeljske struke, u postupku izrade detaljnog plana ureenja ueg
podruja, odnosno utvrivanja mjesta izgradnje. Prometni prikljuak graevne estice na
mreu nerazvrstanih cesta (pristup na prometnu povrinu) na podruju Opine ureuje uz
prethodnu suglasnost Opine.
lanak 117.
Javna prometna povrina (unutar granica graevinskog podruja, na koju postoji
neposredni prilaz s graevne estice ili je osnivanje takve estice uvjetovano neposrednim
prilazom na nju), mora se projektirati, izgraditi i urediti kao trg ili ulica, tako da omoguava
voenje ostale infrastrukture i mora biti vezana na sustav javnih cesta.
URBING
134
Ulicom se smatra cesta ili put u graevinskom podruju uz koju su izgraeni ili se
izgrauju stambene graevine i na koje te graevine imaju izravni pristup.
Ulica mora imati:
- za samostojee objekte kolnik irok najmanje 3,50 metara,
- za dvojne objekte i viestambene kolnik irok najmanje 5,5 metara za dvije
vozne trake, u koliko to propisima nije drugaije regulirano i pjeake trake irine
minimalno 0,8m s obje strane, odnosno 1,60m ukoliko se nogostup izgrauje s
jedne strane,
- novoplanirana cesta (pristup) mora bit istog ranga kao i postojea cesta
Ulica u ve izgraenim dijelovima graevinskih podruja treba udovoljavati propisima
(minimalnim) za osiguravanje sigurnog stalnog i interventnog prometa (vatrogasci,
komunalni servisi, zdravstvena i policijska vozila i dr.). Izuzetno, uz kolnik moe se
osigurati mogunost izgradnje nogostupa samo na jednoj njenoj strani. Udaljenost
regulacijskog pravca od ruba kolnika mora biti takva da osigurava mogunost izgradnje
svih potrebnih elemenata tijela ceste ili ulice u datim uvjetima. Nije dozvoljena izgradnja
graevina i ograda te podizanje nasada koji bi sprijeavali proirenje suvie uskih ulica i
uklanjanje otrih zavoja ili bi zatvarali vidno polje i time ugroavali promet.
Ulina ograda se podie iza regulacijskog pravca, u pravilu od vrstog materijala (kamena)
visine do 80 cm. Iza uline ograde ili zidia moe se saditi i zatitna ograda od zelenila,
vodei rauna o preglednosti prometa na krianjima ulica.
lanak 118.
Najmanja udaljenost graevnog pravca od vanjskog ruba uline ograde - regulacijskog
pravca odreuje se:
- za gospodarske graevine (s izvorima zagaenja i za gnojita kada je ova vrsta
objekata dozvoljena da se gradi u graevinskom podruju) - 20 m,
- za sve ostale graevine - 5 m odnosno 0 - 3 m ako se radi o rekonstrukciji
graevina u ve izgraenom dijelu graevinskog podruja.
Prilaz s graevne estice na javnu prometnu povrinu mora se odrediti tako da ne bude
ugroen promet na njoj. Kad se graevna estica nalazi uz spoj sporedne ulice i ulice koja
ima znaaj upanijske ceste, prilaz s te estice na javnu prometnu povrinu mora se
izvesti preko sporedne ulice.
Za neizgraeni dio graevinskog podruja koji se iri uzdu dravne i/ili upanijske ceste
(ako je to nuno), mora biti osnovana sabirna ulica preko koje e biti omoguen izravni
pristup na javnu prometnu povrinu radi daljnje izgradnje uzdu ceste.
lanak 119.
MJESTO I NAIN PRIKLJUIVANJA GRAEVINE NA MREU JAVNIH PROMETNICA
Kolni prilaz graevnoj estici, namijenjenoj gradnji graevine, mogu je s bilo kojeg mjesta
prilazne javne prometne povrine uz koju se nalazi.
Kolni prilaz graevnoj estici mora biti prostorno potpuno definiran:
- elementima postojee izgraene prilazne javne prometne povrine,
URBING
135
lokacijskom dozvolom za prilaznu javnu prometnu povrinu, ili

prostornim planom ueg podruja.
Kolni prilaz mora zadovoljavati uvjete preglednosti i sigurnosti prometa, u skladu s

vaeim propisima.
Kolni prilaz graevnoj estici ne moe se odrediti na nain da se susjednim graevnim
esticama na kojima su izgraene postojee graevine pogoraju uvjeti gradnje, odnosno
da ne zadovolje uvjete gradnje odreene odredbama ovog Plana.
lanak 120.
Graevinska estica mora imati neposredan pristup na javnu prometnu povrinu irine min
3,5 m, na nain da udaljenost graevne estice od javne prometnice na koju se spaja
javna usluna prometna povrina, mjereno po prilaznoj prometnoj povrini, nije vea od
100 m i ukoliko se odredi prostornim planom ueg podruja.
Graevinske estice na kojima se planira gradnja dvojnih objekata i viestambenih
graevina noraju udovoljiti uvjetima navedenim u lanku 116. i 117.
Neposredan pristup graevinske estice na javnu prometnu povrinu treba udovoljavati
propisima (minimalnim) za osiguravanje sigurnog stalnog i interventnog prometa
(vatrogasci, komunalni servisi, zdravstvena i policijska vozila i dr.)
U sluaju prilaza na dravnu, upanijsku, lokalnu ili nerazvrstanu cestu u postupku
utvrivanja uvjeta izgradnje potrebno je ishoditi posebne uvjete prikljuenja od strane
organizacije koja tim cestama upravlja odnosno Opine.
U sluaju kada se graevinska estica nalazi uz spoj ulica razliitog znaaja, prilaz s te
estice na javnu prometnu povrinu obavezno se ostvaruje preko ulice nieg znaaja.
U sluaju kada se prilaz sa graevinske estice na javnu prometnu povrinu ostvaruje
preko privatnog puta kada je to prostornim planom potrebno, vlasnik privatnog puta je
duan dio zemljita koji se koristi u svrhu prolaza i/ili prelaza predati Opini ili sklopiti
ugovor o osnivanju slunosti provoza i/ili prelaza na svojoj graevnoj estici s Opinom ili
drugom ovlatenom osobom.
lanak 121.
Prilaz graevnoj estici, namijenjenoj gradnji graevine, s mree javnih prometnica moe
se osigurati i javnim pjeakim prolazom odnosno stepenitem kao javnom prometnom
povrinom, minimalne irine slobodnog profila 1,2m i visine 3m, ako se radi o gradnji
interpolirane graevine, ili ako se radi o rekonstrukciji postojeih graevina, te ukoliko se
to odredi prostornim planom ueg podruja.
lanak 122.
U sluaju kada su izmeu graevne estice i javne prometne povrine ureene odnosno
planirane druge javne povrine (zeleni pojas, odvodni jarak i sl.) kolni prilaz graevnoj
estici s javne prometnice moe se omoguiti preko tih javnih povrina u skladu s
posebnim propisima ili odlukama Opine.
URBING
136
lanak 123.
Na dravnu odnosno upanijsku cestu nije dozvoljen izravan pristup graevinskih estica
neizgraenog dijela graevinskog podruja. Za njih je potrebno je osigurati posebnu
prometnu povrinu za pristup i sa nje pristup na dravnu odnosno upanijsku cestu.
lanak 124.
KOMUNALNO OPREMANJE GRAEVINA
Stambene graevine u higijenskom i tehnikom smislu moraju zadovoljiti vaee
standarde vezano na povrinu, vrste i veliine prostorija, a naroito uvjete u pogledu
sanitarnog vora.
lanak 125.
Ako se na dijelu graevinskog podruja postoji vodovodna mrea i ako za to postoje
tehniki uvjeti, stambena zgrada se obvezatno mora prikljuiti na vodovod, a u drugim
sluajevima opskrba pitkom vodom se rjeava na higijenski nain prema mjesnim
prilikama.
Otpadne vode moraju se uputati u kanalizacijski sustav ili u propisane septike jame.
Viestambeni i dvojni objekti moraju otpadne vode uputati u kanalizacijski sustav.
lanak 126.
2.3. IZGRAENE STRUKTURE VAN NASELJA
Izvan graevinskog podruja izvan ZOP-a moe se odobravati izgradnja graevina koje
po svojoj namjeni zahtijevaju izgradnju izvan graevinskog podruja, kao to su:
- stambeni i gospodarski - samostojei objekti za vlastite potrebe i/ili potrebe
seoskog turizma, a svi u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti (prijavljeno
poljoprivredno gospodarstvo) na parceli minimalne povrine 3000 m2,
- plastenici i staklenici,
- spremita alata na poljoprivrednim povrinama i spremita drva u umama,
- rekreacijske graevine,
- benzinske postaje, odmorita,
- male hidrocentrale
- manje kapelice i groblja,
- infrastrukturne graevine (prometne i komunalne),
- vojne i druge graevine od interesa za obranu zemlje i zatitu od elementarnih
nepogoda.
Pod graevinama iz stavka 1. ovog lanka ne smatraju se graevine povremenog
stanovanja (vikendice).
Izvan graevinskih podruja, prema ovim odredbama i u skladu sa posebnom odlukom,
mogu se postavljati manji prenosivi kiosci i sline naprave.
Izvan graevinskih podruja naselja, prema ovim odredbama, ne postoji mogunost
gradnje novih stambenih graevina ili prostorija stambene namjene u okviru graevine
neke druge osnovne namjene.
URBING
137
lanak 127.
namijenjenih za:
skladitenje, obradu i odlaganje otpada, osim ako to zahtijevaju prirodni
uvjeti i konfiguracija terena,
vlastite gospodarske potrebe (spremite za alat, strojeve, poljoprivrednu
opremu i sl.) izvan graevinskog podruja, osim za prijavljeno obiteljsko
poljoprivredno gospodarstvo i pruanje ugostiteljskih i turistikih usluga u
seljakom domainstvu s veliinom parcele najmanje 3 ha (kao prizemne
graevine ukupne graevinske bruto povrine do 200 m2 i udaljene najmanje
300 m od obalne crte),
sidrenje, ako smjetaj sidrita nije objavljen u slubenim pomorskim
publikacijama,
uzgoj plave ribe.
U ZOP-u izvan graevinskog podruja nije doputeno planirati luke nautikog turizma niti
planirati ili izvoditi radove nasipavanja obale.
lanak 128.
Uvjeti gradnje za graevine i druge zahvate iz lanka 126., stavak 1 alineja 1 odredit e se
temeljem ovih odredbi.
- minimalna veliina parcele 3.000 m2
- maksimalna izgraenost 5% povrine odnosno maksimalno 200 m2
- maksimalna visina je 6 m mjereno od konanoo zaravnatog i ureenog terena uz
proelje zgrade do gornjeg ruba krovnog vijenca
- katnost P+1 ili P + POT
- maksimalna visina etae 4,00 m
lanak 129.
Graevine koje se mogu ili moraju graditi izvan graevinskog podruja lociraju se,
projektiraju, izvode i koriste na nain da ne ometaju poljoprivrednu i umarsku proizvodnju
te koritenje drugih graevina izvan graevinskog podruja kao i da ne ugroavaju
vrijednosti okolia, naroito krajolika.
U posebno zatienim predjelima (rezervatima) prirode i zonama zatite izvorita pitke
vode, mogue je izuzetno odobriti gradnju (uglavnom poljskih spremita) samo kada to
zakoni dozvoljavaju i to pod posebnim uvjetima, a kojima se nee ugroziti Planom
utvrena zatita prostora.
Ove graevine koriste se iskljuivo u funkciji stoarske i/ili poljoprivredne proizvodnje i ne
mogu se prenamijeniti ili koristi kao stambene graevine ili neki drugi oblik gospodarske
graevine.
URBING
138
lanak 130.
GRAEVINE U FUNKCIJI OBAVLJANJA POLJOPRIVREDNE DJELATNOSTI
U cilju omoguavanja kvalitetnije obrade zemljita i proizvodnje poljoprivrednih i stoarskih
proizvoda, a uz istovremenu zatitu poljoprivrednog zemljita i stanovnitva u naseljima,
odreuju se oblici, veliine i karakter poljoprivrednih gospodarskih graevina koje se mogu
graditi na podrujima poljoprivredne namjene, kao i neki elementi uvjeta njihove gradnje.
Poljoprivredne gospodarske graevine mogu se graditi u Planom predvienim podrujima
obradivog tla, te ostalih poljoprivrednih tala, uma i umskog zemljita.
Graevine iz ovog lanka, prema ovim odredbama, smatraju se prateim graevinama te
se naknadno ne mogu izdvajati iz poljoprivrednih kompleksa (zemljinih estica).
lanak 131.
Poljoprivredni kompleks moe initi jedna ili vie katastarskih estica koje predstavljaju
prostorno-funkcionalnu cjelinu.
Uvjeti gradnje poljoprivrednih gospodarskih graevina, odreuju se u postupku lokacijske
dozvole temeljem odredbi ovoga Plana.
lanak 132.
Na poljoprivrednim povrinama se mogu izgraivati samo:
- stambeni i gospodarski - samostojei objekti za vlastite potrebe i/ili potrebe
seoskog turizma, a svi u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti (prijavljeno
poljoprivredno gospodarstvo) sukladno uvjetima iz lanka 128.,
- staklenici i plastenici;
- farme za uzgoj stoke:
gospodarske graevine za uzgoj stoke i peradi (stone farme),
tovilita;
- vinogradarsko-vinarski pogoni;
- maslinarstvo mlinica;
- gospodarske graevine za obavljanje intenzivne ratarske djelatnosti:
graevine za dranje alata i strojeva,
graevine za dranje poljoprivredne opreme;
graevine za primarnu obradu i preradu poljoprivrednih proizvoda uzgojenih
na posjedu.
lanak 133.
Staklenici i plastenici se mogu izgraivati na poljoprivrednom zemljitu ukoliko su
zadovoljeni slijedei uvjeti:
- da je podnositelj zahtjeva za izgradnju poljoprivredne graevine lan vitalnog
obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva trino usmjerenog i specijaliziranog
(povrtlarske kulture) ili trgovaka drutva istih djelatosti,
- da poljoprivrednu proizvodnju obavlja na posjedu minimalne veliine 0,5 ha
ukupno (vlastito poljoprivredno zemljite, zakup dravnog zemljita, zakup
privatnog zemljita).
URBING
139
lanak 134.
Staklenicima i plastenicima, prema ovim odredbama, smatraju se graevine lagane
montano-demontane konstrukcije, obloene staklenim ili plastinim stijenama ili slinim
materijalom, maksimalne visine 4m, izgraenosti estice do 50 %, koje mogu biti
prikljuene na elektroenergetsku i vodovodnu mreu, kao i ostale infrastrukturne medije.
Za ove graevine nije potrebno formirati graevnu esticu.
Plastenici do 200 m2 tlocrtne povrine mogu se postavljati na graevinskom i
poljoprivrednom zemljitu.
Plastenici iznad 200 m2 tlocrtne povrine mogu se postavljati samo na poljoprivrednom
zemljitu.
lanak 135.
Farme za uzgoj stoke: gospodarske graevine za uzgoj stoke i peradi (stone farme)
tovilita se mogu izgraivati na poljoprivrednom zemljitu ukoliko su zadovoljeni slijedei
uvjeti:
(stoarstvo) ili trgovaka drutva istih djelatosti,
lanak 136.
Tovilita za stoku i perad s prateim objektima mogu se graditi na zemljitu dovoljne
povrine za smjetaj i funkcioniranje takvih objekata, koje nije pogodno za ratarsku i/ili
vinogradarsku kulturu, a na udaljenosti od graevinskog podruja, magistralne i regionalne
ceste, propisanoj Planom, vodei rauna o mikroklimatskim uvjetima date lokacije te
posebno o pravcu dominantnih vjetrova.
Prateim objektima tovilita za stoku i perad smatraju se:
- gnojnice,
- stogovi, sjenici i silosi,
- drugi objekti koji slue za skladitenje i uvanje stone hrane.
lanak 137.
Tovilita stoke i peradi mogu se graditi samo na veim udaljenostima od navedenih u
ovom pregledu:
komada
udaljenost (m)
Goveda
Svinje
Perad
od graevinskog
podruja
30-350
preko 350
100-750
preko 750
2000-15000
preko 15000
200
500
od dravne ceste
od upanijske i
lokalne ceste
100
200
50
100
Izuzetno, uz graevine na usamljenim izgraenim esticama koje imaju status izdvojenih

dijelova graevinskog podruja, mogu se graditi tovilita stoke i peradarnici pod uvjetom
URBING
140
da su propisno udaljeni od drugih dijelova graevinskih podruja. Udaljenost tovilita stoke

odnosno peradarnika ne moe biti manja od 100 m od stambene graevine.
Graevine iz stavka 1 i 2 ovog lanka, bez obzira na ispunjavanje uvjeta na odreenom
zemljitu, nee se moi graditi, ako to zemljite nije pogodno za izgradnju u smislu faktora
ogranienja naprijed navedenih za graevinska podruja.
lanak 138.
Uvjetima ureenja prostora za izgradnju tovilita moraju se odrediti uvjeti:
- za opskrbu vodom,
- za djelotvorno proiavanje otpadnih voda i mjere,
- za zatitu okolia,
- za prostor za boravak ljudi zaposlenih na tovilitu i
- za sadnju zatitnog drvea
Za gospodarske graevine u funkciji tradicionalnog stoarstva (ovarstvo i kozarstvo),
pored navedenih treba primjenjivati i kriterije koje je narod ovog kraja, kroz stoljea
bavljenja ovim djelatnostima, otkrio i usvojio. Ovi objekti su ekoloki daleko prihvatljiviji od
naprijed navedenih tovilita.
lanak 139.
Vinogradarsko-vinarski pogoni se mogu izgraivati na poljoprivrednom zemljitu ukoliko su
zadovoljeni slijedei uvjeti:
(vinogradarstvo) ili trgovaka drutva istih djelatosti,
- da poljoprivrednu proizvodnju obavlja na posjedu minimalne veliine 1 ha
lanak 140.
Gospodarske graevine za obavljanje intenzivne ratarske djelatnosti: graevine za dranje
alata i strojeva, graevine za dranje poljoprivredne opreme i graevine za primarnu
obradu i preradu poljoprivrednih proizvoda uzgojenih na posjedu se mogu izgraivati na
poljoprivrednom zemljitu ukoliko su zadovoljeni slijedei uvjeti:
(ratarstvo, voarstvo, maslinarstvo te trgovako drutvo),
lanak 141.
Gospodarske zgrade za obavljanje intenzivne ratarske djelatnosti smjetaju se na
udaljenosti od najmanje 50 m od graevinskog podruja naselja.
Minimalne udaljenosti gospodarskih zgrada namijenjenih intenzivnoj ratarskoj djelatnosti
od javnih cesta iznose: 100 m od dravnih, 20 m od upanijskih i 30 m od lokalnih cesta.
URBING
141
lanak 142.
Povrina i raspored graevina iz lanka 136., 139. i 140. utvruju se u skladu s potrebama
tehnologije pojedine vrste poljoprivredne djelatnosti.
Granine vrijednosti graevne estice na kojoj e se graditi graevine iz stavka 1., ovog
lanka sukladne su odredbama lanka 67. ovih odredbi.
Izuzetno, visina graevina moe biti i vea od propisanih ukoliko to njihova funkcija ili neki
tehnoloki proces uvjetuje (silos i sl.).
lanak 143.
Oblikovanje graevina iz lanka 136., 139. i 140. mora biti u skladu s lokalnom
graditeljskom tradicijom i to naroito:
- tlocrt graevine izduen, s preporuenim omjerom stranica od priblino 1:1,5, a
sljeme krova mora pratiti smjer dueg dijela graevine;
- krov mora biti dvostrean, s eventualno zabatnim krovnim trokutima, nagiba do 260;
- temelj prizemlja, odnosno kota gornjeg ruba stropne konstrukcije podruma ne smije
biti vii od 60 cm od zavrne kote ureenog terena uz graevinu na viem dijelu
terena.
Obvezatno je oblikovanje vanjskog prostora graevina na nain da se predvidi
ozelenjivanje prostora oko graevina i sadnja zatitnog drvea prema stambenim
naseljima i javnim cestama.
lanak 144.
Izgradnja graevina iz lanka 136., 139. i 140. mogua je jedino u sluaju da je
omogueno prikljuivanje posjeda na javnu prometnu mreu kao i opremanje potrebnom
komunalnom infrastrukturom (opskrba vodom, sabiranje i odvodnja i otpadnih voda,
elektrina energija, odlaganje otpada i sl.) uz suglasnosti i pozitivna miljenja nadlenih
javnih poduzea i slubi (vodoprivreda, sanitarna sluba, promet i sl.).
lanak 145.
Poljoprivredno zemljite koje je sluilo kao osnova za graevine iz lanka 135., 136., 138. i
139. ne moe se parcelirati na manje dijelove.
lanak 146.
namijenjenih za vlastite gospodarske potrebe (spremite za alat, strojeve, poljoprivrednu
opremu i sl.) izvan graevinskog podruja, osim za prijavljeno obiteljsko poljoprivredno
gospodarstvo i pruanje ugostiteljskih i turistikih usluga u seljakom domainstvu s veliinom parcele najmanje 3 ha (kao prizemne graevine ukupne bruto povrine do 200 m2 i
udaljene najmanje 300 m od obalne crte).
lanak 147.
Na poljoprivrednim povrinama u ZOP-u ne mogu se izgraivati manje gospodarske
graevine za dranje alata i strojeva, odnosno poljoprivredne opreme neovisno o veliini
posjeda.
Na poljoprivrednim povrinama ne moe se organizirati niti provoditi viemjeseno
deponiranje kamp prikolica.
URBING
142
Deponiranja kamp prikolica, drugih objekata i naprava za smjetaj u kampu ili druge kamp
opreme, mogu se locirati iskljuivo unutar graevinskih podruja gospodarskih zona u
skladu sa prostornim planovima ueg podruja.
lanak 148.
RIBARSTVO I MARIKULTURA
Ribarstvom se smatra djelatnost lova i sakupljanja riba i morskih organizama sukladno
posebnom propisu, te je u tu svrhu oznaeno ribolovno podruje ribolova izuzev koom
unutar akvatorija upskog zaljeva.
Planom su utvrene potencijalne lokacije marikulture za kavezni uzgoj morske ribe na
lokaciji uvale Ljuta. Na navedenoj lokaciji omoguuje se kavezni uzgoj morskih riba ukoliko
se Studijom utjecaja na okoli dokae nekodljivost planirane djelatnosti naspram
planiranih sadraja u priobalnom dijelu akvatorija (turizam hoteli i turistika naselja,
rekreacija kupalita/ureene plae). Propisuju se osnovni uvjeti ureenja lokacija na
nain da:
- se zabranjuje uzgoj plave morske ribe,
- kapacitet po pojedinoj lokaciji ne moe iznositi manje od 50 i ne vie od 200
tona godinje,
- se akvatorij dijeli na tipine uzgojne zone sa uzgojnim jedinicama,
- je osnovna uzgojna jedinica kavez veliine 5x5 m ili 10x10 m,
- veliina uzgojne zone iznosi 56x24 m,
- se uzgojne zone sa kavezima ne mogu smjestiti na udaljenosti manjoj od 15 m
od obalne crte, niti u moru dubine manje od 15 m.
lanak 149.
REKREACIJSKE ZONE I GRAEVINE
Unutar podruja ureene plae u graevinskom podruju naselja omoguena je gradnja
otvorenih sportskih i rekreacijskih povrina i igralita uz postavljanje potrebnih rekvizita
neophodnih u njihovoj upotrebi.
U planiranom podruju iz stavka 1. ovog lanka ureivat e se zemljite uz mogunost
graevnih zahvata. U ovim podruju moe se graditi potrebna infrastrukturna mrea i
graevine te pratei sadraji: sanitarije, garderobe, manji ugostiteljski sadraji do 100 m2
tlocrtne povrine, kao i postavljati potrebne montane prenosive graevine i naprave do
maksimalne povrine 50 m2, ali ne s ciljem organiziranja stanovanja niti smjetaja.
lanak 150.
U rekreacijskoj zoni etana visina graevina ne moe biti vea od prizemlja i jedne
korisnike etae. Oblikovanje graevina, graevinski materijali i ostali arhitektonski
elementi moraju biti maksimalno prilagoeni prirodnom ambijentu u skladu s tradicionalnim
graditeljskim nasljeem.
Graevine koje se grade u rekreacijskoj zoni moraju zadovoljavati vaee standarde u
higijenskom i tehnikom smislu, a uvjetima ureenja ili lokacije utvruje se odgovarajua
povrina, prostorije i sanitarni ureaji. Prikljuivanje graevina na elektrinu mreu obavlja
se na nain propisan od nadlene javne ustanove ili trgovakog drutva.
URBING
143
Otpadne vode moraju se proiavati i tako proiene isputati u recipijent. Kruti otpad
mora se odlagati na za to odreena mjesta.
lanak 151.
U zonama rekreacije smjetenim u graevinskom podruju naselja mogue je planirati i
ureivanje dijela obale za prihvat plovila (sidrita s plutaama i privezita ukoliko je
smjetaj sidrita objavljen u slubenim pomorskim publikacijama).
lanak 152.
Uvjeti izgradnje u zonama rekreacije utvruju se na temelju idejnog urbanistikoarhitektonskog rjeenja ureenja.
U lancima 21. 23. ovih odredbi odreena je namjena te osnovni programski elementi za
rekreacijske zone odreene u ovom Planu.
lanak 153.
GRAEVINE ZA ISKORITAVANJE MINERALNIH SIROVINA
Kamenolom "Dubac", postojee eksploatacijsko polje koje se moe koristiti u skladu s
dokumentacijom (propisanim uvjetima) koja je izdana do donoenja ovog Plana.
Unutar podruja eksploatacije omoguen je smjetaj i izgradnje graevina za proizvodnju
betona do 25 m3/sat gotove betonske smjese te raznih betonskih elemenata.
Osim podruja iz stavka 1. ovog lanka na podruju Opine upa dubrovaka ne
dozvoljava se otvaranje drugih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina.
lanak 154.
Planom je odreeno je da se moraju zatvoriti i sanirati (ili prenamijeniti):
- naputena eksploatacijska polja,
- sva bespravna eksploatacijska polja (ili istrana),
- eksploatacijska polja u zatienim objektima prirode i u obalnom podruju,
- svi naputeni povrinski kopovi materijala.
Sanacija istranih i eksploatacijskih polja mineralnih sirovina mora biti sastavni dio
odobrenja za istraivanje, odnosno eksploataciju.
lanak 155.
OSTALA IZGRADNJA IZVAN GRAEVINSKOG PODRUJA
Izvan graevinskog podruja mogua je izgradnja benzinskih postaja s prateim
sadrajima. Pod prateim sadrajima podrazumijevaju se ugostiteljski sadraji do bruto
povrine 300 m2, trgovaki sadraji do 100 m2 i sanitarni objekti. Uvjeti izgradnje su
odreeni slijedeim:
- maksimalni broj etaa 1,
- maksimalna visina vijenca 4 m,
Izvan graevinskog podruja mogua je i izgradnja kapelica najvee tlocrtne povrine 40
m 2.
URBING
144
Izvan graevinskog podruja mogua je izgradnja i ureenja poligona za vatrogasne

vjebe.
Groblja je mogue ureivati unutar utvrenih povrina namjenjenih za razvoj groblja
sukladno posebnim propisima. Povrine groblja izvan naselja utvrena su na
kartografskim prikazima "Graevinska podruja" u mjerilu 1:5.000.
Smjetaj groblja nije doputen na poplavnim zemljitima, terenu s visokom podzemnom
vodom i u izgraenim dijelovima naselja, a udaljenost groblja od naselja mora biti
najmanje 50 m odnosno 10 metara za postojee groblje uz uvjet osiguranja zatitne
zelene povrine minimalne irine 5 metara cijelom duinom kontaktnog podruja.
Na grobljima se mogu izvoditi potrebni zemljani radovi, te graditi graevine visokogradnje
u skladu s obavezama iz vaeeg Zakona o grobljima.
lanak 156.
Izvan graevinskog podruja omoguuje se smjetaj infrastrukturnih graevina (prometne i
komunalne infrastrukture).
Vojne i druge graevine od interesa za obranu zemlje i zatitu od elementarnih nepogoda,
te graevine u svrhu lova (lovake kue, eke i sl.) i gospodarenja umama (lugarnice,
spremita drva, pilane i sl.) mogu se izgraivati izvan graevinskih podruja prema
posebnim propisima.
lanak 157.
POSTOJEA IZGRADNJA IZVAN GRAEVINSKOG PODRUJA
Pojedinane stambene i gospodarske graevine, to se nalaze izvan graevinskog
podruja, a izgraene su na temelju graevinske dozvole, posebnog rjeenja ili prije
15.02.1968. tretiraju se kao postojea izgradnja izvan graevinskog podruja i mogu se
izuzetno adaptirati, sanirati i rekonstruirati u postojeim gabaritima te sukladno namjeni
graevine iz dozvole ili rjeenja.
Sva postojea izgradnja izvan graevinskog podruja na lokalitetu 'pod Smokovijencom' a
koja je izvedena sukladno prostornoj i urbanistikoj dokumentaciji PUP-a 'Plat - Soline'
ovim planom se zadrava u prostoru te se omoguuje odravanje, rekonstruiranje i
poboljavanje tehnikih uvjeta.
lanak 158.
3. UVJETI SMJETAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
Pod gospodarskim djelatnostima se podrazumijevaju slijedee djelatnosti:
- proizvodna, zanatska, skladita i servisi, te ostale djelatnosti koje svojim
postojanjem i radom ne oteavaju i ugroavaju ostale funkcije i okoli u naselju.
- poslovna i trgovaka,
- ugostiteljsko-turistika.
Smjetaj djelatnosti iz prethodnog stavka omoguen je:
- unutar graevinskih podruja naselja i
URBING
145
unutar izdvojenih graevinskih podruja gospodarskih namjena.
U podrujima izdvojenih graevinskih podruja gospodarske namjene gradit e se

graevine ija se namjena odreuje sukladno namjeni podruja u kojem se nalaze.
U graevinskim podrujima gospodarske namjene, graevine mogu biti namijenjene samo
obavljanju gospodarskih djelatnosti planiranih za te zone, te za djelatnosti koje su u funkciji
te zone.
lanak 159.
3.1. GRAEVINSKA PODRUJA ZONA UGOSTITELJSKO TURISTIKE NAMJENE
Graevinska podruja zona ugostiteljsko-turistike izgradnje moe sadravati sve vrste
graevina za turistiku i ugostiteljsku djelatnost. Izgradnja u ovoj zoni izvodi se iskljuivo
na temelju urbanistikog plana ureenja, odnosno detaljnih planova ureenja.
Visina izgradnje smjetajnih graevina iznosi do pet korisnikih etaa.
Turistika izgradnja treba tititi nepovredivost prostora na strmim terenima. Turistiku
izgradnju treba u pravilu nadvisivati prirodna formacija i to min. 1/3 visine brijega.
U turistikim zonama, postojeim i planiranim, nova izgradnja ne smije se odvijati u
negradivom zatienom obalnom pojasu irine min. 100 m, mjereno od pomorskog dobra.
Samo u sluajevima rekonstrukcije sanacije ili odravanja postojeih graevina
dozvoljava se gradnja i blie pomorskom dobru, ali ne blie od 21 m.
lanak 160.
U lancima 15. 18. ovih odredbi odreena je namjena te osnovni programski elementi za
turistike zone odreene u ovom Planu.
Za planiranje povrina ugostiteljsko-turistike namjene izdvojenigh gra. podrujas izvan
naselja odreuju se sljedei uvjeti:
nova gradnja planira se u neizgraenim dijelovima postojeih graevinskih
podruja samo kao kvalitativna i kvantitativna dopuna postojee turistike
ponude s viom kategorijom smjetajnih graevina i prateih sadraja (portsko
- rekreacijski, ugostiteljski, usluni, zabavni i slini) uz osobito izraene planske
mjere poboljanja infrastrukture i zatite okolia,
nove smjetajne graevine planiraju se na predjelima manje prirodne i
krajobrazne vrijednosti,
smjetajne graevine te graevine prateih sadraja, potrebno je smjetajem i
veliinom, a osobito visinom uklopiti u mjerilo prirodnog okolia,
nove smjetajne graevine, organizirane kao turistiko naselje, planiraju se na
naelu sukladnosti arhitektonskog izraza s elementima autohtonog urbaniteta i
tradicijske arhitekture,
vrsta i kapacitet prateih sadraja i javnih povrina odreuje se proporcionalno
u odnosu na svaku fazu izgradnje smjetajnih graevina,
prostorna cjelina ugostiteljsko-turistike namjene irine vee od 500 m uz obalu,
mora imati najmanje jedan javni cestovno-pjeaki pristup do obale,
gustoa koritenja za ugostiteljsko-turistika podruja moe biti do 120
kreveta/ha,
URBING
146
izgraenost graevne estice ne moe biti vea od 30%,

koeficijent iskoristivosti graevne estice ne moe biti vei od 0,8,
najmanje 40% povrine svake graevne estice ugostiteljsko-turistike namjene
mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo,
prostorna cjelina ugostiteljsko-turistike namjene mora imati odgovarajui
pristup na javno-prometnu povrinu i unutar nje smjeten pripadajui broj
parkiralinih mjesta,
broj vezova jednog ili vie priveza u prostornoj cjelini ugostiteljsko-turistike
namjene moe biti najvie 20% ukupnog smjetajnog kapaciteta te cjeline, ali
ne vie od 400 vezova,
odvodnja otpadnih voda mora se rijeiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s
proiavanjem.
Ovim odredbama odreuju se slijedee granine vrijednosti za ugostiteljsko turistike
zonu u naselju koje su definirane lankom 16.:
3 m od granice susjednih estica ako je graevina visine P+2, odnosno 5 m od
granice susjedne estice ako je graevina visine P+3, odnosno P+4,
- maksimalna katnost graevine je podrum, prizemlje i 4 kata (P+4) ili prizemlje, 3
kata i potkrovlje (P+3+POT) - pet korisnikih etaa to vrijedi za neizgraeno
podruje, a u postojeim graditeljskim cjelinama visina interpoliranih graevina
e se odreivati uvjetovano visinom susjednih graevina,
ureenog terena uz proelje graevine na najniem dijelu do gornjeg ruba
stropne konstrukcije zadnjeg kata odnosno vrha nadozida potkrovlja ija visina
ne moe biti via od 1.2 metra,
- izuzetno, urbanistikim planom kojim se obrauje zona ugostiteljsko - turistike
namjene hotela upa, unutar graevinskog podruja naselja Srebrno, mogue
je odrediti i drugaije planerske uvjete i prostorne pokazatelje od onih propisanih
ovim Planom, uz uvjet da kis ne bude vei od 1,8, kig ne vei od 40% i katnost
ne via od P+5,
- izuzetno se za potrebe smjetaja parkiralinih prostora dozvoljava izgradnja vie
podzemnih etaa ili ukoliko se planirana podrumska etaa projektira na nain da
svoju zavrnu razinu izvodi kao zeleni krov iste se ne uraunavaju u koeficijent
izgraenosti parcele,
- projektiranje graevina na kosom terenu mora se izvriti na nain da se
presjekom graevine prati nagib i konfiguracija terena,
- na svim graevinama omoguuje se izgradnja suterenskih etaa, u sluaju da
se projektirana graevina sastoji od dvije ili vie etaa suterena, visina
graevine ograniuje se s prizemljem i 2 kata (P+2) ili prizemljem , katom i
potkrovljem (P+1+Pk),
lanak 161.
U prostornom planu u izdvojenim graevinskim podrujima (izvan naselja) ugostiteljskoturistike namjene omoguena je izgradnja slijedeih graevina:
- hoteli s prateim sadrajima, trgovake, uslune, ugostiteljske, portske,
rekreativne i zabavne te sline namjene (T1),
- turistiko naselje (T2),
- opremanje, modernizacija i odravanje postojeih autokampova.
URBING
147
U ugostiteljsko - turistikim zonama mogu se zadrati postojei sadraji i kapaciteti.

Tablica: Iskaz pokazatelja za izdvojene ugostiteljsko - turistike zone izvan naselja
Naselje
Mlini (Soline)
Kupari
Gornji Brgat
Plat
Mlini
Kupari
Kupari
lokalitet
Gaj-Beterina
Kupari IV
Gornji Brgat
zona hotela Plat
Astarea
Kupari I
Kupari II - villa
Vrsta
T1 i T2
T1 i T2
T1
T1 i T2
T1
T1
T2
Povrina
(ha)
5,6
28,3
12,0
11,0
7,0
14,0
5,0
Kapacitet
(krevet)
560
1700
200
1500
1100
2000
400
Izgraeno
%
53
51
82
80
Planirano/postojee
planirano
planirano
planirano
postojee
postojee
postojee
postojee
Detaljniji uvjeti izgradnje u izdvojenim graevinskim podrujima ugostiteljsko-turistike

utvruju se detaljnijom prostorno planskom dokumentacijom..
lanak 162.
3.2. GRAEVINSKA PODRUJA GOSPODARSKIH ZONA
Gospodarske zone odreene ovim planom mogu sadravati graevine samo onih namjena
koje su odreene u lancima 13.- 15. ovih odredbi za provoenje.
Izgradnja u ovim zonama izvodi se iskljuivo na temelju urbanistikog plana ureenja,
odnosno detaljnih planova ureenja.
Za ureivanje izdvojenog graevinskog podruja (izvan naselja) i gospodarske preteito
poslovne namjene odreuju se sljedei uvjeti:
- povrina graevne estice poslovne namjene iznosi minimalno 1.000 m2 a
maksimalna povrina se ne odreuje,
- maksimalna katnost graevine je dvije podrumske etae, prizemlje (P) + 2 kata odnosno maksimalna visina graevine je 13,0 m, mjereno od konano
zaravnatog i ureenog terena uz proelje graevine na najniem dijelu
graevine do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg,
- irina graevne estice, u svim njezinim presjecima, mora biti minimalno 20 m
- graevinski pravac graevine nalazi se minimalno 7 m od regulacijskog pravca 5
m od granice susjednih parcela,
- minimalno 20 % graevne estice mora biti zelena povrina
Za ureivanje izdvojenog graevinskog podruja (izvan naselja) gospodarske- proizvodne
namjene odreuju se sljedei uvjeti:
- povrina graevne estice proizvodne namjene iznosi minimalno 1.000 m2 a
maksimalna povrina se ne odreuje,
- maksimalna katnost graevine je dvije podrumske etae, prizemlje (P) + kat odnosno maksimalna visina graevine je 10,0 m, mjereno do gornjeg ruba
stropne konstrukcije zadnjeg kata odnosno vrha nadozida potkrovlja ija visina
ne moe biti via od 1.2 metra,
URBING
148
graevinski pravac graevine nalazi se minimalno 7 m od regulacijskog pravca i

minimalno 20 % graevne estice mora biti zelena povrina.
Za ureivanje izdvojenog graevinskog podruja (izvan naselja) preteno trgovake

namjene odreuju se sljedei uvjeti:
- povrina graevne estice preteno trgovake namjene iznosi minimalno 1.000
m2 a maksimalna povrina se ne odreuje,
- maksimalna katnost graevine je dvije podrumske etae, prizemlje (P) + 2 kata
ili dvije podrumske etae, prizemlje + kat + potkrovlje, odnosno maksimalna
visina graevine je 13,00 m mjereno od konano zaravnatog i ureenog terena
uz proelje graevine na najniem dijelu graevine do gornjeg ruba stropne
konstrukcije zadnjeg kata odnosno vrha nadozida potkrovlja ija visina ne moe
biti via od 1.2 metra,
3 m od granice susjednih parcela.
lanak 163.
4. UVJETI SMJETAJA DRUTVENIH DJELATNOSTI
Na podruju Opine ne planiraju se posebna podruja za razvoj drutvenih djelatnosti i
gradnju graevina javne i drutvene namjene, osim izdvojenih graevinskih podruja
sporta i rekreacije.
Sve graevine javne i drutvene namjene mogu se graditi iskljuivo unutar graevinskih
podruja naselja. Uvjeti smjetaja drutvenih djelatnosti i gradnje graevina javne i
drutvene namjene dati u lanku 74. ovih odredbi.
lanak 164.
Smjetaj graevina drutvenih djelatnosti omoguen je unutar graevinskih podruja
naselja. Pod drutvenim djelatnostima podrazumijevaju se graevine za:
- odgoj i obrazovanje,
- zdravstvo i socijalnu skrb,
- kulturne i drutvene organizacije,
- javne i pratee sadraje (banka, pota i sl.),
- sporta i rekreacije,
- vjerski sadraji.
lanak 165.
Za izgradnju graevina iz lanka 165. koriste se slijedeih orijentacijski normativi:
za primarnu zdravstvenu zatitu:
0,10 m2 po stanovniku
za djelatnost drutvenih i kulturnih organizacija:
za javne djelatnosti (pote, banke i sl.):
za odgoj i obrazovanje prema posebnim propisima.
URBING
149
Navedeni normativi odreuju minimalne potrebe kvalitetnog opremanja naselja prateim

sadrajima, no ukoliko postoji interes pojedinih investitora za izgradnjom, povrina prateih
sadraja moe premaiti navedene normative.
lanak 166.
Povrina graevinske estice graevina drutvenih djelatnosti utvruje se shodno
potrebama te graevine i u pravilu obuhvaa zemljite ispod graevine i zemljite potrebno
za redovitu upotrebu graevine, a odreuje se za svaku pojedinanu graevinu, a
temeljem utvrene lokacijske dozvole.
Povrina graevne estice graevine predkolske ustanove iznosi najmanje 15 m2 po
djetetu.
Povrina graevne estice kolske graevine (kolska zgrada, prostor za odmor i
rekreaciju, vanjski portski tereni, zelene povrine i drugo), odreena je normativom od 15
do 30 m2 po ueniku.
lanak 167.
Ako se djeji vrti, jaslice ili osnovna kola grade sjeverno od postojee graevine, njihova
udaljenost od te graevine mora iznositi najmanje tri njegove visine, odnosno ako se
ispred navedenih javnih sadraja gradi nova graevina, njena udaljenost prema jugu od
navedenih javnih sadraja ne moe biti manja od tri visine.
Na graevinskoj estici namijenjenoj za graevine drutvenih djelatnosti, odnosno na
javnoj prometnoj povrini uz tu esticu potrebno je osigurati broj parkiralinih mjesta prema
normativima iz lanka 185. ovih Odredbi.
lanak 168.
Smjetaj graevina portsko-rekreacijske namjene mogu je unutar graevinskih podruja
naselja i unutar graevinskih podruja ugostiteljsko-turistikih i portsko-rekreacijskih
zona.
Pod graevinama portsko-rekreacijske namjene podrazumijevaju se:
- unutar graevinskog podruja naselja na jednoj graevnoj estici; portski teren
do 200 m2 povrine, tenis teren, bazen za plivanje vodene povrine do 320 m2,
- unutar povrina ugostiteljsko turistike namjene; portski tereni i bazeni za
plivanje koji zauzimaju najvie 20% povrine graevne estice odnosno
kompleksa,
- unutar portsko-rekreacijskih zona: sve vrste i kategorije portskih i rekreacijskih
graevina.
lanak 169.
U graevinskom podruju naselja na zasebnim graevnim esticama uz osnovne
graevine mogua je izgradnja prateih graevina: garderobe, sanitarije, uredi, priruno
skladite, trgovina portskim artiklima, ugostiteljski sadraji, smjetajni kapaciteti
namijenjeni za smjetaj sportaa, pogonske prostorije bazena i sl.
Izgradnja graevina portsko-rekreacijske namjene treba biti tako koncipirana da:
2
- najmanja povrina graevne estice iznosi 1.200 m ,
URBING
150
najvei koeficijent izgraenosti (kig) iznosi 0,4 s time da se ne uraunavaju

povrine otvorenih sportskih terena i bazena.
najvea visina prateih graevina iznosi 7,0 m mjerena od zaravnatog terena do
gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata odnosno vrha nadozida
potkrovlja ija visina ne moe biti via od 1.2 metra,
etana visina prateih graevina je podrum + prizemlje + kat + potkrovlje
(E=Pr+1+POT) uz mogunost izgradnje suterenske etae,
najmanja udaljenost prateih graevina od susjednih graevnih estica je 3m,
najmanje 20% graevne estice mora biti ozelenjeno autohtonim zelenilom.
lanak 170.
4.1. GRAEVINSKA PODRUJA ZONA SPORTSKO REKREACIJSKE NAMJENE
Graevinska podruja sportsko rekreacijske namjene na podruju Opine odreena su za
izgradnju preteito sportskih i rekreacijskih graevina. Detaljni uvjeti izgradnje i
razmjetaja graevina odrediti e se temeljem detaljnih planova ureenja zona sukladno
uvjetima iz lanka 171. ovih odrebi.
Na Podruju Opine planirane sportsko rekreacijske zone i to sportsko - rekreacijska zona
ibaa kao izdvojeno graevinsko podruje i sportsko - rekrecijska zona Petraa koja se
nalazi unutar graevinskog podruja naselja.
Tablica: Sportsko - rekreacijske zone na podruju Opine
Naselje
Naziv
Smjetaj
povrina
opis
ibaa
Sportsko rekreacijska zona

ibaa
izdvojeno graevinsko
podruje sportsko
rekrecijske namjene
3,3
Petraa
Sportsko rekrecijska zona

Petraa
graevinsko podruje naselja

sportsko rekrecijske namjene
2,2
Smjetaj nogometnih igralita uz planiranje

popratnih sportsko - rekreacijskih sadraja i
graevina smjetajnih jedinica kapaciteta do
100 kreveta
portsko - rekreacijski sadraji vezani uz
izgradnju smjetajnih jedinica iskljuivo za
potrebe ovog sportskog kompleksa (max. 30
kreveta)
lanak 171.
U sklopu graevinskih podruja portsko-rekreacijskih zona izgradnja treba biti tako
koncipirana da:
- tvori jedinstvenu cjelinu, koja se moe realizirati etapno,
- najvei koeficijent izgraenosti (kig) iznosi 0,5, u kojeg je uraunata i povrina
ugostiteljskih, smjetajnih, trgovakih i prateih graevina (priruna skladita,
izdvojene sanitarije i garderobe),
- ugostiteljske i trgovake graevine, odnosno sadraji i pratee graevine ine
najvie 10% brutto povrine osnovne graevine,
- najmanje 33% povrine zone bude ureeno kao javni park uz sadnju autohtonog
zelenila,
- najvea visina prateih graevina iznosi 8,0 m mjerena od zaravnatog terena do
gornjeg ruba stropne konstrukcije
- etana visina prateih graevina bude prizemna (Pr),
- etana visina smjetajnih graevina bude prizemna (Pr) + kat ili P- potkrovlje,
- najvea visina (V) smjetajnih, ugostiteljskih i trgovakih graevina iznosi 6,0 m
mjerena od zaravnatog terena do do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg
kata odnosno vrha nadozida potkrovlja ija visina ne moe biti via od 1,2 metra,
URBING
151
- maksimalna visina etae je 4,00 m,

- u sklopu ovih graevinskih podruja mogua gradnja sportske dvorane koja e biti
definirana kroz detaljni plan.
lanak 172.
5. UVJETI ZA UTVRIVANJE KORIDORA I POVRINA ZA KOMUNALNU
INFRASTRUKTURU
Ovim Planom utvrene su trase, koridori i graevine prometnih, telekomunikacijskih,
vodnogospodarskih i energetskih sustava.
Gradnja infrastrukturnih sustava utvrenih ovim Planom provodit e se temeljem ovih
odredbi i odredbi prostornih planova uih podruja, u skladu s razvojnim planovima Opine
i nadlenih trgovakih drutava.
Mjesto i nain opremanja zemljita prometnom i komunalnom infrastrukturnom mreom
prikazani su odgovarajuim grafikim prikazima grafikog dijela Plana koji utvruju uvjete
gradnje infrastrukturne mree, a opisani su i u odgovarajuim poglavljima tekstualnog
dijela.
Elementi infrastrukturnih sustava utvreni Planom smatraju se okvirnim, dok e se njihova
mikrolokacija odrediti donoenjem prostornog plana ueg podruja odnosno lokacijskom
dozvolom.
Detaljno odreivanje trasa prometnica, komunalne i energetske infrastrukture koji su
odreeni PPUO, utvruje se strunim podlogama za izdavanje lokacijske dozvole,
odnosno idejnim rjeenjima (projektima) vodei rauna o konfiguraciji tla, posebnim
uvjetima i drugim okolnostima.
Pri projektiranju i izvoenju pojedinih graevina i ureaja komunalne infrastrukture
potrebno se pridravati vaeih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih
infrastrukturnih objekata i ureaja, te pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih
koridora.
lanak 173.
Planirana rjeenja prometnica i infrastrukture zadovoljit e budue potrebe Opine na
razini dananjeg standarda. Rjeenja temeljem kojih e se izdavati lokacijske dozvole
iznimno mogu odstupiti od planiranih, ukoliko se ukae potreba zbog tehnikog ili
tehnolokog napretka, odnosno buduih novih saznanja, odnosno ukoliko to predstavlja
privremeno racionalnije rjeenje, ili se radi o dodatnom raspletu mree razine koju ovaj
Plan ne obrauje, pri emu je potrebno uvaavati usvojene propise i standarde, te pravila
tehnike prakse.
lanak 174.
5.1. PROMETNI INFRASTRUKTURNI SUSTAV
Planom su u Infrastrukturni sustavi prometni infrastrukturni sustav utvrene trase,
koridori i povrine za cestovni i pomorski promet te potrebne pratee objekte kao i sustav
pota i telekomunikacija.
URBING
152
lanak 175.
5.1.1. CESTOVNI PROMET
Cestovni promet odvijat e se sukladno vaeem Zakonu o cestama na temelju Planom
utvrenom rjeenju cestovne mree. Plan sadri mreu dravnih i upanijskih javnih cesta,
kao i ostalih nerazvrstanih cesta.
Ovim se Planom, izvan izgraenih dijelova graevinskih podruja, odreuju koridori
rezervacije prostora za smjetaj cesta. Unutar tako utvrenih koridora rezervacije prostora
za gradnju cesta ili dijelova cesta ne postoji mogunost gradnje niti rekonstrukcije
graevina visokogradnje, niti graevina infrastrukture osim infrastrukturne podzemne
mree.
irine koridora zatite prostora planiranih javnih i nerazvrstanih cesta Planom se utvruju
prema tablici:
Javne ceste
u naselju
Dravne ceste - autoceste
Dravna ceste - brza cesta
Dravne ceste
upanijske ceste
Lokalne i nerazvrstane ceste
100m
80m
80m
40m
20m
irine koridora u metrima

izvan naselja
200m
150m
100m
70m
20m
U izgraenim dijelovima graevinskih podruja koridor rezervacije prostora odreuje se

lokacijskom dozvolom ili prostornim planom ueg podruja, te u sluaju da su u njemu ve
izgraene postojee graevine, moe biti i manji od navedenih vrijednosti iz prethodnog
stavka ovog lanka.
Odravanje postojeih cesta provodit e se temeljem posebnih propisa o cestama.
lanak 176.
Prema Strategiji i Programu prostornog ureenja Republike Hrvatske te Prostornom planu
Dubrovako neretvanske upanije ovim Planom osigurava se koridor od 200 m za
voenje trase autoceste (alternativne brze ceste).
Svi vidovi prometa, njihova meuzavisnost i odnos s drugim aktivnostima na podruju
Opine kao i irem prostoru, odvijat e se i usklaivati prema prometnim pravcima i
koridorima rezervacije prostora planiranim ovim Planom.
lanak 177.
Radi osiguranja povezanosti mree vieg i nieg reda Planom se predvia izgradnja dva
vora van nivoa na brzoj cesti na lokacijama Pare (spoj sa brzom cestom Dubrovnik
Orsula Brgat i D-223) i Plat (spoj na D-8) - Braina (spoj na D-8).
Za brzu cestu Dubrovnik Orsula Brgat (vor Pare) u dijelu od poetka tunela iznad
naselja Zlatni Potok do spoja na voru Pare uva se koridor irine 150 m.
Svi prijelazi brze ceste preko postojee prometne mree svih kategorija razvrstanosti biti
e rijeeni nadvonjacima ili podvonjacima na nain da brza cesta ne umanji postojei
URBING
153
standard u toj oblasti s ciljem poboljanja postojeeg stanja. Lokacija pojedinog od tih
objekata biti e definirani u postupku izrade projektne dokumentacije.
Planom utvreni su koridori i graevine vezani uz pravce dravnih (D-8 i D-223),
upanijskih (-6243), lokalnih (L-69048, L-69049 i L 69050) i nerazvrstanih cesta na
podruju Opine upa Dubrovaka.
lanak 178.
Prometni koridori trasa dravnih, upanijskih i lokalnih cesta moraju biti tako ureeni, da se
stambena naselja s kojima granie (ili kroz koja prolaze), zatite od nepovoljnih utjecaja
(buke, ispunih plinova i sl.).
Planom predloeni novi koridori predstavljaju podlogu za daljnja istraivanja i utvrivanje
konanog (detaljnog) poloaja trase kroz izradu SUO i druge plansko projektne
dokumente.
lanak 179.
Prostorni plan utvruje i odreuje rekonstrukcije postojeih dravnih, upanijskih i lokalnih
cesta sa ciljem poboljanja prometno tehnikih uvjeta unutar postojee cestovne mree.
Prilikom rekonstrukcije ceste mogua su odstupanja - izmjetanja od utvrene trase radi
poboljanja tehnikih i sigurnosnih uvjeta.
irine zatitnih koridora dravnih, upanijskih i lokalnih cesta utvrene su sukladno
pozitivnim zakonskim propisima i toki 16. Odredbi za provoenje Prostornog plana
upanije.
Ako se izdaje lokacijska dozvola za graenje objekata i instalacija uz javnu cestu unutar
zatitnog pojasa javne ceste potrebno je ishoditi posebne uvjete Hrvatskih cesta ili
upanijske uprave za ceste.
lanak 180.
Do konanog usvajanja rjeenja trase autoceste (alternativno) brze ceste Osojnik Debeli
Brijeg na dijelu koji prolazi podrujem Opine upa Dubrovaka osigurava se koridor za
istraivanje u irini od 200 m.
Do konanog usvajanja rjeenja trase brze ceste Dubrovnik Orsula Brgat (vor Pare)
na dijelu koji prolazi podrujem Opine upa Dubrovaka osigurava se koridor za
istraivanje u irini od 150 m.
Do konanog usvajanja trase planiranih obilaznica naselja Mandaljena i Braine osigurava
se podruje za istraivanje u irini od 20 m.
lanak 181.
Sve javne prometne povrine unutar graevinskog podruja na koje postoji neposredan
pristup s graevinskih parcela, odnosno su uvjet za formiranje graevinske parcele,
moraju se projektirati, graditi I ureivati tako da se stvara mogunost voenja komunalne
infrastrukture, te moraju biti spojene na sustav javnih prometnica.
URBING
154
Prilaz s graevinske parcele na javnu prometnu povrinu treba projektirati tako da ne

ugroava sigurnost prometa.
Za potrebe izgradnje novih graevinskih podruja na do sada neizgraenim podrujima
koji se spajaju na dravnu ili upanijsku cestu treba spoj iz novoplanirane zone organizirati
na javnu prometnicu preko sabirne prometnice, a sve u skladu s posebnim uvjetima
nadlene slube.
lanak 182.
Za potrebe nove izgradnje na neizgraenom dijelu graevinskog podruja koje se protee
uz dravnu ili upanijsku cestu treba osnivati zajedniku sabirnu ulicu preko koje e se
ostvariti direktan pristup na javnu prometnu povrinu, a sve u skladu s posebnim uvjetima
organizacije nadlene za upravljanje prometnicom na koju se prikljuuje.
lanak 183.
Najmanja irina kolnika prometnica u naselju (glavnih mjesnih i sabirnih prometnica) je 5,5
metara (za dvije vozne trake), odnosno 3,5 m (za jednu voznu traku). Iznimno, najmanja
irina moe biti i manja u sluaju ve izgraenih postojeih graevina.
Samo jedna vozna traka moe se izgraivati samo iznimno na preglednom dijelu ulice,
pod uvjetom da se na svakih 100 m uredi ugibalite, odnosno u slijepim ulicama ija
duina ne prelazi 100 m na preglednom dijelu ili 50 m na nepreglednom.
Na planiranim i postojeim prometnicama u naselju mora se osigurati razdvajanje pjeaka
od prometa vozila gradnjom nogostupa ili trajnim oznakama i zatitnim ogradama na
kolovozu.
lanak 184.
Minimalna udaljenost regulacijske linije od ruba kolnika treba osigurati mogunost
izgradnje odvodnog jarka, usjeka nasipa, bankine i nogostupa, a ne moe biti manja od
one odreene zakonskim propisima.
Izuzetno uz kolnik slijepe ulice i jednosmjerne ulice moe se osigurati izgradnja nogostupa
samo uz jednu njenu stranu.
Ne dozvoljava se izgradnja graevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji
sprijeavaju proirivanje previe uskih ulica, uklanjanje otrih zavoja, te zatvaraju vidno
polje vozaa i time ometaju promet.
lanak 185.
Lokacijskom dozvolom za graevinu odreene namjene utvruje se potreba osiguranja
parkiralinih mjesta za javna, dostavna i osobna vozila.
Potrebe prometa u mirovanju za pojedini sadraj rjeavat e se u pravilu na graevinskoj
parceli objekta iznimno na javnim povrinama odreenim za tu namjenu uz prethodnu
suglasnost Opine.
Gradnja parkiralino garanih mjesta odreuje se ovim okvirnim normativima koji se
koriste za dimenzioniranje prostora za promet u mirovanju, vezano uz namjenu i veliinu
URBING
155
prostora (prema broju korisnika ili na svakih 1 000 m2 izgraene povrine), te uz primjenu
prosjenog stupnja motorizacije od 300 vozila na 1 000 stanovnika.
Prema namjeni objekta potrebno je (minimalno) osigurati:
Namjena
Stanovanje
Ugostiteljstvo i
turizam
Trgovina i
skladita
Tip graevine
stambene
graevine
Potreban broj parkiralinih ili garanih mjesta (PM)

1 PM/50 m2
najmanje 2 PM na 1 stambenu
+ 1PM za
jedinicu (stan, apartman, studio...)
posjetitelje po
stambenoj jedinici
Restoran, kavana
1 PM/20 m2
Caffe bar, slastiarnica i sl. 1 PM/10 m2
Smjetajni objekti iz skupine 1 PM/50 m2
2 PM za autobus
hotela, motela
Samaki hoteli, pansioni
1 PM/100 m2
Robna kua,trgovaki centri 1 PM na 50 m2
1 PM na 15 m2
prodajne povrine
Ostale trgovine
1 PM na 30 m2
prodajne povrine
Skladita
1 PM na 100 m2
Poslovna i javna Banke, agencije, poslovnice 1 PM na 25 m2
Namjena
(javni dio)
Uredi i kancelarije
1 PM na 50 m2
Industrija i
Industrijski objekti
1 PM na 70 m2
zanatstvo
Zanatski objekti
1 PM na 50 m2
Auto servis
1 PM na 20 m2
Kultura, odgoj i Djeji vrtii i jaslice
1 PM/50 m2
obrazovanje
Osnovne i srednje kole
1 PM/100 m2
Kina, kazalite, dvorane za 1 PM/50 m2
javne skupove
Crkve
1 PM/50 m2
Muzeji, galerije, biblioteke 1 PM/50 m2
supermarket
Kongresne dvorane
Zdravstvo i
Ambulante, poliklinike,
socijalna
dom zdravlja
Skrb
Domovi za stare
port i rekreacija portski objekti otvoreni,
bez gledalita
portski objekti zatvoreni,
bez gledalita
portski objekti i igralita
s gledalitem
Komunalni i
Trnice
prometni
sadraji
Tehniko-tehnoloke
graevine
Benzinske postaje
Groblja
1 PM/ 50 m2
1 PM/20 m2
najmanje 2 PM
najmanje 2 PM
ili 0,10 na 1 korisnika

minimalno 4 PM, za muzeje 1PM za
autobus
1 PM/200 m2
1 PM/250m2
povrine
1 PM/50m2
povrine
1 PM/100 m2
ili 0,20 na 1 posjetitelja, korisnika
1 PM/20m2
povrine
1 PM/50 m2
minimalno 1 PM
1 PM/25 m2
minimalno 10 PM
URBING
156
lanak 186.
Nain i uvjete rjeavanja prometa u mirovanju na podruju obuhvaenom Planom
odreivat e se posebnom odlukom o prometu u mirovanju, uz osnovno naelo da se
potreban broj parkiralinih mjesta mora osigurati na graevnoj estici na kojoj e se
ostvariti namjeravani zahvat u prostoru, odnosno za koju se izdaje lokacijska (graevna)
dozvola.
Prilikom gradnje graevine stambene namjene parkiralina mjesta na vlastitoj graevnoj
estici mogu se smjestiti u pojasu izmeu graevnog i regulacijskog pravca.
Nije mogua prenamjena garaa u drugu namjenu osim ukoliko se ne osiguraju drugi
garani prostori istog kapaciteta i povrine.
Parkiralina mjesta su minimalnih dimenzija 5,0x2,5m, a izraena su od asfalta, travnatih
ploa ili granitnih kocki. Max. uzduni i popreni nagib parkiralita je 5,0%.
Iznimno, potreban broj parkiralinih mjesta prilikom zahvata u uim ve izgraenim
sreditima naselja moe se osigurati i na javnim parkiralinim povrinama uz prethodnu
suglasnost Opine.
lanak 187.
Na dijelovima gdje prometnice (postojee ili planirane) prolaze kroz ve izgraene zone
naselja potrebno je izvriti razdvajanje pjeakog i kolnog prometa izgradnjom nogostupa
ili horizontalnom signalizacijom na kolniku i zatitnim ogradama.
Ako se na postojeim prometnicama, prilikom njihove rekonstrukcije u izgraenim
graevinskim podrujima, ne mogu ostvariti slobodni profili zbog postojee izgradnje, ve
poloene mree infrastrukture ili sl., profil prometnice moe biti i ui od profila odreenih u
ovim Odredbama za provoenje.
Planom se predvia izgradnja etnice uz more od predjela Dubac do naselja Plat i dalje
prema naselju Cavtat odnosno Dubrovniku. Trasa etnice i njezina tona dispozicija
odrediti e se idejnim projektom.
Na cijelom podruju opine ovim planom omoguuje se izgradnja i osmiljavanje mree
puteva koji mogu posluiti kao protupoarna mrea, kao etnice do znaajnijih toaka,
prirodnih i kulturnih znamenitosti te povezivati razne dijelove prostora.
lanak 188.
Promet pjeaka e se odvijati na pjeakim hodnicima, trgovima i ulicama te pjeakim
putovima, pothodnicima, nadhodnicima i drugim povrinama namijenim izriito za kretanje
pjeaka.
U krianjima ili na drugim mjestima na kojima je predvien prijelaz preko kolnika pjeaka,
biciklista ili osoba s potekoama u kretanju moraju se postaviti uputeni ivinjaci.
U cilju unapreivanja kvalitete ivljenja urbani prostor e se ureivati na nain da se za
sve stanovnike i posjetitelje, bez obzira na dob i vrstu potekoa u kretanju, osigura
nesmetan pristup javnim objektima i povrinama te sredstvima javnog prijevoza i
komuniciranja. U provedbi plana primjenjivati e se propisi, normativi i postojea iskustva u
URBING
157
svrhu smanjenja i eliminiranja postojeih i sprjeavanja stvaranja novih urbanistiko

arhitektonskih barijera.
lanak 189.
Ovim planom se predvia koritenje mjesnih ulica i javnih cesta za javni gradski prijevoz.
Na odgovarajuim mjestima potrebno je predvidjeti proirenja za stajalita s
nadstrenicama za putnike.
lanak 190.
5.1.2. POMORSKI PROMET
Pomorski promet usmjeravat e se na slijedee zone pomorskog prometa:
- luko podruje luka lokalnog znaaja Kupari, Mlini, Plat (hidrocentrala i hotel) i
Srebrno,
- luka nautikog turizma: akvatorij Kupari Srebrno Mlini,
- preostala povrina morskog akvatorija udaljena od morske obale 300m i vie.
Tablica: Luke posebne namjene luke nautikog turizma marine
Redni
broj
Zona lokalitet (naselje)
Status
Max. kapacitet (broj

vezova)
1.
Srebreno upski zaljev
planirano
200
Planom su definirani plovni putovi lokalnih linija te turistikih linija u grafikom dijelu Plana
prikazani shematski.
U morskom akvatoriju mogua je gradnja i postavljanje graevina, ureaja i instalacija
potrebnih za odvijanje sigurne plovidbe.
Na postojeim lokacijama luka iz stavka 1. ovog lanka predvieno je kompletiranje novim
sadrajima, tako da se ne potiskuju osnovne funkcije luke. Planirani sadraji te kapaciteti
odreeni su u lancima 29. - 32. ovih Odredbi za provoenje.
5.1.3
lanak 191.
POTA I TELEKOMUNIKACIJE
Prostorni plan ureenja Opine upa Dubrovaka u dijelu: Infrastrukturni sustavi i mree
pota i telekomunikacije odreuje raspored jedinica potanske mree te poloaj objekata i
mree javnih telekomunikacija (fiksnih i mobilnih).
Organizaciju potanske mree na podruju Opine upa dubrovaka ine potanski uredi
20206 Kupari, 20207 Mlini, 20208 Mlini (sezonski) i 20209 Plat.
Prostornim planom je definirana i mrea automatskih telefonskih centrala sa mreom
svjetlovodnih vodova.
Mrea telekomunikacija na podruju Opine planirana je da omogui dovoljan broj
telefonskih prikljuaka. U tom smislu planira se poveanje kapaciteta odnosno dovoljan
broj telefonskih prikljuaka svim kategorijama korisnika kao i maksimalan broj spojnih
veza.
URBING
158
Sve mjesne i meumjesne telekomunikacijske veze (mreni kabeli, svjetlovodni i

koaksijalni kabeli) u pravilu se trebaju polagati u koridorima postojeih, odnosno planiranih
prometnica u pravilu izvan kolnika.
Proirenje telekomunikacijske mree, obzirom na njenu postojeu izgraenost sastojati e
se od modularne nadogradnje postojeih automatskih telefonskih centrala kada se pojavi
potreba.
Javne telefonske govornice planirati e se u prostorno planskim dokumentima nieg
reda (UPU i DPU).
Izgradnja mree i graevina telekomunikacijskog sustava veza odreuje se lokacijskom
dozvolom na temelju ovog Plana u skladu sa vaeim zakonskim propisima iz oblasti
telekomunikacija koji reguliraju izgradnju telekomunikacijskih objekata i mree te utvrenih
posebnih uvjeta.
lanak 192.
Antenski sustavi baznih postaja pokretnih TK mrea (antenski stupovi i prostor za opremu)
u pravilu se grade van graevinskih podruja naselja na izdvojenim lokacijama s
osiguranim kolnim pristupom.
Izuzetno, antenski sustavi baznih postaja mogu se graditi i unutar graevinskih podruja
naselja uz uvjet da ne ugroavaju sigurnost ljudi i okolnih objekata. Isti se ne mogu
postavljati u neposrednoj blizini (uoj i iroj zatitnoj zoni) graevina ili kompleksa
zatiene kulturne batine. Po mogunosti antenske sustave baznih postaja unutar
graevinskih podruja potrebno je instalirati na postojee graevinske objekte. Gradnja
antenskih sustava baznih postaja unutar graevinskih podruja veliinom i oblikom ne
smije naruiti vizure naselja.
Kod detaljnog utvrivanja lokacija za nove antenske stupove utvruje se princip da se na
jedan antenski stup koji se utvruje planom postavlja vie korisnika-koncesionara mobilnih
komunikacija. Taj princip se utvruje zbog smanjivanja potencijalnih vizualnih zagaenja
veim brojem antenskih stupova u zatienom krajobrazu.
Antenski prijemnici iz stavka 1. ovog lanka, neovisno o visini, ne mogu se postavljati u
uoj i iroj zoni zatite kulturnih dobara, odnosno zonama zatite krajolika, ekspozicije
kulturnih dobara i ostalih zona zatite prirodnih i kulturnih dobara utvrenih ovim Planom,
kao i u koridorima zranih luka.
Iznimno od stavaka 1. ovog lanka, u graevinskim podrujima turistikih zona unutar
zatienog obalnog podruja utvrenog ovim Planom, antenski prijemnici mogu se
postavljati temeljem odredbi prostornog plana ueg podruja, pod uvjetom da visina stupa
ne prelazi visinu najvee graevine unutar zone ili dijela zone, da veliinom i oblikom ne
smije naruiti vizure zone, te da je udaljenost stupa od postojee ili planirane graevine
vea od njegove visine.
lanak 193.
Zatitni koridor postojeih i novih kabelskih sustava iznosi 1m u kojem treba izbjegavati
gradnju drugih objekata. U sluaju potrebe gradnje drugih objekata, te ekonomske
URBING
159
opravdanosti, postojee trase TK kabela mogue je premjetati. Za budue trase TK

kabela nije potrebna rezervacija koridora, ve e se njihova gradnja prilagoavati
postojeoj i planiranoj izgraenosti.
Svi objekti, osim komunalnih, prikljuuju se na nepokretnu TK mreu te opremaju
telekomunikacijskom instalacijom kapaciteta i izvedbe prilagoene njihovoj veliini i
namjeni.
lanak 194.
5.2. ELEKTROENERGETSKI SUSTAV
Sustav opskrbe elektrinom energijom na razini opine obuhvaa proizvodna postrojenja,
te prijenosna i transformatorska postrojenja od 35 (20) kV na nie.
Energetski sustav s koridorima vodova i lokacijama energetskih graevina prikazan je u
kartografskom prikazu karta 2.3. Infrastrukturni sustavi - energetski sustavi.
U cilju trajnog osiguranja kvalitetnog i sigurnog napajanja podruja upanije i
usmjeravanja vika elektrine energije proizvedene u HE Dubrovnik u elektroenergetski
sustav Hrvatske, potrebno je izgraditi dalekovod D 220(400) kV DS Plat-Imotica-Dubravica
(Metkovi)-Zagvozd.
U cilju unapreenja elektroenergetske mree potrebno je izgraditi sljedee graevine:
na elektroprijenosnom sustavu:
- TS 220(400) kV Plat,
- TS 110 kV Plat,
- Uvod D 2x 220 kV HE Dubrovnik - Trebinje u TS Plat,
- D 220 kV DS HE Dubrovnik - TS Plat,
- D 110 kV HE Dubrovnik-TS Plat
- D 110 kV DS Plat - Komolac (dovretak izgradnje),
- D 110 kV DS Plat - Herceg Novi,
na distribucijskom sustavu:
- TS 35(20) kV "Kupari,
U izgradnji elektroenergetske mree treba koristiti u najveoj mjeri postojee koridore i
teiti to manjem zauzimanju novih povrina.
lanak 195.
irina zatitnog koridora za elektrine vodove u odnosu na os trase je slijedea:
Naponska razina (kV)
400
220
110
35
irina koridora (m)

50
40
30
20
Prilikom projektiranja i izgradnje elektroenergetskih graevina naponske razine 10(20) kV

kao i planiranja ostalih zahvata u prostoru predvienih ovim planom potrebno je pridravati
se slijedeih odredbi:
URBING
160
sva planirana srednje naponska mrea treba biti predviena za 20 kV napon,

sve nove transformatorske stanice srednji/niski napon do uvoenja 20 kV
napona treba planirati sa transformacijom 10(20)/0,4 kV, a nakon uvoenja 20
kV napona sa transformacijom 20/0,4 kV,
kod svih postojeih transformatorskih stanica s 10 kV opremom, trebati e kod
prijelaza na pogon s 20 kV naponom, zamijeniti 10 kV opremu s odgovarajuom
20 kV opremom,
odreene dionice postojee 10 kV kabelske mree koje nee moi zadovoljiti
minimalne uvjete za prelazak na pogon s 20 kV naponom trebati e se zamijeniti
novim 20 kV kabelima.
Kako su ovim planom lokacije novih transformatorskih stanica kao i trase 10(20) kV mree
odreene tek priblino, kod izrade detaljnih planova ureenja odreenih zona obuhvaenih
ovim planom, mogua su odreena odstupanja u pogledu odreivanja konkretne trase
10(20) kV mree te lokacije i potrebnog broja TS 10(20)/0,4 kV.
Prilikom planiranja odreenih zahvata u prostoru oko elektroenergetske mree a naroito
nadzemnih mrea svih naponskih razina (110 kV, 35 kV i 10(20) kV) obavezno je
pridravati se vaee zakonske regulative (zatitni koridori i sl.).
lanak 196.
OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM
Izgradnja distributivne plinovodne mree nije je predviena.
Na podruju Opine na poljoprivrednim povrinama za uzgoj biljaka i cvijea u
staklenicima i plastenicima, predvia se grijanje istih u zimskoj sezoni.
Sukladno svjetskim trendovima, u takvim se objektima postavljaju plinske kogeneracijske
mini elektrane koje pored toplinske energije proizvode i elektrinu energiju, pa se na taj
nain postie daleko vei ekonomski efekt. Takve kogeneracijske mini elektrane u principu
ne rade vie od 6 sati dnevno, a proizvedena toplinska energija u vidu vrue vode se
skladiti u posebnim izoliranim spremnicima i slui za zagrijavanje staklenika ili plastenika
tokom cijelog dana.
lanak 197.
5.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV
5.3.1. VODOOPSKRBNI SUSTAV, SUSTAV NAVODNJAVANJA
Vodoopskrbni sustav upe dubrovake je oslonjen na izvorite Duboka Ljuta iz kojega e
se i u planskom razdoblju opskrbljivati vodom podruje zapadnih Konavala. Dananji
raspoloivi kapacitet izvorita se procjenjuje na 190 - 200,0 l/s.
Za daljnje poboljanje vodoopskrbe Opine ovim planom se predvia rekonstrukcija
dijelova mree, izgradnja nove mree, proirenje postojeih vodospreme i izgradnja novih:
Vodospreme:
- vodosprema Plat 2 (za opskrbu vodom visokih dijelova iznad 55,0 m.n.m.
naselja Plat do Solina,
URBING
161
crpna postaja Zavrelje i vodosprema Zavrelje 3 (za opskrbu tzv. srednje

zone od 50,0 80,0 m.n.m. naselja Mlini do Srebrnog,
vodosprema Krstac (za opskrbu visokih dijelova iznad 80,0 m.n.m.) Zavrelja i
Krstaca izgradila bi se, koja bi se punila iz vodospreme Zavrelje 3,
cjevovod od C.P. elopeci do servisne zone Dubac (za opskrbu naselja
Gornja ibaa i servisne zona Dubac).
Cjevovodi:
- od VS Barbara do Dubca (za opskrbu gospodarskih pogona od VS Barbara
do naselja Dubac, naselje Dubac i budue groblje opskrbit e se vodom iz
planiranog cjevovoda.
- distribucijsku vodovodnu mreu za naselja Grbavac i srednja zona naselja Mlini
Srebrno,
- distribucijsku vodovodnu mreu u novim zonama gradnje, odnosno proirenja
postojeih naselja irenje vodovodne mree e pratiti dinamiku ureivanja
prostora.
Ostala izgradnja:
- filtarsko postrojenja koje bi radilo u doba poveanog zamuenja vode, ali i za
sve druge eventualne potrebe proiavanja vode. Lokacija je predviena na
izvoritu Duboka Ljuta.
Osnovni izvor vode za navodnjavanje poljoprivrednih povrina upe dubrovake
predstavlja hidroenergetski sustav Trebinjica, odnosno HE DUBROVNIK. Prema
vodopravnim dozvolama iz ovog sustava dozvoljeno je uzimati do 300 l/s za poljoprivredu.
Predloeno tehniko rjeenje navodnjavanja poljoprivrednih povrina Opine upa
dubrovaka temelji se na gravitacijskom dovodu vode od zahvata na hidroenergetskom
sustavu HE DUBROVNIK do krajnjih potroaa.
Osnovni hidrotehniki objekt za navodnjavanje poljoprivrednih povrina predmetnog
projekta su:
- GLAVNI DOVODNI CJEVOVOD,
- VODOSPREME,
- DOVODNI CJEVOVODI (RAZVODNA MREA),
- PREKIDNE KOMORE.
Prilikom realizacije planiranog sustava navodnjavanja potrebno je uvaavati detaljnija
idejno projektna rjeenja iz elaborata Odvodnja i navodnjavanje poljoprivrednih povrina
Opine upa dubrovaka (GRAD INVEST d.o.o. Split T.D.03-51/07 38 NARUITELJ:
Odvodnja i navodnjavanje poljoprivrednih povrina Opine upa dubrovaka OPINA
UPA DUBROVAKA studeni 2007.).
lanak 198.
Priuva vode za gaenje poara je u vodospremama, a ostvaruje se preko protupoarnih
hidranata ugraenih na vodovodnoj mrei, a sve u skladu sa vaeim Zakonima i
Pravilnicima za zatitu od poara.
URBING
162
Trase glavnih i opskrbnih cjevovoda moraju se tititi sanitarnim koridorom irine 5,0 m sa
svake strane od osovine cjevovoda, a za svako ureivanje prostora u tom koridoru
potrebna je suglasnost nadlenog vodovodnog drutva.
Osnovni protupoarni sustav temelji se na sistemu cjevovoda i hidranata povezanih na
osnovni vodovodni cjevovod poloen uz ceste.
Podruje oko svih vodosprema mora bit ograeno i zatieno kao sanitarno podruje
vodospreme.
Uvjeti za izgradnju i rekonstrukciju vodosprema pored ostalih moraju se temeljiti na
konzervatorskim smjernicama (utvrditi eventualne arheoloke lokalitete) i smjernicama
krajobraznog ureenja (s obzirom na veliinu volumena i vizualnoj izloenosti).
Sve pogone je potrebno osuvremeniti pratei nove tehnologije sa uspostavljanjem nadzora
i upravljanja sustavom.
lanak 199.
Planom je predviena sljedea maksimalna dnevna potronja vode:
- stanovnitvo, stalno i povremeno
4.500,00 m/dan
- turisti u hotelima, kampovima,
privatni smjetaj i posjetitelji
7.080,00 m/dan
- zaposlenici u gospodarskoj zoni
150,00 m/dan
UKUPNO Qmaxdan =
11.730,00 m/dan
Q=
136,0 l/s za 24 sata
Najvea koliina vode potrebna na zahvatu izvorita Duboka Ljuta je:
za upu dubrovaku
136,0 l/s
za zapadne Konavle
120,0 l/s
256,0 l/s
Priuva 10%
26,0 l/s
UKUPNO
282,0 l/s
Potrebno je sanirati izvorite Duboka Ljuta radi osiguranja dovoljnih koliina vode.
lanak 200.
5.3.2. ODVODNJA OTPADNIH VODA
Na podruju cijele opine upa dubrovaka usvojen je razdjelni sustav odvodnje, tako da
e se odvojeno voditi otpadne od oborinskih voda.
Koncepcijom odvodnje otpadnih voda upe dubrovake predvien je jedinstven sustav
odvodnje otpadnih voda sa ureajem za proiavanje otpadnih voda i jednim ispustom u
otvoreno more za cijelu opinu. Za realizaciju sustava planirana je izgradnja:
- glavnog obalnog kolektora koji skuplja sve gravitirajue otpadne vode podruja
Plata, Mlini, Srebrno i Kupari, ispod Jadranske turistike ceste (pri dovrenju
ovog kolektora koristit e se do sada izgraene dionice i crpne postaje od hotela
Astarea do privremenog ispusta u Kuparima),
- kolektora od Zavrelja do Kupara sa spojem na odvodnju u Kuparima (za
odvodnju podruja iznad Jadranske ceste),
URBING
163
- kolektora od Srebrnog do Srednje upe (nastavak zapoete gradnje, koji e

skupljati otpadne vode iz Srednje upe, Gornjeg i Donjeg Brgata, te dijela Gornje
upe.
- kolektora od servisne zone Dubac do Kupara, koji e skupljati otpadne vode
servisne zone Dubac, Dubca, Gornje i donje ibae i Blata.
- izgradnja ureaja za proiavanje otpadnih voda koja je planirana u 1. fazi kao
mehanikog, a konano i biolokog (lokacija ureaja je zapadno od rta Pelegrin
na morskoj strani brda Trapit),
- ispusta u more,
- sekundarne mrea odvodnje otpadnih voda za odvodnju pojedinih naselja i
dijelova naselja,
- trase vodova i lokacije graevina sustava odvodnje ucrtane u grafikom dijelu
plana usmjeravajueg su znaenja i dozvoljene su odgovarajue prostorne
prilagodbe koje ne odstupaju od koncepcije rjeenje te koje su proizale
razradom na nivou detaljnog projekta te su uvjetovane boljim funkcionalnim i
ekonomskim parametrima,
- viestambene zgrade potrebno je prikljuiti na osnovnu mreu odvodnje (nije
doputena izvedba sabirnih odnosno septikih jama)
Izuzetno i u sluaju da ne postoje uvjeti i mogunost prikljuenja na kanalizacijski sustav
Opine unutar izgraenih dijelova graevinskih podruja mogue je privremeno rjeenje
odvodnje izgradnjom vodonepropusnih sabirnih jama:
za graevine kapaciteta do najvie 10 E.S. na nain da se obvezatno planira i
omoguava direktni prikljuak svakog korisnika na konani planirani sustav
odvodnje. Koritenje privremenog sustava odvodnje dozvoljava se do trenutka kada
su ostvareni svi uvjeti za prikljuenje na kanalizacijski sustav Opine.
za vee gospodarske subjekte (graevine proizvodno - poslovne, ugostiteljsko
turistike namjene) obvezatno je tehnoloke otpadne vode proistiti do prihvatljive
razine izgradnjom zasebnog ureaja za proiavanje uz ugradnju bio diskova te
primjenjujui Pravilnik o graninim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u
otpadnim vodama prije uputanja u prirodni prijemnik a uz osiguranje uvjeta za
prikljuak na zajedniki kanalizacijski sustav kada bude realiziran, ostalim vaeim
propisima i uvjetima te uz obvezatno ishoenje vodopravnih uvjeta od nadlene
slube.
lanak 201.
5.3.3. ODVODNJA OBORINSKIH VODA I UREENJE BUJICA
S obzirom na tip slijevnog podruja upe dubrovake, veliki broj bujica i otvorenih kanala,
te usvojen razdjelni sustav odvodnje, sve povrinske oborinske vode i podzemne izvorske
vode se najbrim putem odvode u more.
Postojee bujice i otvoreni kanali su temelj sveukupne odvodnje oborinskih i izvorskih
voda u upi dubrovakoj na koje e se spojiti sekundarna mrea oborinske odvodnje iz
naselja.
Sve postojee bujice i otvorene kanale treba oistiti od raslinja i mulja, a naroito u donjem
toku je potrebno popraviti dno i strane korita, odnosno izvesti novu betonsku ili kamenu
oblogu gdje sada ne postoji. U gornjem toku se predviaju pregrade i kaskade za
zaustavljanje nanosa i usporavanje brzine vode i tako stabiliziraju dno i pokos.
URBING
164
Bioloki radovi na zatiti terena od erozije obuhvaaju poumljavanje, uzgoj i odravanje

zatitne vegetacije, terasiranje terena, propisivanje naina koritenja poljoprivrednog
zemljita i sl.
Kao prioritet navodi se regulacija bujice Taranta kao glavnog bujinog toka i glavnih
pritoka posebice u podruju od Mlina do Plata ije kapacitete treba provjeriti i
dimenzionirati na poplavne vode, vodei rauna o sveukupnom slijevu, te dananjoj i
buduoj izgraenosti podruja.
U svrhu tehnikog odravanja , te radova graenja, uz bujine vodotoke i estice javnog
vodnog dobra treba osigurati inundacijski pojas minimalne irine od 5,0 m od gornjeg ruba
korita, odnosno ruba estice javnog vodnog dobra. U inundacijskom pojasu zabranjena je
svaka gradnja i druge radnje kojima se moe onemoguiti izgradnja i odravanje vodnih
graevina, na bilo koji nain smanjiti protonost korita i pogorati vodni reim, te poveati
stupanj ugroenosti od tetnog djelovanja vodotoka. Posebno se inundacijski pojas moe
smanjiti do 3,0 m irine to e naknadno biti utvreno kroz ishoenje vodopravnih uvjeta
za svaki objekt posebno. Za sve objekte koji popreno prelaze preko javnog vodnog dobra
(prometnice, objekti infrastrukture) obvezno je ishoenje vodopravnih uvjeta prije
definiranja bilo kakvih projektnih rjeenja.
lanak 202.
6. MJERE ZATITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI
I KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA
6.1. ZATITA PRIRODNE BATINE
Na podruju Opine temeljem Zakona o zatiti prirode zatieni su dijelovi prirode kao
spomenik prirode:
- rijetki primjerak drvea, skupina mrikovih stabala (Juniperus oxycedrus) u
Platu.
lanak 203.
Na podruju Opine upa dubrovaka odreena su podruja krajobraza kao prostora ije
su osobitosti rezultat djelovanja i meudjelovanja prirodnih i/ili ljudskih imbenika sukladno
posebnom propisu.
Do izrade krajobraznih tipova, te objave popisa u narodnim novinama sukladno posebnim
propisima vrednovanje krajobraza na opinskoj razini provodi se na temelju smjernica za
ouvanje krajobrazne raznolikosti podruja, seoskih krajolika i prostornog identiteta
gradova utvrenih Programom prostornog ureenja RH, kao i smjernica utvrenih
Prostornim planom Dubrovako - neretvanske upanije.
Krajobraz prepoznajemo kao:
- osobito vrijedan predjel prirodni krajobraz,
- osobito vrijedan predjel kultivirani krajobraz,
- oblikovno vrijedno podruje cjelina (poluurbanih i ruralnih).
Prilikom planiranja i provoenja zahvata unutar zatienih podruja odnosno krajobrazno
vrijednih podruja potrebno je pridravati se sljedeih uvjeta zatite prirode:
URBING
165
potrebno je zabraniti sve radnje kojima se na zatienim prirodnim vrijednostima

/ prirodnim vrijednostima predvienim za zatitu umanjuje prirodna vrijednost
odnosno naruavaju svojstva zbog kojih su zatieni / predvieni za zatitu,
za planirane zahvate u prirodu, koji sami ili sa drugim zahvatima mogu imati
bitan utjecaj na ekoloki znaajno podruje ili zatienu prirodnu vrijednost,
treba ocijeniti, sukladno Zakonu o zatiti prirode, njihovu prihvatljivost za prirodu
u odnosu na ciljeve ouvanja tog ekoloki znaajnog podruja ili zatiene
prirodne vrijednosti,
prije bilo kakvih zahvata na zatienim prirodnim vrijednostima i prirodnim
vrijednostima predvienim za zatitu potrebno je izvriti potpunu inventarizaciju i
valorizaciju stanita i posebno izdvojiti i zatititi vrste i podruja,
u to veoj mjeri treba zadrati prirodne kvalitete prostora, odnosno posvetiti
panju ouvanju cjelokupnog prirodnog pejzaa i okruenja,
prirodne krajobraze treba tititi od irenja neplanske izgradnje, a kao posebnu
vrijednost treba ouvati podruja prekrivne autohtonom vegetacijom, obalno
podruje (prirodne plae i stijene) te more i pomorje kao ekoloki vrijedna
podruja,
potrebno je osigurati racionalno koritenje prirodnih dobara bez oteivanja ili
ugroavanja njenih dijelova i uz to manje naruavanje ravnotee prirodnih
faktora
potrebno je sprijeiti tetne zahvate i poremeaje u prirodi koji su posljedica
tehnolokog razvoja i drugih djelatnosti i osigurati to povoljnije uvjete
odravanja i slobodnog razvoja prirode
lanak 204.
Na podruju Opine predlae se temeljem Prostornog plana Dubrovako-neretvanske
upanije ouvati osobito vrijedan predjel - prirodni krajobraz:
Potez ume Dubac-Kupari, te nakon razmatranja mogunosti kroz strune studije
nadlene slube zatite prirode u budunosti pojedine zatititi u kategoriji park ume.
Ukoliko naknadna istraivanja ili nove spoznaje ukau na nunost promjene kategorije
zatite, ona se moe provesti u postupku proglaenja zatite.
Zeleni pojas od rta Mlinac do Orsule, ukljuujui akvatorij do izobate 100 m. Obala je u
tom podruju visoka s klifovima, a podmorje bioloki raznoliko.
Granice podruja zatienog dijela prirode odreuju se aktom o proglaenju zatienih
djelova prirode, a na osnovi obuhvata predloenim ovim Planom.
lanak 205.
Osobito vrijedni predjeli - prirodni krajobrazi u smislu ekoloki vrijednih podruja s aspekta
prirodnih znaajki, te kulturni krajobrazi koji openitije tretiraju krajolik u smislu lanka 7.
Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih dobara se najee preklapaju.
Zbog preciznijeg razgranienja preporuuje se drati slijedeih postulata:
- posebno se zatiuje kulturni krajolik odnosno specifian oblik tradicionalnog
obraivanja tla (suhozidi) te vee povrine pod vinogradima i maslinicima pa se
zatiuju i kao djelatnosti i kao cjelovite pejzane slike,
- posebno se zatiuju povrine ruralnih i poluurbanih naselja i to u cjelovitoj slici
gabarita, te se titi vidljivi rub naselja (izgradnja) s prelazom u kultivirani pejza.
URBING
166
predlau se prekidi u linearnom irenju, a naroito se trae prostorno prazni

prekidi u turistikim kompleksima,
u podrujima oznaenim kao kulturni krajobraz preporuuje se izbjegavanje
naruavanja prirodnog sklada, odnosno paljivije planiranje uz ouvanje izvornih
elemenata krajobraza,
oteene kulturne krajobraze preporua se rekonstruirati, rekultivirati i
preoblikovati tj. ureenjem unaprijediti, a novu izgradnju dopustiti u obimu u
kojem je potrebno i mogue te je podrediti osnovnom reimu zatite i
unapreenja prostora.
lanak 206.
Navedeni osobito vrijedni predjeli - prirodni krajobrazi te njihov sustav mjera zatite trebaju
osigurati trajno prisustvo navedenih prirodnih oblika kao i zatitu od bitne promjene tih
vrijednosti, stoga ih je potrebno kroz ovu prostorno-plansku dokumentaciju:
- sauvati od prenamjene te unapreivati njihove prirodne vrijednosti i posebnosti
(podsticati prirodnu regeneraciju uma, poumljavanje, rekultivaciju) u skladu s
okolnim prirodnim uvjetima i osobitostima da se ne bi naruila prirodna
krajobrazna slika,
- odgovarajuim mjerama (prevencijom) sprjeavati umske poare,
- uskladiti i prostorno organizirati razliite interese u krajobrazno i bioloko
jedinstvenim podrujima (polje),
- posebno ograniiti i pratiti graevinsko zauzimanje neposredne obale,
- izbjegavati rasprenu izgradnju po istaknutim reljefnim uzvisinama, obrisima, i
uzvienjima te vrhovima kao i duobalnu izgradnju jer to naruava krajobraznu
sliku,
- izgradnju izvan granica graevinskog podruja treba kontrolirati u veliini
gabarita i izbjegavati postavu takve izgradnje uz zatiene ili vrijedne
krajobrazne pojedinane elemente,
- treba tititi znaajnije vizure od zaklanjanja veom izgradnjom i devastacije
(kamenolom, deponij graevinskog otpada),
- planirane koridore infrastrukture (ceste, elektrovodovi i sl.) treba izvoditi du
prirodne reljefne morfologije. ukoliko treba izvoditi vee morfoloke promjene
(nasipi i usjeci) preporuuje se izvedba graevinskih tijela odvojenih od terena
kako bi se osigurao dojam cjelovitosti i stopljenosti tj protonosti krajobraza,
- osobito vrijedne predjele - prirodne krajobraze treba u konanosti postepeno
dovesti i do zakonske zatite od nepoeljnih intervencija i to razliitim
stupnjevima (od zatienog krajolika do pojedinanih spomenika).
lanak 207.
Na podruju Opine upe dubrovake odreeni su osobito vrijedni predjeli - kulturni
krajobrazi i to:
- terasirana tla namijenjena poljoprivrednim kulturama zastupljena u Postrani
ispod niza sela do polja
- prostrano polje kao rijetko, za krajobraz jedinstveno upsko polje koje je
potrebno sauvati od dalje izgradnje.
- naselja u Postranju, (Martinovii, Makoe, Buii, Petraa, Krstac) koja zajedno s
okolnim prostorom, obradivim tlom, ozelenjenim povrinama, ine jedinstveni
kultivirani krajobraz u pejzau.
URBING
167
povijesni vrtovi i perivoji tj. vrtnoarhitektonski ureeni otvoreni prostori koji su od

osobite vrijednosti u povijesnoj i kulturnoj matrici ovog podneblja (ladanjski
sklopovi u upi Dubrovakoj).
lanak 208.
Oblikovno vrijedna podruja obuhvaaju:
- kultivirana podruje ladanjskih sklopova u upi
- ambijentalno vrijednu poluurbanu cjelinu Mlina
- ambijentalno vrijedna podruja sela Postranja kao i ostalih ambijentalno
vrijednih ruralnih cjelina Kupara, Blata, Krstaca, Vrela, elopeka i ibae i
nalaze se u zoni umjerene zatite
lanak 209.
Posebna ogranienja utvrena su za koritenje i ureivanje prostora oblikovno vrijednog
podruja poluurbane i ruralnih cjelina.
Oblikovno vrijedne cjeline obuhvaaju evidentirane cjeline ambijentalne vrijednosti.
Ambijentalno vrijedne cjeline naselja potrebno je paljivo izgraivati (ograniene su
mogunosti novih graevinskih intervencija).
lanak 210.
Posebna ogranienja u koritenju prostora istaknuta su uz sve izdvojene spomenike i
spomenike cjeline, te uz spomenike i spomenike cjeline unutar poluurbanih i ruralnih
sredina. Radijus obuhvaa zatieno/registrirano i preventivno zatieno kulturno dobro s
pripadajuom esticom i neposrednim kontaktnim prostorom. Postupak zatite usmjeren je
na potpuno ouvanje izvornosti kulturnog dobra, njegovog povijesnog i prostornog okolia
s mogunou rekonstrukcije na temelju prethodnih istranih radova i detaljne
konzervatorske dokumentacije.
lanak 211.
Oteene gradske ili seoske cjeline odnose se na neplanski izgraene dijelove naselja
(ibaa) koja podruja je potrebno preoblikovati, hortikulturno urediti, omoguiti opremanja
naselja pristupnim cestama i infrastrukturom.
Preoblikovanje je neophodno i na uskom obalnom podruju uz Jadransku turistiku cestu
(Soline, Plat) na kojem je prostor u velikoj mjeri devastiran neplanskom i izgradnjom
neprilagoenih gabarita, prometnim optereenjima i uope, neprimjerenim koritenjem.
Trajna rekonstrukcija treba postati temeljna zadaa revitalizacije upe u cjelini tj.
ureenjem unaprijeivati njegove krajobrazne i kulturno-povijesne vrijednosti, a nova
izgradnja u obimu u kojem je potrebna i mogua podreuje se osnovnom reimu zatite i
unapreenja prostora.
lanak 212.
U pojedinim zatienim ladanjskim sklopovima na podruju Opine upa dubrovaka
zabranjeno je bilo kakvo zadiranje u gradbenu komponentu izvorne odnosno zateene
ureajne osnove vrtnog prostora kao to je razgraivanje ili mijenjanje:
- ogradnih zidova vrtnog prostora,
URBING
168
terasiranosti zemljita i potpornih zidova vrtnih terasa i vidikovaca,

predvorja, vrtnih staza, vrtnih stepenita i oploenja,
odrina, stuporeda i stupova za odrinu te obrubnih zidia,
gustijerna, vrtne plastike i kamenog namjetaja,
drugih vrtnih ureaja (kanali za navodnjavanje i dr.).
Zabranjeno je uklanjanja svega znaajnijeg vrtnog zelenila, posebno uklanjanje ili rezidba
drvea i grmlja.
lanak 213.
U postupku izdavanja lokacijskih (graevnih) dozvola za zahvate u prostoru u dijelovima
prirode obuhvaenim Planom, kao i lokacijskih (graevnih) dozvola za susjedne graevine,
ishodit e se posebni uvjeti graenja od nadlenog tijela dravne uprave. Ne moe se
izdati graevna dozvola bez prethodno pribavljene suglasnosti nadlenog tijela dravne
uprave na glavni projekt namjeravanog zahvata u prostoru.
lanak 214.
Za rekonstrukciju postojeih vrijednih ili zatienih graevina obavezna je urbanistika i
konzervatorska koordinacija.
Urbanistika koordinacija sadri izradu posebnih uvjeta za rekonstrukciju svake graevine.
lanak 215.
6.2. ZATITA KULTURNIH DOBARA
U cilju zatite graditeljske batine utvren je popis zatinih/registriranih (Z/R), preventivno
zatienih (P) i evidentiranih kulturnih dobara koji je sastavni dio Plana.
Zatiena/registrirana, preventivno zatiena te evidentirana naselja i arheoloke zone
prikazana su na Kartografskom prikazu 3.1 Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora
- Graditeljska batina kao i detaljnije u posebnom prilogu u mjerilu 1:5000 koji je sastavni
dio grafikog dijela PPUO upa dubrovaka.
lanak 216.
U nadlenosti Konzervatorskog odjela u Dubrovniku su one graevine odnosno lokaliteti
na kojima je uspostavljena zatita nad kulturnim dobrom. U skladu sa Zakonom o zatiti i
ouvanju kulturnih dobara za kulturna dobra za koja se predmnijeva da imaju svojstva
kulturnog dobra privremeno se donosi rjeenje o preventivnoj zatiti (Zakon, l. 10).
Rjeenje o svojstvu kulturnog dobra utvruje Ministarstvo kulture. Rjeenjem se obvezno
utvruju prostorne mee kulturnog dobra koje se zatiuju (Zakon, I.12). Takoer
rjeenjem se utvruje i sustav mjera zatite nepokretnih kulturnih dobara.
Kulturna dobra upisuju se u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Slijedei popis pretstavlja kulturna dobra u prostoru Opine upa dubrovaka koja su u
nadlenosti Konzervatorskog odjela u Dubrovniku:
NAZIV
Mlinica Ivelja
Mlinica Duper
Crkva Sv. Nikole u ibai
NASELJE
Mlini
Mlini
ibaa
BROJ
K.O.
Z-947
Z-946
Z-918
Kz 10, 11
Kz 40, 41
Kz 39 kz 376, 529/10
Zavrelje
Zavrelje
ibaa
URBING
169

NAZIV
NASELJE
Crkva Sv. Luke s grobljem

Lokalitet crkve Sv. Stjepana s
grobljem - Kupari
Kapela Gospe od Rozarija
Crkva Sv. Marije Magdalene
Crkva Srca Isusovog
Crkva Sv. Ivana Krstitelja Rajevica
Crkva Sv. Ane (stara)
BROJ
K.O.
Z-917
Z-936
Kz 78, .zem. 733

Kz 106 kzem 903, 904, 905, 906/1, 906/2
ibaa
Braina
Z-945
Z-955
Z-956
Z-967
Z
Z
Z
Kz 38
Kz 1, kzem 1/1,
Kz 34 kzem 647
Kz 163 kzem 731
Kz 80 kzem 565
Kz 3 kzem 176
Kz 18, 19 kzem 299/4, 300, 301/1, 301/2,
301/3, 303, 304, 308, 309/1, 309/2
Kz 116, 117, 118 kzem 1276, 1277, 1278,
1279
Kz 85/2
Kzem 457
Kz 1 kzem 176, 177, 54, kz 2, 3, 4, 5, 6, 7
Kz 2
Kz 21
Zavrelje
Petraa
Plat
Braina
Gornji Brgat
Gornji Brgat
elopeci
Brgat Gornji
Brgat Donji
ibaa
ibaa
P-324
P-313
P-337
P-318
P-169
P-603
Kzgr 56/1 kz 771/1

Kzgr 137,138 kz 1197, 1198
k..zgr 58 kz 712, 713
Kzgr 51,52 kz 731, 732, 733, 734, 735, 736
Kz 3, 4 kzem 24, 25, 26
Kz 23 kzem 178, 179
Braina
Braina
Braina
Braina
Petraa
Plat
elopeci
PZ 1972
KZ 46, 47, 48, 49, 51, 52 KZEM 411
ibaa
PZ 1967
elopeci
PZ 1969
ibaa
Braina
Mlini
Petraa
Plat
Srebreno
Brgat Gornji
Brgat Gornji
Dominikanski samostan Sv. Vicenca elopeci

Kompleks Toreta Crjevia s kapelom
Gospinog navjetenja u Kuparima
Ljetnikovac Betera
Utvrda Tumba
Sanitetski objekti
Crkva Svih svetih
Crkva Sv Vlaha
Kua Gunduli - Stay
Ljetnikovac Bizzaro Gorica
Villa Srebrenka
Bivi ljetnikovac Miloslavi
Stambeni objekt Kesovija
Utvrda LUKOVICA, ostaci
srednjovjekovnog utvrenja
Ladanjski posjed Veselili - Zavod
Josipovac
Renesansni ljetnikovac s
ansamblom ZOVKO
Ljetnikovac Bonda
Kupari
RST1295
Mlini
Brgat Gornji
Brgat Donji
Dubac
ibaaDubac
Mlini
Kupari
Srebreno
Srebreno
elopeci
RST-1287
RST-1290
RST-1193
RST-1175
Plat
RST-1174
Ladanjsko-gospodarski kompleks ljetnikovac Saba oria Sabovina Buii

s kapelom Sv Roze
PZ 1969
Ljetnikovac Zuzori - Remedelli Kisi
ibaa
PZ 1998
elopeci
Buii
ibaa
ibaa
Makoe
Martinovii
Mlini
Mlini
Plat
Soline
PZ 1998
PZ 1993
PZ 1995
PZ 1993
PZ 1993
PZ 1993
PZ 1993
PZ 1993
PZ 1994
PZ 1993
Golubinjak Golubarda
Lokalitet crkve Sv. Nedjelje
Crkva Sv. Mateja - Maela
Crkva Sv. Mihajla itkovii
Kapela Sv. Antuna
Crkva sv Ivana Krstitelja
Crkva Sv. Ilara
Crkva Sv. Roko
Crkva Velike Gospe
Crkva Sv Nikole
Kapelica Sv Nikole u sklopu
Madeko
Crkva Sv. Mihajla
Spilan
Veliki Gradac
Mitareva gomila
Buii arheoloka zona uz crkvu sv
ura
Brgat Gornji
Brgat Donji
Brgat Donji
Buii
ibaa
ibaa
Braina
Braina
Braina
Zavrelje
Zavrelje
Zavrelje
Kz 50 kzem 414, 415, te kz 46, 47, 48, 49,

51, 52 kzem 411
Kz 85, kzem 314/1, 314/2, 314/3, 704, 705,
714/1, 787, 790 elopeci te 983, 1027 ibaa
Kz 89, 90 kzem 1051, 1032, 1033/1, 1033/2,
1034/9, 1125/1
Kz 70, 71/1, 71/2, 72/1, 72/2, 73, 92, 93
kzem 771, 772/1, 772/2, 772/3, 772/4, 773,
774, 777, 778, 779, 786, 786/1, 786/2
Kz 84
Kz 54 kzem 605
Kz 17 kzem 361
Kz 55
Kz 22/36, 37 po starom
K 96
K 1, 3, kzem 1
Kz 3
Kz 1, 2 kzem 534, 525
Kz 1 kzem 2
Srebreno
PZ 1995
Kz 48
Zavrelje
Brgat Gornji
PZ 1998
PZ
Kz 390
Brgat Gornji
PZ
Arheoloke zone i graevine

Gomile
Gomila Gaj
Gradina Veliki Gradac
Arheoloka zona uz crkvu sv ura
Mitareva gomila
Gomila Zavrtje
Antika komunikacija Trapit u Kuparima
Arheoloki lokalitet u Kuparima
Lokalitet Goriina u Kuparima
Arheoloki lokalitet (villa rustika i steci) Ilar
Arheoloka zona Vidovo groblje
Arheoloka zona Kostur
URBING
170
Braina
ibaa
ibaa
elopeci
Buii
ibaa
ibaa
Buii
ibaa
ibaa
Makoe
Martinovii
Zavrelje
Zavrelje
Plat
Soline
Braina
Zavrelje
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E

Zavrelje/Plat
Plat
Gradina Spilan
Potencijalna arheoloka zona uz Veliku Gospu
E
E
lanak 217.
Dobro za koje prema odredbama Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih dobara nije utvreno
da je pod zatitom kao kulturno dobro - predstavniko tijelo upanije, grada ili opine moe
proglasiti zatienim ako se nalazi na njihovu podruju (Zakon, I.17).
Na osnovi navedenog lanka Zakona predstavniko tijelo Dubrovako-neretvanske
upanije i Opine upa dubrovaka ima mogunost zatite evidentiranog dobra ili dobra
unutar zona umjerene zatite koja su navedena u Konzervatorskoj dokumentaciji
izraenoj za potrebe plana, a prema evidencijskom popisu Konzervatorskog odjela u
Dubrovniku kako slijedi:
Mlini
elopeci
ibaa
Brgat Donji
Martinovii
Makoe
Petraa
Braina
Braina
Braina
Mlini
Zavrelje
elopeci
elopeci
ibaa
ibaa
ibaa
Brgat Gornji
Buii
Buii
Petraa
Petraa
Petraa
Petraa
Braina
Mlini
Plat
ibaa
Brgat Donji
Brgat Donji
Brgat Donji
Brgat Donji
Braina
Braina
Braina
Braina
Zavrelje
Zavrelje
ibaa
ibaa
Brgat Donji
Brgat Donji
Buii
Buii
Petraa
Braina
Braina
POLUURBANE CJELINE
Poluurbana cjelina Mlini
RURALNE CJELINE
Ruralna cjelina elopeci
Ruralna cjelina ibaa
Ruralna cjelina Brgat Donji
Ruralna cjelina Martinovii
Ruralna cjelina Makoe
Ruralna cjelina Petraa
Ruralna cjelina Braina
Ruralna cjelina Kupari
Rualna cjelina Blato
Ruralna cjelina Krstac
Ruralna cjelina Vrelo
LADANJSKI KOMPLEKSI
Ljetnikovac Gueti-Grbi
Ladanjski posjed Leonardi
Ljetnikovac Beusan
Ljetnikovac Bizzaro-Kisi
Ljetnikovac obitelji Puci
Ostaci ljetnikovca Zamanja-Crijevi
Ladanjski kompleks Boovi - Ljevakovina
Ladanjski kompleks Fiori-Miloslavi
Ljetnikovac Kera-Kesovija
Ljetnikovac Getaldi-Grbi
Ljetnikovac Bodarevi-Cumeljan
Ljetnikovac Ohmuevi-Zec
Ostaci ljetnikovca Meneti u Kuparima
Ljetnikovac Gueti ex Studenac
Odmaralite HE
STAMBENO-GOSPODARSKI KOMPLEKSI
Zona Dubac
Stambeno-gospodarski kompleks Meteriz
Ruralni kompleks Knego
Ruralni kompleks Medo
Ruralni kompleks Nadramija-Vojvodi
Stambeno-gospodarski kompleks Srijemsi-Herco u Kuparima
Stambeno-gospodarski kompleks Matievi Salamoni u Kuparima
Stambeno-gospodarski kompleks Vojvodi u Kuparima
Kompleks Madeko u Srebrenom
Kompleks Vukovi
Stambeno-gospodarski sklop Elezovi, Perun, Filii
CIVILNE GRAEVINE
Kancelarova kua
Kua obitelji Bucchia
Kua Ljubimir
Kua Ljubimir
Kua Kulii
Zgrada Pavijun
Kua Madeko - Kesovija
Vila Naprstek
Kua ori-Rai u Kuparima
URBING
171
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E

Braina
Braina
Braina
Braina
Mlini
Zavrelje
Soline
Soline
Soline
Soline
Plat
Plat
Plat
Plat
Plat
Soline
Zavrelje
Brgat Gornji
Martinovii
Buii
Petraa
ibaa
ibaa
Braina
Zavrelje
Plat
Kua Dubravica u Kupoarima

Kua Buni-Mileti
Kua Kanjuo u Srebrenom
Kua Klekovi u Srebrenom
Stara kua Glavi
Stambeni niz Burin-ati-Bego
Kua Kitin
Kua Boovi
Stambneni niz Kljakovi-Kosti-Popovi
Stambeni niz Kati
Kua Duplica
Kua Kljakovi-Jeri
Kua Gorio
Kua Begovi-Nevi
Dva stambena niza
OBRAMBENE GRAEVINE
Utvreni sklop urovi
GOSPODARSKE GRAEVINE
Kaptaa Miholja voda
CRKVE I KAPELE
Crkva Sv Ane (nova)
Lokalitet Crkve Gospe Velike u Postranju
Crkva Sv ura sa stecima
Crkva Sv Trojice
Crkva Sv Ilije
Crkva Gospe od obrane na Dupcu
Crkva Sv Petra Kupari
Crkva Sv Spasa
Crkva Sv Duha
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
E
lanak 218.
Na podruju Opine u sustavu mjera zatite nepokretnih kulturnih dobara obuhvaena je:
A/ ZONA STROGE ZATITE:
a) POJEDINANI SPOMENICI KULTURE, ZATIENI/REGISTRIRANI (Z/R),
ODNOSNO PREVENTIVNO ZATIENI (P) SPOMENICI KULTURE VISOKE
VRIJEDNOSTI
- Postupak zatite usmjeren je na potpuno ouvanje izvornosti spomenika, jegovog
povijesnog i prostornog okolia.
- Mogunost rekonstrukcije na temelju istranih radova i detaljne konzervatorske
dokumentacije.
b) ARHEOLOKI LOKALITETI ZATIENI (Z), PREVENTIVNO ZATIENI (P) ILI
EVIDENTIRANI (E) ARHEOLOKI LOKALITETI
- Arheoloke zone - zona stroge zatite bez mogunosti gradnje.
c) ZATIENI KULTURNI KRAJOBRAZ
- KOPNO - sustav mjera zatite uvjetuje ouvanje krajobraznih obiljeja i obuhvaa
zatitu istaknutih zona visokovrijednog zelenila, obradivih povrina i atraktivnosti
prostora
- OBALA - zona zatite slijedi konfiguraciju obale, a sustav mjera zatite uvjetuje
ouvanje izvornih karakteristika obale, bez nasipanja s mogunosti rekonstrukcije i
odravanja.
B/ ZONA UMJERENE ZATITE:
a) OBJEKTI ILI SKLOPOVI AMBIJENTALNE VRIJEDNOSTI, EVIDENTIRANI (E)
POJEDINANI SPOMENICI ILI CJELINE AMBIJENTALNE VRIJEDNOSTI
- Sustav mjera zatite uvjetuje ouvanje izvornih karakteristika pojedinanih
spomenika ili cjelina. Ograniena mogunost gradnje.
b) ZONA NEPOSREDNE OKOLINE VISOKOVRIJEDNIH SPOMENIKA KULTURE
- Ograniena mogunost gradnje novih objekata odnosno rekonstrukcije postojeih
uz potivanje ambijentalnih vrijednosti i atraktivnosti prostora,
URBING
172
c) ARHEOLOKI LOKALITETI - POTENCIJALNE ARHEOLOKE ZONE

- Nuna prethodna sustavna ili sondana arheoloka istraivanja.
lanak 219.
Za naselja koja imaju zatiene spomenike cjeline i dijelove tih cjelina, graevinske
sklopove ili pojedinane spomenike kulture ukoliko se planiraju detaljniji urbanistiki
planovi obvezatno se izrauju na temelju konzervatorske podloge koja sadri sustav mjera
zatite s kartografskim prikazom zona zatite.
lanak 220.
U prostornim planovima za cjeline ambijentalne vrijednosti u naseljima prema
kartografskom prikazu 3.1. Podruja posebnih uvjeta koritenja - Uvjeti zatite graditeljske
batine - potrebno je u najveoj moguoj mjeri zadrati i revitalizirati matricu povijesne
jezgre naselja, a izgradnju u neizgraenim dijelovima jezgre realizirati interpolacijama na
naelima tipoloke rekonstrukcije, a temeljem konzervatorskih studija i konzervatorske
dokumentacije.
Pod tipolokom rekonstrukcijom podrazumijeva se izgradnja koje je unutarnjom
organizacijom prostora, komunikacijom s javnim povrinama, gabaritima i namjenom
usklaena s postojeim okolnim povijesnim objektima, ne naruavajui siluetu i osnovne
vizure te komunikacijske tijekove unutar povijesne jezgre, a posebno je potrebno ouvati
odnos izgraenog dijela povijesnih cjelina ambijentalne vrijednosti s neposrednim
agrarnim okoliem i poljoprivrednim povrinama unutar i i okolo povijesnih ambijentalnih
cjelina - jezgri.
Ureivanje svih vanjskih ploha objekata unutar povijesnih cjelina ambijentalne vrijednosti
mora se temeljiti na koritenju iskljuivo lokalnih arhitektonskih izraza i graevinskih
materijala.
lanak 221.
U povijesnim jezgrama kojima obuhvat granii s morem potrebno je osigurati izgradnju i
ureenje obale (pomorskog dobra) na nain koji je sukladan urbanom/poluurbanom
ambijentu (Mlini, Srebreno, Kupari), a tako nastale povrine koristiti iskljuivo kao javne
povrine.
lanak 222.
U zonama neposredne okoline povijesnih ambijentalnih cjelina (ruralnih/poluurbanih),
treba primijeniti mjere urbane rekonstrukcije, odnosno uspostaviti primjereno stanje radi
poboljanja uvjeta ivota i rada.
U prostoru zonama neposredne okoline iz stavka 1. ovog lanka mjerama urbane
rekonstrukcije se odreuje:
- nova gradnja u zonama pojedinih kontaktnih podruja s manje zahtjevnim
uvjetima gradnje (stil, gustoa i dr.),
- formiranje (veih) stambeno-gospodarskih cjelina,
- zatita prava na vidik od prve etae na vie,
- rjeenje povrina namijenjenih prometu u kretanju/mirovanju,
- pojaanje javnog gradskog prometa i stvaranje prostornih preduvjeta za
njegovo nesmetano odvijanje.
URBING
173
lanak 223.
Urbana rekonstrukcija prema naelu zgunjavanja moe se primijeniti u svim naseljima
upe dubrovake.
U zonama neposredne okoline povijesnih ambijentalnih cjelina (ruralnih/poluurbanih)
oznaenim na kartografskom prikazu 3. Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora,
moe se graditi na temelju prethodno provedenih arheolokih istraivanja. U tu svrhu
potrebno je:
- valorizirati
o urbanistiki (funkcionalno-oblikovno) povijesne cjeline iz raznih razdoblja i
ocijeniti prevladavajui stil,
o sve stilove u oblikovanju naselja i nain njihove dopune
elementima koji
su tijekom vremena uklonjeni,
- revalorizirati:
o sve hotelske cjeline i nain njihovog oblikovnog tretmana,
o elemente fizike strukture,
o namjenu kontaktne zone u odnosu more-kopno,
- izraditi prostornu regulaciju za svaku ulicu u kontaktnoj zoni u mjerilu
prilagoenom razini rjeavanja, (Srebreno, Mlini)
lanak 224.
Etnozone unutar zatienih kulturnih krajobraza kao to su ire podruje upskog polja,
posebice naseljeni prostori uz rubove obradivog polja, ureuju se stvaranjem mree
naselja u kojima se planskim pristupom revitaliziraju lokalne tradicije.
Ouvanje etnolokih vrijednosti neposredno je vezano uz ouvanje vitaliteta naselja, te je
potrebno kroz djelovanje ustanova, zaklada ili fundacija promovirati elemente duhovnosti u
kulturnom stvaralatvu stanovnika etnozona, a razvoj gospodarskih djelatnosti vezati za
radne obiaje stanovnika (poljoprivredna proizvodnja, obrt, turizam na seljakim
domainstvima).
lanak 225.
6.3. PODRUJA POSEBNIH OGRANIENJA U KORITENJU
Planom odreena su podruja posebnih ogranienja u koritenju:
- zatita prirodnih resursa: vode (zatita kakvoe voda), more,
- zatita prirodnih predjela, zatieno obalno podruje mora (ZOP),
- poljoprivredno zemljite,
- ume i umsko zemljite i
- podruja privremenog ogranienja u koritenju radi smjetaja prometne
infrastrukture.
lanak 226.
Izvor Duboka Ljuta i izvor Zavrelje su dva najvea izvora koja slue za organiziranu javnu
vodoopskrbu.
Pravilnikom o zatitnim mjerama i uvjetima za odreivanje zona sanitarne zatite izvorita
vode za pie, propisani su uvjeti i nain odreivanja zona sanitarne zatite i zatitne mjere
za sprjeavanje zagaenja povrinskog i podzemnog slijeva.
URBING
174
Preliminarne zone sanitarne zatite izvorita Duboka Ljuta i Zavrelje odreene su

temeljem dugogodinjeg opaanja i istraivanja za potrebe HE u slijevu Trebinjice i
istraivanjima za potrebe budue HE Ombla i HE Dubrovnik u Platu. Prikazano je zatitno
podruje do granice sa BIH, te je utvrena i ograena prva zona zatite (izvorina zona).
Uz izvore Duboka Ljuta i Zavrelje na podruju upe dubrovake postoji vie manjih izvora
vode. Svi se izvori nalaze na junim padinama brda prema Hercegovini i to od Donjeg
Brgata do Plata. Veina manjih izvora se sada ne koristi za pie i slue prvenstveno za
navodnjavanje vrtova.
Izvori su krakog karaktera sa prihranjivanjem iz ueg i ireg zalea (do granice
podzemnog slijeva u BIH) s brzom cirkulacijom kroz podzemlje, te je potrebno sa velikom
pozornosti prii zatiti izvorita i ukupnog slijeva. Izvorska voda je bakterioloki neispravna
i zahtjeva dezinfekciju prije isporuke potroaima.
Svi izvori vode, a posebno izvorita Duboka Ljuta i Zavrelje kaptirana za vodoopskrbu,
predstavljaju osobitu vrijednost podruja pa treba poduzeti sve sanitarno tehnike mjere u
cilju sprjeavanja mogueg zagaenja.
U cilju zatite izvorita od zagaivanja potrebne su daljnje aktivnost:
- izraditi elaborat o zonama sanitarne zatite izvorita Duboka Ljuta i Zavrelje;
- donijeti Odluku o zonama sanitarne zatite i zatitnim mjerama: opinska, upanijska
i meudravna ;
- rijeiti fiziku zatitu izvorita i imovinskopravne odnose, te obiljeiti zatitne zone;
- sklopiti meudravni ugovor o zonama sanirane zatite i zatitnim mjerama u BIH, u
cilju zatite izvorita pitke vode;
- uspostaviti sustav monitoringa, stalnog praenja kvalitete pitke vode;
- ukloniti sve stalne i potencijalne zagaivae iz zatitnog podruja, odnosno poduzeti
potrebne mjere u cilju onemoguavanja zagaenja tla i voda.
lanak 227.
Zatita akvatorija upskog zaljeva i otvorenog mora predlae se svrstavanjem u osjetljiva
podruja. Na tim podrujima je potrebno zadovoljiti II kategoriju kvalitete mora u radijusa
300 metara oko difuzora podmorskog ispusta proienih otpadnih voda.
Stupanj proiavanja u ureajima za proiavanje otpadnih voda, prije isputanja u
more putem podmorskih ispusta, utvruje se spregom informacija o maksimalnom
optereenju otpadnim vodama i o prijemnoj moi akvatorija, to se utvruje oceanografsko
hidrografskim mjerenjima.
Difuzor podmorskog ispusta treba locirati na podrujima sa veom uestalou pojava
morskih struja, paralelnim s obalom, uz odreivanje optimalnog rjeenja vrednovanjem
pokazatelja trokova gradnje i rizika.
lanak 228.
Granica ZOP-a oznaena je na svim kartografskim prikazima, a na kartografskim
prikazima i 4.1 - 4.8 Graevinska podruja naselja oznaen je i pojas od 70 i 100 m
udlajenosti od obalne crte.
URBING
175
Kriterije zatite unutar ZOP-a treba osnivati na principima aktivne zatite prema konceptu
odrivog razvitka uz potivanje posebnih propisa vaeih za podruje ZOP-a.
namijenjenih za:
skladitenje, obradu i odlaganje otpada, osim ako to zahtijevaju prirodni
uvjeti i konfiguracija terena,
vlastite gospodarske potrebe (spremite za alat, strojeve, poljoprivrednu
opremu i sl.) izvan graevinskog podruja, osim za prijavljeno obiteljsko
poljoprivredno gospodarstvo i pruanje ugostiteljskih i turistikih usluga u
seljakom domainstvu s veliinom parcele najmanje 3 ha (kao prizemne
graevine ukupne povrine do 200 m2 i udaljene najmanje 300 m od obalne
crte, a na otocima udaljene najmanje 100 m od obalne crte),
sidrenje, ako smjetaj sidrita nije objavljen u slubenim pomorskim
publikacijama,
uzgoj plave ribe.
U ZOP-u izvan graevinskog podruja nije doputeno planirati luke nautikog turizma niti
planirati ili izvoditi radove nasipavanja obale.
Potrebno je prije svega gospodarskim
vratiti identitet (posebno kultiviranom
poljoprivrednih kultura i preintenzivnom
provesti na onim dijelovima obale koji
zatiti prirodne i spomenike batine.
mjerama (stimulacijama) barem dijelu krajolika

krajoliku priobalnog dijela, koji zaputanjem
izgradnjom gubi identitet). To je posebno vano
nisu obuhvaeni zatitom na temelju Zakona o
lanak 229.
Zatita podruja koja su Planom odreena kao poljoprivredne povrine, kao odreene
prirodne vrijednosti, provodit e se u skladu s vaeim zakonom o poljoprivrednom
zemljitu, odredbama ovog Plana i ostalim odgovarajuim propisima.
Ovim planom se ograniava koritenje poljoprivrednih povrina u svrhu graenja.
Odredbama ovog plana na poljoprivrednim povrinama je omoguena gradnja samo
graevina u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti, a dozvoljava se gradnja pomonih
gospodarskih graevina do 15m2.
lanak 230.
Zatita podruja koja su Planom odreena kao ume, te i ostalih uma i umskog
zemljita, kao odreene prirodne vrijednosti, provodit e se u skladu s vaeim zakonom o
umama, odredbama ovog Plana i ostalim odgovarajuim propisima.
lanak 231.
Prostornim planom odreena su i podruja privremenog ogranienja u koritenju radi
smjetaja prometne infrastrukture, a odnose se na ogranienje gradnje u dijelu
graevinskog podruja Mandaljena i Srebrno na kojem je planirana izgradnja novih
URBING
176
prometnica, raskrija u dijelovima gdje se dravna cesta D8 spaja na lokalne i upanijske

prometnice kako je naznaeno u grafikom dijelu plana na prikazu 4.1 - 4.8 Graevinska
podruja naselja odnosno u dijelu naselja Kupari (iri prostor novog kolskog centra) .
Ogranienje je na snazi do izrade idejnog projekta cesta odnosno UPU-a kojim e se
tono definirati trase odnosno rjeenja prikljuaka i raskrija prometnica kao i potreba
detaljnije razrade namjena i naina koritenja povrina na definiranim povrinama.
Podruja ogranienja prikazana su na kartografskim prikazima 4.4 - 4.8 Granice
graevinskih podruja.
lanak 232.
7. POSTUPANJE S OTPADOM
Na podruju Opine nema postojee ni planirane lokacije za odlaganje otpada. Rjeenje
zbrinjavanja otpada potrebno je uskladiti s Prostornim planom Dubrovako-neretvanske
upanije, za potrebe kojeg je izraena studija "Zbrinjavanje komunalnog otpada u
Dubrovako-neretvanskoj upaniji". Studijom je utvren cjelovit sustav gospodarenje
otpadom i odreene potencijalne makrolokacije za objekte u sustavu gospodarenja
otpadom.
Do realizacije upanijskog centra za gospodarenje otpadom, planiranog Prostornim
planom Dubrovako-neretvanske upanije, otpad e se zbrinjavati na odlagalitu
"Grabovica" koje se nalazi sjeverozapadno od Dubrovnika, u blizini naselja Osojnik. Na
odlagalite se odvozi otpad s podruja Opine Konavle, Opine upa dubrovaka, Grada
Dubrovnika, Opine Dubrovako primorje i Opine Mljet. Na podruju obuhvata Plana ne
smiju se otvarati komunalnog odlagalita otpada.
Za smjetaj odlagalita graevinskog otpada na podruju opine upa dubrovaka
predvia se izrada Elaborata zatite okolia u cilju utvrivanja najpovoljnije lokacije
odlagalita graevinskog otpada.
namijenjenih za skladitenje, obradu i odlaganje otpada osim ako to zahtijevaju prirodni
uvjeti i konfiguracija terena.
Postojee divlje odlagalite graevinskog otpada potrebno je sanirati sukladno odredbama
ovog plana.
lanak 233.
Komunalni otpad u naselju potrebno je prikupljati u tipizirane posude za otpad ili vee
metalne kontejnere s poklopcem.
Korisni dio komunalnog otpada treba sakupljati u posebne kontejnere (stari papir, staklo,
istroene baterije i sl.).
Kontejnere za papir i staklo potrebno je postaviti tako da se osigura nesmetani kolni i
pjeaki promet.
URBING
177
Za postavljanje kontejnera iz stava 1, 2 i 3 ovog lanka potrebno je osigurati odgovarajui

prostor kojime se nee ometati kolni i pjeaki promet, te koji e biti ograen tamponom
zelenila, ogradom ili sl.
Kruti otpad moe se odlagati samo na za to odreena mjesta.
Na graevinskom podruju moe se spaljivati samo drvo i lignocelulozni otpad.
lanak 234.
Svi zahvati u prostoru moraju uvaavati vaee propise iz oblasti postupanja s otpadom, a
naroito Zakon o otpadu (NN 34/95) Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95 i
70/97). U sluaju promjene navedenih propisa, kod provedbe Plana primjenjivati e se
vaei propis.
lanak 235.
8. MJERE SPRJEAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLI
Mjere sprijeavanja nepovoljna utjecaja na okoli obuhvaaju skup aktivnosti usmjerenih
na ouvanje okolia u naslijeenom, odnosno prvotnom, ili pak neznatno promijenjenom
stanju, te unapreenje stanja u okoliu. Planom se odreuju kriteriji zatite okolia koji
obuhvaaju zatitu tla, zraka, vode, zatitu od buke i posebnu zatitu, kao i mjere za
unapreenje stanja na podrujima naroito ugroenog podruja.
Mjere sanacije, ouvanja i unapreenja okolia i njegovih ugroenih dijelova provoditi e
se u skladu s vaeim zakonima, odlukama i propisima koji su relevantni za ovu
problematiku.
lanak 236.
Unutar graevinskog podruja naselja, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, ne mogu
se graditi graevine koje bi svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno,
ugroavale ivot i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrenih
posebnim propisima zatite ovjekova okolia u naselju.
Unutar graevinskog podruja naselja, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, ne moe
se ureivati ili koristiti zemljite na nain koji bi mogao izazvati posljedice u smislu stava 1.
ovoga lanka.
Podruje Opine upa dubrovaka izloeno je moguem djelovanju potresa od 9 i vie
stupnjeva po MCS iz ega proizlazi potreba nunog preventivnog djelovanja u zatiti od
potresa na nain da se projektiranje, graenje i rekonstrukcija graevina mora provesti
sukladno posebnim propisima i uvjetima gradnje u potresnim podrujima.
Na podrujima pojaane erozije i podrujima okarakteriziranima kao preteito nestabilna
podruja kako je oznaeno na grafikom prikazu 3.2 Podruja posebnih ogranienja u
koritenju, prije projektiranja i graenja odnosno rekonstrukcije graevina ili drugih
graevinskih radova potrebno je provesti geotehnike istrane radove radi utvrivanja
geotehnikih uvjeta.
URBING
178
lanak 237.
Potrebno je sustavno kontrolirati sve poslovne i gospodarske pogone kao i manje
zanatske radionice (prvenstveno kemijske istionice i dr.) u pogledu oneienja zraka,
vode i produkcije otpada u skladu s minimalnim dozvoljenim standardima.
Proizvodni pogoni kao i vanjski prostori na kojima e odvijati rad moraju biti udaljeni od
stambenih zgrada najmanje za potrebnu udaljenost kako bi se povremeno optereenje
(bukom, vibracijama, dimom, ai, prainom, mirisima i sl.) svelo na dozvoljenu mjeru.
lanak 238.
Otpadne vode iz domainstva moraju se prije uputanja u okoli proistiti u ureajima za
proiavanje otpadnih voda ili uputati u nepropusne septike jame koje se kontrolirano
prazne.
Podovi u stajama i svinjcima moraju biti nepropusni za tekuinu i imati rigole za odvodnju
osoke u gnojinu jamu. Dno i stjenke gnojita do visine od 50 cm iznad terena moraju biti
izvedeni od nepropusnog materijala.
Sva tekuina iz staja, svinjaca i gnojita mora se odvesti u jame ili silose za osoku i ne
smije se razlijevati po okolnom terenu. Jame i silosi za osoku moraju imati siguran i
nepropustan pokrov, te otvore za ienje i zraenje. U pogledu udaljenosti od ostalih
objekata i naprava, za jame i silose za osoku vrijede jednaki propisi kao i za gnojita.
lanak 239.
U cilju zatite voda potrebno je provoditi cjelovitu briga o podzemnim i nadzemnim
vodama.
Podzemne vode tite se radi osiguranja potrebnih koliina vode za pie na nain da se:
- -sustavno prati kakvoa vode na slivnom podruju,
- -ureuju postojea i planirana vodocrpilita,
- -ureuju vodotoci, a posebno bujice,
- -odreuju prostori za skladitenje opasnih i otpadnih tvari i saniraju postojea
odlagalita otpada,
- -izgrauju sustavi za prikupljanje, proiavanje i odvodnju otpadnih voda,
- -povezuju vodoopskrbni sustavi u cjeloviti regionalni sustav.
Na podruju Opine upe dubrovake potrebno je tititi i osigurati od oneienja i
prenamjene sva manja izovrita (Skoraica, Smokovijenac, Martinovii, Voda miholja,
Duboka ljuta, Vrelo i ostala).
lanak 240.
Izgradnja i ureivanje zemljita uz vodotoke treba se izvoditi u skladu s posebnim
vodoprivrednim uvjetima.
U vodotoke se ne smije isputati osoka, otopine umjetnih gnojiva, kao i druge tetne tvari,
posebno iz gospodarskih i proizvodnih objekata.
Otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije uputanja u
javni odvodni sustav moraju se proistiti predtretmanom do tog stupnja da ne budu tetne
po odvodni sustav i recipijente u koje se uputaju.
URBING
179
lanak 241.
Gospodarenje umom i njena eksploatacija moraju biti takovi da se bujicama ili na drugi
nain ne ugroze ljudi, vrijednosti krajolika ili ekoloka ravnotea.
ume i umsko zemljite ne mogu mijenjati svoju namjenu u odnosu na stanje zateeno
stupanjem na snagu ovog Plana.
Izuzetno od stava 2. ovog lanka, uma se moe kriti samo za potrebe infrastrukture
predviene ovim planom i planovima vieg reda.
Nekvalitetno poljoprivredno zemljite koje ekonomski nije opravdano koristiti u
poljoprivredne svrhe moe se poumiti.
lanak 242.
Sve povrine koje se koriste za poljoprivrednu proizvodnju spadaju u visoko kvalitetna tla, i
treba ih trajno tititi od prenamjene.
lanak 243.
Potrebno je obavljati preiodino ispitavnje i ienje bujinih korita uz kontrolu protonosti.
lanak 244.
Reim ureenja i koritenja zemljita u vodozatitnom podruju izvorita ukljuujui zone
sanitarne zatite, nain i uvjete koritenja zemljita unutar svake od tri zone sanitarne
zatite, te zone sanitarne zatite graevina i ureaja vodoopskrbnog sistema na podruju
PPUO provodi se na temelju Odluke o zonama sanitarne zatite.
lanak 245.
Lokacijskim dozvolama za zahvate u prostoru propisat e se obaveza pridravanja
posebnih propisa iz podruja zatite okolia, a naroito:
- Zakon o zatiti od poara (NN 58/93);
- Zakon o zapaljivim tekuinama i plinovima (NN 108/95),
- Zakon o sanitarnoj inspekciji (NN 27/99); Pravilnik o objektima koji po svojoj
veliini i namjeni ne predstavljaju opasnost za zdravlje ljudi i njihovu okolinu (NN
24/87),
- Zakon o zatiti od buke (NN 17/90 i 26/93); Pravilnik o najviim doputenim
razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 37/90),
- Zakon o vodama (NN 107/95); Pravilnik o izdavanju vodoprivrednih akata (NN
28/96),
- Zakon o zatiti okolia (NN 82/94 i 128/99); Pravilnik o procjeni utjecaja na
okoli (NN 59/00),
- Zakon o zatiti zraka (NN 48/95),
- Zakon o otpadu (NN34/95),
- Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95, 70/97 i 128/99).
U sluaju promjene pojedinog navedenog propisa, kod provedbe Plana primjenjivat e se
vaei propis.
URBING
180
lanak 246.
9. MJERE PROVEDBE PLANA
Ureivanje prostora, bilo izgradnjom graevina ili ureenjem zemljita, te obavljanje drugih
radova na povrini, odnosno iznad ili ispod povrine zemlje, kojim se mijenja stanje u
prostoru, mora se obavljati temeljem ukupnih odredbi ovog Plana, prostornog plana ireg
podruja i prostornih planova ueg podruja, te ostalih odgovarajuih propisa Opine.
Nain i dinamiku provedbe ovog Plana utvrdit e tijela Opine upa dubrovaka, a zavisit
e o prioritetima koji e se utvrditi, obavezama preuzetim temeljem njegovih odredbi, te
vrstama i karakteristikama zahvata u prostoru.
lanak 247.
Na cjelokupnom podruju obuhvata Plana, osim podruja za koja je uvjetovana izrada
prostornih planova ueg podruja (urbanistikih planova ureenja i detaljnih planova
ureenja), Plan e se provoditi prema postupku predvienom zakonom i ostalim
propisima.
Iznimno se dozvoljava rekonstrukcija, dogradnja, i nadogradnja ili izgradnja zamjenskih
graevina u neizgraenom dijelu graevinskog podruja koje su izgraene temeljem akta
o graenju odnosno prije 15. veljae 1968. godine.
lanak 248.
Neposredno na temelju ovog Plana uvjeti gradnje odreuju se za graevine od vanosti za
Republiku Hrvatsku i Dubrovako neretvansku upaniju, ali iskljuivo za cestovne i
elektroenergetske graevine. Za ostale graevine od vanosti za Republiku Hrvatsku i
upaniju urbanistiki uvjeti gradnje odreuju se prostornim planovima ueg podruja, u
skladu s odredbama ovog Plana i prostornog plana ireg podruja.
lanak 249.
Plan se moe provoditi izradom studija, idejnih rjeenja, odnosno strunih podloga, kojima
e se sagledati prometni i drugi infrastrukturni sustavi u cjelini ili parcijalno, pri emu
predloena rjeenja mogu dijelom i odstupiti od planiranih.
lanak 250.
Zemljite se ureuje i titi putem odredbi ovog Plana, kao i odredbi vaeih prostornih
planova ueg podruja. Svi elementi navedeni u ovom Planu predstavljaju okvir za izradu
prostornih planova ueg podruja (urbanistikih planova ureenja i detaljnih planova
ureenja), ija se izrada uvjetuje ovim Planom odnosno odredbama vaeeg Programa
mjera za unapreenje stanja u prostoru Opine.
lanak 251.
Prostorni planovi ueg podruja, doneseni prije donoenja ovog Plana za podruja
obuhvaena ovim Planom, provodit e se prema njihovim odredbama, ukoliko one nisu u
suprotnosti s odredbama ovog Plana.
URBING
181
lanak 252.
9.1. OBVEZA IZRADE PROSTORNIH PLANOVA
Za zatieno obalno podruje mora i druga podruja odreena ovim Planom izraivat e
se prostorni planovi ueg podruja (urbanistiki planovi ureenja i detaljni planovi
ureenja), sukladno odredbama ovog Plana.
Prostornim planom ija se izrada uvjetuje ovim Planom, moe se odrediti obveza izrade
detaljnih planova za ua podruja unutar obuhvata tog plana (i za potrebe urbane
komasacije).
Sadraj, mjerila kartografskih prikaza, obvezni pokazatelji i standard elaborata prostornih
planova ueg podruja odreeni su posebnim propisom.
Opina upa dubrovaka utvruje programe razvoja podruja (turistikih zona)
obuhvaenih prostornim planovima uih podruja ija se izrada uvjetuje ovim Planom. Ne
moe se pristupiti izradi prostornog plana ueg podruja ukoliko Opina nije donijela
program ureenja i izgradnje obuhvaenog podruja.
lanak 253.
Ovim Planom odreuju se prostori, graevine i zahvati u prostoru za koje je potrebno izraditi
posebnu i detaljnu dokumentaciju i to:
- Urbanistiki plan ureenja
- Detaljni plan ureenja
- Elaborat zatite okolia
lanak 254.
Ovim Planom odreuje se obveza izrade Elaborata zatite okolia s ciljem utvrivanja
najpovoljnije lokacije za deponiranje graevinskog otpada..
lanak 255.
Izrada urbanistikih planova utvruje se za sljedea graevinska podruja i izdvojene
dijelove graevinskih podruja:
Naselje/
zona izdvojene
namjene
Povrina
(ha)
1.
PLAT
34
2.
SOLINE - KOSTUR
26,5
3.
MLINI - ZAVRELJE
72
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
SREBRNO I
SREBRNO II
BRAINA
PETRAA
PETRAA I
PETRAA II
PETRAA III
PETRAA IV
29,2
22,5
27
12,4
2,5
1,7
25,7
0,8
Vrsta planske
dokumentacije
napomena
Urbanistiki plan ureenja
URBING
182
Naselje Plat sa zonom izdvojene ugostiteljsko turistike

namjene
Dio naselja Soline i Zavrelje sa zonom izdvojene
ugostiteljsko turistike namjene Beterina
Dio naselja Mlini, Zavrelje, Klukurii sa zonama izdvojene
ugostiteljsko turistike namjene hotela Astarea i hotela
Mlini,
GP naselja
GP naselja
Dio naselja Braina
Centralni dio naselja Petraa

12.
KUPARI I
14,0
13.
KUPARI II, IV
43,7
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
1,3
12,0
12,2
0,7
9,4
4,7
8,6
3,1
5,7
1,2
3,9
3,0
3,4
9,6
3,1
13,2
40,2
36,3
1,3
10,6
0,9
24,2
13
0,2
3
Poslovna zona naselja Gornji Brgat
39.
40.
KUPARI V
GORNJI BRGAT
GORNJI BRGAT I
GORNJI BRGAT II
DONJI BRGAT
GRBAVAC
MARTINOVII
MAKOE I
MAKOE II
MAKOE III
BUII I
BUII II
BUII III
BUII IV
BUII V
BLATO
IBAA I
IBAA II
IBAA III
ELOPECI I
ELOPECI II
ELOPECI III
GROBLJE
ARKOVICA
POSLOVNA ZONA
GORNJI BRGAT
DUBAC-DOINE
SV. VICENZO
Zona biveg kompleksa vojnih hotela (Goriine), preteito

izgraena zona iskljuivo ugostiteljsko - turistike namjene.
Obuhvaa vojni kompleks villa - hotela, podruje na
kojem se nalaze objekti od vanosti za dravu
Kompleks villa - hotela
Novoplanirana zona hotelski kapaciteti
GP naselja
GP naselja
GP naselja
GP naselja
GP naselja
GP naselja
GP naselja
GP naselja
GP naselja
GP naselja
GP naselja
Dio naselja Kupari
Dio naselja ibaa sa poslovnim zonama
Dio naselja ibaa
GP naselja
GP naselja
Zona novoplaniranog i postojeeg groblja
4,5
1
41.
ZUZORINI DVORI
6,7
42.
PASTORALNI CENTAR
2,6
43.
KOLSKI CENTAR
2,9
44.
REKREACIJSKA
ZONA PETRAA
2,2
Proizvodna zona
Zona dominikanskog samostana Sv. Vicenca
U obuhvatu je zonu sporta i rekreacije, kontaktnu zonu i ire
podruje kompleksa ljetnikovca ZUZORI-REMEDELLIKISI.
Zona budueg pastoralnog centra i rekreacijkih povrina
Zona obuhvaa postojei kolski centar unutar naselja
Kupari i susjedne parcele
portsko - rekreacijska zona u naselju Petraa sadri i
smjetajne kapacitete za boravak korisnika sportskih
sadraja
38.
45.
46.
MANDALJENA
CENTAR
PLAT - RAI
2,5
Zona centralnog dijela naselja
2,9
Dio naselja Plat
Prilikom izrade UPU-a za naselja Plat, Soline, Mlini, Srebrno i Kupari povrine za graenje
mogu se odrediti u maksimalnoj veliini od 70% povrine graevinskog podruja naselja.
Preostali dio povrine naselja mora se odrediti kroz namjenu kao neizgraene - zelene
povrine naselja.
Iznimno se u izgraenim dijelovima graevinskih podruja naselja Gornji Brgat, Donji
Brgat, Petraa, elopeci, ibaa, Buii, Makoe, Martinovii i Grbavac koji se nalaze izvan
zatienog obalnog podruja mora (izvan pojasa 1000 metara), a za koje je utvrena
obveza izrade urbanistikog plana ureenja cjelovitog naselja, mogu izdavati akti kojima
se odobrava gradnja novih objekata, gradnja zamjenskih objekata kao i rekonstrukcija
objekata ukoliko se radi o ureenoj graevnoj estici (graevna estica treba biti
opremljena komunalnom i ostalom infrastrukturom, pristupom na javnu prometnu povrinu
i osiguranim minimalnim brojem parkiralinih mjesta) ili ukoliko je ureenje predmetne
estice zapoeto temeljem programa ureenja i gradnje graevina i komunalne
infrastrukture prema posebnom zakonu.
Utvruje se obveza izrade DPU-a za akvatorij potencijalne lokacije marikulture kaveznog
uzgoja morskih riba.
URBING
183
Uvjeti izgradnje u dovrenim i djelomino dovrenim zonama ukoliko se planira potpuna

promjena strukture zone (promjena strukture smjetajnih kapaciteta,) i u novim zonama
utvruju se temeljem urbanistikog plana ureenja. Pod promjenom strukture ne
podrazumijeva se promjena namjene unutar odreene zone.
Uvjeti izgradnje u gospodarskim zonama poslovne i proizvodne namjene utvruju se
temeljem ovog Plana sukladno lanku 162.
Ovim planom se omoguuje da se dijelovi turistikih zona, zona naselja, gospodarskih
zona iz stavka 1. ovog lanka reguliraju putem izrade detaljnih planova ureenja.
Obuhvati planova odreeni su na kartografskom prikazu 3.3 Uvjeti za koritenje, ureenje i
zatitu prostora te detaljno na prikazima 4.1 - 4.8 Graevinska podruja.
lanak 256.
Uvjeti ureenja i izgradnje neizgraenih dijelova graevinskog podruja naselja kao i
rekreacijskih zona izvan graevinskog podruja utvruju se temeljem urbanistikog plana
ureenja.
Uvjeti ureenja i izgradnje u ZOP-u odreeni su posebnim propisima odnosno odredbama
ovog Plana.
lanak 257.
Dokumentima prostornog ureenja ueg podruja mogu se propisati detaljniji i stroi uvjeti
za izgradnju i ureenje prostora.
U sluaju da se donesu posebni propisi, stroi od normi iz ovih Odredbi za provoenje,
kod izdavanja lokacijskih dozvola primijeniti e se stroe norme.
Tablica: Prostorni planovi na snazi
Naziv
Obuhvat
Sl. glasilo
Izmjene i dopune PUP-a Srebrno
granice obuhvata hotela

upa
Odluka o donoenju Sl. Op. upa

dubrovaka br. 05/07
lanak 258.
9.2 PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA
Ureenje zemljita
U cilju poboljanja poljoprivredne proizvodnje i zatite od sue, Planom su predviene
posebne mjere ureenja poljoprivrednih povrina nizinskog podruja hidromelioracijskim
zahvatima.
Ureenje zemljita poumljavanjem na prostoru uma odreuje se umskogospodarskim
osnovama i programima za gospodarenje umama. Za ume u vlasnitvu pravnih i fizikih
osoba do donoenja programa za gospodarenje umama, ureenje zemljita
URBING
184
poumljavanjem provodit e se temeljem obveza koje proistjeu iz jednostavne i proirene

bioloke reprodukcije uma. Ureenje zemljita poumljavanjem izvan povrina uma
provodi se temeljem potreba zatite okolia, zatita od tetnog djelovanja erozije i bujica,
te krajobraznog ureenja ugroenih i posebno vrijednih podruja na prostoru Opine.
Ozelenjavanje e se provoditi na prostorima koji su u razdjelnoj funkciji izmeu
neusklaenih namjena, te na izvanumskim povrinama klizita, erozije, vodocrpilita,
odlagalita otpada, eksploatacijskim poljima i povrinama nepodobnim za druge namjene.
Zemljite uz infrastrukturne graevine sukladno tehnikim i sigurnosnim propisima ovih
graevina ureivat e se ozelenjavanjem, poumljavanjem i drugim hortikulturnokrajobraznim tehnikama.
Komasacija, kao mjera poboljanja tla i poljoprivredne proizvodnje, preporuljiva je na
svim prostorima, gdje nije provedena, osim gdje je to Planom zabranjeno, zbog ouvanja
krajobraznih vrijednosti i bioraznolikosti.
lanak 259.
9.2.1 MJERE ZATITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI
9.2.1.1 Mjere zatite od potresa i odrona zemljita
U svrhu efikasne zatite od potresa neophodno je konstrukcije svih graevina planiranih
za izgradnju na podruju Opine uskladiti sa posebnim propisima za IX/X zonu.
S obzirom na mogunost zakrenosti ulica i prometnica uslijed uruavanja graevina i
objekata potrebno je osigurati putove za evakuaciju ljudi i materijalnih dobara. Ovo se
najveim dijelom odnosi na najizgraeniji prostor Opine.
Na preteito nestabilnim podrujima (seizmotektonski aktivno podruje) gdje se planira
izgradnja potrebno je izvriti pravovremeno detaljnije specifino ispitivanje terena kako bi
se postigla maksimalna sigurnost konstrukcija i racionalnost graenja.
lanak 260.
9.2.1.2 Mjere zatite od poara i eksplozija
U svrhu sprjeavanja irenja poara na susjedne graevine, graevina mora biti udaljena
od susjednih graevina najmanje 4,0 m ili manje, ako se dokae, uzimajui u obzir
poarno optereenje, brzinu irenja poara, poarne karakteristike materijala graevina,
veliine otvora na vanjskim zidovima graevine i drugo, da se poar nee prenijeti na
susjedne graevine.
U protivnom, graevina mora biti odvojena od susjednih graevina poarnim zidom
vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u sluaju da graevina ima krovnu konstrukciju
(ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta), nadvisuje krov graevine
najmanje 0,5 m ili zavrava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti, duine najmanje
1,0 m ispod pokrova krovita, koji mora biti od negorivog materijala najmanje u duini
konzole.
Radi omoguavanja spaavanja osoba i materijalnih sredstava iz graevina i gaenja
poara na graevini i otvorenom prostoru, graevina mora imati vatrogasni prilaz i
povrinu za operativni rad vatrogasaca odreenu prema posebnom propisu, a prilikom
gradnje ili rekonstrukcije vodoopsrbnih mrea mora se, ukoliko ne postoji, predvidjeti
URBING
185
vanjska hidrantska mrea s osiguranim potrebnim pritiskom vode i profilom cjevovoda

sukladno posebnom propisu.
Sukladno posebnom propisu potrebno je ishoditi suglasnost Policijske uprave Dubrovako
- neretvanske upanije na mjere zatite od poara primijenjene u glavnom projektu za
zahvate u prostoru na slijedeim graevinama i prostorima:
- u kojima se obavlja dranje, skladitenje ili promet zapaljivih tekuina i/ili plinova
i koje nisu obuhvaene lankom 2. Pravilnika o graevinama za koje nije
potrebno ishoditi posebne uvjete graenja glede zatite od poara (Narodne
novine, br. 25/94).
Graevine i postrojenja u kojima e se skladititi i koristiti zapaljive tekuine i plinovi
(objekti posebne namjene, benzinske postaje i sl.) moraju se graditi na sigurnosnoj
udaljenosti od ostalih graevina i komunalnih ureaja sukladno posebnom propisu.
Ostale potrebne mjere zatite od poara i eksplozija (umski prosjeci, crpilita, mjesta
smjetaja sredstava i opreme za gaenje poara i dr.) bit e odreene Planom zatite od
poara i tehnolokih eksplozija za podruje Opine upa dubrovaka koji se temelji na
Procjeni ugroenosti od poara i tehnolokih eksplozija za podruje Opine upa
dubrovaka.
lanak 261.
9.2.1.3 Mjere zatite ljudi i ivotinja od epidemija
Mjere zatite ljudi i ivotinja od epidemija treba provoditi uinkovitom i pravodobnom
akcijom nadlenih zdravstvenih i veterinarskih slubi u skladu s posebnim propisima.
lanak 262.
9.2.1.4 Mjere zatite od iscrpljenja ili unitenja pojedinih prirodnih resursa i ekolokih
zagaenja
Kako bi se racionalno koristili prirodni izvori, te ouvala ekoloka stabilnost i vrijedni
dijelovi okolia na ovom prostoru potrebno je u najveoj mjeri tititi izvornost, bioloke
raznolikosti prirodnih zajednica, te odrati kakvou ive i neive prirode. Prirodne izvore je
potrebno ouvati na razini kakvoe koja nije tetna za ovjeka, biljni i ivotinjski svijet.
Stoga su dijelovi prirodne batine predloeni za zatitu.
Jedan od najdragocjenijih prirodnih izvora je u svakom sluaju pitka voda. Stoga je
osnovni cilj zatititi ga i racionalno koristiti u smislu tednje pitke vode. To znai da treba
rekonstruirati postojeu vodoopskrbnu mreu, gdje se ustanove vei gubici vode uslijed
dotrajalosti objekata i cjevovoda.
U cilju preventivne zatite potrebno bi bilo uspostaviti tehnikim rjeenjem zatitu na dijelu
dionice kroz vodozatitno podruje, kako bi se izbjegli eventualni akcidenti. Takoer, u cilju
zatite izvorita zabranjuju se unutar vodonosnog podruja zahvati u prostoru kojima bi se
probio zatitni pokrovni sloj, te se trebaju provesti sanacije postojeih legalnih i nelegalnih
eksploatacijskih polja.
Kako samo izvorite, tako i znatna podzemna vodonosna podruja potrebno je sauvati od
mogueg zagaenja. Stoga je na odabranoj lokaciji odlagalita komunalnog otpada pri
URBING
186
njegovoj sanaciji potrebno izvesti vodonepropusni sloj kako otpad svojim procjeivanjem u
tlo ne bi mogao ugroziti kvalitetu podzemnih voda.
Ostala naputena odlagalita otpada i divlje deponije potrebno je sanirati tako da se teren
privede prvobitnoj namjeni ili poumi.
Kako bi se smanjila oneienost zraka od znatnih emisija ispunih plinova i praine
potrebno je prii ugradnji propisanih ureaja za proiavanje (ukoliko ve nisu ugraeni),
saniranjem odlagalita otpada.
Na podrujima koja su evidentirana kao najugroenija podruja od buke, po obavljenim
mjerenjima, ako se iskae jaina buke iznad doputenih vrijednosti za odreeni dio
podruja potrebno je provesti sanaciju u skladu s posebnim propisima.
lanak 263.
9.2.1.5 Mjere zatite od ratnih opasnosti
Zbog moguih ratnih djelovanja odreuje se potreba planiranja gradnje sklonita za zatitu
ljudi i materijalnih dobara uz slijedee uvjete za planiranje sklonita:
- mrea sklonita treba biti ravnomjerno razmjetena s obzirom na gustou
naseljenosti i stupanj ugroenosti,
- najvea dozvoljena udaljenost do najudaljenijeg mjesta s kojeg se zaposjeda
sklonite ne moe biti vea od 250 m, s time da se vertikalne udaljenosti
raunaju trostruko,
- treba teiti planiranju sklonita kapaciteta za 100-300 ljudi, sklonita treba tako
smjestiti da su dovoljno udaljena od lako zapaljivih i eksplozivnih mjesta, kako
eventualni poar ili eksplozija ne bi utjecala na sigurnost korisnika,
- sklonita ne bi trebalo graditi u blizini graevina i objekata koji su osobito
ugroeni od napada iz zraka (mostovi, odreeni vojni objekti izloeni napadu,
velika prometna krianja i sl.), lokacija sklonita treba biti planirana tako da je
pristup sklonitu omoguen i u uvjetima ruenja graevine u kojem je smjeteno.
lanak 264.
Propisuju se slijedei uvjeti za oblikovanje sklonita:
- objekt sklonita mora imati graevinsko-tehnika svojstva zatite i otpornosti
kroz konstrukciju, veliinu i poloaj prema tlu,
- sklonita treba izvesti u najniim etaama graevine,
- sklonita moraju sadravati sve propisane funkcionalne prostorije i ureaje,
- autonomnost sklonita treba osigurati za najmanje 7 dana.
Sklonita je potrebno dimenzionirati na statiko optereenje od 50-150 kPa za zatitu od
radijacijskog, biolokog i kemijskog djelovanja.
Sklonita je potrebno predvidjeti kao dvonamjenska, a u sluaju ratnih opasnosti i
opasnosti od elementarnih nepogoda trebaju se u roku od 24 sata osposobiti za osnovnu
namjenu. Broj skloninih mjesta potrebno je planirati u skladu s lankom 43. Pravilnika o
mjerama zatite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i
ureivanju prostora (Narodne novine, br. 29/83, 36/85 i 42/86).
URBING
187
lanak 265.
9.3 REKONSTRUKCIJA GRAEVINA IJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ
NAMJENI
Za postojee izgraene graevine ija je namjena protivna namjeni odreenoj ovim
Prostornim planom, mogu se, do privoenja planiranoj namjeni utvrditi uvjeti za njihovu
neophodnu rekonstrukciju u postojeim gabaritima.
lanak 266.
Kod rekonstrukcije ili prenamjene postojeih graevina potrebno je urediti fasadu sa svim
njenim elementima, krovite u cijelosti, a prema urbanistiko-konzervatorskim uvjetima.
Sve postojee graevine koje podlijeu rekonstrukciji ili prenamjeni moraju imati projekt
obnove fasade i krovita sa trokovnicima.
Svakoj intervenciji na fasadi prethodi nuna izrada projektne dokumentacije. Pod
intervencijama fasade smatra se i dotrajala stolarija (prozori, izlozi, ulazna vrata) kao i boja
iste, popravak i obnova tukature i profilacija, bojanje fasade, postavljanje reklama i
svjetlosnih natpisa, rasvjetnih tijela i drugo.
lanak 267.
10. MJERE ZATITE OD RATNIH RAZARANJA
Izgradnja sklonita i drugih zahvata za zatitu stanovnitva, materijalnih i drugih dobara
predvia se u skladu sa zonama ugroenosti Opine upa dubrovaka, koje su odreene
sukladno odredbama Pravilnika o kriterijima za odreivanje gradova i naseljenih mjesta u
kojima se moraju graditi sklonita i drugi objekti za zatitu (NN 2/91).
Zatita stanovnitva od ratnih opasnosti i elementarnih nepogoda provodit e se gradnjom
odnosno ureivanjem zahvata za zatitu, ija e se vrsta, otpornost i kapacitet odreivati
temeljem posebnog odgovarajueg propisa Opine upa dubrovaka.
lanak 268.
Do donoenja Zakona o civilnoj zatiti kojim e se detaljnije rijeiti problematika zatite i
sklanjanja ljudi i tvarnih dobara, potrebno je primijeniti slijedee mjere:
Za sklanjanje ljudi i tvarnih dobara potrebno je osigurati sklonita po opsegu zatite;
- dopunske zatite otpornosti 50-100 kPa,
- osnovne zatite otpornosti 100-300 kPa.
Sva sklonita moraju biti projektirana i izvedena u skladu s propisom o tehnikim
normativima za sklonita;
- sklonita planirati ispod graevina kao najnie etae (podrumske etae),
- osigurati potreban opseg zatite (50 300 kPa),
- osigurati priuvne izlaze iz sklonita,
- osigurati planovima uih podruja lokacije za javna sklonita,
- odrediti seizminost.
Sklonita osnovne zatite mogu biti dvonamjenska i mogu se u suglasnosti s
Ministarstvom unutarnjih poslova koristiti u mirnodopske svrhe, a u sluaju ratnih
URBING
188
opasnosti i opasnosti od elementarnih nepogoda trebaju se u najbrem roku osposobiti za

osnovnu namjenu.
Broj skloninih mjesta u sklonitima potrebno je odrediti prema:
- za obiteljska sklonita za najmanje 3 osobe,
- za kuna sklonita i sklonita za stambeni blok prema veliini stambene
graevine, odnosno skupini stambenih graevina, raunajui da se na 50 m2
bruto razvijene povrine stambene graevine osigura sklonini prostor najmanje
za jednog stanovnika,
- za sklonita pravnih osoba za 2/3 ukupnog broja djelatnika, a pri radu s vie
smjena za 2/3 broja djelatnika u najveoj smjeni u vrijeme rada,
- za javna sklonita prema procijenjenom broju stanovnika koji se mogu zatei na
javnom mjestu i broju stanovnika za koje nije osigurano kuno sklonite za
stambeni blok u gravitacijskom podruju (radijus 250 m) tog sklonita.
Prostornim planovima nieg reda (urbanistikim planom ureenja) potrebno je unutar
urbanih struktura odrediti zone unutar kojih se grade sklonita i njihov stupanj otpornosti, a
detaljnim planovima ureenja odrediti njihovu tonu lokaciju.
URBING
189
URBING
190
PRILOG 2.
-
Ovlatenja za izradu prostornih planova,

Zahtjevi i miljenja,
Popis sektorskih dokumenata i propisa od vanosti za zradu prostornog Plana,
Literatura i izvori,
Izvjee s prethodne i javne rasprave(kao odvojeni dio glavnog elaborata),
Evidencija postupka izrade i donoenja prostornog Plana (kao odvojeni dio
glavnog elaborata),
Saetak za javnost (kao odvojeni dio glavnog elaborata),
Nacrt Odluke o donoenju (kao odvojeni dio glavnog elaborata).
URBING
191
URBING
192
Ovlatenja za izradu prostornih planova
URBING
193
URBING
194
URBING
195
URBING
196
URBING
197
URBING
198
URBING
199
URBING
200
URBING
201
URBING
202
Zahtjevi i miljenja
URBING
203
URBING
204
Popis sektorskih dokumenata i propisa od vanosti za zradu

prostornog Plana
Propisi iz podruja zatite okolia
Zakon o zatiti okolia

Narodne novine 110/07
Uredba o standardima kakvoe mora na morskim plaama

Plan intervencija kod iznenadnog oneienja mora u Republici Hrvatskoj

Narodne novine 8/97
Plan intervencija u zatiti okolia

Narodne novine 82/99, 86/99 i 12/01
Nacionalna strategija zatite okolia

Nacionalni plan djelovanja za okoli

Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoli

Uredba o stratekoj procjeni utjecaja plana i programa na okoli

Zakon o zatiti zraka

Narodne novine 178/04, 60/08
Uredba o tvarima koje oteuju ozonski sloj

Uredba o ozonu u zraku

Plan zatite i poboljanja kakvoe zraka u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008.

do 2011. godine
Uredba o odreivanju podruja i naseljenih podruja prema kategorijama kakvoe

zraka
Zakon o otpadu
Narodne novine 178/04, 111/06, 60/08
Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom

opasnog otpada
URBING
205
Pravilnik o ambalai i ambalanom otpadu

Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske

Pravilnik o gospodarenju otpadom

Odluka o doputenoj koliini otpadnih guma koje se moe koristiti u energetske

svrhe u 2007. godini
Pravilnik o nainu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadri azbest

Pravilnik o nainima i uvjetima termike obrade otpada

Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom

Pravilnik o gospodarenju otpadnim elektrinim i elektronikim ureajima i opremom

Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. 2015. godine

Odluka o Nacionalnim ciljevima udjela povratne ambalae u 2008. godini

Pravilnik o nainima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za

odlagalita otpada
Pravilnik o gospodarenju graevnim otpadom

Propisi iz podruja gradnje
Zakon o prostornom ureenju i gradnji

Napomena: Ovaj Zakon stupio je na snagu 1. listopada 2007. godine., osim lanka 204. stavka 3.
i stavka 4. koji stupa na snagu danom prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju.
Pravilnik o jednostavnim graevinama i radovima

Zakon o gradnji
Pravilnik o osiguranju pristupanosti graevina osobama s invaliditetom i smanjenom

pokretljivosti
URBING
206
Uredba o odreivanju zahvata u prostoru i graevina za koje Ministarstvo zatite okolia,

prostornog ureenja i graditeljstva izdaje lokacijsku i/ili graevinsku dozvolu
Propisi iz podruja prostornog ureenja
Zakon o prostornom ureenju i gradnji

Napomena: Ovaj Zakon stupio je na snagu 1. listopada 2007., osim lanka 204. stavka 3. i stavka
4. koji stupa na snagu danom prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju.
Pravilnik o jednostavnim graevinama i radovima

Pravilnik o mjerama zatite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom

planiranju i ureivanju prostora redakcijski proieni tekst
Narodne novine 29/83, 36/85 i 42/86
Pravilnik o sadraju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim

pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova
Narodne novine 106/98, 39/04, 45/04, 163/04
Uredba o odreivanju zahvata u prostoru i graevina za koje Ministarstvo zatite okolia,

prostornog ureenja i graditeljstva izdaje lokacijsku i/ili graevinsku dozvolu
Propisi iz podruja komunalnog gospodarstva
Zakon o komunalnom gospodarstvu

Narodne novine 26/03 (proieni tekst), 82/04, 178/04
Zakon o grobljima
Pravilnik o grobljima
Propisi iz podruja stanovanja
Zakon o drutveno poticanoj stanogradnji

Narodne novine 109/01, 82/04, 76/07
URBING
207
Literatura i izvori:
Brailo, P., Ruralni turizam u okolici Dubrovnika, Turizam, broj 7-8, Zagreb 1995., str.143-148.
Defilippis, J., Razvoj sela i socio-ekonomske promjene seoskog stanovnitva Dalmacije, Sveuilite u
Splitu, Institut za jadranske kulture i melioraciju kra Split, Split, prosinac 1978., G-9-78.
Hrvatska - Turistiki vodi, Leksikografski zavod Miroslav Krlea - Masmedia, Zagreb, 1998.
Hrenjak, J., Lokalna samouprava i uprava u Republici Hrvatskoj, Informator, Zagreb 1993.
JADRAN, vodi i atlas, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb 1975.
Juno Hrvatsko primorje, Geografija SR Hrvatske, knjiga 6., kolska knjiga - Institut za geografiju
Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 1974.
Koreni, M., Naselja i stanovnitvo SR Hrvatske 1857 - 1971., Djela JAZU, knjiga 54., Zagreb 1979.
Kuen, E.-tambuk, M.-imbrek, T., Ureenje, obnova i razvoj ruralnog prostora, Strategija prostornog
ureenja Republike Hrvatske, Zavod za prostorno planiranje Ministarstva prostornog ureenja,
graditeljstva i stanovanja Republike Hrvatske, Zagreb, 1995.
Laji, I.-Nejami, I.-Radica, T., Demografska obiljeja i procesi u Hrvatskoj, Strategija prostornog
ureenja Republike Hrvatske, Ministarstvo prostornog ureenja, graditeljstva i stanovanja Republike
Hrvatske, Zagreb, prosinac, 1994.
Lui, J., Prolost dubrovake Astareje: upe, umeta, Rijeke, Zatona, Grua i okolice Grada do 1366.,
Matica Hrvatska, Dubrovnik 1970.
Radica, D., Juna Dalmacija (Dubrovaka regija), Regionalni geografski prikaz, maturalna radnja, Zagreb,
travnja 1993.
Radica, D., Razvitak turizma u destinaciji Dubrovnika, diplomski rad, Ekonomski fakultet Sveuilita u
Zagrebu, Zagreb, lipanj 2001.
Radica, T., Pojam gradske aglomeracije Dubrovnika, Geografski glasnik, Godina 1963., Broj 25., Zagreb
1964., str. 123-129.
Radica, T., Dubrovako priobalje, Geografija SR Hrvatske, knjiga 6.: Juno Hrvatsko primorje, Institut za
geografiju Sveuilita u Zagrebu - kolska knjiga, Zagreb 1974., str. 201-215.
Radica, T., Prostorna i funkcionalna diferencijacija gradske aglomeracije Dubrovnika, magistarski rad,
PMF Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 1977.
Radica, T., Demografska slika i obnova u ratom zahvaenom podruju Hrvatske s naglaskom na
Dubrovako priobalje, Struni skup Obnova naselja u Hrvatskoj, Dubrovnik, 12.-16. rujna 1994.
Radica,T., Demografske znaajke Dubrovakog podruja, Program obnove i razvoja Dubrovnika,
V.R.L.N.,d.o.o.,Zagreb, Zagreb, lipnja 1995.
Radica,T.,Demografska valorizacija naselja, Posebni metodski postupak s primjenom na naselja upanije
Primorsko-Goranske, Prostorni plan upanije Primorsko-Goranske, Zagreb, sijenja 1996.
iljkovi, ., Prognanici kao posljedica srpske agresije na Hrvatsku, Geografski horizont, Godina XL, Broj
1, Zagreb 1994., str. 9-20.
Turinovi, P., Poljoprivreda upe dubrovake, diplomski rad, PMF Sveuilita u Zagrebu, Geografski
odjel, Zagreb, 28. sijenja 1965.
URBING
208

Vresk, Milan, Urbanizacija Hrvatske 1981. - 1991., Geografski glasnik, broj 54, Zagreb 1992.
Vresk, Milan, Funkcionalna struktura i funkcionalna klasifikacija gradova Hrvatske, Geografski glasnik,
broj 58., Zagreb, 1996., str. 51 - 67.
Analiza sadraja javnih funkcija, knjiga 1-4., Separat za prostorni plan upanije, Urbing, d.o.o., Zagreb,
Zagreb 1997. (izmjene i dopune 1998.)
Koncept Strategije prostornog ureenja Republike Hrvatske, Zavod za prostorno planiranje Ministarstva
prostornog ureenja, graditeljstva i stanovanja Republike Hrvatske, Zagreb, travnja 1995.
Nacionalni program demografskog razvitka Republike Hrvatske, Ministarstvo razvitka i obnove
Republike Hrvatske, Zagreb, srpanj 1997. (prihvaeno na Saboru Republike Hrvatske 18. sijenja 1996.)
Nacionalni program povratka prognanika i izbjeglica, Zagreb, oujak 1994.
Neke osobitosti hrvatskog kolskog sustava s prijedlozima promjena, Izvjee o radu Ministarstva
prosvjete i porta s prijedlozima promjena, Zagreb 1996.
Odgojno - obrazovne ustanove Republike Hrvatske, Ministarstvo prosvjete i porta Republike Hrvatske,
Zagreb, 1996.
Osnove koritenja i zatite prostora ratom zahvaene bive opine Dubrovnik, Zavod za prostorno
planiranje i zatitu ovjekove okoline Dubrovnik, Dubrovnik, svibnja 1993.
Program obnove i razvoja Dubrovnika, V.R.L.N.,d.o.o.,Zagreb, Zagreb,lipnja 1996.
Prostorni plan opine Dubrovnik 2000. - Nacrt plana, Skuptina opine Dubrovnik Zavod za prostorno
planiranje i urbanizam Zajednice opina Osijek, studeni1985.
Prostorni plan SR Hrvatske, Urbanistiki institut Hrvatske, Zagreb 1989.
Prostorni plan Dubrovako - neretvanske upanije - prijedlog plana i temeljne sektorske studije,
upanijski zavod za prostorno ureenje Dubrovako - neretvanske upanije, Dubrovnik, 1998. - 2000.
Prostorni program obnove i razvitka opine upe dubrovake - Koncepcija - elaborat, Urbing, d.o.o. za
poslove prostornog ureenja i zatite okolia, Zagreb, Zagreb, oujak 1998.
Prostorni program obnove i razvitka opine upe dubrovake - anketa, Zagreb, studeni 1997.
Razvoj turizma na podruju opine Dubrovnik, Fakultet za turizam i vanjsku trgovinu Dubrovnik-Institut za
ekonomska istraivanja, knjiga I. Analiza stanja, knjiga II. Koncepcija, Dubrovnik 1985.
Razvojna politika za granina podruja Republike Hrvatske, Strategija prostornog ureenja Republike
Hrvatske, V.R.L.N.d.o.o. Zagreb, konsulting za ekonomske, financijske i trgovake poslove, Zagreb,
travnja 1995.
Strategije prostornog ureenja Republike Hrvatske, Polazita i Osnove za Koncept Strategije prostornog
ureenja, Zavod za prostorno planiranje Ministarstva prostornog ureenja, graditeljstva i stanovanja
Republike Hrvatske, Zagreb, svibnja 1995.
Strategija prostornog ureenja Republike Hrvatske, Zavod za prostorno planiranjeMinistarstva prostornog
ureenja, graditeljstva i stanovanja Republike Hrvatske, Zagreb, lipanj 1997.
Program prostornog ureenja Republike Hrvatske, Zavod za prostorno planiranje Ministarstva prostornog
ureenja, graditeljstva i stanovanja Republike Hrvatske, Zagreb, prosinac 1998.
URBING
209

Prostorni koncept za turistiki razvitak regije Juna Dalmacija - Regionalni Masterplan turizma, AS&P,
Frankfurt, svibanj 2003.
Popis organizacijskih jedinica i adresar poduzea- funkcija po naseljima u Opini upa dubrovaka, Dravni
zavod za statistiku, Zagreb, srpanj 1997. i 28.1.2003.
Zbornik upe dubrovake I., Dubrovnik 1985.
Zbornik upe dubrovake, Svezak II., Dubrovnik 1996.
upa dubrovaka - urbanistiki plan, Stanje privrede i stanovnitva, Zavod za ekonomiku i planiranje
Dubrovnik, Dubrovnik, studeni 1970.
upa dubrovaka, Podaci o podruju, stanovnitvu i povijesti, gospodarstvu, infrastrukturi, ratnim
stradanjima, vlasti i javnim slubama te mogunostima i perspektivama razvoja, Gradski kotar upa
dubrovaka, Srebrno, 16. rujna 1996.
Povrine upanija, gradova i opina u Republici Hrvatskoj, Zavod za fotogrametriju, d.d., Zagreb Dravna geodetska uprava Republike Hrvatske, Zagreb, travanj 1997.
Popis stanovnitva i domainstava 1953. i 1961., Republiki zavod za statistiku, Zagreb, 1954. i 1962.
Popis stanovnitva, domainstava, stanova i poljoprivrednih gospodarstava 31. oujka 1971. i 31. oujak
1981., Republiki zavod za statistiku, Zagreb 1972. i 1982.
Popis stanovnitva, domainstava, stanova i poljoprivrednih gospodarstava 31.3.1991., Dravni zavod za
statistiku, Stanovnitvo prema narodnosti po naseljima, Dokumentacija 881, Zagreb,travanj 1992.,
Stanovnitvo prema spolu i starosti po naseljima, Dokumentacija 882, Zagreb, sijeanj 1994.,
Stanovnitvo prema vjeroispovjedi i materinskom jeziku po naseljima, Dokumentacija 883., Zagreb,
srpanj 1994., Stanovnitvo prema kolskoj spremi, pismenosti i spolu po naseljima, Dokumentacija 884.,
Zagreb, kolovoz 1994., Aktivno stanovnitvo u zemlji koje obavlja zanimanje, prema podruju djelatnosti
po naseljima, Dokumentacija 885.,Zagreb, listopad 1994.,Poljoprivredno stanovnitvo prema aktivnosti i
spolu po naseljima, Dokumentacija 886., Zagreb, listopad 1994., Domainstva prema broju lanova,
Dokumentacija 887, Zagreb, listopad 1994., Stanovi prema koritenju i druge nastanjene prostorije po
naseljima, Dokumentacija 888., Zagreb, veljaa 1995., Stanovi za stalno stanovanje prema
opremljenosti pomonim prostorijama i instalacijama po opinama i naseljima, Dokumentacija 895.,
Zagreb, listopad 1994., Stanovnitvo u zemlji i inozemstvu po naseljima, Dokumentacija 911., Zagreb,
svibanj 1996.
Popis stanovnitva, kuanstava i stanova 31. oujka 2001., Prvi rezultati po naseljima, Statistiko izvjee
1137, Dravni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, svibanj 2001.
Popis stanovnitva, kuanstava i stanova 31. oujka 2001., CD, Dravni zavod za statistiku Republike
Hrvatske, Zagreb, 2002.
Popis stanovnitva, kuanstava i stanova 31. oujka 2001., Stanovnitvo prema dravljanstvu,
narodnosti, materinskom jeziku i vjeri, Statistiko izvjee 1166, Dravni zavod za statistiku Republike
Hrvatske, Zagreb, sijeanj 2003.
Popis stanovnitva, kuanstava i stanova 31. oujka 2001., Stanovnitvo prema spolu i starosti, po
naseljima, Statistiko izvjee 1167, Dravni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, veljaa
2003.
Priopenja Dravnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, koja se odnose na prirodni
prirataj, 1993., 1994., 1995., 1996., 1997., 1998., 1999., 2000. i 2001. godine.
Statistiki ljetopisi 1992-2001., Dravni zavod za statistiku, Zagreb, 1992.-2001.
URBING
210

Statistiki ljetopis hrvatskih upanija 1993., Dravni zavod za statistiku, Zagreb, oujak 1994.
Statistiki godinjaci opine Dubrovnik 1979., 1980., 1981., 1982., 1983., 1986. i 1987. (podaci za 1984. i
1985. te za 1986. i 1987. godinu), Zavod za statistiku opine Dubrovnik - Zavod za drutveno planiranje,
ekonomiku i statistiku opine Dubrovnik, Dubrovnik 1979. - 1989.
Turizam u 2001. godini, Statistika izvjea, broj 1162., Dravni zavod za statistiku Republike Hrvatske,
Zagreb, 2002.
Veliki atlas Hrvatske, Mozaik knjiga, Zagreb 2002.
Zakon o prostornom ureenju, Narodne novine, Zagreb, broj 30 /15.4.1994. i Zakon o izmjenama i
dopunama Zakona o prostornom ureenju, Narodne novine, Zagreb, broj 68/12. svibnja 1998.
Pravilnik o sadraju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu
elaborata prostornih planova, Narodne novine, Zagreb, broj 106./7. kolovoza 1998.
Zakon o podrujima upanija, gradova i opina u Republici Hrvatskoj, Narodne novine, Zagreb, broj 10.
/30.sijenja 1997. i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o podrujima upanija, gradova i opina u
Republici Hrvatskoj, Narodne novine, Zagreb, broj 68./123. svibnja 1998.
Zakoni, uredbe, propisi, odluke, pravilnici i drugi zakonski dokumenti koji se odnose na drutvene
djelatnosti i sadraje javnog interesa, Narodne novine, Slubeni list Republike Hrvatske, Zagreb, 1990. 2000.
URBING
211

PPUO Zupa Dubrovacka

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

PPUO Zupa Dubrovacka

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Dubrovako-neretvanska upanija

Zagreb, srpanj 2008. g.

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE UPA DUBROVAKA

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE UPA DUBROVAKA

DUBROVAKO NERETVANSKA UPANIJA

PROSTORNI PLAN UREENJA

Program mjera za unapreenje stanja u prostoru:

Slubeni glasnik Dub.-neretvanske up., broj 7

Odluka predstavnikog tijela o donoenju Plana:

Slubeni glasnik broj 6/08.

Javna rasprava (datum objave):

Javni uvid odran:

Slobodna Dalmacija, 27.2.2004. i 06.02.2008.

od 2.2. do 2.3. 2004. i 14.2 do 23.2.2008.

Peat tijela odgovornog za provoenje javne rasprave:

Darko Martinec, dipl.ing.arh.

Ljiljana Doleal, dipl.ing.arh.

Ljiljana Doleal, dipl.ing.arh.

Boris Didovi, dipl.ing.el.

Peat predstavnikog tijela:

Drago Njavro, dipl.oec.

Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava:

ime, prezime i potpis

ime, prezime i potpis

Peat nadlenog tijela:

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE UPA DUBROVAKA

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE UPA DUBROVAKA

Opina upa dubrovaka

DUBROVAKO NERETVANSKA UPANIJA

PROSTORNI PLAN UREENJA

URBING, doo za poslove prostornog ureenja i zatitu okolia,

Ljiljana Doleal, dipl.ing.arh.

Zagreb / upa dubrovaka, 2008.

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE UPA DUBROVAKA

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE UPA DUBROVAKA

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE UPA DUBROVAKA

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE UPA DUBROVAKA

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE UPA DUBROVAKA

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE UPA DUBROVAKA

Ovlatenja za izradu prostornih planova,

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE UPA DUBROVAKA

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE UPA DUBROVAKA

1.1 Poloaj, znaaj i posebnosti opine u odnosu na prostor

22,28 km2 (1,28 % povrine upanije, spada meu

Broj stanovnika 1991.god.:

Opina upa dubrovaka nalazi se u sastavu Dubrovako - neretvanske upanije i pripada

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE UPA DUBROVAKA

Opina upa dubrovaka

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE UPA DUBROVAKA

1.1.2 Prostorno razvojne i resursne znaajke

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE UPA DUBROVAKA

Graevinsko podruje (GP)

Hoteli Srebrno d.d.

Hoteli Mlini d.d.

Hoteli Plat d.d.

Opina upa dubrovaka ukupno

Privatni smjetajni kapaciteti prisutni su u svim turistikim naseljima opine. Trenutno se

Ukupno pom. postelja

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE UPA DUBROVAKA

ZNAAJKE PRIRODNE I KULTURNE BATINE

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE UPA DUBROVAKA

PEDOLOKE, RELJEFNE I GEOLOKE ZNAAJKE

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE UPA DUBROVAKA