Naa kratka uputa o ''z e k a t u'' ima samo jedan cilj: da upozna vjernike o toj

dunosti,da ih podsjeti, opominje, objasni, kako da tu dunost pravilno izvre.A

poslije upute koju proitate, vae srce i svijest e najbolje odluiti.
U nizu primjera Bojeg Poslanika Muhameda a. s. i njegovih ashaba
(drugova), istiu se dva sluajeva . Jedan je vezan za Muaza bin Debela,a
drugi je vezan za Ebu Bekra. I jedan i drugi sluaj u razumjevanju zekata su
dovoljan primjer:
a)Kada je Poslanik alejhi selam postavio Muaza bin Debela namjesnikom
pokrajine Jemena,meu prvim naredbama bile su ove:
''U Jemen u koji te aljem da njime upravlja, susret e i krane koji tamo
ive. Pozovi ih da prime islam.Ukoliko ''ehadetom'' potvrde svoju pripadnost
islamu,poui ih da je Allah d.. obavljanje pet dnevnih namaza uinio
obveznim (farzom). Ako se tome pokore, poui ih da je Allah d.. uinio
obveznim i ''davanje zekata'' iz njihoih imetaka.Uzmi od njihovih posjeda
zekat i podjeli ga siromanim.Ako se odazovu ovoj dunosti na tebi je
odgovornost zatite njihovh ivota i imetaka. I upamti:''uvaj se dove
mazluma (onoga kome je uinjena nepravda) jer, imeu dove mazluma i
njenog primanja kod Boga nema nikakvog zastora.''
b) Poslije smrti Muhammeda a.s.za halifu je izabran Ebu Bekr. Za mnoge koji
nisu bili iskreno prihvatili islam i ija su srca skriveno teila idolopoklonstvu i
nevjerovanju, to je znailo najbolju priliku da otkau pokornost islamu i
islamskim propisima, u prvom redu, da otkau dunost davanja ''z e k a t a''
jer su se na taj nain najlake i najbre mogli podstai socijalni nemiri.
Trenutak je bio dobro izabran jer su granice muslimanske drave bile pod
snanim udarom velikih neprijateljskih sila, susjednih zemalja. Ebu Bekr, po
prirodi miran i staloan, donosi odluku i na veliko uenje snanog i hrabrog
Omera bin Hattaba, a koja glasi:
''Tako mi Allaha, odluno u se boriti protiv svakog ko pravi razliku izmeu
dunosti klanjanja namaza i dunosti davanja zekata. Zekat je obvezna
imovinska dunost, i kada bi mi uskratili koicu, koju su ranije davali
Allahovom poslaniku, ja bih se protiv njih odluno borio.'
to je to toliko vano o Z E K A T U da Islam daje pravo vladarima na borbu
protiv onih koji tu dunost ne izvravaju?
Odgovor na ovo pitanje moramo potraiti u Kur'anskoj definiciji zekata, a ona
je sasvim jasna i nedvosmislena:
''A u imecima njihovim je udio i
prosi....''(sura Ez-Zarijat 15-19)

za onoga koji prosi i za onoga koji ne

Dragi vjernie, nesretna je okolnost to mnogi od nas ne poznaju jezik

Kur'ana. Kada bi smo znali, ve pri samom itanju ovog ajeta na arapskom
jeziku znali bi da pojam ''udio'' ima znaenje ''tueg prava'' ili kako je to kod
nas sasvim ispravno uobiajeno ''tui hakk''. Dakle, sasvim je jasno da je
propisani zekat u naim imecima tua imovina, konkrentnije jetimska
imovina. U hadisu prethodno navedenom , Poslanik je za siromane kojima se
uskrauje zekat upotrijebio pojam ''mazlum''. Mazlum u terminologiji

islamskog prava ne oznaava osobu koja je mentalno ograniena, ve

predstavlja osobu kojoj je od strane drugih ljudi uinjena nepravda, a u ovom
sluaju osobu kojoj su bogati uzeli ili prikrili njen dio kao njeno neotuivo
pravo. A dova onih kod kojih je uinjena nepravda kod Allaha se prima
direktno bez posrednika.
Sada se upitajmo! Bog nam je dao zdravlje, pamet, razum, sve fizike
sposobnosti. Dao nam je posao , imetak, djecu. Normalno je da to sve volimo,
da to uvamo i titimo i u tome smo sretni. Mi nipoto ne bismo eljeli da
nam se uskrati bilo koja blagodat kojom smo obdareni. Najvie to ne bismo
eljeli da ostanemo bez toga.
Da li bi smo mogli podnijeti da onaj koji to sve nema svojom mukom,
uzdahom i suzom plae Bogu, a mi i dalje zadravamo njegov dio. Zar bi,
uistinu, hranili svoju djecu tuim hakkom?
Tebe moda zavarava pogled u one koji su bogati ili prebogati, koji udobno
ive, a ipak ne daju zekat. Nemoj gledati u ono to oni imaju, gledaj u njihov
kraj kakav e biti, i ivot kojim ive. A tek, kakav e njihov ishod biti na
Sudnjem danu.
Ti prvo mora znati da ti islam ne zabranjuje da bude bogat. Drugo to
mora znati da je samo Allah vlasnik naih imetaka i tree to treba znati
jesu rijei Boijeg Poslanika:
''Nijedna imovina na kopnu i na moru ne propadne osim samo zato to na nju
nije dat zekat''
Sigurno smo u velikoj zabludi ako nas strah da emo zekatom umanjiti svoj
imetak, sprjeava da ga udjelimo. Posluajmo ovaj ajet koji se nalazi u
poglavlju sure Et-Tevba, br.103:''Uzmi od dobara njihobih zekat i da ih njime
oisti i blagoslovljenim ih uini, i pomoli se za njih, molitva tvoja e ih
zaista smiriti. A Allah sve uje i sve zna.''
Izvravanjem dunosti zekata postiemo sljedee: ienje imetka, njegovo
uveavanje, bereket, blagoslov, i njegovo osiguravanje kod Allaha d.. Ko od
nas to ne eli?
Konano da vidimo to je to zekat, po emu se on razlikuje od svakodnevne i
ramazanske sadake i vitara.
Zekat je obvezni i Kur'anom propisani milodar, koji svaki musliman i
muslimanka moraju dati jedanput godinje i to na onu imovinu koja im
predstavlja viak tijekom cijele jedne godine. Taj viak se naziva ''n i s a b'' i
na njega dajemo 2,5 %.Viak imovine koji se naziva ''n i s a b'' predstavlja
veliki imetak, a imovina koja nije dostigla nisab smatra se malim imetkom i
na nju ne treba dati zekat.Kako je imovina mnogovrsna i viak kojeg
nazivamo ''n i s a b'' nije isti kod svih vrsta,krenimo redom.
Imovina na koju se daje zekat i visina nisaba-vika
1)Zekat na zlato i srebro

Nisab na zlato iznosi 91.60 gr. A na srebro 64,50 gr.Na ovu koliinu se daje
2,5 %.U predmetima koji nisu istog zlata neemo dati zekat ukoliko je
zastupljen vei i procenat druge primjese, meutim,ako ima vie zlata od
drugih primjesa moramo dati zekat jer se taj predmet ili stvar smatra kao da
je u potpunosti od zlata.
Treba znati da na bisere i dragulje nema zekata osim u sljedeim izuzecima:
a)kada ih koristimo kao trgovaku robu
b)kada su u kombinaciji sa zlatom a zastupljenost zlata je vea.U ovom
sluaju, kada je vie zlata ili srebra, na vagi se biseri i dragulji vagaju kao
zlato i srebro.
Po Hanefijskim mezhebu po kojem mi prakticiramo vjeru na svaki nakit od
zlata i srebra se daje zekat ak i na ono to ena koristi kao osobni
nakit(prstenje,narukvice,lanie,minue i dr...)
2)Zekat na novac
Koja je koliina novca potrebna kao viak da bismo dali zekat?
Mjera koja odreuje nisab novca jeste vrijednost srebra 641,50 grama na to
dajemo 2,5 %[1]
Kako izraunati ovaj zekat, odnosno koju formulu trebamo primjeniti kako
bi to tono izraunali koliko moramo dati.To emo uiniti tako to emo
saznati cijenu srebra u postojeoj godini i to pomnoiti sa 641,50 gr. srebra i
tako se dobije iznos nisaba (vika) u novcu i ako se posjeduje nisab dajemo
2,5 %.
Pimjer obrauna ako je cijena srebra npr. 3 eura jednog grama:
641,50 x 3 = 1.924.50 eura .(nisab)
1.924,50 x 2,5%=1.924,50 x 2,5% : 100 =48,11
Zekat od 1.924,50 eura iznosi 48,11 eura
Zekat se daje na novac koji je bio pozajmljen i to za sve godine, godinu dvije
ili vie i to na dan kada se dug vrati.
Ne mora se dati zekat na novac kojeg smo pozajili siromahu i na dug kojeg
neko porie.
3)Zekat na trgovaku robu
Sve to je predmet trgovanja, izuzev onih roba koje su za muslimane haram
(npr. alkohol,svinjsko meso i dr.) podlijee zekatu. ak i one robe na koje se
u osnovi ne daje zekat.Npr. na nekretnine se ne daje zekat, meutim, za
onoga ko se bavi kupovinom i prodajom istih, one dobivaju status trgovake
robe i kao takve podlijeu zekatu.Ukratko, pod trgovakom robom se smatra
sve,od igle do lokomotive.

A kako obraunati zekat na trgovaku robu?

Na kraju godine trgovac e napraviti inventuru.Obraunat e robu koju
posjeduje prema aktualnim trinim cjenama, a ne prema cijenama po
kojima je nabavio robu.Po zavrnom obraunu posjedujue imovine od te
vrijednosti e odbiti sve trokove poslovanja., trokove plaa, obveze prema
dobavljaima, porezi , struja, poslovni prostor, dakle, sve dadbine koje su
vezane za poslovanje i tek na razliku,dakle ostvarenu dobit dat e se 2,5 %
koja je dostigla viak-nisab je da podsjetimo 641,50 grama srebra.
Primjer obrauna:
Ukupna vrijednost robe iznosi 14.470. eura.
Trokovi poslovanja iznose 2.500. .
ista vrijednost, ili dobit je 11.970. .
Visinu zekata odreuje ova matematika formula:
11.970 x 2,5 %=11.970x2,5% : 100 =299,25.zekat iznosi:299,25. eura .
4) Zekat na mjesenu plau radnika
Najvanije je znati da se zekat ne daje na one plae koje su toliko niske da se
tijekom jedne godine nije mogao ostvariti viak koji se u islamu naziva
nisab. I ako se daje zekat na plate, ne uzima se dio od ukupne plae,nego
samo iz vika.
Kako obraunati zekat na plae?
Prvo, kao i u svim ranije navedenim sluajevima,moramo biti krajnje iskreni,
dakle ne zaboraviti pravo drugih u naem imetku. Drugo, ako radnik tijekom
godine ne moe utediti iznos u vrijednosti 641,50 grama srebra,nije duan
dati zekat. Ali,ako je to utedio,onda e taj iznos podijeliti sa 2,5 % i po
ranijoj formuli koju smo naveli obraunati svoj zekat.
Npr. godinja uteevina je od plata kao viak iznosi 3600 eura .
Raun zekata:3600x2,5%=3600x2,5% :100=90.Zekat iznosi 90 eura .
Veoma je bitno nauiti jo dvije vane stvari kod zekata na plae :
a)

radnik koji nakon podmirenih mjesenih osnovih potreba ostvari

viak-nisab,mjeseno obraunava svoj zekat a ne godinje i,
b) u sluaju da se u jedan porodini buet slijeva plaa od vie lanova
obitelji, tada se saberu sve plae, odbiju mjeseni trokovi ivota i ako
postoji viak plae, zekat se obraunava na isti nain kao i u prethodna
dva sluaja.
5)Zekat na obrt, ordinacije, zanatske radnje i autorski honorari
Zanimljivi su propisi zekata na godinju zaradu gore navedenih zanimanja.
Vrlo je vano znati da se na sredstva, objekte i poslovne prostore ovi

zanimanja daje zekat, jer, pomou njih zaraujemo.Ali na zaradu od tih

svojih djelatosti dajemo 2.5 %.[2]
Na koji nain?
Naime, kod ovih vrsta djelatnosti dajemo na dva naina pod uvjetom da u
svojoj djelatnosti uestvujemo i kao neposredni radnici i kao vlasnici
ukupne djelatnosti.
Primjeri:
a)
Vlasnici ordinacije, ugostiteljskog objekta (bez alkohola), ili bilo koje zanatske
radnje, ukoliko neposredno uestvuju u proizvodnji izdvajat e svoju mjesenu
plau u visini njegovih radnika istih zanimanja, i na njih e posebno dati zekat
po principu davanja zekata na mjesene plae.
b) Ako njegova radnja (firma) ostvari godinji dohodak u visini nisaba i vie od
toga, u tom sluaju daje 2.5%, s tim da mora odbiti sve trokove svoje firme
ukljuujui i svoje plae na koje je dao zekat.
Primjer obrauna zubne ili ginekoloke ordinacije, ili odvjetnike tvrtke
koja je ostvarila 60 000 eura godinje zarada.
Formula obrauna zekata:
60. 000. X 2,5% = 600.000 X 2,5% : 100= 1.500. Zekat iznosi 1.500 eura.
Usput da ne zaboravimo jednu vanu stvar :
Daje se zekat na viak koji se ostvari prekovremenim radom,
dnevnicama i autorskim honorarima. Od ovog pravila se izuzimaju
nauni i struni radnici, struna i nauna literatura kojom se
raspolae.
6) Zekat na zaradu od akcija i dionica
Dionice i akcije su vrijednosni papiri ijom kupovinom bilo u bankama,
poduzeima, velikim dionicama, velikim kompanijama i akcionarskim
drutvima ulazimo u posao koji ostvaruje dobit. Ovo ulaganje je s rizikom
jer se moe i gubiti. Budui da je ulazak u takav posao s rizikom a sa
ugovorenim procentom dobiti ovisno o vrijednosti dionica, islam ovo
poslovanje dozvoljava i ono je istovjetno islamskoj ekonomskoj instituciji
'' mudarebi ''. Ako je npr. od akcija i dionica ostvareno 80.000. eura ,
zekat emo obraunati na sljedei nain:
Formula obrauna : 80.000. x 2,5% : 100 = 2.000. Zekat je 2.000 eura
Ova formula se primjenjuje i na nie i na vie iznose.
Vano je znati da se zekat ne daje na akcije i dionice u sluaju bankrota jer
one gube svoju vrijednost svejedno koliko ih posjedujemo. I uope, ne
daje se zekat na akcije i dionice jer su to samo vrijednosni papiri koji
imaju formalnu i promjenljivu vrijednost, ve se daje zekat samo na
zaradu od njih. Ukoliko nismo za ranije godina pravili obraun na zaradu
od akcija i dionica dat emo zekat za svaku godinu posebno. To se isto
odnosi i na novac kojeg u banci drimo kao uteevinu. Isti je sluaj i sa
dugom , to jest, novcem koji nam drugi duguju. U momentu kada ga
naplatimo dati emo zekat na njega za sve ranije godine koliko je,ve
novac leao kao dug.
7) Zekat na poljoprivredne proizvode
Malo se zna da su i poljoprivrednici duni dati zekat. Zekat na poljoprivredne
proizvode daje se na dan etve i to svejedno koliko se ubralo na dan
etve. Razlika je u sljedeem:
a)
Od poljoprivrednih proizvoda koji se natapaju prirodnim putem daje se 10%,
a od prihoda sa zemlje koja se natapa vjetakim putem, polovina od desetine
tj.5%.

b)

Na svaki proizvod se posebno daje zekat,posebno na penicu, posebno na

jeam, posebno na ra, i druge ivene namirnice.
Ne moe se dakle, mijeati i jeam i penica i ra, pa na to dati zekat.
c)
Neki islamski pravnici kau da je kod voa i povra nisab 653 kg. i da na to
dajemo 10% ili 5%. Na imam Ebu Hanife ne pravi razliku izmeu osnovnih
ivenih namirnica, voa i povra.
8)Zekat na rudna bogatstva, energente, naftu i naften derivate
Vjerojatno je malo muslimana u naim krajevima koji posjeduju ove vrste
bogatstva. Ali, moramo se i s tim upoznati, jer, nikad se ne zna.
Osnovno to trebamo znati kod ovih vrsta imovine jeste da dajemo na njih
20%, a ne kao u ranije navedenim sluajevima 2,5% ili 10 ili 5%.
Naime, rudna bogatstva poput, raznih ruda, nafte, uglja, soli, zemni
gasovi, so, riba, drago kamenje i drugo, dajemo 20%. Ukratko na sve to
se koristi iz zemlje, vode, rijeka, mora, oceana.
Izuzetak je:
a)uma na koju se ne daje zekat. Meutim,ako se ona koristi za industriju,
ogrjev, ili ljekovito bilje, meso ivotinja i med koji prodajemo u
prehrambene svrhe daje se 20%.
Med kojeg proizvodimo, na njega se daje 10%.
b)Na proizvedenu energiju u hidrocentralama, automskim elektranama,
zatim energiju proizvedenu pomou sistema vjetrenjaa i solarnu
energiju, daje se 20% zekata.
Ovdje je vano znati da vlasnici elektro-distribucije kao i vlasnici
benzinskih pumpi daju zekat na zaradu 2,5%.
Izuzetak je elektrina energija proizvedena u termoelekranama podlijee
zekatu 2.5% jer je na ugalj kao rudno i prirodno bogatstvo dat zekat od
20%.
9) Zekat na zaradu od iznajmljivanja od nekretnina
Ranije smo kazali da se zekat u principu ne daje na nekretnine sve dok
one ne postanu predmet trgovine.
Naime , sve vrste nekretnina koje su u funkciji ostvarivanja profita, daje
se zekat 2,5% na godinju ostvarenu zaradu.U to spada: iznajmljivanje
stanova, kua, zgrada, skladita, i sl. Ukoliko u tom poslu ima vie
partnera onda e svaki od njih dati zekat na svoju zaradu, posebno.
10) Zekat na stoku
Propisi zekata se takoer odnose i to na ivu stoku, sitnu i krupnu.Nisab ili
viak na koji se daje zekat rauna se u broju stoke koju posjedujemo a to
tabelarno izgleda ovako:
Zekat na sitnu stoku (ovce i koze)
Od 40 120 brava daje se =jedna ovca ili koza
Od 121 200 brava daje se =dvije ovce ili koze
Za svaku narednu stotinu dodaje se po jedna ovca ili koza. Traba znati da
se na janjad i jarad ne daje zekat.
Zekat na goveda
Od 30 39 goveda daje se = jedno june u drugoj god. ivota
Od 40 59 goveda daje se = jedno june u treoj godini ivota
Od 60-69 goveda daje se = dvoje junadi u drugoj god. ivota
Od 70 79 goveda daje se = jedno june u drugoj i jedno u treoj god.
ivota
Od 80 89 goveda daje se dvoje junadi u treoj god. ivota
Od 90 99 goveda daje se troje junadi u drugoj god. ivota
Po stavu naih imama Ebu Hanife daje se zekat i na konje pod uvjetom da
su na ispai, da se uvaju za rasplod, dakle, da nisu teglea radna snaga.
Nisab na konje je 2 3 grla, a daje se 2,5 % na vrijednost konja.

Vano je znati i postupak u pogledu zekata na zdruenu ili mijeanu stoku.

Naime sakupljaima zekata nije dozvoljeno da rastavljaju kod jednog
vlasnika stoku na vie dijelova kako bi uzeli vie zekata. Npr. da od 120
ovaca koliko ovjek posjeduje , uzmu tri . Niti je dozvoljeno da vie
vlasnika stoke udruuju radi manjeg zekata. Npr, trojica vlasnika imaju po
40 ovaca i zdrue ih kako bi dali jednu ovcu a ne svako po jednu ovcu.
Zekat se daje i na deve, meutim, to smo izostavili jer je to vrsta ivotinja
koja se ne moe uzgajati u naim krajevima.
Zato smo podrobno objasnili osnovne vrste imovine na koju se mora dati
zekat ?
Stoga to zekat kao vjerska i materijalna dunost muslimana spada u red
najstroijih dunosti da onaj koji je porie kao Boiju naredbu izlazi iz
islama i postaje kjafir nevjernik, poput onih koji nijeu i druge temeljne
dunosti islama. Namaz , post i had.
Jo je jedan razlog zato smo napisali ovaj naputak. Jednom zauvijek ,
naravno radi sebe i svog dobra , moramo razlikovati dunost zekata od
dunosti ramazanskih vitara koje dajemo pri kraju mjeseca Ramazana u
vrijednosti jednodnevne ishrane. Jer , ramazanskim vitrima istimo svoj
post od pogreaka koje smo poinili uz Ramazan.
I naravno, ovu vrstu zekata ili ramazanskih vitara dajemo za svaki lan
nae obitelji , a zamislite , duan ih je dati svaki musliman kojemu iznad
redovnih potreba pretekne u iznosu jednodnevne ishrane jednog
ovijeka a to nazivamo vitre ili sadekatul fitr.
Kada smo nauili ovu razliku izmeu zekata kao vjersko- imovinske
dunosti i ramazanskih vitara kao ramazanske dunosti koja je vadib i u
odnosu na zekat za jedan stepen je manje obvezujua, nauimo jo jedno :
Zekat nije ni ona uobiajena sadaka koju dajemo esto u ovim ili onim
prilikama , na ovaj ili onaj nain.
Sadaka je diskreciono pravo, moemo je dati koliko hoemo , kada
hoemo i kome hoemo.Moemo to initi javno ili tajno, hvaliti se ili se
stidjeti koliko smo dali. Naprosto je to pitanje islamskog humanizma koji
je kod svakog vjernika izraen u manjoj ili veoj mjeri, ali :
Zekat je javna islamska ustanova koja se mora izvriti i njeno izvravanje
nije dobrovoljno, ono je zadano , i Kuranom i Sunnetom jasno odreen
propis i to kako u pogledu vrsta imovine koje podlijeu zekatu, tako i
procenat i svrha u koje se daje.
Vidite veliinu islamske pravde u zekatu koji se uzima iskljuivo iz vika
imovine i dodjeljuje u razliite kategorije ljudskog siromatava u okviru
zajednice muslimana a te kategorije odreene su takoer Kurnom u
poglavlju Et-Tevbe u ajetu broj 60 koji glasi :
"Zekat pripada samo sirmasima i nevoljnicima , i onima koji ga sakupljaju
i onima ija srca treba pridobiti, i za otkup iz robstva , i prezaduenima i u
svrhe na Allahovom putu, i putniku namjerniku . Allah je odredio takoAllah sve zna i mudar je."
To je osam kategorija ili fondova u koje se jedino moe dati zekat.
Predsatvnici islamske vlasti duni su od svakog muslimana koji ima viak
imovine- nisab uzeti zekat i raspodjeliti ga u jednu od navedenih fondacija
za koju procijeni da je najaktualnija.
Kod nas muslimana koji ivimo u Hrvatskoj tisue djece ui islamski
vjeronauk u mektebima i kolama . To su djeca kojoj razni i nadasve
moni misionari uz vrijedne igrake nude i svoju vjeru, samo da ne bude
dijete islama.
Upravo zbog te injenice, suglasnou svih islamskih uenjaka islamsko
odgojno i obrazovne institucije spadaju u kategoriju "u svrhe na

Allahovom putu" i svim muslimanima je stroga dunost da u te svrhe daju

zekat.
Osim islamske vjeronauke, odlukom najviih organa Islamske zajednice,
zekat je i ove godine namijenjen za financiranje medrese u Zagrebu,
jedine islamske srednje kole u Hrvatskoj i Zapadnoj Europi.
Molimo Allaha d.. da nas uputi na pravi put. Da svoje obveze prema islamu
izvrimo, mislimo na smrt, na Sudnji dan, mislimo na susret sa naim Gopodarom i
na odgovore koje Mu treba dati. A oni su sljedei :
1)
U kojoj smo vjeri ivjeli?
2)
Tko nam je bio Bog?
3)
Tko nam je bio poslanik?
Pripremio:
Hfz. Aziz Alili
Zagreb,2007.