1. ta su propusti ?

Propust je most malog otvora, do oko 4 10 m.

2. ta je uzduna dispozicija mosta?

Uzduna dispozicija mosta ili uzduni razmjetaj je raspored otovra i stubova mosta u pogledu sa strane na
most.

3. Dijelovi grednog mosta (skica) ?

4. Dijelovi donjeg stroja mosta?

Dijelovi donjeg strojha su oni dijelovi koji se nalaze ispod vrha leajeva rasponske konstrukcije, a to su:
upornjaci, stubovi i prelazne ploe.

5. Vrste mostova prema namjeni ?

- cestovni
- eljezniki
- pjeaki
- mostovi za kombinirani promet
- mostovi za vodovode i kanale
- zatitni
- kranski
- mostovi prenosila
- kombinirani mostovi

6. Vrste mostova prema tipu glavnog nosaa?

- ploasti (puni i uplji)
- gredni (rebrasti, sanduasti, punostijeni reetkasti)
- okvirni
- luni
- visei

- ovjeeni
- zategnuti
- mostovi sloenih tipova noosivih sklopova

7.Potporna linija kod lunih mostova ?

8. ema pokretnog optereenja kod mostova druge kategorije?

9. Ploaste konstrukcije?
Ploa je nosiva konstrukcija s jednom manjom i dvije znatne dimenzije. Ove konstrukcije su pogodne za
male mostove s jednim otovorom raspona do 15 m, za kontinuirane mostove raspona 20 m, te za kontinuirane
mostove s vutama do 25 m. Visina ploe kree se u granicama od 50 100 cm (90 cm), a vitkost l/h od 15
22.

10. Orjentacioni odnosi l/h (vitkost) za drumske mostove?

1. ta su mostovi?
Mostovi su graevine kojima premotavamo neku prepreku.

2. ta je poprena dispozicija mosta ?

Poprena dispozicija mosta je razdioba irine mosta na hodnike, trake i kolnike za razne prometne svrhe.

3. Dijelovi lunog mosta?

4. Dijelovi gornjeg stroja mosta?

U dijelove gornjeg stroja mosta spadaju oni dijelovi koji se nalaze iznad vrha leajeva i rasponske
konstrukcije. To su: popreni i poduni nosai, kolnik, kolovoz, hodnik, rubnjak, ograda, odbojnik, vijenac,
zatitni trak, dilatacijska naprava, izolacija, odvodnja mosta, konzola hodnika, kapa, vjetrovni spreg,...

5. Vrste mostova prema poloaju u prostoru?

- gradski
- mostovi preko rijeka i vodovoda
- mostovi nad udolinama i obroncima(vijadukti)
- mostovi preko prometnica
- mostovi na prilazima
- mostovi nad provalijama
- mostovi preko morskih tjesnaca
- mostovi na inundacijama
- mostovi u parkovima
- tvravni mostovi
-nadvonjaci
- podvonjaci

6. Vrste mostova prema statikom sistemu?

Nosai bez potiska na tlo:
- Slobodno poloeni nosai sa i bez prepusta
- Kontinuirani nosai sa i bez zglobova
- Okviri i lukovi sa zategama
- Visei nosai u sebe usidreni
- Ovjeeni nosai
Nosai s potiskom na tlo:
- Luni nosai bez zatega
- Okvirni nosai
- Visei nosai

7. Upornjaci, vrste i dijelovi?

Upornjaci su krajnji stubovi mosta. Mogu biti masivni(puni, klasini), upornjaci s proputenim
nasipom(minimalni, utopljeni), laki upornjaci i upornjaci svoenih mostova. U dielove spada: temelj, trup,
leajne grede, leajni kvaderi, parapetni zid i krila upornjaka.

8. ema pokretnog optereenja z amostove II kategorije?

9. Rebraste konstrukcije?
Koriste se za neto vee raspone, izmeu 15 i 40 m. Sastoje se od kolovozne ploe i odreenog broja rebara
ispod njih ( gusto rebraste ili obino rebraste konstrukcije).

10. Orjentacioni odnosi l/h (vitkost) za drumske mostove?

1. Prijelazna ploa ,uloga skica

Prijelazne ploe su armiranobetonske ploe na nasipu iza upornjaka. Jednim se rubom slanjaju na
upornjak, a preostalim dijelom na nasip. Slue za izjednaavanje vertikalnih pomaka izmeu krute
konstrukcije mosta i elastinog nasipa, odnosno za sigurnost i udobnost prijelaza s mosta na nasip.

2. Upornjaci,dijelovi (skica) i proraun ?

Upornjaci su krajnji stupovi na koje se oslanja rasponska konstrukcija. Na njima prestaje nasip i poinje
most. Upornjaci grednih mostova preuzimaju i prenose na tlo vlastitu teinu ,aktivni pritisak tla ,ako i
vlastitu teinu konstrukcije i korisno optereenje na most.Upornjaci lunih mostova preuzimaju velike
horizontalne potiske.

3. Uzduna dispozicija grednog mosta

4. Poprena dispozicija grednog mosta

5. Stubovi ,vrste ,dijelovi i proraun

Stupovi slue za prijenos vertikalnog i horizontalnog optereenja s rasponske konstrukcije na tlo. Dijelovi
stupova su: temelj, tijelo, leina greda i leini kvader.Gornji dijelovi stuba se esto proiruju radi lakeg
prihvaanja strukture. Mogu biti : laki stubovi,lake stijene,masivni ,olakani stubovi,piloni,stubovi osebujnog
oblika.

6. Razupore,vrste nacini konstr. i proracun

Zamjenom vertikalnih stubova kosim u grednim ili okvirnim sklopovima nastaju razupore.Dijele se na :
trokutaste,trapezne i sloene razupore.Razupore se najee izvode u stijenovitim strmim podrujima,
strmim kanjonima,te u podruju naglaenih kosina.Ugao zakoenja kosnika,ne bi trebao biti manji od
35.

7. Pjeake staze,proraun
Pjeake staze izloene su djelovanjima koja proizlaze iz teine i uinaka kretanja ljudi. Maksimalan
iznos tog optereenja proporcionalan je ukupnom broju ljudi koji u odreenim okolnostima mogu stati na
promatranu povrinu i njihovoj prosjenoj teini. Pjeake mostove, ukljuujui i biciklistike staze treba
dimenzionirati na jednoliko rasprostrto optereenje navale ljudi iznosa: p = 5,00 kNIm 2. Pored toga u
obzir se uzima i optereenje od ograde ,kao i koncentrirana optereenja radi eventualnog izlijetanja
vozila na pjeake povrine.

8. Kolovozna ploa
Kolnika konstrukcija je skup nosivih elemenata preko kojih se optereenje s prometne povrine predaje do
rasponskih konstrukcija. Mogu je sainjavati: ploa kolnika, sekundarni uzduni i poduni nosai, spregovi,
rebra i ukrute

9. Krila obalnog stuba

Krila upornjaka - zadravaju nasip iza upornjaka protivslijeganja i osipanja te formiraju kraj nasipa.
Prema
tlocrtnom smjetaju u odnosu na uzdunu os mosta krila mogu biti usporedna,okomita ili kosa.

Minimalna debljina krilnih zidova je 30cm,krila ne trebaju bizi dua od 10m, minimalna visina krilnog
zida na kraju je 1,0m. Predpostavlja se da je zid povrinski element koji je na jednom kraju ukljeten na
zid upornjaka. Ako je u pitanju konzolno krilo,onda je ono ukljeteno samo na jednom dijelu,ostali
krajevi su slobodni. Kod armiranje treba posvetiti panju na detalje spoja krilnog zida sa upornjakom,jer
je tu armatura gusta.Moe se izvesti spoj sa vutom pod uglom od 45.