28.5.2012.

Mobilno - beino
Mobilnost komunikacija (beina) bilo kada, bilo gdje s bilo kim.

MOBILNE KOMUNIKACIJE

Beino
8
8
9
9

Mobilno
8
9
8
9

Primjer
raunalo (PC)
notebook
info kiosci u zatienim graevinama
PDA (Personal Digital Assistant)

Zahtjev za mobilnou komunikacija uzrokuje integraciju beinih i fiksnih

mrea
Lokalne beine mree, IEEE 802.11
Mobilni IP (ekstenzija IP protokola)
Povezivanje GSM-a i podatkovnih mrea

2012.

Mobilne komunikacije (ureaji) Hrvoje Dujmi, FESB

Beine mree

Hrvoje Dujmi, FESB

Literatura

Primjene
Razmjena govornih poruka

Materijali s predavanja

Razmjena multimedijskih poruka

Jochen Schiller: Mobile Communications, Addison-Wesley,

second edition, 2003

Izvanredna stanja

Winton Afri
Afri, Damir Vakante
Vakante, Mobilni
Mobilni komunikacijski sustavi
sustavi ,
Veleuilite u Splitu, prosinac 2002

Edukacija

William Stallings, Wireless Communications & Networks,

Prentice Hall, second edition, 2005

Usluge ovisne o poloaju

Promet
Daljinsko nadgledanje i kontrola

Dio slajdova je preuzet od Jochen Schiller.

Hrvoje Dujmi, FESB

to je s privatnou?
2

Hrvoje Dujmi, FESB

Sadraj

Mobilni ureaji

Uvod

mobilni
telefon

Osnove komunikacijskih sustava

Beini sustavi

GSM

GPRS

DECT

TETRA

EDGE

UMTS

laptop

pager
p
g
PDA
senzori

Satelitski sustavi

brzina, koliina podataka

Beini LAN
Trite mobilnih komunikacija
Hrvoje Dujmi, FESB

Hrvoje Dujmi, FESB

28.5.2012.

Ogranienja mobilnih ureaja

Povijest beinih mrea II

1895 mjesna telefonska mrea u Splitu
1897 teleprinter
1890-1900 beini prijenos podataka (Nikola Tesla, Aleksandar Stepanovi
Popov, Marchese Guglielmo Marconi)

Ograniena potronja

Ograniena procesorska snaga

Ogranieno vrijeme koritenja

Gubitak podataka (kraa, kvar uslijed pada) predvidjeti u

dizajnu

Ograniena korisnika suelja (zbog male dimenzije,

ogranienog kapaciteta baterija) nova suelja
(raspoznavanje govora, karaktera, )

1902 prvi kabel preko Tihog oceana

1907 Prva komercijalna beina veza preko atlantika (1901 prvi uspjean
pokuaj)
1915 podzemni kabel (SAD)
1919 radio broadcasting (Kanada, Nizozemska)
1920 Otkrie kratkih valova (Marconi) refleksija od ionosfere

Ograniena memorija

Hrvoje Dujmi, FESB

1893 - Tesla prvi pokazao da je beini prijenos mogu

1895 - Marconi ponovio Teslin beini prijenos (tada ve objavljen u lanku)
1897 - prvi patenti vezani uz beini prijenos (Tesla, Marconi)
Dugo godina (i jo uvijek) je ope prihvaen stav da je Marconi otac beinog
prijenosa iako je 1943 Supreme Patent Court of the USA odluio da je izumitelj
beinog prijenosa i radija upravo Tesla jer je Marconi u svom patentu predloio
ono to je Tesla ve prije njega objavio (inae, Marconi je 1909 dobio Nobelovu
nagradu za beinu telegrafiju)

Ogranienja beinih mrea

Hrvoje Dujmi, FESB

10

Povijest beinih mrea III

Vea vjerojatnost gubitka podataka uslijed interferencije (munje,

ureaji)
Ogranieno raspoloivo frekvencijsko podruje

Frekvencijski pojas se regulira

Slobodno frekvencijsko podruje vie praktino ne postoji

The Eastern Telegraph Co.

1901. Godina sustav telegrafskih kabela kabel preko Tihog oceana je
u planu

Mala brzina prijenosa

Vee kanjenje, vei jitter
Manja sigurnost, jednostavnije metode napada i ometanja

Gotovo svatko moe ometati

Simuliranje baznih postaja

Prijenosni medij se dijeli

Hrvoje Dujmi, FESB

Povijest beinih mrea I

Povijest beinih mrea IV

1926 radio broadcasting u Hrvatskoj (Zagreb)
1933 Frekvencijska modulacija (E.H. Armstrong)
1935 TV broadcasting (Njemaka, V.Britanija)
1936 proizveden koaksijalni kabel
1940 prve automatske centrale (korane korak po korak)
1945 prvo raunalo (ENIAC)
1947 otkriven tranzistor
1953 TV u boji
1958 - Kilby izumio integrirani krug (chip)
1960 predloen koncept prospajanja paketa
1962 Paging sustav, Telstar (satelitske komunikacije)
1969 ARPANET/Internet
1973 prvi poziv (eksperimentalno) ovjeku koji je hodao ulicom Motorola
New York
1977 PC raunala
1979 elijska telefonija (mobitel) u Tokiju (prvi komercijalni mobilni sustav),
NMT na 450 MHz u skandinavskim zemljama

Davna povijest

Dimni signali
Zastavice
1794 optiki telegraf

1831 demonstracija elektromagnetske indukcije (Michael Faraday)

1835 telegraf (Samuel Morse, iako prije njega i drugi rade na telegrafu)
1844 telegrafska linija Washington Baltimore
1850 telegrafska linija u Hrvatskoj (Be-Zagreb)
1864 Valne jednadbe (James Clerk Maxwell)
1866 prvi kabel preko Atlantika (SAD-Francuska)
1876 telefon (Alexander Graham Bell tzv akustika telegrafija, iako prije
njega na telefonu rade i dugi, npr. Charles Boursel, Phillip Reis, Antonio
Meucci koji je jo 1834 imao prototip telefona)
1881 prva, direktna telefonska veza, u Hrvatskoj (Zagreb)
1887 mjesna telefonska mrea u Zagrebu
Hrvoje Dujmi, FESB

Hrvoje Dujmi, FESB

Hrvoje Dujmi, FESB

12

28.5.2012.

Povijest beinih mrea V

Statistika I

1981 raunalo - PC (IBM) i operacijski sustav - DOS (Microsoft)

1982 poetak GSM specifikacija
1983 poetak rada na AMPS (Advance Mobile Phone System)
analogni ameriki beini sustav
1983 prvi komercijalni prenosivi elijski ureaj (mobitel)
(Motorola DynaTAC 8000X )
1984 CT-1 standard (Europski) za beinu telefoniju
1987 07.09. Memorandum of Understanding 15 operatera iz 13 zemalja
roendan globalnih mobilnih komunikacija - gsmworld.com
gsmworld com
1988 optiki kabel SAD-GB (2.5Gb/s), GSM prihvaen u 13 europskih zemalja
(jo nije pokrenut)
1991 specifikacija DECT-a
1992 poetak komercijalnog rada GSM u 13 mrea, prva mrea koja je poela s
radom Oy Radiolinja Ab u Finskoj
1997 Wireless LAN IEEE 802.11
1998 Iridium satelitska telefonija s niskoorbitirajuim satelitima
1998 UMTS
1999 IEEE 802.11b, WAP
2001 poetak rada 3G sustava (CDMA2000 u koreji, UMTS u Europi)

GSM je do sada najbre rastua komunikacijska tehnologija na svijetu

prva milijarda korisnika krajem 2003. godine 12 godina od uvoenja
GSM ima 89% svjetskog mobilnog trita (Q2 2009)
56% svjetske populacije koristi GSM tehnologiju (Q2 2009)
219 zemalja koristi GSM tehnologiju (Q1 2010)

www.gsmworld.com

Hrvoje Dujmi, FESB

13

Hrvoje Dujmi, FESB

16

Pregled razvoja beinih sustava

elijska telefonija
1981:
NMT 450

Satelitske
komunikacije
1982:
Inmarsat-A

1983:
AMPS

1986:
NMT 900

1992:
GSM

1991:
D-AMPS

1987:
CT1+

1991:
DECT

199x:
proprietary
1997:
IEEE 802.11

1998:
Iridium
2000:
GPRS

analogno

1989:
CT 2

1992:
Inmarsat-B
Inmarsat-M

1993:
PDC

1994:
DCS 1800

beini LAN

1980:
CT0
1984:
CT1

1988:
Inmarsat-C

1991:
CDMA

Beina
telefonija

Statistika II

1999:
802.11b, Bluetooth

2001:
IMT-2000 (3G)

Q2 2009

www.gsmamobileinfolink.com

2000:
IEEE 802.11a

07.03.2010.

www.gsm.org
07.03.2010.

digitalno
20??:
4G
(temeljena na IP)

14.03.2011.

Hrvoje Dujmi, FESB

14

Hrvoje Dujmi, FESB

Komunikacijski sustavi

14.03.2011.
17

Statistika III

satelit
telefon modem raunalo

satelitski
prijemnik

satelitski
prijemnik televizor

fax
radna
stanica

printer

telefonska
centrala

bus

1 2 3
4 5 6
7 8 9
*

8 #

server

IP
telefon

odailja

PABX
ATM

Ethernet

server

Router
printer

televizor
pager

raunalo
printer

mobilini
telefon

telefonska
centrala

radna
stanica

Hub
raunalo

beini LAN

Globalno trite mobilnih telefona, 2007.

www. mobithinking.com

laptop

raunalo raunalo

Hrvoje Dujmi, FESB

15

Hrvoje Dujmi, FESB

18

28.5.2012.

Prihvaanje rast - stabilizacija

900000000

700000000
600000000

97

5,6E+07

2,6E+07

93

2001

2005 2009

br. raunala u Internet m rei

www.isc.org

www.itu.int

Hrvoje Dujmi, FESB

89

6642000

85

617000
2056000

81

28174

562
1961

77

0
Broj mobilnih telefona na 100 stanovnika - Svjetski prosjek 78 (poetak 2011 )
Ujedinjeni Arapski Emirati 208.7 (poetak 2010.)
Hrvatska 133 (poetak 2010.)
BiH 84.3 (poetak 2010.)
www.chartsbin.com
Kuba 3 (poetak 2010.)

159000

188
213

73

75

69

111

35

100000000

4
23

200000000

1,4E+08

400000000
300000000

2,3E+08

500000000

3,5E+08
4,9E+08
6,3E+08

800000000

8,5E+08

Statistika IV

19

Statistika V

Hrvoje Dujmi, FESB

22

OSI 7 slojni model komuniciranja

"peer to peer"
protokoli

sloj aplikacije

sloj aplikacije

sloj predodbe

sloj predodbe

sloj sjednice

sloj sjednice

sloj
l j prijenosa
ij

sloj
l j prijenosa
ij

sloj mree

sloj mree

sloj veze

sloj veze

fiziki sloj

fiziki sloj
fiziki medij

fizika komunikacija
logika komunikacija

Hrvoje Dujmi, FESB

Hrvoje Dujmi, FESB

Statistika VI

23

OSI 7 slojni model komuniciranja II

podaci

korisnik A
sloj aplikacije

sloj sjednice

SH

Hrvoje Dujmi, FESB

element
podataka

sloj sjednice

TH element podataka

sloj mree

fiziki sloj

sloj predodbe

element
PH podataka

sloj prijenosa

www.itu.int

sloj aplikacije

AH podaci

sloj predodbe

sloj veze

korisnik B

NH
F A C

sloj prijenosa

element podataka
element podataka
bitovi

sloj mree
FCS F

sloj veze
fiziki sloj

fiziki medij

21

Hrvoje Dujmi, FESB

24

28.5.2012.

Pojednostavljeni referentni model

Frekvencije u mobilnim komunikacijama II

Cellular
Phones

Application

Application

Transport

Transport

Network

Network

Network

Network

Data Link
Physical

Data Link

Data Link

Data Link

Physical

Physical

Physical

Cordless
C
dl
Phones

Wireless
LANs

Others

Prijenosni put

Radio

Hrvoje Dujmi, FESB

25

Pojednostavljeni referentni model II

Application layer

Transport layer

Network layer

Data link layer

Physical layer

1 Mm
300 Hz

10 km
30 kHz

VLF

LF

HF

PACS 1850-1910,
1850 1910 1930
19301990
PACS-UB 1910-1930

PHS
1895-1918
JCT
254-380

902-928
IEEE 802.11
2400-2483
5150-5350, 5725-5825

IEEE 802.11
2471-2497
5150-5250

RF-Control
315, 915

RF-Control
426, 868

u MHz

28

Digitalni: elektrini signal je binaran, postoji ili ne postoji, tj. ili je

1 ili 0
Analogni:
g elektrini signal
g
jje oblikovan na isti nain kao i signal
g
ija se informacija prenosi

Signali se mogu prenositi u istom obliku u kojem su i nastali ili u

drugom obliku.
Pretvaranje signala iz jednog oblika u drugi zove se
analogno/digitalna (A/D) pretvorba i digitalno/analogna (D/A)
pretvorba.

Hrvoje Dujmi, FESB

29

Analogni i digitalni signal

Optiki prijenos

100 m
3 MHz

MF

PDC
810-826,
940-956,
1429-1465,
1477-1513

Hrvoje Dujmi, FESB

Frekvencije u mobilnim komunikacijama

Koaksijalni kabel

Japan

AMPS, TDMA, CDMA

824-849,
869-894
TDMA, CDMA, GSM
1850-1910,
1930-1990

Postoje dva fundamentalno razliita naina prenoenja

informacija:

26

Telefonska
parica

USA

GSM 450-457, 479486/460-467,489496, 890-915/935960,

1710-1785/18051880
UMTS (FDD) 19201980, 2110-2190
UMTS (TDD) 19001920, 2020-2025
CT1 885-887,
CT1+
885 887 930
930932
CT2
864-868
DECT
1880-1900
IEEE 802.11
2400-2483
HIPERLAN 2
5150-5350, 54705725
RF-Control
27, 128, 418, 433,
868

Osnovni pojmovi: digitalno, analogno

lociranje usluga (service location)

nove aplikacije, multimedija
prilagodljive aplikacije (adaptive applications)
zaguenje i nadzor toka (congestion and flow control)
kvaliteta usluge (quality of service)
adresiranje (addressing), rutiranje (routing),
lociranje ureaja (device location)
prekapanje (hand-over)
autentikacija (authentication)
pristup mediju (media access)
multipleksiranje (multiplexing)
kontrola pristupa mediju (media access control)
enkripcija (encyption)
modulacija (modulation)
interferencija (interference)
atenuacija (attenuation)
frekvencija (frequency)

Hrvoje Dujmi, FESB

Europe

1m
300 MHz

VHF

VLF = Very
V
Low
L
F
Frequency
LF = Low Frequency
MF = Medium Frequency
HF = High Frequency
VHF = Very High Frequency

UHF

10 mm
30 GHz

SHF

EHF

100 m
3 THz

Infra
crveno

1 m
300 THz

0
0

vidljivo svjetlo UV

UHF = Ult
Ultra Hi
High
hF
Frequency
SHF = Super High Frequency
EHF = Extra High Frequency
UV = Ultraviolet Light

Digitalni signal

Frekvencija i valna duljina:

= c/f

Analogni signal

Valna duljina , brzina svjetlosti c 3x108m/s, frekvencija f

Hrvoje Dujmi, FESB

27

Hrvoje Dujmi, FESB

30

28.5.2012.

bit, byte, kbit, kbyte

Signali II

bit - mjera za koliinu informacije. to vie bita vea je koliina

prenesene ili pohranjene informacije.
bit - znamenka 0 ili 1
Byte osam bita

Gotovo svi signali realnog svijeta su kontinuirani veliine dakle

analogni signali.
Da bi u raunalu mogli obraivati analogne signale treba ih
pretvoriti u digitalne.
To je postupak koji se zove analogno/digitalna (A/D) pretvorba
koja se sastoji od

1 kbit = 1000 bita (kod prijenosa podataka);

1 kbit = 1024 bita (kod pohrane podataka)
1 Mbit = 1.000.000 bita (kod prijenosa podataka);
1 Mbit = 1.048.576 bita (kod pohrane podataka)

uzorkovanja,

kvantiziranja,

kodiranja.

Slino je 1 kbyte = 1000 byte i 1 Mbyte = 1.000.000 byte

Hrvoje Dujmi, FESB

31

Hrvoje Dujmi, FESB

34

Pojasna irina, brzina prijenosa

A/D i D/A pretvorba

Pojasna irina karakteristika analognih sustava.

To je najvia frekvencija koja se moe prenijeti, odnosno koja je
sadrana u signalu.
Primjerice najvia frekvencija koju ovjek moe uti je 20000 Hz.

analogni
signal

uzorkovanje

analogni
signal

Teoretski mogua brzina prijenosa (kapacitet) ovisi o pojasnoj irini, ali

i o signal/um omjeru
C=fc*ld(1+S/N) bit/s

32

dekodiranje

Hrvoje Dujmi, FESB

35

Uzorkovanje signala vri se mjerenjem vrijednost signala u vremenski jednako

razmaknutim trenucima, pa uzorkovanje predstavlja diskretizaciju u vremenu.

audio,
govorni,
slikovni,
video,
podaci,
smetnje.

Da bi sauvali cjelokupnu informaciju frekvencija uzorkovanja mora biti barem

dvostruko vea od gornje granine frekvencije. To je poznati teorem o
uzorkovanju:

f s > 2f c

gdje je fs frekvencija uzorkovanja, a fc gornja granina frekvencija.

Kada promatramo signale u komunikacijama, obino nas zanimaju

slijedea svojstva:

nisko propusno
filtriranje

prijenos
p
j

Uzorkovanje

Osnovni tipovi signala koji se javljaju u komunikacijama su:

digitalni
signal

A/D i D/A pretvorba

Signali

kodiranje

pohrana
p

Brzina prijenosa karakteristika digitalnih sustava.

To je koliina informacije koja se prenese u jedinici vremena.
Mjeri se u bitima po sekundi (bit/s odnosno b/s odnosno bps).

Hrvoje Dujmi, FESB

kvantiziranje

model,
gustoa vjerojatnosti,
spektralna karakteristika,
autokorelacija,
dinamiko podruje,
kodiranje.

trenutci
uzorkovanja

Uzorkovanje signala
Hrvoje Dujmi, FESB

33

Hrvoje Dujmi, FESB

36

28.5.2012.

Kvantiziranje

Transformacija signala II
Signali se mogu prikazivati u razliitim oblicima (podrujima)

Kvantiziranje je pridruivanje stvarnoj veliini jedne od konanog diskretnog

skupa vrijednosti (kvantizacijskih razina) pa kvantiziranje predstavlja
diskretizaciju po amplitudi.
Kvantizacija, za razliku od uzorkovanja, uvijek unosi greku. To je greka
kvantizacije i jednaka je razlici stvarne vrijednosti i pridruene diskretne
vrijednosti. Mjera greke kvantizacije je signal/um omjer kvantizacije
(QSNR)
S
V
QSNR = 10 log
= 20 log S
NQ
VQ
gdje je S snaga signala a NQ um kvantizacije.

Vremensko podruje (amplituda u odnosu na vrijeme)

Transformirano podruje (amplituda i faza u odnosu na frekvenciju)

A [V]

t[s]

[dB]

[V]

f [Hz]

[V]

f [Hz]

Hrvoje Dujmi, FESB

f [Hz]

Digitalni signal treba

37

f [Hz]

Beskonano frekvencijsko podruje da bi se mogao potpuno tono prenijeti

Modulaciju (noseom frekvencijom) da bi se mogao prenijeti (PRAKTINO
POVRATAK NA ANALOGNI SIGNAL)

Hrvoje Dujmi, FESB

40

Kodiranje

Modulacije

Kodiranjem se svakoj diskretnoj vrijednosti (kvantizacijskoj razini)

pridrui jedinstveni zapis kod. Kod je najee niz nula i jedinica.
greka
preoptereenja

gdje je m broj bita po svakom uzorku.

Drugim rijeima svaki bit u kvantizatoru znai 6 dB vei signal/um omjer
kvantizacije. Tako npr. za 8 bita QSNR = 48 dB, a za 16 bita QSNR = 96
dB.

A [V]

A [V]

Najgori mogui signal/um omjer kvantizacije jednak je

QSNR = 6.02 m

greka
kvantizacije

0011

Postoje tri svojstva visokofrekvencijskog nosioca pomou kojeg se nosilac

moe modificirati tako da "nosi" informacijski signal: amplituda,
frekvencija i faza. U skladu s tim postoji:

0010
0001
0000

ekonominim prijenosom na daljinu (veina signala koje koristimo u

telekomunikacijama ima relativno malu frekvenciju, a efikasni prijenos radio
valova na niskim frekvencijama nije praktian jer zahtijeva jako velike
antene)
simultanim prijenosom razliitih signala preko istog medija (direktni prijenos
komunikacijskih signala doveo bi do problema interferencije jer su
rezultirajui radio valovi priblino na istoj frekvenciji)

kvantizacijske
razine

0100

Modulacija je postupak u kojem se pomou visokofrekvencijskog nosioca

prenosi niskofrekvencijski informacijski signal.
Modulacija se vri zbog zahtijeva za

Amplitudna modulacija (Amplitude Modulation - AM)

Frekvencijska modulacija (Frequency Modulation FM)
Fazna modulacija (Phase Modulation PM)

1001

1010

1011

Frekvencijska i fazna modulacija zajednikim imenom se zovu kutna

modulacija.

1100

Kvantiziranje i kodiranje signala

Hrvoje Dujmi, FESB

38

Hrvoje Dujmi, FESB

Transformacija signala

41

Amplitudna modulacija
u(t)

Svi realni signali mogu se matematiki analizirati rastavljanjem na osnovne

valove odnosno prebacivanjem iz vremenske u neku drugu domenu. Taj se
postupak zove transformacija.
Transformacijom se signal prebacuje u takvu domenu (npr. frekvencijsko
podruje) u kojoj je bitno olakana analiza i obrada signala.

Kod AM signala informacija je sadrana

u amplitudi ukupnog signala.

Obino je transformacija takva da se koriste periodike funkcije npr. sinusna

funkcija kod Fourierove transformacije.

v(t) informacijski signal

u(t) signal nosilac

v(t)

xAM(t)

Rastavljanje signala na osnovne valove (Fourierova transformacija)

Hrvoje Dujmi, FESB

Amplitudno modulirani signal u

vremenskom podruju
39

Hrvoje Dujmi, FESB

42

28.5.2012.

Amplitudna modulacija II

Informacija sadrana u
frekvenciji signala
fc

-fc

v1

f0

xFM(t)

-f0

f0-fc

-f0+fc

Amplitudno modulirani signal

u frekvencijskom podruju

f0+fc f

Frekvencijsko modulirani signal

u vremenskom podruju
43

Digitalna amplitudna modulacija

u(t)

Specijalni sluaj FSK modulacije

je MSK (Minimum Shiftt
Keying) odnosno Fast
Frequency Shift Keying (FFSK)
nema skokova u fazi u
trenutcima promjene signala,
vea spektralna efikasnost

v(t)

Jo vea spektralna efikasnost

ako se koristi Gaussov
niskopropusni filtar GMSK
(Gaussov MSK) koji se koristi
u GSM-u

xAM(t)

Hrvoje Dujmi, FESB

44

Phase Shift Keying PSK

BPSK (Binary Phase Shift Keying)

XAM(f)

Bit 0 sinus
Bit 1 inverzni sinus
Najjednostavniji PSK
Mala spektralna
p
efikasnost
Robustan (satelitske
komunikacije)

QPSK (Quadrature Phase Shift

Keying)

fc

2fc

3fc

4fc

v(t)

xFSK(t)

47

Digitalna fazna modulacija

Frekvencijsko multipleksiranje vri se amplitudnom modulacijom

fc

Hrvoje Dujmi, FESB

Frekvencijsko multipleksiranje

46

Frequency Shift Keying FSK

u(t)

Hrvoje Dujmi, FESB

Digitalna frekvencijska modulacija

Amplitude Shift Keying (ASK) ili On-Off Keying

f0+fc f

f0

Hrvoje Dujmi, FESB

U(f)

v2

XAM(f)

-f0-fc

f0

v(t)

A
2

-f0

ASB
SSB

U(f)

A
2

DSB

f0-fc

u(t)

V(f)

Tri tipa amplitudne modulacije

SSB modulacija (Single Sideband)
modulacija s jednim bonim
pojasom /npr. govorni signal kod
frekvencijskog multipleksiranja/,
ASB modulacija (Asymetric
Sideband) modulacija s
asimetrinim bonim pojasevima
/npr. TV slika/,
DSB modulacija
j ((Double Sideband))
modulacija s oba bona pojasa
/npr. radiodifuzija/.
XAM(f)

Frekvencijska modulacija

u(t)

v(t)

1
xBPSK(t)

2 bita jedan simbol (bps, baud)

Kompleksniji
Bolja spektralna iskoristivost

MPSK (M razinski PSK)

BPSK signal
Hrvoje Dujmi, FESB

45

Hrvoje Dujmi, FESB

48

28.5.2012.

Digitalna fazna modulacija II

Antene
U baznim postajama najee se koriste sektorizirane antene (najee jedna
antena pokriva 120) ili usmjerene antene (npr pokrivanje neke doline ili tunela).
y

(1,0)

logika "1"
(/2)
referentna
vrijednost (0)

x
referentna
vrijednost (0)

logika "0"
(-/2)

Boni pogled
(xy-ravnina)

Boni pogled
(yz-ravnina)
z

Pogled odozgo
(xz-ravnina)

(0,1)

(1,1)

Fazni dijagram QPSK sustava

Fazni dijagram PSK sustava

Usmjerena
antena

(0,0)

Pogled odozgo
3 sektora

Sektorizirana
antena

Pogled odozgo
6 sektora

I antene u mobilnim postajama (mobiteli) su djelomino usmjerene.

Oblik antene (duina) proporcionalna valnoj duljini (/4 i /2 antene).
Hrvoje Dujmi, FESB

49

Hrvoje Dujmi, FESB

52

Digitalne modulacije
1

Propagacija
0

Propagacija u prostoru bez prepreka uvijek je pravocrtna.

Primljena snaga proporcionalna je kvadratu udaljenosti (teoretski, u
vakuumu).
Na primljeni signal dodatno utie:

Digitalna amplitudna modulacija (ASK)

Najjednostavnija
Potrebna mala pojasna irina
Jako osjetljivo na interferenciju

Digitalna frekvencijska modulacija (FSK)

Potrebna vea pojasna irina

Digitalna fazna modulacija (PSK)

Jo sloenija
Vrlo robusna na interferenciju

Feding (engl. Fading) promjena jakosti signala uslijed promjena u kanalu

(long term fading i short term fading)
Shadowing (mali objekti, ovijanje)
Refleksija (engl. Reflection) od velikih objekata
Refrakcija (engl. Refraction, lom)
Rasprenje (engl. Scattering) na malim objektima
Difrakcija (engl. Diffraction, ogib) na rubovima

shadowing

Hrvoje Dujmi, FESB

50

refleksija

refrakcija

rasprenje

difrakcija

Hrvoje Dujmi, FESB

Amplitudna fazna modulacija

53

Propagacija II
Signal koji doe do korisnika sastoji se od

Quadrature Amplitude
Modulation (QAM)

Kombinacija amplitudne i
fazne modulacije
n bita jjedan simbol
Jo bolja spektralna
iskoristivost
Danas jedna od najee
koritenih modulacija

(1,0)

(0,0)

(1,0) (0,0) (1,0) (0,0)

Direktnog signala

Ostalih signala (reflektirani, refraktirani, )

Ostali signali

direktni signal

(1,1) (0,1) (1,1) (0,1)

(1,0) (0,0) (1,0) (0,0)
(1,1) (0,1) (1,1) (0,1)

(1,1)

Signal na predaji
Signal na prijemu

(0,1)

Signal je raspren u vremenu i meudjeluje (interferira) sa

susjednim simbolima Intersimbolna interferencija (ISI Inter
Symbol Interference)

Konstelacijski dijagram 16-QAM sustava

(4 bita simbol)

Hrvoje Dujmi, FESB

51

Hrvoje Dujmi, FESB

54

28.5.2012.

Multipleksiranje

Vremensko multipleksiranje
Svaki kanal dobije cijeli spektar, ali samo dio vremena to znai
da svi poiljatelji koriste isti frekvencijski pojas, ali u razliito
vrijeme.

Osnovni cilj multipleksiranje je bolje iskoritenje prijenosnog puta na

nain da se u danom vremenskom intervalu ISTOVREMENO
prenosi vie (razliitih) kanala (signala). Time se isti prijenosni put
DIJELI izmeu vie kanala (korisnika).

Prostor (s) - SDMA (Space Division Multiple Access) prostorno

multipleksiranje
Vrijeme (t) - TDMA (Time Division Multiple Access) vremensko
multipleksiranje
Frekvencija (f) - FDMA (Frequancy Division Multiple Access)
frekvencijsko multipleksiranje
Kod (c) - CDMA (Code Division Multiple Access) kodno
multipleksiranje
55

Kanali se dijele po prostoru i to

na nain da ne interferiraju
jjedan s drugim.
g

k3

k4

k5

t
s1

s2

t
s3

Vea brzina prijenosa u odnosu

na kodirano multipleksiranje

k5

k3

k4

k5

k6

59

Kodirano multipleksiranje
Svaki kanal ima jedinstveni kod.
k1

k6

c
f

to je s prometom koji je
neravnomjeran?

to je s meuutjecajem
susjednih kanala?

57

k2

Svi kanali koriste cijeli spektar cijelo vrijeme ali

moraju koristiti razliite kodove
Zahtijeva poznavanje koda koji slui da se
izdvoji eljeni signal od uma uzrokovanog
ostalim kanalima
S k l efikasnost
Spektralna
fik
Dobra zatita od interferencije i prislukivanja
Rjeava problem kratkotrajnog dubokog
fedinga
Sloenija regeneracija signala

Implementira se kao Spread spectrum tehnika

(tehnika rasprenog spektra).

Hrvoje Dujmi, FESB

k2

Potrebno jako dobro

sinkroniziranje

k4

k1
c

Hrvoje Dujmi, FESB

Podjela frekvencijskog spektra na manje pojaseve. Svaki kanal

dobije dio frekvencijskog spektra i to cijelo vrijeme.

k3

58

Bolja zatita od frekvencijski

selektivne
l kti
iinterferencije
t f
ij

Frekvencijsko multipleksiranje

k2

56

k1

k6

Bolja zatita od prislukivanja

Hrvoje Dujmi, FESB

Podsjetimo se: na analognoj

razini se radi o amplitudnoj
modulaciji.

k5

Kombinacija vremenskog i frekvencijskog multipleksiranja. Svaki

kanal dobije dio frekvencijskog pojasa i dio vremena. Koristi
se u GSM-u.

k6

c
t

k4

Kombinacija vremenskog i frekvencijskog

multipleksiranja

kanal ki
k2

k3

Hrvoje Dujmi, FESB

Prostorno multipleksiranje
k1

k2

Hrvoje Dujmi, FESB

Praktino ideja elijskog

sustava

Potrebna precizna
sinkronizacija

Mulitpleksiranje je za potrebe mobilnih komunikacija mogue napraviti

u 4 dimenzije

k1

Samo jedan signal nosioc

k3

k4

k5

k6

DSSS (Direct Sequence Spread Spectrum)

FHSS (Frequancy Hopping Spread Spectrum)

Hrvoje Dujmi, FESB

60

10

28.5.2012.

elijska struktura

Jo o multipleksiranju
Pristup

Primjena prostornog multipleksiranja.

Bazna postaja pokriva samo dio cijelog podruja (jednu eliju).

Vei kapacitet (vei broj korisnika)

Manja potrebna snaga
Vea robusnost (decentralizacija)
Bazna p
postaja
j lokalno rjeava
j
p
probleme ((npr.
p interferencije)
j ) to jje
efikasnije
Potrebna fiksna mrea za bazne postaje
Potrebno prebacivanje poziva (handover) kod prelaska iz jedne elije u
drugu
Postoji interferencija izmeu elija

Veliina elije varira od 100 m (u gradovima) do nekoliko

desetaka km. Generalno, poveanjem frekvencije smanjuje se
mogua veliina elije.
Hrvoje Dujmi, FESB

61

Rairi sve signale po

cijelom spektru

Terminali

Samo jedan terminal

moe biti aktivan u
jednoj eliji

Svi terminali su
aktivni kratki
vremenski odsjeak
na istoj frekvenciji

Svaki terminal ima

svoju vlastitu
frekvenciju

Svi terminali mogu

biti aktivni u istom
trenutku na istom
mjestu

Razdvajanje
signala

Zbog same elijske

strukture usmjerene
strukture,
antene

Sinkronizacija u
vremenskoj domeni

Filtriranje u
frekvencijskoj
domeni

Koritenje kodova i
posebnih prijemnika

Prednosti

Vrlo jednostavno,
poveava kapacitet
na danom prostoru

Potpuno digitalno,
fleksibilno

Jednostavno,
robusno

Fleksibilno,
jednostavnije
planiranje frekv.

Nedostatci

Nefleksibilno, antene
su obino fiksne

Tekoe kod
sinkronizacije,
potrebo vremensko
razdvajanje

Nefleksibilno,
frekvencije su
vrijedan resurs

Sloeni prijemnici,
sloenija kontrola
snage poiljatelja

Komentar

Korisno samo u
kombinaciji s TDMA,
FDMA ili CDMA

Standard u fiksnim
mreama, u mnogim
mobilnim mreama
se koristi zajedno s
FDMA/SDMA

Koristi se zajedno s
TDMA i SDMA

Jo uvijek tehnoloki
problematino, velika
sloenost, tek e se
integrirati s
TDMA/FDMA

Hrvoje Dujmi, FESB

f2

f6

f3

960 MHz

f1

20 MHz

915 MHz

f3
f2

f2

f1

f4
f3

f3

f6

f1

f1
f3

f1

Makroelija u
gradu (vonja u
automobilu)
Veliina elije
ovisi o prometu

Hrvoje Dujmi, FESB

g1

f2
f3
g2
g3

h1

h2
h3

f1
g1

f2
f3
g2
g3

h1

h2
h3

f1
g1

f2
f3

f7

65

Radi se zapravo o TDD/TDMA multipleksiranju

f2
f6

f5
f4

f7

f1

TDD Time Division Duplex

DECT Digital Enhanced Cordless Telecommunications

f3

f2

3 elijska struktura

Razni trikovi

f3

f1

f2

Hrvoje Dujmi, FESB

TDMA multipleksiranje u DECT-u

f5

f3
f2

f3

f3
f2

Planiranje frekvencija II
f1

124

890.2 MHz

62

f3

200 kHz

935.2 MHz

Hrvoje Dujmi, FESB

f2

124

f2

Bazna postaja bira frekvenciju u ovisnosti o frekvencijama

koje koriste susjedne bazne postaje
Mogu vei kapacitet u elijama s veim prometom
Pridruivanje frekvencija moe se napraviti u skladu s
trenutnom interferencijom

f1

FDD Frequency Division Duplex

f

f7

Svaka elija ima tono odreenu frekvenciju

Problem je to razliite elije imaju razliito prometno
optereenje

f3

64

f5
f4

Dinamiko pridruivanje frekvencija

CDMA

Podijeli frekv. pojas

na razdvojene
odsjeke

Radi se zapravo o FDD/FDMA multipleksiranju

f3
f5
f1

FDMA

Podijeli vrijeme na
razdvojene odsjeke

FDMA multipleksiranje u GSM-u

elijska struktura postoji kako bi se iste frekvencije mogle

ponovo koristiti na udaljenim elijama (koje nee
meusobno interferirati).
Standardni model koristi 7 frekvencija.
f4

TDMA

Podijeli prostor na
elije

Planiranje frekvencija

Fiksno pridruivanje frekvencija

SDMA

Ideja

f5

f2

7 elijska struktura

417 s

g2

1 2 3

g3

downlink

11 12 1 2 3
uplink

11 12
t

3 elijska struktura
s usmjerenim antenama (3 sektora)
63

Hrvoje Dujmi, FESB

66

11

28.5.2012.

Objanjenje skraenica III

CT0/1
AMPS
NMT

Digitalni sustavi (2.5G)

CT2

IMT-FT (DECT)

TDMA (IS-136)
D-AMPS

TDMA

FDMA

Razvitak elijskih komunikacijskih sustava

GSM
PDC

EDGE
GPRS

IMT-SC
IS-136HS
UWC-136

CDMA

IMT-DS
(W-CDMA/
UMTS)

HSDPA
HSUPA

HSPA

LTE

IMT-TC
(UTRA TDD/
TD-SCDMA)
IS-95
(cdmaOne)
1G

cdma2000 1XEV

2G

2.5G

GPRS

General Packet Radio Services, tehnologija koju je razvio GSM za prijenos

podataka i to optimizirano za pristup Internetu (praskavi promet). Poznat i kao GSMIP jer se spaja direktno na davatelja Internet usluga.

EDGE

Enhanced Data rate for GSM Evolution. Koritenje postojeih GSM frekvencijski
pojaseva i GSM infrastrukture za poveanje brzine prijenosa (teoretska maksimalna
brzina 384 kb/s)
kb/s).

IS-95

Interim Standard 95 (IS-95) je prvi digitalni elijski sustav temeljen na CDMA

(Qualcomm).

cdma2000 1X

poboljanje cdmaOne standarda. Osnovni cilj je prilagodba na to laki prelazak na

3G mree. Omoguava brzine od oko 300 kb/s.

IMT-MC
cdma2000 1X EV-DO
3G

3.5G

3.75G

Hrvoje Dujmi, FESB

4G?
67

Hrvoje Dujmi, FESB

Objanjenje skraenica

Objanjenje skraenica IV
Digitalni sustavi (3G)

Analogni sustavi (1G)

AMPS

Advanced Mobile Phone System. Razvio ga Bel Labs 1970-tih, prvi put komercijalno
upotrijebljen u SAD 1983. Radi na 800 MHz.

NMT 450

Nordic Mobile Telephones/450. Razvili ga Ericsson i Nokia za rad na rijetko naseljenim

podrujima. Tipian domet 25km. Radi na 450 MHz. Koristi FDD FDMA.

NMT 900

CT0

CT1

70

UMTS

Universal Mobile Telephone System, jedan od standarda predloenih da zadovolje

IMT-2000 (International Mobile Telecommunications) zahtjeve za mobilnim
mreama tree generacije. Poznat i kao W-CDMA (wideband code division
multiple access) odnosno kao Utra FDD odnosno IMT-DS (International Mobile
Telecommunications - Direct Spread)

DECT

Digital European Corldless Telephone, beini sustav. Rad zapoeo Ericsson kao
CT-3, ali nastavio ETSI (European Telecommunications Standards Institute ) kao
Digital European Cordless Standard. Poznat i kao IMT-FT (International Mobile
Telecomm nications - Frequency
Telecommunications
Freq enc Time)

UWC-136

Universal Wireless Communications-136, proirenje TDMA. Najvaniji dio je

EDGE. Poznat i kao IS-136HS, odnosno kao IMT-SC (International Mobile
Telecommunications - Single Carrier)

TD-SCDMA

Time Division-Synchronous Code Division Multiple Access, kineska varijanta

standarda za 3G mreu. Poznat i kao Utra TDD.odnosno IMT-TC (International
Mobile Telecommunications Time Code

cdma2000 1XEV

1xEV (Evolution), poboljanje cdma2000 1x standarda na mree tree generacije

Nordic Mobile Telephones/900. Nadogradnja NMT 450 sustava, vei kapacitet i bolja
prenosivost ureaja. Radi na 900 MHz. Tipian domet 25km. Koristi FDD FDMA.

Cordless Telephone originala analogna beina kuna telefonija

Cordless Telephone Generation One

Postoji i jo dosta drugih sustava, posebno varijanti navedenih

Hrvoje Dujmi, FESB

68

Hrvoje Dujmi, FESB

Objanjenje skraenica II

71

Objanjenje skraenica V
Digitalni sustavi (3.5G)

Digitalni sustavi (2G)

HSDPA

High-speed downlink packet access technology. Proirenje UMTS s veim

brzinama. Smatra se 3.5G tehnologijom. Brzina do 14.4Mb/s (2Mb/s). Vipnet je
predstavio u travnju 2006 s brzinama 1.5 Mb/s (384 kb/s)

Time Division Multiple Access. Prvi ameriki digitalni standard. Prihvaen 1992. Prvi
komercijalni sustav poeo radom 1993. Postoje brojne varijante.

HSUPA

High-Speed Uplink Packet Access (HSUPA) omoguava up-link do 5.76 Mbit/s.

Tehnologiju razvika Nokia slubeno 3GPP (3rd Generation Partnership Project)
ime je Enhanced Uplink (EUL).

Digital
g
AMPS,, poboljanje
p
j
j ip
proirenje
j analognog
g g AMPS na digitalnu
g
tehnologiju. Poznat i kao IS-54. Radi na 800 MHz.

HSPA

High Speed Packet Access je naziv za integrirani HSDPA i HSUPA.

GSM

Global System for Mobile Communications. Prvi europski digitalni standard

koji se proiro po veem dijelu svijeta. Postoje brojne varijante.

HSPA+

Nadogradnja HSPA koja omoguava brzine do 84Mbit/s (22Mbit/s) u pojasnoj

irini od 5MHz.

PDC

Personal Digital Cellular, japanski standard temeljen na TDMA. Radi na 800 i

1500 MHz.

LTE

3GPP Long Term Evolution (marketinko ime 4G LTE) temelji se na GSM/EDGE i

UMTS/HSPA. Veu brzinu postie novom modulacijskom tehnikom. Ne
zadovoljava zahtjeve za 4G mreom. Maksimalna teoretska brzina 299.6Mbit/s
(75.4 Mbit/s). 23.3.2012. i HT i VIP pustili prvu LTE mreu u Hrvatskoj.

LTE Advanced

Nadogradnja LTE koja zafovoljava uvjete za 4G. Za sada nema komercijalnih

mrea na tom standardu.

CT2

Cordless Telephone Generation Two

TDMA
D-AMPS

IS-95

Prva generacija uskopojasnog CDMA, radi na 800 MHz.

Hrvoje Dujmi, FESB

69

Hrvoje Dujmi, FESB

12

28.5.2012.

GSM - pregled

Nedostatci GSM-a

1982 - uspostavljena Grupe Speciale Mobile (kasnije Global System for Mobile
Communication)
1984 Europska komisija potvrdila GSM projekt
1986 efovi europskih drava potvrdila da e rezervirati 900MHz za GSM
1987 u veljai potvreni osnovni parametri GSM mree
1987 07.09. Memorandum of Understanding 15 operatera iz 13 zemalja
1990 poeo rad na 1800MHz podruju
1991 prva komercijalna GSM mrea
1993 32 GSM mree u 18 zemalja
1996 prepaid kartice
1998 100 milijuna pretplatnika
2000 prvi komercijalni GPRS
2001 prvi komercijalni UMTS
2003 prvi komercijalni EDGE
2005 prva komercijalna HSDPA, preko 100 UMTS mrea
2009 prva komercijalna LTE mrea (TeliaSonera, Oslo i Stockholm
2011 standardiziran LTE Advanced
Hrvoje Dujmi, FESB

73

Nema ifriranja korisnikih podataka s kraja na kraj

Nema pune ISDN pojasne irine (64kb/s) za korisnika /misli se
na GSM-dakle 2G, a ne na kasnije nadogradnje/

Smanjuje koncentraciju kod vonje

Potencijalno opasno elektromagnetsko zraenje

Mogua zloupotreba privatnih podataka

Velika sloenost sustava

Nekoliko nekompatibilnosti unutar GSM standarda

Hrvoje Dujmi, FESB

76

Karakteristike GSM sustava

Usluge u GSM mrei

Tri su osnovna tipa usluga u GSM mrei

Komunikacija

Mobilna, beina komunikacija; podrava govorne i podatkovne usluge

Potpuna mobilnost

Mogunost meunarodnog pristupa, ugraena kartica omoguava

pristup preko razliitih davatelja usluga

Tele usluge

Dodatne usluge
Podatkovne usluge

Jedinstveni broj, mrea se brine o lokalizaciji korisnika

TE

Veliki kapacitet

Podatkovne usluge (bearer services)

MS

Meunarodna povezanost

MT
R, S

Um

Bolje iskoritenje frekvencijskog spektra, manje elije, vie korisnika po

eliji
Velika audio kvaliteta i pouzdanost za beinu mreu, poziv se ne
prekida ni kod velikih brzina

MT Mobile Terminal

Kontrola pristupa, autorizacija preko kartice i PIN-a

Hrvoje Dujmi, FESB

TE
(U, S, R)

MS - Mobile Station

Sigurnosne postavke

Odredina
mrea

Tele usluge

Velika kvaliteta prijenosa

Prijenosna
P
ij
mrea
(PSTN)

GSM

PSTN Public Switched Telephone Network

74

Karakteristike GSM sustava II

TE - Terminal Equipment
U, S, R, Um - suelja

Hrvoje Dujmi, FESB

77

Podatkovne usluge u GSM mrei

Jedna od najveih prednosti GSM-a je prihvaenje SIM kartice (Subscriber

Identity Module identifikacijski modul pretplatnika). SIM, koji sadri
neizbrisivu memoriju, stavlja se u mobilne stanice.

Telekomunikacijske usluge kojima se prenose podaci izmeu pristupnih

toaka
Usluga se specificira do razine terminalnog suelja (OSI slojevi 1-3)

Memorija u SIM-u sadri informacije o pretplatniku koje omoguavaju mrei da

ponudi odgovarajuu uslugu. Informacije koje sadri SIM su:

Identifikacijski broj pretplatnika (International Mobile Subscriber Identity (IMSI))

Telefonski broj (telephone number)
Podatke o matinoj mrei na koju je pretplatnik pretplaen (lista frekvencija
trenutnu poziciju LAI (Location Area Identity)
Personal Identification Number (PIN) i kljueve za autentikaciju ( Authentication
Keys)
Takoer i SMS poruke, telefonski imenik, informacije o tarifiranju,

SIM se moe prenositi se jednog ureaja na drugi (u pravilu, jer se to moe to i

onemoguiti, na razini ureaja). Time je omoguena korisnika mobilnost s
ureaja na ureaj. Ureaj proita informaciju s SIM-a i poalje je mrei.

Hrvoje Dujmi, FESB

75

Razliite brzine prijenosa za podatke i govor (originalni standard)

Podatkovne usluge (prospajanje linija circuit switched)

Sinkrone: 2.4, 4.8 i 9.6 kb/s
Asinkrone: 300-1200 b/s

Podatkovne usluge (prospajanje paketa packet switched)

Sinkrone: 2.4, 4.8 i 9.6 kb/s
Asinkrone: 300-9600b/s

Danas su mogue i vee brzine.

Hrvoje Dujmi, FESB

78

13

28.5.2012.

Tele usluge u GSM mrei

Fiziki dijelovi mree: antene

Telekomunikacijske usluge koje omoguavaju govornu komunikaciju.

Sve ove usluge moraju zadovoljiti elijsku funkcionalnost, sigurnosne
elemente,
Govorne tele usluge su

Mobilna telefonija (primarni cilj GSM-a je da omogui mobilnu telefoniju

sa standardnom pojasnom irinom od 3.1 kHz (300-3400Hz), 13 kb/s
Brojevi
j
za hitna stanja
j ((112,, 911,, - obavezno za sve davatelje
j
usluga, besplatno, veza s najveim prioritetom, mogue i prekidanje
drugih usluga)

Negovorne (dodatne) tele usluge

Fax (Groupe 3),

Govorni mailbox,
Elektroniki mail,
SMS (Short Message Service) alfanumeriki podaci od/prema
mobilnoj stanici (160 karaktera) koristei signalizacijski kanal, stoga je
mogue istovremeno koritenje osnovnih usluga i SMS).

Hrvoje Dujmi, FESB

79

Dodatne usluge u GSM mrei

Hrvoje Dujmi, FESB

82

Fiziki dijelovi mree: infrastruktura I

Bazna postaja

Usluge koje se nude kao dodatak osnovnim uslugama i, kao

takve, ne mogu se nuditi samostalno

razlikuju se kod razliitih davatelja usluga, zemalja i verzija

protokola,

automatsko vraanje
j p
poziva ((automatic call-back),
)

konferencijska veza,

zakljuavane mobilne stanice (odlaznih ili dolaznih poziva),

preusmjeravanje poziva,

kabliranje

Mikrovalni linkovi

Hrvoje Dujmi, FESB

80

Hrvoje Dujmi, FESB

83

Fiziki dijelovi mree: infrastruktura II

Fiziki dijelovi mree: mobilne postaje

management,
baze podataka

prospajanje

Hrvoje Dujmi, FESB

81

Hrvoje Dujmi, FESB

nadgledanje,
baze podataka

84

14

28.5.2012.

Arhitektura GSM sustava

GSM mreni elementi: pojanjenje I

Mobile Station (MS) mobilna postaja, pokretna postaja

Podsustavi GSM sustava

RSS (Radio Subsystem): pokriva sve aspekte vezane uz radio

vezu
NSS (Network and Switching Subsystem): vee beinu mreu
sa inom, prospajanje, prebacivanje poziva, preusmjeravanja,
tarifiranje,
OSS (Operation Subsystem): upravljanje mreom (management
of network)

Base Transceiver Station (BTS)

Hrvoje Dujmi, FESB

85

Arhitektura GSM sustava i suelja: skica

Mobilna postaja (MS) je poetna (i krajnja) toka mobilne mree. MS se sastoji od

Mobile Equipment (ME)
Mobile terminal (MT) GSM elijski runi ureaj (mobitel)
Terminal equipment (TE) PC ili PDA (personal digital assistant)
Subscriber Identity Module (SIM)

Kada pretplatnik koristi MS da bi uspostavio poziv, MS poalje zahtjev BTS. BTS

ukljuuje svu potrebnu radio opremu (antene, obradu signala, pojaala, )
potrebnu da u okviru svoje elije uspostavi radio primopredaju. BTS je odgovorna
za uspostavljanje veze prema MS i moduliranje i demoduliranje radio signala te
zatitu od greaka na razini radio kanala.
Jedan po eliji

Hrvoje Dujmi, FESB

88

GSM mreni elementi: pojanjenje II

Base Station Controller (BSC)

radio cell
MS

BSS

MS

Um

radio cell

MS

BTS

RSS

BTS
Abis
BSC

BSC

MSC
NSS

MSC

VLR

signaling

VLR
GMSC

HLR

IWF

Base Station Subsystem (BSS)

ISDN, PSTN

PDN

O
OSS

EIR

AUC

OMC

Hrvoje Dujmi, FESB

86

GSM mreni elementi

GSM mrea se sastoji os vie BSS-ova koje kontrolira BSC. BSS obavlja sve
potrebne funkcije za monitoring radio veze prema MS, kodiranje i dekodiranje
govora, prilagodbu brzine od i prema beinoj mrei, BSS moe sadravati
vie BTS-ova.

Hrvoje Dujmi, FESB, FSR

GSM mreni elementi: pojanjenje III

Mobile Station (MS) mobilna postaja, pokretna postaja

Base Transceiver Station (BTS)
Base station controller (BSC)
Base station subsystem (BSS)
Mobile switching center (MSC) Mobilni (pokretni) komutacijski centar,
komutacijski centar pokretne mree
Equipment Identity Register (EIR)
Authentication center (AuC) centar za provjeru autentinosti, sjedite
za provjeru vjerodostojnosti
Home location register (HLR) domai lokacijski registar, registar
vlastitih pretplatnika
Visitor location register (VLR)
Gateway MSC (GMSC)
Operations and maintenance center (OMC)
Hrvoje Dujmi, FESB

BSC je komponenta koja kontrolira radio mreu i upravlja BTS-om, BSC je

odgovoran da se MS pozove u sluaju dolaznog poziva.
Kontrolira vie BTS-ova
Vri upravljanje radio resursima
Pridruuje i raskida frekvencije i vremenske okvire svim MS-ovim u svom
podruju
Realocira frekvencije
j izmeu elija
j
Upravlja prebacivanjem poziva (prekapanjem)
Vri vremensku i frekvencijsku sinkronizaciju signala prema BTS-u
Mjeri kanjenje izmeu BTS-a i MS-a
Upravlja snagom BTS-a i MS-a

87

Mobile Switching Center (MSC)

MSC je digitalni prospojnik (switch) koji uspostavlja vezu izmeu drugih MSC i
prema BSC. MSC formira fiksnu (ianu) okosnicu (backbone) GSM mree i
moe prospojiti pozive prema PSTN (javna mrea).

MSC se moe spojiti na vie BSC-ova.

Prua podrku za SMS.

Generiranje i prosljeivanje informacija o plaanju.

plaanju

Equipment Identity Register (EIR)

EIR je baza podatka u kojoj su pohranjeni svi IMEI (international mobile

equipment identities) svih mobilnih postaja u mrei. IMEI je identifikacijski broj
MS. IMEI ureajima pridjeljuje proizvoa. EIR omoguava sigurnosne elemente
kao to je blokiranje poziva od MS koji je ukraden.

Hrvoje Dujmi, FESB

90

15

28.5.2012.

GSM mreni elementi: pojanjenje IV

GSM mreni elementi: skica

Home Location Register (HLR)

HLR je centralna baza podataka za sve korisnike registrirane u GSM

mrei. HLR pohranjuje statike podatke o pretplatnicima kao to je IMSI
(international mobile subscriber identity), pretplatnike usluge
(pretplatnika razina), i klju za provjeru autentinosti. HLR takoer
pohranjuje i dinamike informacije kao to je trenutna lokacija mobilnog
pretplatnika.
Kada se MS registrira na novom GMSC, HLR poalje korisnike
podatke novom MSC-u

Authentication Center (AuC)

AuC je pridruen HLR. To je baza podataka koja sadri algoritme za

provjeru autentinosti pretplatnika i kljueve za enkripciju kako bi se
osigurali podaci koje korisnik alje za potrebe provjere autentinosti.

Hrvoje Dujmi, FESB

91

Hrvoje Dujmi, FESB

94

GSM mreni elementi: pojanjenje V

Visitor Location Register (VLR)

VLR je distribuirana baza podataka koja privremeno pohranjuje informacije

o mobilnim postajama koje su aktivne u geografskom podruju za koje je
odgovoran VLR. VLR je pridruen svakom MSC u mrei. Kada se novi
pretplatnik pojavi u podruju koje pokriva, VLR je odgovoran da kopira
pretplatnike informacije iz HLR u lokalnu bazu podataka. Ovaj odnos
izmeu VLR i HLR potreban je kako bi se izbjeglo esto obnavljanje HLR
prenoenje
j korisnikih informacija
j na velike udaljenosti,
j
ime se
baze i p
ubrzava pristup pretplatnikim informacijama.
HLR, VLR i AuC obuhvaaju i upravljanje bazom podataka koje podrava
roaming (ukljuujui i meunarodni) u GSM mrei. Takoer, ove baze
podataka provjeravaju poziv kada GSM pretplatnik prelazi iz privatne u
javnu mreu.

International mobile subscriber identity (IMSI):

92

Jedinstveni 15 znamenkasti broj koji pridjeljuje proizvoa

opreme: type approval code + final assembly code + serial
number + spare digit

Temporary mobile subscriber identity (TMSI):

Vee mobilnu i fiksnu (javnu) mreu

Obino jedan po mobilnoj mrei

Hrvoje Dujmi, FESB

Jedinstveni 15 znamenkasti broj koji pridjeljuje davatelj usluga:

kod matine zemlje + kod matine GSM mree + ID mobilnog
pretplatnika

International mobile station equipment identityy ((IMEI):

)

Gateway MSC (GMSC)

GSM identifikatori

32-bitni broj koji pridruuje VLR kako bi se ne jedinstven nain

identificirala mobilna postaja unutar podruja za koji je
odgovoran VLR

Hrvoje Dujmi, FESB

Odnos BTS i BSC

GSM identifikatori II

Posao u BSS se djelomino dijeli izmeu BTS i BSC. U naelu

BTS brine za radio funkcije
BSC brine za prospajanje kanala
Functions
Management of radio channels
Frequency hopping (FH)
Management
g
of terrestrial channels
Mapping of terrestrial onto radio channels
Channel coding and decoding
Rate adaptation
Encryption and decryption
Paging
Uplink signal measurements
Traffic measurement
Authentication
Location registry, location update
Handover management

Hrvoje Dujmi, FESB

BTS
X
X
X
X
X
X

95

Location Area Identifier (LAI)

LAI se temelji na meunarodnom ISDN planu numeriranja

Country Code (CC):
3 decimal digits
Mobile Network Code (MNC): 2 decimal digits
Location Area Code (LAC) : maximum 5 decimal digits, or maximum twice 8
bits, coded in hexadecimal

BSC
X
X
X
X

X
X

LAI se stalno alje

j p
preko Broadcast Control Channel ((BCCH).
) Time jje
svaka elija pridruena odgovarajuem podruju (Location Area (LA)) i
svaki MS moe odrediti trenutno poziciju na temelju LAI-a. Kad MS vidi
(uje) da se LAI promijenio, poalje zahtjev da se osvjei informacija o
njegovoj lokaciji u VLR i HLR. LAI je kod za nekoliko elija.

Cell Identifier (CI)

X
X
X
X

93

Unutar ireg podruja (LA), svaka pojedinana elija je jedinstveno

definirana preko CI
Ima maksimalno 2*8 bita

Hrvoje Dujmi, FESB

96

16

28.5.2012.

GSM frekvencijski pojasevi

Tip

Kanali

Uplink [MHz]

Izmeu BTS-a i MS-a razmjenjuje se puno informacija za to se

uspostavljaju razliiti logiki kanali (fiziki kanal uvijek je isti).

Downlink [MHz]

GSM 400 (NMT

kompatibilna frekv

259 - 293

450.4 - 457.6

460.4 - 467.6

GSM 850 (Ameriki)

128-251

824-849

869-894

GSM 900
standardni

0-124, 955-1023
124 channels
+49
9 channels

876-915
890-915
880 91
880-915

921-960
935-960
92 960
925-960

GSM 1800

512-885

1710-1785

1805-1880

GSM 1900
(Amerika)

512-810

1850-1910

1930-1990

GSM-R
exclusive

955-1024, 0-124
69 channels

876-915
876-880

GSM logiki kanali

Logiki kanali podijeljeni su u dvije kategorije

921-960
921-925

Signalling Channel
Broadcast Channel (BCCH) alje informacije od BTS do MS
(jednosmjerno)
Common Control Channel (CCCH) dvosmjerna veza za
kontrolu pristupa
Dedicated/Associated Control Channel (DCCH/ACCH)

Postoje i razni drugi logiki kanali.

Tone frekvencije ovise o zemlji

Hrvoje Dujmi, FESB

Traffic Channel (TCH) prenosi kodirani govor i podatke

97

GSM = TDMA/FDMA

Hrvoje Dujmi, FESB

100

Uspostavljanje poziva: prema mobilnoj postaji

1: pozivanje GSM korisnika
2: prosljeivanje poziva prema GMSC

VLR

8 9
14 15

3 6

4, 5: request MSRN from VLR

6: forward responsible
MSC to GMSC

HLR

3: signal call setup to HLR

calling
station 1

PSTN

GMSC

10

7: forward call to current MSC

8, 9: get current status of MS

MSC

10 13
16

10

BSS

BSS

BSS

11

11

11

10, 11: paging of MS

11 12
17

12, 13: MS odgovara (MS answers)

MS

14, 15: provjera zatienosti (security checks)

16, 17: uspostavljena veza (set up connection)

MSRN - Mobile Station Roaming Number

Hrvoje Dujmi, FESB

98

GSM = TDMA/FDMA II

Hrvoje Dujmi, FESB

101

Uspostavljanje poziva: od mobilne postaje

Kombinacija frekvencijskog i vremenskog multipleksiranja

FDMA
124 kanala po 200 kHz
TDMA
- 8 vremenskih slotova po jednom kanalu
Modulacija
Gaussian Minimum Shift Keying (GMSK)

1, 2: zahtjev za vezom (connection request)

VLR

3, 4: provjera zatienosti (security check)

3 4

provjera
j
resursa ((check resources))
5-8: p
(slobodna linija - free circuit)

PSTN

5
GMSC

MSC

8
2 9

9-10: uspostava poziva (set up call)

MS

Broj frekvencijskih nositelja = 25 MHz / 200 kHz = 125

Maksimalni broj korisnikih kanala = 125 * 8 = 1000

1
10

BSS

Ako uzmemo u obzir zatitni pojas = 124 * 8 = 992 kanala

Hrvoje Dujmi, FESB

99

Hrvoje Dujmi, FESB

102

17

28.5.2012.

Prekapanje (handover)

Kodiranje govora II

receive level
BTSstari

receive level
BTSoovi

Intra-BSS
ako su stari i novi BTS spojeni na
isti BSC MSC nije ukljuen
Intra-MSC
ako su stari i novi BTS spojeni na
razliite BSC, ali u okviru iste MSC

Analogni
govor

Nisko
propusni
filt
filtar

104 kb/s
13 kb/s 22.4 kb/s
RPE-LTP
Koder
A/D
kodiranje
govora

HO_MARGIN
MS

8000 uzoraka/s,
13 bita/uzorku

MS
BTSstari

BTSnovi

Inter-MSC
ako se mijenja MSC

Hrvoje Dujmi, FESB

103

Roaming

Hrvoje Dujmi, FESB

106

GSM podatkovne usluge: CSD i HSCSD

GSM je u poetku prijenos podataka predvidio samo kao Circuit Switched Data (CSD)

VLR registrira korisnike koji su u roamingu u njegovom podruju

prepoznaje mobilne postaje iz druge GSM mree (PLMN - Public

Land Mobile Network)
Ako je roaming dozvoljen, VLR pronae za tu mobilnu postaju
njegov HLR u matinoj mrei i prenese potrebne podatke

Prvo proirenje kod prijenosa podataka u GSM-u bilo je HSCSD (High-Speed Circuit-Switched Data)

VLR generira mobile subscriber roaming number (MSRN) koji se

koristi da prospaja dolazne pozive prema mobilnoj stanici
Poalje MSRN u odgovarajui HLR

104

Nakon CSD i HSCSD, slijedei korak u razvitku GSM podatkovnih usluga bio je
GPRS (General Packet Radio System)

Full Rate TCH

22.8 kb/s

Half Rate TCH

Rate 11.4 kb/s

G
Govor
se kodira
k di u segmentima
ti
od
d po 20 ms

Svaki segment kodira se sa 260 bita; Time se dobije efektivna brzina

prijenosa od 13kb/s
Bitovi se nejednako zatiuju

182 bita je zatieno

78 bita je nezatieno

107

GSM podatkovne usluge: GPRS

Govor se (kao i podaci) prenosi preko logikog TCH kanala

Jedan (ili vie kanala) stalno zauzet za svakog korisnika

Nije pogodno za tipini Internet promet (osim eventualno za dial-up pristup)
Plaanje na bazi vremena (za razliku od komutacije paketa gdje je naplaivanje na bazi prometa)
U pravilu skuplje od prijenosa komutacijom paketa, CSD se obino naplauje kao 1 govorni kanal, a HSCSD
onoliko koliko je kanala zauzeto
U pravilu sporije i skuplje od GPRS
Prednost je da osigurava stalnu vezu konstante kvalitete (obino operateri daju vei prioritet komutaciji linija)
to je korisno kod usluga u realnom vremenu (npr. videokonferencija)

Hrvoje Dujmi, FESB

Kodiranje govora

U naelu samo softverska nadogradnja postojee mree

Jo uvijek koristi komutaciju linija
Moe spojiti
p j vie kanala ((i to samo vremenskih slotova)) da bi se ostvarila vea brzina ((teoretski mogue
g
spojiti 8 vremenskih slotova)
Maksimalna mogua brzina (teoretska) je 8x14.4 kb/s = 115.2 kb/s
Jo uvijek ima primjenu kod dial-up pristupa Internet mrei

Karakteristike pristupa komutacijom linija u mobilnoj mrei

Hrvoje Dujmi, FESB

Ideja je da se preko kanala umjesto govora prenesu podaci, za prijenos se koristi jedan govorni kanal
Brzina prijenosa od 9.6 kb/s (uz napredno kodiranje mogue i 14.4 kb/s)
Koristi komutaciju linija (kanal stalno zauzet, isto kao i za prijenos govora)
Najee se koristi za uslugu slanja fax-a

Kodiranje

Standardiziran 1998, komercijalno koritenje poelo 2001

Koristi komutaciju paketa pa je pogodniji za prijenos podataka
Koristi kanale samo ako ima podataka za slanje
Isti kanal moe koristiti vie pretplatnika
O
Omoguava

operaterima da implementiraju arhitekturu temeljenu na IP-u

Predstavlja korak prema 3G mrei (UMTS-u) pa se obino smatra mreom 2.5G
Naplaivanje po prometu
Nedostatak je da zahtijeva investiranje ne samo u softver nego i u hardver
Omoguava brzine od 9.6 do 171 kb/s
Uvoenjem GPRS mree, kanali rezervirani za prijenos podataka koriste se i za
prenoenje SMS-a (umjesto signalizacijskih kanala)

260 bita se kodira u 456 bita (8 x 57)

Hrvoje Dujmi, FESB

105

Hrvoje Dujmi, FESB

108

18

28.5.2012.

GPRS mreni elementi

GPRS Backbone mree

U GSM mrei, postojei MSC-ovi se temelje na komutaciji linija i ne mogu

upravljati s paketima. Stoga je potrebno dodati dva nova vora koja
podravaju GPRS i koja se zovu GSN (GPRS support nodes):

U GPRS mrei podaci i signalizacijske poruke se tuneliraju

izmeu vorova koji podravaju GPRS

Serving GPRS support node (SGSN)

Gateway GPRS support node (GGSN)

SGSN ima funkciju slinu MSC u GSM mrei. SGSN brine o isporuci paketa
mobilnim postajama u njenom podruju. SGSN detektira novu GPRS
mobilnu postaju i alje zahtjev prema HLR (Home Location Register) kako
bi dobio profil GPRS pretplatnika. SGSN je povezan na BSS (Base Station
Subsystem) preko veze prema PCU (Packet Control Unit) koji se mora
nadograditi u BSC.

Postoje dva tipa GPRS backbone mree

GGSN je suelje prema vanjskoj IP mrei kao to je Internet ili druga GPRS
mrea (vanjska mrea GGSN vidi kao IP ruter).

Izmeu razliitih PLMN-ova paketima upravlja Border Gateway

Intra backbone mrea: IP mrea koja vee GSN-ove

GSN ove unutar iste
mree (istog PLMN)
Inter backbone mrea: IP mrea koja vee GSN-ove iz razliitih
mrea (razliitih PLMN- Public Land Mobile Network)

(BG).

Svi GSN-ovi su povezani preko IP mree

Hrvoje Dujmi, FESB

109

Hrvoje Dujmi, FESB

Arhitektura GPRS mree

2G MS (samo govor)

112

Rutiranje u GPRS mrei

NSS

BSS
E

Abis

PSTN

PSTN

B
BSC

MS

MSC

BTS

Gs

VLR

GMSC

SS7
H

Gb

2G+ MS (govor & podaci)

Gr

HLR

AuC

Gc

Gn

Gi

IP

SGSN

PSDN

GGSN

SGSN Serving GPRS Support Node

BSS Base Station System

NSS Network Sub-System

BTS Base Transceiver Station

MSC Mobile-service Switching Controller GGSN Gateway GPRS Support Node

BSC Base Station Controller

VLR Visitor Location Register

Prije nego mobilna postaja moe koristiti GPRS uslugu, mora se

registrirati u SGSN
Mrea autorizira korisnika, kopira korisniki profil iz HLR i dodijeli
mu Packet Temporary Mobile Subscriber Identity (p-TMSI)

HLR Home Location Register

AuC Authentication Server
GMSC Gateway MSC

Hrvoje Dujmi, FESB

110

Hrvoje Dujmi, FESB

Packet Control Unit (PCU)

113

Rutiranje u GPRS mrei II

Na prethodnoj slici ilustrirana su tri tipa rutiranja u GPRS mrei:

BTS

BSC
Abis

GSN

Gb
PCU

Tip 1: Mobilna postaja je u matinoj mrei i inicira poziv, poziv poinje u

GPRS mobilnoj postaji i zavrava u host-u.
Tip 2: Mrea inicira poziv prema mobilnoj postaji koja je u matinoj mrei,
poziv poinje u hostu i zavrava u mobilnoj postaji.
Tip 3: Mrea inicira poziv prema mobilnoj postaji koja nije u matinoj mrei
(dakle, potreban je roaming). U tom sluaju koristi se inter-operatorska
mrea.

GPRS operateri dozvoljavaju roaming preko inter-operatorske backbone

mree na koju se spaja preko Border Gateway (BG).
Komutacija
paketa
Segmentiranje, desegmentiranje
multipleksiranje

Hrvoje Dujmi, FESB

Osnovna ideja inter-operatorske mree je izbjegavanje koritenja javne

paketske mree (Internet-a). Naime, ako je mobilna postaja u drugoj
mrei, tada matini host (prema kojem mobilna postaja upuuje zahtjev)
alje pakete preko svog GGSN, a ne preko GGSN u kojem mobilna
postaja gostuje. Da bi host slao pakete preko svog GGSN treba puno
manje resursa javne mree ako bi slao nego preko gostujueg GGSN
koji moe biti jako udaljen od matinog hosta.
Hrvoje Dujmi, FESB

114

19

28.5.2012.

Modovi mobilnih postaja

Slanje e-maila u GSM i u GPRS mrei

Email via GSM
Modem

User
GSM

Modem

PSTN

Auth.
Server Email
Server

Class A: Mobilna postaja moe koristiti istovremeno i komutaciju

paketa i komutaciju linija

Internet

Class B: Mobilna postaja moe koristiti ili jednu ili drugu vrstu
komunikacije

Email via GPRS

User
GPRS
Virtual GPRS
Data Tunnel

Auth.
Server Email
Server

Najuobiajenije

za dananje

rune
ureaje

Class C: Mobilna postaja moe raditi samo komutaciju paketa

Na primjer kod laptopa

Internet
Authenticated path
to Email server

Hrvoje Dujmi, FESB

115

Hrvoje Dujmi, FESB

Nadogradnja mree GSM u GPRS

Elelement

Softver

Location management

Hardver

MS

Nadogradnja

Nadogradnja

BTS

Nadogradnja

Bez promjene

BSC

Nadogradnja

VLR

Nadogradnja

Potreban PCU (Packet

Control Unit)
Bez promjene

HLR

Nadogradnja

Bez promjene

SGSN (Serving GPRS support

node)
GGSN (Gateway GPRS
support node)

Novo

Novo

Novo

Novo

Da bi se paketi mogli isporuivati potrebno je pratiti trenutni poloaj mobilne

postaje (korisnika) tako da mobilna postaja alje informaciju o poloaju
svom SGSN

Hrvoje Dujmi, FESB

118

116

Preesti slanje poloaja troi baterije i kapacitet kanala

Pre rijetko slanje poloaja implicira da se mobilna postaja mora pozivati (paging),
to uzrokuje kanjenje

Hrvoje Dujmi, FESB

Nadogradnja mree GSM u GPRS II

119

Location management II
Idle state

Mobilna stanica se ne moe dosei

Ne radi se osvjeavanje trenutnog poloaja
Mobilna postaja nema svoju IP adresu
Sa zahtjevom GPRS Attach prebacuje se u Ready state
Moe primiti samo multicast poruke (namijenjene svim GPRS ureajima)

Ready state

Mobilna postaja informira SGSN o svakoj promjeni elije

Sa zahtjevom GPRS Detach vraa se u Idle state
Samo u ovom modu podaci se mogu slati
Mrea zna gdje je mobilna postaja, nije potrebno slati zahtjev (paging)
Prelazi u Standby state nakon definiranog perioda neaktivnosti

Standby state

Da bi se pronala mobilna postaja potrebno je poslati zahtjev (paging) mobilnim postajama u

odgovarajuem Routing Area
Slanjem paketa vraa se u Ready state

Prelazi u Idle stanje nakon definiranog perioda neaktivnosti

Hrvoje Dujmi, FESB

117

Obavjetava SGSN samo kada se promjeni Routing Area (RA) (RA se sastoji od vie elija koje
definira operater, to je podruje manje od Location Area (LA), odnosno LA se sastoji od
nekoliko RA)

Hrvoje Dujmi, FESB

120

20

28.5.2012.

Kapacitet GPRS mree

EDGE: Kodne sheme i brzine prijenosa

Stvarna brzina na raspolaganju GPRS korisniku se mijenja i znaajno ovisi o

EDGE moe teoretski najvie prenijeti 473.6 kb/s (kodna shema

MCS-8 + koritenje 8 vremenskih slotova)

Dobi dana
Ukupnom broju aktivnih korisnika
Trenutnom poloaju, ...

Tehnika ogranienja kapaciteta

Alokacija vremenskih slotova izmeu GSM i GPRS

Ogranienja u terminalima
Raspoloivost kodnih shema

Kodne sheme

Razlikuju se po nainu korekcije greke

Vee brzine znae manje bita za korekciju greaka i zahtijevaju jai signal
U stvarnosti, velike brzine se uope ne moraju ostvariti (npr. operater ne koristi kodnu
shemu CS-4)

Channel Coding
scheme
CS-1
CS-2
CS-3
CS-4

Data bits in radio

block
181
268
312
428

Data rate per time slot

in kb/s on radio layer
9.05
13.4
15.6
21.4

Hrvoje Dujmi, FESB

Max data rate

per 8 slots kb/s
72.4
107.2
124.8
171.2
121

Hrvoje Dujmi, FESB

EDGE

UMTS
UMTS (Universal Mobile Telecommunications System)

EDGE (Enhanced Data rates for GSM Evolution)

EDGE je nadogradnja GPRS mree.

EDGE koristi drugi tip modulacije koji bolje koristi pojasnu irinu od
Gaussian Minimum Shift Keying (GMSK). Ta modulacija je 8 Phase
Shift Keying (8PSK). Modulacija je teoretski tri puta bolja od GMSK, to
znai da je mogue imati tri puta vie korisnika od GPRS ili istom broju
korisnika ponuditi tri puta veu brzinu
brzinu. EDGE koristi standardno
vremensko i frekvencijsko multipleksiranje kao i GSM i GPRS.
Zbog razliite modulacije potrebna je nadogradnja primopredajnog dijela
na svakoj baznoj postaji.
Potrebne su i nove mobilne postaje.
Ponekad se smatra 2.75G mreom jer je korak dalje prema
kapacitetima 3G mree. Omoguava brzinu potrebnu za glazbu i video,
ali ne i za videokonferecniju.
Ima vie kodnih shema, slino kao i GPRS.

Hrvoje Dujmi, FESB

124

122

Jedan od sustava koji zadovoljava IMT-2000 (International Mobile

Telecommunications 2000) zahtjeve za 3G mreom
Zahtjevi na brzinu
Minimalna brzina u ruralnim podrujima: 144 kb/s (cilj 384 kb/s)
Minimalna preporuena brzina u suburbanim podrujima: 384 kb/s (cilj 512
kb/s)
Do 2 Mb/s u zatvorenim prostorima

Kvaliteta govora usporediva s onom u fiksnoj telefoniji

Koegzistencija s 2G mreama (GSM)
Zadrava sva postojea dostignua mrea (npr. globalni roaming)

Osnovna razlika u odnosu na postojee mree je koritenje kodnog

multipleksiranja.

Hrvoje Dujmi, FESB

125

Usluge u UMTS mrei

Nadogradnja mree GSM/GPRS u EDGE

UMTS mrea je sa stajalita kvalitete usluge (QoS Quality of Service)

predvidila etiri klase prometa

Conversational class govor, video telefonija

Streaming class multimedija, video na zahtjev, webcast
Interactive class Web browsing, network gaming, database access
Background class E-mail, short message service (SMS), file downloading

UMTS podrava slijedee kategorije usluga i aplikacija:

Hrvoje Dujmi, FESB

123

P i t IInternetu
Pristup
t
t Messaging,
M
i
video/music
id /
i d
download,
l d voice/video
i / id over IP
IP,
mobile commerce (e.g., banking, trading), travel and information services
Pristup Intranet/extranet Enterprise application such as e-mail/messaging,
travel assistance, mobile sales, technical services, corporate database access,
fleet/warehouse management, conferencing and video telephony
Customized information/entertainment Information (photo/video/music
download), travel assistance, distance education, mobile messaging, gaming,
voice portal services
Multimedia messaging SMS extensions for images, video, and music; unified
messaging; document transfer
Location-based services Yellow pages, mobile commerce, navigational
service, trading

Hrvoje Dujmi, FESB

126

21

28.5.2012.

Problemi prelaska iz 2G u 3G mreu

UMTS arhitektura II
UTRAN (UTRA Network)

Visoke cijene licenci u veini Europskih zemalja

Izgradnja nove pristupne mree, potrebni novi ureaji zbog

drugaije modulacije, potrebno poveati broj baznih postaja

Potrebne nove mobilne postaje

Nedostatak sadraja koji bi potaknuo korisnike da prijeu na 3G
mreu

Cell level mobility

Radio Network Subsystem (RNS)
Encapsulation of all radio specific tasks

UE (User Equipment)
CN (Core Network)

Inter system handover

Location management if there is no dedicated connection between UE
and UTRAN
Uu

UE

Hrvoje Dujmi, FESB

127

1850

1900

GSM DE
1800 CT

Europe

GSM
1800

China

1950

IMT-2000

Japan

T
D
D

North
America

UTRA MSS
FDD

IMT-2000
PHS

1900

2050

T
D
D

MSS

2000

2200

CN

130

UMTS arhitektura III

MHz

MSS

UTRA MSS
FDD
IMT-2000

MSS

cdma2000 MSS
W-CDMA

MSS

1950

2100 2150
IMT-2000

cdma2000 MSS
W-CDMA

PCS
1850

2000
MSS

UTRAN

Hrvoje Dujmi, FESB

Frekvencije u IMT-2000
ITU allocation
(WRC 1992)

Iu

rsv.

2050

2100 2150

MSS

2200

MHz

UTRA - UMTS Terrestrial Radio Air interface

MSS Mobile Satelite System
Hrvoje Dujmi, FESB

128

UMTS arhitektura

131

UMTS jezgrena mrea i korisnika oprema

UMTS jezgrena mrea se temelji na GSM/GPRS mrenoj arhitekturi. Osigurava rutiranje, transport,
prospajanje korisnikog prometa. Jezgrena mrea sadri i elemente komutacije linija (MSC, VLR,
GMSC), elemente komutacije paketa (SGSN and GGSN) kao i elemente koji podravaju oba naina
komutacije (EIR, HLR, AuC).

PLMN (Public Land Mobile Network) opisana u UMTS Rel. 99

ukljuuje tri glavne kategorije mrenih elemenata

Hrvoje Dujmi, FESB

UMTS korisnika oprema (UE User Equipment) je, slino kao i kod GSM mree kombinacija dva elementa

GSM faza 1/2 elemente jezgrene mree (core network): MSC

(Mobile Switching Center), VLR (Visitor Location Register), HLR
(Home Location Register), AC (Authentication Center) i EIR
((Equipment
q p
Identity
y Register
g
GSM faza 2+ nadogradnje: GPRS (SGSN - Serving GPRS
Support Node, i GGSN Gateway GPRS Support Node); GPRS
je preduvjet za UMTS mreu jer uvodi komutaciju paketa u
mreu to je nuno i za UMTS
UMTS specifini mreni elementi: korisnika oprema (UE - User
equipment) i UTRAN (UMTS Terrestrial Radio Access Network)

Mobile Equipment (ME)

UMTS subscriber identity module (USIM)

USIM kartica ima sline fizike karakteristike kao i GSM/GPRS SIM kartica i ima slijedee funkcije

Viestruki korisniki profili na USIM

O
Osvjeavanje

USIM
S informacija
f
preko zranog

suelja

Autentikacija korisnika, sigurnost,

Veina identifikatora UMTS mree je uzeta direktno iz GSM/GPRS mree kao to je

International Mobile Subscriber Identity (IMSI)

Temporary Mobile Subscriber Identity (TMSI)
Packet Temporary Mobile Subscriber Identity (P-TMSI)
International Mobile Station Equipment Identity (IMEI)

UMTS korisnika oprema moe, slino kao i kod GPRS raditi u tri moda rada:

UMTS koristi GSM/GPRS mreu i dodaje novo radio suelje.

Hrvoje Dujmi, FESB

129

PS/CS mod Istovremeno koritenje komutacije paketa (Packet Switched PS) i komutacije linija (Circuit
Switched CS)
PS mod koritenje samo komutacije paketa
CS mode Koritenje samo komutacije linija

Hrvoje Dujmi, FESB

132

22

28.5.2012.

LTE

UMTS Terrestrial Radio Access Network

UTRAN (UMTS Terrestrial Radio Access Network)
Glavna razlika GSM/GPRS i UMTS mree je zrano suelje. Za razliku od GSM i GPRS mree
koje koriste vremensko i frekvencijsko multipleksiranje (TDMA i FDMA), UMTS koristi
kodno multipleksiranje i to WCDMA (Wide-band Code Division Multiple Access ). WCDMA
ima dva osnovna naina rada: Frequency Division Duplex (FDD) i Time Division Duplex
(TDD).
Nova metoda pristupa (zranog suelja) zahtijeva izgradnju nove radio pristupne mree (RAN Radio Access Network) koja se zove UTRAN (UTMS terrestrial RAN, UMTS Terrestrial
Radio Access Network). Jezgrena mrea treba samo manje promjene kako bi UTRAN
mogao funkcionirati.

Temelji se na GSM/EDGE i UMTS/HSPA tehnologijama na kojima jo dodatno koristi novu

modulaciju.
14.12.2009. prva komercijalna LTE mree (Oslo i Stockholm).
23.03.2012. i HT i VIP objavili da su u rad pustili 4G LTE mreu (Zagreb, Osijek, Split i Rijeka)
(HT nudi 3GB za 175kn mjeseno i 20GB za 250kn mjeseno brzina do 75Mb/s)
Brzina 299
299.6Mb/s
6Mb/s (downlink) i 75
75.4
4 Mbit/s (uplink) za 4x4 antene i 20MHz podruje

U UTRAN su uvedena dva nova mrena elementa

LTE (3GPP Long Term Evolution) marketinko ime 4G LTE.

Koristi multipleksiranje OFDMA (Orthogonal frequency-division multiple access) za downlink i

SC-FDMA (Single-carrier FDMA) za uplink

RNC - Radio Network Controller

Node B

Moe koristiti u FDD i TDD

UTRAN se sastoji od vie RNS-ova (Radio Network Systems) a svakog od njih kontrolira jedan
RNC (Radio Network Controller). RNC je spojen na jedan ili vie Node B elemenata. Svaki
Node B element moe biti zaduen za vie elija.
RNC (Radio Network Controller) iz UMTS mree odgovara BSC (base Station Controller) u
GSM/GPRS mrei. Isto tako Node B iz UMTS mree odgovara BTS (Base Transceiver
Station) u GSM/GPRS mrei (mogu biti i fiziki na istom mjestu). Time se zadrava
djelomina kompatibilnost sa starijim sustavom to znai i najmanje mogue promjene s
najmanjom moguom cijenom.
Hrvoje Dujmi, FESB

133

Koristi QPSK, 16QAM i 64QAM modulacije.

Nije mrea 4G (iako to ima u svom imenu)
LTE Advanced je mrea koja e najvjerojatnije zadovoljiti uvjete da bi bila mrea 4G (za sada
je to 3.9G mrea) -

Hrvoje Dujmi, FESB

LTE

UMTS Terrestrial Radio Access Network II

RNS
UE1

Node B

Iub

Iu
RNC

SGSN
MSC

UE2
Node B

RNC: Radio Network Controller

RNS: Radio Network Subsystem

UE3

Iur
Node B

UTRAN sadrava nekoliko RNS-ova

Iub

Node B

RNC

Node B podrava FDD ili TDD ili

obje metode
RNC je odgovaran za prekapanje
elije nude FDD ili TDD

Node B

Hrvoje Dujmi, FESB

134

HSPA

Hrvoje Dujmi, FESB, FSR

T-HT pokrivenost GSM mree u Hrvatskoj

Indoor - dobra kvaliteta signala u zatvorenim prostorima
Outdoor- dobra kvaliteta signala na otvorenim prostorima

HSPA (High-Speed Packet Access)

HSDPA (High-Speed Downlink Packet Access)
HSUPA (High-Speed Uplink Packet Access)
HSPA je integracija dva protokola HSDPA i HSUPA,
HSDPA+HSUPA = HSPA .
Prvi korak je nadogradnja UMTS-a sa HSDPA (downlink) te potom i s HSUPA (uplink).

Obino se smatra 3.5G mreom

Brzine do 14.4 Mb/s po eliji u downlink i 5.76Mb/s po eliji u uplink

Evolucija UMTS-a i to tako da je obino potrebna samo softverska nadogradnja

UMTS-a
ViPnet je u Hrvatskoj prvi uveo HSDPA u travnju 2006. i ponudio brzinu od 1.5Mb/s.
HSPA+ (Evolved High-Speed Packet Access) 168 Mb/s downlink i 22Mb/s uplink
(alternativa LTE-u za mreu 4G jer, za razliku od LTE, ne zahtijeva novo radio suelje)

Hrvoje Dujmi, FESB

135

www.t-mobile.hr, oujak 2012.

Hrvoje Dujmi, FESB

138

23

28.5.2012.

T-HT pokrivenost UMTS mree u Hrvatskoj III

simulacija je provedena na raunalu

www.t-mobile.hr, oujak 2011.

Hrvoje Dujmi, FESB

139

T-HT pokrivenost UMTS mree u Hrvatskoj I

Hrvoje Dujmi, FESB

T-HT pokrivenost UMTS mree u Hrvatskoj IV

Indoor - dobra kvaliteta signala u zatvorenim prostorima

Outdoor- dobra kvaliteta signala na otvorenim prostorima

www.t-mobile.hr, rujan 2006.

Hrvoje Dujmi, FESB

www.t-mobile.hr, svibanj 2009.

simulacija je provedena na raunalu i
odnosi se na govornu uslugu

140

T-HT pokrivenost UMTS mree u Hrvatskoj II

www.t-mobile.hr, travanj 2012.

Hrvoje Dujmi, FESB, FSR

Eronet pokrivenost GSM mree u BiH

www.eronet.ba, rujan 2006.

www.eronet.ba, svibanj 2007.

www.t-mobile.hr, travanj 2010.

Hrvoje Dujmi, FESB

Hrvoje Dujmi, FESB

144

24

28.5.2012.

Eronet pokrivenost GSM mree u BiH II

Eronet pokrivenost EDGE signalom u BiH

www.eronet.ba, svibanj 2008.

Hrvoje Dujmi, FESB

145

Eronet pokrivenost GSM mree u BiH III

www.eronet.ba, svibanj 2007.

Hrvoje Dujmi, FESB

148

Eronet pokrivenost EDGE mree u BiH II

www.eronet.ba, travanj 2010.

www.eronet.ba, svibanj 2008.
Hrvoje Dujmi, FESB

Hrvoje Dujmi, FESB

Eronet pokrivenost GSM mree u BiH IV

www.eronet.ba, travanj 2010.

149

Eronet pokrivenost EDGE mree u BiH III

www.eronet.ba, travanj 2012.

www.hteronet.ba, travanj 2012.
Hrvoje Dujmi, FESB, FSR

Hrvoje Dujmi, FESB, FSR

25

28.5.2012.

DECT standardizacija

Karakteristike DECT-a

DECT je standard koji opisuje zrano suelje izmeu bazne postaje

i mobilnog telefona
Rad na DECT standardizaciji zapoeo je 1988. u okviru ETSI
(European Telecommunications Standards Institute)
ETSI je 1992. objavio prvi DECT standard (ETS 300 175 i ETS 300
176)
Prvi DECT ureaj napravio je Olivetti pod imenom NET3, drugi
DECT ureaj napravio je Siemens pod nazivom Gigaset 900
telephone, te je ta serija (Gigaset) postala najprodavaniji DECT
ureaj
1999 je ITU (International Telecommunication Union) prihvatio
DECT kao IMT-2000 radio tehnologiju ime je otvorena mogunost
primjene DECT-a za 3G aplikacije u zatvorenom prostoru
DECT je razvoj poeo kao Digital European Cordless Telephone,
da bi kasnije zbog elje za probitkom na meunarodno trite ime
promijenjeno u Digital Enhanced Cordless Telecommunication
Jedini iz IMT-2000 grupe za iji rad ne treba licenca

Hrvoje Dujmi, FESB

151

Frekvencijski spektar: 1880-1990 MHz (ovisi o zemlji)

Mehanizam dupleksa: TDD (Time Division Duplex) s okvirima dugakim
10 ms
multipleksiranje: FDMA s 10 noseih frekvencija,
TDMA s 2x12 vremenskih slotova
Broj kanala: 120 full duplex (ukupno 2x120)
modulacija: digitalna, Gauss Minimum Shift Key (GMSK)
snaga: prosjeno 10 mW (max. 250 mW)
domet: priblino 50 m u zgradama, 300 m na otvorenom
Single/multi cell arhitektura (jedna ili vie povezanih elija)
Dynamic Channel Selection (DCS) za ponovnu upotrebu spektra i
izbjegavanje interferencije, slotovi i frekvencije nisu unaprijed
dodijeljene i svaka veza automatski izabere kanal s najboljom
kvalitetom. Kanal se moe u vremenu (dinamiki) mijenjati i to ne samo
na razini jedne elije nego i na razini vie elija (praktino prekapanje)

Hrvoje Dujmi, FESB

DECT trite

Karakteristike DECT-a II

Danas je DECT najrairenija tehnologija u svojoj domeni

Prihvaen je u vie od 120 zemalja

10 ms

Mogue 120 telefonskih razgovora istovremeno

http://www.dect.org, travanj 2010

Hrvoje Dujmi, FESB

152

Hrvoje Dujmi, FESB

Primjena DECT-a

154

155

DECT-a vremenski slot

Beina telefonija (zapravo cordless, za razliku od wireless)

Lokalne centrale s podrkom za beinu telefoniju (zamjena za fiksno kabliranje)
Prijenos podataka
Beini senzori, alarmi, zatita

Normalni DECT vremenski slot je 417s dugaak i sadri 420 bita. Od toga je

16 bita zaglavlje (uta boja)

16 bita sinkro rije (plava boja)
64 bita A polje (crveno polje). A polje definira to e biti sadraj B polja
324 bita B polje (zelena boja). B polje sadri stvarne korisnike podatke: govor ili
podatke.

DECT d
definira
fi i vie
i razliitih
liitih vremenskih
kih slotova
l t
(B polje)
lj ) ovisno
i
o zatiti.
titi
Primjerice:

Hrvoje Dujmi, FESB

153

Za govornu vezu koristi se B polje s 320 bitova korisnikih podataka i 4 bita za

zatitu. (Govor se prenosi brzinom 32 kb/s kao valni oblik (ADPCM))
Podaci ( DECT Packet Radio Service) se prenose tako da se u B polju za
korisnike podatke uzme 256 bita, a za zatitu 68.

Hrvoje Dujmi, FESB

156

26

28.5.2012.

TETRA mrena arhitektura

Proirenja osnovnog DECT standarda

Postoji nekoliko DECT Application Profiles koji definiraju pojedine korisnike
scenarije

switch

GAP (Generic Access Profile) standardiziran 1997

Osigurava povezivanja izmeu DECT ureaja razliitih proizvoaa (minimalni zahtjev
je govorna komunikacija)
Cordless Terminal Mobility (CTM), napredno upravljanje

PSTN, ISDN,
Internet, PDN

NMS

DECT/GSM Interworking Profile (GIP): veza prema GSM

ISDN Interworking Profiles (IAP, IIP): veza prema ISDN
Radio Local Loop Access Profile (RAP): usluga javne telefonije
CTM Access Profile (CAP): podrka korisnikoj mobilnosti
DECT/UMTS Interworking Profile

switch

switch
BS

druge
TETRA
mree

BS
BS

Razmjena podataka definirana je preko DPRS (DECT Packet Radio Service)

AI: Air Interface

BS: Base Station
DMO: Direct Mode Operation
ISI: Inter-System Interface
NMS: Network Management
System
PEI: Peripheral Equipment
Interface

Za osnovni DECT (koji koristi Gaussov MSK) maksimalna brzina je 552 kb/s (svi
korisnici jedne bazne postaje dijele ovu brzinu)
Ako se koristi poboljanje u vidu 8PSK modulacija, mogua je korisnike brzina
do 2.5 Mb/s
Ako se koristi poboljanje u vidu 64 QAM, brzina do 15Mb/s

Hrvoje Dujmi, FESB

157

Hrvoje Dujmi, FESB

TETRA

160

TETRA direktni mod I

Trunked radio sustavi

Vie razliitih radio nositelja

Pridrui jedan nositelj kratki vremenski period jednom korisniku odnosno grupi korisnika
(automatsko alociranje kanala naziva se trunking)
profesionalna mobilne komunikacije
Taksi, upravljanje vozilima, spaavanje
Glasovne i podatkovne usluge
Vrlo pouzdane, brzo uspostavljanje veze, lokalno djelovanje
Osim TETRA-e postoje i drugi trunked sustavi (npr. digitalni sustav APCO25 u SAD)
Prihvaen u preko 120 zemalja

Individualni poziv
network

TETRA (Terrestrial Trunked Radio) - ETSI standard

prije: Trans European Trunked Radio

Mogua veza toka-toka (point-to-point, privatna veza dva korisnika) ili toka-vie toaka
(point-to-multipoint)
ifriranje (s kraja na kraj, zrano suelje), provjera autentinosti ureaja, korisnika i mree
Grupni poziv, razailjanje (broadcast), poziv u nudi (emergency call), pozivi razliitih
prioriteta
ad-hoc (direct mode), koritenje infrastrukture tj. baznih postaja
call queuing with pre-emptive priorities
Digitalni sustav (prijelaz na digitalne profesionalne mobilne komunikacije ide puno sporije
nego je to bilo kod javnih (GSM) iako analogne profesionalne komunikacije postoje due od
javnih)

Hrvoje Dujmi, FESB

158

Dual Watch naizmjenino praenje ad-hoc

mree i infrastrukturne mree
Grupni poziv
Direktni mod omoguava ad-hoc rad (to je znaajno za podruja gdje nema pokrivenosti
signalom bazne postaje) i jedna je od najznaajnijih razlika u odnosu na mree kao to su
GSM ili UMTS. Vano i u izvanrednim situacijama; kada su svi kanali bazne postaje
zauzeti mogue je ostvariti direktnu vezu.
Hrvoje Dujmi, FESB

TETRA korisnici

161

TETRA direktni mod II

network
Direktni mod s repetitorom

Direktni mod s Gateway-om

network

PSS (Public Safety Sector)

PAMR (Private Access Mobile Radio)
Prihvaen u preko 120 zemalja
http://www.tetramou.com, stanje prosinac 2005.
Hrvoje Dujmi, FESB

Direktni mod s Repetitorom/Gateway-om

Dodatni repetitori mogu poveati domet (npr. policijsko auto)

159

Hrvoje Dujmi, FESB

162

27

28.5.2012.

Karakteristike TETRA sustava

Primjene satelitskih sustava

Vremenske prognoze

Usluge

Voice+Data (V+D), prijenos govora i podataka na temelju komutacije linija

Packet Data Optimized (PDO), prijenos podataka na temelju komutacije paketa
Simpleksna govora veza dvaju mobilnih postaja bez koritenja mree
(infrastrukture)

Frekvencije, modulacija i multipleksiranje

Dupleksna: FDD (Frequency Division Duplex)

Modulacija: DQPSK (Differential Quaternary Phase Shift Keying)
Multipleksiranje: TDMA, 4 vremenska slota po svakom nositelju, pojasna irina
nositelja je 25kHz
Europa (u MHz) /TETRA moe koristiti bilo koju frekvenciju ispod 1000MHz,
konkretni raspored se vri na nacionalnoj osnovi/
380-390 UL / 390-400 DL; 410-420 UL / 420-430 DL, 450-460 UL / 460-470 DL; 870876 UL / 915-921 DL

380-390 UL / 390-400 DL; 410-420 UL / 420-430 DL, 806-821 UL / 851-866 DL

Hrvoje Dujmi, FESB

pijunaa (praktino prva aplikacija)

Povezivanje udaljenih jedinica

Navigacija/pozicioniranje (GNSS - Global Navigation Satellite System)

GPS (Global Positioning System) Ameriki sustav

163

Zemaljske stanice alju signal satelitima

Sateliti regeneriraju/pojaaju signal i alju ga na zemlju
Obino oko 500 TV/radio kanala po satelitu
Korisnici primaju signal preko VSAT (Very Small Aperture Terminal) (parabolini tanjuri u
promjeru nekoliko 10-tak cm)

Vojne primjene

Druge zemlje

Monitoring (infracrveno, vidljivo podruje, )

TV/radio razailjanje (broadcast)

Prvobitno vojni sustav, danas dostupan svima, 24 satelita

GLONASS (Global Orbiting Navigation Satellite System) Ruski sustav primarno vojni, bez
znaajne civilne primjene, 24 satelita, globalno pokrivanje
GALILEO Europski sustav primarno civilni, jo nije operativan (puna operativnost se
predvia 2019), imat e 30 satelita (27 aktivnih i 3 rezervna), trenutno su 2 u orbiti
COMPASS kineska varijanta pokriva Kinu i okolne zemlje oko 2020 globalno pokrivanje

Hrvoje Dujmi, FESB

TETRA brzine prijenosa

166

Primjene satelitskih sustava II

Globalna telefonska osnovna mrea (backbone)

Infrastrukturni mod, V+D u kb/s

Broj vremenskih slotova
Bez zatite
Niska zatita
Visoka zatitia

1
7.2
4.8
24
2.4

2
14.4
9.6
48
4.8

3
21.6
14.4
72
7.2

4
28.8
19.2
96
9.6

Pristup na udaljenim lokacijama

Pristup javnoj mrei (Internet, telefonija) na udaljenim podrujima (polovi, divljina,

mjesta bez infrastrukture)

Privatne poslovne mree

TETRA Release 2 Podrava vee brzine

Veza toka-toka (point-to-point) izmeu nacionalnih telekom operatera (bre je

uspostaviti satelitsku vezu nego stavljati kabele na veliku udaljenost)
Problem je veliko kanjenje (zemlja-satelit-zemlja) oko 0.3 s to je kritino za
govorne aplikacije
Praktino zamijenjeno s optikim kablovima (manje kanjenje i vei kapacitet)

TEDS (TETRA Enhanced Data Service)

do 100 kb/s
Kompatibilan unazad

Globalna povezanost zemljopisno rasprenih multinacionalnih kompanija

Rezidencijalni pristup Internet mrei

Hrvoje Dujmi, FESB

164

Povijest satelitskih sustava

Modem + parabolina antena

Hrvoje Dujmi, FESB

167

Arhitektura satelitskog sustava

Inter Satellite Link (ISL)
Reducira kanjenje, ali sloeno rutiranje

1957 - Prvi satelit SPUTNIK (promjer 58 cm, 84 kg, orbitirao 21 dan)

1960 prvi komunikacijski (pasivni, reflektirajui,veliki metalizirani balon)
satelit ECHO
1962 prvi aktivni komunikacijski sateliti Relay 1 i Telstar 1 (Telstar 1 TV
prijenos uivo preko Atlantskog oceana)
1963 prvi geostacionarni satelit SYNCOM 3 (1964 prenosio uivo Olimpijske
igre iz Tokija u SAD, prvi prijenos preko Tihog oceana)
1965 prvi komercijalni geostacionarni satelit Intelsat 1 (poznatiji kao Early
) 240 dupleksnih
p
telefonskih kanala ili 1 TV kanal, trajao
j 1.5 g
godina
Bird),
(1967 i 1969 Intelsat 2 i Intelsat 3)
1976 - tri MARISAT geostacionarna satelita za potrebe pomorskih
komunikacija (prve mobilne satelitske komunikacije, velike antene 1.2 m,
velika snaga 40W)
1982 - INMARSAT-A, prva mobilna satelitska telefonija (veliki telefoni i velika
potronja)
1988 - INMARSAT-C, prvi satelitski sustav koji osim govorne komunikacije
ukljuuje i podatkovnu)
1993 prvi digitalni satelitski sustavi
1998 - Global satellite systems for small mobile phones (Iridium, Globalstar),
LEO Low Earth Orbit

Mobile User
Link (MUL)

MUL
GWL

Male elije
(spotbeams)

Sputnik

Bazna
postaja ili
gateway

Podruje
pokrivanja
(footprint)
ISDN
PSTN: Public Switched
Telephone Network

Hrvoje Dujmi, FESB

Gateway Link
(GWL)

165

Hrvoje Dujmi, FESB

PSTN

GSM

Podaci za praenje
korisnika, slino
VLR i HLR
168

28

28.5.2012.

Inklinacija

Frekvencijski spektar satelitskih komunikacija

Ravnina kruenja satelita

Orbita satelita
Perigej

inklinacija
Ekvatorijalna ravnina
Inklinacija
Kut izmeu ekvatorijalne ravnine i ravnine kruenja
Ako je inklinacija 0 stupnjeva tada je satelit postavljen tono iznad ekvatora

MSS (Mobile Satellite Service): satelitski telefoni, 3G integracija,..

FSS (Fixed Satelitte Service): javni/privatni satelitski linkovi, pristup s udaljenih lokacija
BSS (Broadcast Satellite Service): TV/radio razailjanje (distribucija, broadcasting)

Hrvoje Dujmi, FESB

Ako je period kruenja satelita jednak periodu okretanja zemlje tada je satelit postavljen uvijek u istoj toki

Perigej
Toka najmanje udaljenosti od Zemlje(ima smisla samo za eliptine putanje),
169

Hrvoje Dujmi, FESB

Elevacija

Osnove fizike satelitskih komunikacija

Kruna

Sateliti mogu kruiti u

Krunoj orbiti
Eliptinoj orbiti

Elevacija

Sateliti u krunoj orbiti

Privlana slia Fg = m g (R/r)

Odbojna sila Fc = m r
m: masa satelita
R: radijus Zemlje (R = 6370 km)
r: odaljenost od centra Zemlje
g: akceleracija gravitacije (g = 9.81 m/s)
: kutna brzina ( = 2 f, f: frekvencija rotacije)

kut e izmeu centra zrake i horizonta

Kritino za dobar prijem
Minimalna elevacija potrebna za
komunikaciju je 10 stupnjeva

Eliptina

Izoblienja signala
Apsorpcija (atmosfera, kia, magla, )
Elevacija odreuje koliko signal dugo prolazi
kroz atmosferu

Stabilna kruna orbita

Fg = Fc

r=3

Shadowing (zgrade, planine, )

gR
(2 f ) 2

Satelitske komunikacije zahtijevaju optiku

vidljivost

Suneva zraenja, toplina zemlje

Elektrini um

Hrvoje Dujmi, FESB

170

Hrvoje Dujmi, FESB

Atmosferska atenuacija

Odnos perioda kruenja, brzine i udaljenosti

24

Atenuacija
signala u %

period [h]

brzina [ x1000 km/h]

20
16

40

Apsorpcija
uslijed kie

12
30

8
4

Sinkrona udaljenost
35,786 km
10

20

radijus

30

Odravanje konstantne udaljenosti satelita od Zemlje

40 x106 m

Apsorpcija
uslijed magle

20

Primljenu snagu (osim vremenskih prilika

i elevacije) odreuje:
Snaga kojom je signal emitiran

10
Apsorpcija
uslijed atmosfere

Dobitak odailjake antene

Udaljenost izmeu satelita i prijemnika
Dobitak prijemne antene

Manja udaljenost od Zemlje zahtijeva veu brzinu

Hrvoje Dujmi, FESB

primjer satelitskog sustava na 4-6 GHz

50

5 10

20

30
elevacija

40

50

Hrvoje Dujmi, FESB

29

28.5.2012.

Orbite satelita

LEO sustavi I

S obzirom na oblik orbite i udaljenost od Zemlje postoje 4 razliita tipa

orbita

GEO (Geostationary Orbit), geostacionarna orbita, oko 36000 km iznad

povrine Zemlje
TV/radio distribucija, istraivanje, vrijeme, navigacija, backbone

LEO (Low Earth Orbit): niskoorbitirajui sateliti, oko 500 - 1500 km iznad
povrine Zemlje

MEO (Medium Earth Orbit) ili ICO (Intermediate Circular Orbit), srednje
orbitirajui sateliti, oko 6000 - 20000 km iznad povrine Zemlje

Iste primjene kao i LEO + globalno pozicioniranje

Ova vrsta satelita nije uobiajena osim za globalno pozicioniranje

Satelitska telefonija, udaljeni pristup, kombinacija s elijskom telefonijom

Orbita oko 500-1500 km iznad povrine Zemlje

Pojedinani sateliti vidljivi oko 10-20 min

Period rotacije 1.5-2 sata
Mogua globalna pokrivenost
Kanjenje usporedivo sa zemaljskim vezama na veliku udaljenost (5-10 ms)
Mala (pojedinana) pokrivenost, bolje iskoritenje frekvencijskog pojasa
(praktino elijski
(p
j p
pristup)
p)
Potreban jako dobar mehanizam prekapanja
Potrebna mala snaga (oko 1W)
Potrebnu puno satelita za globalno pokrivanje
Sloen sustav zbog relativnog pomicanja satelita
Satelite potrebno relativno esto mijenjati (svako 5-8 godina)

HEO (Highly Elliptical Orbit), eliptike orbite

Udaljenost variraju izmeu MEO i LEO
Perigej iznad gusto naseljenih gradova ili drugih zanimljivih podruja

Hrvoje Dujmi, FESB

175

Hrvoje Dujmi, FESB

Orbite satelita II

LEO sustavi II
GEO (Inmarsat)

HEO

MEO (ICO)

LEO
(Globalstar,
Irdium)

Unutranji i vanjski
Van Allen pojas
earth
1000
10000

Van-Allen radijacijski pojasevi:

Pojas ioniziranih estica

Negativan uinak na komunikacijsku opremu
Vanjski Van-Allen-ov pojas

Unutranji Van-Allen-ov pojas

178

35768
km

LEO mobilne mree

Iridium (pokrenut 1998, 66 satelita, 780km)

amerikim DoD najvei korisnikom (25%) (ukupno korisnika oko
500.000)
Jedini ima pokrivenost cijele zemlje (polovi)

Globalstar (pokrenut 1998, 1414km, 48 satelita, nema inter-satelitsku

vezu, ovisi o zemaljskim postajama pa zapravo nema globalnu
pokrivenost, do 70 stupnjeva, bez dijelova oceana)
Oko 300
300.000
000 korisnika
Orbcomm (29 satelita na 775km)
Za prijenos podataka (ali relativno male koliine) 500.000
korisnika
Svi su oko 2000. godine bankrotirali i nastavili rad s novim vlasnicima.

2000 - 6000 km iznad povrine Zemlje

Iridium satelit

15000 - 30000 km iznad povrine Zemlje

Hrvoje Dujmi, FESB

176

Hrvoje Dujmi, FESB, FSR

Geostacionarni sustavi

MEO sustavi

Orbita na 35,786 km od povrine Zemlje, u ekvatorijalnoj ravnini (inklinacija 0)

Orbita oko 5000-12000 km iznad povrine Zemlje, period rotacije oko 6 sati,
sateliti vidljivi oko 2-3 sata. U usporedbi s LEO sustavima:

Rotacija tono jedan dan, sinkrono s rotacijom Zemlje

Prijemna antena je fiksna
Sateliti tipino imaju veliko podruje pokrivanja (do 34% povrine Zemlje)
Loa elevacija za zemljopisne irine iznad 60
Potrebna velika snaga emitiranja (oko 10W)
Veliko kanjenje zbog velike udaljenosti (oko 275 ms)
Nije prvenstveno prikladno za mobilnu telefonije (iako postoji Inmarsat
Inmarsat, Thuraya)
Thuraya),
tipino se koristi za radi i TV distribuciju
Loa pokrivenost polova
Slabo iskoritenje frekvencijskog pojasa (jer se zapravo ne radi o elijskom
pristupu)
INMARSAT (11 satelita)

u startu namijenjen pomorstvu i avijaciji, ali sada prua i komercijalne telekom usluge (prijenos
podataka do 492kb/s i video streaming do 256 kb/s i govora)
Ne pokriva polove (iznad 82 stupnja)

Sateliti se sporije kreu

Sustav je jednostavniji

Za veinu veza nema potrebe prekapanja

Vee kanjenje (70-80 ms)

Potrebna vea snaga (3-5W)

Najznaajnija primjena u MEO je GNSS (Global navigation satellite system)

trenutno su operativni GPS (20200km) i GLONASS (19100km) (trebaju
najmanje 24 satelita) COMPASS i Galileo pokuavaju postii globalnu
pokrivenost.

Thuraya (3 satelita, osniva konzorcij iz UAE)

9600 b/s mobitelima, 144kb/s posebnim ureajima, pokriva Europu, Aziju i Afriku

Hrvoje Dujmi, FESB

Potrebno manje satelita (oko 12)

Postojalo je nekoliko inicijativa da se uspostavi mobilna mrea na MEO. Niti

jedna nije uspjela poslati satelite u orbitu.

Primjeri

177

Hrvoje Dujmi, FESB

180

30

28.5.2012.

Prekapanje kod satelitskih sustava

S obzirom da se sateliti kreu, postoji nekoliko
specifinosti u odnosu na GSM

Intra satelitsko prekapanje

Prekapanje s jedne usmjerene zrake na drugu
Mobilna postaja je u podruju pokrivanja istog
satelita, ali u drugoj eliji

Inter satelitsko prekapanje

Prekapanje s jednog satelita na drugi
Mobilna postaja naputa podruje pokrivanja satelita

Gateway prekapanje
Prekapanje s jednog gateway-a na drugi
Mobilna postaja je jo uvije u podruju pokrivanja
satelita, ali gateway naputa podruje pokrivanja

Inter sistem prekapanje

Prekapanje sa satelitske mree na zemaljski elijsku
mreu
Mobilna postaja je u dometu zemaljske mree to je
jeftinije i bolje (manje kanjenje)

Hrvoje Dujmi, FESB

Hrvoje Dujmi, FESB, FSR

Rutiranje u satelitskim sustavima

Karakteristike beinih LAN-ova

Prednosti

Dvije su temeljne metode rutiranja

Tradicionalna

Promet se vraa na zemlju, rutira

preko fiksne mree i potom ponovo
alje do odgovarajueg satelita (ako
treba)
satelit zemlja za
Potrebna dva linka satelitsvaki smjer razgovora

inter satellite links (ISL)

Vrlo fleksibilne unutar podruja prijema

Mogue uspostavljanje Ad-hoc mrea bez prethodnog planiranja

Gotovo bez problema sa icama (negdje je to iznimno vano)

Robusniji sustav (potres, poar, presijecanje kabla, ..)

Nedostaci

Rutiranje je direktno izmeu satelita

Potrebno manje zemaljske opreme,
potreban samo jedan link satelitzemlja za svaki smjer razgovora
Manje kanjenje
Poveana sloenost

Hrvoje Dujmi, FESB

184

182

Lokaliziranje mobilnih postaja u satelitskim sustavima

Tipino manja brzina u odnosu na iane LAN-ove

Mnogo vlasnikih (proprietary) rjeenja posebno za velike brzine,
standardi se sporo probijaju (npr. IEEE 802.11)
Proizvodi moraju zadovoljiti puno nacionalnih ogranienja za beini
rad, potrebno je puno vremena da bi se uspostavila globalna rjeenja

Hrvoje Dujmi, FESB

185

Dizajnerski ciljevi beinih LAN-ova

Mehanizam slian kao i kod GSM (osim to su bazne postaje pokretne)

Gateways odravaju bazu podataka (registar) s korisnikim podacima

HLR (Home Location Register): statiki korisniki podaci

VLR (Visitor Location Register): (zadnja poznata) lokacija mobilne postaje
SUMR (Satellite User Mapping Register):
Satelit pridruen mobilnoj postaji
Poloaj svih satelita

Registracija mobilne postaje

Mobilna postaje se lokalizira preko poloaja satelita

Zatrae se podac iz HLR
Osvjee se podaci u VLR i SUMR

Mogunost rada na globalnoj razini

Mala potronja (zbog koritenja baterija)

Bez posebnih dozvola ili licenci za koritenje

Robusna prijenosna tehnologija

Jednostavnost upotrebe,
upotrebe jednostavnost upravljanja

Mogunost jednostavne i spontane kooperacije ureaja/korisnika

Pozivanje mobilne postaje

Lokaliziranje HLR/VLR slino kao i kod GSM

Uspostava veze preko odgovarajueg satelita

Hrvoje Dujmi, FESB

183

Security (zatita) (nitko ne bi smio itati moje podatke), privacy

(tajnost, nitko ne bi smio doi do mojih korisnikih podataka: ime,
prezime, koje stranice posjeujem, ..), safety (sigurnost, malo
zraenje)

Transparentnost sa stajalita aplikacija i protokola na vioj razini

Mogunost odreivanja lokacije korisnika

Hrvoje Dujmi, FESB

186

31

28.5.2012.

802.11 grupa standarda

Usporedba infracrvenog i radio prijenosa

IEEE 802.11

Infracrveno

Prednosti

Jednostavno, jeftino, dostupno u

brojnim mobilnim ureajima
Ne treba licenca
Mogua jednostavna zatita

Nedostatci

Vrlo ogranieno slobodno frekvencijsko

podruje

Poznat i kao Wi-Fi (Wi-Fi je zapravo brand Wi-Fi Alliance)

Odnosi se na skupinu standarda za beine LAN-ove iako se ponekad moe
odnositi i na prvi (originalni) 802.11 standard. Da ne bi bilo zabune ponekad se
originalni standard naziva 802.11legacy.
802.11 skupina standarda trenutno ukljuuje 6 modulacija na zranom suelju
koje sve koriste isti protokol.
Najpoznatije i najee koritene su trenutno 802.11b i 802.11g
Prvi uope iroko prihvaeni beini LAN standard bio je 802.11b, iza njega (po
dostupnosti proizvoda) je slijedi 802
802.11a
11a te nakon toga 802
802.11g
11g
802.11n definira novu modulaciju i trenutno se radi na tom standardu
802.11i definira (naprednije) sigurnosne mogunosti
Svi ostali standardi (c-f, h, j) predstavljaju poboljanja ili korekcije prethodnih
specifikacija

Zatita je sloenija

Primjer

Mogue pokrivanje veeg podruja

( di valovi
(radio
l i prolaze
l
kkroz zidove,
id
namjetaj, )

Interferencija sa sunevom
svjetlou, izvorima topline itd
Mnogo toga ili zaustavlja ili apsorbira
IR svjetlo
Potrebna direktna optika vidljivost
Mala pojasna irina

Osnovna tehnologija je dobro poznata

iz mobilne tehnologije

Nedostatci

Tipino se koristi pojas za koji je

potrebna licenca (oko 2.4 GHz)

Prednosti

Radio

Koriste se IR diode, difuzno svjetlo,

viestruke refleksije (zidovi,
namjetaj, itd.)

Primjena

Interferencija s drugim elektrinim

ureajima

IrDA (Infrared Data Association) skup

specifikacija za prijenos u
infracrvenom podruju

Hrvoje Dujmi, FESB

187

Wireless Access Point (WAP) HotSpot

Beini ruteri

Hrvoje Dujmi, FESB

802.11 grupa standarda II

Usporedba infrastrukturnih i ad-hoc mrea

Infrastrukturna
mrea
AP: Access Point

AP
AP

iana mrea

AP

190

Brzina prijenosa
(tipina)

Brzina
prijenosa
(max.)

Domet
(zatvoreni
prostori)

Protoko
l

izdavanje

Legacy

1997

2.4 -2.5 GHz

1 Mb/s

2 Mb/s

802.11a

1999

5.15-5.35/5.475.725/5.725-5.875
GHz

25 Mb/s

54 Mb/s

~30 m

802.11b

1999

2.4-2.5 GHz

6.5 Mb/s

11 Mb/s

~30 m

802.11g

2003

2.4-2.5 GHz

25 Mb/s

54 Mb/s

~30 m

802.11n

2009

2.4 GHz ili 5 GHz

200 Mb/s

540 Mb/s

~50 m

ad-hoc mrea

Frekvencija

Originalna (legacy) specifikacija nije se pokazala kao pouzdana iako je na tritu

postojalo nekoliko proizvoda
Brzine se adaptivno mijenjaju u ovisnosti o kvaliteti kanala

Postoje jo i
IEEE 802.11ac (ekstenzija 802.11n u razvoju)
IEEE 802.11p (za automobilsku komunikaciju)
IEEE 802.11s (za mesh mree)

Hrvoje Dujmi, FESB

188

Beini LAN-ovi (prema IEEE)

WiFi
Lokalne beine mree
WLAN 802.11

802.11a

802.11b

802.11g

Osobne beine mree

WPAN 802.15
802.15.1

802.15.2

802.11h

802.11 LAN

802.x LAN

802.11i/e//w
STA1

802.15.4a/b
802.15.5
802.15.3

BSS1
Pristupna
toka

802.15.3a/b

Bluetooth
Beine distribucijske mree
WMAN 802.16 (Broadband Wireless Access)

191

802.11 Arhitektura infrastrukturne mree

ZigBee
802.15.4

Hrvoje Dujmi, FESB

Portal

Pristupna
toka

Basic Service Set (BSS)

Grupa stanica koja koristi istu
radio frekvenciju
j

Pristupna toka (Access Point)

Stanica integrirana u beini

LAN i distribucijski sustav
Premosnik (bridge) prema
drugim mreama

Distribucijski sustav

+ Mobilnost

802.20 (Mobile Broadband Wireless Access)

STA2

IEEE - Institute of Electrical and Electronics Engineers

Hrvoje Dujmi, FESB

Terminal s pristupnim
mehanizmom koji moe
pristupiti beinom mediju i
ostvariti radio kontakt s
Pristupnom tokom

Portal

BSS2

WiMAX

Distribucijski sustav
ESS

Stanica (Station) (STA)

189

Hrvoje Dujmi, FESB

802.11 LAN

STA3

Spojna mrea koja formira

jednu logiku mreu (EES:
Extended Service Set)
temeljenu na nekoliko BSS-ova
192

32

28.5.2012.

802.11 Arhitektura ad-hoc mree

802.11a

Direktna komunikacija unutar

ogranienog podruja

802.11 LAN

802.11a standard prihvaen je 1999. i koristi isti osnovni protokol kao i 802.11 legacy
Radi na podruju 5GHz

STA1

STA3

IBSS1

Stanica (Station) (STA)

Terminal s pristupnim
mehanizmom koji moe
pristupiti beinom mediju

Ima 12 nepreklapajuih kanala, 8 za rad u zatvorenim prostorima i 4 za vezu toka-toka

Koristi OFDM (Orthogonal Frequency-Division Multiplexing), dakle svaki od 12 nepreklapajuih
kanala je frekvencijski multipleksiran i to s 52 podnositelja (subcarrier).

Independent Basic Service Set

(IBSS)

STA2

Grupa stanica koja koristi

istu radio frekvenciju

Svaki od podnositelja moe biti moduliran BPSK

BPSK, QPSK
QPSK, 16
16-QAM
QAM or 64-QAM,
64 QAM u ovisnosti o
ciljanoj brzini.
Ukupno svih 52 kanala zauzimaju 20MHz, od ega stvarno koriste 16.6 MHz

Maksimalna brzina 54 Mb/s, u stvarnosti se rijetko ostvari ve od 20-tak Mb/s

Brzina se, u ovisnosti o snazi signala reducira na 48, 36, 24, 18, 12, 9 ili 6 Mb/s.

Neko vrijeme je Europa razmatrala HIPERLAN kao rjeenje za beine LAN-ove na 5GHz, ali
je sredinom 2002. godine od toga odustala u korist 802.11a
802.11a poeo se komercijalno koristiti tek od 2001. (zbog nedostatka opreme na 5GHz) pa se
pojavio poslije proizvoda 802.11b standarda i to je jedan od razloga zato 802.11a nije ire
prihvaen

IBSS2
STA5
STA4

Manje interferencije u odnosu na podruje 2.4Ghz

Tee prodire kroz prepreke pa je potrebna skoro optika vidljivost (to znai vei broj
pristupnih toaka

802.11 LAN

Hrvoje Dujmi, FESB

193

danas postoje dual-mode i tri-mode proizvodi koji (automatski) podravaju odgovarajue

kombinacije standarda 802.11 a, b, g.

Hrvoje Dujmi, FESB

196

802.11 - protokoli

802.11a kanali
Fiksni
terminal

Mobilni terminal

40

36

44

48

52

56

60

64

kanal

Infrastrukturna
mrea
5150

Pristupna toka
aplikacija

aplikacija

TCP

TCP

IP

5180 5200 5220 5240 5260 5280 5300 5320

IP

LLC

LLC

149

LLC

802.11 MAC

802.11 MAC

802.3 MAC

802.3 MAC

802.11 PHY

802.11 PHY

802.3 PHY

802.3 PHY

5350 [MHz]

16.6 MHz

153

157

161

Centralna frekvencija =
5000 + 5*broj kanala [MHz]

kanal

5725 5745 5765 5785 5805 5825 [MHz]

16.6 MHz

TCP - Transmission Control Protocol

IP - Internet Protocol
MAC (Media Access Control)

PHY - Physical (Layer)

LLC - Logical Link Control

Hrvoje Dujmi, FESB

194

Hrvoje Dujmi, FESB

197

802.11 legacy

OFDM u 802.11a

3 verzije na fizikom sloju (2 radio na 2.4 GHz i 1 IR)

Pilot (za sinkronizaciju)

312.5 kHz

Brzine prijenosa 1 or 2 Mb/s

U stvarnosti nije zaivio

FHSS (Frequency Hopping Spread Spectrum) raspreni spektar s

frekvencijskim poskakivanjem
rasprenje, de-rasprenje,
Dvorazinska GFSK modulacija

DSSS (Direct Sequence Spread Spectrum) raspreni spektar s izravnim nizom

DBPSK modulacija
d l ij za 1 Mb/
Mb/s (Diff
(Differential
ti l Bi
Binary Ph
Phase Shift K
Keying),
i ) DQPSK za 2
Mb/s (Differential Quadrature PSK)
Zaglavlje okvira se uvijek prenosi s 1 Mb/s, ostatak se prenosi s 1 ili 2 Mb/s
max. Izraena snaga 1 W (USA), 100 mW (EU), min. 1mW

-26 -21

Infracveno

Na MAC sloju (pristup mediju) definiran je Carrier Sense Multiple Access with
Collision Avoidance (CSMA/CA) rjeava problem istovremenog pristupa
vie terminala

Hrvoje Dujmi, FESB

-7 -1 1

Centralna frekvencija kanala

850-950 nm, tipini domet 10 m

Iako predvieno standardom, nije bilo znaajnije primjene

195

21 26

Broj
podnositelja

OFDM s 52 podnositelja

48 podaci + 4 pilot
312.5 kHz razmak

Hrvoje Dujmi, FESB

198

33

28.5.2012.

802.11b

802.15

Standardiziran 1999. i vrlo brzo iroko prihvaen

Maksimalna brzina 11Mb/s.

802.15 je zapravo IEEE 802.15 Working Group for WPAN (Wireless

Personal Area Networks)
Definira standarde beinih mrea na kratkim udaljenostima (u
ovjekovom operativnom podruju.

Brzina se, u ovisnosti o snazi signala reducira na 5.5, 2 ili 1 Mb/s.

Koristi isti osnovni pristupni protokol (CSMA/CA) kao i 802.11legacy. Zbog

zaglavlja protokola, brzina koju aplikacija (korisnik) ima je oko 6Mb/s
Koristi DSSS (Direct Sequence Spread Spectrum) raspreni spektar s
izravnim nizom signal se raspri na preko 20 MHz

Kao metodu
K
t d modulacije
d l ij kkoristi
i ti razne varijante
ij t PSK
Rasprenje spektra definira se sekvencama ( spreading sequences)

Tipini domet u zatvorenim prostorima je 30 m na 11 Mb/s 90 m na 1 Mb/s .

Postoje i proirenja standarda (802.11b+) s veim brzinama prijenosa ali su
proprietary
Postoji 14 kanala (u Europi se koriste kanali 1-13, a u SAD 1-11) koji se ne
smiju preklapati (naime razmak kanala ije centralne frekvencije su od
2.412 GHz do 2.484 GHz je 5MHz, a spektar se raspri na preko 20MHz)

Tipine primjene:

Hrvoje Dujmi, FESB

Mali domet
Mala snaga
Niska cijena
Mree s malo korisnika

199

elijski ureaji (mobiteli)

Pageri
PDA (Personal Digital Assistants)
Potroaka elektronika (mi, tipkovnica, )

Hrvoje Dujmi, FESB

802.15.1 / Bluetooth

802.11b selekcija nepreklapajuih kanala

Ideja

Europa (ETSI)

kanal 1

kanal 7

kanal 13

2400

2412

202

2442

2472

22 MHz

2483.5
[MHz]

Univerzalno radio suelje za ad-hoc beinu vezu

Povezati raunalo i periferije, PDA-ove, elijske telefone zamjena za
IrDA
Mogunost lagane (i jeftine) ugradnje u druge ureaje
Kratki domet (10 m), mala potronja, podruje za koje ne treba
dozvola/licenca
Prijenos
j
g
govora i p
podataka,, oko 1 Mb/s

SAD (FCC)/Kanada (IC)

kanal 1

2400

2412

kanal 6

2437
22 MHz

Hrvoje Dujmi, FESB

kanal 11

2462

2483.5
[MHz]

Jedan od prvih Bluetooth ureaja (Ericsson).

200

Hrvoje Dujmi, FESB

802.11g

Bluetooth povijest

802.11g predstavlja treu vrstu modulacije u 802.11 grupi standarda, a

prihvaen je 2003.
Radi na podruju od 2.4 GHz
Maksimalna brzina je 54Mb/s, odnosno korisna brzina oko 24.7 Mb/s
(to je slino brzini 802.11a)
Brzina se, u ovisnosti o snazi signala reducira na 48, 36, 24, 18, 12, 9
ili 6 Mb/s
Koristi OFDM (Orthogonal Frequency-Division Multiplexing) koritenje
OFDM multipleksiranja je u nekim zemljama bilo zabranjeno u
podruju od 2.4 GHz (u SAD do 2001.)
Maksimalno domet slian kao i 802.11b
Problemi interferencije kao i kod 802.11b

Mikrovalne peice
Bluetooth
Beini telefoni

Hrvoje Dujmi, FESB

203

History

Special Interest Group

201

1994: Ericsson, MC-link projekt

Preimenovanje projekta: Bluetooth prema Harald Bltand Gormsen
[sin Gorm-a], Kralj Danske u X stoljeu
1998: utemeljena Bluetooth SIG (Special Interest Group),
www.bluetooth.org
2001: prvi proizvod za trite
2005: 5 milijuna ipova tjedno

osnivai: Ericsson, Intel, IBM, Nokia, Toshiba

Danas vie od 2500 lanova

Hrvoje Dujmi, FESB

204

34

28.5.2012.

Bluetooth karakteristike

Scatternet

2.4 GHz pojas, 79 (23) RF kanala, 1 MHz razmak nosilaca

Kanal 0: 2402 MHz kanal 78: 2480 MHz

G-FSK modulacija, 1-100 mW snaga emitiranja

Povezivanje vie susjednih piconet-ova tako da se dijele zajedniki master ili slave ureaji

FHSS i TDD

Ureaj moe biti podreeni ureaj (slave) u jednom piconet-u, a master u drugom

Komunikacija izmeu piconet-ova

FHSS (Frequency Hopping Spread Spectrum) raspreni spektar s

frekvencijskim poskakivanjem (1600 skokova po sekundi)
Frekvencija skakanja je psudosluajna, odreuje je master
TDD (Time division duplex) se koristi za podjelu slanje/primanje

Ureaji skau izmeu piconet-ova

G
Govorni
i link
li k (V
(Voice
i lilink)
k) SCO (S
(Synchronous
h
C
Connection
ti O
Oriented)
i t d)

FEC (forward error correction), nema retransmisije, 64 kb/s duplex, point-topoint, komutacija linija

M
SB

Preklapajui piconet-ovi formiraju scatternet

Vrijeme uspostave veze

Zavisi o modu (snazi)

Max. 2.56 s, prosjeno 0.64 s (kod 802.11 uspostava veze je praktino trenutna)

Hrvoje Dujmi, FESB

205

SB

S
SB

208

Jedna ureaj djeluje kao master, a svi

ostali kao podreeni ureaji (slave) i
to sve dok konkretni piconet postoji

802.15.4 - Mala brzina, vrlo mala snaga

Potreba za novim standardom jer drugi standardi za male udaljenosti (Bluetooth ali i 802.11)
imaju preveliku snagu i presloeni su za neke aplikacija

Svaki picinet ima svoju jedinstvenu

sekvencu poskakivanja frekvencija

P=Parkirani
SB=Standby

Uestvovati u piconet mrei znai

sinkronizirati se na sekvencu
poskakivanja (hopping sequence)

Svaki piconet ima jednog master-a i do 7

istovremenih podreenih ureaja
(slaves) - 200 ih moe biti parkirano
Hrvoje Dujmi, FESB

206

Formiranje piconet-a

Senzori (vatre, dima, pokreta, )

Interaktivne igrake
A t
Automatizacija
ti
ij d
doma (k
(kontrola
t l svjetla,
j tl ))

Brzine prijenosa od 20-250 kb/s, kanjenje do 15 ms

Master-Slave ili Peer-to-Peer mod rada
Do 254 ureaja ili 64516 jednostavnih vorova
Podrka za ureaje kod kojih je kritino kanjenje (npr. Joystick)
CSMA/CA pristup kanalu
Dynamic device addressing, flexible addressing format
Upravljanje snagom kako bi se osigurala to manja potroanja
16 kanala na pojasu od 2.4 GHz, 10 kanala u 915 MHz pojas (SAD ) i jedan Europski kanal
na 868 MHz

www.zigbee.org
Hrvoje Dujmi, FESB

209

Brzina i sloenost WLAN i WPAN standarda

sloenost
potronja

Svi ureaji u piconet-u poskakuju istovremeno

Mala brzina prijenosa ali s takvom potronjom da su ureaji autonomni (ne treba mijenjati
baterije) vie mjeseci lli ak i godina
Vrlo mala sloenost sustava
Potencijalne aplikacije su

Master odreuje sekvencu poskakivanja,

podreeni ureaji se moraju
sinkronizirati
i k i i ti

M=Master
S=Slave

SB
S

Hrvoje Dujmi, FESB

SB

802.15.4 / ZigBee

Grupa ureaja povezana u ad-hoc mreu

M=Master
S=Slave
P=Parked
SB=Standby

Piconet
P

asinkroni, point-to-multipoint, do 433.9 kb/s simetrino ili 723.2/57.6 kb/s

asimetrino, komutacija paketa

Topologija

Podatkovni link (Data link) ACL (Asynchronous ConnectionLess)

Piconet-ovi
(svaki s
kapacitetom
720 kb/s)

Master daje podreenim ureajima svoje vrijeme i svoj ID

Sekvenca (uzorak) poskakivanja odreuje se preko ID ureaja (48 bita, jedinstveno na
razini svijeta)
Faza u uzorku poskakivanja odreena je vremenom

802.11n

Adresiranje

SB
SB

802.11a

Active Member Address (AMA, 3 bit)

Parked Member Address ((PMA,, 8 bit))

SB
SB
SB

SB

SB

SB

802.11g
80
g
P

S
SB

802.11b
802.11

P
802.15.I
Bluetooth

S
P
SB

802.15.4

SB

Hrvoje Dujmi, FESB

WLAN

207

WPAN

brzina

Wireless Personal Area Network

Hrvoje Dujmi, FESB,WPAN:
FSR

35

28.5.2012.

802.16 / WiMax

Povijest GSM-a i mobilnih sustava

802.16 / Broadband Wireless Access / WirelessMAN / WiMax

WiMax - Worldwide Interoperability for Microwave Access

Grupa standarda (f-k)
Beini distribucijski sustav (dakle, alternativa DSL-u)
75 Mb/s i to do 50 km u sluaju optike vidljivosti, do 10 km bez optike
vidljivosti; standard podrava frekvencije 2-66 GHz
N j i d
Najvei
dobitak
bit k nije
ij u b
brzini
i i nego u d
dometu
t
Inicijalni standard je bio bez roaminga i mobilnosti
802.16e je dodao podrku za mobilnost, dozvoljava roaming do 150 km/h
Koristi Orthogonal Frequency Division Multiplexing (OFDM) i TDD (openito,
tehnologija je bliska onoj od HSDPA)
U startu namijenjen prijenosu podataka uz IP protokol
Ima anse postati 4G mrea
Sline tehnologije su WiBro i HIPERMAN
U Hrvatskoj su licencu po pojedinim podrujima (na frekvenciji od 3.5 GHz dobili
VIPnet, Portus, Optima Telekom, WiMAX Telecom i OiV

Hrvoje Dujmi, FESB

1986
Europsko Vijee ministara pokrenulo GSM projekt. Europska
komisija dostavila prijedlog za rezerviranjem spektra
900MHz za GSM, uz suglasnost sa Vijeem za
telekomunikacije Europske komisije.
Potpisan ugovor izmeu Francuske, Njemake, Italije I velike
Britanije (u cilju podrke zajednikom radu na razvoju
standrada I razmjenu dobivenih podataka).
Poeci na razvitku razliitih digitalnih radio prijenosnih ema I
razliitih kodiranja govora u nekoliko drava sa zahjednikom
evaluacijom od strane CEPT GSM u Parizu.

211

Povijest GSM-a i mobilnih sustava

1987

Trite mobilnih elijskih

komunikacija
j
mr.sc. Igor Juri

Povijest GSM-a i mobilnih sustava

Osnovni parametri GSM standarda usuglaeni u

veljai.
Prijedlog je usuglaen pod nazivom Memorandum o
razumijevanju
ij
j (Memorandum
(M
d
off Understanding
U d t di MoU).
M U)
Memorandum su potpisali ministry etiri drave
potpisnice ugovora iz 1986. godine Njemake,
Francuske, Italije I Velike Britanije. Kreiran je
Operatorski ugovor u obliku Memoranduma o
razumijevanju. MoU je potpisan u Kopenhagenu
(Danska) u rujnu.

Povijest GSM-a i mobilnih sustava

1982

1988

Konfederacija Europskih Pota I Telekomunikacija

(Confederation of European Posts and
Telecommunications - CEPT) formirala posebnu grupu
GSM - Groupe Speciale Mobile - sa zadatkom kreiranja paneuropske mobilne tehnologije.

Zavretak prvog dijela detaljnih GSM specifikacija za potrebu razvoja

infrastrukture.

1984
Francuska I Njemaka potpisale ugovor o zajednikom razvoju
GSM tehnologije.
1985
Organiziran sastanak GAP (Groupe dAnalyse et de Prevision)
u cilju poticanja Europske komisije za rad na GSM projektu.

Istovremeno je napravljen poziv za natjeaje za izgradnju mrea natjeaj

je objavilo 10 GSM mrenih operatera u istoj godini.
1989
Groupe Speciale Mobile (preimenovana u ETSI tehniki komitet) definira
GSM standard koji je prihvaen kao meunarodno priznati standard za
digitalnu mobilnu telefonsku uslugu.
Britanski Sektor za trgovinu i Industriju (UKs Department of Trade & Industry DTI) pripremio I objavio je dokument Telefoni u pokretu (Phones on the
Move) te tako prvi predloio kreiranje PCN (Personal Communications
Networks) kasnije poznat kao DCS 1800 i GSM 1800 sustavi te time
zapoeo irenje mobilnih sustava na 1800 MGhz frekventni opseg.

36

28.5.2012.

Povijest GSM-a i mobilnih sustava

Povijest GSM-a i mobilnih sustava

1990

1996

GSM prihvatio irenje na DCS1800 MHZ opseg.

Komercijalno putene u rad prve mobilne mree u Kini I Rusiji.

Komercijalizacija prve pre-paid GSM usluge (u
Portugalu).
Broj lanova GSM MoU iznosi 200 (i dalje raste) iz gotovo 100
drava.
Broj mobilnih mrea u svijetu iznosi167 u 94 drave.
Svjetski GSM kongres odran u Cannes-u, Francuska.
Broj GSM korisnika iznosi 50 milijuna.
Uspostavljena dodjela GSMA nagrada.

1991
Prvi GSM poziv ostvaren u mobilnom operateru
Radiolinja u Finskoj.
1992
Sklopljen prvi meunarodni roaming ugovor izmeu
Telekoma Finske i Vodafona iz Velike Britanije. Iste
godine je poslana i prva SMS poruka.

Povijest GSM-a i mobilnih sustava

Povijest GSM-a i mobilnih sustava

1993

1997

Telstra Australia postaje prvi ne-europski operater koji potpisuje

sporazum GSM MoU koji je do tada potpisalo 32 mrena operatera
u 18 drava.

U funkciji (komercijalnoj upotrebi) 15 GSM mobilnih mrea u

SAD-u u frekventnom opsegu1900MHz.
U 100 drava u svijetu postoji barem jedna mobilna mrea.
Predstavljen prvi mobilni ureaj koji radi na sva tri GSM
spektra (900/1800/1900).

Komercijalno predstavljen prvi pravi (runi) mobilni ureaj. Putena i

prva komercijalna mrea koja radi u spektru DCS1800 (kasnije
GSM1800) u Velikoj Britaniji.
1994
GSM faza 2 poetak komercijalizacije usluga prijenosa podataka I
faxa
Broj lanova (potpisnika) GSM MoU preao broj od 100 mobilnih
operatora
Dostignuta brojka od milijun korisnika GSM usluga u svijetu.

Povijest GSM-a i mobilnih sustava

1998
Broj GSM korisnika preao 100 milijuna.
1999
Prve testneWAP usluge u Francuskoj i Italiji.
Potpisani prvi ugovori za isporuku GPRS sustava.

Povijest GSM-a i mobilnih sustava

1995

2000

GSM MoU ggrupa se registrira kao GSM MoU asocijacija u

vicarskoj - broji 117 mobilnih operatora.
Broj GSM korisnika dostigao broj od 10 milijuna.
Odran prvi GSM svjetski kongres u Madridu (panjolska).
F
Formirane
i
GSMA regionalne
i
l iinteresna
t
grupe (R
(Regional
i
l IInterest
t
t
Groups - RIGs).
Poelo masovnije koritenje usluga slanja faxa, podataka i
SMS-a, demonstriran prvi video poziv preko GSM sustava.

Putena u rad prva komercijalna GPRS mrea.

Raspisan natjeaj za prve 3G licence.
Predstavljen prvi GPRS mobilni ureaj na tritu.
Preko 5 milijardi SMS poruka poslano u jednom mjesecu
( k
(ukupno
na svijetu).
ij t )

Putena u komercijalni rad prva mobilna mrea u SAD-u koja je

radila u spektru PCS 1900 (danas GSM 1900) prvi poziv je
ostvario tadanji potpredsjednik SAD-a, Al Gore.

2001
Komercijalno putena u rad prva WCDMA (3GSM) mrea na svijetu.
Odran 3GSM svjetski kongres u Cannes-u, u Francuskoj.
Poslano preko 50 milijardi SMS poruka u pva tri mjeseca.
Broj GSM korisnika preao 500 milijuna.
Predstavlje nprvi mobilni ureaj s ekranom u boji.

37

28.5.2012.

Povijest GSM-a i mobilnih sustava

Povijest GSM-a i mobilnih sustava

2002

2007

Uvodi se i 800 MHz opseg za GSM.

Poslana prva MMS (Multimedia Messaging Services) poruka.
Oko 95% drava irom svijeta ima GSM mree.
Preko 400 milijardi SMS poruka poslano u godinu dana.
P d t lj prvii mobilni
Predstavljen
bil i aparatt s foto
f t aparatom.
t

Nastavljena komercijalizacija HSDPA mrea i predstavljena HSUPA.

Odran prvi GSMA azijski kongres u Macau u Kini.
GSMA obiljeila dvadesetogodinjicu postojanja.

2003
Prva komercijalna EDGE mrea putena u rad.
GSMA dobio novi Upravi odbor.
lanstvo u GSM asocijaciji imaju mobilni operateri iz preko 200
drava na svijetu.
Proizvedeno preko pola milijarde mobilnih ureaja za godinu
dana.

Povijest GSM-a i mobilnih sustava

2008
3 milijarde mobilnih korisnika na svijetu.
HSPA ima oko 50 milijuna korisnika.
Postoji 191 HSPA mrea u komercijalnom radu i 740 HSPA
dostupna ureaja.
Preko 55.000 posjetitelja na GSMA svjetskom mobilnom kongresu u
Barceloni.
Zavreni LTE standardi.
Na kraju 2008. Postoji preko 4 milijarde mobilnih korisnika na
svijetu.

Povijest GSM-a i mobilnih sustava

2004

2009

Na svijetu postoji 1 milijarda mobilnih korisnika.

Na svijetu postoji vie od 50 WCDMA mrea u komercijalnom radu.

Prva komercijalna HSPA+ mrea putena u komercijalni rad.

Prvi GSMA azijski mobilni kongres odran u Hong Kongu.
Prva komercijalna LTE mrea putena u rad.
Preko 165 milijuna HSPA korisnika irom svijeta.
Oko 285 HSPA komercijalnih mrea I preko 1.600 HSPA
ureaja u funkciji.

2005
Preko 1,5 milijardi GSM korisnika.
GSM predstavlja 3/4 svjetskog mobilnog trita.
Prva komercijalna HSDPA mrea putena u rad.
Preko 100 WCDMA mrea u komercijalnom radu.
Preko 120 WCDMA modela mobilnih ureaja u funkciji ili je
najavljeno njihovo skoro predstavljanje.
Predstavljen prvi mobilni ureaj jeftiniji od 30$.
Preko 1000 milijardi SMS poruka poslano za jednu godinu.

Povijest GSM-a i mobilnih sustava

Povijest GSM-a i mobilnih sustava

2006

2010

2 milijarde GSM korisnika na svijetu.

Preko 120 WCDMA mrea u komercijslnom radu u preko
50 drava gotovo 100 milijuna korisnika.
Priblino 85 HSDPA mrea u komercijalnom radu (na
kraju 2006).
Predstavljeno 66 HSDPA mobilnih ueaja od 19
proizvoaa.
lanstvo u GSMA prelo broj od 900 tvrtki (preko 700
operatera).
Prodano preko 980 milijuna mobilnih ureaja.

Na svijetu preko 5 milijardi mobilnih korisnika

Postoji preko 300 milijuna HSPA korisnika
Preko 162 HSPA mrea i 52 HSPA+ mrea putene u
komercijalni rad.
Postoji 17 LTE komercijalnih mrea u radu.
Prodano preko 1,6 milijardi mobilnih ureaja krajnjim
korisnicima.
2011
Preko 60.000 posjetitelja na Svjetskom mobilnom kongresu u
Barceloni
Preko 500 milijuna HSPA korisnika na svijetu
Preko 6 milijardi mobilnih korisnika na svijetu.

38

28.5.2012.

Osnove GSM-a

Roaming

Frekventni spektar GSM 900 i GSM 1800.

GSM 900 i GSM 1800 se koriste u sustavima u
Europi, Bliskom istoku, Africi, Oceaniji, najveem
dijelu
j
Azije
j i u nekim dravama jjune Amerike
(Costa Rica, Brazil, El Salvador i Gvatemala).
GSM 900: 890 915 MHz (uplink) i 935 960
MHz (downlink).
GSM 1800: 1710 1785 MHz (uplink) i 1805
1880 MHz (downlink).

Uporaba telefona jednog operatera u mreama drugih operatera.

Potrebno je sklopiti roaming ugovore (AA.12 i AA.13).
Razmijeniti podatke o operatorima (AA.14) i razmijeniti testne
SIM kartice.
Razmjena
j
p
podataka o GSM operaterima
p
ukljuuje
j
j razmjenu
j
tehnikih postavki, kodova koji karakteriziraju pojedine
operater, cijene za roaming korisnike, kontakt osobe,
Otvoriti signalizacijske linkove za potrebe testiranja. Ovu
proceduru za veinu mobilnih operatera odrauju mreni i/ili
fiksni operatori (koji imaju meunarodne centrale i linkove s
ostalim meunarodnim mrenim operaterima).

Osnove GSM-a

Roaming

Mobilni telefoni danas koji se danas proizvode su

dual band tj. GSM 900/1800 (veina radi i na
900/1800/1900) to operaterima omoguava
fleksibilnost u vlastitoj mrei ali i kod koritenja
roaminga.
GSM 1900 (PCS Personal Communication
Service) uglavnom u USA, Kanadi i veini
drava srednje i june Amerike
GSM 1900: 1850 1910 MHz (uplink) i 1930
1990 MHz (downlink)

Specifinosti frekventnih opsega

Napraviti IREG (International Roaming Expert Group) i TADIG

(Transferred Account Dana Interchange Group) testove.
Prvo se odrauju IREG pa potom TADIG testovi.
Razmijeniti IREG i TADIG testove izmeu operatera.
IREG testovi se obavljaju na MSC-u, a nakon to testni file se prebaci
na obraunski sustav tamo se obavljaju TADIG testovi moraju biti
usklaeni sa podacima iz IREG testova.
Nakon uspjeno obavljenih testova, potrebno je dogovoriti datum
komercijalnog poetka roaming ugovora.
Razmjena TAP (Transferred Account Procedure) file-ova preko
Klirinkih tvrtki (Cliring House).
Svaki operator potpisuje ugovor s jednom takvom tvrtkom (npr. MACH
iz Luksemburga ili EDS iz Njemake) i preko nje razmjenjuje TAP
file-ove s drugim operatorima.

Roaming

U podrujima niih frekventih opsega (veih valnih duljina) lake

je pokrivanje veih prostora s manje baznih stanica ali
problematino moe biti pokrivanje gradskih centara.

Nakon razmjene TAP file-ova, svaki operater potvruje

ispravnost testova koji su napravljeni na drugoj
(partnerskoj) strani.

U podrujima viih frekventnih opsega (manjih valnih duljina)

tee moe biti pokrivanje ruralnih podruja i za to je potrebno
vie baznih stanica ali je lake pokrivanje urbanih podruja.

Nakon ove potvrde, obostrano se potpisuju dokumenti na

kojima je definiran datum putanja komercijalnog
roaming-a. Dokumente u pravilu potpisuju Roaming
coordinator-i
Nakon komercijalizacije, TAP file-ovi se razmjenjuju na
redovitoj osnovi (svakih nekoliko dana, dnevno ili dnevno
nekoliko puta u ovisnosti o broju gostujuih korisnika u
drugim mreama te o potrebi za takvom razmjenom.

39

28.5.2012.

Roaming
Karta pokrivenosti GSM u svijetu
Karta pokrivenosti GSM u Europi
Karte pokrivenosti u Sjevernoj i Junoj Americi, Aziji,
Australiji/Oceaniji, Arapskom poluotoku.
Pokrivenost 3GSM signalom u ovim podrujima
Europa lider u pokrivenosti 3GSM sustavima (uz Japan)

SIM kartica

SIM kartica
ICC-ID broj baziran na meunarodnom standardu ISO/IEC 7812
prema ITU-T preporuci E.118
Maksimalan broj znamenki u ICC-ID je 20.
Preferirani broj znamenki je 19 ali kako je prema prvoj zamisli
maksimalan broj bio 20, mobilni operateri (ako to ele) mogu
zadrati
d ti (ili se vratiti)
titi) na staro
t
oznaavanje

j za 20 znamenki.
ki
IMEI = International Mobile Equipment Identifier (vezano uz
mobilne ureaje)

GSM u Europi i svijetu

Globalni igrai: Vodafone, T-Mobile, Orange, Telefonica
(Movistar, TEM, O2), Hutchinson, Telstra, Verizon, AT&T,
Najznaajnija i najrazvijenija GSM trita u Europi: Velika
Britanija, Njemaka, Italija, Francuska, vicarska,,
skandinavske drave, Benelux,
Najznaajnija i najrazvijenija GSM trita izvan Europe: Kina,
Indija, Rusija, Japan, SAD, Brazil, Meksiko,

SIM kartica
IMSI = International Mobile Subscriber Identity
IMSI ima 15 brojeva
Prva tri su MCC = Mobile Country Code (218 za BiH, 219 za
Hrvatsku)
Sljedea dva su MNC = Mobile Network Code (03 za HT
ERONET)
Sljedei 10 brojeva su specifini za svaku SIM karticu i
predstavljaju identifikacijski broj

GSM u Europi i svijetu

Penetracija mobilnih korisnika vie od 100% ukazuje na dvije
injenice: neki korisnici koriste vie od jednog telefona
(uglavnom poslovni korisnici) ali i zbog prirode pre-paid
usluge, mnogi korisnici imaju vie kartica koje koriste
(uobiajeno ne u isto vrijeme).
Rasprostranjenost GSM-a u cijelom svijetu najrasprostranjeniji
sustav mobilnih komunikacija u cijelom svijetu.
Roaming veliki (najvei!) + u GSM sustavu!

40

28.5.2012.

GSM u Europi i svijetu

Broj GSM operatora u svijetu oko 800
Broj korisnika mobilnih telefona (svih mobilnih sustava) preko
est milijardi.
Od toga oko 80% su GSM i pripadajue tehnologije (GPRS,
UMTS,)
2G/2,5G/2,75G/3G/3,5G/4G
GSM/GPRS/EDGE/UMTS/HDSPA/LTE (4G)
Supstitucija fiksnih s mobilnim ureajima
Ovaj trend je prisutan ve desetak godina u svijetu (u zadnje
dvije-tri godine i kod nas).

Grafiki prikaz
25
20
15
GB mlrd

10
5
0

Vod

GSM u Europi i svijetu

T-M

Or

Mov

TEM

TIM

GSM u Europi i svijetu

` TOP brandovi u svijetu:

Web stranice:
- www.gsm.org

1.

China Mobile (31 milijarda GBP)

- www.gsmworld.com

2.

Vodafone

- www.mobileeurope.co.uk

3.

Verizon

4.

AT&T

5.

T-Mobile

- www.mobilecomms-technology.com
www.wimaxroaming.com

O2

- www.roamingsims.com
- www.syniverse.com
- www.rak.ba

GSM u Europi i svijetu

` TOP mobilni brandovi u Europi (prema istraivanju Intangible
Business):
1. Vodafone (22 milijardi GBP)
2. T-Mobile (16,8 milijardi GBP)
3. Orange
g ((15,4
, milijardi
j
GBP))
4. Movistar (Telefonica)
5. TEM (Telefonica)
6. 02 (Telefonica)
7. TIM
8. Virgin Mobile, SFR, Telenor, Turkcell, Bouygoues
Telecom, KPN, WIND, E-PLUS, na 29. mjestu je TELE2

Grafiki prikaz
35
30
25
20
mlrd GBP

15
10
5
0

ChM

Vod

Ver

ATT

T-M

41

28.5.2012.

GSM u Europi i svijetu

Iskustvo i praksa Vodafone-a (www.vodafone.com;
www.vodafone.co.uk; www.vodafone.de;...).
Operator iz Velike Britanije (London).
Strategija kupovine mobilnih operatora (kojima daju ime Vodafone)
drugih ili treih po veliini u dravama u Europi i svijetu.
Strategija ulaska korak po korak ili odmah kupovina vie od 50% udjela
u mobilnom operatoru.
Primjeri: D2 (Mannesmann), Telecel (Portugal), Arial (panjolska),
Gdje to nije mogue, sklapaju posebne partnerske aranmane
(najee) s najveim operatorom u tim dravama.

GSM u Europi i svijetu

Telefonica mobilni operator iz panjolske.
Najvei operator u Junoj Americi.
U vlasnitvu ima operatere iz Velike Britanije (O2) i Njemake
(O2 - bivi Viag Intercom).
Jedan od najveih
j
mobilnih operatora
p
u svijetu
j
vrijednost
j
brandova ovih operatora kada se zbroji premauje vrijednost
branda Vodafone-a.
Strategija ne ukljuuje izmjene imena operatora koje su kupili
ako su ti brandovi ve prihvaeni u dravama u kojima djeluju.

Primjeri: Mobilkom (Austrija), Swisscom (vicarska), TeleDanmark

(Danska),
Mobilne operatere kupuju (ali i prodaju) i u cijelom svijetu; JAR, Japan,
SAD,

GSM u Europi i svijetu

GSM u Europi i svijetu

Iskustvo i praksa DT-a (T-Com sada T-Home i T-Mobile).

Kupuju fiksne i mobilne operatere (gdje je to mogue) ili samo
mobilne operatore.
Nakon kupovine, kada se steknu svi preduvjeti, provode rebranding i dodjeljuju im svoje ime , brand i sve znaajke T
operatora.
Tvrtka koja veinom djeluje u Europi ali ima svoje operatere i
u svijetu (npr. SAD).
Kupovinom fiksnih i mobilnih operatera nastoje smanjiti
trokove poslovanja i objediniti djelovanje te tako nuditi
potpune usluge i privatnim i poslovnim korisnicima.

TIM = Telecim Italia Mobile

Najvei mobilni operater u Italiji i jedan od najveih
pojedinanih u Europi po broju korisnika.
Interesno podruje djelovanja za proirenje poslovanja je
pronaao u Junoj Americi.
Jedan od mobilnih operatera s najveim brojem komercijalnih
roaming ugovora.
Po vrijednosti branda 7. u Europi a nema u svom vlasnikom
portfelju mobilnih operatora u Europi (osim kao manjinski
dioniar).
Partnerski odnosi s nekim mobilnim operatorima u svijetu.

GSM u Europi i svijetu

GSM u Europi i svijetu

Iskustvo i praksa Mobilkoma.

Hutchinson (Hong Kong)

Regionalni operator i najvei mobilni operator u Austriji (nalazi se

u vlasnitvu telekomunikacijskog operatora A1).

Telstra (Australija)

Interesna zona djelovanja: Austrija, Slovenija, Hrvatska, Srbija,

Bugarska te (plan) u budunosti BiH
Bugarska
BiH, Crna Gora,
Gora
Makedonija, Albanija,

AT&T (USA)

Strategija preuzimanja (kupovine) mobilnih operatora u ovim

dravama.

Verizon Wireless (USA)

Najvei mobilni operater u svijetu po broju korisnika: China
Mobile
U Kini postoje dva (oba u dravnom vlasnitvu) mobilna
operatera: China Mobile i China Unicom.

42

28.5.2012.

GSM u Europi i svijetu

China Mobile danas ima oko 655 milijuna korisnika
mobilnih usluga (prema podacima iz sijenja 2012.
godine) i pojedinano je najvei operater na svijetu.
70% trita u Kini (ukupno 935 milijuna korisnika)
U periodu najveeg porasta broja korisnika (2005/ prva
polovica 2006) rast je bio izmeu 3 i 5 milijuna
korisnika mjeseno.
Mobilni operater s najvrjednijim brandom
Otvaranjem Kine i poveanjem broja turista iz Kine,
znaajno je porasla vrijednost ovog operatora kao
potencijalnog roaming partnera.

GSM u regiji
Slovenija: Mobitel, Si.Mobil, Vega
Hrvatska: T-Mobile, VIPnet i TELE2
Srbija: MTS, Telenor, VIP
Crna Gora: T-Mobile, Promonte, M:tel

GSM u Europi i svijetu

Uz Kinu kao najmnogoljudniju dravu na svijetu, zanimljivo je
promotriti i Indiju (drugu dravu po broju stanovnika)
Za razliku od Kine i dravnog monopola, u Indiji postoji mnogo
operatora mobilne telefonije (dvadesetak) od kojih niti jedan
ne pokriva cjelokupni teritorij Indije niti za to ima dodijeljenu
licencu.
licencu
U ovo trenutku Indija je, uz Kinu, najbre rastue trite po broju
korisnika mobilne telefonije.

GSM u BiH
HT Eronet, BH Telecom, M:tel
Svi rade na GSM 900/1800
GSM/GPRS/EDGE/UMTS u razliitim fazama razvoja
Post-paid i pre-paid usluge.
Post-paid
Post
paid usluga je usluga u kojoj se raun ispostavlja na mjesenoj
razini nakon obavljenih usluga.
Pre-paid usluga plaanja unaprijed za usluge koje e tek biti
iskoritene (na bonove).
Ponuda paketa usluga i mobilnih ureaja za obje kategorije.
Telefoni u post-paid usluzi jeftiniji u ponudi u usporedbi s telefonima iz
pre-paid usluge zbog zagarantiranog prihoda od psota-paid usluge
(minimalni zagarantirani prihod = pretplata uz ugovor na12, 18 ili 24
mjeseca).

GSM u regiji

GSM u BiH

Situacija u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori i BiH.

Broj korisnika

Stvaranje regionalnih igraa na tritu.

Broj post-paid korisnika

Stanovnici ovih drava iz povijesnih, prijateljskih, obiteljskih

i drugih veza (slini jezici koji se govore u dravama)
d t su usmjereni
dosta
j
i jjedni
d i na d
druge i na putovanja
t
j iizmeu

ovih drava.

Broj pre-paid korisnika

Udruivanje s velikim svjetskim igraima.

Udruivanje i kupovanje operatera u drugim dravama u
cilju povoljnije ponude za korisnike koji imaju potrebu
komunikacijom u regiji.

ARPU = Average Revenue per User (prosjean prihod po

korisniku)
Churn = odljev korisnika
Fraud = prijevara (odljev korisnika zbog neplaanja)
Pokrivenost GSM signalom
Prihod, rashod i dobit operatera
Vlasnika struktura

43

28.5.2012.

GSM u BiH

Smjernice za operatere

to razlikuje operatora od operatora?

FMC = Fixed Mobile Convergence

Slinosti meu operatorima!

F2M substitution

Ponuda tarifnih paketa

Prethodni pojmovi su dijelom u suprotnosti jesu li fiksni i

mobilni operator partneri ili neovisni subjekti

Akcije i pogodnosti u paketima

Pokrivenost kao jedna od najznaajnijih stavki za svakog
operatora

Mobilno plaanje

Nacionalni roaming

SMS usluge: chat, flat, SMSparking, SMS2e-mail, SMSfun,

Roaming ugovori sa ostalim europskim i svjetskim operaterima

globalna pokrivenost

Usluge inteligentne mree (IN services)

GSM u BiH

Mobilno oglaavanje

Smjernice za operatere

Konkurencija alternativnih fiksnih operatora

Partnerstvo operatora i proizvoaa mobilnih ureaja

Broj korisnika ARPU koliina prometa

Partnerstvo za obostrano (poslovno) zadovoljstvo

Odljev prometa prema alternativcima

Ponuda povoljnijih paketa i kvalitetnije akcije

NOKIA, SIEMENS, ERICSSON, NORTEL NETWORKS,

MOTOROLA, ALCATEL, LUCENT, HUAWEI,...

MVNO

GOOGLE MICROSOFT
GOOGLE,
MICROSOFT, APPLE
APPLE,

WLAN pokrivenost u gradovima i urbanim sredinama

SKYPE i ostali VoIP provideri

Mobilni ureaji koji podravaju WLAN standarde.

Smjernice za operatere
Vie sadraja i usluga
Mobilni operateri sve vie postaju pruatelji sadraja i usluga
Ponuda sadraja samostalno, preko partnera ili kombinacijom
ova dva pristupa
ISP sve vie postaju ASP (Application SP) tako i mobilni
operatori postaju sve vie pruatelji usluga (a ne samo govora
i SMS-a).

Organizacija mobilnih operatora

Organizacija je promjenjiva i esto se mijenja kod pojedinih
operatora te prilagoava uvjetima trita.
Ne postoji tono definirana i jedna organizacija za sve operatere.
Openito postoji nekoliko poslova koje svaka organizacija mora
uzeti u obzir
obzir.
Strategija, tehnika, marketing, prodaja, briga o korisniku, IT
podrka, pravni poslovi, financije.

44

28.5.2012.

Generalni prikaz organizacije (stvarna se razlikuje od

operatora do operatora)

Organizacija mobilnih operatera

Prodaja: prodaja poslovnim korisnicima, prodaja privatnim
korisnicima, rad s prodajnim parterima.

CEO

CFO

CTO

Prijenos

Komutacija

CMO

IN/IT

Izgradnja

Razvoj

CSO

Oglaavanje

Konkurencija

Briga o korisnicima: pozivni centar (openite informacije i

informacije o brojevima telefona), briga o korisnicima
(rjeavanje problema i prigovora pomo korisnicima).
Pravni poslovi.
Financije.

Telekomunikacijsko trite u BiH

Jedan od novijih modela organizacije

Tri dominantna operatera (prema RAK-u: Operatori sa

znaajnom trinom snagom): HT ERONET (Mostar), BH
Telecom (Sarajevo) i M:tel (Banja Luka)

CEO

CFO

CTO

Privatni korisnici

Poslovni korisnici

Pravni i kadrovski

Alternativni fiksni operateri: Telemach, Europronet, AirABA,

Logosoft, Aneks, T3,
CATV: Elta NT, Telemach (MONET), HS Cabel, BH Cabel Net,
ELOB,
ISP: Zona.ba, Mrea, veina CATV-ova prua i usluge
pristupa internetu.

Organizacija mobilnih operatora

` Tehnika: komutacija, prijenos, izgradnja i odravanje, radiofrekvencijsko planiranje, obraun (billing), SMS/MMS centar,
IN sustav, aplikacije.
` IT podrka: sveukupna podrka tehnici ali i svim ostalim
sustavima u mobilnom operatora orijentirana prema
unutra i prema vani.
` Marketing: razvoj proizvoda i usluga, oglaavanje i
komunikacija, praenje rada konkurencije.

Telekomunikacijsko trite u BiH

Vrijednost telekomunikacijskog trita u BiH (prema RAK-u)
iznosi oko1,3 milijarde KM.
Udio trita telekomunikacija u ukupnom iznosu GDP je izmeu
5 do 6 % (slino kao i u dravama u JI Europi (Hrvatska,
Srbija, Albanija, Makedonija,).
U dravama EU27 trite telekomunikacija u ukupnom
vrijednosti GDP-a iznosi oko 2,6%.

45

28.5.2012.

Telekomunikacijsko trite u BiH

Porast broja korisnika fiksne telefonije u periodu od
2001. do 2007. godine iznosi oko 20%.
U proteklih par godina primjetna je stagnacija i lagano
smanjivanje broje fiksnih telefonskih linija.
Razloge je prisutna recesija (korisnici , pogotovo
poslovni) odjavljuju fiksne telefonske linije ali je
prisutna i F2M supstitucija korisnici sve vie koriste
mobilne telefone.
Ovo nije karakteristino samo za BiH ve je trend i u
cijelom svijetu.

Telekomunikacijsko trite u BiH

Dominantni telekomunikacijski operatori

Poseban pristup za poslovne korisnike ogledava
se u posebnom korisnikom pristupu te
organizaciji timova
(marketinko/prodajno/tehniki) koji se brinu o
poslovnim korisnicima.
Svi dominantni operateri prate nove trendove u
tehnologiji BiH zaostaje za operaterima u
zapadnim (naprednim) dravama ali manje nego
u ostalim segmentima gospodarstva.

HT Mostar; HT Eronet

Porast mobilnih korisnika u BiH u periodu od 2004 do 2009. je

vie nego udvostruen (podaci RAK-a): sa oko 1,5 milijuna
(2004.) na oko 3,4 milijuna (2009. godine).

www.hteronet.ba

Krajem 2011. godine prema podacima u BiH je bilo blizu 4

milijuna mobilnih korisnika

U novoj organizaciji zdruivanje poslovanja: jedna tehnika,

jedan marketing,
marketing jedna prodaja
prodaja .

Ove brojeve treba uzeti s rezervom jer dosta korisnika ima prepaid kartice vie operatera koje koriste povremeno tako da je
realan broj aktivnih korisnika manji.

Mobilna telefonija: post-paid (segmenti poslovnih i privatnih

korisnika) i pre-paid

Nije propisano pravilo u kolikom vremenskom periodu pre-paid

kartica se smatra aktivnom tako da operatori mogu
manipulirati s tim podacima.

Dominantni telekomunikacijski operatori

Sva tri dominantna telekomunikacijska operatera
pruaju usluge fiksne telefonije, mobilne
telefonije, pristupa Internetu (dial-up, ADSL ili
stalni pristup Internetu), najam vodova
(poslovnim korisnicima) i ostale
telekomunikacijske usluge.
Svaki operater, sukladno svojoj poslovnoj
strategiji, ima razliito kreirane paketa za
korisnike, prodajni pristup, organiziranu brigu za
korisnike,

Poslovanje do 2010. bilo podijeljeno na mobilnu (HT ERONET) i

fiksnu direkciju (HT Mostar).

Fiksna telefonija i pristup Internetu (ADSL)

HT Mostar; HT Eronet
Fiksna telefonija: osnovni tarifni model, Super 50 i Super 50%
paketi te Business paketi i jedinstveno na BiH tritu DUET
paketi (Telefon + ADSL).
ADSL: ADSL klasini paketi (Junior, Start, Maxi) i ADSL FLAT
paketi (Plus, Super, Elite i Pro).
Posebni paketi telefonije i Interneta (stalni pristup Internetu) za
poslovne korisnike.
NetPhone usluga = posebno kreirani paketi na posebnoj
platformi za poslovne korisnike.

46

28.5.2012.

HT Mostar; HT Eronet
Mobilna post-paid usluga: cijeli niz tarifnih paketa za privatne i
poslovne korisnike.
Mobilna pre-paid (!hej) usluga: nekoliko opcija tarifnih modela.
Tarifni paketi za mobilni Internet.
Mobilni telefon + tarifni paket za korisnike uz ugovor na 12/24
mjeseca.
Za sve usluge HT kreira posebne akcije ogranienog trajanja u
cilju poveanja broja novih korisnika ali i zadravanja
postojeih.

BH Telecom
Fiksna telefonija: osnovni tarifni paket, tarifni paketi s
nadoplatom na osnovni paket (uz dodatne pogodnosti),
posebni tarifni paketi.
ADSL: ADSL klasini tarifni modeli i ADSL FLAT (uz dosta
visok iznos pretplate ovaj segment BH Telecom nije
razraivao u posljednje vrijeme).
Mobilna telefonija: post-paid i pre-paid.
Post-paid: tarifni paketi Mini15, Midi30, Maxi50, Mega100.
TOP-TIM grupa za poslovne korisnike (mobilni i fiksni
brojevi u istoj grupi).
Pre-paid tarifni paket (ULTRA).

BH Telecom

M:tel

www.bhtelecom.ba; www.bhmobile.ba; portal.bih.net.ba

www.mtel.ba

Telekomunikacijski operater sa sjeditem u Sarajevu.

Telekomunikacijski operater sa sjeditem u Banja Luci.

Poslovanje podijeljeno na segment fiksne telefonija, mobilne

telefonije i pruanja usluga pristupa Internetu.

M:tel (bivi MOBIS) privatiziran u ljeto 2007. godine. Veinski

vlasnik Telekom Srbije (65%) a ostali vlasnici su investicijski
fondovi i mali dioniari
dioniari.

Organizacija tvrtke se (kao i u veini telekomunikacijskih

operatera) kontinuirano mijenja i prilagoava.

BH Telecom
Poslovanje je podijeljeno na sedam regija (direkcija).
U gradu Mostaru je smjetena jedna od ovih direkcija regija
nova poslovna upravna zgrada u sjevernom logoru u
Mostaru.
BH Telecom je dominantni fiksni operator na podruju najveih
gradova i regija u BiH (Sarajevo, Tuzla, Zenica, Biha, dio
Mostara)

Zajedniko poslovanje mobilne i fiksne direkcije pod istim

brandom M:tel.

M:tel
Fiksna telefonija: osnovni tarifni model i posebni paketi s veom
pretplatom ali i veim bonusima u obliku besplatnih minuta i
niih cijena razgovora.
ADSL: ADSL FLAT paketi (M:tel je posljednji uveo ADSL uslugu i
odmah je kreirao FLAT pakete).
Mobilna telefonija: post-paid i pre-paid.
M:tel je prvi uveo 3G uslugu u mobilne komunikacije u BiH.

Ovo podruje ima oko 2,2 milijuna stanovnika (u BiH ima oko 3,9
milijuna stanovnika).

47

28.5.2012.

M:tel
Post-paid tarifni modeli: M, L, XL i XXL
Tarifni modeli se razlikuju po pretplatama i sukladno tomu niim
ili viim cijenama razgovora prema odreenim destinacijama.
Pre-paid tarifni modeli (FRIEND): Zovi, alji, Surfaj, Kuliraj...
Pre-paid
p
tarifni modeli ((vidljivo
j
ip
prema svom imenu)) imaju
j
pogodnosti za odreene usluge (poziv, surfanje ili SMS).
Posebno kreirane grupe za poslovne korisnike.

Alternativni telekomunikacijski operatori

Osim tri dominantna postoji devet alternativnih fiksnih
operatora (jo nisu svi zapoeli komercijalno pruanje
fiksne telefonske usluge.
Veina njih nudi i pristup Internetu.
Glavna prednost:
Gl
d
t nie
i cijene
ij
ttelefonskih
l f
kih razgovora glavni
l
i
razlog manji operativni trokovi (prije svega znaajno
manji broj uposlenih).
Neki operatori nude TV i Internet, neki telefoniju i Internet a
Logosoft je uveo za odreenu bazu korisnika u Sarajevu
triple-play uslugu (telefonija+Internet+TV).

Europronet
www.europronet.ba
Pruatelj usluga fiksne telefonije i Interneta (ISP)
Sjedite u Sarajevu.
Ogranieno djelovanje na dijelu BiH.
Neophodno je uspostaviti interkonekcijske linkove za
povezivanje s ostalim operatorima.
Posebni paketi i pristup za poslovne korisnike.

AirABA
www.airaba.ba
Tvrtka sa sjeditem u Sarajevu.
Prua usluge fiksne telefonije i pristupa Internetu (ISP).
Poseban naglasak na rad s poslovnim korisnicima.
Poseban naglasak je dan i na brigu o korisniku.
Djelovanje na jednom dijelu BiH.

Logosoft
www.logosoft.ba; www.lol.ba;
Tvrtka koja ima moda i najjai brand meu alternativnim
pruateljima usluga.
Tvrtka se bavi i informatikom te prua potpunu podrku
korisnicima.
Pruatelj fiksnih telefonskih usluga.
Pruatelj pristupa Internetu i CATV.
Djeluje uglavnom na podruju Sarajeva sa tendencijom irenja
na ostale vee gradove (za sada Zenica i Tuzla).
Posjeduje i svoju kabelsku infrastrukturu.

Aneks, Banja Luka

www.blic.net
Tvrtka sa sjeditem u Banja Luci.
U vlasnitvu Telekoma Slovenije.
Pruatelj usluga pristupa Internetu.
CATV
Licenca za pruatelja fiksne telefonije.
Podruje djelovanja: Banja Luka s tendencijom irenja na cijelu
BiH.
Podrka poslovnim korisnicima i posebni paketi usluga za
poslovne korisnike.

48

28.5.2012.

ISP Internet Service Provider

Elta NT Cabel

Postoji ukupno 79 licenciranih ISP-ova u BiH.

www.elta-kabel.com

Neki pruaju samo usluge pristupa Internetu ali veina su u

sastavu fiksnih operatera ili pruatelja usluga kabelske
televizije.

CATV sa sjeditem u Banja Luci (jedan od dva CATV-a u Banja

Luci)

Ukoliko djeluju samostalno nastoje se uvezati u partnerski odnos

sa nekim operatorom fiksne telefonije ili kabelske televizije.

Postoji i CATV Elta NT u Tuzli i jo nekoliko manjih gradova u

BiH (u vlasnitvu ili suvlasnitvu Elta Banja Luka)
Luka).
Pruatelj usluga CATV.
Pruatelj usluga pristupa Internetu.
Jo ne pruaju usluge fiksne telefonije ali ovaj projekt im je u
pripremi.

Zona.ba (DASTO semtel)

www.zona.ba
Pruatelj usluga pristupa Internetu pristup Internetu
beinim putem.
Djelovanje na podruju BiH.
Djelovanje preko lokalnih partnera koji pruaju tehniku i
prodajnu podrku.
Pristup prema poslovnim korisnicima meutim upitna je
kvaliteta veze (barem na podruju Hercegovine).
Usluga iznajmljenih vodova za poslovne korisnike (VPN)
VoIP telefoniranje preko Internet protokola nie cijene
razgovora uz ogranienu kvalitetu.

Telemach
www.telemach.ba
CATV: tri paketa programa.
Pruatelj usluga pristupa Internetu.
Kombinirani paketi TV i pristupa Internetu.
Djelovanje na podruju Mostara s tendencijom irenja djelovanja
na apljinu (I faza) i ostala vea mjesta u Hercegovini: Livno,
Tomislavgrad, (II faza).
U privatnom vlasnitvu.

Regulatorna politika u telekomunikacijama

u BiH
www.rak.ba
RAK = Regulatorna agencija za komunikacije
etiri glavna sektora djelovanja: Sektor za emitiranje, Sektor za
telekomunikacije, Ureenje radio-frekvencijskog spektra i
Radio monitoring, informacijsko tehnika podrka i kontrola
potivanja
ti
j uvjeta
j t d
dozvola.
l
Regulatorna agencija za komunikacije je neovisno tijelo.
Bavi se reguliranjem (izmeu ostalog) reguliranjem
telekomunikacijskog trita.

Predvianja za telekomunikacijsko trite

Telekomunikacijski svijet postaje sve vie FLAT vrijedi i za
telefoniju i za Internet.
Trend je paketiranje razliitih usluga i kombinacija tih paketa
fiksni telefon, pristup Internetu, TV, mobilni telefon sa
cijelom paletom usluga.
P j di i operateri
Pojedini
t i nude
d sve tte usluge
l
ili su se pojedini
j di i manjiji
operateri udruuju i zajedniki pruaju pakete usluga primjer
je udruivanje fiksnih alternativnih operatera, Internet
pruatelja usluga i CATV operatera.

49

28.5.2012.

Predvianja za telekomunikacijsko trite

Telekomunikacijski svijet sve vie postaje i beian
(po pitanju pristupne tehnologije).
Pametni telefoni (smartphones) e igrati sve
vaniju
j ulogu
g u telekomunikacijama.
j
Mobilni pametni telefoni sluit e ne samo za
razgovore i slanje SMS-ova ve i za mobilno
pretraivanje informacija, plaanje rauna,
transakcije novca, klaenje, rezerviranje u
restoranima, kupovinu poklona

Predvianja za telekomunikacijsko trite

Mobilno oglaavanje preuzima (za sada u
razvijenijim dravama) sve veu ulogu u
marketinkim planovima najveih tvrtki.
Predvianja
j (p
(procjena)
j
) za krajj 2012. g
godine
ukazuje na to da bi vrijednost oglaavanja
putem mobilnog pretraivanja u svijetu moglo
iznositi oko 7,2 milijarde $. (Deloitte)

Predvianja za telekomunikacijsko trite

VoIP = Voice over Internet Protocol.
Mobilni VoIP.
Nie cijene razgovora (pogotovo meunarodnih).
Razgovori izmeu dva korisnika i telekonferencijski razgovori
putem VoIP-a.
p
Vana uloga pametnih telefona koji imaju WiFi opciju (uz 3G
kompatibilnost).
Postoji cijeli niz VoIP operatera najpoznatiji su Skype, Notola,
Google Talk, MSN Messenger, ICQ, 12voip,

50