64.

Navedite faktore izbora softvera.

Izbor softvera prije svega zavisi od toga ta nam je na raspolaganju, znai

raspoloivi softver, operativni sistem je kljuna komponenta u realizaciji
efikasnog koritenja kompjutera.
Sistemski softver je bitan za razvoj in-house softvera. U obzir treba uzeti i budue
potrebe (rast) organizacije, budui prelaz na novi kompjuterski sistem, itd.
Softver treba da omogui efikasno koritenje hardvera, te rjeavanje problema
definisanih sistemskom analizom, da omogui nesmetano prebacivanje na novi
hard disk bez ponovnog reprogramiranja, itd
1

2
3
4

razumjevanje definiranje problema - ta treba da rijei,

analiza postojeeg sistema
definiranje novog sistema
studiranje paketa
formalna prezentacija i demonstriranje paketa svakog dobavljaa, te
studija dokumentacije
vrednovanje dobavljaa
njegov satus, finansijska situacija, ispituju se korisnici koji ve
koriste paket i procjenjuje kvalitet
izrada cost-benefit analize - ta ulaemo, a ta dobijamo

65.

Navedite korake u izboru hardvera.

1
2
3
4
5
6
7
8

66.
1
2
3
4
5
6
7
8

Navedite eksterne zahtjeve za softverom

Navedite minimalne zahtjeve za hardverom
Napravite zahtjev za ponudom (RFP REQUEST FOR PROPOSAL)
Pronai ponude (prostudiraj ponude)
Izvri testiranje performansi sistema (BENCHMARKS)
Izaberi najbolji kompjuterski sistem
Odredi nain nabave (akviziciju)
(renta, lizing, kupovina)
Sklapanje ugovora
Navedite osam koraka dizajna ulaza.

Identifikovati granice izmeu ovjeka i kompjutera

Specifikacija sadraja ulaza
Definisati svrhu ulaza
Odrediti ulazni medij, nain unosa podataka i metod obrade
Dizajnirati format i kod podataka
Specificirati kontrolu nad podacima
Dizajnirati dijalog ovjek-maina
Obezbijediti odobrenje (zadovoljstvo) korisnika

67.

Opiite dva tipa ulaza.

Vrste ulaza su podjeljene na dva naina za transformisanje ulaznih podataka u

kompjuter:
1
2

Odloeni ulazi
Trenutni unos podataka ( kompjuterska forma)

Kod odloenih ulaza podaci se transformiraju iz pisanih dokumenata u

kompjutersku formu. Drugi naziv za odloeni ulaz je bach processing, gdje se
podaci obino sakupljaju i grupiu za procesiranje. Podaci se najprije transformu
u kompjutersku formu prije poetka obrade. Podaci se snimaju na neki medij
pogodan da ga neka aplikacija moe itati, kao to su magetni ili optiki mediji.
68.

Navedite principe dizajna izlaza.

69.

Identificirati interfejs izmeu maine tj. kompjutera i korisnika

Specificirati sadraj izlaza
Definisati svrhu izlaza
Odrediti metod obrade i medije za pohrnjivanje izlaza
Dizajnirati format podataka u izlazima
Dizajnirati format izlaza
Uspostaviti kontrolu podataka
Dobiti odobrenje, pristanak korisnika
Navedite est principa dobrog dizajna.

6 osnovnih principa dobrog

su :

2 2 2
dizajna (U H C )

Prvi princip: U1 analitiar treba konsultovati korisnika prilikom

dizajna interfejsa kako bi on bio zadovoljniji sistemom.
Drugi pricip : U2 dizajn bi trebao biti to jednostavniji i pristupaniji za
korisnika
Trei princip : H1- minimizirati interakciju korisnika sa komojuterom
kako bi se izbjegao manuelni unos i smanjila mogunost greke
etvrti princip : H2 s obzirom na ogranienja korisnika potrebno je
napraviti sistem provjere kako bi se sprijeio unos netanih podataka
Peti princip : C1 - ako sistem ima ve uspostavljena pravila i standarde,
sistem analitiar bi se trebao pridravati tih pravila (npr. ako je F1 help u
drugim programima i u ovom bi trebao biti)
esti princip : C2 - analitiar bi trebao da bude svjestan korisnikovih
snaga i slabosti (dobrih i loih strana) i da se prema tome ravna prilikom
dizajna sistema odnosno interfejsa
70.
Objasnite ta su kontrolne
nacrtajte primjer (falilo pitanje).

take

SDLC-a i

dajte

Period razvoja sistema ima 5 glavnih faza a to su: preliminarno istraivanje, analiza, dizajn,
implementacija,instalacija i postimplementaciona revizija.
Meutim, poto se faza est deava nakon to se IS implementira, faza postimplementacione
revizije je smjetena unutar aktivnosti odravanja sistema. Ovih est faza ine ivotni ciklus
razvoja sistema. Svaka faza se sastoji od vie aktivnosti, gdje je svaka aktivnost oznaena kao
skup zadataka. Kao glavna komponenta procesa razvoja, svaka aktivnost trai nekoliko
sedmica ili mjeseci da se zavri. Zadatak trai mnogo krae vremena, obino jednu sedmicu.
71.
ta je project management i koju ulogu ima u razvoju
IS-a?
Upravljanje projektom ili projektni menadment je formalna disciplina u kojoj se
projekti planiraju i izvravaju koristei sistematine, ponavljajue i opsene
procese pri emu se projekat moe definisati na slijededi nain:
Unikatan skup aktivnosti koje su namijenjene da dostiu definisani cilj, sa
unaprijed odreenim vremenom poetka i zavretka, i sa specificiranom
alokacijom resursa. Alati za upravljanje projektima pomau nam da planiramo
aktivnosti na razvoju sistema, procijenimo i dodijelimo resurse, rasporedimo
aktivnosti i resurse, pratimo napredak u odnosu na plan aktivnosti i budet,
kontroliramo i modificiramo raspored i resurse, i izvjetavamo o stanju projekta.
72.

ta je kritini put na mrenom dijagramu (falilo pitanje)?

Lanac aktivnosti koje imaju najdue vrijeme zavretka odreuju najranije vrijeme
zavretka projekta. Ovo vrijeme se esto naziva vrijeme projekta (project time) ili
trajanje projekta (project duration), ili najee kritini put(criticalpath). Kritini
put zapoinje prvom aktivnoui nastavlja se mreom do zadnje aktivnosti. Svaka
aktivnost na kritinom putu se naziva kritina aktivnost. Svaka
aktivnost na kritinom putu ima i ukupnu i slobodnu rezervu jednaku nuli! Bilo
kakva promjena trajanja kritine aktivnosti odrazit e se na promjenu ukupnog
trajanja projekta.
73.

Opiite PERT COST metod.

PERT/COST je metod po kojem je mogue skratiti vrijeme trajanja pojedinih

aktivnosti dodatnim ulaganjem sredstava. Najprije se skrauju aktivnosti koje lee
na kritinom putu, ako se vrijeme projekta skrauje skraivanjem aktivnosti.
Teiste analize trokova je da se kritika analiza varijantnih rjeenja bude sa
stanovista trokova.

Projektni menadment sistem razvijen od strane vlade Sjedinjenih Drava koji

mjeri i kontrolie trokove radne pakete. U ovoj metodi, troak procjene mora biti
za svaku aktivnost. Razne analize mogu biti izvedena, ukljuujui i "pad"
odreenih aktivnosti u projektu.
74.
1
2
3
4
5
6

ta spada u implementaciju sistema.

kreiranje podataka za testiranje

kodiranje programa
testiranje programa
dokumentiranje porgrama
obuka korisnika
priprema planova instaliranja
Izlaz iz ove faze je: Testirani kompjuterski programi

75.

Opiite fazu odravanja Sistema (falilo pitanje)

Svi pravci na kraju rezultiraju stavljanjem novog sistema u funkciju. Treba

napomenuti sljedee:
1. Odravanje i reininjering projekti pokrenuti su nekom kombinacijom povratnih
informacija od strane korisnika i tehnikog osoblja.
2. Projekt odravanja se inicira zahtjevom za promjenom sistema kojim se oznaavaju
problemi, prilike ili direktive.
3. Najjednostavnije stvari za popraviti su softverski bugovi (greke).
4. Ponekad greka u dizajnu sistema postaje vidljiva tek nakon implementacije.
5. U odreenim okolnostima novi tehniki zahtjevi mogu da diktiraju promjenu.
6. Poslovanje se stalno mijenja, pa prema tome i zahtjevi poslovanja za sistemom se
mijenjaju. Jedan od razloga za pokretanje projekta reininjeringa je novi zahtjev
poslovanja. Imajui u vidu dati zahtjev potrebno je vratiti se na fazu analize zahtjeva
sa fokusom na uticaj novog zahtjeva na postojei sistem. Na osnovu ove analize
projekt bi prolazio kroz faze logikog dizajna, analize odluke, fizikog dizajna,
izgradnje i isporuke. Imajte na umu, meutim, da je djelokrug projekata odravanja i
reininjeringa znaajno manji od djelokruga originalnog projekta koji je stvorio
postojei sistem. Prema tome, potrebni rad je mnogo manji nego to ste oekivali.
7. Kako se poslovanje mijenja moe se naii na znaajne nove poslovne probleme,
prilike i ogranienja. Kod ove vrste projekata rad zapoinje sa fazom analiza
problema,i nastavlja se prema potrebi.
8. U svim sluajevima konani rezultat bilo kojeg tipa projekta odravanja ili
reininjeringa je auriran operativni poslovni sistem koji daje veu vrijednost
korisnicima i vlasnicima sistema.
76.

ta je postimplementaciona revizija sistema?

pregled i revizija razvojnog procesa (odmah nakon instaliranja)

vrednovanje sistema nakon 6 mjeseci

Postimplementaciona revizija je takoer sastavni dio razvoja sistema, poto je

njegova namjena evaluacija sistema i softvera nakon to sistem postane operacionalan.
Faza postimplementaciona revizija je smjetena unutar perioda odravanja sistema.
77.

ta je terminiranje projekta?

Terminiranje se odnosi na vremenski raspored aktivnosti. Pitanje: Da li e sistem biti

uraen na vrijeme? Iako je predloeni IS proao sva tri prethodna testa fizibilnosti
uspjeno, ako se aktivnosti ne mogu obaviti u potrebnom okviru vremena za firmu,
sistem se mora odbiti.
Dva su razloga:
1. Rjeenje IS ako ne omoguava pravovremene aktivnosti, odbija se.
2. Rastom preduzea raste obrada i nove potrebe za hardverom i softverom. Period
razvoja i unapreenja IS-a treba prilagoditi rastu preduzea.
78.

Opiite jedan projektni tim (sastav, izvrioci, zadaci).

Uopte reeno tim se moe definisati kao grupa ljudi koja zajedno radi i
koordinira. Uz sve to, razliiti timovi imaju dosta razliite osobine s obzirom na
zadatke koje izvravaju, a i lanovi tima su selektovani po svojim zadacima.
Tradicionalno, lanovi informacionog projektnog tima su oznaavani i ocjenjivani
prema njihovom znanju, iskustvu i doprinosu. Njihova sposobnost da djeluju kao
dio tima se esto podcjenjuje ili potpuno previa. Bez obzira na to, ova
sposobnost je esto kljuna za uspjeh informacionog projektnog tima.