You are on page 1of 7

SPECIJALNA EDUKACIJA I REHABILITACIJA

definicija, predmet, zadaci


Prof.dr.Alma Dizdarevi

UVOD
U svijetu danas ima preko pola milijarde ljudi koji imaju znaajne probleme u
funckioniranju.
Njihov ivot je znaajno tei od ivota ostalih ljudi i potrebna im je posebna pomo i/ili
njega, odnosno poseban tretman.
Ovo e omoguiti maksimizaciju razvoja preostalih sposobnosti, unapreenja radne
sposobnosti i posljedino unapreenje kvalitete ivota.
Razni uzronici kao npr.bolesti, fizika oteenja, nasljedni i socijalni faktori
prouzrokuju i uslovljavaju stanja koja se kreu od lakih fizikih oteenja do potpune
nesposobnosti i dezintegracije linosti kao bio-psiho-socijalnog bia.
Defektologija, odnosno specijalna edukacija i rehabilitacija se bavi stanjima, a ne
bolestima za razliku od medicine.
Ta stanja mogu imati iroku lepezu i kreu se od lakih oteenja do potpune
onesposobljenosti.

DEFINICIJA DEFEKTOLOGIJE (SPECIJALNE


EDUKACIJE I REHABILITACIJE):
1. NAUKA O OVJEKU SA HENDIKEPOM (najkraa definicija)
2. NAUKA KOJA PROUAVA UZROKE I FUNKCIONALNE POSLJEDICE
TNJ, INVLIDNSTI ILI HENDIKEPA
3. NAUKA KOJA PROUAVA SREDSTVA, METODE I PRINCIPE REHABILITACIJE
HENDIKEPIRANIH LICA
4. NAUKA O OVJEKU SA HENDIKEPOM (najkraa definicija)
5. NAUKA KOJA PROUAVA UZROKE I FUNKCIONALNE POSLJEDICE
TNJ, INVLIDNSTI ILI HENDIKEPA
6. NAUKA KOJA PROUAVA SREDSTVA, METODE I PRINCIPE REHABILITACIJE
HENDIKEPIRANIH LICA

PREDMET:
Predmet SER je rehabilitacija ili habilitacija hendikepiranih osoba.
Ona podrazumeva istraivanje bio-psiho-socijalnih uslova razvoja hendikepiranih, kao
i istraivanje sadraja, metoda i principa rehabilitacije.

PREDMET SPECIJALNE EDUKACIJE I


REHABILITACIJE
Rehabilitacija, edukacija i socijalna zatita hendikepiranih osoba, to podrazumeva
istraivanje bio-psiho-socijalnih uslova razvoja hendikepiranih osoba, kao i
istraivanje sadraja, metoda i principa rehabilitacije, edukacije i njihove zatite.
Predmet tradicionalno pokriva populaciju djece sa smetnjama u razvoju, a posljednjih
godina se nastoji afirmirati i u odnosu na djecu natprosjenih sposobnosti, te onu sa
specifinim tekoama u uenju koja zbog kolskog neuspjeha nerijetko naputaju
kolu

Cilj SER
Cilj SER je da u granicama individualnih potencijala djece osigura njihov maksimalni
razvoj.
Realizacija tako postavljenog cilja oteana je smetnjom u razvoju i posljedicama
smetnje na linost i njenu aktivnost, ali i zahtjevom za aktivnim sudjelovanjem takve
djece u otvorenoj kolskoj, radnoj i socijalnoj sredini.

ZADACI SER:

Rehabilitacija, edukacija i socijalna zatita osoba sa hendikepom,

Istraivanje bio-psiho-socijalnih uslova razvoja hendikepiranih osoba, kao i


istraivanje sadraja, metoda i principa rehabilitacije, edukacije i njihova zatite.
Rehabilitacija ponovno uspostavljanje nekih izgubljenih ili smanjenih funkcija

Meu najvanijim zadacima su:


-

kreiranje uvjeta za maksimalni rast i razvoj potencijala i sposobnosti djeteta,

osiguranje adekvatne psiholoke i pedagoke atmosfere prikladne za


zadovoljavanje specifinih interesa i pedagokih potreba djeteta ovisno o vrsti i
stupnju smetnje u razvoju,
razrada i apliciranje specijalnopedagokog instrumentarija za spreavanje, otklanjanje i
ublaavanje posljedica smetnji na linost i aktivnost djeteta,
kad god je mogue osposobljavanje djeteta za samopercipiranje i shvaanje vlastitog
poloaja i vlastite situacije u koli i izvan nje,
prilagoavanje na vlastiti nedostatak i osposobljavanje za adekvatno reagiranje na
neprikladne postupke okoline,
osposobljavanje za obavljanje poslova svakodnevnog ivota usvajanjem navika i
vjetina samopomoi (higijena, prehrana, kretanje, dranje i openito ponaanje u
razliitim ivotnim situacijama) u uvjetima ivota sa smetnjom u razvoju itd.
S obzirom na irok spektar smetnji u razvoju i specifine tekoe u uenju teko je
govoriti o nekoj univerzalnoj metodi odgoja te populacije.
Osnovna pretpostavka za izbor adekvatnih programa i metoda je utvrivanje aktualne
razine funkcioniranja djeteta - kognitivne, afektivne, socijalne, motorike,
komunikacijske (tekoe govora, itanja, pisanja i raunanja ili njihove kombinacije).
Tek nakon toga, uz ispunjavanje ostalih pretpostavki, mogue je djetetu pruiti
odgovarajui odgoj i obrazovanje

RAZVOJ TERMINA specijalna edukacija i rehabilitacija


PEDAGOGIJA LEENJA HAILPEDAGOGIJA ZDRAVSTVENA PEDAGOGIJA
SPECIJALNA PEDAGOGIJA
DEFEKTOLOGIJA
SPECIJALNA EDUKACIJA I REHABILITACIJA (engleskom govornom podruju
Special education)

NAUNA PODRUJA U SER

ISTORIJA SER se bavi prouavanjem odnosa drutva prema hendikepiranima kroz


istoriju. Ona prouava razvoj ER pratei razvoj ovjeanstva, kao i istorijski razvoj
specifinih naunih disciplina.
OPTA SER se bavi prouavanjem zakonitosti u ER, terminologije, naunim
metodama i principima koji se koriste u tretmanu hendikepiranih osoba, kao i
modelima istraivanja u SER.

EDUKATIVNO REHABILITACIONE GRANE


Kategorije posebnih potreba
NEKADA OLIGOFRENOLOGIJA-DANAS INTELEKTUALNE TEKOE
se bavi populacijom sa intelektualnim tekoama.

Intelektualne tekoe
IT se definiu kao sniena sposobnost kojoj su svojstvena znaajna ogranienja u
intelektualnom funkcionisanju i u adaptivnom ponaanju, izraena u pojmovnim,
socijalnim i praktinim adaptivnim vjetinama. Nastaje prije 18. godine (AAMR, 2002)
NEKADA SURDOAUDIOLOGIJA (Surdopedagogija)-DANAS OTEENJE SLUHA ili
AUDIOLOGIJA
bavi populacijom oteenog sluha.

Oteenje sluha
Oteenje sluha je opi termin koji ukljuuje sluno onesposobljenje koje s emoe
kretati od blagog do dubokog (nagluhost i gluhoa).
Osoba koja je gluha nije u mogunosti da koristi sluh kako bi razumjela govor, iako
moe razumjeti neke glasove. Gubitak sluha je toliko velik da ak i uz pomo slunih
pomagala gluha osoba ne moe razumjeti govor samo putem sluha.
Nagluhe osobe imaju znaajangubitak sluha usljed ega trebaju specifine
adaptacije.

NEKADA TIFLOLOGIJA (Tiflopedagogija) -DANAS OTEENJE VIDA


bavi populacijom oteenog vida

Oteenje vida
Oteenja vida ispoljavaju se u irokom rasponu od potpune sljepoe do
slabovidnosti
Slijepa djeca za uenje koriste druga ula, kao taktilno ulo za uenje braice.

dok slabovidna djeca trebaju uveani crni tisak.

LOGOPEDIJA
obuhvata populaiju sa poremeajima svih oblika komunikacije

Poremeaji jezika i govora ili komunikacijski poremeaji


Postoje kada utjecaj koji komunikacijski obrazci imaju na ivot osobe imaju jedan od
slijedeih kriterija:
a) Transmisija i/ili pogreno percipiranje poruke,
b) Osoba je u nepovoljnom ekonomskom poloaju,
c) Osoba je u nepovoljnom obrazovnom okruenju,
d) Negativan utjecaj na emocionalni razvoj osobe,
e) Problem uzrokuje fizika oteenja i ugroava zdravlje osobe

NEKADA SOMATOPEDIJA-DANAS

MOTORIKI POREMEAJI I HRONINE BOLESTI


bavi populacijom tJelesno invalidnih osoba i osoba sa hroninim bolestima
Moe biti ortopedsko oteenje koje ukljuuje skeletni sistem-kosti, zglobove, udove i
sa njima povezanu muskulaturu
Ili neuroloko oteenje koje ukljuuje CNS i utjee na sposobnost osobe da pokree,
koristi ili kontrolie odreeni dio tijela
Hronina oboljenja ukljuuju postajanje hroninih bolesti u duem vremenskom
periodu koje nemaju tendenciju poboljanja ili izlijeenja.

SOCIOPEDIJA
Kod nas

POREMEAJI U PONAANJU
se bave populacijom djece i odraslih sa poremeajima u ponaanju.
VIESTRUKA OMETENOST

MULTIPLA OTEENJA
podrazumeva populaciju sa dva i vie oteenja.
Obino pogaa osobu u intelektualnom, fizikom i socijalnom funkcioniranju.
Zbog sloenosti tekoe zahtjeva se poseban vid tretmana i podrke.

Nadarenost i talentiranost
Odnosi na visoka postignua u intelektualnom, kretaivnom i umjetnikom podruju,
neuobiajne vjetine rukovoenja, izvrsnost u akademskim podrujima.
Karakteriu ih crte koje su daleko iznad prosjene u odnosu na ope vjtine, visok
nivo usesreenosti na zadatak i kretaivnost.

Specifine tekoe u uenju


Je poremeaj jednog ili vie osnovnh psiholokih procesa ukljuenih u razumjevanje
ili koritenje jezika, usmenog ili pisanog, koji se moe manifestirati kroz nesavrnu
sposobnost sluanja, razmiljanja, govora, itanja, pisanja, spelovanja ili
matematikih kalkulacija.
Termin ukljuuje stanja kao to su poremeaji percepcije, povrede mozga, minimalna
cerebralna disfunkcija, disleksija i razvojna afazija.
Ne ukljuuje djecu koja imaju tekoe u uenju uzrokovane vizuelni, slunim ili
motornim hendikepom, intelektualnim tekoama ili sredinskim, kulturnim ili
ekonomskim nedostacima.

Emocionalni poremeaji i poremeaji ponaanja


Podrazumjeva stanja kod kojih se ispoljavaju jedna ili vie navedenih karakteristika u
duem vremenskom periodu i upadljivom obliku, to utjee na akademska
postignua:
a) Nesposobnost uenj akoja se ne moe obajsniti intelektualnim, senzornim i
zdravstevnim faktorima.
b) Nesposobnost izgradnje i odravanja zadovoljavajuih interpersonalnih odnosa sa
vrnjacima i nastavnikom.
c) Nepikladna ponaanja i osjeanja pod noramalnim oklnostima,
d) Ope pervarzivno nezadovoljstvo ili depresija

e) Tedencija razvijanj afizikih simptoma ili straha u vezi sa osobnim ili kolskim
problemima.
Termin ukljuuje djecu sa izofrenijom i autizmom
Ne ukljuuje socijalno neprilagoenu djecu osim ako se ne utvrdi da se radi o djeci sa
ozbiljnim emocionalnim poremeajima.

You might also like