- Osnove pedagogije Predavanja skripta 1 (Neven Hrvati)

Definirati pedagogiju kao znanstvenu disciplinu

PEDAGOGIJA- je znanost koja istrauje intencionalne i funkcionalne fenomene odgoja,
obrazovanja i izobrazbe mladog narataja ili odraslih osoba, te imbenike koji djeluju iz
okruenja na taj proces.

Sustav pedagogijskih disciplina

Pod sustavom pedagogijske znanosti podrazumijevamo sve grane i discipline koje pedagogija
kao znanost obuhvaa i na koje se grana i dijeli.
Temeljna podjela pedagogijske znanosti je na :
povijest pedagogije, osnove pedagogije, sistematsku pedagogiju, specijalnu pedagogiju,
socijalnu pedagogiju, didaktiku, pedeutologiju, andragogiju, kineziologiju, psihopedagogiju,
poredbenu (komparativnu) pedagogiju i pedagogijsku futurologiju.
Discipline:
opa (sistematska) pedagogija, komparativna pedagogija sveobuhvatne discipline
socijalna ped., adultna ped., kolska ped., strukovna i gospodarska ped. diferencijalne
discipline (podjela prema Lenzenu)

Funkcije pedagogijskih znanosti

dvije najvanije funkcije pedagogije kao znanosti
Deskriptivna funkcija (zadaa) odgovara na pitanja: to je odgoj? Od kada postoji? Kako je
nastao? O emu ovisi? Kako se ostvaruje? Ta funkcija nastoji snimiti, vjerno opisati i pokazati
odgojnu stvarnost kakva je u ivotu.
Normativna funkcija zauzima stavove prema postojeoj odgojnoj stvarnosti, kritiki ju
analizira i vrednuje sa svrhom da je unapreuje i stalno usmjerava prema boljim, naprednijim
i efikasnijim rjeenjima. Normativna funkcija pretpostavlja i trai kritiku postojeeg.
Odgovara na pitanja: to je i kakav je postojei odgoj? Kakav bi on trebao biti?

Razliiti pristupi povijesti pedagogije

-

Duhovno - povijesni povijest pedagogijskog miljenja, podrazumijeva napredak, nae

dananje miljenje o odgoju, obrazovanju i njegovu odgojitelju rekonstruira se u svojoj
povijesnoj genezi. Korist za sebe.
Institucionalno povijesni kada je i zato nastala neka odreena institucija , koje su
ideje i interesi i na koji nain oblikovati njezin dalji razvoj

Povijesno problemski pristup dananji se sustav odgoja i obrazovanja razumije kao

rezultat rjeavanja problema. Kritiko preispitivanje razumljivosti dananjeg sustava
odgoja i obrazovanja i njegova argumentativna opravdanja. pr. feministiki pokreti i
koedukacija, toga danas ne bi postojalo da se u javnosti nije izrazilo miljenje i problem u
vezi toga.
Epohalno strukturalni pristup drutvene strukture i njima odgovarajue norme i
vrijednosti ostaju za odreeno vremensko razdoblje, usprkos svom daljem razvoju, u
pojedinostima toliko jednake da se moe govoriti o jednoj epohi.

Razvojna razdoblja epohe pedagogije. prema Montessoriu i Gudjonsu, treba znati obje
(svaka pet epoha)
Gudjons
1.razdoblje: od srednjeg vijeka k moderni (17.st.)
-rani novi vijek bio je djeakovo doba nove kulture a renesansa i reformacija najavljuju
modernu trima stajalitima: 1. ovjek i svijet- proizvod vlastite prakse, 2. Razluili se uenjaci
od klerika i znanje od vjeronauka, 3. mo odgoja.
Komensky najavljivao novi svijet, proao cijelu europu i dobio mnoga priznanja, ovjeku je
dao priznanje da moe svijet dovesti u red iscjeljenjem svijeta tj poeti s odgojem. Program:
svakoga (i siromane, sluge i ene) sve (proirivanje znanja postupno i stupnjevito) temeljito
(realno i zorno) pouiti. Zaetnik je naela cjelokupnog kolovanja.
2. razdoblje: prosvjetiteljstvo ili pedagogijsko stoljee (1700- 1800)
U 18.st. svi ljudi trebaju sudjelovati na prosvjeivanju razuma.
Temeljne misli: odgojem upravlja ovjek, odgoj vodi u zbiljski ivot, valjana metoda odgoja
je slijediti prirodni tijek, dijete nije odrasli ovjek u malom, obavezno kolovanje za sve,
autonomija kole( oslobaa se od crkve).
John Locke- odgojni optimizam, sve stalee odgajati isto tj sukladno umu
I.Kant- prosvjeenost-izlaenje ovjeka iz nezrelosti koju je sam skrivio
Max Weber- razradio je kulturni, polit.-administrativni i ekonomski sustav
Jean Jacques Rousseau- predstavnik prosvjetiteljstva, odgoj mora slijediti ovjekov prirodni
razvoj
Filantropi- otvorenost prema svijetu: uenje modernih jezika i prirodnih znanosti, objedinjeni
sport, kola, koedukacija..
J.H.Pestalozzi puki pedagog i filozof, ope obrazovanje ispred poziva i stalea
3.razdoblje: Njemaka klasika odgoj i obrazovanje u graanskom drutvu
(1800-1900)
Humbolt- obrazovanje je put pojedinca ka samome sebi, ope obrazovanje ispred zanatskog,
kolstvo podijeljeno prema dobnom stupnju, potiskivanje utjecaja drave na odgoj i
obrazovanje, borba protiv mentaliteta podanika (osposobiti za samoodreenje).
Sveuilita- neovisna o dravi, latinske kole se reformirale u gimnazije, realne kolezanatske, elementarne kole- poboljana puka kola, obrazovani uitelji
J.F.Herbart- misaoni krug: Stupanj jasnoe, stupanj asocijacije, stupanj sustava, st. metode.
2

4.razdoblje: protest- reformska pedagogija (1900-1933)

kola je zasitila umjesto poveala glad za obrazovanjem. Kritika kulture, pokret ena (pravo
obrazovanja), pokret mladih (nutarnja sloboda), pedag. pravci: Stoljee djeteta-Ellen Key ,
Marija Montessori- htjela aktivnost djeteta unapreivati ve u dobi malog djeteta, kola
samodjelatnosti (samoprovjera umjesto ocjenjivanja, praktian rad, samostalnost..)
Pokreti za umjetniki odgoj, pokreti seoskih odgojnih domova..
5.razdoblje: nacional-socijalizam suvremenost (1933-1993)
kolstvo je sadrajno i organizacijski objedinjeno, politiki odgoj u partijama, selekcije
rasno manjevrijednih , izgradnja izvankolskih ustanova za daljnje obrazovanje za partijski
i inovniki pomladak.

Definicija odgoja prema razliitim teorijskim pristupima

-

DUHOVNO- ZNANSTVENA PEDAGOGIJA - odgoj je planska djelatnost kojom

odrasli oblikuju drutveni ivot ljudi odrasli odgajaju mlade do one toke razvoja u
kojoj mogu nadomjestiti sadanju generaciju
EMPIRIJSKA ZNANOST O ODGOJU (kritiki racionalizam) - odgoj su socijalne,
namjerne radnje kojima se pokuava promijeniti sklop psihikih dispozicija (sposobnosti,
umijea, stavovi, miljenja i uvjerenja) drugih (djeca i mladi), sprijeiti nastanak
dispozicija koje smatraju loima ili ouvati dispozicije koje se smatraju vrijednima
KRITIKA ZNANOST O ODGOJU - represija, u sluaju kada je represija nepotrebna,
odgoj se mora kritizirati.
Strukturalistika znanost samoodgoj, svaki ovjek samostalno izgrauje svoje
kognitivne strukture uloga pedagoga je oblikovanje / podeavanje okoline za uenje,
panja se stavlja na pojedinca, nema nita bez samoodgoja, odgoj i tei upravo tome
TEORIJA SUSTAVA odgoj je inetencionalizirana i iz intencije izvedena djelatnost
vana je komunikacija koja odgajaniku omoguuje samoorganiziranje- odgajatelj mora
priopiti svoju odgojnu namjeru
REFLEKSIVNA ZNANOST O ODGOJU - pojedincu se mora omoguiti da se u svojoj
samoorganizaciji sam ogranii ondje gdje poinje aura drugog - ne smijemo
ograniavati slobode drugih, toliko slobode i mi imamo
POSTMODERNA dokidanje krutih teorija, trajnih misaonih uporita i vrijednosti
proizvoljnost, improvizacija, neodgovornost - jaaju se

Razlika izmeu intencijonalnog, namjernog i funkcionalnog

Pod pojmom funkcionalnog odgoja podrazumijevamo sve initelje koji bez odreene namjere
vre utjecaj na razvitak i oblikovanje ovjeka.
Pojam intencionalnog odgoja karakterizira svjesno i namjerno djelovanje u skladu s ciljem i
zadacima odgoja.
3

Odnos izmeu odgoja i socijalizacije, definicije i teorije socijalizacije (primarna i

sekundarna)
SOCIJALIZACIJA - Socijalizacija je proces nastajanja i razvoja osobnosti u meusobnoj
ovisnosti
o drutveno posredovanom socijalnom i materijalnom svijetu okoline.
Pritom je osobito vano... kako se ovjek izgrauje u drutvenog subjekta sposobnog da
djeluje.

ODNOS SOCIJALIZACIJE I ODGOJA socijalizacije je cjeloivotni proces koji obuhvaa I

odgoj I obrazovanje, uveden je zbog preuskog shvaanja odgoja.

Primarna socijalizacija se odvija tijekom najranijeg djetinjstva, obino unutar obitelji. (dijete
ui jezik obitelji i osnovne temeljne obrasce ponaanja svojeg drutva, pomou opravdavanja i
neopravdavanja postupaka sa strane roditelja). Ovdje su ukljuena dva temeljna procesa:
internalizacija ili usvajanje kulture drutva i strukturiranje linosti.

Sekundarna socijalizacija - ulogu primarnog imbenika socijalizacije preuzima grupa vrnjaka

i kola.
- sekundarna socijalizacija ukljuuje kolski sustav (od vrtia do fakulteta).

Tercijarna socijalizacija obuhvaa zanimanje, tj. profesionalnu i radnu socijalizaciju.

PSIHOLOGIJSKE TEORIJE SOCIJALIZACIJE
-

Psihologija uenja i ponaanja Pavlov uenje se u klasinom biheviorizmu shvaa kao

nastajanje veza izmeu podraaja i reakcije. Ponaanje se tumai kao rezultat ovjekove
reakcije na podraaje iz okoline klasino uvjetovanje.
Operantno uvjetovanje (Skinner ) prema tom konceptu ovjek je naelno spreman
za aktivnost , njegovo operantno ponaanje ima najprije obiljeje pokuaja i pogreaka,
pri emu o stjecanju odreenih naina ponaanja ili uenja odluuju pozitivna i negativna
potkrepljenja.

Osnovni prigovori ovim uenjima bila bi mehaniziranje ljudskog ponaanja i uenja

koje u potpunosti potiskuje unutranje psihike procese, ispitivanje tek kratkotrajnih
sekvenca uenja te nekritiko sagledavanje drutvene strane uvjeta okoline.
Psihoanaliza - U pozadini svih na prvi pogled namjernih i racionalnih radnji nesvjesne su,
nama skrivene veze, koje proizlaze iz suodnosa izmeu roditelja, djece i svijeta okoline.
U tim procesima osjetilno-emocionalne interakcije nastaje (konfliktna) subjektivnost,
odnosno afekti, spoznaje i namjere ovjeka. Ta zbilja se promatrati moe jedino posredno.
ovjek si otvara socijalni predmetni svijet i predmetni svijet objekata mehanizmom
identifikacije. Tijekom internalizacije drutvene norme i vrijednosti, isprva vanjske,
postaju dijelom unutar psihike stvarnosti, dijelom osobnosti, time i smjernicom za
djelovanje individuuma.
Kognitivna psihologija razvoja J. Piaget uenje I razvoj nije nagonska sudbina , polazi
se od ope sklonosti subjekta da se prema materijalnoj i socijalnoj sredini odnosi tako da
ju osvaja; dijete se razvija samo, ali ono to ne ini potpuno slobodni i nevezano nego se
prilagouje okolini. Piaget je izradio sheme poretka za te procese usvajanja i preradbe,
ovdje se naglaava postupni slijed i zakonitost.
Ekologijski pristup - istrauje sloene i meuovisne odnose relevantne za socijalizaciju,
nain postojanja koji ukljuuje materijalne imbenike na primjer ulicu, uvjete
stanovanja, igralita; kao i osobe (roditelji, vrnjaci) s njihovim ulogama i odnosima
spram djeteta, ali i djelatnosti i njihove socijalne uvjete. Kako je ovaj koncept relativno
nov, konkretnijih empirijskih istraivanja temeljenih na njemu zasad manjka.

SOCIOLOGIJSKE TEORIJE
-

Strukturalnofunkcionalna - treba razjasniti kako odvijanje u podsustavima i procesima

interakcije izmeu pojedinih podsustava doprinosi stabilnosti cjelokupnog sustava i
njegova funkcioniranja (kolstvo - kola) i ugroava li ono te procese integracije.
Drutveno djelovanje pojedinca se javlja u sustavima.
Simboliki interakcionizam u sreditu zanimanja je svakidanja interakcija G. H. Mead
socijalizacija se opisuje kao drutveno djelovanje, ovjek je onaj koji naelno kreativno
i produktivno oblikuje i prerauje svijet svoje okoline. Djelovanjem u drutvu stvara i
samu sliku o sebi i tako nastaje socijalizacija
Socijalnoteorijski pristup - Temeljnu kritiku strukturalno-funkcionalne teorije s
nadovezivanjem na simboliki interakcionizam povezuje Habermas u svom
socijalnoteorijskom pristupu, uzimajui pritom u obzir psihoanalizu, teorije razvoja i
djelovanja te analizu u smislu filozofije drutva. Postavlja pitanje o osnovnim
kvalifikacijama subjekta potrebnim za djelovanje unutar interakcionistikog koncepta, a
to su: sposobnost za ''toleranciju na frustraciju'' mnoge uloge omoguavaju tek malo
zadovoljenje, unato tome, interakcija se mora odravati; ''kontrolirani samoprikaz'' ili
''tolerancija ambigviteta'' sposobnost podnoenja nejasnoa kod difuznih oekivanja
uloga; te distancija od uloga ili ''autonomna igra uloga'' sposobnost ovjeka da se po
potrebi distancira od neke poznate mu uloge.

Definicija obrazovanja,izobrazbe, naobrazbe

Obrazovanje je osposobljavanje za razborito samoodreenje, produktivno sudjelovanje u
kulturi, kako bi se postigla individualnost i drutvenost.

Izobrazba :
- vrsta obrazovanja koja je opeg i strunog znaaja, izvodi se u posebnim kolama, koje
pojedinca pripremaju za profesionalno obnaanje odreenih poslova
- proces osposobljavanja za neku praktinu djelatnost
- izobrazba za trite radne snage, izvodi se u posebnom sustavu institucija i oblika,
nezaposlena radna snaga se osposobljuje ili prekvalificira za zanimanja na tritu rada

Naobrazba je isto to i obrazovanost, uenost ili izobraenost, tj. uspjeno ostvarena razina
formalnog obrazovnog procesa. Mjeri se stupnjem kolovanja i kvalitetom postignua, tj.
kvantitetom i kvalitetom postignutog znanja to se na kraju potvruje dokumentom
(svjedodba ili diploma). Rezultat je procesa obrazovanja, odnosno izobrazbe gdje su znanja i
sposobnosti steeni obrazovanjem, odnosno izobrazbom. Moemo nazvati i razlikom izmeu
poetnog i zavrnog stanja obrazovnog procesa.

Formalno, neformalno i infromalno uenje

Formalno uenje je ono uenje koje se odvija unutar uitelj-uenik odnosa. Formalno uenje
je u tehnikom smislu proces pomou kojeg drutvo prenosi znanje, vjetine i vrijednosti s
jedne generacije na drugu.
Neformalno uenje je ono uenjekoje se odvija unutar nekog usustavljenog, formalnog
procesa uenja, ali no nije priznato, nije smatrano dijelom tog formalnog procesa uenja.
Odvija se u obliku radionica, internet teajeva, kratkih teajeva o nekom predmetu ili
seminara i predavanja izvan formalnog sustava pouavanja kojem uenik pripada.
Informalno uenje je vrsta uenja koje se bazira na usvajanju vjetina, navika, itd. stjecanjem
iskustva u svakodnevnim situacijama.

Distinkcija izmeu nastavnih plana i kurikuluma

kurikulum je svestrano i precizno odreenje odgojnog i obrazovnog procesa u kojem je

nedvojbeno to uenik treba nauiti i znati, za razliku od nastavnog programa u kojem je
naveden sadraj, koji je odreen za uenje ali bez jasnih odrednica razine usvojenosti znanja
Temeljne funkcije kole prema Giesecke-u
Najvanije tri funkcije kole:

o Kvalifikacija kola treba obuiti uenike i pripremiti ih za kasniju integraciju u

drutvu kako bi njemu mogli pridonositi svojim radom i sudjelovati u
njegovom razvoju
Selekcija
Integracija
1. Treba osposobiti za strukovne djelatnosti
2. Mora davati kvalifikacije u tzv kvantitativnoj raspodjeli
3. Odabire uenike
4. Treba ih integrirati u drutvo (obitelji i masmediji na to vie utjeu)
Ustanova za uvanje djece
U koli se ui ponaanje koje se odnosi na stvar
kola ui ponaanju na poslu i uspjehu
kola posreduje socijalne odnose koji se odnose na rad
kola sustavnom nastave proiruje do sada samo izvornu sliku svijeta koja je bila
vezana za sluajnu komunikaciju s odreenim osobama
Treba osposobiti za strukovne djelatnosti, ideologijska integracija vrlo teko mogu
postati uenikovim iskustvom
Selektivne funkcija doivljava se putem svjedodbe, premjetaja

HNOS - ili Hrvatski nacionalni obrazovni standard je skup normi koje imaju zadau
rasteretiti uenike i stvoriti kole po njihovoj mjeri. To je putokaz za uitelje, uenike, ali i
roditelje pri ostvarivanju i stalnom poboljavanju odgoja i obrazovanja. HNOS-om je
zapoelo rastereenje nastavnog gradiva od nepotrebnih nastavnih sadraja.
NOK ili nacionalni okvirni kurikulum. NOK-om se naime razbijaju prijanji obrazovni
ciklusi na kraa razdoblja, pa bi prvi obrazovni ciklus obuhvaao 1., 2, 3, i 4. razred osnovne
kole, drugi ciklus 5. i 6. razred, trei ciklus 7. i 8. razred, te etvrti ciklus 1. i 2. razred
srednje kole, ime bi se obvezno obrazovanje produljilo i na prva dva razreda srednje kole.
Za svaki ciklus odreene su i temeljne kompetencije kao zbir znanja, vjetina, sposobnosti i
stajalita, koje uenik odreene dobi mora savladati, a to e biti standard na nacionalnoj
razini.
- NOK je instrument promjene obrazovne politike. Karakterizira ga odmak od
tradicionalnog pristupa odgoju i obrazovanju i usmjeravanje u pravcu suvremenih
pedagokih i didaktikih rjeenja. Otvoren je za promjene, dinamian i fleksibilan. Za
kvalitetnu provedbu nuno je hitno usklaivanje s vanim kolskim i dravnim

dokumentima (zakonskim i pod zakonskim aktima, pedagokim standardom,

kvalifikacijskim okvirom

DRAVNA MATURA - obvezni zavrni pismeni ispit koji uenici gimnazija polau na kraju
svog srednjokolskog obrazovanja.
Ciljevi :
- Unapreivanje kvalitete rada kola- promicanje kvalitete uenja i pouavanja
- Unapreivanje kulture provjeravanja i vrednovanja znanja i kompetencija- podizanje
kvalitete ocjenjivanja u koli
- Reduciranje reproduktivnog pristupa znanju- od faktografije k rjeavanju problema
- Ujednaavanje pripremljenosti uenika razliitih kola
- Poveana motivacija za rad osoblja
- Poveana kompetitivnost meu kolama
- Pojaani napori- ulaganje u kvalitetu vlastitog rada
- Objektivnije praenje i ocjenjivanje rada uenika
- Bolje motiviranje uenika- kvalitetnija komunikacija s uenicima
- Poveana motivacija za uenje, fokusirano uenje
- Via razina znanja i kompetencija, bolje vjetine samostalnog uenja
BOLONJSKI PROCES - Bologna je naziv za reformu visokog obrazovanja.
Ciljevi Bologne:
Stvaranje europskog prostora visokog kolstva
Uvoenje sustava lako prepoznatljivih i usporedivih stupnjeva kao i uvoenje dodatka
diplomi
Prihvaanje sustava studiranja temeljenog na dvama glavnim ciklusima,
preddiplomskom i diplomskom. Pristup drugom ciklusu zahtijeva uspjeno zavren
prvi ciklus studija koji bi trebao trajati tri godine, tj. skuplja se 180 ECTS bodova.
Uvoenje bodovnog sustava, ECTS- a, kao sredstva kako za stjecanje kvalifikacija
tako i za promicanje razmjene studenata
Promicanje mobilnosti i prevladavanje zapreka slobodnom kretanju, posebice studentima i
nastavnicima.

Bologna je u Hrvatskoj uvedena 2001. Godine

kolski standard u Hrvatskoj je na vrlo niskom nivou zbog nepodnoljivih uvjeta rada, loih
plaa profesora, ukidanja besplatnih udbenika...
ISCED (Meunarodna standardizacija klasifikacije obrazovanja) radno tijelo koje predlae
pravila i vrstu dokumentacije radi usklaivanja znaenja nazivlja; oznaavanje i trajanje
pojedinih stupnjeva odgoja i obrazovanja (podjela: primarno, sekundarno, tercijarno)