TEHNOLOGIJA

GRAENJA
NISKOGRADNJA
1

III. PREDAVANJE
I. GRUPA PREDAVANJA
I. DIO
TEHNIKA I TEHNOLOGIJA
POVRINSKIH
ZEMLJANIH RADOVA
U TLU I STIJENI
2

ZEMLJANI RADOVI
POVRINSKI ISKOP TLA I
STIJENE
DOZERI
SKREJPERI
3

ZEMLJANI RADOVI

Zemljani radovi pri graenju (graevinski zemljani radovi

u tlu i stijeni) iskopi u sraslom (prirodnom) tlu ili stijeni bez ili s
prethodnim miniranjem (radovi u zemlji ) :

prethodni radovi koji omoguavaju izvedbu ostalih

graevinskih radova ili graevina (iskopi: temelja,
graevinskih jama, slabonosivog temeljnog tla,
humusa ili povrinskog tronog tla, .....),
iskopi usjeka, predusjeka, kanala (rigola), rovova,
podzemni iskopi (iskopi tunela),
podvodni iskopi,
iskopi radi obnove (ureenja, regulacije) kanala i
vodotoka izmulj avanja kanala i vodotoka (iskopi zemljanog,
pijeskov itog i/ili lj unkov itog buj inog nanosa),
5

nastavak: Zemljani radovi pri graenju (graevinski

zemljani radovi)izvedba privremenih ili trajnih (nasutih) graevinskih
konstrukcija ili graevina od prirodnih sipkih zemljanih i
kamenih gradiva (radovi sa zemljom):

nasipi, konstrukcije pokosa nasipa,

brane,
drenae, filterski slojevi,

zaloge, obloge,

odlagalita sipkih neuporabljivih materijala
proizvodnja prirodnih mineralnih sirovina i (sipkih)
gradiva:

kameni blokovi, lomljenjak,

akavac (batuda), .....,
(ne)sijana kamena sitne, kameno brano ....
6

Posebni i sloeni zemljani radovi u vodogradnji s nekim

oblicima zidarskih ili kamenarskih radova (i zvan
prethodno navedenih manje vie masovnih radova na
iskopima nanosa bilo koje vrste i porijekla u
vodotocima) su radovi u vodnom gospodarstvu pri
regulaciji (odravanju) vodotoka

izv edba noica obaloutvrda lomljenim kamenom,

izv edba tij ela uporednih (paralelnih) graevina i/ili (na)pera od
lomlj enog kamena,
izv edba pragova i pasica od lomljenog kamena,
izv edba zatitnih obloga (obala) od kamena (nasutog drobljenog
ili sij anog kamena, nasutog ili sloenog lomljenj aka),
izv edba (izrada i polaganj e) fainskih konstrukcija (graevina,
tonj aa) i madraca (fainskih prostiraa ili zastiraa).
izv edba razliitih gabionskih konstrukcija (obaloutv rda, pokosa,
kaskada, prelj eva, bunica itd) ....
7

Zemljani (i s njima ostali sloeni) radovi izvode se kao

povrinski (vanjski) zemljani radovi u suhom (izvode

se sa povrine terena u dubinu suhog tla ili stijene):
manje vie masovni (zemljani) radovi u razmjerno
preglednom irokom prostoru,
razmjerno ogranieni (zemljani) radovi u
skuenom (ogranienom) prostoru,

(razmjerno) ogranieni podzemni radovi u suhom i/ili

u vodi (izvode se ispod povrine terena u suhom ili u
vodom zasienom tlu odnosno raspucaloj stijeni),
uglavnom ogranieni podvodni radovi koji se izvode s kopna (obale) u vodi
s povrine vode,
pod vodom,

sloeni od na vedenih.

10

Masovni zemljani radovi iskopa i nasipavanja preovladavajui po vrsti,

znaajni po koliini,
intezivni u smislu radnih uinaka njihova izvoenja,
nemogui u izvedbi bez primjene strojnog rada,
mogui u izvedbi primjenom razliitih organizacija
tehnolokog postupka iskop, transport i ugradnja kroz
ustroj razliitih radnih grupa stroje va i vozila (u sluaj u iskopa stij ene u uem smislu prethodi nj ezino
miniranje),

ustroj radnih grupa na dozerskom naelu:

iskop: dozeri (mogunost ripanja),
utovar i prijevoz: (bageri sa utovarnom lopatom),
utov arivai, kamioni kiperi, damperi, zglobni damperi,
ugradnja: (dozeri), grej deri, valjci, (bageri)

ustroj radnih grupa na bagerskom naelu:

iskop i utovar: bageri (+ dozeri za priguravanje, ripanje),
(bageri saj lai + utov arivai),
prijevoz: kamioni kiperi, damperi, zglobni damperi,
ugradnja: (dozeri), grej deri, valjci, (bageri)
11

12

Masovni zemljani radovi mogu se u okviru ogranizacije

tehnolokog postupka iskop - transport - ugradnja
odvijati
bez meuodlaganja gradiva, te
sa meuodlaganjem gradiva
zbog
nemogunosti dalj nj e uporabe ili ugradbe sipkih gradiva,
poboljanja fiziko-mehanikih obiljej a sipkih gradiv a
vremenskim odleavanj em (prosuivanje ocjeivanj em),
iskoritenj a najveeg mogueg uinka pojedinih stroj eva ili grupa
strojeva u poj edinim meudj elovima tehnolokog procesa
zemlj anih radova to odbacuj e poj am "kljunog stroja pri odv ijanj u
meusobno pov ezanog i uvjetov anog rada graevinskih strojeva,
stv aranj a zaliha u vremenu pripremnih radova ili u vremenu kad j e
nemogue izvoditi zemljane i s njima povezane ostale graevinske
radov e,
duih organizacij skih zastoj a dij ela ili cj eline tehnolokog postupka
zemlj anih radova,
bilo koj i drugog razloga organizacijske ili tehnoloke prirode koj i
(ni)j e bio unaprijed planiran odnosno pretpostav ljen ili oekiv an.
13

14

Odreenje tehnike i tehnologije zemljanih radova zasniva

se na injenicama i pretpostavkama (oekivanja)
uvjeta i prilika odvijanja razmatranih radova:
vrsta i osnovna obiljeja graevine i podruja graenja
kojoj pripadaju razmatrani radovi, posebice

gelogij a, hidrologija, morfologija, topografija, urbanizam i

prometnice terena u kojem se izvode ukupni graev inski
radov i odnosno graevine,

prostorni poloaj, veliina, cjelovitost ili

ralanjenost pruanja (razmjetenost) radova i
graevina u odnosu na obiljeja podruja graenja :
linijski ili ploni ili prostorno zbiti radovi, zatim
prostrani ili skueni radovi itd,
vrste, obiljeja i koliine radova, posebice -

veliina, oblik, pov rina, visina i ostala prostorna obiljeja kao

i koliina (obujam) poj edinih vrsta radova i graevina,
ininjersko-geoloki, hidroloki i geotehniki uvjeti izv edbe
poj edinih v rsta radov a i graevina,
15

nastavak - Odreenje tehnike i tehnologije zemljanih radova temelj i

se na injenicama i pretpostavkama (oekivanj a) uvjeta i prilika
odv ijanja razmatranih radova:

organizacijski uvjeti izvebe radova, posebice

poloaj radova u okv iru gradilita ili ostalih radova, pristupi

tim radov ima i resursima potrebnim za provedbu tih radova,
opskrba radov a energij om i v odom, zatim
odv odnj a,
nain zatite okolia itd,

obljeja radova u smislu organizacije odabrane

tehnike i tehnologije njihova izvedbe, posebice

meusobni prostorni odnos i zavisnost poj edinih vrsta radova

i graevina u tehnolokom i logistikom smislu,
ralamba radova po vrstama i po dij elov ima podruja ili
prostora nj ihova izvedbe kao i po tehnolokim zahvatima
ukupnog razmatranog tehnolokog postupka razmtranih
radov a.
16

Klj uni imbenik odreenj a tehnike i tehnologije zemlj anih radova je

predmet rada i njegova obiljej a odnosno
vrste i (makrostrukturna, mikrostrukturna) ininjersko-geloka,
geotehnika i fiziko-mehanika obiljeja tla ili stijene terena
graenja u/s koj ima se radi, te uz to v ezana
prirodna i urbana makro-obiljeja terena graenja: reljef,
morfologija, geologija, hidrologija, topografija, urbanizam,
prometnice ...

vrste i (fiziko-mehanika, geotehnika, graev no-tehnika,
konstrukcijska) obiljeja sipkih gradiva prirodnog porijekla s
koj ima se (g)radi
to trai primjerenu klasifikaciju i kategorizaciju (razv rstavanj e),
primarno, tla ili stijene te posljedino sipkih gradiva u
ininjersko-gelokom smislu

u strukturnom i fiziko-mehanikom smislu

u pogledu sadraja (utjecaja) vode

u pogledu rastresitosti

tehniko-tehnolokom smislu
17

logistikom smislu

Elementi matrice ili prostora klasifikacije odnosno kategorizacije

(razvrstavanje), tla ili stijene ili sipkih gradiva u ininjersko-gelokom smislu

geoloka genetska klasifikacija:

eruptivne efuzivne i intruzivne stijene,

metamorfne stijene (kriljevci, serpentini,
mramori),
sedimentne (karbonatne) stijene (vapnenci,
dolomiti),
vezani (homogeni) klastini sedimenti (pjeenjaci,
konglomerati, bree);
glineni sedimenti (glineni kriljci, lapori, laporoviti
vapnenci),
vezana (gline), poluvezana i nevezana tla (ljunci, pijesci
nevezani klastini sedimenti);
muljevita tla i ivi pijesci,
dijabaz-ronjake geloke formacije,
fli i fliolike geloke tvorevine .
18

Nastavak - Elementi matrice ili prostora klasifikacije odnosno

kategorizacije (razvrstavanje), tla i stijene ili sipkih gradiva -

u strukturnom i fiziko-mehanikom smislu

makrostruktura (slojevitost, raspucalost, kriljavost,
masivnost, luenje), mikrostruktura (vrsta, veliina,
oblik, povezanost, odnos, granulometrija zrna),
vrstoa, tvrdoa, ilavost, otpor na buenje

okrenost (neokrena stijena, slabo okrena stijena,
srednje okrena stijena, jako okrena stijena, vrlo
jako okrena stijena, ekstremno okrena stijena,
depovi i vrtae ispunjene su glinom ili mjeavinom
gline i fragmenata stijena).
u pogledu sadraja (utjecaja) vode: suho, vlano,
zasieno, tekue stanje
u pogledu rastresitosti (gustoa): odnos prirodno
stanje: rahlo, zbijeno, stvrdnuto; rastresito stanje,
ugraeno stanje,
19

Nastavak - Elementi matrice ili prostora klasifikacije odnosno

kategorizacije (razvrstavanje), tla ili stijene ili sipkih gradiva

u tehniko-tehnolokom smislu:

srasla tla: za iskop meka vrlo laka, laka,
srednje teka, teka , vrlo vrsta, tvrda do
vrlo tvrda tla,

stijene: za iskop
lake (meke, prirodno dezinegrirane
razlomljene) trone ili poluvrste stijene,
razmjerno vrste sitnouslojene raspucale stijene,
neka vrlo tvrda tla na prijelazu u stijenu ,
teke te vrlo tvrde stijene koje se dalje
klasificiraju kao
srednje vrste, vrste i vrlo vrste stijene koja
se prije iskopa miniraju.
20

21

Nastavak - Elementi matrice ili prostora klasifikacije odnosno

kategorizacije (razvrstavanje), tla i stijene ili sipkih gradiva

logistikom smislu

iskopani zemljani materijali u uem smislu kao
prirodna sipka gradiva (humus, ilovaa, glina, prah)

iskopani i preraeni kameni materijali kao prirodna
sipka gradiva:
lomljeni kamen ili kamen lomljenjak,
minirani kamen irog sastava,
nesijana i sijana kamena sitne aluvijalnog porijekla (pijesak
i ljunak),
drobljenac (tucanik) kao drobljena, predrobljena ili mljevena,
nesijana i sijana kamena sitne dobivena preradom
miniranog kamena, sipara (prirodnih drobina) ili (krupnih)
aluvijalnih kamenih materijala,

suhu, vlano i mokro (zasien vodom) sipko gradivo

laka, srednje teka i teka sipka gradiva za transport
(utovar, bilo koji oblik transporta, prijevoz, odlaganje,
...) i ugradnju (razastiranje, ravnanje, zbijanje) 22

kategorija iskopa
I

vrlo laki strojni iskop

geoloka (genetska) klasifikacija

troni povrinski slojevi s organskim sadrajem

II

laki strojni iskop

koherentna tla, zemljana tla

III

srednji strojni iskop

nekoherentna tla, aluviji

IV

srednje teki strojni iskop

mijeana tla, fliolike tvorevine

teki strojni iskop

VI

vrlo teki strojni iskop

laki iskop ripanjem
iskopn udarnom
iskop glodanjem

VII

VIII

tla i stijene
podlone
djelovanju
(utjecaju)
vode

tei iskop ripanjem

laki iskop udarom
laki iskop glodanjem
lako miniranje
(teki iskop glodanjem)
srednje teki iskop
udarom
srednje teko miniranje

IX

(teki iskop udarnom)

teko miniranje

vrlo teko miniranje

mijeana tla,aluviji i trone stijene

okamenjena tla

tehniko, tehnoloko,
logostiko obiljeje
rastresitost

utjecaj vode

prirodno
stanje:
- rahlo
- zbijeno
- stvrdnuto

suhe

rastresito
stanje)
trone, raspadnute stijene
ekstremno okrene stijene

ugraeno
stanje

vlaene
zasiene
vodom
tekue
(itko)
stanje
iskop u vodi

okrene stijene
stijene
otporne na
djelovanje
(utjecaj)
vode

jako okrene stijene

srednje okrene stijene
slabo okrene stijene

raspucale
uslojene stijene
masivne stijene

stijenski
masiv
usitnjene
stijene
(rastresito
stanje)
ugraeno
stanje

suhe
mokre

23

Na prv i pogled ini se kako je tlo openito lake kopati - ak lake

nego miniranu stij enu. Meutim stroj ni iskop tla ili stij ene, bilo
srasle bilo minirane, ipak se mora drugije stupnjevati po teini
iskopa odnosno po uinkovitosti stroj nog rada na nj ihov u iskopu. U
tome smislu ov dje se nav odi jedno praktino stupnj evanje nekih po
sebi sv ojstv enih tla ili stij ena u uem smislu kao i nj ihov o
stupnj evanje u pogledu teine njihov a iskopa u sraslom odnosno
kod miniranja - rastresitom stanj u (od naj lakeg provediv og
iskopa prema naj teem):

laka pjeskovita ilovaa

razmekana glina
pijesak i ljunak
(obina) zemlja tvrda ilava ilovaa
dobro minirana stijena
mijeani zemljani i kameni materijal
ljepljiva glina
slabo minirana stijena.

24

25

Kamen je osnovni, tipini i zasada nezamjenjljivi

graevinski materijal ili gradivo. Kao gradivo primjenjuju
se slijedei oblici odnosno vrste kamenih materijala i
preraevina:

manje ili vie (ne)pravilno kalani ili cijepani kamen
lomljenjak koji se pridobiva runim ili strojnim
cijepanjem stijene po plohama prirodnog kalanja,

piljeni kamen ili kamene ploe koji se pridobivaju
(1) strojnim piljenjem ili cijepanjem stijene bez
obzira na plohe prirodnog kalanja, kao i
(2) piljenjem prethodno cijepanih ili piljenih
kamenih blokova,

lomljeni ili minirani kamen koji se pridobiva
ili miniranjem stijene prije iskopa ili
iskopom stijene s mehanikim nainom njezina
razaranja (razbijanje udarom, struganje, ripanje),
26

nastav ak - Kamen j e osnov ni, tipini i zasada nezamj enj lj iv i graevinski materij al. Kao gradiv o
primj enj uj u se slij edei oblici odnosno v rste kamenih materij ala i preraev ina:

nesijani i sijani prirodni kameni materijal kao kamena

sitne prirodnog porijekla pridobiva se iskopom i
sijanjem prirodno taloenog pijeska i ljunka u
vodoticima, nekadanjim rijenim udolinama,
popla vnim podrujima te ostalim podrujima tla
aluvijalnog porijekla,
drobljenac kao drobljena (predrobljena ili mljevena)
nesijana i sijana kamena sitne koja se dobiva
drobljenjem miniranog lomljenjaka ili
drobljenjem krupnih valutica (oblutaka, valutica)
aluvijalnih kamenih materijala tj. drobljenjem
krupnog ljunka,
kameno brano (i punilo) koje se dobiva daljnjim
mljevenjem prethodno na neki nain drobljenje i
sijane kamene sitnei.
27

28

29

30

31

32

33

Tehnika i tehnologija zemljanih radova

Temeljna je zadaa tehnike (graevinske mehanizacije) i tehnologije
zemljanih radova pretvorba svih vrsta (i oblika pojavljivanja)
prirodnih tala i stijena u zemljane materijale (zemljana gradiva) u
uem smislu odnosno u usitnjene materijale (sipka gradiva) koji se
zatim u kao takva dalje u logistikom i tehniko-tehnolokom
jednostavnije i lake koriste prerauju, ugrauju ili trajno odlau.

Graevinska mehnaizacija za zemljane radove
strojevi za pripremu (miniranje, iskop) te postrojenja

preradu zemljanih i kamenih materijala,

strojevi (transportna sredstva) za prijenos ili prijevoz
zemljanih i kamenih materijala (sipkih gradiva),

strojevi za ugradnju (pripremljenih zemljanih i
kamenih materijala kao gradiva,

strojevi i oprema za geotehnike radove u uem
smislu,

pomoni i ostali strojevi.
34

POVRINSKI ISKOP TLA I

STIJENE

35

Bez obzira na oblik i nain odnosno tehniku i tehnologiju

izvoenja zemljanih radova pri iskopu (runo ili strojno):
tla ili s prethodnim miniranjem stijene

kopanjem,
tla ili bez prethodnog miniranja stijene

rezanjem,
ripanjem,

struganjem, glodanjem ...
pripadni sloeni postupci, (pod)procesi ili zahvati uvijek
bitno mijenjaju geotehnika odnosno fiziko-mehanika
obiljeja tla ili stijene koja se kopa kao primjerice njihov

izgled,

strukturu (grau),

sadraj vode,

obujam, masu, gustou,

homogenost, vrstou itd.

36

Iskopani (rasatresiti) materijal uvijek ima vei obujam (a

time manju gustou) od (sraslog) obujma prostora
iskopa to se pojmi kao rastresitost iskopanog materijala
(odnos sraslo rastresito ugraeno)

37

U pogledu ireg podruja ili prostora odvijanja iskopa u/na

terenu razlikuju se vanjski tj. povrinski (nadzemni, otvoreni) iskopi

izv ode se na/pri povrini terena ili u odreenoj dubini terena s

njegov e povrine (naj manj e j edna ploha prostora iskopa uv ijek
otv orena s pov rine terena)

podzemni (tunelski) iskopi

izv ode se u dubini tla ili stij ene ispod nj ezine pov rine (pri emu
se pov rina terena iznad iskopa ne mijenj a tj . ostaj e prirodno
cj elovita tijekom i nakon podzemnog iskopa)

podvodni iskopi

izv odi se neposrednim radom ljudi i stroj eva

s kopna ili s pov rine v ode (tj . s nekog plovila)
u v odi (tj. na povrini samog dna ili pokosa obale)
nekim sluajevima podvrsta povrinskog ili podzemnog iskopa
koji se izvode u vodi ili pod vodom

kesonski iskop

38

39

40

41

Podzemni tunelski iskop obuhvaa iskop (izvedbu) mikro tunela (polaganje razliitih vodova)

takovih su mjera da onemoguavaju po ovjeku njihovu prohodnost

izv ode se preteito posebnim automatiziranim i robotiziranim

tehnikama i tehnologijama probij anja tla uz istov remeno
provlaenj a cjev ov oda ili instalacijskih v odov a kroz iskopano ili
probijeno

smjernih potkopa (posebni tuneli malog poprenog

presjeka) koji slue za
usmj eravanj e iskopa veih tunela na istom mj estu (smjerni
potkopi)
polaganj e nekih v odova.
tunela razliite duljine te

malog (tzv . mini tuneli), srednjeg, srednje velikog ili velikog
poprenog presjeka.
podzemnih prostorija (kaverni) razliite v eliine i oblika
pruanja

(podzemne eljeznike stanice i garae, podzemna sklonita i skladita

ili odlagalita, podzemne elektrane, podzemni proizvodni pogoni ...)
42

43

44

45

U pogledu v eliine, oblika i mjera prostora iskopa te u pogledu

tehnike i tehnologij e naina njihov e provedbe razlikuj u se osnov ni

oblici povrinskih iskopa na razini ili s razine terena plitki povrinski iskopi humusa ili tronog povrinskog
sloja, iskopi u svrhu ureenja ili reklamacije zemljita,
masovni iroki povrinski iskopi u okviru nekih
graevina hidrotehnikih sustava

iskopi temelja velikih brana, iskopi umjetnih
akomulacijskih jezera, iskopi velikih plovnih kanala i
umjetnih vodotoka, irina ovih iskopa je u naelu
vea od irine dozerskog noa,
iskopi usjeka, predusjeka i veih zasjeka, iskop manjih
zasjeka na kosini terena

iskop tzv. stepenica na padinama na kojima se
kasnije izvode nasipi) pri emu se ovi iskopi preteito
promatraju kao iskopi u razmjerno skuenom
prostoru,
iskopi kanala odvodnje odnosno meloracijskih mrea,
iskopi jaraka i manjih kanala,
nastavak

46

nastav ak -

iskopi rovova

iskopi rovova ponovo se zatrpavaju iskopanim
materijalom iz rova nakon polaganja cjevovoda to je
njihova osnovna razlika od kanala ili jaraka koji ostaju
trajno iskopani a iskopani materijal se trajno odlae
izvan njihova iskopa
iskopi temelja (pojedinanih, trakastih, sloenih pliih i
dubokih)
iskopi graevnih jama i ostali potrebni iskopi

omoguavaju izvedbu graevnih jama (iskopi
posebnih vrlo dubokih i uskih rovova za izvedbu
zavjesa i zidova graevnih jama te ostali slini iskopi)
posebni iskopi u okviru izvedbe geotehnikih
konstrukcija pri temeljenju

iskopi kod pilotiranja i sl.
ostale vrste iskopa za potrebe graenja
iskopi u okviru nalazita prirodnih gradiva - glinokopa,
ljunara i kamenoloma (povrinskim kopovi) .
47

U pogledu oblika i smjera pruanja prostora iskopa te u

pogledu meusobnog odnosa i veliine mjera prostora
iskopa razlikuju se linijski iskopi

primjerice: iskop rovova, kanala, jaraka, zatimi iskop trakastih

temelja, zatim potkopa, tunela, i sl.,

na veoj duljini kopa po mjerama isti ili nepromjenjlivi popreni

presjek iskopa,

ploni iskopi

primj erice: iskopi humusa i tronog tla, iskopi veih

graevinskih jama, iroki iskopi u ljunarama,
kamenolomima, glinokopima i sl.,

povrina iskopa znatno je vea od dubine iskopa,

skueni (tokasti) iskopi

primj erice: iskopi temelja samaca, ahtova, zatim iskopi

manjih graevinskih jama,

sloeni iskopi od navedenih

primj erice: iskopi predusjeka, usjeka i zasjeka, iskopi velikih

kanala i sl., kao

kombinacija linijskih, plonih i skuenih iskopa ovisno i njihovim

mjerama i duljini pruanja.
48

Iskop tla i/ili stijene, kao tehniki i tehnoloki postupak ili

zahvat za sebe, u naelu moe biti dvojak
ili runi iskop tla i/ili stijene pomou manj e vie primitiv nih
(uobiaj enih, pov ijesnih) runih alata
iskop tla: lopate (aovi), motike, trnokopi (krampovi)
iskop stij ene: eljezne ili eline motke (pajseri, uskije ...)

ili manje vie (mehanizirani) strojni iskop tla i/ili stijene

iskop tla: sve vrste postupaka, alta i pripadnih strojeva za zemljane
radov e (bageri, dozeri ...)

iskop stijene u uem smislu (iskop u stijeni)

mehaniki iskop stijena tanke slojevitosti i/ili velike
raspucalosti te male vrstoe, primjenom nekog
(uproenog) fizikalnog postupka (prethodnog ili
istovremenog) razaranja stijene
otkidanje (udar),
oranje (ripanje, rijanje),
struganje (glodanje) itd.,
49

nastav ak

nastav ak:


iskop stij ene u uem smislu (iskop u stij enskom masiv u)

iskop stijene strojnim putem nakon prethodnog

miniranja radi njezina pretvaranja u razmjerno sipki
materijal pri emu nakon miniranja slijedi strojni
iskop stijene kao tla u uem smislu:
iskop stijene strojnim putem nakon njezinog
prethodnog djelominog miniranja (rastresanje
stijenskog masiva miniranjem do poputanja)
iskop onih vrste stijena kod kojih je to mogue
zbog njihove geoloka makrostruktura (tanka
uslojenost, izraena ili vidljiva velika
raspucalost) te slabija fiziko-mehanika
obiljeja (mala do srednje mala tvrdoa,
vrstoa i ilavost),
iskop stijene strojnim putem nakon cjelovitog
(potpunog) miniranja (potpuno lomljenje
stijenskog masiva)
iskop homogenih stijena ili stijena debele do
vrlo debele uslojenosti pomou eksploziva.
50

Povrinski (nadzemni, otvoreni) strojni iskop bilo koje vrste tla,

nekih tronih stijena u tlo (primjerice glinoviti sedimenti,
lapori, laporoviti vapnenci, stijene hetrogenih litolokih
stava, flievi i fliolike geoloke tvorevine, siltiti)
prethodno minirane stijene,
mogu je na tri osnovna naina dozerski iskop (iskop dozerima, dozer-utovarivaima,
dozer-skrejperima)
masov ni iskop struganjem te istov remeni transport iskopanog
sipkog materijala guranjem na gomilanje i/ili razastiranj e,

bagerski iskop (iskop bagerima, rovokopaima

trenerima, strojevima s otkopnim krakom)
razliite tehnike kopanja (ov isno u v eliini i obliku prostora iskopa,
vrsti i stanj u materij ala koj i se kopa te o vrsti otkopnog alata) kao i
transport (prij enos ili dodavanje) otkopanog materijala bilo na
odlaganj e bilo u neko transportno sredstv o,

skrejperski iskop (iskop skrejperima)

masov ni iskop preteito zemljanih materijala struganjem te
autoprijev oz iskopanih materijala kao i njegov u ugradbu
razastiranj em, pri emu se svi nav edeni tehnoloki zahvati izv ode u
neprekinutom kretanj u stroj a ikakva staj anja.
51

52

53

54

55

56

57

58

59

60

61

62

63

64

Razrada iskopa
podj ela prostora iskopa u dij elov ima
u usprav nom smislu (iskopi po pojedinim razinama)

s podnice (podine, dna) iskopa prema gore (prema
pov rini iskopa)

s povrine iskopa prema dole tj. prema podnici
(podini, dnu) iskopa
u v odorav nom (tlocrtnom) smislu
proelni (frontalni, izravni) iskop (po itav oj
irini ili u punoj irini)
proelni (razv ijaj ui) iskop u dijelovima po
irini i duljini
iskop s prethodnim prodorom (licom)
postrani iskop
sloeni iskop od navedenih u usprav nom smislu (smislu
razina iskopa) i v odorav nom (tlocrtnom) smislu
65

66

67

68

69

70