1.

UVOD U MATERIJALE

MATERIJA je objektivna stvarnost koja postoji nezavisno o ljudskoj svijesti.

TVAR je oblik materije sastavljen od atoma.
MATERIJAL (tvorivo) je tehniki upotrebljiva tvar.
TVOREVINA je objekt (tijelo)
jelo) definiranog geometrijskog oblika i propisanih
svojstava,, dok je TVORIVO materijal od kojeg je izgraena tvorevina.

Podjela materijala koji

oji se rabe u elektrotehnici s obzirom na funkciju:
-elektrotehniki
elektrotehniki materijali (omoguuju ostvarivanje osnovne funkcije elektrinih
proizvoda),
-konstrukcijski materijali
jali (objedinjavaju dijelove u jednu cjelinu proizvod prikladan s funkcionalnog i estetskog gledita),
-pomoni
pomoni materijali (obavljanje manje vanih zadaa, kao npr. zatita od
korozije, podmazivanje, itd.).
itd

2.ATOMSKA STRUKTURA
STRUK
I VEZANI ATOMI

SVOJSTVA TVARI ovise o tipovima atoma, meudjelovanja atoma i gibanja

atoma neke tvari.
SVOJSTVA KEMIJSKIH ELEMENATA ovise o strukturi elektronskog omotaa u
kojoj se nalaze negativno nabijene estice: elektroni. Stanje elektrona je
potpuno
tpuno odreeno s 4 kvantna broja: broj ljuske, broj podljuske
podljuske, magnetni
kvantni broj (odreuje prostornu orijentaciju orbitale
ale u kojoj se kree elektron)
i spinski kvantni broj (odreuje kutnu koliinu gibanja elektrona).
PERIODNI SUSTAV ELEMENATA (MENDELJEJEV)
tablica svih kemijskih elemenata u kojoj je pregledno iskazana periodinost i
slinost njihovih svojstava, a poredani su prema rastuim atomskim masama
ima
ima 7 redova: PERIODA (broj ljuske koja se popunjava) i 18 stupaca :
SKUPINA (isti
ti broj elektrona u vanjskoj
vanj
ljusci - ELEMENTI SLINIH SVOJSTAVA)
MEUDJELOVANJE DVIJU ESTICA
opisuju
opisuju se energijom i silama PRIVLAENJA i ODBIJANJA
grafiki prikaz:

VEZIVANJE ATOMA
spajanjem
ajanjem atomi postiu stabilnu
st
konfiguraciju rasporeda elektrona
elektrona, tj.
popunjenu vanjsku ljusku
vrste
rste veza meu atomima: kemijske (primarne, jake) i fizikalne (sekundarne,
slabe)

3. STRUKUTURA MATERIJALA
STRUKTURIRANJE je posljedica meudjelovanja estica u kondenziranom
stanju, gdje su estice u neposrednom dodiru (tekue i vrsto stanje); to
strukturiranje moe biti NAGLAENO (kristali) ili DJELOMINO PRAVILNO.
KRISTALNA GRAA: trodimenzionalni pravilni i stabilni raspored, osnovna
strukturna jedinica se ponavlja u prostoru: KRISTALNA REETKA; a prema vani
omeeni pravilnim plohama.
Svojstva TEKUIH KRISTALA: #odreena temperatura taljenja
#usmjerena svojstva (anizotropija svojstva)
Struktura TEKUIH KRISTALA
u tekuem stanju posjeduju odreen stupanj ureenosti kristalne reetke, pa

u nekom temperaturnom intervalu rastavljaju zraku svjetlosti u dvije

polarizirane zrake
sadre mnoge organske tvari s dugim lanastim molekulama (nematini
kristali) koje imaju dipolni karakter, zbog ega se molekule meusobno
usmjeravaju i stvaraju rojeve usmjerenih molekula.
rojevi nisu jednako usmjereni pa se na njima rasipa svjetlost
na usmjerenost rojeva moe se utjecati i vanjskim elektrinim poljem
PRIMJENA TEKUIH KRISTALA
uporaba se zasniva na njihovoj sklonosti da lako mijenjaju strukturu pod
vanjskim utjecajima (elek. ili mag. polje, tlak, temperatura), a od praktinog je
znaaja promjena optikih svojstava
u termografiji: termometar od tekuih kristala za mjerenje temperature
koe, tkiva, strujnih krugova i dr.
za izradu LCD (liquid crystal display) zaslona
Svojstva AMORFNIH TVARI ili POTHLAENIH KAPLJEVINA:
#prije taljenja omekavaju
#neusmjerena svojstva (izotropna svojstva)
#u pravilu su prozirni (u tekuem i krutom stanju)

METALNA STAKLA (AMORFNI METAL)

Upotreba amorfnih metala: kao biomaterijal (vijci, igle), kod visoko
uinkovitih transformatora (zbog vrlo malih magnetskih gubitaka), za izradu
rotora supravodljivih generatora i motora, za izradu supravodia
Karakteristina svojstva:
-u odnosu na metale imaju veu antikorozivnost, otpornost troenju i ilavost
-amorfni metal pod nazivom Vitreloy ima dvostruko veu vrstou od titana
-amorfne slitine koje sadre krom vrlo su otporne na koroziju
-puno manji gubici zbog vrtlonih struja
KERAMIKA
STAKLA uglavnom zasnovana na kvarcu
STAKOKERAMIKA pregrijana glina koja sadri kristalne faze (uglavnom
silikatne) povezane staklastom silikatnom fazom
KERAMIKA POSEBNIH SVOJSTAVA koristi se u sluajevima kada se trai visoka
temperaturna postojanost i visoka otpornost troenju
CEMENT I BETON glavni konstrukcijski materijal. Portland cement je
mjeavina CaO, SiO2 i Al2O3 koji se spajaju kada ih pomijeamo s vodom.
PRIRODNA KERAMIKA konstrukcijski materijal kao npr. vapnenac, pjaanik,
granit, glazura. Najee je to smjesa vie kristalnih faza.
PRIMJENA:
-dijelovi koji rade pri visokoj temperaturi (plamenici,grijai,izolatori)
-za dijelove izloene troenju (klizni prstenovi, dijelovi motora, pumpi i turbina)
-za dijelove izloene koroziji (oprema u ekologiji,implatanti-zglobovi, zubi)
- za elemente grijaa, magnete,u feroelektrici, supravodie, poluvodie i dr.
- optika vlakna, svjetiljke i dr.
- spremnici radioaktivnog otpada, obloge
- u elektronici: feriti, podloge poluvodia, senzori, kondenzatori, piezoelektrici
POSTUPCI PRERADE: preanje, lijevanje i sinteriranje

POLIMERI
POLIMERI su organske tvari umjetno stvorene (sintetiki) kemijskom reakcijom
POLIMERIZACIJOM uz povienu temperaturu i pritisak, te katalizatore.
STUPANJ POLIMERIZACIJE:ukazuje na duljinu lanca(do 10 000 strukt. jedinica)
Polimeri su graeni od dugih lanastih molekula, MAKROMOLEKULA.
GRAA MAKROMOLEKULE:a) linearna (lanana): ispruena ili klupasta
b) razgranata
c) umreena (u dvije ili tri dimenzije)
PODJELA POLIMERA:a)PLASTOMERI (termoplasti):linearne/razgranate molekule
b)DUROMERI (duroplasti):prostorno umreeni
c)ELASTOMERI:fleksibilni lanci rahlo umreeni, gume
PLASTIKA je pojam koji se odnosi na plastomere i duromere.
Polimerima se dodaju ADITIVI (DODACI) ime nastaje POLIMERNI MATERIJAL.
Vrste aditiva: a)za poboljanje optikih svojstava
b)za zadravanje i ouvanje optikih svojstava
c)za poboljanje preradljivosti
d)za poboljanje ilavosti i modula elastinosti
e)ostali dodaci
KOMPOZITI
Kompozitni materijali su materijali nastali umjetnim spajanjem dvaju ili vie
materijala razliitih svojstava s ciljem dobivanja materijala takvih svojstava
kakve ne posjeduje niti jedna komponenta sama za sebe.
VRSTE KOMPOZITA: metalno-metalni, metalno-keramiki, metalno-polimerni,
keramiko-polimerni, keramiko-keramiki, polim.-polimerni,polim.-metalni
Openito se kompoziti sastoje od osnovnog materijala (matrice) i disperziranog
materijala (estice, vlakna i sl.).
Matrica je kontinuirana faza ija je zadaa da povezuje i titi disperzirane
estice (ojaalo).

4.STRUKTURA KRISTALA

KRISTALI su pravilna geometrijska

geometrijska tijela, omeena plohama koje se sijeku u
bridovima, a bridovi u kutovima. Kristali su pravilne unutranje grae.
KRISTALOGRAFIJA (dolazi od grkih rijei krstallos = led, naziv uporabljen za
prozirni kvarc, gorski
ki kristal,za koji se smatralo da je zamrznuta voda, ggrphein
= pisati) je znanost o KRISTALNOM STANJU. Prouava vanjski
vanjski oblik kristala i
njihovu unutranju grau.
u.
Kristalni
ni sustav se opisuje: #kristalnim osima: x, y, z
#parametrima
parametrima po kristalnim osima: a, b, c
#kutovima izmeu kristalnih osi: , , .
Graa se kristala prouava na ELEMENTARNOJ ili JEDININOJ ELIJ
ELIJI.
Parametar reetke je najmanja udaljenost
udaljenost izmeu dva atoma uzdu brida
jedinine elije.
MILLEROVI INDEKSI su reciprone
recip
vrijednosti koordinata u kojima odabrana
ravnina sijee
e odgovarajue kristalne osi: ravnina
ina (h, k, l) sijee koordinatne osi
u tokama [1/h,0,0], [0,1/k,0], [0,0,1/l].
[0,0,1/l
Najvaniji kubni sustavi kod metala: #jednostavna kubina reetka
#volumno centrirana kubina reetka (Vck)
#plono centrirana kubina reetka (Pck)
#kompaktni heksagon (KH).

POLIMORFIJA je pojava da se
s neki metali, kao i nemetali, pojavljuju u razliitim
kristalnim strukturama.
Ako je element u vrstom stanju
stanju pojava se naziva ALOTROPSKA MODIFIKACIJA.
Alotropske modifikacije (tj. kristalne strukture) ugljika: grafit, dijamant i fuleren
dakle isti ugljik C samo u razliitim kristalnim
k
strukturama.
MONOKRISTALNA STRUKTURA je rijetka pojava kod realnih kristala (kao
monokristali koriste se Si, Ge;
Ge jednozrnata struktura).
U normalnim uvjetima kristalne vrste
vrste tvari imaju POLIKRISTALNU STRUKTURU
(mnogozrnata struktura).

MEHANIZMI PROMJENE VELIINE ZRNA:

ZRNA #kemijski
kemijski sastav (cijepiva)
#stupanj gnjeenja
#brzinaa hlaenja kod lijevanja (bre i sitnije zrno).

NEPRAVILNOSTI KRISTALNE GRAE

Realnu grau kristala karakteriziraju nepravilnosti kristalne grae (smanjuju
pravilnosti grae).
geom. podjela: #tokaste: supstitucijski atom, intersticijski atom, praznine
#linijske (dislokacije)
# povrinske (granice zrna)
#volumne
nepravilnosti slabe elektrinu i toplinsku vodljivost, a poveavaju otpornost
deformaciji

Mehanizmi promjene nepravilnosti kristalne grae: legiranje, hladna

deformacija i toplinska obrada.
KRISTALNE FORMACIJE SLITINA (LEGURA)
kristali mjeanci: jedan element zadrava reetku, a atomi drugog elementa
se ukljuuju
smjeani kristali: svaki element zadrava svoju reetku (ne rastvaraju se)
intermetalni spoj: elementi tvore novu reetku, razliitu od reetki
komponenti

RASTVORIVOST (granica rastvorivosti) ukazuje na mogunost distorzije

(izvitoperenja) reetke rastvaraa, a ovisi o meusobnoj veliini atoma i
temperaturi. Primjena rastvorivosti: dobivamo metal kakav elimo.
Pojava vrste kristalne formacije zavisi o: vrsti komponenti (meusobnoj veliini
atoma, valenciji, vrsti reetke), koncentraciji komponenti (maseni udio u %) i
temperaturi.

Uvid u nastajanje pojedinih strukturnih oblika slitina

sli
daju DIJAGRAMI
SLIJEVANJA (stanja, ravnotee).
ravnotee

Iz binarnog dijagrama stanja (s dvije komponente) mogue je primjenom

jednostvnog polunog pravila i zakona ouvanja mase
mase odrediti udjel taline (T) i
krutine (K) za zadanoj temperaturi.
temperaturi