Zajedno u borbi protiv diskriminacije!

VODI

NE/DISKRIMINACIJA
u institucijama u BiH
primjena Zakona o zabrani diskriminacije BiH

Autorice:
Fedra Idakovi, Prava za sve, Sarajevo /www.pravazasve.ba/
Vesna Vukmani, Inicijativa i civilna akcija (ICVA), Sarajevo /www.icvabh.org/

Publikacija je sainjena u okviru antidiskriminacijskog programa Fonda otvoreno drutvo BiH, koji
okuplja partnerske organizacije s podruja cjelokupne teritorije Bosne i Hercegovine podijeljene u
etiri tima posveena kljunim aktivnostima u domenu borbe protiv diskriminacije: monitoring,
dokumentiranje i izvjetavanje, strateko parnienje, analiza politika i zagovaranje.
Vie informacija o antidiskriminacijskom programu Fonda otvoreno drutvo BiH moete pronai na
web stranici www.diskriminacija.ba.

SADRAJ:
Uvod
ta je diskriminacija i kako je prepoznati?
ta je to pozitivna diskriminacija ili pravo na jednake mogunosti?
Kako razlikovati diskriminaciju od krenja drugih prava, iz drugih zakona?
Test diskiminacije
Diskriminacija DA ili NE?
Zdravstvo
Obrazovanje
Rad/zapoljavanje
Javni prostor/institucije
Socijalna zatita
ta institucije trebaju poduzeti u zatiti od diskriminacije?
Interno postupanje institucija
Postupanje prema korisnicima/graanima:
Kako i od koga traiti zatitu od diskriminacije?
Institucije za zatitu od diskriminacije
Ministarstvo za ljudska prava BiH
Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH
Postupci za zatitu od diskriminacije
Medijacija
Postupak za zatitu od diskriminacije pred sudom
Trea lica i kolektivne tube
Praktini koraci u zatiti od diskriminacije?
Dodatak 1: Kontakt informacije institucija i nevladinih organizacija koje
mogu pruiti informacije i pomo u sluaju diskriminacije
Dodatak 2: Formular za obraanje Instituciji ombudsmena BiH

1
3
10
12
12
14
14
15
15
16
17
18
18
20
22
22
22
23
25
25
26
27
28
32
36

Uvod
Ova publikacija, nastala u okviru antidiskriminacijskog programa Fonda
otvoreno drutvo 1 ima za cilj da predstavnike institucija upozna sa
osnovama Zakona o zabrani diskriminacije u BiH, 2 ukljuujui i obaveze
institucija da graanima, ali i svojim zaposlenicima osiguraju zatitu od
diskriminacije.
Zakon o zabrani diskriminacije u BiH (Zakon), stupio je na snagu u augustu
2009. godine. Zakon je precizno definisao pojam, vrste i oblike
diskriminacije i uspostavio mehanizme zatite od diskiminacije, a time i
okvir za ostvarivanje jednakih prava i mogunosti svima u BiH. Usvajenjem
Zakona, u pravni sistem BiH uvedeni su novi i vani koncepti kao to je to:
prenoenje tereta dokazivanja, kolektivne tube, zabrana odmazde,
odnosno viktimizacije kao i pojaana zatita rtava diskriminacije u
sluajevima mobinga, seksualnog uznemiravanja, hitnost postupka, itd.
Sve ovo zahtijeva usvajanje znanja o pojmu diskriminacije ili razliitog
postupanja, identifikovanju i sprjeavanju razlitith oblika diskriminacije u
zakonu i praksi, kako od strane institucija, pravosudnih organa, tako i od
strane nevladinih organizacija i rtava diskriminacije.
Dosadanje nezavisno praenje primjene Zakona (2010. 2012. godine) u
okviru antidiskriminacijskog programa biljei sluajeve diskriminacije po
slijedeim osnovama ili oblastima:

1 Vie informacija o antidiskriminacijskom programu Fonda otvoreno drutvo BiH moete pronai na web stranici www.diskriminacija.ba.
2 Slubeni list BiH, broj 59/09

 diskriminacija po osnovu pripadnosti nekoj od grupa i to: prema

politikoj ili sindikalnoj pripadnosti, nacionalnoj ili manjinskoj
pripadnosti naroito u sluaju Roma, zatim osoba sa invaliditetom,
ena, povratnika na podruju gdje su kao pripadnici jednog od
konstitutivnih naroda u manjini, rodnih i spolnih manjina. Takoer,
biljee se sluajevi viestruke diskriminacija sluajevi u kojima je
osoba ili grupa izloene diskriminaciji po nekoliko osnova npr. ene sa
invaliditetom, ene sa sela, Romkinje, itd.
diskriminacija u ostvarivanju pojedinih prava kao to su: prava na
obrazovanje, prava iz rada i zapoljavanja naroito mobing i seksualno
uznemiravanje, prava na zdravstvenu i socijalnu zatitu, prava na
imovinu naroito u sluajevima povratnika, itd.
Diskriminacija se u pricipu deava od strane institucija ili od strane
privatnih poduzetnika/poslodavaca, zbog nepoznavanja Zakona i pojma
diskriminacije, ali i nepoznavanja strogih kazni koje Zakon previa za
institucije/pojedince koji ine diskriminaciju.
Vodi je uraen u najboljoj namjeri kako bi institucije:
-

osigurale primjenu standarda ljudskih prava i jednakih mogunosti

za zaposlene u organizaciji kao i za korisnike usluga;
preispitale svoje unutranje procedure i pravilnike i uskladile ih sa
odredbama koje zakon predvia;
izbjegle tube, sudske odtete i kazne do kojih moe doi.

ta je diskriminacija i kako je prepoznati?

Diskriminacija je:
Svi imaju jednaka prava i pravo na jednake mogunosti. Prava i mogunosti
ostvarujemo pod jednakim, zakonom propisanim uslovima. Diskriminacija
je svako postupanje institucija, poslodavaca, u javnom i privatnom
sektoru, odnosno bilo kojeg pravnog ili fizikog lica sa ciljem ili koje ima za
posljedicu krenje ili oteavanje ostvarivanja prava pojedincu ili grupi
zbog neke njihove osobine ili karakteristike koja ih razlikuje u odnosu na
druge pojedince ili grupe.
Osnova diskriminacije
Osnova diskriminacije je osobina, karakteristika, okolnost u kojoj se
nalazi pojedinac ili grupa zbog koje nisu tretirani jednako kao drugi, npr.
zbog njihove rase, boje koe, jezika, vjere, etnike pripadnosti, nacionalnog,
manjinskog ili socijalnog porijekla, politikog ili drugog uvjerenja, imovnog
stanja, lanstva u sindikatu ili drugom udruenju, obrazovanja, drutvenog
poloaja i spola, spolnog izraavanja ili orijentacije, itd. Zakon zabranjuje
diskriminaciju po bilo kojem osnovu ukljuujui i one osnove koje nisu
posebno navedene.
ta to znai?
ako neko lice ne prime na posao samo zbog pripadnosti nekoj
stranci ili sindikatu;
ako se konkursom za radno mjesto postavljaju uslovi koji nisu u vezi
sa prirodom posla npr. odreena dob, spol, izgled, brano stanje,
nacionalnost i sl.;
3

 ako neko lice ne prime na posao samo zato to je ena, druge

nacionalnosti, osoba sa invaliditetom, i sl.;
U gore navedenim sluajevima radi se o diskriminaciji i to po osnovu
razliitog politikog stava ili lanstva u sindikatu, spola, invaliditeta,
starosti, ili nacionalnosti. U ovim sluajevima pojedinci su uskraeni u
ostvarivanju prava na rad. Takoer, ove osobe su tretirane drugaije od
drugih prilikom zapoljavanja. Ovakvo postupanje je zabranjeno Zakonom.
Oblasti primjene
Zakon navodi listu oblasti primjene u kojom se naroito istie zabrana
diskriminacije. 3 Istovremeno, ova odredba to ne znai da je diskriminacija
dozvoljena u oblastima koje nisu naroito istaknute na ovoj listi. Lista nije
konana tako da ukoliko u praksi doe do diskriminacije u nekoj oblasti
ivota koja nije obuhvaena ovom listom, takva osoba ili grupa ima pravo
na zatitu od diskriminacije.
Diskriminacija injenjem i neinjenjem
Diskriminacija je svako razliito postupanje i moe nastupiti djelovanjem
ili proputanjem djelovanja od strane dravne institucije, poslodavca, bilo
kojeg pravnog ili fizikog lica. Tako Zakon navodi da diskriminacija nastupa
3 Rada i zapoljavanja; obrazovanja, nauke i sporta; socijalne zatite, ukljuujui socijalno osiguranje, socijalne naknade, socijalnu pomo i
nain postupanja prema korisnicima socijalne zatite; zdravstvene zatite, ukljuujui dostupnost zatite i lijeenja, i naina na koji se prua
zatita i lijee pacijenti; obuke ukljuujui osposobljavanja i strunog usavravanja, napredovanja, dokvalifikacije i prekvalifikacije;
pravosua i uprave, ukljuujui djelovanje policije i drugih slubenika za provoenje zakona. Sva lica su jednaka pred sudovima i
tribunalima; stanovanja; javnog informiranja i medija; lanstva u profesionalnim organizacijama (sindikati, udruenja poslodavaca ili druga
udruenja koja okupljaju odreenu profesiju); roba i usluga namijenjenih javnosti i javnim mjestima (kupovina robe u trgovini, traenja
zajma, pristupa restoranima, i sl.); obavljanja privredne djelatnosti, ukljuujui pravo na trinu konkurenciju; uea u kulturnom i
umjetnikom stvaralatvu; jednako uee u javnom ivotu; porodice i brane zajednice, ukljuujui i prava i odgovornosti u pogledu
podizanja djece; prava djeteta.

injenjem, postupanjem (poduzimanjem nekih konkretnih radnji,

donoenjem diskriminirajuih propisa, i sl.) ili neinjenjem (proputanjem
da se neto uradi, nekog zatiti, da se donese propis). Tako npr:
ukoliko se na javnom bazenu postavi natpis kojim se odreenim
licima samo zbog toga to su odreene boje koe ili nacionalne
pripadnosti zabranjuje ulaz, tada se radi o diskriminaciji injenjem
(ovdje se moe nai i element odgovornosti institucija koje nisu
uinile dovoljno da se sprijei ovakvo ponaanje);
ukoliko se od strane nadlenih vlasti ne ini nita na uklanjanju npr.
arhitektonskih barijera za osobe sa invaliditetom zbog ega su ove
onemoguene pristupiti sredstvima javnog prevoza ili bolnicama,
drugim javnim ustanovama, onda se radi o diskriminaciji do koje
dolazi neinjenjem.
Direktna i indirektna diskriminacija
Diskriminacija moe imati razliite oblike. Zakon razlikuje neposrednu ili
direktnu diskriminaciju. To je obino sluaj u kojem je diskriminacija
oigledna i lako uoljiva. Npr. neproporcionalno manji broj Roma je
zaposlen u javnim institucijama u odnosu na optu populaciju. Takve
sluajeve moemo identifikovati statistikom, prebrojavanjem.
S druge strane Zakon navodi i posrednu ili indirektnu diskriminaciju, koja
nije tako oigledna. U ovakvim sluajevima, esto se na prvi pogled ini da
su navedeni uslovi jednaki za sve. Npr. uslovi za kreditiranje poljoprivredne
proizvodnje koji propisuju kao uslov, izmeu ostalog, vlasnitvo nad
poljoprivrednim zemljitem. Na prvi pogled ini se da se radi o uslovima
koji su jednaki za sve, meutim, u praksi se dogaa da ene u veem broju
5

ne mogu ispuniti ovaj uslov jer je imovina u porodici tradicionalno na

mukarcu, bratu, muu, sinu.
Drugi oblici diskriminacije
Zakon navodi i druge oblike diskriminacije: uznemiravanje, spolno
uznemiravanje, mobing, segregaciju, izdavanje naloga drugima za vrenje
diskriminacije i podsticanje na diskriminaciju.
Uznemiravanje je ponaanje koje ima za svrhu ili cilj povredu dostojanstva
diskriminirane osobe samo zbog neke njezine osobine ili karakteristike i
stvaranje zastraujueg, neprijateljskog, degradirajueg, poniavajueg ili
uvredljivog okruenja. Kako bi se neko ponaanje identifikovalo kao
uznemiravanje moraju postojati uslovi: osnova takvog ponaanja (spol,
politika pripadnost, itd.), povreda dostojanstva i diskriminirajue
ponaanje koje traje jer je potrebno neko vrijeme za stvaranje zastraujue,
neprijateljske, degradirajue, poniavajue ili uvredljive atmosfere.
ako kolske kolege ili nastavnici zastrauju uenika izbacivanjem iz
kole/fakulteta, davanjem nedovoljnih ocijena bez obzira na nivo
znanja, premjetaju uenika/studenta u drugo odjeljenje, vrijeaju
ga zbog pripadnosti nekoj socijalnoj grupi, govore da pripadnici te
grupe nikad nita ne urade dobro i estito.
Spolno uznemiravanje je svaki oblik neeljenog fizikog, verbalnog ili
neverbalnog ponaanja koje je spolne (seksualne) prirode i iji je cilj ili
rezultat povreda dostojanstva lica uz stvaranje
zastraujueg,
neprijateljskog, degradirajueg, poniavajueg ili uvredljivog okruenja.
Tako se radi o spolnom uznemiravanju kao vrsti diskriminacije u sluaju:
6

 ako pretpostavljeni na radnom mjestu upuuje neprimjerene

komentare ili zahtjeve seksualne prirode, ini neeljene fizike
kontakte, te neko pravo koje osobi pripada (npr. napredovanje u
poslu) uslovljava stupanjem u seksualni kontakt.
Razlika izmeu uznemiravanja po osnovu spola i seksualnog uznemiravanja
je u ponaanju poinioca diskriminacije. Kod seksualnog uznemiravanja neeljeno ponaanje seksualne prirode, kod uznemiravanja - neeljeno
ponaanje po osnovu spola. 4
U sluaju pokretanja postupka za zatitu od uznemiravanja ili seksualnog
uznemiravanja treba se istai da je ovakvo ponaanje:
- neeljeno sa pozicije rtve
- uslovljeno nekom karakteristikom ili osobinom rtve (npr. spolosnov
diskriminacije)
- kao cilj ili rezultat ima povredu dostojanstva tuitelja
- uzrokuje strah, neprijateljsko, poniavajue ili uvrjedljivo okruenje
(npr. u kojem je licu koje pripada odreenoj grupi postalo teko
obavljati radne zadatke).
Zakon definie mobing kao oblik nefizikog uznemiravanja na radnom
mjestu koje podrazumijeva ponavljanje radnji koje imaju poniavajui
efekt na rtvu ija je svrha ili posljedica degradacija radnih uslova ili
profesionalnog statusa zaposlenog. Ili veoma jednostavno to je
sistematsko poniavanje sa svrhom ili rezultatom degradacije uslova rada
4 Ponaanje koje omalovaava tj. poniava osobu kao pripadnice ili pripadnika odreenog spola. Takvo ponaanjem podrazumijeva stav da
su osobe koje pripadaju odreenom spolu manje vrijedne ili manje sposobne..., ponaanje od strane kolega koje ukljuuje uvrede,
podbadanja, dobacivanja, poniavanja pred drugima ili neslane ale ako je vezano uz pripadnost poniene osobe odreenom spolu.

ili profesionalnog statusa osobe samo zbog njenog statusa zaposlenika.

Poinioci mogu biti ef ali i kolege/saradnici rtve diskriminacije.
Tako npr:
Ako neku osobu ef ili kolega na radnom mjestu sistematski vrijea i
poniava ili se neprijateljski ponaa, upuuje na neodgovarajue
radno mjesto bez zakonskog obrazloenja, neosnovano smanjuje
platu ili ini druge radnje sline prirode
radi se o mobingu, koji je zakonom zabranjen. Za razliku od drugih oblika
diskriminacije ovdje ne mora postojati osnova diskriminacije ali je mobing
mogu jedino na radnom mjestu. Mobing je oblik diskriminacije koja za
rezultat ima razaranje i unitenje linog, profesionalnog i drutvenog
integriteta osobe izloene mobingu. Vano je istai da poinioci mobinga
nisu samo nadreene osobe ve je mogue da mobing vre i kolege rtve
mobinga.
Kod mobinga i drugih gore navedenih oblika diskriminacije esto je teko
prikupiti dovoljno potrebnih injenica o postojanju diskriminirajueg
ponaanja koje se mogu istai prilikom traenja zatite od diskriminacije.
Mobing ili uznemiravanje, naroito seksualno uznemiravanje, se deava bez
prisustva svjedoka, rtve se teko prisjeaju traumatinih dogaaja, ima
malo dokaza ili su bez pisanog traga.
Osobama koje trpe ove oblike diskriminacije se savjetuje da vode
dnevnik mobinga ili diskriminatornog ponaanja te da arhiviraju
dogaaje u kojima su bili izloeni ovakvim postupcima, eventualne
svjedoke, prikupe sve dokumente relevantne za sluaj (npr. pismeno
obraanje efu, upravi, direktoru, nihov odgovor, razliita rjeenja i
8

sl.), da o onome to se dogaa obavijeste osobu iz radne sredine u

koju imaju povjerenja, sindikalnog povjerenika. Takoer, rtve
mobinga mogu obavijestiti udruenja za zatitu ljudskih prava, za
ravnopravnost spolova, itd. (kontakt informacije organizacija se
nalaze na kraju ovog vodia)
Segregacija postoji kada neko fiziko ili pravno lice odvaja druge pojedince
ili osobe zbog neke njihove osobine/karakteristike (osnove diskriminacije).
Npr. objekti, usluge ili oprema dostupni samo osobama jednakog ili boljeg
standarda od druge grupe koja je tu tom sluaju izloena segregaciji.
Komitet za eliminaciju rasne diskriminacije je razmatrajai izvjetaj
Bosne i Hercegovine zatraio da vlasti prekinu sa segregacijom u
kolama, koja se ogleda u tzv. dvije kole pod jednim krovom to
je prije mogue, ukljuujui i etniku diskriminaciju koja je prisutna u
kolskim udbenicima.
Podsticanje na diskriminaciju takoer je oblik diskriminacije. Npr. kada
diskriminator svojim ponaanjem, postupcima ili tolerisanjem
diskriminirajue atmosfere ili ponaanja u instituciji za koju je nadlean
preutno daje do znanja zaposlenima da nema sklonosti prema
pripadnicima odreene grupe ili svako tolerisanje, ignorisanje ili
zagovaranje nacionalne, rasne ili vjerske mrnje. Takoer, izdavanje naloga
drugima da vre diskriminaciju i pomaganje drugima prilikom diskriminacije
je oblik diskriminacije.

ta je to pozitivna diskriminacija ili pravo na

jednake mogunosti?
Nije svako razliito postupanje diskriminacija. Drava je obavezna osigurati
pravo na jednake mogunosti. Uvoenjem mjere pozitivne diskriminacije
osiguravaju se jednake mogunosti za sve ukljuujuci i pripadnike tzv.
ugroenih grupa (npr. Romi, osobe sa invaiditetom, ene, mladi, itd.).
Odnosno izjednaavaju se mogunosti ovih grupa u odnosu na optu
populaciju.
Npr. konkursom za radno mjesto se naglaava kako prednost
prilikom zapoljavanja imaju ene obrazloenje: uoen je
nesrazmjerno mali broj ena zaposlenih u instituciji u odnosu na
broj mukaraca.
Drava prepoznajui da su pojedine grupe graana izloene dugotrajnim
posljedicama zanemarivanja i nebrige moe provoditi posebne mjere
mjere pozitivne diskriminacije kako bi se sprijeile i nadoknadile nastale
tete. Tako je BiH usvojila Strategiju i Akcione planove za rjeavanje
problema Roma u oblastima zapoljavanja, stanbenog zbrinjavanja i
zdravstvene zatite; Strategiju za izjednaavanje mogunosti osoba sa
invaliditetom; Gender akcioni plan (za unapreenje ravnopravnost ena i
mukaraca).
Npr. fakultet je oglasio upis i stipendiranje studija odreenog broja
pripadnika romske nacionalne manjine.
10

Drava je donijela i posebne zakone kao to su Zakon o ravnopravnosti

spolova, Zakon o zatiti prava nacionalnih manjina, Zakon o profesionalnoj
rehabilitaciji, prekvalifikaciji i zaposljavanju osoba sa invaliditetom, itd.
Ovake mjere su opravdane i nazivaju se pozitivnom diskriminacijom.
Uvode se, provode, i prate kako bi se ocijenila njihova efikasnost. Traju
odreen period do kad se moe rei da su osigurane jednake mogunosti
za sve.

11

Kako razlikovati diskriminaciju od krenja drugih

prava, iz drugih zakona?
Test diskiminacije
Diskriminacija nije isto to i krenje nekog drugog prava, regulisanog
drugim zakonima (npr. zakonom o socijalnoj zatiti, zdravstvenoj zatiti,
obrazovanju i sl.).
Diskriminacija jeste svako postupanje institucija, poslodavaca, odnosno
bilo kojeg pravnog ili fizikog lica sa ciljem ili koje ima za posljedicu krenje
ili oteavanje ostvarivanja prava pojedincu ili grupi. To je svako razliito
postupanje ukljuujui svako iskljuivanje, ograniavanje pojedinca ili
grupe na osnovu neke njihove osobine ili karakteristike koja ih razlikuje u
odnosu na druge pojedince ili grupe (npr. etnika ili nacionalna pripadnost,
spol, vjera, invaliditet, i sl.). Zabranjeno je davanje prednosti nekoj osobi
npr. prilikom zapoljavanja zbog pripadnosti nekoj politikoj partiji. Ipak,
esto je teko razlikovati da li se u nekom sluaju radi o diskriminaciji ili
tekom krenju drugih prava ili zakona.
Kako bi se neki sluaj mogao nazvati diskriminacijom potrebno je imati
dovoljno injenica i odgovore na slijedea pitanja:
A) Po kojem osnovu (karakteristici/osobini) je osoba ili grupa osoba
diskriminirana (osoba sa invaliditetom, ena, dob/godine, manjina,
lanstvo u sindikatu, itd.)
B) ta se dogodilo? (okolnosti sluaja)
12

a. Da li se radi o stavljanju jednih u gori poloaj (obespravljenost)

ili bolji poloaj jednih u odnosu na druge (privilegija ili davanje
prednost) 5?
b. Ko je kriv? Ko je to uradio? (npr. predstavnik institucije, vlasnik
kafane, direktor)
c. Da li postoji razlika u tretmanu ili postupanju prema drugima u
isto vrijeme?
d. U emu se ogleda razliito postupanje, obespravljenost?
1. primjer: osobi je zabranjen ulaz u kafi . Treba postaviti pitanje: da li su
osobi rekli zbog ega ne moe ui u kafi? Kako su se ponaali prema
drugima?
2. primjer: osobi sa invaliditetom poslodavac nije uplaivao socijalno i
zdravstveno osiguranje nije diskrimininacija, ali se radi o krenju prava i
zakona iz socijalne zatite i zdravstvenog osiguranja.
C) Da li razliito postupanje ima:
a. opravdanje koje je razumno (npr. za posao balerine objektivno
je zapoljavanje samo ena/e, sa zavrenom baletnom kolom.
Nije opravdan zahtjev da balerina bude odreene nacionalnosti
jer nije objektivno potrebna njezina nacionalnost za posao koji
e obavljati).
b. kakav je odnos izmeu toga ta je uraeno i cilja koji se postie?
(npr. vlasnik restorana ima odvojenu prostoriju za puae jer je
cilj ove mjere zatita nepuaa od udisanja duhanskog dima,
opravdana ali nije opravdana posebna prostorija za Rome).
5 davanje prednosti kada nisu ispunjeni zakonski uslovi za davanje prednosti npr. prednost prilikom zapoljavanja zbog pripadnosti nekoj
politikoj partiji)

13

Diskriminacija DA ili NE?

Zdravstvo
1. Ako vama i drugim kolegama poslodavac ne uplauje penziono i
zdravstveno osiguranje;
NE, nije diskriminacija, ali jeste krenje prava iz radnih odnosa i propisa
o doprinosima.
2. Ako ste osoba koja koristi kolica i ne moete ostvariti neki medicinski
tretman (npr. rentgen, ginekoloki pregled) jer se prostorije nalaze na
drugom spratu, a zgrada nema lifta;
DA, ovo je diskriminacija po osnovu invaliditeta u oblasti zdravstva.
3. Ako centar za socijalnu zatitu odbije dati potvrdu za ovjeravanje
zdravstvene knjiice ili ovjeriti zdravstvenu knjiicu korisniku stalne
novane pomoi;
DA, ukoliko postoji osnova diskriminacije (odbijen je zato to je Rom,
osoba sa invaliditetom, odreenog specifinog ponaanja, itd.).
NE, nije diskriminacija, ali jeste krenje prava iz Zakona o zdravstvenom
osiguranju i zatiti (u sluaju da ne postoji osnova diskriminacije, tj.
specifino lino obiljeje).
4. Ako djetetu koje ima manje od 15 godina, a koje nema zdravstveno
osiguranje preko roditelja, centar za socijalni rad odbije dati
potvrdu/uplatiti za ovjeru zdravstvene knjiice;
DA, ukoliko postoji osnova diskriminacije (odbijen je zato to je Rom,
osoba sa invaliditetom, odreenog specifinog ponaanja, itd).
NE, nije diskriminacija ali jeste krenje prava iz Zakona o zdravstvenom
osiguranju i zatiti .
14

Obrazovanje
1. Ako osoba sa invaliditetom ili Rom uspjehom iz osnovne kole
zadovoljava kriterije za upis u srednju kolu, a direktor je odbija primiti
i/ili joj sugerie da upie neku drugu kolu;
DA, jeste diskriminacija po osnovu invaliditeta ili pripadnosti manjini u
oblasti obrazovanja.
2. Ako nastavnik /razrednik/ direktor nije uinio nita u sluaju da se djeca
u koli rugaju, provociraju, maltretiraju, guraju ili uznemiravanju na
drugi nain nekog uenika ili uenicu (zbog odjee, izgleda, invalidnosti,
pripadnosti romskoj manjini ili nekog drugog linog svojstva ili osobine);
DA, jeste diskriminacija po osnovu svih gore navedenih osnova
diskrminacije i jer odgovorne osobe nisu nista uinile da sprijee takvo
ponaanje.
3. Ako profesor uslovljava polaganje ispita druenjem uz kafu/veeru i/ili
seksualnom uslugom;
DA, jeste diskriminacija po osovu spola, odnosno spolno
uznemiravanje.
Rad/zapoljavanje
1. Ako konkusom za posao trae iskljuivo enu (npr. konobaricu do 25
godina);
DA, jeste diskriminacija po osnovu spola i dobi u oblasti rada i
zapoljavanja.
2. Ako kandidata ne prime na posao jer mu fali samo jedna godina
iskustva u struci;
NE, nije diskriminacija jer su uslovi za radno mjesto jednaki za sve.
15

3. Ako kandidata ne prime na posao samo zbog toga to nije lan stranke
na vlasti;
DA, jeste diskriminacija na osnovu politike pripadnosti u oblasti rada i
zapoljavanja.
4. Ako zaposlenika poslodavac ili radni kolega vrijea na nacionalnoj
osnovi, ili koristi pogrdne nazive (npr. glupo ensko), degradira ga/je,
smanjuje platu, itd.;
DA, jeste diskriminacija po osnovu nacionalne pripadnosti ili po osnovu
spola u oblasti rada i zapoljavanja, mogui sluaj mobinga.
Javni prostor/institucije
1. Ako se na javnom bazenu postavi natpis kojim se djeci bez pratnje
roditelja zabranjuje ulaz;
NE, nije diskriminacija jer se radi o sigurnosnim uslovima, odnosno
posebnoj zatiti djece.
2. Ako osobi odbiju ovjeriti dokumente u poti/banci/zavodu
zdravstvenog osiguranja jer nema linu kartu/rodni listi ili neki drugi
lini dokument koji se po zakonu mora dati na uvid;
NE, nije diskriminacija, uslovi za ovjeru su isti za sve a to je
posjedovanje line karte.
3. Ako osobi ne dozvole ulaz u ugostiteljski objekat zbog boje koe,
invalidnosti, pripadnosti romskoj manjini, socijalnog status, ili neke
druge line osobine;
DA, jeste diskriminacija po svim gore navedenim osnovama u oblasti
uea u javnom zivotu.
16

4. Ako osobi zbog tekoa u itanju, pisanju, govoru ne prue uslugu na

alteru u poti/banci/optini i ne prue joj odgovarajuu pomo;
DA, jeste diskriminacija po osnovu invalidnosti u koritenju javnih
usluga.
Socijalna zatita
1. Ako neratni invalid prima manju linu invalidninu od komije koji je
civilna rtva rata i koji ima isti stepen invaliditeta;
DA, jeste diskriminacija po osnovu nastanka invaliditeta koja je
ugraena u zakone o socijalnoj zatiti u BiH.
2. Ako po zakonu o socijalnoj zatiti osoba ostvaruje pravo na djeiji
dodatak od 50 KM, a kanton svima isplauje 20 KM;
NE, nije diskriminacija jer su uslovi jednaki za sve korisnike, ali jeste
krenje zakona o socijalnoj zatiti.

17

ta institucije trebaju poduzeti u zatiti od

diskriminacije?
Dva su nivoa zatite od diskriminacije koje institucije mogu poduzeti. Jedan
se odnosi na zatitu zaposlenih u institucijama od diskriminacije, a drugi
na zatitu korisnika servisa ili usluga institucije/preduzea od mogueg
diskriminatornog ponaanja zaposlenih.

Interno postupanje institucija

lanom 24. Zakona predviena je obaveza usklaivanja propisa sa
antidiskriminacijskim odredbama to podrazumijeva i interne propise
institucija. Nadalje, Zakonom o ravnopravnosti spolova 6, lanom 13.,
predviena je obaveza poslodavca da preduzme efikasne mjere u cilju
sprjeavanja uznemiravanja, seksualnog uznemiravanja i diskriminacije po
osnovu spola u radu i radnim odnosima.
Poslodavac, ukljuujui i instituciju, u prevenciji od diskriminacije i zatiti
zaposlenih (kao i korisnika) treba uraditi slijedee:
Uspostaviti
jednostavne
i
stroge
antidiskriminacijeske
politike/pravilnike/smjernice koje zabranjuju diskriminaciju na
radnom mjestu kao dobar nain odbrane od albi za nepravedno
ponaanje i nezadovoljstvo zaposlenih. Takva politika treba jasno
rei koje su diskriminarajue aktivnosti neprihvatljive i dati primjere
6 Slubeni glasnik br. 31/10

18

kako bi svi razmjeli ta se od njih oekuje. Jako je vano da politika

institucije/preduzea bude dovoljno jasna da naglasi mogui ishod u
sluaju diskriminatornog ponaanja, koristei jasne formulacije npr.
..i do prestanka radnog odnosa.

Uspostaviti jednostavnu proceduru prigovora odnosno albe na

diskriminaciju, ukljuujui i jasnu internu proceduru istrage koja
osigurava dignitet i zatitu svima koji su ukljueni u sluaj. Osoba ili
komisija koja vodi postupak treba biti to diskretnija u istraivanju
injenica i treba upozoriti svjedoke da ne raspravljaju o detaljima
sluaja sa ostalima. Potrebno je osigurati da svjedoci navedeni u
pritubi ili albi budu intervjuisani. Tamo gdje je to potrebno, treba
analizirati ugovor o radu, rjeenje o novom radnom mjestu,
unaprjeenju i sl. Poslodavac ili institucija trebaju biti upozoreni da
prate i reaguju na pojavu bilo kojeg oblika odmazde (npr. davanje
teih poslova koji nisu u opisu radnog mjesta, izostavljanje
pozivanja na vane sastanke). Na taj nain poslodavac moe, ukoliko
do toga doe, pokazati da je poduzeto sve to je bilo potrebno u
sluaju diskriminacije.

Osigurati antidiskriminacijski trening /predavanje /seminar unutar

ogranizacije i naglasiti obavezu svih zaposlenih (od uprave do
slubenika) da pohaaju takva predavanja i seminare. Ako svi
razumiju kako se rtva diskriminacije osjea i kakva je sankcija za
diskriminirajue postupanje, poveava se vjerovatnost da se
zaposleni nee postupati ili donositi odluke koje diskriminiraju
podreene, kolege ili korisnike, odnosno graane. U takvim
seminarima je potrebno jasno objasniti koji sve naini i mehanizmi
zatite od diskriminacije postoje u BiH.
19

Primijeniti antidiskriminacijske politike unutar institucije uz stogo

sankcioniranje zaposlenih, bez obzira na fukciju koju obavljaju, u
sluajevima kada se internom istragom utvrdi njihovo
diskriminirajue postupanje, to je vano i za prevenciju
diskriminacije. Sam poslodavac, odnosno nadreeni,
mora
potovati uspostavljene antidiskriminacijske politike, dajui dobar
primjer ostalima.

Traiti pravni savjet u sluaju sumnje da neko ponaanje ili

donoenje odluke moe diskriminirati zaposlene ili korisnike.

Postupanje prema korisnicima/graanima:

Institucije trebaju imati svoje procedure o sprjeavanju diskriminacije
korisnika (graana) ukljuujui i proceduru u sluajevima kada se graani
ale na diskriminaciju.
Kao i kod gore navedenih preporuka institucijama bilo bi dobro da
svi zaposleni imaju obavezu pohaanja antidiskriminacijskih
predavanja i seminara, da su svi zaposleni upoznati sa postojanjem
antidiskriminacijske politike i sankcija za nepostupanje, te da je
procedura zatite od diskriminacije jasna i javno dostupna
graanima.
Institucije mogu u okviru antidiskriminacijske politike specificirati
mjere kojima e se npr. osobama sa invaliditetom, osobama tree
ivotne dobi, Romima, i sl. osigurati pristup pravima i uslugama koje
20

prua institucija. Tako npr. moe planirati postepeno

prilagoavanje prilaza, prostorija, altera, formulara, informacija o
pravima, itd. dostupnim za osobe sa invaliditetom.
Institucija se moe konsultovati i sa grupama graana i/ili njihovim
udruenjima koji su ee izloeni diskriminaciji, kao i
organizacijama koje se bave zatitom od diskriminacije, o
specifinim mjerama koje mogu poduzeti i zajedno sa ovim
akterima ispitati postojei sistem pruanja usluga i prava graanima
kako bi se uklonile procedure, postupci i prakse koje su
diskriminirajue ili imaju takve posljedice. Pozitivan je primjer
odreenih banaka u BiH koje su u saradnji sa organizacijama osoba
sa
invaliditetom
prilagodile
svoje
poslovanje
i
preduprijedile/otklonile diskriminirajue prakse.
Dio mjera moe biti i uvoenje mjera pozitivne diskriminacije
prilikom zapoljavanja kojima e se npr. zaposliti odreen broj ena,
osoba sa invaliditetom, Roma, itd.
Korisno je razviti promotivni i informativni materijal o radu
institucije, pravima i uslugama koje se pruaju graanima i uiniti
ga lako dostupnim pri ulasku u instituciju. Tako se izbjegavaju
nejasnoe u postupanju to je est uzrok pritubi graana. Ovo
moe ukljuiti i promotivni materijal o zatiti od diskriminacije,
antidiskriminacijskoj politici unutar institucije.

21

Kako i od koga traiti zatitu od diskriminacije?

Institucije za zatitu od diskriminacije
Zakon predvia uee nekoliko institucija u zatiti od diskriminacije. To su
Ministarstvo za ljudska prava BiH, Institucija ombudsmena za ljudska prava
BiH, pravosue, centri/zavodi za pruanje besplatne pravne pomoi i
nevladine organizacije (udruenja).

Ministarstvo za ljudska prava BiH

Uloga Ministarstva za ljudska prava BiH (Ministarstvo) u pruanju zatite od
diskriminacije je indirektna. Prema Zakonu Ministarstvo prati primjenu
Zakona, vodi centralnu bazu podataka na osnovu koje priprema godinje i
posebne izvjetaje o diskriminaciji, te predlae zakonodavne i druge mjere
za sprjeavanje i suzbijanje pojave diskriminacije u BiH.
Postupak zatite od diskriminacije moe se pokrenuti pred Insititucijom
ombudsmena za ljudska prava BiH, sudom, upravnim organima uz
potovanje jedinstvenog pravila o rokovima. Postupak se moe pokrenuti
u roku od 3 mjeseca od saznanja za diskriminaciju odnosno, najdalje 12
mjeseci od dogaaja, injenica ili odluka na koje se rtva diskriminacije ali.
U suprotnom insitucije mogu odbiti da razmatraju pritubu, tubu, albu.
Pokretanje postupka za zatitu od diskriminacije pred bilo kojom
institucijom ili uee u takvom postupku ne smije uzrokovati nikakve
krivine, disciplinske ili bilo kakve druge sankcije ili odmazde po njenog
podnosioca ili svjedoka.
22

Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH

Centralna institucija za zatitu od diskriminacije je Institucija ombudsmena
za ljudska prava u BiH (Ombudsmeni). 7 rtva diskriminacije moe se
direktno obratiti Ombudsmenima popunjavanjem posebnog formulara
albe (pogledajte u prilogu 2).
Prilikom popunjavanja formulara vano je navesti traene podatke,
okolnosti, radnje i injenice kojima se potkrepljuju navodi o diskriminaciji.
Uredno popunjen formular albe dostavlja se putem pote, fax-a, e-mail-a
ili lino u jedan od ureda ove institucije. Ombudsmeni pruaju pomo u
popunjavanju formulara ili daju potrebna obavjetenja o pravima i
obavezama, te mogunostima sudske i druge zatite osobama koje su
dostavile albu po osnovu diskriminacije.

7 lan 7. ZZD stav (2) nadlenost Institucije Ombudsmena BIH: a) zaprima pojedinane i grupne albe u vezi s diskriminacijom; b)
fizikim i pravnim licima koja su podnijela albu zbog diskriminacije daje potrebna obavjetenja o njihovim pravima i obavezama,
te mogunostima sudske i druge zatite; c) povodom albe Ombudsmen Bosne i Hercegovine moe odluiti da ne prihvati albu ili
da pokrene postupak istraivanja; d) predlae pokretanje postupka medijacije u skladu s odredbama Zakona o medijaciji; e)
prikuplja i analizira statistike podatke o sluajevima diskriminacije; f) podnosi godinji, a prema potrebi i vanredne izvjetaje o
pojavama diskriminacije Parlamentarnoj skuptini Bosne i Hercegovine, Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, Narodnoj
skuptini Republike Srpske i Skuptini Brko Distrikta Bosne i Hercegovine; g) informira javnost o pojavama diskriminacije; h) na
vlastitu inicijativu, provodi istraivanja u oblasti diskriminacije; i) daje miljenja i preporuke s ciljem spreavanja i suzbijanja
diskriminacije, te predlae odgovarajua zakonska i druga rjeenja nadlenim institucijama u Bosni i Hercegovini; j) ima pravo da
pokree i uestvuje u postupku za zatitu od diskriminacije za prekraje propisane ovim zakonom; k) prati zakonodavstvo i daje
savjete zakonodavnim i izvrnim organima; l) podie svijest o pitanjima vezanim za rasizam i rasnu diskriminaciju u drutvu; m)
unapreuje politike i prakse koje imaju za cilj da osiguraju jednako postupanje.

23

Nakon to je formular albe dostavljen i utvreno da sadrava sve traene

podatke i injenice, te da se potovao rok za albu otvara se postupak
istrage. U istrazi se trae podaci, odgovori ili izjanjenje institucije ili
preduzea protiv kojeg je pokrenut postupak o sluaju. Ukoliko se utvrdi
diskriminacija, Ombudsmen izdaje preporuku sa ciljem ispravljanja krenja
prava nastalih diskriminacijom i otklanjanja dalje diskriminacije.
Iako preporuke Ombudsmana nisu obvezujue u praksi se pokazalo da je
ponekad dovoljno da Institucija zatrai podatke, odgovore ili obavjetenja
od strane koja poinila diskriminaciju ili da izda preporuku da se
diskriminatorno ponaanje zaustavi.
Nepostupanje dravne institucije, preduzea ili odgovorne osobe prema
preporukama Ombudsmena kanjivo je u prekajnom postupku relativno
visokim novanim kaznama.
Preporuke Ombudsmena predstavljaju snaan argument i kod voenja
drugih postupaka za zatitu od diskriminacije.

24

Postupci za zatitu od diskriminacije

Medijacija
Prema Zakonu, lan 7. stav (2) d. Institucija ombudsmena moe predloiti
pokretanje postupka medijacije u sluajevima diskriminacije, u skladu sa
odredbama Zakona o medijaciji. U ovim postupcima treba imati na umu da
Zakon o postupku medijacije ne predvia rok u kojem se ovakav postupak
mora okonati, a da je medijator trea neutralna osoba koja pomae
strankama u nastojanju da postignu obostrano prihvatljivo rjeenje spora
te da medijator ne moe nametnuti strankama rjeenje 8 ve samo
predloiti opcije za rjeavanje spora. Bez obzira na uspjeh u sporu, stranke
podjednako snose trokove medijatora i druge trokove medijacije.
Iako se rtvama diskriminacije savjetuje da koriste i druga sredstva prije
nego pokrenu sudski postupak zbog diskriminacije, te da sa suprotnom
stranom pokuaju dogovoriti dalje nediskriminirajue postupanje ili
eventualnu naknadu tete, meutim treba ukazati na injenicu da
finansiranje trokova postupka moe biti prepreka i teret za rtve
diskriminacije. rtve, nadalje, ne uivaju prednost sudskog ili upravnog
postupka u kojem se teret dokazivanja prebacuje na navodnog poinioca
diskriminacije. Medijator je samo trea neutralna strana.

8 lan 2 stav 1. i 2. Zakona o postupku medijacije u BiH;

25

Postupak za zatitu od diskriminacije pred sudom

rtva diskriminacije ili grupa osoba koje smatraju da su diskriminirani mogu
zatraiti zatitu od diskriminacije u sudskom ili upravnom postupku.
Postupak se pokree tubom ili albom. Svi postupci koji se vode u zatiti
od diskriminacije su prema zakonu hitni kako bi se tvrdnje o diskriminaciji
to prije ispitale.
Sudski postupak rtve diskriminacije mogu pokrenuti u svakom sluaju i to
tubom nadlenom sudu. Nadlean je opinski/osnovni sud u kojem
boravite ili sjedite ima osoba, dravna institucija ili preduzee protiv
kojeg se pokree sudski postupak. rtve diskriminacije moraju potovati
opti zakonski rok za podnoenje tube. Postupak se pokree tubom i
odvija se prema pravilima entitetskih zakona o parninom postupku.
U postupku pred sudom rtva diskriminacije ne dokazuje diskriminaciju.
rtva diskriminacije iznosi pred sudom injenice, dostavlja dokumente
kojima e sudu uiniti vjerovatnim da je bila diskriminirana. Onaj ko je
postupao diskriminirajue je obavezan u postupku pred sudom dokazati da
nije bilo diskriminacije.
U sluaju da rtva diskriminacije pokrene postupak za ostvarivanje prava
npr. iz socijalne ili zdravstvene zatite pred organom uprave (upravni
postupak), kroz koji se pokae da postoji osnova za diskriminaciju, osoba
moe pokrenuti i postupak pred sudom, bilo paralelno ili po zavretku
upravnog postupka, ali vodei rauna o zakonom utvrenim rokovima za
pokretanje postupka za diskriminaciju. Isto je sa pokretanjem postupka
pred Institucijom ombudsmena.
26

Trea lica i kolektivne tube

Zakon predvia posebnu ulogu udruenja/nevladinih organizacija u
postupku zatite od diskriminacije i to kao tree osobe (tzv. umjeai) te
mogu pokretati kolektivne tube.
Uee organizacija kao treih lica u postupku
Ovo je vrsta pomoi rtvama diskriminacije od strane organizacija koje se
stavljaju na njihovu stranu. Postoje dva uslova za uee organizacija:
organizacija mora dokazati da se bavi zatitom od diskriminacije lica ili
grupe lica o ijim se pravima odluuje u postupku, i rtva diskriminacije
mora dati svoj pristanak za uee ove organizacije u postupku. Takoer,
bez obzira na ishod, organizacija snosi trokove svog uea u postupku.
Kolektivne tube
Sudski postupak moe pokrenuti i udruenje koje samo nije izloeno
diskriminaciji, ve postupak pokreu i vode u ime grupe lica koji su
diskriminisani. Zakon predvia da kolektivnu tubu mogu pokrenuti
udruenja graana, fondacije, vjerske zajednice, sindikati, pa ak i
politike stranke, svi koji imaju opravdani interes za zatitu odreene
grupe od diskriminacije ili se u sklopu svoje djelatnosti bave zatitom od
diskriminacije. Tuba se podnosi protiv fizikog ili pravnog lica koji je
diskriminirao vei broj osoba. Podizanje ove tube nije mogue ukoliko je
rtva pojedinac. Zahtjevi koji se postavljaju u kolektivnim tubama su
uglavnom isti kao i kod individualnih tubi.

27

Praktini koraci u zatiti od diskriminacije?

Bez prijavljivanja i pokretanja postupka za zatitu pred Ombudsmenima ili
pred sudovima nema efikasne zatite od diskriminacije. Postupak za zatitu
od diskriminacije je hitan i pojednostavljen jer rtva diskriminacije u
postupku ne mora dokazati da se diskriminacija dogodila. rtva
diskriminacije samo iznosi injenice kojima e uiniti vjerovatnim za sud da
je dolo do diskriminacije. Tada suprotna strana (lice koje je diskriminiralo
ili naredilo diskriminaciju) ima obavezu dokazivati, odnosno predlagati i
izvoditi dokaze da nije bilo diskriminacije.
S druge strane esto postoji cijeli niz koraka koji se mogu poduzeti u
sluajevima diskriminacije i prije nego se osoba obrati Ombudsmenima,
sudu, ili nekom organu uprave. Slijede praktini koraci za zatitu od
diskriminacije u razliitim oblastima:
U sluaju diskriminacije u obrazovanju moe se poduzeti slijedee:
aliti se na diskriminaciju razredniku, kolskom pedagogu, direktoru
kole, dekanu fakulteta, profesoru
obratiti se Ministarstvu obrazovanja u kantonu
obrati se za savjet i pomo nevladinim organizacijama koje prate i
dokumentuju sluajeve diskriminacije, kao i organizacijama koje
pruaju pravnu pomo (kontakt informacije se nalaze na kraju ove
publikacije)
prijaviti diskriminaciju Insitituciji ombudsmena direktno u njihovim
kancelarijama ili putem telefona, faksa, e maila
pokrenuti tubu za zatitu od diskriminacije u osnovnom/opinskom
sudu
28

VANO: u ovom sluaju potrebno je platiti trokove postupka na

sudu i imati pomo pravnika; pomo treba potraiti i u: centrima za
pruanje besplatne pravne pomoi (RS) ili zavodima za pruanje
pravne pomoi (neki kantoni u FBiH, npr.: tuzlanski, zenikodobojski, zapadnohercegovaki, i sarajevski), advokata ili nevladine
organizacije
U sluaju diskriminacije na radu ili prilikom zapoljavanja moe se
poduzeti slijedee:
obratiti se nadreenom, upravi/upravnom odboru usmeno ili-i
pismeno
u sluaju mobinga ili spolnog uznemiravanja treba voditi dnevnik i
dokumentovati ta se dogaa kao i osobe/kolege koje mogu
svjedoiti o tome
obratiti se za savjet i pomo sindikatu
obratiti se inspekciji rada
obratiti se poreskoj upravi ako se radi o diskriminaciji kod
(ne)plaanja doprinosa
obratiti se za savjet i pomo nevladinim organizacijama koje prate i
dokumentuju sluajeve diskriminacije, kao i organizacijama koje
pruaju pravnu pomo (kontakt informacije se nalaze na kraju ove
publikacije)
prijaviti diskriminaciju Insitituciji ombudsmena direktno u njihovim
kancelarijama ili putem telefona, faksa, e maila
pokrenuti tubu za zatitu od diskriminacije u osnovnom/opinskom
sudu
VANO: u ovom sluaju potrebno je platiti trokove postupka na
sudu i imati pomo pravnika; pomo treba potraiti i u: centrima za
29

pruanje besplatne pravne pomoi (RS) ili zavodima za pruanje

pravne pomoi (neki kantoni u FBiH, npr.: tuzlanski, zenikodobojski, zapadnohercegovaki, i sarajevski), advokata ili nevladine
organizacije
U sluaju diskriminacije u zdravstvu moe se poduzeti slijedee:
obratiti se direktoru zdravstvene ustavove (npr. Doma zdravlja,
bolnice, itd.) moe se pozvati i na Zakon o pravima, obavezama i
odgovornostima pacijenata FBiH
obratiti se Zavodu zdravstvenog osiguranja FbiH, odnosno Fondu
zdravstvenog osiguranja RS
obratiti se kantonalnoj ili federalnoj zdravstvenoj inspekciji
obratiti se poreskoj upravi FBiH (i kantonalnim Poreznim uredima) i
Poreskoj uprevi RS (i podrunim centrima Poreske uprave RS) ako se
radi o diskriminaciji kod (ne)plaanja doprinosa
obratiti se za savjet i pomo nevladinim organizacijama koje prate i
dokumentuju sluajeve diskriminacije, kao i organizacijama koje
pruaju pravnu pomo (kontakt informacije se nalaze na kraju ove
publikacije)
prijaviti diskriminaciju Insitituciji ombudsmena direktno u njihovim
kancelarijama ili putem telefona, faksa, e maila
pokrenuti tubu za zatitu od diskriminacije u osnovnom/opinskom
sudu
VANO: u ovom sluaju potrebno je platiti trokove postupka na
sudu i imati pomo pravnika; pomo treba potraiti i u: centrima za
pruanje besplatne pravne pomoi (RS) ili zavodima za pruanje
pravne pomoi (neki kantoni u FBiH, npr.: tuzlanski, zeniko30

dobojski, zapadnohercegovaki, i sarajevski), advokata ili nevladine

organizacije
U sluaju diskriminacije u socijalnoj zatiti moe se poduzeti slijedee:
(Npr. u sluaju da centar za socijalni rad ne odobrava prava ili uskrauje
informaciju, tako to osobu po nekom od osnova drugaije tretira od
ostalih)
obratiti se direktoru centra za socijalni rad i traiti pismeno
obrazloenje za takvo postupanje
obratiti se kantonalnom ministarstvu za socijalnu zatitu i/ili
upravnoj inspekciji na kantonalnom nivou
obratiti se za savjet i pomo nevladinim organizacijama koje prate i
dokumentuju sluajeve diskriminacije, kao i organizacijama koje
pruaju pravnu pomo (kontakt informacije se nalaze na kraju ove
publikacije)
prijaviti diskriminaciju Insitituciji ombudsmena direktno u njihovim
kancelarijama ili putem telefona, faksa, e maila
pokrenuti tubu za zatitu od diskriminacije u osnovnom/opinskom
sudu
VANO: u ovom sluaju potrebno je platiti trokove postupka na
sudu i imati pomo pravnika; pomo treba potraiti i u: centrima za
pruanje besplatne pravne pomoi (RS) ili zavodima za pruanje
pravne pomoi (neki kantoni u FBiH, npr.: tuzlanski, zenikodobojski, zapadnohercegovaki, i sarajevski), advokata ili nevladine
organizacije

31

Dodatak 1: Kontakt informacije institucija i nevladinih

organizacija koje mogu pruiti informacije i pomo u
sluaju diskriminacije
Dravne institucije:
Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH
Glavni ured Banja Luka: Ravnogorska 18, tel. 051 303 992
Podruni ured Sarajevo: Grbavika 4, tel. 033 666 006
Porodini ured Mostar: Kralja Zvonimira 6, tel. 036 334 248
Porodini ured Brko distrikt: Trg mladih 8/I, tel. 049 217 347
Terenski ured Livno: Gabrijela Jurkia bb, tel/fax: 034 201 911 i 203 237
www.ombudsmen.gov.ba
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH
Sarajevo, Trg BiH 1, tel. 033 202 600
Centar za pruanje besplatne pravne pomoi, Banja Luka
Slavka Rodia 4, tel. 051 233 570
Centar za pruanje besplatne pravne pomoi, Doboj
Svetog Save 20, tel. 053 216 085
Ured za pravnu pomo Brko distrikta BiH
Trg pravde 10, tel. 049 216 085
Centar za pruanje besplatne pravne pomoi, Istono Sarajevo
Vuka Karadia 28, tel. 057 320 110
32

Centar za pruanje besplatne pravne pomoi, Trebinje

Obala Luke Vukalevia 45, tel. 059 272 550
Zavod za pruanje pravne pomoi Tuzlanskog kantona
afer Mahala 51, Tuzla, tel. 035 369 391
Zavod za pravnu pomo Zeniko-dobojskog kantona
Koevska ikma 1, Zenica, tel. 032 407 792
Zavod za pruanje pravne pomoi Zapadnohercegovake upanije
Trg Gojka uka 3d, iroki Brijeg, tel. 039 704 804
Zavod za pruanje besplatne pravne pomoi Kantona Sarajevo
(poetak rada krajem juna 2013)
Obala Kulina Bana br. 4.

Nevladine organizacije
Centar za pravnu pomo enama Zenica
Mejdandik 9, tel. 032 402 049
Uredi u Kaknju, Visokom i epu
Helsinki komitet za ljudska prava BiH
Ante Fijamenga 14b, Sarajevo, tel. 033 660 811
Ambasada lokalne demokratije, Sarajevo
(Centar za pravnu pomo enama)
Bravadiluk bb, 033570560 ili 570561
33

Inicijativa za razvoj i suradnju u BiH

Banja Luka: Dositeja Obradovia 6, tel. 051 224 244
Mostar: Ulica Alekse antia 22, tel. 036 556 411
Sarajevo: Koevo 28b, tel. 033 225 538
Trebinje: Ulica Miloa Obilia bb, tel. 059 224 413
Udruene ene
Kalamegdanska 18, Banja Luka, tel. 051 463 143

Organizacije u okviru Anti-diskriminacijskog programa:

Vaa prava:
Sarajevo: Safeta Hadia 66a, tel. 033 789 105
Banja Luka: Mee Selimovia 17, tel. 051 232 920
Gorade: Seada Sofovia Sofe 10, tel. 038 220 544
Mostar: Hasana Zahirovia Lace bb, tel. 036 558 580
B. Petrovac: Bosanska 110, tel. 037 881 248
Srebrenica: Titova bb, tel. 056 440 998
Trebinje: Carine 3, tel. 059 240 680
Tuzla: Rudarska 63, tel. 035 286 484, 210 210
Prijedor: Save Kovaevia 12, tel. 052 241 290
http://www.vasaprava.org
Organizacija koje prikupljaju i dokumentuju sluajeve diskriminacije:
Prava za sve, Sarajevo: M.M. Baeskije 12, 033/203070
Centar za ljudska prava u Mostaru: Adema Bua br. 50, 036/581035
(organizacija prua i besplatnu pravnu pomo i u drugim sluajevima)
Forum graana Tuzle, Tuzla: Hadi Bakirbega Tuzlia br.1, 035/249180
34

Diskriminaciju Roma moete prijaviti u:

Centar za podrku, informisanje i zajedniko djelovanje romskih
udruenja sa podruja Tuzlanskog kantona
Voditelj: Biberovi Muradif
Tel/fax: 035/ 772 186
Adresa: Stara pruga bb, 75270 ivinice
E-mail: muradif.b@bih.net.ba
www.romskicentar-tk.org/
Centar za podrku, informisanje i zajedniko djelovanje romskih
udruenja sa podruja Zeniko-dobojskog, Srednjebosanskog, Sarajevskog
i Hercegovako-neretvanskog kantona
Voditelj: Mujo Fafuli
Tel/fax: 032/553 451
Adresa: V divizija NOP-a br. 124, 72240 Kakanj
E-mail: romalekakanj@yahoo.com
www.roma.com.ba
Centar za podrku, informisanje i zajedniko djelovanje romskih
udruenja sa podruja Republike Srpske
Voditelj: Saa Mai
Tel/fax: 051/ 814 179
Adresa: Gavrila Principa 2, 78400 Gradika
E-mail: saveznvoromars@yahoo.com
35

Dodatak 2: Formular za obraanje Instituciji ombudsmena

BiH 9

ALBA
LINI PODACI podnosioca albe:
IME___________________________________________________
PREZIME______________________________________________
ZANIMANJE_________________ DATUM ROENJA_________
ADRESA_______________________________________________
DRAVA I GRAD_______________________________________
TEL/FAX/ E-mail________________________________________
NACIONALNOST(nije obavezno)_________________POL______
PODACI O PUNOMONIKU ILI KONTAKT OSOBI, UKOLIKO POSTOJI:
IME___________________________________________________
PREZIME______________________________________________
ADRESA_______________________________________________
TELEFON______________________________________________
FAX/ E-mail____________________________________________
PODACI O ORGANU NA KOJI SE ALBA ODNOSI:
Naziv organa____________________________________________
Sjedite organa___________________________________________
OZNAKA PREDMETA, ukoliko je postupak u toku:_______________
Ime i zvanje slubenika na kojeg se alba odnosi:_______________
Ukoliko Vam je potrebno, prilikom popunjavanja ovog obrasca traite pomo
osoblja Institucije ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine.

9 Formular dostupan na web stranici Institucije ombudsmena BiH www.ombudmen.gov.ba

36

OPIS DOGAAJA KOJI SU DOVELI DO POVREDE VAIH PRAVA I SLOBODA,

RAZLOZI VAEG NEZADOVOLJSTVA:
Molimo Vas da piete itko i objasnite svoj problem kratko i to je mogue jasnije,
navodei okolnosti, radnje i dokaze koji potkrepljuju Vau tvrdnju o krenju prava
ili nepravilnostima .
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
Priloite KOPIJE svih dokumenta kojim dokazujete ove svoje tvrdnje (ne moraju
biti ovjerene).
Ukoliko ste se obraali drugim ORGANIMA ili INSTITUCIJAMA u vezi sa ovim
sluajem, navedite:
NAZIV
ORGANA
kojem
ste
se
obraali_________________________________________________________
JESTE LI SAGLASNI DA SE VAE IME OTKRIJE U TOKU POSTUPKA ILI EVENTUALNO
ELITE DA SE VA IDENTITET ZATITI:
___________________________________________________________________
Podnositelj albe je duan obavijestiti Instituciju ombusmena o razvoju predmeta i
promjenama koje se odnose na albu, kao i o promjenama adrese i telefonskog
broja. Propust da dostavite takve informacije moe dovesti do zakljuka da ne
elite da se nastavi sa postupkom po albi.
Datum__________________
Potpis__________________
NAPOMENA:
Postupak koji se vodi pred Institucijom ombudsmena je besplatan.
I DALJE STE OBAVEZNI KORISTITI REDOVNE ZAKONSKE PROCEDURE
I
POTOVATI ROKOVE UTVRENE ZAKONOM ZA
KORIENJE PRAVNIH
SREDSTAVA PRED SUDOVIMA I/ILI ORGANIMA UPRAVE.
37

Zajedno u borbi protiv diskriminacije!

VODI

NE/DISKRIMINACIJA
u institucijama u BiH
primjena Zakona o zabrani diskriminacije BiH

Autorice:
Fedra Idakovi, Prava za sve, Sarajevo /www.pravazasve.ba/
Vesna Vukmani, Inicijativa i civilna akcija (ICVA), Sarajevo /www.icvabh.org/

Publikacija je sainjena u okviru antidiskriminacijskog programa Fonda otvoreno drutvo BiH, koji
okuplja partnerske organizacije s podruja cjelokupne teritorije Bosne i Hercegovine podijeljene u
etiri tima posveena kljunim aktivnostima u domenu borbe protiv diskriminacije: monitoring,
dokumentiranje i izvjetavanje, strateko parnienje, analiza politika i zagovaranje.
Vie informacija o antidiskriminacijskom programu Fonda otvoreno drutvo BiH moete pronai na
web stranici www.diskriminacija.ba.

SADRAJ:
Uvod
ta je diskriminacija i kako je prepoznati?
ta je to pozitivna diskriminacija ili pravo na jednake mogunosti?
Kako razlikovati diskriminaciju od krenja drugih prava, iz drugih zakona?
Test diskiminacije
Diskriminacija DA ili NE?
Zdravstvo
Obrazovanje
Rad/zapoljavanje
Javni prostor/institucije
Socijalna zatita
ta institucije trebaju poduzeti u zatiti od diskriminacije?
Interno postupanje institucija
Postupanje prema korisnicima/graanima:
Kako i od koga traiti zatitu od diskriminacije?
Institucije za zatitu od diskriminacije
Ministarstvo za ljudska prava BiH
Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH
Postupci za zatitu od diskriminacije
Medijacija
Postupak za zatitu od diskriminacije pred sudom
Trea lica i kolektivne tube
Praktini koraci u zatiti od diskriminacije?
Dodatak 1: Kontakt informacije institucija i nevladinih organizacija koje
mogu pruiti informacije i pomo u sluaju diskriminacije
Dodatak 2: Formular za obraanje Instituciji ombudsmena BiH

1
3
10
12
12
14
14
15
15
16
17
18
18
20
22
22
22
23
25
25
26
27
28
32
36

Uvod
Ova publikacija, nastala u okviru antidiskriminacijskog programa Fonda
otvoreno drutvo 1 ima za cilj da predstavnike institucija upozna sa
osnovama Zakona o zabrani diskriminacije u BiH, 2 ukljuujui i obaveze
institucija da graanima, ali i svojim zaposlenicima osiguraju zatitu od
diskriminacije.
Zakon o zabrani diskriminacije u BiH (Zakon), stupio je na snagu u augustu
2009. godine. Zakon je precizno definisao pojam, vrste i oblike
diskriminacije i uspostavio mehanizme zatite od diskiminacije, a time i
okvir za ostvarivanje jednakih prava i mogunosti svima u BiH. Usvajenjem
Zakona, u pravni sistem BiH uvedeni su novi i vani koncepti kao to je to:
prenoenje tereta dokazivanja, kolektivne tube, zabrana odmazde,
odnosno viktimizacije kao i pojaana zatita rtava diskriminacije u
sluajevima mobinga, seksualnog uznemiravanja, hitnost postupka, itd.
Sve ovo zahtijeva usvajanje znanja o pojmu diskriminacije ili razliitog
postupanja, identifikovanju i sprjeavanju razlitith oblika diskriminacije u
zakonu i praksi, kako od strane institucija, pravosudnih organa, tako i od
strane nevladinih organizacija i rtava diskriminacije.
Dosadanje nezavisno praenje primjene Zakona (2010. 2012. godine) u
okviru antidiskriminacijskog programa biljei sluajeve diskriminacije po
slijedeim osnovama ili oblastima:

1 Vie informacija o antidiskriminacijskom programu Fonda otvoreno drutvo BiH moete pronai na web stranici www.diskriminacija.ba.
2 Slubeni list BiH, broj 59/09

 diskriminacija po osnovu pripadnosti nekoj od grupa i to: prema

politikoj ili sindikalnoj pripadnosti, nacionalnoj ili manjinskoj
pripadnosti naroito u sluaju Roma, zatim osoba sa invaliditetom,
ena, povratnika na podruju gdje su kao pripadnici jednog od
konstitutivnih naroda u manjini, rodnih i spolnih manjina. Takoer,
biljee se sluajevi viestruke diskriminacija sluajevi u kojima je
osoba ili grupa izloene diskriminaciji po nekoliko osnova npr. ene sa
invaliditetom, ene sa sela, Romkinje, itd.
diskriminacija u ostvarivanju pojedinih prava kao to su: prava na
obrazovanje, prava iz rada i zapoljavanja naroito mobing i seksualno
uznemiravanje, prava na zdravstvenu i socijalnu zatitu, prava na
imovinu naroito u sluajevima povratnika, itd.
Diskriminacija se u pricipu deava od strane institucija ili od strane
privatnih poduzetnika/poslodavaca, zbog nepoznavanja Zakona i pojma
diskriminacije, ali i nepoznavanja strogih kazni koje Zakon previa za
institucije/pojedince koji ine diskriminaciju.
Vodi je uraen u najboljoj namjeri kako bi institucije:
-

osigurale primjenu standarda ljudskih prava i jednakih mogunosti

za zaposlene u organizaciji kao i za korisnike usluga;
preispitale svoje unutranje procedure i pravilnike i uskladile ih sa
odredbama koje zakon predvia;
izbjegle tube, sudske odtete i kazne do kojih moe doi.

ta je diskriminacija i kako je prepoznati?

Diskriminacija je:
Svi imaju jednaka prava i pravo na jednake mogunosti. Prava i mogunosti
ostvarujemo pod jednakim, zakonom propisanim uslovima. Diskriminacija
je svako postupanje institucija, poslodavaca, u javnom i privatnom
sektoru, odnosno bilo kojeg pravnog ili fizikog lica sa ciljem ili koje ima za
posljedicu krenje ili oteavanje ostvarivanja prava pojedincu ili grupi
zbog neke njihove osobine ili karakteristike koja ih razlikuje u odnosu na
druge pojedince ili grupe.
Osnova diskriminacije
Osnova diskriminacije je osobina, karakteristika, okolnost u kojoj se
nalazi pojedinac ili grupa zbog koje nisu tretirani jednako kao drugi, npr.
zbog njihove rase, boje koe, jezika, vjere, etnike pripadnosti, nacionalnog,
manjinskog ili socijalnog porijekla, politikog ili drugog uvjerenja, imovnog
stanja, lanstva u sindikatu ili drugom udruenju, obrazovanja, drutvenog
poloaja i spola, spolnog izraavanja ili orijentacije, itd. Zakon zabranjuje
diskriminaciju po bilo kojem osnovu ukljuujui i one osnove koje nisu
posebno navedene.
ta to znai?
ako neko lice ne prime na posao samo zbog pripadnosti nekoj
stranci ili sindikatu;
ako se konkursom za radno mjesto postavljaju uslovi koji nisu u vezi
sa prirodom posla npr. odreena dob, spol, izgled, brano stanje,
nacionalnost i sl.;
3

 ako neko lice ne prime na posao samo zato to je ena, druge

nacionalnosti, osoba sa invaliditetom, i sl.;
U gore navedenim sluajevima radi se o diskriminaciji i to po osnovu
razliitog politikog stava ili lanstva u sindikatu, spola, invaliditeta,
starosti, ili nacionalnosti. U ovim sluajevima pojedinci su uskraeni u
ostvarivanju prava na rad. Takoer, ove osobe su tretirane drugaije od
drugih prilikom zapoljavanja. Ovakvo postupanje je zabranjeno Zakonom.
Oblasti primjene
Zakon navodi listu oblasti primjene u kojom se naroito istie zabrana
diskriminacije. 3 Istovremeno, ova odredba to ne znai da je diskriminacija
dozvoljena u oblastima koje nisu naroito istaknute na ovoj listi. Lista nije
konana tako da ukoliko u praksi doe do diskriminacije u nekoj oblasti
ivota koja nije obuhvaena ovom listom, takva osoba ili grupa ima pravo
na zatitu od diskriminacije.
Diskriminacija injenjem i neinjenjem
Diskriminacija je svako razliito postupanje i moe nastupiti djelovanjem
ili proputanjem djelovanja od strane dravne institucije, poslodavca, bilo
kojeg pravnog ili fizikog lica. Tako Zakon navodi da diskriminacija nastupa
3 Rada i zapoljavanja; obrazovanja, nauke i sporta; socijalne zatite, ukljuujui socijalno osiguranje, socijalne naknade, socijalnu pomo i
nain postupanja prema korisnicima socijalne zatite; zdravstvene zatite, ukljuujui dostupnost zatite i lijeenja, i naina na koji se prua
zatita i lijee pacijenti; obuke ukljuujui osposobljavanja i strunog usavravanja, napredovanja, dokvalifikacije i prekvalifikacije;
pravosua i uprave, ukljuujui djelovanje policije i drugih slubenika za provoenje zakona. Sva lica su jednaka pred sudovima i
tribunalima; stanovanja; javnog informiranja i medija; lanstva u profesionalnim organizacijama (sindikati, udruenja poslodavaca ili druga
udruenja koja okupljaju odreenu profesiju); roba i usluga namijenjenih javnosti i javnim mjestima (kupovina robe u trgovini, traenja
zajma, pristupa restoranima, i sl.); obavljanja privredne djelatnosti, ukljuujui pravo na trinu konkurenciju; uea u kulturnom i
umjetnikom stvaralatvu; jednako uee u javnom ivotu; porodice i brane zajednice, ukljuujui i prava i odgovornosti u pogledu
podizanja djece; prava djeteta.

injenjem, postupanjem (poduzimanjem nekih konkretnih radnji,

donoenjem diskriminirajuih propisa, i sl.) ili neinjenjem (proputanjem
da se neto uradi, nekog zatiti, da se donese propis). Tako npr:
ukoliko se na javnom bazenu postavi natpis kojim se odreenim
licima samo zbog toga to su odreene boje koe ili nacionalne
pripadnosti zabranjuje ulaz, tada se radi o diskriminaciji injenjem
(ovdje se moe nai i element odgovornosti institucija koje nisu
uinile dovoljno da se sprijei ovakvo ponaanje);
ukoliko se od strane nadlenih vlasti ne ini nita na uklanjanju npr.
arhitektonskih barijera za osobe sa invaliditetom zbog ega su ove
onemoguene pristupiti sredstvima javnog prevoza ili bolnicama,
drugim javnim ustanovama, onda se radi o diskriminaciji do koje
dolazi neinjenjem.
Direktna i indirektna diskriminacija
Diskriminacija moe imati razliite oblike. Zakon razlikuje neposrednu ili
direktnu diskriminaciju. To je obino sluaj u kojem je diskriminacija
oigledna i lako uoljiva. Npr. neproporcionalno manji broj Roma je
zaposlen u javnim institucijama u odnosu na optu populaciju. Takve
sluajeve moemo identifikovati statistikom, prebrojavanjem.
S druge strane Zakon navodi i posrednu ili indirektnu diskriminaciju, koja
nije tako oigledna. U ovakvim sluajevima, esto se na prvi pogled ini da
su navedeni uslovi jednaki za sve. Npr. uslovi za kreditiranje poljoprivredne
proizvodnje koji propisuju kao uslov, izmeu ostalog, vlasnitvo nad
poljoprivrednim zemljitem. Na prvi pogled ini se da se radi o uslovima
koji su jednaki za sve, meutim, u praksi se dogaa da ene u veem broju
5

ne mogu ispuniti ovaj uslov jer je imovina u porodici tradicionalno na

mukarcu, bratu, muu, sinu.
Drugi oblici diskriminacije
Zakon navodi i druge oblike diskriminacije: uznemiravanje, spolno
uznemiravanje, mobing, segregaciju, izdavanje naloga drugima za vrenje
diskriminacije i podsticanje na diskriminaciju.
Uznemiravanje je ponaanje koje ima za svrhu ili cilj povredu dostojanstva
diskriminirane osobe samo zbog neke njezine osobine ili karakteristike i
stvaranje zastraujueg, neprijateljskog, degradirajueg, poniavajueg ili
uvredljivog okruenja. Kako bi se neko ponaanje identifikovalo kao
uznemiravanje moraju postojati uslovi: osnova takvog ponaanja (spol,
politika pripadnost, itd.), povreda dostojanstva i diskriminirajue
ponaanje koje traje jer je potrebno neko vrijeme za stvaranje zastraujue,
neprijateljske, degradirajue, poniavajue ili uvredljive atmosfere.
ako kolske kolege ili nastavnici zastrauju uenika izbacivanjem iz
kole/fakulteta, davanjem nedovoljnih ocijena bez obzira na nivo
znanja, premjetaju uenika/studenta u drugo odjeljenje, vrijeaju
ga zbog pripadnosti nekoj socijalnoj grupi, govore da pripadnici te
grupe nikad nita ne urade dobro i estito.
Spolno uznemiravanje je svaki oblik neeljenog fizikog, verbalnog ili
neverbalnog ponaanja koje je spolne (seksualne) prirode i iji je cilj ili
rezultat povreda dostojanstva lica uz stvaranje
zastraujueg,
neprijateljskog, degradirajueg, poniavajueg ili uvredljivog okruenja.
Tako se radi o spolnom uznemiravanju kao vrsti diskriminacije u sluaju:
6

 ako pretpostavljeni na radnom mjestu upuuje neprimjerene

komentare ili zahtjeve seksualne prirode, ini neeljene fizike
kontakte, te neko pravo koje osobi pripada (npr. napredovanje u
poslu) uslovljava stupanjem u seksualni kontakt.
Razlika izmeu uznemiravanja po osnovu spola i seksualnog uznemiravanja
je u ponaanju poinioca diskriminacije. Kod seksualnog uznemiravanja neeljeno ponaanje seksualne prirode, kod uznemiravanja - neeljeno
ponaanje po osnovu spola. 4
U sluaju pokretanja postupka za zatitu od uznemiravanja ili seksualnog
uznemiravanja treba se istai da je ovakvo ponaanje:
- neeljeno sa pozicije rtve
- uslovljeno nekom karakteristikom ili osobinom rtve (npr. spolosnov
diskriminacije)
- kao cilj ili rezultat ima povredu dostojanstva tuitelja
- uzrokuje strah, neprijateljsko, poniavajue ili uvrjedljivo okruenje
(npr. u kojem je licu koje pripada odreenoj grupi postalo teko
obavljati radne zadatke).
Zakon definie mobing kao oblik nefizikog uznemiravanja na radnom
mjestu koje podrazumijeva ponavljanje radnji koje imaju poniavajui
efekt na rtvu ija je svrha ili posljedica degradacija radnih uslova ili
profesionalnog statusa zaposlenog. Ili veoma jednostavno to je
sistematsko poniavanje sa svrhom ili rezultatom degradacije uslova rada
4 Ponaanje koje omalovaava tj. poniava osobu kao pripadnice ili pripadnika odreenog spola. Takvo ponaanjem podrazumijeva stav da
su osobe koje pripadaju odreenom spolu manje vrijedne ili manje sposobne..., ponaanje od strane kolega koje ukljuuje uvrede,
podbadanja, dobacivanja, poniavanja pred drugima ili neslane ale ako je vezano uz pripadnost poniene osobe odreenom spolu.

ili profesionalnog statusa osobe samo zbog njenog statusa zaposlenika.

Poinioci mogu biti ef ali i kolege/saradnici rtve diskriminacije.
Tako npr:
Ako neku osobu ef ili kolega na radnom mjestu sistematski vrijea i
poniava ili se neprijateljski ponaa, upuuje na neodgovarajue
radno mjesto bez zakonskog obrazloenja, neosnovano smanjuje
platu ili ini druge radnje sline prirode
radi se o mobingu, koji je zakonom zabranjen. Za razliku od drugih oblika
diskriminacije ovdje ne mora postojati osnova diskriminacije ali je mobing
mogu jedino na radnom mjestu. Mobing je oblik diskriminacije koja za
rezultat ima razaranje i unitenje linog, profesionalnog i drutvenog
integriteta osobe izloene mobingu. Vano je istai da poinioci mobinga
nisu samo nadreene osobe ve je mogue da mobing vre i kolege rtve
mobinga.
Kod mobinga i drugih gore navedenih oblika diskriminacije esto je teko
prikupiti dovoljno potrebnih injenica o postojanju diskriminirajueg
ponaanja koje se mogu istai prilikom traenja zatite od diskriminacije.
Mobing ili uznemiravanje, naroito seksualno uznemiravanje, se deava bez
prisustva svjedoka, rtve se teko prisjeaju traumatinih dogaaja, ima
malo dokaza ili su bez pisanog traga.
Osobama koje trpe ove oblike diskriminacije se savjetuje da vode
dnevnik mobinga ili diskriminatornog ponaanja te da arhiviraju
dogaaje u kojima su bili izloeni ovakvim postupcima, eventualne
svjedoke, prikupe sve dokumente relevantne za sluaj (npr. pismeno
obraanje efu, upravi, direktoru, nihov odgovor, razliita rjeenja i
8

sl.), da o onome to se dogaa obavijeste osobu iz radne sredine u

koju imaju povjerenja, sindikalnog povjerenika. Takoer, rtve
mobinga mogu obavijestiti udruenja za zatitu ljudskih prava, za
ravnopravnost spolova, itd. (kontakt informacije organizacija se
nalaze na kraju ovog vodia)
Segregacija postoji kada neko fiziko ili pravno lice odvaja druge pojedince
ili osobe zbog neke njihove osobine/karakteristike (osnove diskriminacije).
Npr. objekti, usluge ili oprema dostupni samo osobama jednakog ili boljeg
standarda od druge grupe koja je tu tom sluaju izloena segregaciji.
Komitet za eliminaciju rasne diskriminacije je razmatrajai izvjetaj
Bosne i Hercegovine zatraio da vlasti prekinu sa segregacijom u
kolama, koja se ogleda u tzv. dvije kole pod jednim krovom to
je prije mogue, ukljuujui i etniku diskriminaciju koja je prisutna u
kolskim udbenicima.
Podsticanje na diskriminaciju takoer je oblik diskriminacije. Npr. kada
diskriminator svojim ponaanjem, postupcima ili tolerisanjem
diskriminirajue atmosfere ili ponaanja u instituciji za koju je nadlean
preutno daje do znanja zaposlenima da nema sklonosti prema
pripadnicima odreene grupe ili svako tolerisanje, ignorisanje ili
zagovaranje nacionalne, rasne ili vjerske mrnje. Takoer, izdavanje naloga
drugima da vre diskriminaciju i pomaganje drugima prilikom diskriminacije
je oblik diskriminacije.

ta je to pozitivna diskriminacija ili pravo na

jednake mogunosti?
Nije svako razliito postupanje diskriminacija. Drava je obavezna osigurati
pravo na jednake mogunosti. Uvoenjem mjere pozitivne diskriminacije
osiguravaju se jednake mogunosti za sve ukljuujuci i pripadnike tzv.
ugroenih grupa (npr. Romi, osobe sa invaiditetom, ene, mladi, itd.).
Odnosno izjednaavaju se mogunosti ovih grupa u odnosu na optu
populaciju.
Npr. konkursom za radno mjesto se naglaava kako prednost
prilikom zapoljavanja imaju ene obrazloenje: uoen je
nesrazmjerno mali broj ena zaposlenih u instituciji u odnosu na
broj mukaraca.
Drava prepoznajui da su pojedine grupe graana izloene dugotrajnim
posljedicama zanemarivanja i nebrige moe provoditi posebne mjere
mjere pozitivne diskriminacije kako bi se sprijeile i nadoknadile nastale
tete. Tako je BiH usvojila Strategiju i Akcione planove za rjeavanje
problema Roma u oblastima zapoljavanja, stanbenog zbrinjavanja i
zdravstvene zatite; Strategiju za izjednaavanje mogunosti osoba sa
invaliditetom; Gender akcioni plan (za unapreenje ravnopravnost ena i
mukaraca).
Npr. fakultet je oglasio upis i stipendiranje studija odreenog broja
pripadnika romske nacionalne manjine.
10

Drava je donijela i posebne zakone kao to su Zakon o ravnopravnosti

spolova, Zakon o zatiti prava nacionalnih manjina, Zakon o profesionalnoj
rehabilitaciji, prekvalifikaciji i zaposljavanju osoba sa invaliditetom, itd.
Ovake mjere su opravdane i nazivaju se pozitivnom diskriminacijom.
Uvode se, provode, i prate kako bi se ocijenila njihova efikasnost. Traju
odreen period do kad se moe rei da su osigurane jednake mogunosti
za sve.

11

Kako razlikovati diskriminaciju od krenja drugih

prava, iz drugih zakona?
Test diskiminacije
Diskriminacija nije isto to i krenje nekog drugog prava, regulisanog
drugim zakonima (npr. zakonom o socijalnoj zatiti, zdravstvenoj zatiti,
obrazovanju i sl.).
Diskriminacija jeste svako postupanje institucija, poslodavaca, odnosno
bilo kojeg pravnog ili fizikog lica sa ciljem ili koje ima za posljedicu krenje
ili oteavanje ostvarivanja prava pojedincu ili grupi. To je svako razliito
postupanje ukljuujui svako iskljuivanje, ograniavanje pojedinca ili
grupe na osnovu neke njihove osobine ili karakteristike koja ih razlikuje u
odnosu na druge pojedince ili grupe (npr. etnika ili nacionalna pripadnost,
spol, vjera, invaliditet, i sl.). Zabranjeno je davanje prednosti nekoj osobi
npr. prilikom zapoljavanja zbog pripadnosti nekoj politikoj partiji. Ipak,
esto je teko razlikovati da li se u nekom sluaju radi o diskriminaciji ili
tekom krenju drugih prava ili zakona.
Kako bi se neki sluaj mogao nazvati diskriminacijom potrebno je imati
dovoljno injenica i odgovore na slijedea pitanja:
A) Po kojem osnovu (karakteristici/osobini) je osoba ili grupa osoba
diskriminirana (osoba sa invaliditetom, ena, dob/godine, manjina,
lanstvo u sindikatu, itd.)
B) ta se dogodilo? (okolnosti sluaja)
12

a. Da li se radi o stavljanju jednih u gori poloaj (obespravljenost)

ili bolji poloaj jednih u odnosu na druge (privilegija ili davanje
prednost) 5?
b. Ko je kriv? Ko je to uradio? (npr. predstavnik institucije, vlasnik
kafane, direktor)
c. Da li postoji razlika u tretmanu ili postupanju prema drugima u
isto vrijeme?
d. U emu se ogleda razliito postupanje, obespravljenost?
1. primjer: osobi je zabranjen ulaz u kafi . Treba postaviti pitanje: da li su
osobi rekli zbog ega ne moe ui u kafi? Kako su se ponaali prema
drugima?
2. primjer: osobi sa invaliditetom poslodavac nije uplaivao socijalno i
zdravstveno osiguranje nije diskrimininacija, ali se radi o krenju prava i
zakona iz socijalne zatite i zdravstvenog osiguranja.
C) Da li razliito postupanje ima:
a. opravdanje koje je razumno (npr. za posao balerine objektivno
je zapoljavanje samo ena/e, sa zavrenom baletnom kolom.
Nije opravdan zahtjev da balerina bude odreene nacionalnosti
jer nije objektivno potrebna njezina nacionalnost za posao koji
e obavljati).
b. kakav je odnos izmeu toga ta je uraeno i cilja koji se postie?
(npr. vlasnik restorana ima odvojenu prostoriju za puae jer je
cilj ove mjere zatita nepuaa od udisanja duhanskog dima,
opravdana ali nije opravdana posebna prostorija za Rome).
5 davanje prednosti kada nisu ispunjeni zakonski uslovi za davanje prednosti npr. prednost prilikom zapoljavanja zbog pripadnosti nekoj
politikoj partiji)

13

Diskriminacija DA ili NE?

Zdravstvo
1. Ako vama i drugim kolegama poslodavac ne uplauje penziono i
zdravstveno osiguranje;
NE, nije diskriminacija, ali jeste krenje prava iz radnih odnosa i propisa
o doprinosima.
2. Ako ste osoba koja koristi kolica i ne moete ostvariti neki medicinski
tretman (npr. rentgen, ginekoloki pregled) jer se prostorije nalaze na
drugom spratu, a zgrada nema lifta;
DA, ovo je diskriminacija po osnovu invaliditeta u oblasti zdravstva.
3. Ako centar za socijalnu zatitu odbije dati potvrdu za ovjeravanje
zdravstvene knjiice ili ovjeriti zdravstvenu knjiicu korisniku stalne
novane pomoi;
DA, ukoliko postoji osnova diskriminacije (odbijen je zato to je Rom,
osoba sa invaliditetom, odreenog specifinog ponaanja, itd.).
NE, nije diskriminacija, ali jeste krenje prava iz Zakona o zdravstvenom
osiguranju i zatiti (u sluaju da ne postoji osnova diskriminacije, tj.
specifino lino obiljeje).
4. Ako djetetu koje ima manje od 15 godina, a koje nema zdravstveno
osiguranje preko roditelja, centar za socijalni rad odbije dati
potvrdu/uplatiti za ovjeru zdravstvene knjiice;
DA, ukoliko postoji osnova diskriminacije (odbijen je zato to je Rom,
osoba sa invaliditetom, odreenog specifinog ponaanja, itd).
NE, nije diskriminacija ali jeste krenje prava iz Zakona o zdravstvenom
osiguranju i zatiti .
14

Obrazovanje
1. Ako osoba sa invaliditetom ili Rom uspjehom iz osnovne kole
zadovoljava kriterije za upis u srednju kolu, a direktor je odbija primiti
i/ili joj sugerie da upie neku drugu kolu;
DA, jeste diskriminacija po osnovu invaliditeta ili pripadnosti manjini u
oblasti obrazovanja.
2. Ako nastavnik /razrednik/ direktor nije uinio nita u sluaju da se djeca
u koli rugaju, provociraju, maltretiraju, guraju ili uznemiravanju na
drugi nain nekog uenika ili uenicu (zbog odjee, izgleda, invalidnosti,
pripadnosti romskoj manjini ili nekog drugog linog svojstva ili osobine);
DA, jeste diskriminacija po osnovu svih gore navedenih osnova
diskrminacije i jer odgovorne osobe nisu nista uinile da sprijee takvo
ponaanje.
3. Ako profesor uslovljava polaganje ispita druenjem uz kafu/veeru i/ili
seksualnom uslugom;
DA, jeste diskriminacija po osovu spola, odnosno spolno
uznemiravanje.
Rad/zapoljavanje
1. Ako konkusom za posao trae iskljuivo enu (npr. konobaricu do 25
godina);
DA, jeste diskriminacija po osnovu spola i dobi u oblasti rada i
zapoljavanja.
2. Ako kandidata ne prime na posao jer mu fali samo jedna godina
iskustva u struci;
NE, nije diskriminacija jer su uslovi za radno mjesto jednaki za sve.
15

3. Ako kandidata ne prime na posao samo zbog toga to nije lan stranke
na vlasti;
DA, jeste diskriminacija na osnovu politike pripadnosti u oblasti rada i
zapoljavanja.
4. Ako zaposlenika poslodavac ili radni kolega vrijea na nacionalnoj
osnovi, ili koristi pogrdne nazive (npr. glupo ensko), degradira ga/je,
smanjuje platu, itd.;
DA, jeste diskriminacija po osnovu nacionalne pripadnosti ili po osnovu
spola u oblasti rada i zapoljavanja, mogui sluaj mobinga.
Javni prostor/institucije
1. Ako se na javnom bazenu postavi natpis kojim se djeci bez pratnje
roditelja zabranjuje ulaz;
NE, nije diskriminacija jer se radi o sigurnosnim uslovima, odnosno
posebnoj zatiti djece.
2. Ako osobi odbiju ovjeriti dokumente u poti/banci/zavodu
zdravstvenog osiguranja jer nema linu kartu/rodni listi ili neki drugi
lini dokument koji se po zakonu mora dati na uvid;
NE, nije diskriminacija, uslovi za ovjeru su isti za sve a to je
posjedovanje line karte.
3. Ako osobi ne dozvole ulaz u ugostiteljski objekat zbog boje koe,
invalidnosti, pripadnosti romskoj manjini, socijalnog status, ili neke
druge line osobine;
DA, jeste diskriminacija po svim gore navedenim osnovama u oblasti
uea u javnom zivotu.
16

4. Ako osobi zbog tekoa u itanju, pisanju, govoru ne prue uslugu na

alteru u poti/banci/optini i ne prue joj odgovarajuu pomo;
DA, jeste diskriminacija po osnovu invalidnosti u koritenju javnih
usluga.
Socijalna zatita
1. Ako neratni invalid prima manju linu invalidninu od komije koji je
civilna rtva rata i koji ima isti stepen invaliditeta;
DA, jeste diskriminacija po osnovu nastanka invaliditeta koja je
ugraena u zakone o socijalnoj zatiti u BiH.
2. Ako po zakonu o socijalnoj zatiti osoba ostvaruje pravo na djeiji
dodatak od 50 KM, a kanton svima isplauje 20 KM;
NE, nije diskriminacija jer su uslovi jednaki za sve korisnike, ali jeste
krenje zakona o socijalnoj zatiti.

17

ta institucije trebaju poduzeti u zatiti od

diskriminacije?
Dva su nivoa zatite od diskriminacije koje institucije mogu poduzeti. Jedan
se odnosi na zatitu zaposlenih u institucijama od diskriminacije, a drugi
na zatitu korisnika servisa ili usluga institucije/preduzea od mogueg
diskriminatornog ponaanja zaposlenih.

Interno postupanje institucija

lanom 24. Zakona predviena je obaveza usklaivanja propisa sa
antidiskriminacijskim odredbama to podrazumijeva i interne propise
institucija. Nadalje, Zakonom o ravnopravnosti spolova 6, lanom 13.,
predviena je obaveza poslodavca da preduzme efikasne mjere u cilju
sprjeavanja uznemiravanja, seksualnog uznemiravanja i diskriminacije po
osnovu spola u radu i radnim odnosima.
Poslodavac, ukljuujui i instituciju, u prevenciji od diskriminacije i zatiti
zaposlenih (kao i korisnika) treba uraditi slijedee:
Uspostaviti
jednostavne
i
stroge
antidiskriminacijeske
politike/pravilnike/smjernice koje zabranjuju diskriminaciju na
radnom mjestu kao dobar nain odbrane od albi za nepravedno
ponaanje i nezadovoljstvo zaposlenih. Takva politika treba jasno
rei koje su diskriminarajue aktivnosti neprihvatljive i dati primjere
6 Slubeni glasnik br. 31/10

18

kako bi svi razmjeli ta se od njih oekuje. Jako je vano da politika

institucije/preduzea bude dovoljno jasna da naglasi mogui ishod u
sluaju diskriminatornog ponaanja, koristei jasne formulacije npr.
..i do prestanka radnog odnosa.

Uspostaviti jednostavnu proceduru prigovora odnosno albe na

diskriminaciju, ukljuujui i jasnu internu proceduru istrage koja
osigurava dignitet i zatitu svima koji su ukljueni u sluaj. Osoba ili
komisija koja vodi postupak treba biti to diskretnija u istraivanju
injenica i treba upozoriti svjedoke da ne raspravljaju o detaljima
sluaja sa ostalima. Potrebno je osigurati da svjedoci navedeni u
pritubi ili albi budu intervjuisani. Tamo gdje je to potrebno, treba
analizirati ugovor o radu, rjeenje o novom radnom mjestu,
unaprjeenju i sl. Poslodavac ili institucija trebaju biti upozoreni da
prate i reaguju na pojavu bilo kojeg oblika odmazde (npr. davanje
teih poslova koji nisu u opisu radnog mjesta, izostavljanje
pozivanja na vane sastanke). Na taj nain poslodavac moe, ukoliko
do toga doe, pokazati da je poduzeto sve to je bilo potrebno u
sluaju diskriminacije.

Osigurati antidiskriminacijski trening /predavanje /seminar unutar

ogranizacije i naglasiti obavezu svih zaposlenih (od uprave do
slubenika) da pohaaju takva predavanja i seminare. Ako svi
razumiju kako se rtva diskriminacije osjea i kakva je sankcija za
diskriminirajue postupanje, poveava se vjerovatnost da se
zaposleni nee postupati ili donositi odluke koje diskriminiraju
podreene, kolege ili korisnike, odnosno graane. U takvim
seminarima je potrebno jasno objasniti koji sve naini i mehanizmi
zatite od diskriminacije postoje u BiH.
19

Primijeniti antidiskriminacijske politike unutar institucije uz stogo

sankcioniranje zaposlenih, bez obzira na fukciju koju obavljaju, u
sluajevima kada se internom istragom utvrdi njihovo
diskriminirajue postupanje, to je vano i za prevenciju
diskriminacije. Sam poslodavac, odnosno nadreeni,
mora
potovati uspostavljene antidiskriminacijske politike, dajui dobar
primjer ostalima.

Traiti pravni savjet u sluaju sumnje da neko ponaanje ili

donoenje odluke moe diskriminirati zaposlene ili korisnike.

Postupanje prema korisnicima/graanima:

Institucije trebaju imati svoje procedure o sprjeavanju diskriminacije
korisnika (graana) ukljuujui i proceduru u sluajevima kada se graani
ale na diskriminaciju.
Kao i kod gore navedenih preporuka institucijama bilo bi dobro da
svi zaposleni imaju obavezu pohaanja antidiskriminacijskih
predavanja i seminara, da su svi zaposleni upoznati sa postojanjem
antidiskriminacijske politike i sankcija za nepostupanje, te da je
procedura zatite od diskriminacije jasna i javno dostupna
graanima.
Institucije mogu u okviru antidiskriminacijske politike specificirati
mjere kojima e se npr. osobama sa invaliditetom, osobama tree
ivotne dobi, Romima, i sl. osigurati pristup pravima i uslugama koje
20

prua institucija. Tako npr. moe planirati postepeno

prilagoavanje prilaza, prostorija, altera, formulara, informacija o
pravima, itd. dostupnim za osobe sa invaliditetom.
Institucija se moe konsultovati i sa grupama graana i/ili njihovim
udruenjima koji su ee izloeni diskriminaciji, kao i
organizacijama koje se bave zatitom od diskriminacije, o
specifinim mjerama koje mogu poduzeti i zajedno sa ovim
akterima ispitati postojei sistem pruanja usluga i prava graanima
kako bi se uklonile procedure, postupci i prakse koje su
diskriminirajue ili imaju takve posljedice. Pozitivan je primjer
odreenih banaka u BiH koje su u saradnji sa organizacijama osoba
sa
invaliditetom
prilagodile
svoje
poslovanje
i
preduprijedile/otklonile diskriminirajue prakse.
Dio mjera moe biti i uvoenje mjera pozitivne diskriminacije
prilikom zapoljavanja kojima e se npr. zaposliti odreen broj ena,
osoba sa invaliditetom, Roma, itd.
Korisno je razviti promotivni i informativni materijal o radu
institucije, pravima i uslugama koje se pruaju graanima i uiniti
ga lako dostupnim pri ulasku u instituciju. Tako se izbjegavaju
nejasnoe u postupanju to je est uzrok pritubi graana. Ovo
moe ukljuiti i promotivni materijal o zatiti od diskriminacije,
antidiskriminacijskoj politici unutar institucije.

21

Kako i od koga traiti zatitu od diskriminacije?

Institucije za zatitu od diskriminacije
Zakon predvia uee nekoliko institucija u zatiti od diskriminacije. To su
Ministarstvo za ljudska prava BiH, Institucija ombudsmena za ljudska prava
BiH, pravosue, centri/zavodi za pruanje besplatne pravne pomoi i
nevladine organizacije (udruenja).

Ministarstvo za ljudska prava BiH

Uloga Ministarstva za ljudska prava BiH (Ministarstvo) u pruanju zatite od
diskriminacije je indirektna. Prema Zakonu Ministarstvo prati primjenu
Zakona, vodi centralnu bazu podataka na osnovu koje priprema godinje i
posebne izvjetaje o diskriminaciji, te predlae zakonodavne i druge mjere
za sprjeavanje i suzbijanje pojave diskriminacije u BiH.
Postupak zatite od diskriminacije moe se pokrenuti pred Insititucijom
ombudsmena za ljudska prava BiH, sudom, upravnim organima uz
potovanje jedinstvenog pravila o rokovima. Postupak se moe pokrenuti
u roku od 3 mjeseca od saznanja za diskriminaciju odnosno, najdalje 12
mjeseci od dogaaja, injenica ili odluka na koje se rtva diskriminacije ali.
U suprotnom insitucije mogu odbiti da razmatraju pritubu, tubu, albu.
Pokretanje postupka za zatitu od diskriminacije pred bilo kojom
institucijom ili uee u takvom postupku ne smije uzrokovati nikakve
krivine, disciplinske ili bilo kakve druge sankcije ili odmazde po njenog
podnosioca ili svjedoka.
22

Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH

Centralna institucija za zatitu od diskriminacije je Institucija ombudsmena
za ljudska prava u BiH (Ombudsmeni). 7 rtva diskriminacije moe se
direktno obratiti Ombudsmenima popunjavanjem posebnog formulara
albe (pogledajte u prilogu 2).
Prilikom popunjavanja formulara vano je navesti traene podatke,
okolnosti, radnje i injenice kojima se potkrepljuju navodi o diskriminaciji.
Uredno popunjen formular albe dostavlja se putem pote, fax-a, e-mail-a
ili lino u jedan od ureda ove institucije. Ombudsmeni pruaju pomo u
popunjavanju formulara ili daju potrebna obavjetenja o pravima i
obavezama, te mogunostima sudske i druge zatite osobama koje su
dostavile albu po osnovu diskriminacije.

7 lan 7. ZZD stav (2) nadlenost Institucije Ombudsmena BIH: a) zaprima pojedinane i grupne albe u vezi s diskriminacijom; b)
fizikim i pravnim licima koja su podnijela albu zbog diskriminacije daje potrebna obavjetenja o njihovim pravima i obavezama,
te mogunostima sudske i druge zatite; c) povodom albe Ombudsmen Bosne i Hercegovine moe odluiti da ne prihvati albu ili
da pokrene postupak istraivanja; d) predlae pokretanje postupka medijacije u skladu s odredbama Zakona o medijaciji; e)
prikuplja i analizira statistike podatke o sluajevima diskriminacije; f) podnosi godinji, a prema potrebi i vanredne izvjetaje o
pojavama diskriminacije Parlamentarnoj skuptini Bosne i Hercegovine, Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, Narodnoj
skuptini Republike Srpske i Skuptini Brko Distrikta Bosne i Hercegovine; g) informira javnost o pojavama diskriminacije; h) na
vlastitu inicijativu, provodi istraivanja u oblasti diskriminacije; i) daje miljenja i preporuke s ciljem spreavanja i suzbijanja
diskriminacije, te predlae odgovarajua zakonska i druga rjeenja nadlenim institucijama u Bosni i Hercegovini; j) ima pravo da
pokree i uestvuje u postupku za zatitu od diskriminacije za prekraje propisane ovim zakonom; k) prati zakonodavstvo i daje
savjete zakonodavnim i izvrnim organima; l) podie svijest o pitanjima vezanim za rasizam i rasnu diskriminaciju u drutvu; m)
unapreuje politike i prakse koje imaju za cilj da osiguraju jednako postupanje.

23

Nakon to je formular albe dostavljen i utvreno da sadrava sve traene

podatke i injenice, te da se potovao rok za albu otvara se postupak
istrage. U istrazi se trae podaci, odgovori ili izjanjenje institucije ili
preduzea protiv kojeg je pokrenut postupak o sluaju. Ukoliko se utvrdi
diskriminacija, Ombudsmen izdaje preporuku sa ciljem ispravljanja krenja
prava nastalih diskriminacijom i otklanjanja dalje diskriminacije.
Iako preporuke Ombudsmana nisu obvezujue u praksi se pokazalo da je
ponekad dovoljno da Institucija zatrai podatke, odgovore ili obavjetenja
od strane koja poinila diskriminaciju ili da izda preporuku da se
diskriminatorno ponaanje zaustavi.
Nepostupanje dravne institucije, preduzea ili odgovorne osobe prema
preporukama Ombudsmena kanjivo je u prekajnom postupku relativno
visokim novanim kaznama.
Preporuke Ombudsmena predstavljaju snaan argument i kod voenja
drugih postupaka za zatitu od diskriminacije.

24

Postupci za zatitu od diskriminacije

Medijacija
Prema Zakonu, lan 7. stav (2) d. Institucija ombudsmena moe predloiti
pokretanje postupka medijacije u sluajevima diskriminacije, u skladu sa
odredbama Zakona o medijaciji. U ovim postupcima treba imati na umu da
Zakon o postupku medijacije ne predvia rok u kojem se ovakav postupak
mora okonati, a da je medijator trea neutralna osoba koja pomae
strankama u nastojanju da postignu obostrano prihvatljivo rjeenje spora
te da medijator ne moe nametnuti strankama rjeenje 8 ve samo
predloiti opcije za rjeavanje spora. Bez obzira na uspjeh u sporu, stranke
podjednako snose trokove medijatora i druge trokove medijacije.
Iako se rtvama diskriminacije savjetuje da koriste i druga sredstva prije
nego pokrenu sudski postupak zbog diskriminacije, te da sa suprotnom
stranom pokuaju dogovoriti dalje nediskriminirajue postupanje ili
eventualnu naknadu tete, meutim treba ukazati na injenicu da
finansiranje trokova postupka moe biti prepreka i teret za rtve
diskriminacije. rtve, nadalje, ne uivaju prednost sudskog ili upravnog
postupka u kojem se teret dokazivanja prebacuje na navodnog poinioca
diskriminacije. Medijator je samo trea neutralna strana.

8 lan 2 stav 1. i 2. Zakona o postupku medijacije u BiH;

25

Postupak za zatitu od diskriminacije pred sudom

rtva diskriminacije ili grupa osoba koje smatraju da su diskriminirani mogu
zatraiti zatitu od diskriminacije u sudskom ili upravnom postupku.
Postupak se pokree tubom ili albom. Svi postupci koji se vode u zatiti
od diskriminacije su prema zakonu hitni kako bi se tvrdnje o diskriminaciji
to prije ispitale.
Sudski postupak rtve diskriminacije mogu pokrenuti u svakom sluaju i to
tubom nadlenom sudu. Nadlean je opinski/osnovni sud u kojem
boravite ili sjedite ima osoba, dravna institucija ili preduzee protiv
kojeg se pokree sudski postupak. rtve diskriminacije moraju potovati
opti zakonski rok za podnoenje tube. Postupak se pokree tubom i
odvija se prema pravilima entitetskih zakona o parninom postupku.
U postupku pred sudom rtva diskriminacije ne dokazuje diskriminaciju.
rtva diskriminacije iznosi pred sudom injenice, dostavlja dokumente
kojima e sudu uiniti vjerovatnim da je bila diskriminirana. Onaj ko je
postupao diskriminirajue je obavezan u postupku pred sudom dokazati da
nije bilo diskriminacije.
U sluaju da rtva diskriminacije pokrene postupak za ostvarivanje prava
npr. iz socijalne ili zdravstvene zatite pred organom uprave (upravni
postupak), kroz koji se pokae da postoji osnova za diskriminaciju, osoba
moe pokrenuti i postupak pred sudom, bilo paralelno ili po zavretku
upravnog postupka, ali vodei rauna o zakonom utvrenim rokovima za
pokretanje postupka za diskriminaciju. Isto je sa pokretanjem postupka
pred Institucijom ombudsmena.
26

Trea lica i kolektivne tube

Zakon predvia posebnu ulogu udruenja/nevladinih organizacija u
postupku zatite od diskriminacije i to kao tree osobe (tzv. umjeai) te
mogu pokretati kolektivne tube.
Uee organizacija kao treih lica u postupku
Ovo je vrsta pomoi rtvama diskriminacije od strane organizacija koje se
stavljaju na njihovu stranu. Postoje dva uslova za uee organizacija:
organizacija mora dokazati da se bavi zatitom od diskriminacije lica ili
grupe lica o ijim se pravima odluuje u postupku, i rtva diskriminacije
mora dati svoj pristanak za uee ove organizacije u postupku. Takoer,
bez obzira na ishod, organizacija snosi trokove svog uea u postupku.
Kolektivne tube
Sudski postupak moe pokrenuti i udruenje koje samo nije izloeno
diskriminaciji, ve postupak pokreu i vode u ime grupe lica koji su
diskriminisani. Zakon predvia da kolektivnu tubu mogu pokrenuti
udruenja graana, fondacije, vjerske zajednice, sindikati, pa ak i
politike stranke, svi koji imaju opravdani interes za zatitu odreene
grupe od diskriminacije ili se u sklopu svoje djelatnosti bave zatitom od
diskriminacije. Tuba se podnosi protiv fizikog ili pravnog lica koji je
diskriminirao vei broj osoba. Podizanje ove tube nije mogue ukoliko je
rtva pojedinac. Zahtjevi koji se postavljaju u kolektivnim tubama su
uglavnom isti kao i kod individualnih tubi.

27

Praktini koraci u zatiti od diskriminacije?

Bez prijavljivanja i pokretanja postupka za zatitu pred Ombudsmenima ili
pred sudovima nema efikasne zatite od diskriminacije. Postupak za zatitu
od diskriminacije je hitan i pojednostavljen jer rtva diskriminacije u
postupku ne mora dokazati da se diskriminacija dogodila. rtva
diskriminacije samo iznosi injenice kojima e uiniti vjerovatnim za sud da
je dolo do diskriminacije. Tada suprotna strana (lice koje je diskriminiralo
ili naredilo diskriminaciju) ima obavezu dokazivati, odnosno predlagati i
izvoditi dokaze da nije bilo diskriminacije.
S druge strane esto postoji cijeli niz koraka koji se mogu poduzeti u
sluajevima diskriminacije i prije nego se osoba obrati Ombudsmenima,
sudu, ili nekom organu uprave. Slijede praktini koraci za zatitu od
diskriminacije u razliitim oblastima:
U sluaju diskriminacije u obrazovanju moe se poduzeti slijedee:
aliti se na diskriminaciju razredniku, kolskom pedagogu, direktoru
kole, dekanu fakulteta, profesoru
obratiti se Ministarstvu obrazovanja u kantonu
obrati se za savjet i pomo nevladinim organizacijama koje prate i
dokumentuju sluajeve diskriminacije, kao i organizacijama koje
pruaju pravnu pomo (kontakt informacije se nalaze na kraju ove
publikacije)
prijaviti diskriminaciju Insitituciji ombudsmena direktno u njihovim
kancelarijama ili putem telefona, faksa, e maila
pokrenuti tubu za zatitu od diskriminacije u osnovnom/opinskom
sudu
28

VANO: u ovom sluaju potrebno je platiti trokove postupka na

sudu i imati pomo pravnika; pomo treba potraiti i u: centrima za
pruanje besplatne pravne pomoi (RS) ili zavodima za pruanje
pravne pomoi (neki kantoni u FBiH, npr.: tuzlanski, zenikodobojski, zapadnohercegovaki, i sarajevski), advokata ili nevladine
organizacije
U sluaju diskriminacije na radu ili prilikom zapoljavanja moe se
poduzeti slijedee:
obratiti se nadreenom, upravi/upravnom odboru usmeno ili-i
pismeno
u sluaju mobinga ili spolnog uznemiravanja treba voditi dnevnik i
dokumentovati ta se dogaa kao i osobe/kolege koje mogu
svjedoiti o tome
obratiti se za savjet i pomo sindikatu
obratiti se inspekciji rada
obratiti se poreskoj upravi ako se radi o diskriminaciji kod
(ne)plaanja doprinosa
obratiti se za savjet i pomo nevladinim organizacijama koje prate i
dokumentuju sluajeve diskriminacije, kao i organizacijama koje
pruaju pravnu pomo (kontakt informacije se nalaze na kraju ove
publikacije)
prijaviti diskriminaciju Insitituciji ombudsmena direktno u njihovim
kancelarijama ili putem telefona, faksa, e maila
pokrenuti tubu za zatitu od diskriminacije u osnovnom/opinskom
sudu
VANO: u ovom sluaju potrebno je platiti trokove postupka na
sudu i imati pomo pravnika; pomo treba potraiti i u: centrima za
29

pruanje besplatne pravne pomoi (RS) ili zavodima za pruanje

pravne pomoi (neki kantoni u FBiH, npr.: tuzlanski, zenikodobojski, zapadnohercegovaki, i sarajevski), advokata ili nevladine
organizacije
U sluaju diskriminacije u zdravstvu moe se poduzeti slijedee:
obratiti se direktoru zdravstvene ustavove (npr. Doma zdravlja,
bolnice, itd.) moe se pozvati i na Zakon o pravima, obavezama i
odgovornostima pacijenata FBiH
obratiti se Zavodu zdravstvenog osiguranja FbiH, odnosno Fondu
zdravstvenog osiguranja RS
obratiti se kantonalnoj ili federalnoj zdravstvenoj inspekciji
obratiti se poreskoj upravi FBiH (i kantonalnim Poreznim uredima) i
Poreskoj uprevi RS (i podrunim centrima Poreske uprave RS) ako se
radi o diskriminaciji kod (ne)plaanja doprinosa
obratiti se za savjet i pomo nevladinim organizacijama koje prate i
dokumentuju sluajeve diskriminacije, kao i organizacijama koje
pruaju pravnu pomo (kontakt informacije se nalaze na kraju ove
publikacije)
prijaviti diskriminaciju Insitituciji ombudsmena direktno u njihovim
kancelarijama ili putem telefona, faksa, e maila
pokrenuti tubu za zatitu od diskriminacije u osnovnom/opinskom
sudu
VANO: u ovom sluaju potrebno je platiti trokove postupka na
sudu i imati pomo pravnika; pomo treba potraiti i u: centrima za
pruanje besplatne pravne pomoi (RS) ili zavodima za pruanje
pravne pomoi (neki kantoni u FBiH, npr.: tuzlanski, zeniko30

dobojski, zapadnohercegovaki, i sarajevski), advokata ili nevladine

organizacije
U sluaju diskriminacije u socijalnoj zatiti moe se poduzeti slijedee:
(Npr. u sluaju da centar za socijalni rad ne odobrava prava ili uskrauje
informaciju, tako to osobu po nekom od osnova drugaije tretira od
ostalih)
obratiti se direktoru centra za socijalni rad i traiti pismeno
obrazloenje za takvo postupanje
obratiti se kantonalnom ministarstvu za socijalnu zatitu i/ili
upravnoj inspekciji na kantonalnom nivou
obratiti se za savjet i pomo nevladinim organizacijama koje prate i
dokumentuju sluajeve diskriminacije, kao i organizacijama koje
pruaju pravnu pomo (kontakt informacije se nalaze na kraju ove
publikacije)
prijaviti diskriminaciju Insitituciji ombudsmena direktno u njihovim
kancelarijama ili putem telefona, faksa, e maila
pokrenuti tubu za zatitu od diskriminacije u osnovnom/opinskom
sudu
VANO: u ovom sluaju potrebno je platiti trokove postupka na
sudu i imati pomo pravnika; pomo treba potraiti i u: centrima za
pruanje besplatne pravne pomoi (RS) ili zavodima za pruanje
pravne pomoi (neki kantoni u FBiH, npr.: tuzlanski, zenikodobojski, zapadnohercegovaki, i sarajevski), advokata ili nevladine
organizacije

31

Dodatak 1: Kontakt informacije institucija i nevladinih

organizacija koje mogu pruiti informacije i pomo u
sluaju diskriminacije
Dravne institucije:
Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH
Glavni ured Banja Luka: Ravnogorska 18, tel. 051 303 992
Podruni ured Sarajevo: Grbavika 4, tel. 033 666 006
Porodini ured Mostar: Kralja Zvonimira 6, tel. 036 334 248
Porodini ured Brko distrikt: Trg mladih 8/I, tel. 049 217 347
Terenski ured Livno: Gabrijela Jurkia bb, tel/fax: 034 201 911 i 203 237
www.ombudsmen.gov.ba
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH
Sarajevo, Trg BiH 1, tel. 033 202 600
Centar za pruanje besplatne pravne pomoi, Banja Luka
Slavka Rodia 4, tel. 051 233 570
Centar za pruanje besplatne pravne pomoi, Doboj
Svetog Save 20, tel. 053 216 085
Ured za pravnu pomo Brko distrikta BiH
Trg pravde 10, tel. 049 216 085
Centar za pruanje besplatne pravne pomoi, Istono Sarajevo
Vuka Karadia 28, tel. 057 320 110
32

Centar za pruanje besplatne pravne pomoi, Trebinje

Obala Luke Vukalevia 45, tel. 059 272 550
Zavod za pruanje pravne pomoi Tuzlanskog kantona
afer Mahala 51, Tuzla, tel. 035 369 391
Zavod za pravnu pomo Zeniko-dobojskog kantona
Koevska ikma 1, Zenica, tel. 032 407 792
Zavod za pruanje pravne pomoi Zapadnohercegovake upanije
Trg Gojka uka 3d, iroki Brijeg, tel. 039 704 804
Zavod za pruanje besplatne pravne pomoi Kantona Sarajevo
(poetak rada krajem juna 2013)
Obala Kulina Bana br. 4.

Nevladine organizacije
Centar za pravnu pomo enama Zenica
Mejdandik 9, tel. 032 402 049
Uredi u Kaknju, Visokom i epu
Helsinki komitet za ljudska prava BiH
Ante Fijamenga 14b, Sarajevo, tel. 033 660 811
Ambasada lokalne demokratije, Sarajevo
(Centar za pravnu pomo enama)
Bravadiluk bb, 033570560 ili 570561
33

Inicijativa za razvoj i suradnju u BiH

Banja Luka: Dositeja Obradovia 6, tel. 051 224 244
Mostar: Ulica Alekse antia 22, tel. 036 556 411
Sarajevo: Koevo 28b, tel. 033 225 538
Trebinje: Ulica Miloa Obilia bb, tel. 059 224 413
Udruene ene
Kalamegdanska 18, Banja Luka, tel. 051 463 143

Organizacije u okviru Anti-diskriminacijskog programa:

Vaa prava:
Sarajevo: Safeta Hadia 66a, tel. 033 789 105
Banja Luka: Mee Selimovia 17, tel. 051 232 920
Gorade: Seada Sofovia Sofe 10, tel. 038 220 544
Mostar: Hasana Zahirovia Lace bb, tel. 036 558 580
B. Petrovac: Bosanska 110, tel. 037 881 248
Srebrenica: Titova bb, tel. 056 440 998
Trebinje: Carine 3, tel. 059 240 680
Tuzla: Rudarska 63, tel. 035 286 484, 210 210
Prijedor: Save Kovaevia 12, tel. 052 241 290
http://www.vasaprava.org
Organizacija koje prikupljaju i dokumentuju sluajeve diskriminacije:
Prava za sve, Sarajevo: M.M. Baeskije 12, 033/203070
Centar za ljudska prava u Mostaru: Adema Bua br. 50, 036/581035
(organizacija prua i besplatnu pravnu pomo i u drugim sluajevima)
Forum graana Tuzle, Tuzla: Hadi Bakirbega Tuzlia br.1, 035/249180
34

Diskriminaciju Roma moete prijaviti u:

Centar za podrku, informisanje i zajedniko djelovanje romskih
udruenja sa podruja Tuzlanskog kantona
Voditelj: Biberovi Muradif
Tel/fax: 035/ 772 186
Adresa: Stara pruga bb, 75270 ivinice
E-mail: muradif.b@bih.net.ba
www.romskicentar-tk.org/
Centar za podrku, informisanje i zajedniko djelovanje romskih
udruenja sa podruja Zeniko-dobojskog, Srednjebosanskog, Sarajevskog
i Hercegovako-neretvanskog kantona
Voditelj: Mujo Fafuli
Tel/fax: 032/553 451
Adresa: V divizija NOP-a br. 124, 72240 Kakanj
E-mail: romalekakanj@yahoo.com
www.roma.com.ba
Centar za podrku, informisanje i zajedniko djelovanje romskih
udruenja sa podruja Republike Srpske
Voditelj: Saa Mai
Tel/fax: 051/ 814 179
Adresa: Gavrila Principa 2, 78400 Gradika
E-mail: saveznvoromars@yahoo.com
35

Dodatak 2: Formular za obraanje Instituciji ombudsmena

BiH 9

ALBA
LINI PODACI podnosioca albe:
IME___________________________________________________
PREZIME______________________________________________
ZANIMANJE_________________ DATUM ROENJA_________
ADRESA_______________________________________________
DRAVA I GRAD_______________________________________
TEL/FAX/ E-mail________________________________________
NACIONALNOST(nije obavezno)_________________POL______
PODACI O PUNOMONIKU ILI KONTAKT OSOBI, UKOLIKO POSTOJI:
IME___________________________________________________
PREZIME______________________________________________
ADRESA_______________________________________________
TELEFON______________________________________________
FAX/ E-mail____________________________________________
PODACI O ORGANU NA KOJI SE ALBA ODNOSI:
Naziv organa____________________________________________
Sjedite organa___________________________________________
OZNAKA PREDMETA, ukoliko je postupak u toku:_______________
Ime i zvanje slubenika na kojeg se alba odnosi:_______________
Ukoliko Vam je potrebno, prilikom popunjavanja ovog obrasca traite pomo
osoblja Institucije ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine.

9 Formular dostupan na web stranici Institucije ombudsmena BiH www.ombudmen.gov.ba

36

OPIS DOGAAJA KOJI SU DOVELI DO POVREDE VAIH PRAVA I SLOBODA,

RAZLOZI VAEG NEZADOVOLJSTVA:
Molimo Vas da piete itko i objasnite svoj problem kratko i to je mogue jasnije,
navodei okolnosti, radnje i dokaze koji potkrepljuju Vau tvrdnju o krenju prava
ili nepravilnostima .
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
Priloite KOPIJE svih dokumenta kojim dokazujete ove svoje tvrdnje (ne moraju
biti ovjerene).
Ukoliko ste se obraali drugim ORGANIMA ili INSTITUCIJAMA u vezi sa ovim
sluajem, navedite:
NAZIV
ORGANA
kojem
ste
se
obraali_________________________________________________________
JESTE LI SAGLASNI DA SE VAE IME OTKRIJE U TOKU POSTUPKA ILI EVENTUALNO
ELITE DA SE VA IDENTITET ZATITI:
___________________________________________________________________
Podnositelj albe je duan obavijestiti Instituciju ombusmena o razvoju predmeta i
promjenama koje se odnose na albu, kao i o promjenama adrese i telefonskog
broja. Propust da dostavite takve informacije moe dovesti do zakljuka da ne
elite da se nastavi sa postupkom po albi.
Datum__________________
Potpis__________________
NAPOMENA:
Postupak koji se vodi pred Institucijom ombudsmena je besplatan.
I DALJE STE OBAVEZNI KORISTITI REDOVNE ZAKONSKE PROCEDURE
I
POTOVATI ROKOVE UTVRENE ZAKONOM ZA
KORIENJE PRAVNIH
SREDSTAVA PRED SUDOVIMA I/ILI ORGANIMA UPRAVE.
37