V. Kolega: Energetski audit zgrada javne namjene...

Energija, god. 54 (2005) 1, 107 119

ENERGETSKI AUDIT ZGRADA JAVNE NAMJENE

NAINI PRIKUPLJANJA PODATAKA
Mr. sc. Vesna K o l e g a, Zagreb

UDK 620.9:728
STRUNI LANAK
Provoenje energetskog audita zgrade je veoma djelotvorna metoda s ciljem reduciranja potronje svih tipova energije u zgradama javne
namjene. U lanku je dan detaljan prikaz naina prikupljanja relevantnih podataka o zgradi nunih za uspjenu provedbu energetskog
audita zgrade koji rezultira energetsko-ekonomski optimalnim mjerama energetske ekasnosti ija implementacija osigurava znaajnu
utedu energije u promatranoj zgradi javne namjene.
Kljune rijei: zgrada javne namjene, energetski audit,
obrasci za prikupljanja podataka, upute za
unos podataka.

1. UVODNA RAZMATRANJA
Karakteristika gotovo cjelokupnog fonda zgrada javne
namjene u Hrvatskoj (osim novoizgraenih poslovnih
zgrada graenih po principima odrive gradnje) je
neracionalno velika potronja svih tipova energije
(prvenstveno za grijanje, zatim pripremu tople vode,
rasvjetu, hlaenje i provjetravanje, razna elektrina troila
i dr.). Brojna iskustva pokazuju da se primjenom raznih
mjera energetske ekasnosti mogu postii utede energije
i do 80%.
Za uspjean odabir mjera energetske ekasnosti za
konkretnu zgradu od izuzetne je vanosti prikupljanje i
kvalitetna obrada relevantnih podataka koja e omoguiti
donoenje ispravnih odluka o redoslijedu provoenja
mjera energetske ekasnosti, koji se osim na ekonomskoj
isplativosti pojedine mjere mora temeljiti i na ekolokom
imperativu, utedi energije i osiguravanju udobnosti
korisnika zgrade na razini minimalno jednakoj onoj prije
primjene spomenute mjere. Jedan od dokazano djelotvornih
naina za odreivanje konkretnih mjera energetske
ekasnosti u zgradi kao i energetsko-ekonomski optimalne
liste prioriteta njihove implementacije je provedba
energetskog audita zgrade.
2. OPENITO O ENERGETSKOM AUDITU
ZGRADA JAVNE NAMJENE
Energetski audit zgrade je, ustvari, dokument o energetskim
karakteristikama zgrade koji se bazira na prikupljanju i

obradi prikupljenih podataka prema tono deniranom

obrascu to rezultira prijedlogom mjera energetske
uinkovitosti i energetsko-ekonomski optimalnom
redoslijedu njihove implementacije radi smanjenja
potronje svih tipova energije u promatranoj zgradi.
Provedba energetskog audita zgrada javne namjene
podijeljena je u nekoliko faza:
a) prikupljanje podataka prema obrascu s tono deniranim
smjernicama;
b) obrada prikupljenih podataka;
c) provedba raznih analiza i prorauna na osnovi
prikupljenih podataka;
d) odabir energetsko-ekonomski najisplativijih mjera
energetske ekasnosti;
e) izrada rasporeda implementacije pojedine mjere
energetske ekasnosti;
f) izrada pratee dokumentacije za sve faze provedbe.
3. OBRAZAC ZA ENERGETSKI AUDIT
ZGRADE JAVNE NAMJENE
Obrazac za energetski audit zgrade javne namjene je
tako koncipiran da omoguuje tehniki kvaliciranim
osobama u zgradama javne namjene (elektrotehniari,
strojari i dr.) da na relativno jednostavan nain prikupe sve
potrebne podatke o energetskim karakteristikama zgrade
i da ispravnim odabirom mjera energetske ekasnosti
znaajno smanje potronju energije, a time i ukupne
trokove zgrade.
107

V. Kolega: Energetski audit zgrada javne namjene...

Energija, god. 54 (2005) 1, 107 119

Tablica 1. Tablini prikaz obrasca za energetski audit zgrade

Naslovnica

1 stranica

Energetski audit, naziv zgrade i lokacija, autor i datum izrade

Sadraj

1 stranica

1. Uvodna razmatranja 2. Prikupljanje podataka 3. Obrada prikupljenih podataka

4. Selektiranje mjera energetske ekasnosti 5. Prijedlog redoslijeda implementacije
selektiranih mjera energetske ekasnosti

Uvodna razmatranja

1 stranica

Openito o energetskom auditu zgrade, te metodologiji prikupljanja i obrade

podataka

Prikupljanje podataka

20 stranica

Prikupljanje podataka

Obrada prikupljenih
podataka

5 stranica

Obrada prikupljenih podataka

Selektiranje mjera
energetske ekasnosti
za zgradu

5 stranica

Mjere poboljanja energetske ekasnosti zgrade

Prijedlog redoslijeda
implementacije mjera

5 stranica

Energetsko-ekonomska isplativost pojedine mjere, naini redovitog praenja

relevantnih podataka, ciljevi i dr.

Obrazac za energetski audit zgrade podijeljen je u tri

glavne cjeline:

prikupljanje podataka;

obrada prikupljenih podataka;

mjere poboljanja energetskih karakteristika zgrade.
Radi to bolje preglednosti, te jednostavnijeg i tonijeg
unosa potrebnih podataka prva je faza izrade energetskog
audita zgrade (faza prikupljanja podataka) podijeljena
prema tipu podataka u sljedee kategorije:
a) osnovni podaci o zgradi;
b) klimatoloki podaci;
c) energetski pokazatelji zgrade;
d) podaci o grijanoj povrini zgrade po etaama;
e) temeljni podaci o graevinskim i energetskim karakteristikama zgrade;
f) podaci o koritenju zgrade (vremenski);
g) primjedbe rukovodee osobe u zgradi (tajnika, ravnatelja,
direktora, naelnika i dr.);
h) primjedbe korisnika zgrade;
Nakon faze prikupljanja podataka slijedi faza obrade
prikupljenih podataka koja je, takoer, podijeljena u
nekoliko kategorija:
a)
b)
c)
d)

koritenje, potronja i trokovi energije;

odreivanje energetskog omjera zgrade;
procjena energetskog potencijala zgrade;
zakljuna razmatranja o energetskim karakteristikama
zgrade.

Posljednja je faza energetskog audita, na temelju

prikupljenih i obraenih parametara zgrade predloiti mjere
za poboljanje njenih energetskih karakteristika.
Mjere energetske ekasnosti za promatranu zgradu
podijeljene su u dvije osnovne kategorije na temelju vremena
i investicijskih trokova potrebnih za implementaciju
odreene mjere:
a) mali investicijski trokovi + brza implementacija;
108

b) vei investicijski trokovi + obvezna analiza ekonomske

isplativosti.
Potrebne upute i objanjenja radi to jednostavnijeg i
kvalitetnijeg unosa podataka u obrazac slijede svaku
kategoriju pitanja.
U tablici 1. dan je okvirni prijedlog izgleda i sadraja
energetskog audita zgrade.
Zbog jasnoe i jednostavnosti provedbe energetskog audita
zgrada javne namjene u drugom je stupcu tablice 1. dan
okvirni broj stranica po pojedinoj fazi provedbe.
U sljedeim e poglavljima biti prezentirani naini
prikupljanja podataka za energetski audit zgrada javne
namjene prema Obrascu za prikupljanje podataka uz
detaljan opis, objanjenja i dodatne upute. Ovaj obrazac
prati korake procedure i preporuka je upisivati podatke
zadanim redoslijedom.
4. NAINI PRIKUPLJANJA PODATAKA ZA
ENERGETSKI AUDIT ZGRADA JAVNE
NAMJENE
Prikupljanje podataka o zgradi javne namjene na kojima
e se temeljiti uspjeni energetski audit zgrade provodi se
prema Obrascu za prikupljanje podataka koji se ovisno
o karakteristikama podataka moe podijeliti u sljedee
podobrasce:

Osnovni podaci o zgradi;

Klimatoloki podaci o podruju na kojem se zgrada
nalazi;

Energetski pokazatelji zgrade;

Podaci o grijanoj povrini zgrade po etaama;

Temeljni podaci o graevinskim i energetskim
karakteristikama zgrade;

Podaci o koritenju zgrade;

Primjedbe rukovodee osobe u zgradi (tajnika,
ravnatelja, direktora, naelnika i dr.);

Primjedbe korisnika zgrada.

V. Kolega: Energetski audit zgrada javne namjene...

Energija, god. 54 (2005) 1, 107 119

Tablica 2. Pregled srednjih vrijednosti broja dana grijanja i stupanj-dana grijanja za 42 lokacije na podruju Hrvatske za temperaturni prag od 10,
12 i 15C uz unutarnju projektnu temperaturu od 20C [4]
Broj dana grijanja
Temperaturni prag

10C

12C

Stupanj-dan grijanja
15C

10C

12C

15C

Osijek

161

180

200

2827

3002

3134

Brestovac-Belje

163

181

201

2860

3026

3155

Vukovar

157

177

198

2710

2890

3031

Zagreb-Gri

152

173

197

2541

2732

2892

Varadin

169

187

205

2987

3151

3270

Lipik

164

185

203

2863

3052

3171

Topusko

163

183

203

2842

3021

3158

Skrad

182

197

209

3286

3414

3496

Gospi

182

198

209

3318

3457

3536

Knin

137

164

194

2065

2310

2512

Pula

124

157

192

1735

2037

2268

Rijeka-Kozala

126

158

191

1752

2044

2266

ibenik

97

132

177

1328

1636

1932

Split-Marjan

83

122

168

1089

1438

1749

Hvar

62

105

161

780

1168

1540

Krievci

170

188

206

3004

3169

3288

Lastovo

72

122

187

908

1359

1791

Makarska

77

112

156

1006

1328

1616

Mali Loinj

96

122

149

1348

1582

1762

Ogulin

167

180

191

3002

3120

3194

Opatija

120

151

183

1677

1957

2169

Pag

95

128

172

1290

1590

1877

Palagrua

59

100

153

744

1113

1468

Sisak

166

189

215

2859

3049

3198

Slavonski Brod

165

186

209

2775

2983

3159

Sljeme

195

222

253

3263

3508

3715

Zadar-Puntamika

100

135

182

1365

1683

1986

Zagreb-Maksimir

169

193

220

2831

3044

3224

Zavian

238

258

274

4337

4520

4621

epi (Istra)

147

185

224

2058

2400

2661

Daruvar

158

178

195

2755

2938

3052

Dubrovnik

69

101

140

907

1198

1457

Jastrebarsko

176

200

229

2945

3167

3353

Karlovac

164

187

213

2745

2951

3125

Korula

64

109

168

812

1216

1603

Ploe

92

134

185

1199

1583

1926

Rab

96

130

174

1308

1611

1902

Rijeka-Omialj

124

156

189

1733

2022

2242

Rovinj

132

167

204

1847

2168

2414

Senj

141

169

200

2132

2385

2594

Sinj

115

144

175

1602

1869

2073

Parg (kraj abra)

199

215

228

3590

3731

3820

109

V. Kolega: Energetski audit zgrada javne namjene...

Energija, god. 54 (2005) 1, 107 119

4.1. Osnovni podaci o zgradi

Osnovni podaci o zgradi trebaju obuhvaati sljedee
informacije:
1. naziv zgrade;
2. adresu zgrade;
3. ime i prezime osobe zaduene za prikupljanje podataka
(upravitelj zgrade, domar, i dr.);
4. telefonski broj osobe zaduene za prikupljanje
podataka;
5. namjenu zgrade,
6. godinu izgradnje zgrade;
7. datum ispunjavanja obrasca;
8. primjedbe o zateenom stanju zgrade.
Upute za unos osnovnih podataka o zgradi
U toki 8. treba navesti uoene, vee nedostatke graevinskih, energetskih ili strojarskih karakteristika zgrade (npr.
na istonom proelju zgrade dva su napukla prozorska
stakla, grijalica vode na treem katu je u kvaru, i dr.)
4.2. Klimatoloki podaci
Klimatoloki podaci potrebni za provedbu energetskog
audita zgrade javne namjene su:
1. broj dana grijanja;
2. stupanj-dan grijanja.
Upute za unos klimatolokih podataka
Toplinski prorauni zgrade baziraju se na klimatolokim
podacima [2]. Broj dana grijanja i stupanj-dan grijanja su
temperaturni pokazatelji oekivane potranje energije za
grijanje, i kao takvi su od velike vanosti za energetski audit
zgrade. Zbog velike klimatske raznolikosti na relativno
malom hrvatskom podruju, razlike u trajanju sezone
grijanja i koliini potrebne energije u razliitim dijelovima
zemlje su znaajne.
Broj dana grijanja za pojedinu lokaciju u Hrvatskoj je
podatak kojim raspolae Dravni hidrometeoroloki
zavod, a predstavlja broj dana ija je srednja dnevna

temperatura zraka (T) tijekom hladnog dijela godine manja

od odreenog temperaturnog praga (TV). Za odreivanje
stupanj-dana grijanja koriste se razne formule koje se
baziraju na vrijednostima srednje dnevne temperature
zraka, a predstavljaju sume temperaturnog odstupanja
srednje vanjske temperature od temperaturnog praga
koji je jednak onome za broj dana grijanja. Odreivanje
stupanj-dana grijanja je sloen zadatak koji se bazira na
unutarnjoj projektnoj temperaturi u zgradi koja prema
lanku 9. Tehnikog propisa o utedi energije i toplinskoj
zatiti kod zgrada za zgrade javne namjene iznosi 20C
[3]. U tablici 2. dani su broj dana grijanja i stupanj-dani
grijanja za tri razliita temperaturna praga: 10, 12 i 15C
za 42 lokacije na podruju Republike Hrvatske pri emu su
podaci za prvih 15 lokacija (zavrno s Hvarom) dobiveni od
Dravnog hidrometeorolokog zavoda (srednja vrijednost
za referentni period od 1961. do 1990. godine), dok su
podaci za preostalih 27 lokacija interpolirani.
Broj dana grijanja i stupanj-dana grijanja poveavaju se
odabirom veeg temperaturnog praga, to je logino jer
uz viu vanjsku temperaturu deniranu za poetak grijanja
vie je i dana grijanja i vea je koliina potroene toplinske
energije. Za potrebe ovog energetskog audita koristit e se
temperaturni prag od 15C.
4.3. Energetski pokazatelji zgrade
Pod pojmom energetski pokazatelji zgrade podrazumijeva
se:
1. potronja goriva za posljednje etiri godine;
2. potronja elektrine energije za posljednje etiri
godine;
3. ukupna energetska potronja za posljednje etiri
godine.
U stranoj se literaturi mogu nai razna vremenska razdoblja
za koja se prikupljaju energetski pokazatelji zgrade
(posljednje 3, 4, 5, pa ak do 8 godina) ali je autor procijenio
da su posljednje 4 godine vremenski dovoljno dug interval
da bi se dobili zadovoljavajui rezultati [5].
Podaci o potronji goriva za posljednje etiri godine
obuhvaaju:

Tablica 3. Podaci o potronji goriva i trokovima za posljednje etiri godine za razne izvore energije
Jedinica
Ukupni iznos
potroenog goriva

[l , kg, ili m3]

Ukupni iznos
potroene energije

[ kWh]

Ukupni trokovi
Trokovi po jedinici
energije

110

[ kn]
[ kn/kWh]

Godina
2003.

2002.

2001.

2000.

Srednja
vrijednost

V. Kolega: Energetski audit zgrada javne namjene...

Energija, god. 54 (2005) 1, 107 119

Tablica 4. Podaci o potronji elektrine energije i trokovima za posljednje etiri godine

Godina

Jedinica
Ukupni iznos potroene
elektrine energije
Ukupni trokovi
Trokovi po jedinici
energije

2003.

2002.

2001.

2000.

Srednja
vrijednost

2001.

2000.

Srednja
vrijednost

[ kWh]
[ kn]
[ kn/kWh]

Tablica 5. Podaci o ukupnoj energetskoj potronji i trokovima za posljednje etiri godine

Godina

Jedinica
Ukupni iznos potroene
energije
Ukupni trokovi
Trokovi po jedinici
energije

2003.

2002.

[ kWh]
[ kn]
[ kn/kWh]

1. izvore energije (navode se svi izvori energije u

zgradi);
2. namjene pojedinih izvora energije (za grijanje, hlaenje,
pripremu tople vode i dr.);
3. ogrjevnu vrijednost goriva, Hu [kWh/jedinici, tabl. 6].

Podaci o ukupnoj energetskoj potronji za posljednje etiri

godine prikupljaju se u skladu s tablicom 5.

Za svaki pojedini izvor energije u zgradi prikupljaju se

podaci prema tablici 3.
Podaci o potronji elektrine energije za posljednje etiri
godine prikupljaju se prema tablici 4.

Dva su osnovna naina na koja se prikupljaju potrebni

podaci:
a)
raun za energiju + preostala razina goriva;
b)
samo raun za energiju.

Upute za unos podataka o energetskim

pokazateljima zgrade

Tablica 6. Ogrjevne vrijednosti razliitih vrsta goriva u Hrvatskoj [6]

Vrsta goriva
Kameni ugljen
Kameni ugljen za koksiranje
Smei ugljen
Lignit
Koks
Ogrjevno drvo
Prirodni plin
Sirova nafta
Ukapljeni plin
Ekstralako loivo ulje
Dizelsko gorivo
Loivo ulje
Ranerijski plin
Etan
Koksni plin
Gradski plin
Visokopeni plin
Elektrina energija

Jedinica

kcal

MJ

Ogrjevna vrijednost, Hu
(kWh/jedinici)

kg

5800-7000

24,28 29,31

6,7 8,1

kg
kg
kg
kg
dm3
m3
kg
kg
kg
kg
kg
kg
kg
m3
m3
m3
kWh

7000
4000 - 4500
2300 - 3000
6300 - 7000
2150
8120-8570
10127
11200
10200
10200
9600
11600
11300
4278
4655
860
860

29,31
16,75 18,84
9,63 12,56
26,38 29,31
9,00
34 35,88
42,40
46,89
42,71
42,71
40,19
48,57
47,31
17,91
19,49
3,6
3,6

8,1
4,7 5,2
2,7 3,5
7,3 8,1
2,5
9,4 - 10
11,8
13
11,9
11,9
11,2
13,5
13,1
5
5,4
1
1

111

V. Kolega: Energetski audit zgrada javne namjene...

Rauni za potroenu energiju za zgrade javne namjene

za posljednje etiri godine trebali bi biti pohranjeni u
raunovodstvu, a ako nisu zatrai se evidencija o plaenim
trokovima direktno od energetskih kompanija (Elektre,
Plinare, INE i dr.).
Za precizno odreivanje godinje potronje goriva se od
zbroja kupljenog goriva i energetskih rezervi na poetku
godine odbije preostala uskladitena koliina goriva
(nain a). U sluaju da se iz nekog razloga ne moe oitati
preostala uskladitena koliina goriva na kraju godine,
potroena se koliina goriva bazira jedino na raunima
za promatranu godinu (nain b). Ovaj je nain, naalost,
prilino neprecizan i esto daje pogrenu sliku o stvarnoj
potronji odreene vrste energije u zgradi.
Ogrjevna vrijednost goriva, Hu, veliina je koja pokazuje
koliko je energije pohranjeno u odreenoj vrsti goriva,
a koristi se za pretvorbu kilograma, litre ili m3 krutog,
tekueg ili plinovitog goriva u kWh energije. Ogrjevna bi
vrijednost goriva trebala biti prikazana na raunu za gorivo
a ako to nije sluaj do podatka se moe doi u relevantnoj
energetskoj kompaniji ili iz tablice ogrjevnih vrijednosti
za razne vrste goriva (tablica 6) [6].
Ukupni se iznos potroenog goriva, ovisno o tome da li je
u pitanju tekue, kruto ili plinovito gorivo, obraunava u
litrama, kilogramima ili m3. Srednja se vrijednost dobiva
zbrajanjem godinjih iznosa, te dijeljenjem s brojem
promatranih godina. Ukupni se iznos potroene energije
dobije u ovisnosti o ogrjevnoj vrijednosti za pojedinu
vrstu goriva, jednostavnim dijeljenjem ukupnog iznosa
potroenog goriva s njegovom ogrjevnom vrijednou.
Potroeno se gorivo obraunava u kunama. Ukupni
su godinji trokovi za neku vrstu energije (gorivo) za
promatranu zgradu zbroj svih iznosa kupljenog goriva
(prema prikupljenim raunima) umanjen za vrijednost
preostale razine goriva u spremniku na kraju godine.

Energija, god. 54 (2005) 1, 107 119

4.4. Podaci o grijanoj podnoj povrini zgrade (m2) i

grijanom bruto volumenu zgrade (m3)
Podaci o grijanoj podnoj povrini zgrade i grijanom bruto
volumenu zgrade obuhvaaju podatke o grijanoj podnoj
povrini zgrade po etaama (m2) (podrum, prizemlje,
karakteristian kat, potkrovlja), ukupnoj grijanoj povrini
zgrade i grijanom brutto volumenu zgrade (m3).
Grijana podna povrina je netto korisna podna povrina
grijanih prostora svake etae, mjerena unutar vanjskih
zidova zgrade. Grijani brutto volumen je volumen grijanog
prostora zgrade. Bitan podatak za toan izraun potronje
energije je i oploje grijanog prostora zgrade, a to je ukupna
povrina svih graevnih dijelova koji razdvajaju grijani
prostor zgrade od vanjskog prostora, tla ili negrijanih
dijelova zgrade (pod, zid, strop, tj. omota grijanog prostora
zgrade). Ukupna potronja energije ovisi o faktoru oblika
zgrade, tj. o koliniku oploja i volumena grijanog prostora
zgrade.
4.5. Podaci o temeljnim konstrukcijskim (graevinskim)
i energetskim karakteristikama zgrada
Podaci o temeljnim konstrukcijskim (graevinskim) i
energetskim karakteristikama zgrade ine najveu skupinu
podataka koja obuhvaa:
1. konstrukcijske (graevinske) karakteristike zgrade;
2. karakteristike sustava za grijanje (proizvodnja i
distribucija toplinske energije);
3. karakteristike sustava za pripremu tople vode;
4. karakteristike sustava za prozraivanje i/ili hlaenje
zgrade;
5. karakteristike sustava rasvjete u zgradi;
6. zastupljenost i energetsku ekasnost elektrinih i dr.
energetskih ureaja.
4.5.1. Konstrukcijske karakteristike zgrade

Ukupni se godinji iznos potroene elektrine energije

moe odrediti na dva naina:
1. na osnovi godinjeg obrauna, ako su mjeseni rauni za
elektrinu energiju akontacije, a ne stvarna potronja;
2. zbrajanjem oitanih mjesenih potronji elektrine
energije.
Ukupni se trokovi elektrine energije dobiju zbrajanjem
iznosa na raunima kroz cijelu godinu, a trokovi po
jedinici energije dijeljenjem ukupnih trokova s ukupnom
potronjom elektrine energije u promatranoj godini.
Srednja se vrijednost dobije zbrajanjem svih godinjih
vrijednosti i dijeljenjem s brojem promatranih godina.
Ukupna se energetska potronja u zgradi dobiva zbrajanjem
potronje elektrine energije i potronji svih ostalih izvora
energije koji se koriste u promatranoj zgradi izraenih u
kWh.
112

Shema za prikupljanje podataka o zateenom stanju s

obzirom na graevinske karakteristike promatrane zgrade
uz posveivanje posebne panje kvaliteti primijenjene
toplinske zatite prikazana je u tablici 7.
U prva dva stupca tablice unose se nazivi materijala
pojedinih konstrukcijskih dijelova zgrade i njihova
debljina. U trei stupac se upisuje vrsta i debljina sloja
toplinske izolacije. U sluaju da promatrani konstrukcijski
dio zgrade nije izoliran ne treba upisati nita. U posljednjem
se stupcu tablice navode podaci o zateenom stanju
pojedinih graevinskih elemenata (razbijeni prozori, vlani
vanjski zidovi i sl.).
Daljnje informacije o konstrukcijskim karakteristikama
korisne za uspjeni energetski audit zgrade daju odgovori
na sljedea pitanja:
1. Je li i gdje neki zid zgrade vlaan?

V. Kolega: Energetski audit zgrada javne namjene...

Energija, god. 54 (2005) 1, 107 119

Tablica 7. Podaci o konstrukcijskim karakteristikama zgrade

Dijelovi konstrukcije
zgrade

Sastav konstrukcije

Ukupna
debljina

Vrsta i debljina sloja

toplinske izolacije

Primjedbe o zateenom
stanju

Vanjski zid
Zid izmeu grijanih
prostora razliitih korisnika
Zid prema negrijanom
prostoru
Vanjski zid prema terenu
Pod na terenu
Meukatna konstrukcija
koja odvaja prostore
razliitih korisnika
Strop prema negrijanom
podrumu
Strop prema negrijanom
tavanu
Ravni i kosi krov iznad
grijanog prostora
Strop iznad vanjskog
prostora
Prozori, balkonska vrata i
krovni prozori
Vanjska vrata

2. Je li i gdje na nekom konstrukcijskom dijelu zgrade

vidljiva plijesan?
3. Je li nia u kojoj su smjeteni radijatori je izolirana?
4. Nalijeu li dobro prozori i vanjska vrata?
4.5.2. Karakteristike sustava za grijanje proizvodnja
toplinske energije
Potrebne informacije o proizvodnji toplinske energije za
potrebe grijanja u zgradi trebaju obuhvaati podatke o:
1. osnovnom nainu grijanja (centralno grijanje, sobno
grijanje);
2. nainu proizvodnje toplinske energije (kotlovnica,
toplinska pumpa, centralizirani toplinski sustav (CTS)
ili dr.);
3. broju, tipu, godini proizvodnje i izlaznoj snazi sustava
za grijanje (kW) (oitaju se s nazivne ploice);
4. izvoru energije za grijanje;
5. toplinskoj udobnosti korisnika (je li u prostorijama
ugodno toplo, nije dovoljno toplo ili je previe toplo);
6. vrsti materijala i debljini izolacije kotla (u sluaju da
kotao nije izoliran to treba naglasiti);
7. kvaliteti izolacije kotla (ako je kvaliteta nezadovoljavajua
treba navesti razloge);

8. zateenom stanju unutarnje grijane povrine kotla (ista,

tanki ili debeli sloj neistoe i dr.);
9. zateenom stanju grijaa kotla (ist, tanki ili debeli sloj
neistoe i dr.);
10. tome je li kotao opremljen mjeraem tlaka, termometrima
ili nekim drugim mjernim instrumentima;
11. odravanju i kontroli sustava za grijanje (koliko se
esto obavljaju?);
12. tome da li se uz sustav za grijanje koriste i neki drugi
naini grijanja (npr. razne vrste elektrinih ili plinskih
grijalica i dr.);
13. nainu reguliranje dotoka topline (automatsko, runo,
bez regulacije);
14. vremenskim razdobljima grijanja (da li se prostorije
griju nou i za vrijeme vikenda i praznika: ne,
djelomino, da (uvijek jednakim kapacitetom));
15. godinjem rasporedu grijanja (datum poetka i zavretka
grijanja za promatranu kalendarsku godinu);
16. dnevnom rasporedu grijanja (sat poetka i zavretka
grijanja za karakteristian radni dan);
17. nonom rasporedu grijanja (sat poetka i zavretka
grijanja u sluaju nonog grijanja).
113

V. Kolega: Energetski audit zgrada javne namjene...

Energija, god. 54 (2005) 1, 107 119

Upute za unos podataka o proizvodnji toplinske energije

Upute za unos podataka o distribuciji toplinske energije

Naini pretvorbe koritenih jedinica za snagu (na nazivnim

se ploicama mogu nai razne jedinice za snagu) prikazani
su u tablici 8.

Pod pojmom termostatski ventil (pitanje 5.) podrazumijeva

se ventil na grijaem tijelu koji se koristi za regulaciju
temperature u pojedinoj prostoriji.
U pitanju 6. se pod pojmom naprava za prihvat i zatitu od
sunca podrazumijevaju sve vrste zavjesa, zastora, roleta,
grilja i dr. koje se inae koriste za prihvat i zatitu od sunca,
ali se u ovom konkretnom sluaju koriste radi ouvanja
toplinske energije.

Tablica 8. Naini pretvorbe jedinica za snagu

Jedinice za
snagu

kW

kcal/h

kJ/h

kW

860

3600

kcal/h

0,00116

4,186

kJ/h

0,000278

0,2389

Izlazna snaga (toplinski kapacitet) primijenjenog sustava

za grijanje je previsoka ako puni kapacitet nije dosegnut
ak ni u najhladnijim zimskim danima, ili ako se sustav
koristi samo sporadino (esti sluaj u starim zgradama).
Izlazna snaga je preniska ako ugodna sobna temperatura
nije dostignuta za normalnih zimskih dana iako sustav radi
punim kapacitetom.
Ako je sustav za grijanje opremljen mjernim ureajima
preporuka je periodiki provjeravati da li spomenuta
mjerna oprema radi ispravno. U sklopu 12. pitanja o
karakteristikama dodatnih grijalica treba navesti njihov
broj, prosjenu izlaznu snagu i procijeniti koliko su sati
dnevno u pogonu.
Koritenje elektrinih grijalica (radijatora) je sigurno jedan
od energetsko-ekonomski najneisplativijih naina grijanja
prostora i preporuka je da ih se koristi u to manjoj mjeri,
te po potrebi zamjenjuje isplativijim nainima grijanja.
4.5.3. Karakteristike sustava za grijanje distribucija
toplinske energije
Podaci o nainu distribucije toplinske energije u zgradi
obvezno trebaju obuhvatiti odgovore na sljedea pitanja:
1. Je li distribucija toplinske energije u sustavu za grijanje
direktna ili preko spremnika topline?
2. Je li koriteni spremnik topline izoliran, i ako je navesti
izolacijski materijal i debljinu izolacijskog sloja (cm)?
3. Je li toplinski medij voda ili para, te navesti njegovu
temperaturu (C)
4. Jesu li toplinske cijevi kroz negrijane prostorije
izolirane, i ako jesu navesti izolacijski materijal i
debljinu izolacijskog sloja (cm)?
5. Je li sustav za grijanje opremljen termostatskim
ventilima (da, djelomino, ne)?
6. Da li se u zgradi radi ouvanja topline koriste neke od
naprava za prihvat i zatitu od sunca, i ako da navesti
koje?
7. Koliko esto se obavlja odravanje i ienje sustava
za distribuciju toplinske energije u zgradi (jednom
godinje, jednom u 2 godine, nikad i dr.)?
114

4.5.4. Karakteristike sustava za pripremu tople vode

Potrebni podaci o sustavu za pripremu tople vode su
odgovori na sljedea pitanja:
1. Je li sustav za pripremu tople vode:
a) u sklopu sustava za grijanje prostora
b) potpuno odvojen od sustava za grijanje prostora
c) ljeti odvojen, a zimi u sklopu sustava za grijanje?
2. Ako je sustav za pripremu tople vode potpuno odvojen
od sustava za grijanje treba navesti njegov tip, broj,
godinu proizvodnje, izlaznu snagu (kW) i koriteni izvor
energije.
3. Je li sustav opremljen spremnikom za pohranu tople?
4. Ako je sustav za pripremu tople vode opremljen
spremnikom:
a) Kolika je temperatura vode u spremniku (C)?
b) Je li spremnik izoliran, i ako je navesti izolacijski
materijal i debljinu izolacijskog sloja (cm).
c) Koliko se esto zagrijava voda u spremniku (npr.
svaki dan, 5 puta tjedno, 2 puta tjedno i dr.)?
5. Navesti u kojim se vremenskim intervalima provodi
kontrola i odravanje sustava za pripremu tople vode.
6. Jesu li toplovodne cijevi izolirane i ako jesu navesti
izolacijski materijal i debljinu izolacijskog sloja (cm)?
7. Navesti za to se sve koristi topla voda.
Brojna iskustva pokazuju da su elektrine grijalice vode
ekonomsko-energetski najloiji nain pripreme tople
vode i da ih kao takve treba u to veoj mjeri izbacivati iz
uporabe i zamjenjivati energetski ekasnijim ureajima i
sustavima.
4.5.5. Karakteristike sustava za prozraivanje i/ili hlaenje
zgrade
Informacije koje treba prikupiti o sustavu za prozraivanje
i/ili hlaenje zgrade su sljedee:
1. Za prozraivanje i/ili hlaenje zgrade se koristi:
a) Centralizirani sustav
b) Samostojei ventilatori
c) Jedino prozori.
2. Ako je zgrada opremljena centraliziranim sustavom:
a) Sustav se koristi za:

V. Kolega: Energetski audit zgrada javne namjene...

a) Grijanje zraka
b) Hlaenje zraka
c) Vlaenje (odvlaivanje) zraka.
b) Je li sustav u pogonu za vrijeme vikenda i
praznika?
c) Provodi li se vlaenje (odvlaivanje) zraka i nou?
d) Temperatura zraka u prostoru zgrade u ljetnim
mjesecima je:
a) Previsoka
b) Zadovoljavajua
c) Preniska.
e) Vlanost zraka u prostoru zgrade u ljetnim mjesecima
je:
a) Previsoka
b) Zadovoljavajua
c) Preniska.
f) Temperatura zraka u prostoru zgrade u zimskim
mjesecima je:
a) Previsoka
b) Zadovoljavajua
c) Preniska.
g) Vlanost zraka u prostoru zgrade u zimskim
mjesecima je:
a) Previsoka
b) Zadovoljavajua
c) Preniska.
h) Uestalost izmjena unutarnjeg s vanjskim zrakom u
prostoru zgrade je:
a) Nedovoljna
b) Zadovoljavajua
c) Pretjerana.
i) Je li sustav opremljen podsustavom za povrat topline
iz odlaznog zraka?
j) Koliko esto se provodi odravanje i servis sustava
(npr. jednom godinje, svakih 6 mjeseci, nikada ili
dr.)?
3. Ako zgrada nije opremljena centraliziranim sustavom:
a) Koliko se esto otvaraju prozori u sezoni grijanja
zgrade?
a) Gotovo nikad
b) esto, ali na krai period (nekoliko minuta)
c) esto, ali na dui period (nekoliko sati)
d) Prozori nikad nisu potpuno zatvoreni.
b) U sezoni grijanja vanjska su vrata:
a) Obino zatvorena
b) esto otvorena.
Upute za unos podataka o prozraivanju zgrade
Prema lanku 17. Tehnikog propisa o utedi energije
i toplinskoj zatiti kod zgrada, zgrade moraju biti
projektirane i izgraene na nain da se osigura minimalno
prozraivanje prostora zgrade nuno iz higijenskih razloga

Energija, god. 54 (2005) 1, 107 119

[3]. Ukoliko posebnim tehnikim propisom nije drugaije

zahtijevano broj izmjena unutarnjeg s vanjskom zrakom u
jednom satu, u razdoblju kad ljudi borave i rade u zgradi
treba iznositi najmanje n = 0,5 h-1. U razdoblju kad ljudi ne
borave u zgradi potrebno je osigurati izmjenu unutarnjeg
zraka od najmanje n = 0,2 h-1. Nadalje, lanak 18. propisuje
da ako se za prozraivanje zgrade osim prozora ili umjesto
njih koriste posebni sustavi ili ureaji s otvorima za
prozraivanje, tada mora postojati mogunost njihova
jednostavnog podeavanja od strane korisnika zgrade.
Spomenuta se odredba ne primjenjuje u sluaju ugradnje
ureaja za prozraivanje s automatskom regulacijom
propusnosti vanjskog zraka [3].
to se tie vlanosti zraka, optimalnim za prosjenu
udobnost u prostoru zgrade smatra se cca 65% odvlaivanja
vanjskog zraka ljeti i 35% ovlaenja zimi.
Jednostavno je pravilo da ako je zrak u prostoriji zaguljiv
izmjena je nedovoljno esta i treba radi bolje koncentracije i
ugodnosti omoguiti vei broj izmjena, dok je u suprotnom,
ako se esto osjea propuh izmjena pretjerana i treba je,
radi utede energije reducirati.
Ako zgrada nije opremljena nikakvim sustavom ili
ureajima za prozraivanje preporuka je da se nakratko
(maksimalno desetak minuta) irom otvore svi prozori, i
to prvenstveno oni nasuprotni.
4.5.6. Karakteristike sustava rasvjete u zgradi
Podatke koji se odnose na sustav rasvjete u zgradi a nuni su
za uspjenu provedbu energetskog audita zgrade prikuplja
se prema tablici 9. i sljedeim pitanjima.
Tablica 9. Podaci o sustavu rasvjete u zgradi
Tip rasvjete

Broj rasvjetnih
tijela

Snaga
(kW)

Intenzitet
rasvjete (lux)

Obine arulje
tedne arulje
Fluorescentne
lampe
Halogenske
lampe

1. Navesti prosjeni broj dana godinje u kojima se rasvjeta

koristi 8 sati dnevno.
2. Navesti prosjeni broj dana godinje u kojima se rasvjeta
koristi 4 sata dnevno.
3. Navesti prosjeni broj dana godinje u kojima se koristi
iskljuivo prirodno osvjetljenje.
4. Imaju li zaposlenici obiaj gaenja svjetla za vrijeme
pauze za ruak?
115

V. Kolega: Energetski audit zgrada javne namjene...

Energija, god. 54 (2005) 1, 107 119

Tablica 10. Podaci o energetskim troilima u zgradi

Energetska
oprema

Broj
ureaja

Snaga
[ kW ]

Radne karakteristike ureaja

a) zadovoljavajue
b) poboljanja poeljna i mogua

Klasa energetske ekasnosti

a) visoka (energetske klase A,B)
b) srednja (klase C,D)
c) niska (klase E, F,G)

Ventilatori
Pumpe
Elektrini
radijatori
Hladnjaci i
zamrzivai
Elektrina
kuhala
Plinska
kuhala
Raunala
Printeri
Fotokopirni
ureaji
Druga oprema

Upute za unos podataka o sustavu rasvjete u zgradi

Odgovori na 1., 2. i 3. pitanje su gruba procjena o uestalosti
koritenja rasvjete (iz dobivenih se odgovora izrauna broj
sati godinje u kojima se koristi umjetna rasvjeta).
4.5.7. Zastupljenost i energetska ekasnost elektrinih i dr.
energetskih ureaja
Potrebni podaci o energetskim troilima u zgradi prikazani
su u tablici 10.

manja od energetske potronje referentnog ureaja (tablica

11) [8], [9].
Tablica 11. Kategorije energetske ekasnosti ovisno o indeksu
energetske ekasnosti
Indeks energetske
ekasnosti, I (%)

Klasa energetske ekasnosti

I < 55

55<I<75

75<I<90

90<I<100

100<I<110

Upute za unos podataka o energetskim troilima u zgradi

110<I<125

U tablici 10. treba navesti samo vanija troila energije,

bilo ona vee snage ili troila manje snage ali zastupljena
u veem broju. Pod radnim karakteristikama ureaja se
prije svega podrazumijeva nain na koji se ureaj koristi
(mod rada ureaja): npr. ako je ureaj ukljuen i kad nije
u funkciji stanje je nezadovoljavajue i treba ga mijenjati.
Prema Direktivi Europske unije o energetskim oznakama
(naljepnicama) (92/75/EEC) [7] ureaji su prema potronji
energije podijeljeni u 7 kategorija (klasa) koje se odreuju
prema omjeru potronje ureaja u odnosu na potronju
referentnog ureaja (od A do G). Radi jednostavnijeg
odreivanja kategorije ureaja uvedena je veliina indeks
energetske ekasnosti, I, koja pokazuje za koliko je
postotaka energetska potronja nekog ureaja vea ili

125<I

116

Oznaka energetske ekasnosti omoguuje usporedbu

razliitih modela nekog ureaja ovisno o energetskoj
ekasnosti, godinjoj energetskoj potronji i nekim vanijim
radnim karakteristikama i mogunostima ureaja.
4.6. Podaci o koritenju zgrade javne namjene
Podaci o koritenju zgrade trebaju obuhvatiti sljedee
informacije:
1. Navesti dane u kojima se zgrada koristi:
a) od ponedjeljaka do petka;
b) od ponedjeljaka do subote;
c) svih sedam dana u tjednu.

V. Kolega: Energetski audit zgrada javne namjene...

2. Prosjeni radni dan traje od _______ do _______ sati.

3. Prosjeni broj praznika godinje za vrijeme kojih se
zgrada ne koristi iznosi __________________ dana.
4. Na koju su temperaturu zagrijane prostorije u sezoni
grijanja? ________C
5. Koriste li zaposlenici kolektivni godinji odmor?
Upute za unos podataka o koritenju zgrade
Pitanja pod rednim brojevima 1, 2 i 3 odnose se na vremenska
razdoblja u kojima se promatrana zgrada koristi, odnosno
ne koristi. Prema dobivenim odgovorima procjenjuje se
broj sati godinje kada je zgrada u funkciji.
4.7. Primjedbe rukovodee osobe u
zgradi javne namjene
Primjedbe rukovodee osobe u zgradi trebaju obuhvatiti
odgovore na sljedea pitanja:
1. Navedite glavne motive za tednju energije u zgradi:
a) Smanjenje trokova
b) Poveanje udobnosti korisnika
c) Poboljanje radnih uvjeta
d) Neki drugi motivi: _________________________.
2. Jesu li u vaem poduzeu postavljeni odreeni ciljevi
koji se odnose na energetske utede i ako jesu, koji?
3. Imate li energetskog upravitelja zgrade, i ako ne planirate
li ga zaposliti?
4. Provodi li se redovita evidencija o raznim vrstama
energetske potronje u zgradi?
a) Da, mjesena
b) Da, godinja
c) Ne.
5. Je li netko u poduzeu zaduen za voenje rauna o
energetskoj potronji u zgradi i ako ne planirate li nekoga
uskoro zaduiti?
6. Jesu li zaposlenici upoznati s potrebom i moguim
mjerama upravljanja energijom u zgradi:
a) Uope nisu upueni u relevantnu problematiku
b) Djelomino su upueni
c) Dobro su upueni.
7. Jesu li u zgradi provedene ili se trenutano provode neke
mjere radi utede energije, i ako da navesti koje?
8. Je li mogue u sklopu poduzea osigurati novana
sredstva za investiranje u mjere energetske ekasnosti
u zgradi?
9. Hoe li se podaci o zgradi prikupljeni ovim energetskim
auditom dalje obraivati kao podloga za implementaciju
mjera energetske ekasnosti u vau zgradu?
10. Vai prijedlozi o nunim mjerama energetske ekasnosti
u zgradi i mogunostima njihove realizacije.

Energija, god. 54 (2005) 1, 107 119

Upute za unos podataka o primjedbama rukovodee osobe

u zgradi
Brojna iskustva pokazuju da je za uspjeno provoenje
mjera energetske ekasnosti u zgradama od izuzetne
vanosti motivacija i spremnost na suradnju njezinih
korisnika. Cilj ove grupe pitanja je utvrditi koliko je
rukovodea osoba u nekoj zgradi javne namjene s jedne
strane upoznata s relevantnom problematikom upravljanja
energijom u zgradama, a s druge motivirana za upoznavanje
s idejom racionalnog koritenja energije i provedbu
potrebnih mjera energetske ekasnosti. U ovisnosti o
dobivenim odgovorima procjenjuju se i rangiraju potrebne
mjere energetske ekasnosti za promatranu zgradu. Od
velike su vanosti odgovori na 4., 5. i 6. pitanje jer se
u brojnim sluajevima pokazalo da su najbolji rezultati
postignuti u javnim zgradama u kojima je netko konkretno
zaduen za evidentiranje energetske potronje i provedbu
mjera energetske ekasnosti. Praksa je Japana, bez
ikakve sumnje trenutano, jedne od najuspjenijih i
najnaprednijih zemalja u podruju energetske ekasnosti,
da svaka zgrada javne (i industrijske) namjene koja prelazi
tehnikim propisom odreenu energetsku potronju mora
zaposliti osobu zaduenu za provoenje mjera energetske
ekasnosti [10], [11]. Nadalje, u ovisnosti o tome za
koliko energetska potronja premauje propisanu, to
je takoer zakonski regulirano, rukovodea je osoba
u promatranoj zgradi obvezna zaposliti energetskog
upravitelja ili energetskog domara. Energetski upravitelj
mora biti fakultetski obrazovana osoba, dok je za domara
dovoljno srednjokolsko obrazovanje elektrotehnikog
smjera, pri emu je vano da obadvojica moraju poloiti
teaj o upravljanju energijom u zgradama koji pod
pokroviteljstvom japanskog Ministarstva gospodarstva
organizira i vodi Centar za ouvanje energije, kao jedna od
stoernih institucija u promicanju racionalnog upravljanja
energijom na dravnoj razini.
4.8. Primjedbe korisnika zgrade javne namjene
Primjedbe korisnika zgrade javne namjene trebaju dati
odgovore na sljedea pitanja:
1. Kakvom doivljavate toplinsku udobnost u radnim
prostorijama (vrlo dobrom, zadovoljavajuom, nezadovoljavajuom, dr.)?
2. Kakvom doivljavate svjetlosnu udobnost u radnim
prostorijama (vrlo dobrom, zadovoljavajuom, nezadovoljavajuom, dr.)?
3. Kakvom doivljavate temperaturu u radnim prostorijama
u sezoni grijanja (optimalna, previsoka, preniska, dr.)?
4. Jesu li radne prostorije ljeti pregrijane zbog direktnog
utjecaja sunca i ako jesu navesti gdje?
5. Da li se na nekim mjestima u radnim prostorijama osjea
propuh i ako da navesti gdje?
117

V. Kolega: Energetski audit zgrada javne namjene...

6. Da li na nekim zidovima probija vlaga i ako da navesti

gdje?
7. Jesu li svi radijatori u radnoj prostoriji podjednako
zagrijani?
8. Kakvo je vae miljenje o sustavu rasvjete u radnoj
prostoriji?
a) Odlina
b) Zadovoljavajua
c) Nezadovoljavajua.
9. Da li se i koliko esto otvaraju prozori u sezoni grijanja
(nikada, esto ali na krae periode, rijetko i na krae
periode, esto na dulje periode, rijetko na dulje periode,
prozori nikad nisu potpuno zatvoreni i dr.)?
10. Prijedlozi korisnika zgrade o moguim nainima utede
energije u zgradi.
Upute za unos podataka o primjedbama korisnika zgrade

Energija, god. 54 (2005) 1, 107 119

U prvoj fazi pilot projekta provedbe energetskog audita

zgrada javne namjene u Hrvatskoj u sklopu Nacionalnog
programa energetske ekasnosti u zgradarstvu KUENZGRADA
kao demonstracijske su odabrane zgrade dravne uprave.
LITERATURA
[1] "Energy in Europe European Union Energy Outlook to
2020", Special Issue, November 1999, the Shared Analysis
Project, European Commission
[2] N. V. KOBYSHEVA: "Guidance Material on the Calculation
of Climatic Prameters used for Building Purposes", 1992.
[3] Prijedlog Tehnikog propisa o toplinskoj zatiti i utedi
energije kod zgrada, u fazi donoenja
[4] V. KOLEGA [et. al.]: "KUENzgrada Program energetske
ekasnosti u zgradarstvu: prethodni rezultati i budue
aktivnosti", Energetski institut "Hrvoje Poar", Zagreb,
travanj 1998.

Sa stajalita utede energije, temperatura na koju se

zagrijavaju radne prostorije u sezoni grijanja izuzetno
je vaan parametar. Analize pokazuju da se smanjenjem
temperature u prostorijama za samo 1C, prosjeno moe
utedjeti do 6% toplinske energije godinje. Ako je odgovor
na 7. pitanje NE, tj. ako radijatori nisu ujednaeno zagrijani,
u velikoj veini sluajeva ih jednostavno treba odzraiti.

[5] FEDERANE (European Federation of Regional Energy

and Environment Agencies), Energy Planning in Public
Buildings, Procedures to be followed, Brussels

5. ZAKLJUNA RAZMATRANJA

[8] V. KOLEGA: "Vanost donoenja standarda energetske

ekasnosti radi poveanja nacionalnih energetskih uteda",
ENERGIJA br. 5., listopad 2003.

Osnovni cilj energetskog audita zgrade je prikupljanjem

i obradom tono deniranih parametara zgrade dobiti
to toniji uvid u zateeno stanje zgrade s obzirom na
njene graevinske karakteristike, kvalitetu sustava za
grijanje, hlaenje, prozraivanje i rasvjetu, zastupljenost
i kvalitetu energetskih ureaja, strukturu upravljanja
zgradom, te pristup zaposlenika energetskoj problematici
na osnovi kojeg e se pristupiti odabiru konkretnih
energetsko-ekonomski to optimalnijih mjera energetske
ekasnosti za promatranu zgradu ija e implementacija
rezultirati znatnom utedom raznih tipova energije s jedne
i nancijskom utedom s druge strane.
Energetskim auditom nije obuhvaena sama implementacija
mjera energetske ekasnosti i praenje postignutih rezultata
baziranih na energetskom auditu.
Zadnja faza u provedbi energetskog audita zgrada javne
namjene je konkretan prijedlog redoslijeda mjera energetske
ekasnosti za promatranu zgradu javne namjene ija e
implementacija ovisiti o odlukama rukovodeeg kadra.
Preporuka je da se nalni dokument s prijedlogom mjera
energetske ekasnosti izvjesi na vidljivom mjestu u zgradi
kako bi svi zaposlenici bili s njime upoznati. Nadalje, od
velike je vanosti pronai djelotvorne naine motivacije
zaposlenika kako bi svaki od njih u granicama vlastitih
mogunosti potpomogao realizaciji predloenih mjera
energetske ekasnosti.
118

[6] B. VUK, D. MARUI: "Energija u Hrvatskoj 2002.",

Godinji energetski pregled, Ministarstvo gospodarstva
[7] Council Directive 92/75/EEC of 22 September 1992 on the
indication by labelling and standard product information of
the consumption of energy and other resources by household
appliances, Ofcial Journal L 297, 13/10/1992

[9] V. KOLEGA: "Test procedure kao tehnika osnova standarda

energetske ekasnosti kuanskih ureaja i uredske opreme",
ENERGIJA br. 6., prosinac 2003.
[10] Japan Energy Conservation Handbook 2002, The Energy
Conservation Center, Tokyo, June 2003
[11] The Energy Conservation Center, Japan
Web adresa: www.eccj.or.jp
ENERGY AUDIT OF PUBLIC BUILDINGS WAYS OF
DATA COLLECTION
Energy audits are very useful as a tool of energy
consumption reduction in all public buildings. In the paper
a detailed mode of relevant data collection is given, which
is necessary for a successful energy audit that results in
energy and economy optimal energy efficiency measures
whose implementation ensures significant energy savings
in the public building observed.
ENERGETISCHE BERPRFUNG FFENTLICHER GEBUDE - ART UND WEISE DER DATENANNSAMMLUNG
Energetische Gebudeberprfung ist ein sehr wirksames
Verfahren zwecks Einschrnkung des Verbrauches aller Arten von Energie in ffentlichen Gebuden. Im Artikel ist eine

V. Kolega: Energetski audit zgrada javne namjene...

ausfhrliche Darstellung der Ansammlungsweisen energetisch sachbezogener und fr die erfolgreiche Durchfhrung
energetischer berprfung notwendiger Angaben vom Gebude gegeben. Aus den berprfungsergebnissen folgen
energetisch und wirtschaftlich bestmgliche Massnamen
fr die energetische Leistungsfhigkeit des Gebudes,
deren Durchfhrung eine bedeutende Energieeinsparung
im betrachteten ffentlichen Objekt sichert.

Energija, god. 54 (2005) 1, 107 119

Naslov pisca:
Mr. sc. Vesna Kolega, dipl. ing.
Energetski institut "Hrvoje Poar"
Savska cesta 163, Zagreb
Hrvatska
Urednitvo primilo rukopis:
2004 04 10.

119

V. Kolega: Energetski audit zgrada javne namjene...

120

Energija, god. 54 (2005) 1, 107 119