POLITEHNIKA PULA

VISOKO TEHNIKO-POSLOVNA KOLA S.P.J.

PULA
PREDDIPLOMSKI STRUNI STUDIJ

IVAN ANTI

TRENJE
SEMINARSKI RAD

PULA, 2016.

POLITEHNIKA PULA
VISOKO TEHNIKO-POSLOVNA KOLA S.P.J.
PULA
PREDDIPLOMSKI STRUNI STUDIJ

TRENJE
SEMINARSKI RAD

Predmet: Elementi strojeva 1

Profesor:Milenko Joki, mag. ing. mech.
Student: Ivan Anti
Indeks br: 1060

PULA, travanj 2016.

SADRAJ
str.
1. Uvod...............................................................................................................4
2. Trenje meu konstrukcijskim elementima.....................................................2
3. Osnovni pojmovi............................................................................................5
4. Stanja trenja....................................................................................................8
5. Zakljuak......................................................................................................10
6. Literatura......................................................................................................11

1.

Uvod

Trenje moemo definirati kao mehaniki otpor (silu) koja ometa ili spreava gibanje tijela u
meusobnom dodiru. Sila trenja djeluje na tijelo suprotno od relativne brzine gibanja. Trenje
se takoer javlja i pri relativnom gibanju estica unutar krutih materija, tekuina i plinova. Za
svladavanje trenja troi se energija koja se pretvara u toplinu. Ta se toplina prenosi na
dijelove u dodieu i zagrijava ih. O veliini trenja ovisi stupanj iskoristivosti mehanikog
sustava (omjer izlazne i ulazne mehanike energije, odnosno snage), a o brizi habanja
trajnost konstrukcijskog elementa. Nai triboloki su procesi uzronici promjena u
karakteristikama mehanikih sustava tijekom rada i izazivai oteenja njihovih elemenata.
Pokazalo se da kvarovi na strojevima nastupaju mnogo ee kao posljedica tribolokih
procesa, nego uslijed statikih ili zamornih lomova. Stoga je vrlo vano da se znanja iz
tribologije primijene pri konstruiranju i ekspoataiji strojeva. Budui da se pojavom trenja dio
mehanike energije pretvara u tolinsku koja se prenosi na okolinu , odnosno gubi , jasno je da
e smanjenje trenja kao posljedicu imati smanjenje iscrpljivanja prirodnih bogatstva iz kojih
se dobiva energija, a to je prvenstveno nafta.

2. Trenje meu konstrukcijskim elementima

Kao to je ve reeno, posljedice trenja su:

zagrijavanje na mjestu dodira

gubitak mehanike energije koja se pretvara u toplinu
mogua dodatna toplinska naprezanja u dijelovima koji su u dodiru
habanje dodirnih povrina

ali i:

poveani um (buka) tijekom rada

promjena fizikalnih svojstva povrine

U veini strojarskih sustava trenje je zbog navedenih pojava i posljedica tetno.

To je:

trenje u leajevima i vodilicama

trenje u zupastim i lananim prijenosnicima snage i gibanja
trenje izmeu alata i izratka
trenje prilikom protijecanja fluida kroz cijev

Ipak, trenja je kod nekih konstrukcijskih dijelova elemenata i sklopova funkcionalno

neophodno. Takav je sluaj kod:

vijanih spojeva
steznih spojeva
konica i tarnih spojki
remenskih i tarnih prijenosnika snage i gibanja
ostvarivanja kontakata kotaa i vozila s podlogom (cestom, tranicom) itd.

30...50% ukupne energijekoja se u industriji utroi na relativna gibanja otpada na svladavanje

sile trenja . Zato je vrlo vano nastojati gubitke energije zbog trenja svesti na nuni
minimum.

Povrine konstrukcijskih elemenata nikad nisu savreno glatke, nego su hrapave u manjoj ili
veoj mjeri. Kad se dvije hrapave povrine dovedu u dodir, moe se zapaziti sljedee:

ako optereenja nema, dodir se ostvaruje samo u pojedinim tokama sl.1a.

pod djelovanjem vanjskog optereenja i/ili vlastite teine dolazi do elastinih i
plastinih deformacija vrhova neravnina, budui da se sile prenose preko vrlo malih
povrina, sl. 1b. Poveanjem optereenja, tj. Pritiska, povrine se meusobno
pribliavaju. Poveava se broj dodira i njihova stvarna povrina koja je znatno manja
od geometrijske i priblino je proporcionalna optereenju.

Slika 1. Dodir dviju stvarnih povrina: a) U neoptereenom stanju; b) Pod optereenjem; c)

Brazdanje pri klizanju

Trenje pri relativnom klizanju dviju suhih povrina vrstih tijela nastaje iz triju osnovnih
uzroka. Prvi je adhezija, tj. Privlana sila izmeu estica dvaju tijela u dodiru. Drugi je
pojava hladno zavarenih mikrospojeva. Do zavarivanja dolazi na mjestima gdje se velike sile
prenose preko vrlo malih povrina. Velika koliina topline nastaje praktiki u toki i ne moe
se provoenjem brzo odvesti u okolni materijal pa dolazi do lokalnog porasta temperature i
taljenja, a zatim i do skruivanja, tj. Spajanja vrhova neravnina u dodiru. Nakon toga,
praktiki u istom trenutku, dolazi do prekida toga zavarenog spoja. Da bi se ostvarilo
meusobno klizanje jedne povrine po drugoj, potrebno je primjeniti silu koja e nadvladati
adheziju i izvriti prekid na zavarenome mjestu. Trei je uzrok pojave trenja pri klizanju
brazdanje meke povrine neravnimama tvre povrin vrhovi neravnina tvreg tijela
zapinju za vrhove neravnina mekeg tijela te ih kod ilavih materijala plastino deformiraju, a
kod krhkih odlamaju, za to je takoer potrebna odreena sila i utroak energije, sl. 1c.

Iz sveg tog proizlazi da e trenje biti to vee to je hrapavost povrine vea. Stoga se kod
konstrukcijskih elemenata velika pozornost mora posvetiti kvalitetnoj obradi povrine. Veliki
utjecaj na trenje kod metala ima i istoa povrine. Sloj oksida , sulfida ili apsorbirane
materije na povrini moe znatno smanjiti adheziju i veliinu trenja spregnutih materijala.

3. Osnovni pojmovi

Vanjsko trenje
Vanjsko trenje je ono na mjestu dodira dviju povrina

Unutarnje trenje
Unutarnje je trenje ono koje nastaje kod relativnog gibanja volumenskih elemenata pri
deformaciji unutar vrstih tijela, u tekuinama i plinovima. Takvo je trenje oito
prilikom spornog istjecanja meda iz posude. Veliina unutarnjeg otpora trenja definira
se viskoznou.

Trenje gibanja
Trenje gibanja ili dinamiko trenje je trenje izmeu tijela u meusobnom gibanju.
Vrste trenja su sljedee:

Trenje klizanja je trenje izmeu povrina koje klize jedna po drugoj, tj. ije se brzine
razlikuju po veliini i/ili smjeru, sl.2a.

Slika 2. Trenje: a) Trenje klizanja; b) Trenje kotrljanja-dodir u toki: c) Trenje kotrljanjadodir po crti; d) Trenje vrtanja

Prema Columbovu zakonu, sila trenja

normalnoj sili

koja se suprostavlja gibanju proporcionalana je

koja djeluje na dodirnu povrinu:

(1)

Gdje se faktor proporcionalnosti

naziva faktorom trenja. Rad potreban za svladavanje sile

trenja bit e jednak umnoku sile trenja i puta na kome ta sila djeluje, tj. Prema izlazu.

(2)
Gdje je s put. Snaga potrebna za svladavanje trenja je prema izrazu jednaka

(3)
Gdje je v relativna brzina meu tijelima.

Izraz (1) vrijedi za nepodmazane povrine za irok raspon brzina i normalnih sila. Koristi se
meutim u tehnikoj praksi sa zadovoljavajuom tonou i za podmazane povrine. Trenje
klizanja javlja se kod kliznih leajeva, vodilica obradnih strojeva, tarnih spojki, konica, na
dodirnim brtvama itd.
Trenje kotrljanja je trenje izmeu tijela koja se teorijski dodiruju u toki ili po crti i ija je
brzina na mjestu dodira jednaka po veliini i smjeru, slika 2b. I 2c. Barem jedno tijelo mora
rotirati oko trenutne osi rotacije koja tangira mjesto dodira. Da bi se ostvarilo kotrljanje,
potrebno je svladati moment sile trenja. Utjecajni faktori su razliiti od onih kod klizanja i
teorijska su razmatranja sloenija. Osnovnim uzrokom trenja pri kotrljanju smatraju se gubici
energije pri nastajanju elastinih deformacija na mjestu dodira (Hertzovi pritisci). Stvarni e
se dodir prema tome ostvarivati na malim povrinama. Kod kotrljanja u mannjoj se mjeri
takoer javljaju adhezijai plastine deformacije. Ipak, i za proraunavanje sile trenja
kotrljanja koristi se izraz (1). Trenje kotrljanja javlja se kod kotaa vozila, nekih vrsta valjnih
leajeva itd. Vano je napomenuti da su faktori trenja kod kotrljanja bitno manji nego kod
klizanja, a to svatko zna iz vlastitog iskustva.
Trenje vrtanja (buenja) nastupa izmeu tijela koja se teorijski dodiruju u toki, a barem
jedno tijelo rotira oko osi koja je okomita na tanegencijalnu ravninu na mjestu dodira, sl. 2d.
U stvarnosti e na mjestu dodira doi do elastinih deformacija i dodir e se ostvarivati na
povrini oblika kalote kugle. Kombinacija trenja kotrljanja i trenja vrtanja javlja se kod
kuglinih leaja s kosim dodirom.

Trenje valjanja kombinacija je trenja kotrljanja i trenja klizanja. Javlja se meu zubima
zupanika u zahvatu, nekih vrsta valjnih leaja, nekih tarnih prijenosa itd.

Trenje mirovanja
Trenje mirovanja ili statiko trenje je trenje je trenje izmeu tijela u meusobnom
mirovanju kod kojih vanjska sila ili moment nisu u stanju izazvati njihovo relativno
pomicanje. Kod mirovanja takoer se moe koristiti izraz (1) , Faktor trenja mirovanja
openito je vei od faktora trenja gibanja

4. Stanja trenja
Kod trenja klizanja mogu postojati sljedea stanja trenja:

Suho trenje
Takvo se stanje trenja postie ako se klizanje odvija izmeu dviju apsolutno istih,
nepodmazanih i suhih povrina, sl.3a.

Slika 3. Stanja trenja: a) Suho trenje; b) Granino trenje; c) Fluidno trenje; d) Mjeovito
trenje

Suho trenje je vanjsko trenej i moe se postii samo u laboratorijskim uvjetima. Pojave na
povrinama pri suhom trenju (plastine deformacije, adhezija, hladno zavarivanje i
brazdarenje). U strojarstvu se najee radi s metalima na ijoj se povrini stvaraju oksidni i
slini slojevi debljine reda veliine 0,1

, koji djeluju kao neka vrsta maziva, pa se govori o

tehnikom suhom trenju. Kod suhog se trenja optereenje prenosi naposredno na dodirnim
tokama (povrinama) neravnina hrapavosti.

Granino trenje
Takvo se stanje trenja postie kad povrine u dodiru nisu apsolutno iste i suhe. Osim
slojeva oksida i neistoa, na povrinama se esto nalazi jo i sloj molekula maziva,
sl. 3b. Optereenje se takoer prenosi neposredno na dodirnim tokama (povrinama)

neravnina hrapavosti, ali su adhezija i hladno zavarivanje manji zbog postojeih

oksidnih i ostalih slojeva na povrini metala. Granino trenje je vanjsko trenje.

Fluidno (tekue) trenje

Takvo se stanje trenja posti kad se izmeu povrina nalazi neprekinuti sloj fluida
(tekuine ili plina) koji povine potpuno razdvaja, sl. 3c. Kako za razdvajanje
povrina najee slui tekue mazivo, najvie je u upotrebi termin tekue trenje.
Nema neposrednih dodira vrhova neravnina povrina pa se cjelokupno optereenje
prenosi preko sloja fluida. Da bi to bilo mogue, fluid mora biti pod odreenim
tlakom. Fluidno trenje je unutarnje trenje koje se javlja pri relativnom gibanju
volumenskih elemenata, tj. Slojeva fluida.
Da bi se postiglo tekue trenje, sloj maziva na najtanjem mjestu
od minimalne doputene vrijednosti

mora biti deblji

. Ona je u pravilu jednaka zbroju

hrapavosti i valovitosti obiju povrina, emu treba dodati i utjecaj moguih zakoenja
ili deformacija povrina:

Gdje je
povrine, a

najvea visina profila hrapavosti,

najvea visina profila valovitosti

je pomak jedne povrine u odnosu na drugu usljed zakoenja i/ili

deformacije. Kod tekueg trenja povrine se ne dodiruju pa nema ni habanja.

Mjeovito trenje
Mjeovito trenje kombinacija je graninog i tekueg trenja. sl. 3d. Optereenje se
djelomice prenosi neposredno na dodirnim tokama (povrinama) neravnina
hrapavosti, a djelomice preko sloja fluida (maziva) koji je neprekinut.

5. Zakljuak

Moemo rei da je trenje u jednu ruku korisno , a opet u drugu tetno. Ako nam treba za
prijenos snage recimo koji se ostvaruje trenjem izemu vratila i glavine onda nam je itekako
potrebo da bi se ostvario dovoljan pritisak na glavinu te postiglo zadovoljavajue trenje te
samim tim prjenos snage. A pak ako gledamo sa tetne strane kao npr. klipovi u cilindru
motora, oni isto moraju ostvariti jako dobar kontakt sa cilindrom da nebi dolo do
proputanja smejse goriva i zraka, to rezultira slabijom snagom motora i daljnim
oteenjima motora. Kako klipovi struu po cilindru oni se lagano troe (habaju) , samim
tim se oni rade od visoko-kvalitetnih elika. Zakljuili smo da trenje ovisi o dosta faktora , te
da se ostvarenjem trenja oslobaa viak toline , osim ako se ne hladi , te moramo voditi
rauno o tome, pogotovo u strojnim postrojenjima.

6. Literatura

INTERNET
http://rgn.hr/~lfrgic/nids_lfrgic/PDF_Print_Tehnicka%20mehanika_Geoloz/PDF_G/5_Trenje_G.pdf
(5.12.2016)

KNJIGE
Boidar Krian, OSNOVE PRORAUNA
ELEMENATA; kolska knjiga. Zagreb,2008 god.

OBLIKOVANJA

KONSTRUKCIJSKIH