Professional Documents
Culture Documents
Saa Stevanovi2
Redovni profesor Ekonomskog fakulteta Pale Univerziteta u Istonom Sarajevu, e-mail: rbozic@teol.net
Izvrni direktor Penzijskog rezervnog fonda Republike Srpske, doktorand na Ekonomskom fakultetu Pale Univerziteta u Istonom
Sarajevu, e-mail: sasa.stevanovic@pref.rs.ba. Stavovi izneseni u ovom radu su lini stavovi autora i ne moraju odraavati stavove
Rezervnog fonda RS.
2
izvjetaja, i na osnovu toga (pr)ocjenjuje budui imovinski, finansijski i prinosni poloaj preduzea,
to je veoma vano za interene i eksterne korisnike. Uprava preduzea, organi upravljanja i nadzora
na osnovu takvih projekcija (pr)ocjenjuju oekivano budue poslovanje, donose strateke i
upravljake (preventivne i korektivne) odluke u funkciji opstanka, rasta i razvoja preduzea,
odnosno ostvarenja ciljne funkcije shvaene kao uspjeno/profitabilno poslovanje u dugom roku.
Eksterni korisnici informacija sadranih u finansijskim izvjetajima (poslovni partneri kupci i
dobavljai, kreditori i drugi povjerioci, investitori, drava, posebno poreski organi i dr.) su takoe
zainteresovani, za uspjenost budueg poslovanja preduzea i na osnovu toga donose odgovarajue
strateke i poslovne odluke. Projektovane informacije o buduem poslovanju preduzea za takve
namjene su jednostavno nezamjenljive jer se na osnovu njih (pr)ocjenjuju: oekivani rezultati,
oekivani finansijski i imovinski poloaj, rentabilnost investiranja, vrijednost kapitala, i sl.
Drugi nain, koji je u fokusu ovog rada, je da se na osnovu indikatora imovinskog, finansijskog i
prinosnog poloaja preduzea, izraunatih na osnovu informacija iz finansijskih izvjetaja, pokua
procijeniti vjerovatnoa buduih poslovno-finansijskih problema i krize koji mogu ugroziti
opstanak preduzea, odnosno odvesti preduzee u bankrotstvo ili steaj. U relevantnoj literaturi i
poslovnoj praksi ovakvi indikatori se oznaavaju kao tzv. indikatori ranog upozorenja, a
predstavljaju inicijalnu i/ili ozbiljniju indikaciju poslovno-finansijskih problema i krize u relativno
bliskoj budunosti.
Naravno, da bi finansijski izvjetaji mogli posluiti navedenoj svrsi, potrebno je da informacije koje
oni sadre budu pouzdane, relevantne, uporedive, razumljive, odnosno kako se to u profesionalnim
krugovima uobiajeno navodi da finansijski izvjetaji budu sainjeni i prezentovani tako da budu
fer prezentacija onoga to treba da prikau. To znai da finansijski izvjetaji treba da na fer nain, a
to znai poteno, objektivno i istinito, prezentuju imovinski, finansijski i prinosni poloaj preduzea
kao izvjetajnog entiteta.
1. SVRHA I ZNAAJ INFORMACIJA SADRANIH U FINANSIJSKIM
IZVJETAJIMA ZA (PR)OCJENU TEKUE I BUDUE USPJENOSTI I
TRENDOVA POSLOVANJA PREDUZEA
Preduzee koje pretenduje da ostvari cilj vlasnika koji su uloili kapital u njegovo osnivanje i
poslovanje, treba da opstane u dugom roku, odnosno da u kontinuitetu uspjeno posluje obavljajui
djelatnost za koju je registrovano. Polazei od ovako shvaenog going concern koncepta
preduzea (naela ili pretpostavke o stalnosti poslovanja), tj. motiva njegovih vlasnika da preduzee
trajno posluje i kroz zadovoljavajuu ukupnu uspjenost poslovanja, sintetiki izraenu kroz
rentabilnost ili profitabilnost, uveava njihov kapital, vlasnici preduzea su logino zainteresovani
za predupreenje krize, a to znai efikasno saniranje3, restruktuiranje, ako i kada se problemi
pojave, a imaju mogunost da to od uprave zatrae i obezbijede. Rizik od potencijalnih gubitaka, te
stoga i interes za predupreenje krize i saniranje preduzea posrnulog i dospjelog u nevolju u
smislu da se ono ponovo uini likvidnim i rentabilnim (Rankovi J, 1996), pored vlasnika,
oigledno imaju i druge zainteresovane strane (stejkholderi), prije svih, drava, da bi obezbijedila
kontinuirano priticanje poreskih prihoda i odravala zaposlenost kao pretpostavku kvaliteta ivota i
socijalne sigurnosti, te povjerioci u najirem smislu rijei, da bi zatitili svoja potraivanja. Pored
toga, eksterni stejkholderi imaju i druge mogunosti da zatite svoje interese u preduzeu, ukoliko
3
Saniranje, kao termin koji se uveliko odomaio u domenu ekonomije i finansija preduzea, etimoloi potie od latinske rijei
sanatio/sanare to znai lijeenje. Saniranje preduzea predstavlja skup mjera i postupaka usmjerenih na razrjeenje problema u
poslovanju koji se manifestuju kroz: (1) nerentabilno poslovanje, odnosno kumuliranje gubitaka, (2) pogoranje imovinskog i (3)
pogoranje finansijskog poloaja.
Radi se o tzv. viefaktorskim modelima, koji kombinuju vie razliitih pokazatelja u jednu veliinu (skor), sa namjerom da poslui
kao kriterijum za procjenu finansijske snage preduzea, odnosno da ukae na stepen izloenosti riziku nastanka steaja, odnosno
indikacije ozbiljnih finansijskih problema u budunosti. Izbor pokazatelja se zasniva na statistikoj analizi na osnovu koje
odreujemo koji od tih pokazatelja imaju kljuni znaaj na performanse preduzea te da se odredi njihov relativni znaaj (ponder).
Kao etvrti model razvili smo logistiku regresiju (logit model) na osnovu dostupnih podataka za
preduzea u Republici Srpskoj. Pri tome smo za potrebe razvoja razliitih varijanti ovog modela
koristili vie razliitih varijabli, a detaljnije informacije su dostupne u Tabeli 2 koja se nalazi u
Dodatku.
Zbog toga to je kriza preduzea, finansijski problem ili bankrot binarni ishod, za nau zavisnu
varijablu koristili smo dva mogua ishoda, 0 i 1. Za preduzea koja su u bankrotstvu vrijednost
zavisne varijable je 1, dok za ona koja nisu u bankrotstvu vrijednost zavisne varijable je 0.
Za testiranje modela koristili smo kontigencijske tabele, decilne tabele i grafike prikaze efikasnosti
modela (engl. Gain and Lift charts). Ovi testovi ukazuju na to kakav je efekat koji moemo
oekivati koristei neki od testiranih modela i da li je model primjenljiv.
3. MOGUOSTI PRIMJENE I REZULTATI TESTIRANJA POUZDANOSTI MODELA
ZA PREDVIANJE POSLOVNO-FINANSIJSKIH PROBLEMA I KRIZE
PREDUZEA I PROCJENU VJEROVATNOE BANKROTSTVA PREDUZEA U
REPUBLICI SRPSKOJ
Literatura:
1. Altman (2005). An emerging market credit scoring system for corporate bonds, Emerging Markets
Review 6, 311 323
2. Boi, arkovi (2012). Otvorena pitanja i problemi restrukturisanja preduzea, Zbornik radova 16.
kongres Saveza raunovoa i revizora Republike Srpske Znaaj raunovodstva, revizije i finansija
u procesu prevladavanja ekonomske krize, Banja Vruica,
3. Boi (2015). Fer prezentacija, kvalitet i pouzdanost finansijskih izvjetaja pristup, ogranienja,
dometi i novi izazovi, Zbornik radova 19. kongres Saveza raunovoa i revizora Republike Srpske
Finansijsko izvjetavanje i upravljanje kao determinante uspjenijeg poslovanja, Banja Vruica,
4. Boi (2016). Regulatorni nadzor i korporativno upravljanje kao osnova stabilnog poslovanja i
prevencije bankarskih kriza, Zbornik radova 11. meunarodni simpozijum o korporativnom
upravljanju Ekonomije malih zemalja u uslovima pojaanih globalnih izazova, Finrar i Ekonomski
fakultet Univerziteta u Banja Luci, Banja Vruica,
5. Brealey, Myers, Marcus (2007). Foundamnetals of Corporate Finance, 5th edition, prevod, MATE
d.o.o. Zagreb
6. IMF (2015), Bosnia and Herzegovina Financial Sector Assessment Program, Banking Sector
Supervision Core Principles Implementation Update Technical Note, IMF Country Report No.
15/214
7. Malini (2013). Merenje performansi primenom scoring modela u cilju otkrivanja ranih
upozoravajuig signala, Zbornik radova 17. kongres Saveza raunovoa i revizora Republike Srpske
Raunovodstvo, revizija i poslovne finansije u uslovima odgovornijeg ponaanja uesnika na
tritu, Banja Vruica,
8. Rankovi J, (1996). Specijalni bilansi, Proinkom, Beograd,
9. Rodi, J, Vukeli G, (2003). Teorija i analiza bilansa, Poljoprivredni fakultet Univerziteta u
Beogradu, Beograd,
10. Stevanovic (2013), Upravljanje rizicima portfelja domaih institucionalnih investitora, Udruenje
ekonomista RS - SWOT
11. Stevanovic, Gruji (2014). Testiranje modela za procjenu bankrota u Republici Srpskoj, Finrar 8,
71 80,
12. Stevanovic (2015). Modeliranje oekivanih gubitaka po osnovu kreditnih rizika pomou riziko
parametara (PD, LGD, EAD) u BiH Finrar 12, 62 - 74
13. Stevanovic (2015). Repercussion of Internal rating based approach on banks capital in Bosnia
and Herzegovina, International Risk Management Conference Luxembourg 2015, Poster paper
presentation,
14. Stevanovic (2016). Application of Actuarial Methods for Corporate Financial Distress Prediction in
small emerging market example from Bosnia and Herzegovina International Risk Management
Conference Jerusalem 2016, parallel session presentation
Dodatak:
Limite klasifikacije za Beaver-ov univarijantni model moemo prikazati kao:
CF/TL < 0.1 => 1
CF/TL > 0.1 => 0
Pri emu su:
CF Slobodni novani tok,
TL Ukupne obaveze
= F(x)
F(x) =
PD =
Pozitivna
prediktivna
vrijednost
Negativna
prediktivna
vrijednost
Osjetljivost
Specifinost
Tanost
Izvor: kalkulacije autora
Zmijewski
model
Altman
EMS
skor
model
Logit
model limit
0.155
12.16%
20.74%
25.63%
32.26%
85.52%
21.87%
74.50%
67.18%
93.82%
79.12%
51.18%
55.06%
92.55%
65.44%
69.34%
68.80%
96.20%
82.36%
72.09%
73.51%
Beavers
Univarijantni
Model
Model1
-0.69149***
(-10.758)
-1.47123***
(-18.813)
-0.53339**
(-2.775)
0.55674***
(4.861)
-2.13787***
(-10.626)
Model2
Model3
Model4
-1.2262*** -1.2187*** -1.5874***
(-13.382)
(-13.294)
(-9.209)
-1.5052*** -1.4843*** -1.4804***
(-19.24)
(-18.995)
(-18.94)
-0.1652
-0.1606***
-0.1699
(-0.835)
(-0.815)
(-0.863)
1.27639*** 1.28843*** 1.21497***
(8.955)
(9.035)
(8.371)
-1.5185*** -1.5066*** -1.5629***
(-7.156)
(-7.109)
(-7.318)
-1.0266*** -1.0216*** -0.9759***
Model5
-1.8677***
(-10.202)
-1.4902***
(-19.025)
-0.1724
(-0.873)
0.5121**
(2.735)
-1.1897***
(-5.33)
-0.2552
Iako je klasifikacioni limit od 0,5 postavljen u izvornom logit modelu, naim istraivanjem ukazali smo da
klasifikacioni limit od 0,15 daje bolje performanse.
aktiva
(-8.848)
(-8.809)
-0.3881*
(-2.42)
(-8.329)
-0.4033*
(-2.513)
0.4399**
(2.586)
(-1.511)
-0.4425**
(-2.75)
0.30235.
(1.753)
1.11247***
(5.651)
0.85988
0.20086
7993
0.861
0.2017
7993
0.86063
0.20279
7993
0.86038
0.2078
7993
Izvoz
Vlasnitvo
Ukupne obaveze/Ukupna
aktiva
Tanost
McFadden R2
Broj opservacija
0.8607532
0.1880289
7993
1
0
Pozitivna prediktivna
31
36 vrijednost
Negativna prediktivna
1080
6846 vrijednost
Osjetljivost
Specifinost
0.02790279 0.994768963
0.462687
0.86374
Tanost
0.860378
10