You are on page 1of 9
Mr. se, Melita Versié Marusié ZASTO KODEKS KORPORACIJSKOG UPRAVLJANJA? Dobro korporaciisko upraviianje od presudne je \atnost2a prosper trgovatog drustvataje macaian Gimbenikuspjesnost gospodarsiva neke zemlje u cel. 'Neki od spekrakulamih sluéajeva propastdonedavno Lgledih swetshi tvtk vecuju se upravo uz oie Korpo- racisko upravljanje. Razvitak dobrog korporacijskog Upravijanja aktualna, Reema Posjedin ‘zmjenamaidopunama Zakona.o upovackim dnustvina uw Zakon je unesen dlanak 272.a prema hojemu su ‘uprava i nedzomni odbor dnsS.ava tjeclionice kotiras ‘na burzi dug svake godine datiijasu 0 tome da su postupaliu skledu s preponukamna objavijenima u Ko- deksu korporacyskog upravjanja Kodelsi Korporadjshog upravliania postoje u brojnim zemljama. Dostizanje europstih standarda zasigurno ukllueuje j to da se u Hvatsko} izredi i primjenjuje takav Kodeks, lzrada hrvatskog Kodeksa korporacjskog upravijanja je U tijeku. U lanka se razmatra kakva i, prema mislienja autoriee, mogla bit struktura i sadriap frvatskoga odeksa, posebno uzimajud u obzir hrvatske gospo- cdarske pike pravn okvirte primjereskustva zemalja sa sliénim pravnim sustavima. 1,UVOD Korporacijsko upravijanje (“corporate governance”) ‘ernatava okvirza vodenje poslova i naclzort trgovackom drustva. Dobro upraviianje drustvom osigurava trarspa- rentnost i odgovornost prema dioni¢arima i ostalim rele- Yantnim skupinama. Utjetuéi na povecanje povjerenja, dobro upravjanjedaje drusivu krelbitet prema njegevim poslovnim partnerima, zapostenima iostalima. Dobro kor- poracijsko upravljanje predstavja iznaéajan éimibenik w privlacenju vlaganja u drustvo i zastte ulagatelja, lako se osnovna pravila upravljanja tgovackim dust ‘orn nalaze u odgovarajucim zakonima il drugim propisima * Melita Vere Manu, odvjevien, Zao PRosiNac 2004. odredene zemlje, medunarodna praksa pokazuje da je Ludestalo uredivanje pitanja upravijanja trgovaekim drut- vom puter razlizih kodeksa. Za te je hodekse karakte~ ristiéno sjedete: radise o skupu pravil, standarda il dobre prakse koja najée3ée izdaju kolektivna tijela, te se ta pravi- la, standardi i dobra praksa odnose na unutarnje uprav- ljanje trgovackim drustvorn, Gotovo sve zemlje Europske unije imaju takve kodekse. Njhovi izdavateljisu razliti~ drzavna ili kvazi dréavna tijela,razliiti odbori, komisje koje osnivaju burze, poslovna zajednica, asocijacje pojedi- ne gospodarske grane, akademski krugovi, asocijacije ma- nagera, ulagatelja itd. U Hivatskoj postjiizrazena potreba za razvitkom dob- re prakse upravijanja trgovackim druStvima i uspostey- ljanjem odgovarajucege okvira 2a to upravljanje. Pravila ‘elevantna za upravjanje trgovackim drustvima vee se na~ laze u odredenim propisima, u prvom redu u Zakonu 0 trgovackim drustvima (Narodne novine, br. 111/93, 34/ ‘99, 52/00, 118/03), al iu propisima kojima se ureduje tr2iste kapitala, zakonirna koji ureduju pitanja racuno- vodstva i tevizije itd, Medutim, osim dosljedne primjene navedenih propisa, potrebno je razviti i shjediti i dobru praksu upravijanja trgovackim drustvima i to puters "usvajanja i primjene kocieksa korporacijskog upravijanja Glanak 272.2 izmijenjenog i dopunjenog Zakona o trgovatkim drustvima (Narodne novine, br. 118/03) pred- stavja zakonodavni izaz potrebe da se iu Hrvatskojshjede ‘avedena iskusiva ostalth zemalja u usvajanju kodeksa dase usvajanjem kodeksa pridonese poboljSanju korpo- racijskog upraijanja Prema élanku 272.a Zakona o trgovackim druitvima, uuprava i nadzorni odbor drustava ei dionice kotiraju na bburzi duane su svake godine dati izjavu 0 tome dasu postu- pale u skladu s preporukama objavijenim u Kodeksu kor- poracijskog upravjanja i da ée i dalje po njima postupati tenavesti po kojo od njih nisu postupale i ne¢e postupat Ta izjava mora trajno biti dostupna dionitarima drutva, Navedenom odredbom, Zakon je 7a crusiva ¢ijedio- nice kotiraju na burzi primjenu Kodeksa korporacijskog Uupravljanja utinio obaveznom. Medutim, otto uvazavajuct Einjenicu da svako trgovacko drustvo moke imati odredene specitignosti, doputeno je ed pojedinih preporuka odstu- pit s time da uprava i nadzorni odbor trebaju navesti po ojo) od preporuka koceksanisu postupale linet postu- pa. Propisivanjem u zakonu obveze da se daju izjave 0 primjeni kodeksa korporacijskog upravfjanja na je Zakon ‘© trgovaékim druztvima sjedio njemack Aktiengesetz. aime, izmjenama i dopunama Aktiengesetz-a iz 2002. {godine u taj je Zakon unesen élanak prema kojemu uprava i nadzorni odbor drusiava koja kotiraju na bu svake go- dine dajuijavu o tome ca primjenjuju preporuke sadréane unjemaékom kodeksu korporacijskog upravijanja koji je objavilo njemacko Ministarstvo pravosuda, Prema élanku 272.a Zakona o trgovatkim drutvima, HRVATSKA PRAVNA REVIA primjena kodeksa obavezna je za drustva tije dionice otiraju na burzi, To znaéi da su primjenom kodeksa ob- vezana ne samo drustva éije xe dionice nalaze u proj il drugoj burzovnoj kotacijve¢ i u kotacjjavnih dionickih druftava kojth u Hrvatskoj ima priligan broj i predstavjaju vilo znacajan dio hrvatskoga gospodarstva, Nema zapreke da i ostala dionitka dru3tva éije dionice ne kotiraju na bburzi dobrovoljno prihvate kodleks. ‘Smatramo dla bi se i izradihrvatskog kodeksa trebalo rukovodit sjedecim smjemicama: Kodeks ne smnije diratiu primjenu Zakona o trgovackim drustvima i-drugih propisa koje treba primjenjivati u pptpunostsukdadno njihovim odredbama. U kodeksu tre- ba nastojatiizbject ponavijanje odredbi zakona i drugih propisa, sim ako je to ponogdje nuzno radi akg razuri- jevanja preporuka kodeksa il isticanja zakonskih nagela koja su posebno vezana uz odredene proporuke odnosno uz pitanja korporacijskog upravljanja. Pri tore, korisno je koristt takvu tehniku izrade toksta kodeksa da bude jasno koje odredbe kodeksa su zaista njegove preporuke a koje pak proizlaze iz mjerodavnih propisa Kodeks treba izraditi vodleti racuna o trenutatnom, stanju i Zeljenom razvitku korporacijskog upravlianja u Hrvaiskoj uvazavajuCisve specifiénosti nagega poslovnog i pravnog okruzenja, Medutim, u izradi kodleksa, a posebno uzimajuéi u obzir slignost pravnog sustava i konkretna iskustva drugih zemalj, trebalo bi voditiraéuna io rjeSe- njima veceg broja inozemnih kodeksa. Treba istaknuti njemacke kodekse i to Government Commission German Corporate Governance Code, Berliner Initiativkreis German Code of Corporate Governance, Corporate Go yernance-Grundsatze ("Code of Best Practice”) fiir borsennotierte Gesellschaften te engleski Combined Co: de, Principles of Good Governance and Code of Best Practice. U izradi kodleksa treba se rukovodit | nagelima QECD-aza korporacifsko upravljanje (OECD Principles of Corporate Governance) koja predstavijaju polaziste za ‘ocjeny sustava korporaciskog upravijania u svakoj zemfji, Nadal, treba razmotuiti i rjeSenja ameri¢kog Sarbanes- Oxley Act-a iz 2002. godine te razne akte donesene na razini Europske unije, npr. Preporuke Komisije Europskih zajednica od 16, svibnja 2002. godine o neevisnost revi ‘ora u Europskoj uni, priopéenje Europske komisije Vijeéu i Europskom parlamentu o moclemizacijiprava drtava i pobo)jSavanju korporaciskog upravjanja u Europskoj ut - Plan za pomak unaprijed od 21. svibnja 2003. itd ‘Voule¢ raéuna o dinamici doma¢e i medunarodne prak se korporacijskog upravijanja, kada se usvoji hrvatski fodeks, taj bi kodeks trebalo preispitivati w redovnim ‘yremenskim razmacima, na primjer syake godine, kako bi se utvidilo treba liga izmijenit ili dopuniti s obzirom na postignuti i ciljani razvitak korporacijskog upravijanja na domaéem i medunarodnom planu. U nastavku iznosimo Sto bi, prema nagem misljenju, hrvatski Kodeks korporacijskog upravijanja trebao sadrzavai 2. CILJEVI | TEMELJ UPRAVLJANJA, DRUSTVOM Usrijezeno je shvacanje dae cil upravijanja drustvom poreéanje vrijednosti za dioniéare (’shareholder value”) ‘To¢no je ca su dioniar ti koji snse ivk ulaganya kapitala u drustvo i dastvaranje vrijedinosti za dionigare treba bit glavni zadatak korporacijskoga upravijanja. Medutim, suvremena shva€anja du dalje od toga i afirmiraju polazaj tzu. “stakeholder-2”, razlititih skupina koje, premda nisu dioniari, imaju interes za drultvo jer se rezultati toga dnustva odraZavaju ina njihovu situaciju. U te skupine pripadaju racnici, Kijenti odnosno poslovni partner, zajmo- davatelji, dobavljadi i Siroka javnost. Naime, u konaénici, samo.ona druitva kojasu dob partner na tritu kapitala, vz8tu roba i usluga i tr28tu rada, mogu dugorogno i natprosjeeno pove€ati svoju vrijednost. § obzirom na to, smatramo kako bi bilo korisno u uvodnom diel hrvatskoga Kodeksa korporacijskog upravljanja istaknuti ciljeve upravijanja drustvom, Nadal, u uvodnom bi dijelu trebalo navestiitemelie na kojima sezasniva upravijanjedruStvom. Naime, organt- 2acija dioni¢koga drusiva odikuje se podjelom nadleznosti izmedu glavne skupitine, uprave i nadzomoga odbora

You might also like