1. Umjetnost vie vrijedi od istine.

- Nietzsche
2. Umjetnost i samo umjetnost, ona je veliko sredstvo koje omoguava ivot... ona je veliki
podstrek ivota.- Nietzsche
3. Umjetnost je udo koje bi nas, da je samo jedanput egzistiralo, moralo uvjeriti u apsolutni
realitet onog najvieg.- Scheling
4. Samo kao estetski fenomen jesu postojanje i svijet zauvijek opravdani.- Nietzsche
5. Umjetnost je sama vjeno vraanje, ono dakle umjetniko u umjetnosti nema historije, ono
se, poput Feniksa, uvijek iznova uzdie iz svoga vlastitog pepela, ono se uvijek vraa samome
sebi. Grli (interpretacija Nietzschea)
6. Hrava dosjetka je uzvienija nego ma koji proizvod prirode.- Hegel
7. Ljepota je neto ivotinjsko, ukoliko nije udrueno sa umom.- Demokrit
8. Lijepo je ono to je skladno.- Aristotel
9. Ne znam nita o umjetnosti, ali znam ta mi se svia.- Burgess
10. Kao u zoologiji, monstrumi postoje i u umjetnosti. Nakaze izopaenog formiranja rijei,
crte, boje i zvuka.- Pei
11. Slike su tu da ih se gleda, a ne da se o njima govori.- Goethe
12. Umjetnici koji trae savrenstvo u svemu su oni koji ga ne mogu postii u niemu.Delacroix
13. U umjetnosti vam je ovako: tko je na dobrom putu nikakva loa kritika ne moe ga
skrenuti sa dobrog puta, a ko je na loem putu, nikakva dobra kritika ne moe ga navesti na
dobar put.- Pei
14. Umjetnost je, kao i ljubav, strahovito nekorisna i strahovito vana.- Faure
15. Umjetnost je uvijek stvar itave linosti. Zbog toga je ona u dubini svojoj tragina.- Kafka
16.ovjek ovjeku daje svoje misli sa rijeju, a sa umjetnou jedni drugima osjeaje.Plehanov
17. Jedini mogui ivot je u umjetnosti, jer inae se odvraamo od ivota. Ona nam pomae
da ivimo, ona nam savjetuje da ivimo, ona nas potie da ivimo.- Nietzsche
18. Nita to je praktino ne moe biti lijepo.- Wagner
19. Veliki umjetnik nikada ne vidi stvari onakvima kakve jesu. Kada bi ih vidio takvima, vie
ne bi bio umjetnik.- Wagner

20. Da bi umjetniko djelo bilo potpuno inovativno, mora biti napisano ili naslikano u
potpunom paradoxu, a on ne moe postojati, jer bi u suprotnom umjetnik trebao bolovati od
amnezije.- Martins
21. Umjetnik pripada svome radu, a ne rad umjetniku.- Hardenberg
22. Najbolji dio ljepote je onaj koji nijedna slika ne moe izraziti.- Bacon
23. Svakome je svoje lijepo.- Ciceron
24. Ljepota je sve to vidi i to osjea kada daruje, a ne uzima.- Gibran
25. Runoa je monija od ljepote, jer traje.- Gainsbourg
26. Ljepota mora biti rijetka, inae nije ljepota.- Moliere
27. Ljepota je prolazna, jer podlijee diktatu vremena.- Rock
28. Nema vjene istine, nego samo put ka istini.- Sokrat
29. Najvie grijei onaj koji nee da prizna.- Bjernson
30. Kada bi na zemlji sve bilo razumno, nita se ne bi dogodilo.- Fjodor Mihailovi
31. Ogovara li nekoga, oekuj da e uskoro uti jo gore stvari o sebi samome.- Hesiod
32. Ne treba se uvijek ponaati isto, samo oni koji se znaju promijeniti, s promjenom situacije
e se spasiti.- Ezop
33. Izbjegavaj nasladu koja raa tugom.- Solon
34. Kada si sretan budi umjeren, kad si nesretan, budi razborit.- Perijandar

35. Budi velikoduan s prijateljima, jo e te vie voljeti; budi velikoduan s neprijateljima,

postat e ti prijatelji.- Kleobul
36. Ono to predbacuje drugome, ni sam ne ini.- Pitak
37. Naui vladati nad trbuhom, snom, poudom i ljutnjom.- Pitagora
38. Teko je boriti se s poudom, jer to ona hoe, kupuje na tetu due.- Heraklit
39. Onaj to govori ono to eli, treba oekivati da e uti ono to ne eli.- Euripid
40. Kakvo se sjeme posije, takav plod treba i oekivati.- Antifont
41. Loe drutvo unitava dobre navike.- Menandar
42. Mirna i vedra osoba ini mirnim i vedrim sebe i druge.- Epikur

43. U ivotu nemoj nikada raditi ono, to bi te moglo dovesti do toga, da osjeti strah ili sram,
ako za to drugi ljudi saznaju.- Epikur
44. Kraljevska je stvar initi dobro i o sebi sluati loe.- Antisten
45. Ne voli stvarno onaj, koji ne voli neprekidno.- Aristotel
46. Treba biti mudar, da bi prepoznao mudraca.- Fokilid
47. Ukradene stvari nas ne obogauju.- Hesiod
48. Mnotvo rijei ne ukazuje na mnotvo znanja.- Tales
49. Duhovni san brat je stvarne smrti.- Pitagora
50. Suprotni elementi tvore sklad. Od onih elemenata koji su suprotnosti, stvorit e se
najljepa harmonija.- Heraklit
51. Nije dobro za ljude da im sve ide kako oni ele.- Heraklit
52. Oni koji trae zlato, moraju prekopati mnogo zemlje da bi nali malo zlata. Heraklit
53. Oi i ui su loi svjedoci ako im duh nije obrazovan.- Heraklit
54. Glupost je sestra zlobi. -Sofoklo
55. Mudrom je utnja odgovor.- Euripid
56. Ljepota jeste neto ivotinjsko, ako nije udruena sa umom.- Demokrit
57. U obrazovanju korijeni su gorki, a plodovi slatki.- Aristotel
58. Bog, a ne ovjek, mjerilo je svih stvari.- Platon
59. ovjek ne poznaje pravu sreu, jer uvijek eli ono to nema.- Bakhilid
60. Preveliko bogatstvo je uzrok propasti mnogih, jer je teko odrati mjeru u izobilju.Teognid
61. Lake je trpjeti siromatvo i bijedu, nego oholost i bezobzirnost drugih.- Euripid
62. Drutvo u kojem nema siromatva jeste ono koje ima najplemenitija naela.- Platon
63. Vladati samim sobom i ne brinuti o bogatstvu ini ovjeka sretnim.- Platon
64. Nesretan je onaj, koji ne zna nesreu trpjeti.- Bijant
65. Rijei su lijek dui koja pati.- Eshil
66. Ko nanosi nepravdu, nesretniji je od onog koji je trpi.- Demokrit

67. Nijedno zadovoljstvo nije samo po sebi loe, ve su loi naini putem kojih ljudi dolaze
do zadovoljstva, koja time postaju bolna, a ne sretna.- Epikur
68. Nigdje drugdje ne treba traiti zlo, nego ga postaviti u duu i smatrati ga odsustvom
dobra.- Plotin
69. Svako mnotvo ima na neki nain udjela u jednome.- Proklo
70. Nita nije skuplje od poetka.- Nietzsche
71. Najkrai i najsigurniji put da asno preivimo svoj ivot sastoji s eu tome da i u stvarnosti
budemo ono to elimo biti.- Sokrat
72. Bolje je znati malo a temeljito, nego mnogo a povrno.- Kant
73. ovjek koji moe upravljati svojim vremenom, moe upravljati gotovo svime.- Borush
74. Uvijek imamo dovoljno vremena ako ga koristimo na pravi nain.- Borush
75. Ja moram vladati vremenom, a ne dopustiti da ono vlada mnome.- Meir
76. Vrijeme je veliki uitelj.- Corneille
77. Mnogo nas ima vie hrabrosti, nego to to sanjamo da imamo.- Carnegie
78. Hrabrost je snaga da napsutimo poznato.- Bryant
79. Uvijek sam mislio da su ljudski postupci najbolji tumai njihovih misli.- Locke
80. Umovi su poput padobrana; najbolje rade kada su otvoreni.- Dewar
81. Razmiljanje: razgovor due sa samom sobom.- Platon
82. Nita mi ne pripada do misli, koja nesmetano, iz due mi istie.- Goethe
83. ivot ti se pretvara u ono to misli.- Marko Aurelije
84. Lijepe misli izgrauju lijepu duu.- Tempelton
85. Kakve su ti uobiajene misli, takva e biti i narav tvoje due- jer misli dui daju boju.Marko Aurelije
86. Ako govorite istinu, neete nita morati pamtiti.- Twain
87. Istina uvjerava poduavanjem, ali ne poduava uvjeravanjem.- Tertulijan
89. Ako eli biti potpun ovjek, mora se suoiti sa punom istinom.- Morrison
90. Prilagodite rijei radnji, a radnju rijeima.- Shakespeare

91. Sjetite se, danas je sutra o kojem ste brinuli juer.- Carnegie
92. Iskoristite dan.- Horacije
93. Danas je prvi dan ostatka tvog ivota.- Anon
94. U ivotu se ne treba plaiti niega. Treba samo razumjeti.- Curie
95. Svjetlo razumijevanja raspruje prikaze straha.- Harold
96. Da nam se podare nae elje, esto bi alili.- Ezop
97. Od svih strategija, eljeti je najgora.- Young
98. Sloboda znai odgovornost. To je uglavnom razlog zato je se ljudi boje.- Shaw
99. ovjek se raa slobodan, a posvuda je u okovima.- Rousseau
100. Zapiite trenutne misli. One koje dou netraene, najee su najvrednije.- Bacon