You are on page 1of 33

PRIPREMA I VOENJA PROJEKTA

RADNA BILJENICA

Split, prosinac 2015

PODACI O STUDENTU

Naziv institucije

Odjel za strune studije

Ime i prezime studenta

Antonio Marin

Broj indeksa

38507

Naziv studija

Elektrotehnika

kolska godina

2015/2016

Naziv investicijske ideje

Autonomni sustav napajanja manjeg


potroaa (APS)

Prvi kolokvij

Datum:
Ocjena:

Drugi kolokvij

Datum:
Ocjena:

Ukupna ocjena
Ime i prezime nastavnika

Sadraj
1.

UVOD.................................................................................................................... 1

2.

SAETAK PROJEKTA..........................................................................................2

3.

PODACI O INVESTITORU....................................................................................4

4.

SVRHA I SADRAJ INVESTICIJE........................................................................5


4.1

Kratki opis poslovne ideje...............................................................................5

4.2

Misija investicijskog ulaganja.........................................................................5

4.3

Vizija investicijskog ulaganja..........................................................................6

5.

EVALUACIJA POSLOVNE IDEJE - SWOT ANALIZA............................................7

6.

ANALIZA RESURSA PROJEKTA........................................................................9


6.1

Analiza ljudskih resursa na projektu...............................................................9

6.1.2

Definiranje veliine projektnog tima.........................................................9

6.1.3

Definiranje Projektnog Tima..................................................................10

6.1.4

Definiranje potrebnih strunosti i vjetina ljudskih resursa.....................11

6.2

Analiza materijalnih resursa.........................................................................13

6.2.1 Stalna sredstva...........................................................................................13


6.2.2
7.

Obrtna sredstva....................................................................................14

UPRAVLJANJE VREMENOM NA PROJEKTU....................................................16


7.1

Razdoblje aktivizacije...................................................................................16

7.2 Gantogram projekta..........................................................................................18


8.

UPRAVLJANJE KVALITETOM NA PROJEKTU..................................................20

9.

UPRAVLJANJE KOMUNIKACIJAMA NA PROJEKTU.........................................22


9.1 Komunikacijske veze........................................................................................23
9.1.1

Ukupni plan komunikacija na projektu......................................................23

10.1

Stakeholder - uloge i odgovornosti...............................................................28

10.2

Upravljanje rizicima procesi i aktivnosti.....................................................28

10.3

Tablica procjene i upravljanja rizicima.......................................................29

11. PREZENTACIJA PROJEKTA................................................................................30

1.

UVOD

The universe doesnt give you what you ask for with your thoughts - it gives you what you
demand with your actions
Steve Maraboli,
Life, the Truth, and Being Free

Drage moje kolegice i kolege,


Pred Vama je radna verzija ovaj prirunik / radna biljenica kolegija Priprema i
voenje projekta slui kao nastavno pomagalo i samo se u tu svrhu moe koristiti.
Prirunik je koncipiran na nain da pretpostavlja individualni i kontinuirani rad
studenta sluatelja kolegija Priprema i voenje projekta tijekom jednog semestra.
Biti u zahvalna za sve sugestije, primjedbe, ispravke ili nadopune.
elim vam uspjean rad na izuavanju ovog kolegija i puno njegove primjene u Vaoj
buduoj uspjenoj inenjerskoj karijeri.

Vaa Profesorica

2. SAETAK PROJEKTA

Sumarni saetak je jedan od najkraih dijelova poslovnog plana, ali i najvaniji dio
plana. Sumarni saetak poinje na drugoj stranici, i na jasan i koncizan nain
predstavlja osnovne informacije u vezi biznisa. Ako investitor proita saetak i
bude impresioniran, imati e pozitivan stav kada nastavi da ita ostatak plana. Ako
investitor nije impresioniran i zainteresiran za ideje izloene u sumarnom saetku,
moda se ak nee ni potruditi da nastavi itati plan u cijelosti.

Iako se nalazi na samom poetku, sumarni saetak ete posljednjeg napisati, zato
to je nemogue napraviti saetak ako niste napisali cijeli plan! Meutim, moe biti
korisno da tijekom procesa pisanja poslovnog plana pravite verzije nacrta
sumarnog saetka, jer e vas to prisiliti da se fokusirate na najvanije take plana.
Tako ete dobiti "kostur" koji moete revidirati i dopunjavati u nastavku stvaranja
poslovnog plana.

Iako je vano da u sumarnom saetku predstavite va biznis jedinstvenim,


postoje i odreeni elementi koji moraju biti ukljueni. Svaki od tih elemenata treba
objasniti u par reenica:
Koji proizvod ili uslugu nudi organizacija?

Koja je vizija biznisa ili organizacije ?

Koje je ciljno trite?

Tko su konkurenti?

Kakva financijska podrka treba organizaciji?

to e investitor dobiti zauzvrat za svoju investiciju?

Koji dio razvoja biznisa e podrati financiranje?

Kada e poduzee biti profitabilno?

Koji je operativni vremenski okvir? (kratkoroni i dugoroni)

Standardna izjava oitovanja.

Saetak projekta

3. PODACI O INVESTITORU
1. Naziv tvrtke: OIE GRUPA d.o.o.
2. OIB: 5648851655
3. IBAN:
HR0054686422521524526 Banka: Zagrebaka banka
4. Djelatnost: Obnovljivi izvori energije
5. Adresa: Kralja Tomislava 12, Zagreb 10000
6. Osnivaki kapital: 20 000 kn
7. Podaci o vlasniku: Ivan Horvat, dipl. ing. el.
8. Kontakt podaci:
a. Ime i prezime kontakt osobe: Ivan Horvat, dipl. ing. el.
b. Mobitel: 091/111-2222
c. E-mail: ivanhorvat@oiegrupa.hr

4.

SVRHA I SADRAJ INVESTICIJE

4.1

Kratki opis poslovne ideje

Opis poslovne ideje


Otoni rad fotonaponskog sustava ve je prepoznat na tritu kao pouzdani sustav
napajanja kuanstava budunosti. Tehnolokim napretkom u razvoju baterija autonomni
sustav i energetska neovisnost postaju stvarnost. Primjenom takvog sustava mogue je i
potpuno se iskljuiti s javne elektroenergetske mree. Takav autonomni sustav idealan
je za primjenu po odsjeenim dalmatinskim otocima, ali zbog dravnih subvencija i
zbog dosta sunanih sati investicija u ovakav sustav isplativa je i na kopnu.

4.2

Misija investicijskog ulaganja


Misija
Misija projekta je komercijalizacija obnovljivih izvora energije manjim potroaima
(kuanstva i manji obrti) predstavljajui visokotehnoloki sustav kojim je mogua
djelomina (u nekim sluajevima i potpuna) neovisnot o javnoj elektroenergetskoj
mrei.

4.3

Vizija investicijskog ulaganja


Vizija
Energetska samostalnost svakog potroaa koritenjem obnovljivih izvora energije.

5. EVALUACIJA POSLOVNE IDEJE - SWOT ANALIZA


SWOT analiza svjetski je poznata metoda koju rabe kompanije bez obzira na
veliinu, tip industrije, broj zaposlenih itd. Popularnost SWOT analize lei u
njezinoj jednostavnosti. U nekoliko jednostavnih koraka pokuat emo vam
pomoi u temeljitoj procjeni trine pozicije.
SWOT (engl. Strenghts, Weaknesses, Opportunities, Threats) sastoji se od etiriju
tablica: snage, slabosti, prilike i prijetnje.
Snaga. Snagu kompanije predstavlja sve u emu ste jaki: vrijedna imovina i
strojevi, struna znanja zaposlenika, dobra geografska pozicija, lojalni kupci i
dobra usluga ili vrijedno partnerstvo predstavljaju vae komparativne prednosti
nad konkurencijom. uvajte ih, budite ponosni na njih i razvijajte ih i dalje te
komponente va su jamac uspjeha. Primjeri snaga: inovativni proizvod /usluga,
dobra lokacija, imid, sustav kvalitete, iskusno i struno osoblje, i
Slabosti. Svaka kompanija, bez obzira na to koliko jaka i uspjena bila, ima
prostora za napredak. Slabosti, ako su vrlo izraene, mogu biti i razlog gubitka
dijela trita. Slabosti su, primjerice, lo imid proizvoda, nestruan ili nemotiviran
kadar, menaderski ili radniki, loa bilanca, zastarjeli pogoni. Analizi slabosti
treba prii ozbiljno i objektivno. Slabosti nikako ne biste smjeli imati vie od snaga!
Primjeri slabosti: neiskustvo, lo imid, nestrunost u marketingu, loa lokacija,
osjetljivost na gubitak kljunog osoblja.
Prilike. Prilike su vai prozori u bolje poslovanje. Rizik je da skoite kroz prozor i
onda shvatite da ste bili u neboderu. Nije svaka prilika u vaoj industriji nuno i
prilika za vae poduzee. S druge strane, da bi se ostalo konkurentnim, potrebno
je stalno unaprjeivati segmente poslovanja usluge, prodaju distribucijske
kanale itd. Ovdje kljunu ulogu igra menadment tvrtke, jer prilike koje se iskoriste,
a dobro su usklaene s financijskim kapacitetima tvrtke, donose najbolje rezultate.
Primjeri za prilike: ulazak u EU, nova zakonska regulativa, krah konkurencije
Prijetnje. Konkurencija je otvaranjem europskih granica ve na vratima. Naravno,
treba se boriti za trite i s domaim dekima. Prijetnje su vaoj kompaniji sve
promjene na koje ne moete utjecati smanjivanje trita zbog krize ili promjene
preferencija, pojava novih i jeftinijih tehnologija, dolazak konkurentskih kompanija
u Hrvatsku itd. Prijetnje su neizbjene, a na vama je da procijenite kako treba
reagirati na koju. Primjeri za prijetnje, recesija, ratovi, poplave, teroristiki napadi,
Napraviti popis vaih prednosti i nedostataka tek je osnova. Bitni su zakljuci i
strategije koje razvijete temeljem tih zakljuaka. Menaderi rabe tu metodu da
8

sagledaju kompanije iz novog, objektivnijega kuta. Moda pomogne i vama da


poslovanje uinite jo boljim i profitabilnijim.

Na obrascima u Power Pointu prema primjeru dolje izraditi SWOT ANALIZU

SWOT ANALIZA
SWOT ANALIZA.pptx

6.

ANALIZA RESURSA PROJEKTA

6.1

Analiza ljudskih resursa na projektu

6.1.2 Definiranje veliine projektnog tima


Definiranje veliine projektnog tima
Broj ljudi na projektu: 11
Projektni menader
Razvoj i proizvodnja: 3 ljudi
Tim za instalacije i odravanje: 3 ljudi
Nabava i prodaja: 2 ljudi
Ekonomsko-opi poslovi: 2 ljudi

10

6.1.3 Definiranje Projektnog Tima


Definiranje Tima

Projektni
menader

Razvoj i
proizvodnja

Instalacije i
odravanje

Prodaja i nabava

Ekonomski
poslovi

Voditelj razvoja i
proizvodnje

Voditelj tima za
instalaciju i
odravanje

Voditelj nabave
ekonomist

Voditelj
ekonomskih
poslova
ekonomist

Razvojni inenjer

Glavni elektriar

Prodajni inenjer

Referent

Tehnolog

Pomoni
elektriar

11

6.1.4 Definiranje potrebnih strunosti i vjetina ljudskih resursa


Definiranje vjetina

Resurs

HKO
*

Raunalne
vjetine

Projektni menader
dipl. inenjer elektrotehnike

MS Office
AutoCAD

Engleski jezik
Struni ispit
lanstvo u HKIE**

Voditelj razvoja i proizvodnje


dipl. inenjer elektrotehnike

MS Office
AutoCAD

Engleski jezik

Razvojni inenjer
Inenjer elektrotehnike

6 ili 7

MS Office
AutoCAD

Engleski jezik

Tehnolog

5 ili 6

AutoCAD

Engleski jezik

Voditelj tima za
instalaciju/odravanje
inenjer elektrotehnike

6 ili 7

MS Office
AutoCAD

Engleski jezik
Vozaka dozvola B
Struni ispit

Glavni elektriar

Vozaka dozvola B
Licenca za
postavljanje solarnih
panela

Pomoni elektriar

Vozaka dozvola B

Prodajni inenjer

6 ili 7

MS Office
AutoCAD

Engleski jezik
Vozaka dozvola B

Voditelj nabave
ekonomist

6 ili 7

MS Office

Engleski jezik

Voditelj ekonomskih poslova


raunovoa

6 ili 7

MS Office
Raunovodstveni
softver

Ovlateni raunovoa

Ekonomski referent

4 ili 5

MS Office
Raunovodstveni
softver

*HKO Hrvatski kvalifikacijski okvir


Razina 4 SSS
Razina 5 Kratki studij (<180ECTS), VKV, VS
Razina 6 Preddiplomski studij (min. 180 ECTS)
Razina 7 Diplomski studij (min. 300 ECTS), VSS
**HKIE Hrvatska komora inenjera elektrotehnike

Ostala vjetine

12

6.1.5 Analiza lokacije projekta

Mikrolokacija: Dugopolje
Makrolokacija: Splitsko-dalmatinska upanija
Cijena m2 povrine
(najam u eurima)

Split
R. Bokovia 20
Mravince
Dugopolje

Infrastruktura

Blizina distributera

15

Voda, struja, tel.

15 km

10
3

Voda, struja, tel.


Voda, struja, plin,
telefon.

10 km
2 km

Najpovoljnija lokacija je Dugopolje zbog cijene najma te blizine distributera.

6.1.6 Tehnoloki opis proizvodnje

Sustav se sastoji od solarnih ploa, upravljake jedinice te baterija. Razvojni tim tvrtke
sam sklapa i usavrava upravljaku jedinicu koja u ima i inverter.
Nakon kupnje, tim za instalaciju ugrauje klijentu kompletan sustav uz detaljnu
provjeru funkcionalnosti.

13

6.2

Analiza materijalnih resursa

6.2.1 Stalna sredstva


Stalna ili osnovna sredstva ine kljunu sastavnicu svakog proizvodnog ili uslunog
procesa. Narodski reeno "bez alata nema zanata". Stalna (osnovna) sredstva
obuhvaaju imovinu tvrtke s vijekom trajanja duljim od jedne godine. Imovina se
tvrtke dijeli na materijalnu i nematerijalnu imovinu:

a. materijalnu imovinu ini: zemljite, ume, prirodna bogatstva, osnovno stado,


dugogodinje nasade, graevinske objekte, postrojenja i opremu, alate,
inventar, namjetaj, transportna sredstva i sl.
b. nematerijanu imovinu ine: osnivaki izdaci tijekom izvedbe (kao to su
projektiranje, edukacija, trokovi razliitih dopusnica i drugo), zatim izdaci za
istraivanje i razvoj, patenti, know-how, goodwill, logo, izdaci za kupnju prava,
kao to su: licence, franize, koncesije i sl.
U tablicu 6.2-1 potrebno je upisati projekciju stalnih sredstava i obavezno naznaiti
izvor podataka.

14

Tablica 6.2-1: Projekcija ulaganja u stalna sredstava

Red.
broj

POPIS STALNIH SREDSTVA


MATERIJALA I RADOVA

KOLIINA
(U JED. MJERE)

JEDININA
CIJENA

UKUPNA
IZVOR
VRIJEDNOST
PODATAKA

1.

Poslovni prostor

550 m2

1650

izvor

2.

Proizvodna oprema

2 kom

10 000 kn

20 000 kn

izvor

3.

Uredska oprema

10 kom

5000

50 000 kn

izvor

4.

Pogonski strojevi

2 kom

10 000 kn

20 000 kn

izvor
izvor

5.

Pomoni alat

5 kom

500 kn

2 500 kn

6.

Poslovni inventar

10 kom

2 000

20 000 kn

7.

Prijevozna sredstva

2 vozila

150 000 kn

300 000 kn

8.

Nematerijalna imovina
1

20 0000 kn

20 0000 kn

8.1.

Osnivaka ulaganja

8.2.

Patenti

1 kom

5 000 kn

5 000 kn

izvor

8.3.

Licencije

1 kom

3 800 kn

1 200 kn

izvor

UKUPNA VRIJEDNOST (od stavke 1. do stavke 17.)

451 075

6.2.2 Obrtna sredstva


Obrtna sredstva ili kratkotrajna imovina dio su ukupne imovine /aktive/ poduzetnika
/poduzea/ koji se u poslovnom /proizvodnom, uslunom/ procesu utroi u roku ne
duljem od godinu dana. Naziv "obrtna sredstva" proizlazi iz injenice da u relativno
kratkom roku, do jedne godine, mijenjaju svoj pojavni oblik u poslovnom ciklusu, od
novca preko stvari potom prava ponovno do novca, dakle "obru se".
U Hrvatskom, naravno i u meunarodnom raunovodstvenom sustavu obrtna sredstva
imaju u nie navedenoj shemi sljedee pojavne oblike:

15

U tablicu 6.2-2 potrebno je upisati projekciju obrtnih sredstava i obavezno naznaiti


izvor podataka.

Tablica 6.2-2: Projekcija ulaganja u materijalna obrtna sredstva


Red.bro
j

POPIS
MATERIJALNIH
OBRTNIH SREDSTVA

KOLIINA(U
JED. MJERE)

JEDININA
CIJENA

UKUPNA
VRIJEDNOST

Zalihe sirovina i
materijala

400 kom

10 kn

4 000 kn

Zalihe nedovrene
proizvodnje

20 kom

500 kn

10 000 kn

Zalihe gotovih
proizvoda

5 kom

12000 kn

60 000 kn

Ukupna obrtna
sredstva

IZVOR
PODATAKA

74 000 kn

16

7.

UPRAVLJANJE VREMENOM NA PROJEKTU

7.1

Razdoblje aktivizacije

Aktivizacijski period (njem. aktiver Zeitabschnitt) je razdoblje uvoenja nekog


gospodarskog djelovanja, u kojem se obino ne postiu iznadprosjeni rezultati.
Aktivizacijsko razdoblje predstavlja prvu ili poetnu fazu ivotnoga ciklusa
poduzetnikog projekta. Drugim rijeima poduzetniki projekt se raa (aktivizacijsko
razdoblje), izvodi (eksploatacijsko razdoblje) i zakljuuje (kraj eksploatacije). Vano je
naglasiti kako je projektni ciklus lanac meusobno povezanih sukcesivnih aktivnosti,
koje se ne odvijaju linearno niti su neke vie, a neke manje vane. Uspjeh
poduzetnikog projekta ovisi, kao i u sluaju lanca, o najslabijoj karici.
Aktivizacijsko razdoblje obuhvaa popis svih predvidivih aktivnosti od generiranja i
selekcije poduzetnike ideje, izrade idejnog glavnog i izvedbenoga projekta,
pribavljanja lokacijske i graevinske dozvole, izbora izvoaa radova, razdoblja
gradnje (graevinskih, obrtnikih, instalacijskih i zavrnih radova), kupnje i montae
opreme i zapoljavanja potrebitih radnika, do pokusnog rada i poetka redovite
djelatnosti. Vano je naglasiti da svaka od navedenih aktivnosti ima svoje vrijeme
trajanja koje mora biti meusobno usklaeno (vie o aktivizacijskom razdoblju vidi na
primjeru u dodatku).
U Tablicu 7.1-1 upisati trajanje pojedinih aktivnosti tijekom faze aktivizacije projekta

17

Tablica 7.1-1: Popis i trajanje aktivnosti (poslova) aktivizacije projekta

Red.
broj
1.
2.
3.
4.

POPIS PREDVIENIH AKTIVNOSTI


TIJEKOM RAZDOBLJA IZVEDBE
Pribavljanje dokumenata
Zapoljavanje radnika
Kupnja opreme
Opremanje prostorija

5.

Postavljanje proizvodnih ureaja

6.

Probni rad

Poetak
aktivnos.
1.1.2016
20.1.2016
1.3.2016
15.03.201
6
15.04.201
6
1.05.2016

Kraj
aktivnos.
20.1.2016
1.3.2016
15.3.2016
15.04.201
6
1.05.2016

Trajanje
(dana)
20
39
15
30

15.05.201
6

15

15

Na temelju tablice gore, na dolje predoenoj slici , zatamnite ili obojite odgovarajue
kuice (one u kojima se dogaa neka aktivnost) te sainite iscrtajte projekciju
terminskoga plana aktivizacije projekta.

Slika 7.1-1:

Projekcija terminskoga plana aktivizacije projekta

Redni broj
aktivnosti
Aktivnost
Aktivnost
Aktivnost
Aktivnost
Aktivnost
Aktivnost

1.

2.

MJESECI AKTIVIZACIJSKOGA RAZDOBLJA


3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.

11.

12.

1.
2.
3.
4.
5.
6.

18

7.2 Gantogram projekta


Upravljanje projektom s pomou raunala (Microsoft Project):
RIJE je o softverskom paketu koji obavlja sve temeljne zadae u upravljanju
projektom:
izrauje mreu, gantogram, kalendar, putokazepovezuje zadatke, resurse i
trokoveutvruje kritini putpriprema razne izvjetajeomoguava odgovor na to
akopitanjapomae pri bitnim aspektima upravljanja projektom!!!

Primjer Gantograma u MP-u:

Za Va projekt napraviti vremenski plan (gantogram) u MP-u i Excelu.

Definiranje Tima
19

ExcelAktivnost
tablica

Datum
poetka

Datum
zavretka

Trajanje

Izrada poslovnog
plana
Pribavljanje
dokumenata
Zapoljavanje
radnika

01.01.2016

05.01.2016

01.01.2016

20.01.2016

20

20.01.2016

01.03.2016

39

Kupnja opreme
Opremanje prostorija
Postavljanje
proizvodnih
Pokusni rad

01.03.2016
15.03.2016

15.03.2016
15.04.2016

15
30

15.04.2016
01.05.2016

01.05.2016
15.05.2016

15
15

20

8.

UPRAVLJANJE KVALITETOM NA PROJEKTU

Napraviti QA QC plan projekta prema priloenom primjeru

APS d.o.o.

QA / QC PLAN PROIZVODNI POGON


Referentni
dokument

Kontrola mjerenja
naruitelja (WHR)*

Pregled projektne
dokumentacije

Izvedbeni projekt

Proba klimatizacije

Zapisnik o
klimatizaciji

Atest i zapisnik

Zapisnik
Zapisnik
Upute

R
R
W

Zapisnik

Zapisnik
Zapisnik
Glavni izvoa
Arhitekt d.o.o.
Marko Marki,
dipl.ing.gra.

R
R

Opis aktivnosti

Datu
m

Proba protupoarnog
sustava
Pregled strojeva
Pregled prostora
Obuka osoblja
Putanje u probni
pogon
Garancijski period
Konano preuzimanje
Nositelj posla APS d.o.o.

QA/QC
Ivan Ivi, dipl.ing.el.

*
W odrauje sam izvoa / isporuitelj
H odrauje izvoa / isporuitelj sa zavrnom kontrolom nadzornog inenjera
R odrauje izvoa / isporuitelj sa pisanim izvjeem predanim nadzornom
inenjeru

21

QA QC PLAN

22

9. UPRAVLJANJE KOMUNIKACIJAMA NA PROJEKTU

Upravljanje komunikacijama u projektima predstavlja skup


povezanih procesa
prikupljanja, odailjanja, prenoenja, primanja i tumaenja informacija o projektu.
Podprocesi upravljanja komunikacijama u projektu:
1. planiranje komunikacije (koje, kako, kome i kada)
2. distribucija informacija (dostavljanje u vremenu)
3. izvetavanje o izvoenju projekta (stanje radova)
4. administrativno zakljuenje (odlaganje dokumenta)
Pravilno komuniciranje na projektu kritian je faktor uspjeha za upravljanje
oekivanjima sponzora i interesnih sudionika. Ako se ovi ljudi ne dre dobro
informirani o napretku projekta postoji znatno vea ansa da ete se suoiti sa
problemima zbog razliitih oekivanja i iznenaenja. injenino, u mnogo sluajeva
gdje konflikti narastu, to nije zbog aktualnih problema, ve zbog toga to je osoba bila
iznenaena
Svi projekti bi trebali komunicirati status. To ukljuuje izvjeivanje od projektnog tima
prema voditelju projekta i izvjeivanje od voditelja projekta prema sponzoru i
interesnim sudionicima. Dva tipina foruma za komuniciranje statusa su kroz sastanke
o statusu i izvjea o statusu. Veliki projekti ili bilo koji projekti koji zahtijevaju neku
promjenu kulture, trebaju biti sofisticiraniji u nainu komuniciranja prema razliitim
interesnim sudionicima. Ovaj viestrani pristup je definiran u planu komunikacije

23

9.1 Komunikacijske veze


9.1.1 Ukupni plan komunikacija na projektu

Izvjetaji

Prezentacij
e

Sastanci

Etika
(moral u
timu)

Naziv
dokumenta

Opis

Izvjetaj o
statusu
projekta

Opis stanja
na projektu
u odnosu na
zadnji
izvjetaj.

Izvjetaj o
QA -QC
aktivnostima

Opis stanja
na
aktivnostim
a vezanim
za
dokazivanje
kvalitete na
projektu

Revizija
projekta
(kritiki
osvrt...)

Najnoviji
opis stanja
na projektu

Prezenzacij
a
proizvodnje

Prezentacija
u kojoj e
se nalazit
opis
proizvodnje

Razvoj i
proizvodnju

Sastanak
tima za
razvoj i
proizvodnju

Instalacije i
odravanje

Sastanak
tima za
instalacije i
odravanje

Prodaja i
nabava

Sastanak
tima za
prodaju i
nabavu

Ekonomski
poslovi

Sastanak
tima za
ekonomske
poslove

Etiki
kodeks

Opis
ponaanja
lanova
tima i svih
steakholder
a

Nain
dostave

Uestalost

Autor
(izradio)

Dostavlja
se:

tjedno

Projektni
menader

Projektni
menader,
Voditelji
timova

tjedno

Projektni
menader

Projektni
menader,
Voditelji
timova

sastanak

mjeseno

Voditelj
Projekta

Projektni
menader,
Voditelji
timova

sastanak

mjeseno

Voditelj
razvoja i
proizvodnje

Svi lanovi

dnevno

Voditelj
razvoja i
proizvodnje

Tim za
razvoj i
proizvodnju,
Projektni
menader

tjedno

Voditelj
instalacija i
odravanja

Tim za
instalacije i
odravanje,
Projektni
menader

tjedno

Voditelj tima
za prodaju i
nabavu

Tim za
prodaju i
nabavu,
Projektni
menader

sastanak

tjedno

Voditelj tima
za
ekonomske
poslove

Tim za
ekonomske
poslove,
Projektni
menader

ovisno o
dogaaju

Kvartalno

Projektni
menader

Svi lanovi

E-mail

E-mail

sastanak

sastanak

sastanak

24

25

10.

UPRAVLJANJE RIZICIMA NA PROJEKTU

Rizik se odnosi na budue uvjete ili okolnosti koji su izvan kontrole projektnog tima, a
imati e nepovoljni utjecaj na projekt ako se pojave. S obzirom da je predmet trenutni
problem s kojim se mora imati posla, rizik je potencijalni budui problem koji se jo
nije pojavio.
Reaktivni voditelj projekta adresira predmete kada se oni pojave. Proaktivni voditelj
projekta pokuava rijeiti potencijalne probleme prije nego to se pojave.
To je umjetnost upravljanja rizicima.
Ne mogu se svi predmeti uoiti unaprijed i neki potencijalni problemi za koje se ini da
je malo vjerojatno da e se pojaviti, injenino se mogu pojaviti. Kako god, mnogi
problemi mogu biti uoeni unaprijed i sa njima bi trebalo upravljati kroz proaktivni
proces upravljanja rizicima.
Sve u ivotu ima neku mjeru rizika. etnja preko ceste moe biti rizina. Vai projekti
takoer imaju rizike. Voditelj projekta bi trebao provesti vrednovanje rizika sa
projektnim timom i klijentom kako bi identificirao rizike visoke, srednje i niske razine.
Ako ste sretnik, moete ustanoviti da imate samo niske rizike. Kako god, ovo
vrednovanje e alarmirati klijenta i projektni tim za bilo koje rizike visoke i srednje
razine koji mogu uzrokovati budue probleme.
Identificiranje rizika na vaem projektu nije nuno loe, s obzirom da su rizici
zajedniki svim projektima. Svi projekti imaju odreenu razinu rizika. Projekti sa
viom razinom rizika zahtijevaju rigoroznije upravljanje rizicima i vei fokus
menadmenta. Iako svi rizici ne mogu biti potpuno eliminirani, veina moe biti
unaprijed predviena i upravljana.
Svrha upravljanja rizicima je identifikacija rizinih dogaaja za projekt i zatim
uspostavljanje plana upravljanja rizicima kako bi se upravljalo rizinim dogaajima i
minimizirala teta za projekt. Cilj upravljanja rizicima je eliminiranje rizinog dogaaja
prije nego to se on pojavi ili minimiziranje utjecaja rizika ako se on pojavi.
10.1

Stakeholder - uloge i odgovornosti

Tablica: Upravljanje rizicima: uloge i odgovornosti


Uloga

Opis odgovornosti

Voditelj projekta

[Voditelj Projekta je odgovoran za implementaciju Plana


upravljanja rizicima projekta i za izvjetavanje Investitoru I
Upravi drutva]

Navesti druge stakeholder u


upravljanju rizicima
Voditelj razvoja i proizvodnje

Odgovoran za proizvodnju te za razvoj i usavravanje


postojeeg proizvoda

26

Voditelj tima za instalaciju/odravanje

Odgovoran za instalaciju kompletnog sustava


potroaima te za naknadno odravanje

Voditelj nabave

Odgovoran za nabavu materijala za proizvodnju

Voditelj ekonomskih poslova

Odgovoran za ekonomsko-ope poslove

10.2

Upravljanje rizicima procesi i aktivnosti

Tablica 13.1-2: Upravljanje rizicima: procesi i aktivnosti


Upravljanje rizikomidentifikacija

Upravljanje rizikom opis zadatka

Ownership (Participants)

[Identifikacija rizikanavesti naziv, npr.


Kljune prijetnje na
projektu i kljune
slabosti-prema Vaoj
SWOT analizi ]

[Identificirati metode smanjenja rizika


tj. Metode smanjenja osjljetljivosti
njegovog utjecaja na projekt]

[Identificirati lanove Tima i


kljune stakeholderse koji e
biti involvirani.]

Nova konkurencija

Raditi na marketingu

Voditelj ekonomskih poslova

Pad cijene elektrine


energije

Traiti to jeftinije komponente bez


utjecaja na kvalitetu kako ovo nebi
utjecalo na isplativost solarnog
rjeenja

Voditelj razvoja i proizvodnje,


Voditelj nabave

Pojava novih tehnologija

Daljnje tehnoloko usavravanje


proizvoda

Voditelj razvoja i proizvodnje

29

10.3

Tablica procjene i upravljanja rizicima

Tablica 13.-3: Procjena i upravljanje rizicima


Naziv rizika

Kratak opis rizika

Mogunos Utjecaj
t elimiranja rizika na
rizika
projek

Prioritet
rizika

Tko je
odgovoran za
upravljanje
rizikom

Velika,
mala ili
srednja

Velika,
mala ili
srednja

Velika,
mala ili
srednja

lan Tima,
Voditelj projekta
i/ili neki drugi
steakholder

Nova
konkurencija

Nadiranje slinih firmi

srednja

velika

srednji

Projektni
menader

Pad cijene
elektrine
energije

Pad cijene dovodi u


pitanje isplativost ovog
ureaja

mala

velika

srednji

Projektni
menader

Pojava novih
tehnologija

Nove tehnologije mogu


ovaj proizvod prikazat
zastarjelim

srednja

velika

veliki

Voditelj razvoja i
proizvodnje

30

11. PREZENTACIJA PROJEKTA

Obrazac za prezentaciju projekta moe se nai na linku


http://office.microsoft.com/en-us/templates/project-overview-presentationTC010085199.aspx

12. ZATVARANJE PROJEKTA


Primjer izvjetaja zatvaranje projekta moe se nai na linku
http://www.jccmi.edu/quality/strategicplanning/docs/5_closeouttemplate.pdf

31

32