UVOD

Danas je razvoj ovjeanstva dostigao visoku razinu te je miini rad izgubio prvobitnu funkciju.
ovjeka su zamijenili mehanizacije, strojevi, raunala i roboti, a ljudi su puno manje izloeni
fizikom radu. Nedostatak fizikog rada se oituje kao poguban faktor naruavanja zdravlja
odraslih, ali naalost i djece. Roditelji svojim nainom ivota uvelike utjeu na dijete koje u
porodinom okruenju nema uvjeta za zadovoljenje svojih potreba igrom. (timec Z., 2012).
Nedovoljna motorika aktivnost u mlaem kolskom uzrastu tetno utiee na razvoj sposobnosti
i znanja, ali i na zdravstveni status djeteta. Kao rezultat nedovoljnog kretanja moemo navesti
pojavu ravnog stopala, krivo dranje djeteta, porast balastne mase, slabije funkcioniranje
krvoilnog sustava, smanjena funkcija sistema za kretanje i dr. Sve nabrojano u kasnijoj ivotnoj
dobi rezultira pojavom razliitih oboljenja poput hipertenzije, dijabetesa, osteoporoze i
kardiovaskularnih oboljenja. Mnogi ljudi nisu ni svjesni koliko je kretanja znaajno za zdravlje,
tako Cragg i Cameron, 2006., Warburton, Nicol i Bredin, 2006. u svojim radovima potvruju
kako fizika aktivnost osigurava niz zdravstvenih prednosti, tjelesnih i psihikih. (timec Z.,
2012).
Opti cilj ovog rada jeste upoznati se sa ciklusom gimnastike za etvrti razred osnovne kole.
Takoer,ukazati na znaaj primjene gimnstike sa uzrastom 4. razreda osnovne kole. Mnogobroje
su beneficije primjene gimnastike za razvoj djeteta ali je najvanije spomenuti da je gimnastika
je temelj svih sportova te donosi itav niz psihofizikih dobrobiti - od miine snage i ravnotee
do fleksibilnosti i zdravog karaktera. Gimnastika se danas ubraja meu sportove koji najvie
utjeu na razvoj djeteta

PREDMET RADA
Predmet ovog rada jeste ciklus gimnastike za 4. razred osnovne kole kao programski sadraj
programa tjelesnog odgoja u obrazovnom sistemu Kantona Sarajevo.

CILJ RADA
Cilj rada je analiza ciklusa gimnastike za 4. razred osnovne kole. Analiza je izvrena prema
sledeim elementima: zastupljenost sadraja gimnastike u 4. razredu, predvien fond asova,
elementi sadraja ritmike gimnastike, sadraj ritmike gimnastike u odnosu na pol, uputstvo za
realizaciju i mogunosti izbora ritmike gimnastike kao programskog sadraja. Takoe, na
osnovu analize bie definisan predlog sadraja ritmike gimnastike za eventualno novi program
fizikog vaspitanja sa predlogom njegove realizacije.

MJESTO I ULOGA GIMNASTIKE U NASTAVI

Osnovni zadatak gimnastike, kao sredstva u nastavi tjelesonog odgoja, je harmonini razvoj
djece i omladine, svestrano usavravanje kretnih sposobnosti, jaanje zdravlja i poboljanje
radne sposobnosti. Pored toga, primjenom ovih sadraja utie se na estetsko vaspitanje djece i
omladine kroz estetsko oblikovanje pokreta i kretanja. Gimnastika, kao vid telesnog vjebanja,
preporuuje se svim uzrastima. Gimnastika pored razvoja gipkosti, snage, brzine i izdrljivosti
posebno doprinosi razvoju koordinacije kretanja, oseaja za prostor i vrijeme, kinestetikog
oseaja, a usklaujui pokrete i kretanja. Kao sadraji koriste se: ritmike igre uz muziku,

narodni i drutveni plesovi, vjebe bez rekvizita i vebe sa rekvizitima, vjebe oblikovanja itd..
Sadraji gimnastike zauzimaju znaajno mjesto u programu kolskog tjelesnog odgoja (naroito
u osnovnoj koli). Najvei obim programa gimnastike realizuje se u okviru obaveznog nastavnog
programa, kao i u okviru sportskih aktivnosti. S obzirom na primjenljivost ovakvih sadraja za
scensko prikazivanje, ueem na priredbama, kao i na takmienjima, zadovoljavaju se potrebe
nastavnika i uenika za stvaralatvom i afirmacijom. Gimnastika kao vid tjelesnog vjebanja
prua vie mogunosti za ostvarenje ciljeva i zadataka, kako u sportu, tako i u fizikom
vaspitanju. S obzirom na to da obiluje raznovrsnom i bogatom tehnikom vebi bez i sa rekvizita,
gimnastika ima pozitivan uticaj na skladan morfoloki, motoriki i psiholoki razvoj djece.
Upravo zbog toga gimnastika zauzima vano mesto meu kolskim sadrajima, koji se
preporuuju u radu sa djecom i mladima. (A.Srdija,2014).

SADRAJI-CJELINE ZA NASTAVU TJELESNOG ODGOJA ZA 4.

RAZRED OSNOVNE KOLE

U tabeli 1. i 2. nalaze se podatci koji su preuzeti sa web stranice Ministarstva za obrazovanje,

nauku i mlade Kanton Sarajevo. Na osnovu ovih podataka dobivamo uvid u ukupan broj sati
kako sedmini tako i godinji, takoer vidimo da je broj nastavnih cjelina 6. to je i prikazano u
tabeli 2. U toj tabeli vidimo da je za ritmiku i gimnstiku predvieno zajedno sa igrama sa

primjenom borilakih znanja, elementarnim igrama i plesom predvieno 66. asova praktino a
1. sat teorije za ritmiku i gimnastiku.
Sedmini fond sati
3
Fond sati za godinu
105
Ukupan broj nastavnih cjelina
6
Ukupan broj nastavnih tema
54
Broj frekvencija nastavnih tema
Tabela 1. Fondovi sati i brojevi nastavnih tema i cjelina

Broj
nastavnih
cjelina
1.

2.
3.
4.
5.
6.
7.

SADRAJ - CJELINE

Broj nastavnih sati

PRAKTINO

IGRE SA PRIMJENOM
BIOTIKIH MOTORIKIH
ZNANJA
66
ELEMENTARNE IGRE
RITMIKA I GIMNASTIKA
PLES
IVJETI ZDRAVO
6
VANNASTAVNE AKTIVNOSTI
4
VANKOLSKE AKTIVNOSTI
19
UKUPNO
94
UKUPAN BROJ SATI
Tabela 2. Sadraji za 4.razred osnovne kole

Broj nastavnih sati

TEORIJA
1

1
1
2
2
1
2
11
105

Kada govorimo o sadrajima nastavnih jedinica za ritmiku i gimnastiku njih ima ukupno 11.
tanije 6. gimnastiarskih i 5. ritmikih nastavnih jedinica. Tih 11. nastavnih jedinica su:
RITMIKA I GIMNASTIKA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

Hodanje u zadatom ritmu;

Plesni koraci;
Gimnastiko hodanje i tranje (sa promenom ritma, tempa i dinamike);
Okreti (u mestu, za 45, 90, 180 i 360) ;
Kompleks vebi oblikovanja uz muziku;
Preskakanje vijae u kretanju;
Koreografija sa obruem;

8. Kolut naprijed niz kosu ravan;

9. Kolut nazad niz kosu ravan;
10. Kolut naprijed;
11. Kolut nazad;

NASTAVNE CJELINE I NASTAVNE TEME Svaka je nastavna cjelina podijeljena na teme

ovisno o analizi inicijalnog stanja, motorikog znanja i materijalnih uslova o emu nadalje ovisi i
odreivanje frekvencije po pojedinim temama i nastavnim jedinicama.

CILJEVI I ISHODI UENJA CILJEVI ISHODI UENJA Ouvanje i unapreenje zdravlja Zna
zato je zdravlje osnova i preduvjet svih ljudskih aktivnosti Zna zato tjelesna aktivnost utjee na
ouvanje i unapreenje zdravlja Zna zato je pravilno dranje tijela uvjet za spreavanje
deformacija kime, grudnog koa, ekstremiteta i da se osigura normalno funkcioniranje
organizma Zna zato je prekomjerna tjelesna teina izvor brojnih tegoba i zdravstvenih problema
i da joj je najee uzrok nepravilna ishrana i nekretanje Zna zato je fizika aktivnost izvor
dobrog raspoloenja koje pomae zdravlju Zna da je ovjek dio prirode i da su fizike aktivnosti
u prirodi vane za djecu Zna zato kvalitet, oblik i veliina, te vanjskim prilikama i aktivnosti
neprimjerena odjea i obua mogu negativno uticati na zdravlje Porodino koristi zdravstvene
usluge Ima usklaen dnevni ritam odmora, spavanja, uenja i igre, primjeren uzrastu, uz
asistenciju odraslih Izbjegava situacije u kojima se moe povrijediti i zna traiti pomo Poznaje
principe pravilne i redovite ishrane, ima kulturu ishrane Ima osnovne navike line i kolektivne
higijene Zna zato su psihoaktivne supstance tetne Trait e pomo ako je zlostavljano (fiziki,
emocionalno ili seksualno) i/ili zanemarivano, ili zna za takav sluaj Rast i razvoj

Antropometrijska obiljeja U poetnom i zavrnom stanju, utvrena karakteristina odstupanja

izmeu djece od prosjeka (razreda, kole) i izvreno razvrstavanje djece prema njihovom
stvarnom stanju i razvojnim potrebama U poetnom i zavrnom stanju, utvreno stvarno stanje:
stopala, ekstremiteta, kime, grudnog koa i potrebne korektivne aktivnosti U poetnom i
zavrnom stanju, utvren napredak u visini, prosjean, natprosjean, ispod prosjeka U poetnom
i zavrnom stanju, utvren napredak u teini: normalan, povean, smanjen U poetnom i
zavrnom stanju, utvren odnos teina-visina: normalan, mravost, pretilost, potrebne aktivnosti
za normalizaciju odnosa U poetnom i zavrnom stanju, utvren odnos potkonog masnog tkiva i
miine mase: izvrstan, natprosjean, prosjean, ispod prosjeka, lo, potrebne aktivnosti za
normalizaciju odnosa Funkcionalne sposobnosti U poetnom i zavrnom stanju, za etiri minute
pretri distancu za ocjenu aerobne izdrljivosti: loe, ispod prosjeka, prosjeno, natprosjeno,
izvrsno, predloene aktivnosti za normalizaciju stanja U poetnom i zavrnom stanju, puls u
mirovanju je: vrlo nizak, nizak, umjeren, visok, vrlo visok, potrebne aktivnosti za praenje i
normalizaciju stanja U poetnom i zavrnom stanju, krvni pritisak je: vrlo nizak, nizak,
normalan, visok, vrlo visok, potrebne aktivnosti za praenje i normalizaciju stanja U poetnom i
zavrnom stanju, funkcionalne sposobnosti omoguavaju mu adaptaciju na primjerene fizike
napore: normalno, sa primjetnim znakovima zamora, s izraenim znakovima zamora, s izrazito
izraenim znakovima zamora, potrebne aktivnosti za praenje i normalizaciju stanja
Psihomotorike sposobnosti U poetnom i zavrnom stanju, ocjena za taping rukom: loe, ispod
prosjeka, prosjeno, natprosjeno, izvrsno, potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka U
poetnom i zavrnom stanju, ocjena za skok udalj s mjesta: loe, ispod prosjeka, prosjeno,
natprosjeno, izvrsno, potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka U poetnom i zavrnom
stanju, ocjena za poligon natrake: loe, ispod prosjeka, prosjeno, natprosjeno, izvrsno,
potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka U poetnom i zavrnom stanju, ocjena za izdraj u
visu zgibom: loe, ispod prosjeka, prosjeno, natprosjeno, izvrsno, potrebne aktivnosti za
stimuliranje napretka U poetnom i zavrnom stanju, ocjena za podizanje trupa: loe, ispod
prosjeka, prosjeno, natprosjeno, izvrsno, potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka U
poetnom i zavrnom stanju, procijenjene psihomotorike sposobnosti: loe, ispod prosjeka,
prosjeno, natprosjeno, izvrsno, potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka 61 Usvajanje
znanja, razvijanje sistema vrijednosti , stavova i navika Znanja Zna zato su djetinjstvo i mladost
odluujui za potpuni rast i razvoj ovjeka, njegovih osobina i sposobnosti Zna zato su osobine i

sposobnosti ovjeka nedjeljiva cjelina Zna da je visina preteno uroena osobina, razliito vana
za razliite sportove Zna da je u odnosu na visinu, normalna teina preduvjet za optimalno
funkcioniranje organizma i uspjeh u psihomotorikim i drugim aktivnostima Zna zato je
potkono masno tkivo izvor fizikih i psihikih problema Zna zato pravilna ishrana i
svakodnevno vjebanje smanjuju potkono masno tkivo i poveavaju miinu masu Zna zato
fizike aktivnosti utiu na pravilan rast, razvoj i funkcioniranje organizma, ukoliko svakodnevno
vjeba Zna da bez kisika ovjek ne moe ivjeti i da je dovoljna koliina kisika uvjet za
normalan rast, razvoj i dobro funkcioniranje organizma tokom svih ljudskih aktivnosti Zna da
svakodnevnim vjebanjem pomaemo organizmu da optimalno regulira potrebu za kisikom
Prepoznaje fizioloke znake umjerenog optereenja i zamora i zna traiti pomo ako se loe
osjea Zna da je kretanje ovjekova prirodna potreba i da je svakodnevno kretanje uvjet za
normalan rast, razvoj i funkcioniranje organizma Zna da ovjek posjeduje kretne sposobnosti,
koje se mogu poveati i prilagoavati potrebama ovjeka svakodnevnim vjebanjem u
djetinjstvu i mladosti Zna da su za poveanje nivoa i kvaliteta razliitih kretnih sposobnosti
potrebne i razliite vjebe Zna zato je igra posebno znaajna za razvoj djeijih osobina i
sposobnosti Zna ulogu dijelova tijela prilikom vjebanja Poznaje termine za oznaavanje
osnovnih vjebovnih poloaja, stavova, pokreta i kretanja Zna tri kompleta jutarnjih vjebi u
trajanju od po 12 minuta Zna pravilno izvesti raznovrsne forme prirodnih oblika kretanja kao
atletskih sadraja: tranje, visoki i niski start, skok udalj iz mjesta i zaleta, skok uvis i bacanje
predmeta Zna pravilno izvesti osnovne elemente gimnastike vjebe oblikovanja: jaanja,
istezanja i labavljenja Zna pravilno izvesti osnovne sadraje planiranih elemenata ritmike, plesa i
narodnih igara Zna pantomimom i pokretom pokazati razliite ivotne situacije Vrijednosti,
stavovi, navike Naviklo je da pravilno dri tijelo pri sjedenju, stajanju i hodanju Pozitivno
doivljava i vrednuje nastavu tjelesnog i zdravstvenog odgoja Upoznaje i prihvata svoje osobine,
sposobnosti i ogranienja, od znaaja za uee u fizikoj aktivnosti Samostalno primjenjuje
nauene modele fizike aktivnosti, jutarnja gimnastika, zagrijavanje i smirivanje organizma, igre
Posjeduje pozitivno iskustvo kroz ovladavanje sve sloenijim kretnim zadacima Poznaje rodne
(spolne) karakteristike, uvaava suprotni spol Uvaava kolektiv i meusobnu saradnju Potie
prijateljstvo i strpljivo ponaanje u grupi U igri je aktivno, interaktivno i kreativno Razvija
smisao za takmienje uz potovanje pravila igre i takmienja Prepoznaje nesportsko ponaanje:
gruba igra, krenje pravila, nepristojno ponaanje Razvija dobre ekoloke navike.

DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE Polazni kriteriji za to kvalitetniji obrazovni

standard tjelesnog i zdravstvenog odgoja su: 1. objektivnost prilagoenost
sadraja materijalnim uvjetima, 2. primjerenost sadraja dobi i spolu djeteta, 3.
sigurnost djece, 4. korisnost sadraja za svakodnevni ivot, sportsku rekreaciju,
urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju razliitih kineziolokih aktivnosti, 5.
razvoj antropolokih obiljeja djece, 6. interes i potreba djece. Program tjelesnog i
zdravstvenog odgoja integrira obrazovnu, antropoloku odgojnu komponentu. U
razrednoj nastavi teite obrazovne komponente je na usvajanju bitnih teorijskih i
psihomotorikih

znanja,

odnosno

na

modificiranim

biolokim

osnovnim

kineziolokim znanjima, upotpunjenim osnovnim teorijskim znanjima iz kineziologije.

Cilj primjene osnovnih teorijskih znanja o ubrzanim biolokim promjenama u
organizmu je upoznavanje djece s povezanou tjelesnog vjebanja i voluminoznosti
tijela, prenoenje saznanja o uticaju pravilne prehrane na zdravlje, kao i o uzrocima
moguih nesrazmjera u odnosu visine i teine. Djecu je potrebno uputiti u nain
izraunavanja ITM (indeks tjelesne mase), upoznati ih sa kontrolnim ureajem za
spreavanje pojave pretilosti, razlozima pojave umora u koli i nainima njegova
otklanjanja. Uvoditi djecu u organizaciju sportskih natjecanja s naglaskom na
ukljuivanje u suenje razliitih kineziolokih djelatnosti. U 4. razredu potrebno je
usavriti sva osnovna motorika znanja, kao pripremu za predmetnu nastavu
tjelesne i zdravstvene kulture. Uz osnovna motorika znanja iz hodanja, tranja,
skakanja, potrebno je posebno usvojiti osnovne sadraje iz nogometa, odbojke i
rukometa, te iz narodnog plesa iz zaviajnog podruja. Antropoloka komponenta
odnosi se na sistemsku i trajnu promjenu prvenstveno morfolokih, motorikih i
funkcionalnih obiljeja djece. Opi morfoloki uinci podrazumijevaju uticaj na
sastav tijela unutar kojeg se istie povoljan odnos izmeu koliine miine mase i
potkonog masnog tkiva, te spreavanje pretilosti. Fizioloki uinci su usmjereni na
podsticanje funkcija krvotoka i dinog sistema, te djelovanje na kvalitet kotanomiinog sistema, pri emu istodobno poboljavaju aerobne i anaerobne sisteme
dobijanja energije. Pozitivno djelovanje na imunoloki sistem jednako je potrebno za
odravanje zdravlja i spreavanje akutnih i hroninih bolesti. Samosvojnost
tjelesnog i zdravstvenog odgoja ogleda se i u prostoru razvoja motorikih
sposobnosti, ime poveava mogunosti motorikog izraavanja djece u svim

ljudskim aktivnostima. U ovom razvojnom razdoblju treba podsticati aktivaciju

motorikih jedinica s obzirom na potrebnu snagu i brzinu u jednostavnijim pokretima
i kretanjima. Sloenijim kretanjima razvijati sa stajalita nervno-miine koordinacije
kontrolu pokreta. Motorike sposobnosti koje su posebno pod uticajem podraaja su:
brzina, koordinacija, ravnotea i gibljivost. U podruju funkcionalnih sposobnosti
ukljuivanjem aerobnih programa uticati na srano-ilni i dini sistem te na razvoj
maksimalnog relativnog primitka kisika. 63 Takoer zapoeti znaajnije djelovati na
sisteme anaerobnog dobivanja energije potrebne pri eksplozivnim, odnosno
brzinskim aktivnostima. Obiljeje etvrtog razvojnog razdoblja, odnosno drugog
osnovnokolskog ciklusa, to obuhvaa 4., 5. i 6. razred osnovne kole, jeste
postupno,

ali

osobinama,

te

progresivno

razlikovanje

psihomotorikim

djevojica

funkcionalnim

djeaka

morfolokim

sposobnostima.

Odgojna

komponenta ima za cilj stvaranje takvog sistema vrijednosti u vezi s tjelesnim

vjebanjem da tokom ivota samoinicijativno i trajno provode tjelovjebu. Odgojni
zadaci koji se podjednako odnose na prvi, drugi, trei i etvrti razred osnovne kole:
1. sticanje higijenskih navika, 2. razvijanje individualne odgovornosti za vlastito
zdravlje, 3. podsticanje interesa za bavljenje sportom i sportskom rekreacijom, 4.
prihvaanje i uvaavanje razliitosti, 5. prihvaanje vlastite linosti, 6. razvijanje
pozitivne slike o sebi, 7. razvijanje sposobnosti samokontrole, 8. razvijanje vjetine
svladavanja straha, 9. podsticanje ustrajnosti, 10. postavljanja cilja i postupno
dolaenje

do

njega,

11.

razvoj

saradnikog

ponaanja,

12.

prihvaanje

razumijevanje potreba djece s tekoama, 13. praenje vlastitog napretka, 14.

razvijanje komunikacijskih vjetina, 15. razvijanje osjeaja zadovoljstva, 16.
poznavanje i pridravanje mjera opreza za ouvanje ivota i zdravlja, 17.
podsticanje

potovanja

tradicije

kolektivnog

identiteta.

VREDNOVANJE

OCJENJIVANJE Rjeavanje problema vrednovanja i ocjenjivanja djece u nastavi

tjelesnog i zdravstvenog odgoja izvodi se: 1. procjenjivanjem tjelesnog razvoja
(visine, teine i dranja tijela), 2. testiranjem manifestnih motorikih i funkcionalnih
dimenzija i procjenom latentnih motorikih (koordinacije, agilnosti, ravnotee,
preciznosti, gipkosti, snage, brzine i izdrljivosti) i funkcionalnih (kardiovaskularnih i
respiratornih) sposobnosti, 3. ocjenjivanjem znanja, sportsko-tehnikih dostignua i
stavova djece prema tjelesnom i zdravstvenom odgoju. Jedna od baterija mjernih
instrumenata za procjenu tjelesnog razvoja, funkcionalnih i psihomotorikih
sposobnosti mogla bi biti: 1. Tjelesni razvoj: tjelesna visina, tjelesna masa i dranje

tijela, 2. Funkcionalne sposobnosti: tranje u vremenu od 3 minute, 64 3.

Psihomotorike sposobnosti: brzina frekvencije pokreta taping rukom, koordinacije
poligon natrake, eksplozivne snage skok u dalj s mjesta, repetitivne snage
pretklon trupa, statistike snage vis u zgibu, fleksibilnosti pretklon raznono. U
drugom ciklusu ocjenjivanje je brojano i opisno. Opisna ocjena obuhvaa kratak
opis uspjenosti i napretka djeteta, njegove saradnje, aktivnosti u pojedinim
sadrajnim cjelinama i, eventualno, sklonosti. Podaci o tjelesnom razvoju i
sposobnostima unose se u dnevnik rada nastavnika. Rezultati praenja slue kao
osnova za programiranje rada, u individualnom pristupu i odreivanju radnih
zadataka za svako dijete, kao i za njihovo ocjenjivanje. Ocjenjivanje ima ulogu
podsticajne povratne informacije, to znai da se mora voditi rauna o slijedeem:
1. povratna informacija je efikasna kada je data neposredno nakon aktivnosti na
koju se odnosi, ili tokom obavljanja aktivnosti, 2. ona mora biti konkretna, tj. mora
se odnositi na aktivnosti i uinak djeteta, a ne na linost ili trajne karakteristike
osobe, 3. ona mora biti pozitivna, sadrati isticanje onih elemenata koji su za
pohvalu, a tek potom onih elemenata u odnosu na koje bi dijete trebalo ili moglo
uloiti dodatne napore. Ovako postavljeno i realizirano praenje napretka i
ocjenjivanje

(kvalitativno,

kontinuirano,

konkretno,

pozitivno

adekvatno

obrazloeno), doprinosi i njihovom razvoju pojma o sebi, formiranju realne sliku o

sebi, o onome to znaju, umiju, o svojim sposobnostima, to je znaajno za razvoj
samopotovanja djeteta i zdravog odnosa prema sebi i svijetu oko sebe.