PRIRODA PLINA

nema volumen i oblik

molekule slobodne
Van der Waalsove sile slabe
tlak plina udaranje molekula o stijenke posude

PRIRODA TEKUINA
odreeni volumen
nema oblik
talite - vrsta tvar prelazi u tekuinu
vrelite - tekuina prelazi u paru (plinovito stanje)

Znanstvena upotreba podataka

Zakon je opaanje prirode.
Teorija je mogue objanjenje zakona.
Prirodni zakoni su izvjea ponovljenih obrazaca podataka
Hipoteza je uvjetno objanjenje.
Hipoteza mora biti provjerljiva.
Test hipoteze naziva se eksperiment.

ZAKONI KEMIJSKOG SPAJANJA PO MASI

1. Zakon o odranju mase
2. Zakon stalnih omjera masa
3. Zakon umnoenih omjera
4. Zakon o ekvivalentima- spojnih masa

Zakon o ouvanju mase

Antoine Laurent Lavoisier (1743-1794)
18 st. prvi je uveo vagu i tono
mjerenje u istraivanju kemijskih
promjena

...u svakoj kemijskoj promjeni koliina tvari jednaka je prije i poslije

promjene; narav i broj elemenata ostaju isti, jedino se dogaa
promjena, preinaka

 nikakve promjene ne mogu se opaziti u ukupnoj masi svih tvari koje sudjeluju u
nekoj kemijskoj reakciji
MASA REAKTANATA =MASA PRODUKATA

zakon je potvrdio H. Landolt poetkom 20. st. s tonou mjerenja 1:107

za potpuno zatvoreni reakcijski sustav vrijedi da je ukupna masa i energija stalna
=Zakon o neunitivosti materije

Energy is neither created nor destroyed

It just changes forms.

Sjeate se Kojota sa svojim nakovnjem na vrhu litice?

Dokle god dri nakovanj i eka Pticu trkaicu, u nakovnju je pohranjena potencijalna
energija.
Meutim, kada Kojot isputa nakovanj, izvorna potencijalna energija se pretvara u
kinetiku energiju.
to dalje pada nakovanj, bre pada, a sve vie i vie potencijalne energije nakovnja
pretvara se u kinetiku energiju.

Zakon stalnih omjera masa

Joseph Proust (1754 -1826)
...neki odreeni kem. spoj uvijek
sadri iste elemente spojene u
stalnom i istom omjeru masa
omjer masa reaktanata i produkata
kemijske reakcije stalan je mali broj

11,19g vodika + 88,81g kisika 100g vode

11,19g vodika + 100g kisika 100g vode + 11,19g kisika

Zakon umnoenih omjera

John Dalton (1766-1844)
...kad se dva elementa spajaju u
vie nego jedan spoj, mase nekog
elementa u razliitim spojevima
nalaze se u jednostavnim
viekratnim omjerima.

 kada se dva elementa spajaju tako da daju vie nego jedan

kemijski spoj, onda su mase jednog elementa u jednostavnim
omjerima s masom drugog elementa s kojim se spaja

100 g duika + 57 g kisika duikov (I) oksid

100 g duika + 114 g kisika duikov (II) oksid
100 g duika + 171 g kisika duikov (III) oksid
57 : 114 : 171 = 1 : 2 : 3

Zakon o kemijskim ekvivalentima

Jeremias Benjamin Richter (17621807)
...mase dviju elementarnih tvari koje
reagiraju s nekom treom
elementarnom tvari iste mase,
reagiraju i meusobno, a isto tako i s
nekom etvrtom elementarnom tvari
jednake i odreene mase.

1g H2 + 3g C CH4
1g H2 + 8g O2H2O
3g C + 8g O2 CO2

U STARIJOJ LITERATURI:
Tvari koje meusobno reagiraju u ekvivalentnim koliinama
nazivaju se GRAM EKVIVALENTNE MASE!

ZAKONI KEMIJSKOG SPAJANJA PO

VOLUMENU
1. Gay-Lussacov zakon spojnih volumena
2. Avogadrov zakon

Zakon volumnih omjera plinovazakon spojnih volumena

Joseph Gay-Lussac (1778-1850)
...volumeni plinova koji meusobno
reagiraju ili nastaju kemijskom reakcijom
odnose se kao mali cijeli brojevi kada su
mjerenja obavljena pri stalnom tlaku i
temperaturi.

Hofmannov aparat

NaCl voda Na+ + Cl

H2O H+ + OH
K( ): 2H+ + 2e H2
A(+): 2Cl - 2 e Cl2

K( ): 4H2O + 4e 2H2 + 4OHA(+): 4OH- - 4e O2 + 2H2O

2H2O 2H2 + O2

Avogadrov zakon
Lorenzo Romano Amedeo Carlo
Avogadro di Quaregna e di Cerreto
(1776-1856)
1811 g.:
...jednaki volumeni plinova
sadre jednake brojeve plinovitih
estica pri istom tlaku i temperaturi.

Avogadrova hipoteza o molekulama

...najmanje estice nekog plina nisu slobodni atomi, ve skupine
malog broja atoma -molekula.
1dm3 vodika + 1dm3 klora 2dm3 klorovodika
N molekula vodika + N molekula klora 2N molekula klorovodika

Relativna molekulska masa

Mr = Ar

nadopunila plinske zakone koje su otkrili Boyle i Mariotte, Charles i

Gay-Lussac

Avogadrov zakon
2 zakljuka:
1. ako plinovi istog volumena sadre isti broj molekula, onda se mase
plinova jednakog volumena odnose kao mase molekula tih plinova,
odnosno kao Mr tih plinova
2. ako razliiti plinovi istog volumena sadre isti broj molekula, onda, i
obratno, isti broj molekula bilo kojeg plina zauzima u identinim
fizikim uvjetima isti volumen
molarni volumen; Vmo = 22,4 dm3mol-1
Vmo = Vo /n

STRUKTURA ATOMA
stari Grci - uoili da jantar privlai lagane stvari ako se tare vunenom
tkaninom ili krpom
Williams Gilbert (16. st.) studirao taj fenomen i nazvao ga je
elektrinim fenomenom elektron (gr.)= jantar
naelektrizirani stakleni tap i ebonitni tap se privlae, a ebonitni
naelektrizirani tapovi meusobno se odbijaju kao i dva staklena tapa
ZAKLJUAK:
2 vrste elektrinih naboja: pozitivni i negativni
suprotni naboji se privlae, a istoimeni odbijaju

Sile naelektriziranog tijela na kockicu stiropora:

a) dodir kockice stiropora s naelektriziranim ebanitnim tapom;
b) naelektrizirana kockica se odbija od naelektriziranog tapa;
c) naelektriziranu kockicu privlai naelektrizirano krzno.

Kako je mogue otkriti estice tako male

da ih nitko ne moe vidjeti?
J.J. Thomson 1897

Svijetlee cijevi pune plina dobile su

znanstveno znaenje
1855. godine, kada je puha stakla
Heinrich Geissler razvio poboljanu
vakuumsku pumpu.
Jednu od Geisslerovih cijevi je Julius
Plcker koristio kada je prvi put
primijetio katodne zrake u 1859.

Pluckerov student, Johann Wilhelm

Hittorf, stavio je krute objekte
unutar cijevi, izmeu katode i
svijetljenja.
Objekti su uzrokovali sjene, a Hittorf
je zakljuio da je katoda emitirala
neto to je putovalo ravnim
linijama, poput zraka svjetlosti.

Crookesove cijevi
Izumio William
Crookes 1875
eksperimentalne
elektrine izbojne
cijevi u kojima su
otkrivene katodne
zrake elektroni

Crookesova cijev

Johann Wilhelm Hittorf

1869. g.

1876. g. Katodne zrake

Kasnija izvedba Crookesove cijevi

Njemaki fiziar Eugen Goldstein
nazvao ih je kathodne zrake
jer ih emitira katoda
Goldstein je otkrio i pozitivne
zrake koje emitira anoda
(kanalne zrake)

J.J. Thomson
Prouavao katodne zrake pomou ureaja slinim Crookesovoj cijevi
Identificira katodne zrake kao elektrone
Odreene temeljnom fizikom
e/m = 1.8 x 10-8 C/g
Ili su jako mali ili jako nabijeni
Problem rijeen odreivanjem naboja elektrona metodom s uljnim
kapljicama Millikan 1908.
Masa elektrona 1837 puta manja je od mase protona koji ini jezgru atoma vodika.
Broj elektrona je uvijek isti kao broj protona kod nekog atoma i odreuje mu
mjesto u periodnom sustavu elemenata kao redni ili atomski broj atoma, z.

Thomsonova katodna cijev

Sir William Crookes

Elektrone, koje je nazivao katodnim zrakama, otkrio

je 1897. godine engleski fiziar J. J. Thompson

U drugoj polovini 19. stoljea vre se mnogi eksperimenti sa

staklenim cijevima s razrijeenim zrakom kroz koje se puta
elektrina struja i promatraju razliiti svjetlosni fenomeni.

tako je Plucker 1859. godine ispitivao neke zrake koje je

Goldstein nazvao katodnim zrakama, a Crookes je dao tumaenje
te pojave i opisao da se tu radi o roju estica materije.

Utjecaj magnetskog polja na katodne zrake

Julius Plcker i Johann Wilhelm Hittorf 1858. g

Elektron ima kutni zamah, to jest okree se oko svoje osi. To je spin elektrona zbog kojeg elektron ima osobine malog
magneta. Elektron posjeduje magnetni dipolni moment koji je uzrok paramagnetinosti i feromagnetinosti tvari.
Paramagnetine tvari nastoje se kretati u jako magnetno polje, dok dijamagnetine tvari nastoje izai iz magnetnog polja.
Feromagnetine tvari zadravaju svoj magnetizam i ako ne postoji djelovanje magnetnog polja.

Jednostavna katodna cijev se sastoji od dvije elektrode

zapeaene u staklenoj cijevi. Sjaj elektrinog pranjenja javlja se
u plinu izmeu elektroda jer je cijev je evakuirana. Uz daljnje
evakuacije, svjetlucanje nestaje i pojavljuje se sjaj na kraju cijevi
nasuprot katodi.

Ako je doveden sjeverni pol magneta prema vrhu katodne cijevi,

toka svjetlosti skrenuti e ulijevo preko lica cijevi.

F=qvB

Masa elektrona ~10-30 kg

Naboj elektrona -2x10 -19

Nabijena estica u
elektrinom polju
sila nezavisna od brzine:
pozitivni naboj- paralelna s vektorom el.
polja
negativni naboj- antiparalelna s
vektorom el. polja

Nabijena estica u magnetskom polju

Elektriki nabijena estica brzine v u homogenom magnetskom
polju indukcije B gibala bi se po krunici radijusa r

na nabijenu esticu djeluje

magnetska (centripetalna)
sila koja svija putanju naboja
izjednaavanjem
centrifugalne i centripetalne
sile dobiva se radijus krunice
po kojoj se naboj giba

MAGNETSKO POLJE
- prikazujemo magnetskim silnicama,
- silnice izlaze iz sjevernog magnetskog pola, a ulaze u juni magnetski pol.
Magnetsko polje ravnog dugog vodia kojim tee elektrina struja:
- magnetske silnice su koncentrine krunice oko vodia
- pravac polja je tangenta u svakoj toki krunice
- PRAVILO DESNE RUKE: odreivanje orijentacije magnetskog polja

PALAC POKAZUJE ORIJENTACIJU STRUJE,

A SVINUTI PRSTI POKAZUJU SMJER I
ORIJENTACIJU SILNICA MAGNETSKOG
POLJA.

Sila je ortogonalna na vektor magnetskog polja i

ovisi o brzini estice.

Pravilo desne ruke za odreivanje smjera sile.

Istovremeno djelovanje elektrinog

i magnetskog polja

SPECIFINI NABOJ Q/m 1,76 x 108 C/g

Radioaktivnost
NUKLEARNE REAKCIJE: reakcije u kojima sudjeluju jezgre.
Njemaki fiziar K. Rntgen otkrio je 1895. godine nevidljive zrake koje
izazivaju fluorescenciju, prolaze kroz materiju, zacrnjuju fotografsku plou, a
magnet ih ne otklanja.
Henri Becquerel

1896. godine otkrio da uranove rude takoer zacrnjuju fotografsku plou i fluoresciraju.
Primijetio je da uranijeve soli stalno u mraku fluoresciraju.

Wilhelm Rntgen (1895)

Koristei Crookesovu cijev,
sluajno otkrio x-zrake
Otkrie se svrstava meu
najkraa stvarajua
znanstvena razdoblja
1. Nobelova nagrada

Crookesova-Hittorfova cijev X-zraka

IONIZIRAJUE ZRAENJE:

-Becquerel je pronaao da zraenje koje izazivaju uranijevi

spojevi ioniziraju zrak, izazivaju fluorescenciju i prolaze kroz papir, ploice
aluminija i bakra.
- Kroz zatvoreni spremnik djeluju na fotografsku plou, a djeluju i na
nau kou i klice raznih biljaka.
- imaju slina svojstva kao rendgenske zrake (X zrake), u poetku su se
nazivale Becquerelove zrake.
- 1899. - zrake skreu u magnetskom polju, pa se razlikuju od rendgenskih
zraka, koje ne skreu u magnetskom polju.

Poljakinja Marie Curie Sklodowska ispitala je Becquerelovo isijavanje na uranijevom

smolincu i ustanovila da je mnogo aktivniji od istog uranovog(IV) oksida.

- na zraenje se ne moe utjecati elektrinom strujom, zagrijavanjem, kemijskim

reakcijama i sl.
- radioaktivni kemijski elementi pretvaraju se jedni u druge
- vjerojatnost raspada neovisna je o starosti pojedinog atoma
- predloila da se kemijski elementi koji izazivaju Becquerelove zrake
nazovu radioaktivni elementi, a njihovo svojstvo radioaktivnost

E. Rutherford i P. Villard
fotografska
ploa

U magnetskom polju i zrake se

otklanjaju svaka na svoju stranu, dok se
zrake ne otklanjaju.

elektrino polje

olovni
blok

radioaktivna
tvar

zrake - pozitivno nabijene jezgre He

zrake - negativno nabijena struja elektrona
zrake - elektromagnetni valovi

EMISIJA GAMA ZRAENJA

pobueno stanje jezgre prelazi u stanje nie energije
P. Villard

zraenje:
- nastaje energijskim prijelazima
nestabilnih atomskih jezgri
radioaktivnih tvari

Neke medicinske koristi niskih doza zraenja

MRI, CT, nuklearna medicina

grkljan
titnjaa
dunik

Neke medicinske koristi visokih doza zraenja

unitavanje stanica raka
due ouvanje hrane svjeom

Periodni Sustav Elemenata

18. i 19. st. potreba za svrstavanjem elemenata prema zajednikim
svojstvima
1817. J. W. DBEREINER svrstao elemente u TRIJADE:
Newlands - OKTAVE
L. Meyer
1869. D. J. Mendeljejev prema relativnim atomskim masama, stavljajui
elemente slinih kemijskih svojstava jedne ispod drugih; predvidio
elemente koji e se tek otkriti i popuniti prazna mjesta u tadanjoj tablici
elemenata

Periodni Sustav Elemenata

danas svrstavamo elemente prema njihovom atomskom ili rednom broju
tako se zadrava PERIODINOST SVOJSTAVA ELEMENATA
odrava grau atoma i elektronsku konfiguraciju
7 PERIODA
(vodoravni redovi)
7 perioda = 7 energetskih razina
u elektronskom omotau
atomi elemenata iste periode
=isti broj ljusaka

18 SKUPINA
(okomiti supci)
atomi elemenata iste skupine
imaju jednaku elektronsku
konfiguraciju valentne ljuske

SLINOST U SVOJSTVIMA ELEMENATA REZULTAT JE SLINOSTI

ELEKTRONSKE KONFIGURACIJE VALENTNE LJUSKE!

Periodni sustav
VIII

I
1

atomski broj

atomski simbol

atomska masa

He

II

III

IV

VI

VII

4.003

10

Li

Be

Ne

6.941

9.012

10.81

12.01

14.01

16.00

19.00

20.18

12

13

14

15

16

17

18

Na

Mg

Al

Si

Cl

Ar

22.99

24.31

26.98

28.09

30.97

32.07

35.45

39.95

19

20

31

32

33

34

35

36

Ca

Ga

Ge

As

Se

Br

Kr

39.10

40.08

69.72

72.59

74.92

78.96

79.90

83.60

1.008

Periode

Grupe

4 SKUPINE ELEMENATA s obzirom na elektrone u valentnoj ljusci :

ELEMENTI GLAVNIH SKUPINA

s elementi: 1. i 2. skupina,
popunjava se vanjska s podljuska
lako otputaju s elektrone i postaju
jedno ili dvovalentni.
p elementi: 13. - 18. skupina,
popunjava se p podljuska

PRIJELAZNI ELEMENTI
d elementi- popunjavaju
elektronski omota d elektronima
pretposljednje ljuske nakon to je
vii energetski nivo popunjen
s elektronima

f elementi- skupine LANTANOIDA i AKTINOIDA

popunjavanje elektronskog omotaa zavrava f elektronima.

ALKALIJSKI METALI:
elementi 1. skupine- s vodom ine jake luine (alkalije)
ZEMNOALKALIJSKI METALI:
elementi 2. skupine- s vodom ine jake luine (alkalije),
njihovi spojevi sastojci Zemljine kore
BOROVA, UGLJIKOVA I DUIKOVA SKUPINA:
elementi 13., 14. i 15. skupine- po 1. elementu u skupini
HALKOGENI ELEMENTI:
elementi 16. skupine, ulaze u sastav ruda
HALOGENI ELEMENTI:
elementi 17. skupine, s metalima tvore soli
PLEMENITI PLINOVI:
elementi 18. skupine, svi u plinovitom stanju, pri uobiajenim uvjetima se
ne s pajaju niti s jednim elementom

METALI
na lijevoj strani i u sredini PSE

NEMETALI
na desnoj strani PSE

METALOIDI
prijelaz izmenu metala i nemetala
B, Si, Ge, As, Sb, Te, Po, At

pri T 293 K:
1. plinovi: H2, O2, N2, F2, Cl2, He, Ne, Ar, Kr, Xe, Rn
2. tekuine: Hg, Br
3. vrste tvari: svi ostali elementi

http://www.ptable.com/