Professional Documents
Culture Documents
Sta je zvuk Zvuk proizvode tela u elastinoj sredini i rezultat je longitudinalnih oscilacija,
odnosno sabijanja i razreivanja vazduha.
2.Koja jedinica se koristi za merenje inteziteta buke? Intenzitet buke se izraava kao
koliina talasnog pritiska, Osnovna jedinica mere je bel (B) a u praktine svrhe se koristi
deseti deo bela, decibel (dB).
3.Koji su prirodni izvori buke?Izvori zvuka mogu biti prirodni i vetaki. Prirodni su
elektrina pranjenja u atmosferi, grmljavina, vulkansa erupcija, talasi mora, vetar, glasovi
ivotinja i ljudski glas.
4.Navedite
vestacke izvore buke?Vetaki su industrija i saobraaj.
5.Navedite posledice uticaja buke na zdravlje coveka?Specifino delovanje buke se
ispoljava kao: 1)Specifino, tj. na ulo sluha,2)Nespecifino na ostale organe i organske
sisteme.
6.Navedite zastitne mere protiv buke Mere protiv buke mogu biti opte i individualne. U
opte mere se ubrajaju: tehnoloke, izolacione, regulacija saobraaja, vremensko i prostorno
ogranienje buke, zakonska regulativa i standardi. To podrazumeva adekvatna reenja na
izvoru buke, tj. konstrukciju manje bunih i beumnih maina i opreme. Postupci izolacije se
odnose na zatitu stambenih etvrti i maina koje prave buku.
7.Navedite mere koje mogu da se primene radi smanjivanja nivoa buke?1)
planiranje, izgradnja i zoniranje gradova i drugih naselja,2)akustika graevinskog materijala
i konstruktivna podeenost stambenih, javnih, industrijskih i drugih zgrada, ulica, trgova,
3)konstrukcija i tehniko stanje saobraajnih vozila i automobilskih puteva, tramvajskih i
eleznikih pruga, 4)hortikulturne mere,
5)prosveivanje i vaspitanje stanovnitva,
6)administrativne mere.
8.Kako je klasifikovan cvrst otpad?Moze se podeliti na tri osnovne kategorije:
1)komunalni 2)industrijski 3)poljoprivredni.
9.Kako je podeljen komunalni cvrsti otpad Moze se podeliti na :
1.Rezidencijalni(stambeni) 2.Komercijalni 3.Institucionalni 4.Gradjevinsk 5.Otpad sa javnih
povrsina 6.Otpad iz postrojenja za pripremu vode i za obradu otpadnih voda
10.Navedite izvore zagadjenja cvrstim otpadom?Najvazniji izvori zagadjenja cvrstim
otpacima su:domacinstva(urbani otpaci),industrija,rudarstvo,poljoprivreda,prehrambena
industrija kao trgovina.
11.Sta cini strukturu
cvrstog otpada? U strukturu cvrstih otpada zastupljene su mnogobrojne komponente,a
najcesce papir svih vrsta,ukljucujuci I ambalazni,staklo,limenke i drugi metalni otpaci,olupine
automobila i autogume,ostaci hrane,tekstil,poljoprivredni i industrijski otpaci.
12.Sta je insineracija Insineracija (spaljivanje) jeste termiki tretman otpada u
stacionarnom ili mobilnom postrojenju sa ili bez iskorienja energije proizvedene
sagorevanjem ija je primarna uloga termiki tretman otpada, a koji obuhvata i pirolizu,
gasifikaciju i sagorevanje u plazmi.
13. Iz cega se sastoji bio-otpad? Bio-otpad se sastoji od ostatka hrane i razlicitog
bastenskog otpada,kao sto su:1)ostaci od povrca i voca 2)ostaci od ciscenja ribe i mesa
3)hleb,ostaci hrane
4)lisce,cvece,granje 5)otkos trave,piljevina
14.Sta pripada papirno-kartonskom otpadu? U papirno-kartonski otpad spadaju:
1)novine i casopisi 2)prospekti,katalozi,sveske 3)knjige i slikovnice 4)papirnate
vrecice,kartonske fascikle i kutije 5)valoviti karton
6)ostali papirni i kartonski predmeti bez plasticnih ili drugih materijala
52.Navedite tipove jonizujuceg zracenja ?To su ;alfa,beta ,gama cestice,neutron ,xzraci,ultraljubicasti zraci
53.Sta su ultravioletni
zraci?Ultravioletni zraci su deo suncevog spectra,a mogu se dobiti i vestackim putem.To su
elektromagnetni talasi duzine od 400-10nm.
54.Sta predstavljaju x-zraci? X-zraci su elektromagnetne prirode.Granice interval talasnih
duzina x-zraka nisu ostro odredjene.Danas se x-zraci nazivaju i Rentgenovim zracima
55.Sta su alfa cestice?Alfa cestica se sastoji iz dva protona i dva neutron.Pozitivno su
naelektrisane.
56.Sta su beta cestice?Beta cestice su
brzi elektroni i brzi pozitroni koji se emituju u toku raspadanja jezgra radioaktivnih izotopa.
57.Kako gama zracenje utice na coveka?Gama zracenje je elektromagnetno zracenje
velike energije koje potice iz jezgra atoma a siri se brzinom svetlosti.Zbog visoke energije
gama cestice krecu se briznom svetlosti u vazduhu mogu preci stotine hiljade metara pre
nego sto potrose energiju.Mogu proci kroz mnoge materijale ,pa tako prolaze kroz ljudsko
telo.
58.Sta je bekerel?Jedinica aktivnosti radioaktivnog izvora je bekerel.Oznacava se
simbolom Bq.
59.Sta je grej?Bioloski efekti
radioaktivnog zracenja mere se na osnovu apsorbovane doze zracenja i izrazavaju se u
jedinicama grej (Gy).
60.Navedite bioloske efekte zracenja kod ljudi?Bioloski efekti jonizujuceg zracenja su
uzrokovani jonizacijom tkiva kroz koje zracenje prolazi i manifestuje se u dva oblika: kao
ostecenje somatskih i germinalnih celija(somatski 61.Sta su mutacije?Mutacija je
kvalitativna ili kvantitativna promena u genetickom materijalu koja nije uzrokovana
rekombinacijom.Organizam sa mutacijom naziva se mutant.
62.Sta je radijaciona doza Radijacione doze se mere kolicinom energije apsorbovane
tkivima izlozenim radijaciji.Doze koje izazivaju smrt svih ozracenih jedinki nazivaju se
letalnim dozama.
63.Navedite mere zastite
od radijacije?Zastitu od stetnih efekata jonizujuceg zracenja je tesko definisati.Apsolutne
sigurnosti nema posto i najmanje mreljive doze mogu izazvati genetska ostecenja.
64.Sta je monitoring sistem?Monitoring sistem obuhvata osmatranje,detekciju i pracenje
izvora prirode kvaliteta ,kvantiteta,disperzije i efekata zagadjujucih supstanci zivotne
sredine.
65.Sta obuhvata monitoring Faktor monitoring obuhvata fizicke ,hemijske i bioloske
komponente.
66.Sta sadrzi katastar
zagadjenja?Katastar zagadjenja sadrzi precizne i kompletne podatke o izvorima
,vrsti,strukturi i kolicini emisije i efluenata zagadjenja,sadrzi i podatke o distribuciji,dinamici i
prognozi eventualnih ekoloskih efekata.
67.Sta predstavlja hemijski monitoring?Hemijski monitoring treba da otkrije
eventualnu akumulaciju toksicnog materijala(hemikalija).
68.Sta je tehnicki monitoring? Tehnickim monitoringom se prikupljaju informacije o
koncentracijama,distribuciji i eventualnoj transformaciji hemikalija u manje toksicne ,a
ponekad i u toksicnije forme.
69.Sta je
emiter?Emiter moze biti bilo koji izvor (stacionarni ili mobilni )zagadjujucih emisija.