Professional Documents
Culture Documents
Identifikacija problema
Osim toga, u veini predmeta u kojima je izreena uslovna kazna zatvora (tj. u
88.8% od 223 predmeta), sud je utvrdio kaznu u trajanju od jedan do est mjeseci.
'Ovo pokazuje da u veini predmeta nasilja u porodici koje je Misija pratila (u
198 predmeta), izreene zatvorske kazne ne samo da su bile prilino blage,
nego su bile uslovne - to znai da u praksi poiniocu nije izreena nikakva
efikasna kaznena mjera.' (OSCE: Krivina odgovornost i sankcioniranje
poinilaca nasilja u porodici ).
ii
Ovaj rad je napisan u cilju podrke naporima panela od deset sudija da naprave
procjenu predmeta i definiu smjernice ili instrument za sudsko izricanje kazni u BiH.
Fokusiran je na informacije koje mogu biti od znaaja za izricanje presude i zatitnih
ponavljanjem djela;
rizikom od smtrnog ishoda; i
rizikom od poveane upotrebe fizikog i seksualnog nasilja.
Nasilje u porodici ili porodinoj zajednici i zlostavljanje mogu obuhvatati irok raspon
nasilnih djela. Iako sva djela nasilja u porodici ne ine krivino djelo ili prekraj
prema zakonima u BiH, i dalje je vano za ukupnu procjenu predmeta da postoji
jasno razumijevanje raznovrsnosti i /ili obrasca poinjenog nasilja. Sljedei primjeri
nasilja su dati da slue kao smjernice, i ne predstavljaju sveobuhvatnu listu svih
moguih vrsta nasilja ili zlostavljanja koje postoje.
2 Zakon o zatiti od nasilja u porodici u RS: lan 6: Nasilje u porodici je bilo koje djelo koje
nanosi fiziku, psihiku i seksualnu patnju ili ekonomsku tetu, kao i prijetnje takvim djelima
ili proputanje injenja dune panje, koja ozbiljno sputava lanove porodice da uivaju u
svojim pravima i slobodama na principu ravnopravnosti polova, kako u javnoj tako i u
privatnoj sferi ivota; i Zakon o zatiti od nasilja u porodici, l. 6: Nasilje u porodici je bilo
koje djelo koje nanosi fiziku, psihiku, seksualnu ili ekonomsku tetu ili patnju, kao i
prijetnje takvim djelima, ili proputanjem takvog injenja i panje koje ozbiljno sputavaju
lanove porodice da uivaju u svojim paravima i slobodama na principu ravnopravnosti u
javnoj i privatnoj sferi ivota.
Davljenje
Povreivanje djece
3 Ameriko udruenje sudija /Amerika fondacija sudija: nasilje u porodici i sudnica: razumijevanje
problema poznavanje rtve; http://aja.ncsc.dni.us/domviol/publications_domviobooklet.htm
Optube za prevaru
Zahtijevanje seksa kada je partner bolestan, umoran ili nakon fizikog nasilja
4 http://www.thehotline.org/get-educated/what-is-domestic-violence/
5 Razliite lokalne i nacionalne studije u SAD pokazale su da, kada postoji fiziko nasilje, vjerovatno je
prisutno i seksualno nasilje. Na primjer, jedna studija u Teksasu je pokazala da skoro 70% ena koje su
traile zatitne mjere bilo silovano, i to vie puta (79 %) (McFarlane, J., i A. Malecha. Seksualni napad
meu intimnim partnerima: uestalost, posljedice i tretiranje. Konani izvjetaj Nacionalnog institute
pravde, grant br. 2002-WG-BX-0003. Washington, DC: Ministarstvo pravde SAD, Nacionalni institute
pravde, oktobar 2005., NCJ 211678. http://www.ncjrs.gov/App/Publications/abstract.aspx?ID=232957)
1.2.4 Uhoenje
Uhoenje se generalno definira kao obrazac radnji kojima se kod razumne osobe
izaziva strah. Drugim rijeima, cilj uhoenja je naruavanje privatnosti/sigurnosti ili
osjeaja privatnosti/sigurnosti kod druge osobe. Veina sluajeva uhoenja deava
se izmeu sadanjih ili bivih intimnih partnera, te stoga uhoenje moe biti
relevantna komponenta nasilja u porodici, a pogotovo zlostavljanja. 7
Osim toga,
studije su pokazale da je uhoenje povezano sa poveanim rizikom od ubistva, zbog
ega je identifikacija radnji uhoenja presudni element u procjeni predmeta i rizika. 8
Uhoenje izmeu ostalog ukljuuje:
7 62% sluajeva uhoenja deava se izmeu sadanjih ili bivih intimnih partnera ili partnera
koji se zabavljaju. Tjaden, P., i N. Thoennes. Uhoenje u Americi: nalazi nacionalne ankete o nasilju nad
enama. Istraivanje ukratko. Washington, DC: Ministarstvo pravde SAD, Nacionalni institut pravde,
grant br. 93-IJ-CX-0012, april 1998., NCJ 169592.
http://www.ncjrs.gov/App/Publications/abstract.aspx?ID=169592
8 Jedna studija je pokazala da je vie od polovine (54%) ubijenih intimnih partnerica prijavilo uhoenje
policiji prije nego to ih je ubila osoba koja ih je uhodila. McFarlane, J., J. Campbell, i S. Wilt. Uhoenje i
ubistvo intimne partnerice. Studije o ubistivma 3(4) (novembar 1999.): 300-316, NCJ 179872.
http://www.ncjrs.gov/App/Publications/abstract.aspx?ID=179872
nasilja u porodici, ali ee mogu otkriti iri obrazac nasilja koje na kraju dovodi do
rtvinog gubitka slobode.
Dodatni oblici nasilja i zlostavljanja izmeu ostalog ukljuuju:
1.2.6 Ubistvo
Najnovije nacionalno istraivanje o nasilju u porodici ili ubistvima intimnog partnera
u SAD pokazuje da 30% ubistava ena poini njihov suprunik ili intimni partner, dok
3% ubistava mukaraca poini njihova supruga ili intimna partnerica. 9 Pored toga to
je veoma prisutno kao krivini ishod odnosa koji ukljuuju zlostavljanja, ubistvo
intimnog partnera moe ukljuivati i trea lica djecu, posmatrae, poslodavce i
policiju, izmeu ostalog. Na primjer, prema jednoj studiji na 313 predmeta nasilja u
porodici sa fatalnim ishodom, u stvari je bilo ukupno 416 ubistava, ukljuujui 23
djece i 32 prijatelja/ lanova porodice rtve10.
10
Starr, K., M. Hobart, i J. Fawcett. Svaki izgubljeni ivot poziva na promjene: nalazi i preporuke iz
Pregleda fatalnih ishoda nasilja u porodici u Dravi Washington. Seattle, WA: Koalicija Drave
Washington protiv nasilja u porodici, decembar 2004., dostupno online na
http://www.wscadv.org/pages.cfm?ald=9BF3F91C-C298-58F608C8E952508A52AD
12
Klein, Andres, Praktine implikacije trenutnog istraivanja na temu nasilja u porodici: za primjenu
zakona, tuioce i sudije. Specijalni izvjetaj Nacionalnog institute pravde, Ministarstvo pravde SAD,
Ured za pravosudne programe, juni 2009., NCJ225722. http://www.nij.gov/topics/crime/intimate-partnerviolence/practical-implications-research/welcome.htm
13
Macmillan, R., i C. Kruttschnitt. Obrasci nasilja nad enama: faktori rizika i posljedice. Konani
izvjetaj za Nacionalni institut pravde, grant br. 2002-IJ-CX-0011. Washington, DC: Ministarstvo pravde
SAD, Nacionalni institut pravde, avgust 2004., NCJ 208346.
http://www.ncjrs.gov/App/Publications/abstract.aspx?ID=208346
10
15
Ibid
16
Hirschel, D., E. Buzawa, A. Pattavina, D. Faggiani, i M. Reuland. Objanjenje prevalence, konteksta i
posljedica dvojnog hapenja u sluajevima intimnih partnera. Konani izvjetaj za Nacionalni institut
pravde, grant br.2001-WT-BX-0501. Washington, DC: Ministarstvo pravde SAD, Nacionalni institut
pravde, april 2007., NCJ 218355. http://www.ncjrs.gov/App/Publications/abstract.aspx?ID=240055
11
Sudije imaju razliite nivoe diskrecionih prava kada se radi o tumaenju i primjeni
zakona. Ponekad sudije koriste diskreciona prava tako da podrivaju sigurnost rtve i
odgovornost zlostavljaa. Uvjetnom osudom se pojaava uvjerenje poinioca da ima
pravo koristiti nasilje kako bi uspostavio mo i kontrolu nad partnericom, kao i
njegova percepcija o nekanjivosti takvog nasilja.
Sudije u BiH obimno koriste diskreciona prava u segmentu izricanja kazni. Stoga je
ovo prilika da odgovor pravosua na nasilje u porodici temeljito procijeni jedan
predmet i odabere kaznu kojom e se poslati jasna poruka i odvratiti od daljnjeg
injenja krivinih djela nasilja u porodici. 18 BH zakoni ukljuuju veliki broj razliitih
sankcija i zatitnih mehanizama koji se mogu koristiti u razliitim kombinacijama,
kako bi se u potpunosti zadovoljile potrebe sigurnosti rtve (i porodice) i kaznio
poinilac.
3 Procjena predmeta
Svrha ovog projekta i formiranja sudijskog panela je izrada:
1. Sistematskih smjernica za procjenu predmeta nakon suenja; i
2. Odgovarajueg seta preporuka za izricanje kazni.
Bez temeljite procjene predmeta, ograniena je sposobnost izricanja odgovarajue
kazne. Dakle, u odsustvu sveobuhvatnih informacija, kazna se izrie skoro vezanih
oiju. Pogotovo kada se radi o nasilju u porodici, samo jedan incident vezan za taj
sluaj moe dati vrlo ogranienu sliku vrste, prirode i konteksta zlostavljanja i nasilja.
Zbog toga se odgovarajua kazna jednostavno ne moe uspjeno izrei kada ne
postoji temeljita istraga i sveobuhvatan predmetni spis.
U narednom dijelu dati su nalazi istraivanja i prakse zasnovane na dokazima koje su
utvrene u SAD. Kao to je spomenuto, SAD se ne koriste kao primjer kako bi se
sugeriralo da su kontekst, historija ili pravni sistem isti kao u BiH. Umjesto toga, SAD
kao velika zemlja sa najveim pojedinanim doprinosom istraivanju na temu nasilja
17
http://www1.umn.edu/humanrts/svaw/domestic/link/judges2.htm
18
Idem
12
19
Puffett, N., i C. Gavin. Predskazivai ishoda programa i ponavljanja djela na Prekrajnom sudu za
nasilje u porodici u Bronxu. Finanisano grantovima Ureda za nasilje nad enama i Ureda za sudsku
administraciju Drave New York. New York, NY: Centar za sudsku inovaciju, april 2004., dostupno online
na http://www.courtinnovation.org/_uploads/documents/predictorsbronxdv.pdf.
20
Klein, A., T. Tobin, A. Salomon, i J. Dubois. Nacionalni profil zlostavljanja starijih ena i krivinopravni
odgovor. Konani izvjetaj za Nacionalni institut pravde, grant br.2006-WG-BX-0009, Washington, DC:
Ministarstvo pravde SAD, Nacionalni institut pravde, decembar 2007., NCJ 222460.
http://www.ncjrs.gov/App/Publications/abstract.aspx?ID=244358
13
21
Campbell, J., C. OSullivan, J. Roehl, i D. Webster. Studija validacije procjene rizika od nasilja nad
intimnim partnerom Konani izvjetaj za Nacionalni institut pravde, grant br.2000-WT-VX-0011.
Washington, DC: Ministarstvo pravde SAD, Nacionalni institut pravde, maj 2005. (rev. dec. 2005.), NCJ
209731. http://www.ncjrs.gov/App/Publications/abstract.aspx?ID=209731; Klein, A., D. Wilson, A. Crowe,
i M. DeMichele. Procjena Jedinice za nadgledanje perioda uvjetne osude za djelo nasilja u porodici.
Konani izvjetaj za Nacionalni institut pravde, grant br 2002-WG-BX-0011, March 31, 2005, NCJ
222912.
http://www.ncjrs.gov/App/Publications/abstract.aspx?ID=244821; Rempel, M., M. Labriola, i R. Davis.
Da li se pravosudnim monitoringom poinioci odvraaju od ponavljanja nasilja u porodici? Rezultati
kvazi-eksperimentalnog poreenja u Bronxu. Nasilje nad enama 14(2) (februar 2008.): 185-207,
dostupno online na http://vaw.sagepub.com/cgi/content/abstract/14/2/185.; i vie.
22
Brookoff, D. Droge, alcohol i nasilje u porodici u Memphisu. Pregled istraivanja. Washington, DC:
Ministarstvo pravde SAD, Nacionalni institut pravde, oktobar 1997., FS 000172.
23
Hirschel, J., i D. Dawson. Nasilje nad enama: sinteza istraivanja za slubenike koje primjenjuju
zakon. Konani izvjetaj za Nacionalni institut pravde, grant br.98-WT-VX-K001. Washington, DC:
Ministarstvo pravde SAD, Nacionalni institut pravde, decembar 2000., NCJ 198372.
http://www.ncjrs.gov/App/Publications/abstract.aspx?ID=198372 ; i Wekerle, C., i A. Wall. Jednadba
izmeu nasilja i ovisnosti: teoretska i klinika pitanja kod zloupotrebe narkotika i nasilja u vezi. New
York, NY: Brunner-Routledge, 2002.
24
Kyriacou, D., D. Anglin, E. Taliaferro, S. Stone, T. Tubb, J. Linden, R. Muelleman, E. Barton, i J. Kraus.
Faktori rizika od povreda ena od nasilja u porodici. New England Journal of Medicine 341(25)
(decembar 16., 1999.): 1892-1898.
14
25
Jolin, A., W. Feyerherm, R. Fountain, i S. Friedman. Dalje od hapenja: Eksperiment sa
nasiljem u porodici u Portlandu, Oregon. Konani izvjetaj za Nacionalni institut pravde, grant br.
95-IJ-CX-0054. Washington, DC: Ministarstvo pravde SAD, Nacionalni institut pravde, 1998., NCJ
179968. http://www.ncjrs.gov/App/Publications/abstract.aspx?ID=179968; i Ventura, L., i G.
Davis. Nasilje u porodici: sudska osuda i ponavljanje djela. Nasilje nad enama 11(2)
(februar 2005.): 255-277, NCJ 208869. http://www.ncjrs.gov/App/Publications/abstract.aspx?
ID=208869
26
Hirschel, D., E. Buzawa, A. Pattavina, D. Faggiani, i M. Reuland. Objanjenje prevalence,
konteksta i posljedica dvojnog hapenja u sluajevima intimnih partnera. Konani izvjetaj za
15
27
Campbell, J., D. Webster, J. Koziol-McLain, C. Block, D. Campbell, M. Curry, F. Gary, J.
McFarlane, C. Sachs, P. Sharps, Y. Ulrich, i S. Wilt. Procjena faktora rizika od ubistva intimnog
partnera. NIJ Journal 250 (novembar 2003.): 14-19, NCJ 196547.
http://www.ncjrs.gov/App/Publications/abstract.aspx?ID=196547; i Koziol-McLain, J., D.
Webster, J. McFarlane, C. Block, Y. Ulrich, N. Glass, i J. Campbell. Faktori rizika od ubistva
ene samoubistva u naisilnim odnosima: Rezultati kontrolne studije sluaja na vie lokacija.
Nasilje i rtve 21(1) (februar 2006.): 3-21, NCJ 213274.
http://www.ncjrs.gov/App/Publications/abstract.aspx?ID=234770
28
Ibid
29
Adams, D. Zato oni ubijaju? Mukarci koji ubijaju svoje intimne partnerice. Nashville, TN:
Vanderbilt University Press, 2007.
16
17
31
Ventura, L., i G. Davis. Nasilje u porodici: osuujua presuda i recidivizam. Nasilje
nad enama 11(2) (februar 2005.): 255-277, NCJ 208869.
http://www.ncjrs.gov/App/Publications/abstract.aspx?ID=208869
18