You are on page 1of 18

GENDER & JUSTICE REFORM

Project in Bosnia and


Herzegovina

Procjena predmeta nasilja u porodici i izricanja kazne: Projekat


izrade smjernica
Paket sa materijalima za sudijski panel

Identifikacija problema

U ovom dijelu je data kratka identifikacija problema. Dodatno objanjenje i


odgovarajue istraivanje sadrani su u Saetku projekta,kao i u paketu sa
materijalima.
Uprkos postojanju zakona kojima se kriminalizira nasilje u porodici na dravnom i
entitetskom nivou u Bosni i Hercegovini (BiH), primjetno je nesprovoenje (ili
neupotreba) ovih zakona u praksi. Trenutna istraivanja, koja se uglavnom vode u
obliku praenja sudskih postupaka od strane UNDP/UNFPA i OSCE-a, pokazuju da se
samo malo broj sluajeva prijavljuje policiji i dospijeva pred sud, te rezultira
izricanjem kazne protiv poinioca ili mjera zatite za rtvu.
Npr., kroz projekat OSCE-a: Krivina odgovornost i sankcioniranje poinilaca nasilja
u porodici(Ensuring Accountability for Domestic Violence) analiziran je uzorak od
289 krivinih postupaka za krivino djelo nasilja u porodici na sudovima u FBiH, RS i
Brko Distriktu u periodu od 2004. i 2010. godine. Analiza praksi u pogledu
kanjavanja pokazala je sljedee:

U veini predmeta, skoro 77.2% (ili 223 predmeta); izreena je uslovna


kazna zatvora;
Zatvorske kazne su izreene samo u 8.3% od ukupnog broja predmeta
(24). U ovoj kategoriji, veina kazni zatvora su bile kratkotrajne: 70.8% u
trajanju od jedan do est mjeseci (17 predmeta), a 25% u trajanju od est
do 12 mjeseci (6 predmeta). Samo u jednom predmetu izreena je
zatvorska kazna u trajanju od 21 godinu; a
Poinioci su morali platiti novanu kaznu samo u 13.5% predmeta (ili 39).

Osim toga, u veini predmeta u kojima je izreena uslovna kazna zatvora (tj. u
88.8% od 223 predmeta), sud je utvrdio kaznu u trajanju od jedan do est mjeseci.
'Ovo pokazuje da u veini predmeta nasilja u porodici koje je Misija pratila (u
198 predmeta), izreene zatvorske kazne ne samo da su bile prilino blage,
nego su bile uslovne - to znai da u praksi poiniocu nije izreena nikakva
efikasna kaznena mjera.' (OSCE: Krivina odgovornost i sankcioniranje
poinilaca nasilja u porodici ).

ii

Obrazloenje i objanjenje rada

Ovaj rad je napisan u cilju podrke naporima panela od deset sudija da naprave
procjenu predmeta i definiu smjernice ili instrument za sudsko izricanje kazni u BiH.
Fokusiran je na informacije koje mogu biti od znaaja za izricanje presude i zatitnih

mjera u kontekstu predmeta nasilja u porodici. Konkretno, u radu je predstavljeno


istraivanje i podaci o faktorima i varijablama u predmetima nasilja u porodici koji
su povezani sa:

ponavljanjem djela;
rizikom od smtrnog ishoda; i
rizikom od poveane upotrebe fizikog i seksualnog nasilja.

Dakle, cilj pravosudnog odgovora je povecanje sigurnosti zajednice (i zrtve)


odvracanjem od cinjenja buducih prekrsaja ili krivicnih djela utvrdjivanjem
odgovornosti pocinioca, a konkretna procjena faktora kojima se povecava
vjerovatnoca ponavljanja djela, rizik od smrtne posljedice ili rizik od povecanog
nivoa nasilja je od presudnog znacaja.
Prezentirani podaci su iskljucivo uzeti iz Sjedinjenih Drzava ne zato sto SAD
predstavljaju najbolji model pravosudnog odgovora na nasilje u porodici, nego zato
sto imaju dostupne najopseznije podatke o nasilju u porodici, koji su potrebni za
istrazivanje kojim se konkretno analizira odgovor pravosudja. Osim toga, iako SAD
imaju razlicit krivicni i gradjanski sistem, prakse izricanja kazni u SAD i BiH su i dalje
relativno slicne, s tim da sudije u BiH imaju veca diskreciona prava od svojih kolega
u SAD. Stoga se nadamo da sveobuhvatni podaci iz SAD mogu BH sudijama pruziti
neophodan uvid u stratesko provodjenje zakona o nasilju u porodici u BiH.
Stoga, narednim informacijama ce se opisati historijat i prezentirati podaci o
istrazivanju, koji su korisni za izradu sistematskih smjernica za procjenu
predmeta i izricanje kazni, prilagodjenih zakonima i kontekstu u BiH.

Dio I: Razumijevanje nasilja u porodici


1 Zakon o zatiti od nasilja u porodici
Iako nedavno izmijenjeni zakoni o zatiti od nasilja u porodici i krivini zakoni u
odnosu na djela kojima se nanose fizike povrede (krivini zakon) prave
razgranienje izmeu krivinih djela i prekraja i u Federaciji i u Republici Srpskoj,
ipak postoji vrst zakonski kod za sveobuhvatan odgovor pravosua na nasilje u
porodici. Meutim, u ovom radu se konkretno govori o sudskom odgovoru nakon
suenja tj. o procesu procjene predmeta koja je neophodna za izricanje
odgovarajue kazne kojom se ispunjava cilj sudske intervencije. Zakoni o nasilju u
porodici (krivini i prekrajni), u kombinaciji sa Zakonom o ravnopravnosti spolova,
pruaju sveobuhvatan zakonski okvir za temeljitu procjenu predmeta i
individualizirano izricanje odgovarajuih kazni. U tom zakonskom kontekstu,
procjena predmeta u svrhu izricanja kazne nakon suenja moe i treba
ukljuivati razmatranje bihevioralnih i socijalnih faktora, pored samog
krivinog djela ili prekraja koji je u pitanju.

1.1 Nasilje u porodici porodinoj zajednici - zlostavljanje


(Battering)
Nasilje u porodici i porodinoj zajednici generalno se shvata kao razliiti oblici nasilja
i nasilnog ponaanja unutar doma ili izmeu lanova porodice ili intimnih partnera.
Zlostavljanje predstavlja specifinu vrstu nasilja u porodici (ili nad intimnim
partnerom) i oznaava obrazac nasilnih ili prijeteih radnji iji je cilj namjerno
kontrolisanje ili dominiranje nad drugom osobom1. Nasilje u porodici, u zakonskom
kontekstu, podrazumijeva sluaj fizikog, seksualnog ili drugog oblika nasilja te se
stoga moe raditi o jednom izoliranom incidentu, ili seriji incidenata. Zlostavljanje, s
druge strane, konkretno oznaava obrazac ponaanja iji je cilj kontroliranje
ponaanja druge osobe. Zlostavljanjem se ozbiljno moe naruiti uivanje prava i
sloboda pojedinca u svim oblastima javnog i privatnog ivota pored nanoenja
fizike i seksualne traume2. Koncept zlostavljanja je stoga znaajan za zakonski
/krivini kontekst nasilja u porodici u BiH, u onoj mjeri u kojoj obrazac zlostavljakih,
nasilnikih i prijeteih radnji moe dokazano doprinijeti naruavanju prava i sloboda
pojedinca u javnim i privatnim sferama vie nego incident nasilja u porodici.
Procjena predmeta stoga mora ukljuivati i utvrivanje da li je u pitanju izolovan
incident ili jedan od mnogobrojnih incidenata u irokom obrascu nasilja.

1.2 Vrste nasilja i zlostavljanja

Nasilje u porodici ili porodinoj zajednici i zlostavljanje mogu obuhvatati irok raspon
nasilnih djela. Iako sva djela nasilja u porodici ne ine krivino djelo ili prekraj
prema zakonima u BiH, i dalje je vano za ukupnu procjenu predmeta da postoji
jasno razumijevanje raznovrsnosti i /ili obrasca poinjenog nasilja. Sljedei primjeri
nasilja su dati da slue kao smjernice, i ne predstavljaju sveobuhvatnu listu svih
moguih vrsta nasilja ili zlostavljanja koje postoje.

1 Programi intervencije kod nasilja u porodci, Home of the Duluth Model:


http://www.theduluthmodel.org/training/wheels.html [posljednja posjeta 12/2012]

2 Zakon o zatiti od nasilja u porodici u RS: lan 6: Nasilje u porodici je bilo koje djelo koje
nanosi fiziku, psihiku i seksualnu patnju ili ekonomsku tetu, kao i prijetnje takvim djelima
ili proputanje injenja dune panje, koja ozbiljno sputava lanove porodice da uivaju u
svojim pravima i slobodama na principu ravnopravnosti polova, kako u javnoj tako i u
privatnoj sferi ivota; i Zakon o zatiti od nasilja u porodici, l. 6: Nasilje u porodici je bilo
koje djelo koje nanosi fiziku, psihiku, seksualnu ili ekonomsku tetu ili patnju, kao i
prijetnje takvim djelima, ili proputanjem takvog injenja i panje koje ozbiljno sputavaju
lanove porodice da uivaju u svojim paravima i slobodama na principu ravnopravnosti u
javnoj i privatnoj sferi ivota.

1.2.1 Emocionalno nasilje


Iako esto vie obraamo panju na razliite oblike fizikog i seksualnog nasilja,
emocionalno nasilje, pogotovo ako se redovno ponavlja, stvara kontekst u kojem su
fiziko i seksualno nasilje puno vie iscrpljujui za rtvu. Pored toga, obrazac
emocionalnog zlostavljanja moe nametnuti potrebu za fizikim nasiljem, kao
sredstvom kontrole, koja nije ni potrebno s obzirom na poloaj rtve koja je
prestraena i emocionalno onesposobljene. Emocionalno zlostavljanje moe
ukljuivati, izmeu ostalog:

Uvrede: Stalne ili ekstremne kritike kojima se povreuje lini, emocionalni i


profesionalni imid. Uvrede mogu znaajno podrivati samouvjerenost osobe,
te na kraju potpuno emocionalno onesposobiti rtvu.

Odbacivanje: Direktne ili indirektne izjave kojima se stvaraju osjeaji


bezvrijednosti. Stalnim odbacivanjem se rtvi stavlja na znanje da nije
vrijedna ljubavi i panje. Odbacivanje se moe koristiti kao kazna za
nesaradnju sa nasilnim partnerom. Nasilnici mogu koristiti odbacivanje i u
pokuaju da opravdaju svoj bijes prema rtvi.

Emocionalne prijetnje i optube: Direktne ili indirektne izjave kojima se


pokuava nanijeti emocionalna ili fizika bol rtvi. To ukljuuje laganje o
rtvinom ponaanju, stavu ili emocionalnnom stanju.

Emocionalna ucjena: Izjava ili ponaanje u kojem se koristi strah, krivnja,


nesigurnost ili zbunjenost kako bi se rtva uhvatila u zamku i nasilniku dala
mo nad njom.

Posesivno ponaanje i kanjavanje: Posmatranje druge osobe kao fizike


imovine ili vlastitog emocionalnog produetka. Ovaj oblik ponaanja ukljuuje
ljubomoru, ograniavanje slobode, stvaranje izolacije, te poricanje
sposobnosti ili mogunosti osobe da se razvija.

Zasnivanje odnosa na nerealnim oekivanjima:


To ukljuuje
pretpostavku nasilnika da zna ta je za rtvu najbolje, a moe ukljuivati i
oekivanje od rtve da uvijek izgleda ili ponaa se na odreeni nain, da
odrava dom ili se brine o djeci na odreeni nain itd.

Prijetnje nanoenja tete ili oduzimanja djece: Jedan od najeih


razloga koji se navodi za vraanje u nasilnu vezu je strah da e nasilnik
ispuniti prijetnje i rtvi oduzeti djecu. Studije provedene u SAD pokazuju
da su zlostavljai u oko 70% predmeta bili u stanju da uvjere organe
vlasti da rtva nije podobna ili ne zasluuje puno starateljstvo nad
djecom.
4

Finasijska ucjena: Kontroliranje rtvinih finansija, onemoguavanje pristupa


novcu. Finansijsko zlostavljanje moe ii od nedozvoljavanja rtvi da zarauje
novac do onemoguavanja pristupa obrazovanju ili radu. 3

1.2.2 Fiziko nasilje


Fiziko nasilje se najee povezuje sa udaranjem, utanjem, guranjem i drugim
oiglednim oblicima fizikog zlostavljanja. Meutim, fiziko nasilje moe ukljuivati i
demonstraciju nasilja. Na primjer, udaranje po zidovima ili vratima, unitavanje
imovine ili neoprezna ili opasna vonja mogu biti demonstracije fizikog nasilja.
Njima se moe rtvama poslati jasna i zastraujua poruka evo na ta sam sve
spreman, a ti si sljedea. Pored toga, razliiti oblici zlostavljanja sa fizikom
posljedicom mogu se svrstati u kategoriju fizikog nasilja. Na primjer, stavljanje
brava na ormare sa hranom ili na friider ili zakljuavanje rtava u ili izvan doma.
Konano, fiziko nasilje moe ukljuivati i stvarno nasilje ili prijetnju nasiljem nad
drugima djecom, drugim lanovima porodice ili ak kunim ljubimcima. Fiziko
nasilje i zlostavljanje izmeu ostalog ukljuuje:

Oteivanje imovine u stanju bijesa (bacanje predmeta, udaranje po zidovima,


utanje vrata itd.)

Guranje, amaranje, ujedanje, utanje

Davljenje

Ostavljanje partnera na opasnom ili nepoznatom mjestu

Izazivanje straha neopreznom vonjom

Koritenje oruja radi prijetnji ili povreivanja

Prisiljavanje rtve da napusti dom

Zarobljavanje partnera u domu i nedozvoljavanje da ode

Spreavanje rtve da pozove opliciju ili potrai ljekarsku pomo

Povreivanje djece

Zadravanje ili ograniavanje koliine hrane i vode

Upotreba fizike sile u situacijama koje ukljuuju seksualne kontakte 4

3 Ameriko udruenje sudija /Amerika fondacija sudija: nasilje u porodici i sudnica: razumijevanje
problema poznavanje rtve; http://aja.ncsc.dni.us/domviol/publications_domviobooklet.htm

1.2.3 Seksualno nasilje


Seksualno nasilje nije uvijek direktno povezano sa nasiljem u porodici ili
zlostavljanjem, ali studije dosljedno pokazuju da veina rtava koje doive fiziko,
takoer budu izloene i seksualnom nasilju i zlostavljanju. 5 U mnogim zakonskim
okvirima, za seksualno nasilje se izriu vee krivine sankcije nego za fiziko nasilje.
Iako to moda nije uvijek sluaj, od kljunog je znaaja da se utvrde SVE povrede
krivinih zakona do kojih je dolo u predmetu nasilja u porodici ukljuujui i
seksualno nasilje i zlostavljanje. Slino fizikom nasilju, i seksualno nasilje moe
ukljuivati direktno nasilje seksualne prirode, kao to je silovanje i druge vrste
napada, ali i nasilna djela i djela kontrole koja su seksualne prirode ili sadre
seksualni element. Seksualno nasilje i zlostavljanje izmeu ostalog ukljuuje:

Omalovaavajue komentare o seksualnom uinku osobe

Optube za prevaru

Pretjerana ljubomora na odnose sa prijateljima, porodicom itd.

Prisiljavanje rtve da se oblai na odreeni (seksualan) nain

Seksualne uvrede ili nazivanje razliitim imenima

Prisilni seksualni odnos ili prisiljavanje na vrenje seksualnih radnji

Prijetnje prevarom ili pronalaenjem seksa na drugom mjestu (prostitutke,


afere)

Krivnja ili prisiljavanje u cilju ostvarivanja seksualnog odnosa (Ne mogu si


pomoi, Potreban mi je seks da bih umanjio stres, to je tvoja dunost itd.)

Prisilno dranje rtve tokom seksa

Zahtijevanje seksa kada je partner bolestan, umoran ili nakon fizikog nasilja

Povreivanje orujem ili predmetima tokom seksa

4 http://www.thehotline.org/get-educated/what-is-domestic-violence/

5 Razliite lokalne i nacionalne studije u SAD pokazale su da, kada postoji fiziko nasilje, vjerovatno je
prisutno i seksualno nasilje. Na primjer, jedna studija u Teksasu je pokazala da skoro 70% ena koje su
traile zatitne mjere bilo silovano, i to vie puta (79 %) (McFarlane, J., i A. Malecha. Seksualni napad
meu intimnim partnerima: uestalost, posljedice i tretiranje. Konani izvjetaj Nacionalnog institute
pravde, grant br. 2002-WG-BX-0003. Washington, DC: Ministarstvo pravde SAD, Nacionalni institute
pravde, oktobar 2005., NCJ 211678. http://www.ncjrs.gov/App/Publications/abstract.aspx?ID=232957)

Vidljivo prisustvo oruja (npr. pitolj) tokom seksa

Ukljuivanje drugih u seksualne aktivnosti bez pristanka partnera 6

1.2.4 Uhoenje
Uhoenje se generalno definira kao obrazac radnji kojima se kod razumne osobe
izaziva strah. Drugim rijeima, cilj uhoenja je naruavanje privatnosti/sigurnosti ili
osjeaja privatnosti/sigurnosti kod druge osobe. Veina sluajeva uhoenja deava
se izmeu sadanjih ili bivih intimnih partnera, te stoga uhoenje moe biti
relevantna komponenta nasilja u porodici, a pogotovo zlostavljanja. 7
Osim toga,
studije su pokazale da je uhoenje povezano sa poveanim rizikom od ubistva, zbog
ega je identifikacija radnji uhoenja presudni element u procjeni predmeta i rizika. 8
Uhoenje izmeu ostalog ukljuuje:

Neeljene telefonske pozive, glasovne poruke, pisma, poruke, e-mailove i SMS


poruke
Nadgledanje i praenje, to ukljuuje praenje nekoga pjeke ili automobilom,
sjedenje ispred njegove kue, radnog mjesta ili druge lokacije (npr. teretana,
kola itd.), upotrebu GPS-a, kamera ili opreme za audio snimanje i
kompjuterskih programa kojima se prati koritenje kompjutera
Ometanje posjeda i/ili provaljivanje u neiju kuu, automobil ili kancelariju
Neeljene darove (cvijee, nakit, slatkii, donji ve itd.)
Posjete, kontaktiranje i /ili prijetnje prijateljima, porodici ili kolegama

1.2.5 Drugi oblici nasilja i zlostavljanja


Identificirano je i nekoliko drugih vrsta nasilnikih ili djela zlostavljanja, iz zakonske i
sociokulturoloke perspektive, koja takoer predstavljaju nasilje u porodici i
zlostavljanje. Ta djela u nekim sluajevima ine jedno krivino ili prekrajno djelo
6 Idem

7 62% sluajeva uhoenja deava se izmeu sadanjih ili bivih intimnih partnera ili partnera

koji se zabavljaju. Tjaden, P., i N. Thoennes. Uhoenje u Americi: nalazi nacionalne ankete o nasilju nad
enama. Istraivanje ukratko. Washington, DC: Ministarstvo pravde SAD, Nacionalni institut pravde,
grant br. 93-IJ-CX-0012, april 1998., NCJ 169592.
http://www.ncjrs.gov/App/Publications/abstract.aspx?ID=169592

8 Jedna studija je pokazala da je vie od polovine (54%) ubijenih intimnih partnerica prijavilo uhoenje

policiji prije nego to ih je ubila osoba koja ih je uhodila. McFarlane, J., J. Campbell, i S. Wilt. Uhoenje i
ubistvo intimne partnerice. Studije o ubistivma 3(4) (novembar 1999.): 300-316, NCJ 179872.
http://www.ncjrs.gov/App/Publications/abstract.aspx?ID=179872

nasilja u porodici, ali ee mogu otkriti iri obrazac nasilja koje na kraju dovodi do
rtvinog gubitka slobode.
Dodatni oblici nasilja i zlostavljanja izmeu ostalog ukljuuju:

Ekonomsko zlostavljanje Moe ukljuivati sprjeavanje rtve da se zaposli


ili da zadri posao, onemoguavanje ili ograniavanje pristupa novcu ili
drugim resursima, prisiljavanje rtve da nasilniku prepie bogatstvo ili
imovinu, uzimanje ili zapljena rtvine imovine ili novca, te prijetnje rtvi zbog
njene finansijske zavisnosti, ili posramljivanje rtve zbog njene finansijske
zavisnosti pred prijateljima, porodicom ili kolegama.

Izolacija Moe ukljuivati onemoguavanje ili ograniavanje kontakta


izmeu rtve i svih drugih osoba (prijatelja, porodice, kolega itd.),
onemoguavanje ili ograniavanje pristupa materijalima za itanje, muzici,
televiziji, filmovima i drugim izvorima informacija i zabave, onemoguavanje
ili ograniavanje pristupa vanjskom svijetu, ukljuujui slobodne aktivnosti
(teretana, sport, ples itd.), kao i rutinske odgovornosti u domainstvu, koje
ukljuuju
odlazak
u
banku,
prodavnicu,
potu
itd.

Koritenje djece Moe ukljuivati prijetnje da e povrijediti djecu ili ih


odvesti od rtve, onemoguavanje ili ograniavanje pristupa djeci rtvi ili
njenoj porodici /prijateljima, i okretanje djece protiv rtve izmiljanjem lai ili
razliitih
pria
o
njoj.

Prisila, prijetnje i zastraivanje Mogu ukljuivati prisiljavanje rtve da


radi stvari ili pristaje na stvari koje ne eli, uz pomo prijetnji da e nakoditi
rtvi, drugima ili sebi (samoubistvo, samopovreivanje itd.), koritenje
zastraujuih pogleda ili gestova, pokazivanje oruja i unitavanje ili
oteivanje imovine.

1.2.6 Ubistvo
Najnovije nacionalno istraivanje o nasilju u porodici ili ubistvima intimnog partnera
u SAD pokazuje da 30% ubistava ena poini njihov suprunik ili intimni partner, dok
3% ubistava mukaraca poini njihova supruga ili intimna partnerica. 9 Pored toga to
je veoma prisutno kao krivini ishod odnosa koji ukljuuju zlostavljanja, ubistvo
intimnog partnera moe ukljuivati i trea lica djecu, posmatrae, poslodavce i
policiju, izmeu ostalog. Na primjer, prema jednoj studiji na 313 predmeta nasilja u
porodici sa fatalnim ishodom, u stvari je bilo ukupno 416 ubistava, ukljuujui 23
djece i 32 prijatelja/ lanova porodice rtve10.

9 Statistiki podaci, Ured za pravosudne programe, Ministarstvo pravde SAD, 1996.-2005.


http://www.bjs.gov/content/intimate/victims.cfm

Dio II: Odgovor pravosua na nasilje u


porodici
2 Vodei principi
Odgovor na nasilje u porodici treba se rukovoditi osnovnim principima sigurnosti
rtve i odgovornosti poinioca. Doista, u drutvu koje nastoji da sprovodi i
potuje vladavinu zakona, ciljevi odgovora pravosua su kanjavanje i odvraanje od
buduih krivinih i prekrajnih djela i poveavanje nivoa sigurnosti zajednice. Takvo
davanje prioriteta sigurnosti rtve i odgovornosti poinioca u predmetima nasilja u
porodici dosljedno je irim ciljevima pravosudnog odgovora i vladavine zakona.
Istraivanja dosljedno pokazuju da su praktino sva drutva suoena sa izazovom
kako da efikasno odgovore na nasilje u porodici. Dakle, pitanje nije da li postoje
sluajevi nasilja u porodici i zlostavljanja u BiH, nego da li postoji odgovarajui
odgovor pravosua. Pravosue igra vanu ulogu u drutvenom razvoju, kroz
utvrivanje i provoenje drutvenih i normi ponaanja, u skladu sa principima
vladavine zakona. U praktinom smislu, odgovor pravosua je posljednja stanica
ako sudije ne slijede uspostavu i provoenje drutvenih i normi ponaanja kroz
primjenu zakona i izricanje kazni, mala je ili nikakva mogunost da drugi formalni ili
neformalni segmenti drutva daju efikasan odgovor. Doista, reakcije policije, pa ak i
tuilatva u sutini su neefikasne ako odgovor pravosua nije u potpunosti prisutan.
Osim toga, sudije imaju jedinstven poloaj lidera u krivinopravnom sistemu i
zajednici uope. Oni time imaju priliku da ohrabruju, pa i insistiraju, da drugi akteri
krivinopravnog sistema, kao to su policija i tuioci, takoer budu profesionalni,
temeljiti i dosljedni u njihovom pristupu sluajevima nasilja u porodici.
Sudije mogu iskoristiti svoje ovlasti da pokau kako sud ozbiljno shvata nasilje u
porodici. Sudija koji radi na predmetima nasilja u porodici moe pomoi u edukaciji
sudskog sistema, kao i cijele zajednice; moe usmjeriti drutvene bojazni na
sigurnost graana; te stvoriti atmosferu anti-nasilja u zajednici. U tom procesu,
sudovi moraju odravati svoju nepristranost, kao i percepciju nepristranosti; moraju
osigurati da sve strane budu prisutne za stolom, ukljuujui odbranu; te osigurati
odgovarajui postupak za sve strane. Sudije mogu u potpunosti potovati princip
nepristranosti dok javno govore protiv krivinog djela nasilja u porodici. 11

10
Starr, K., M. Hobart, i J. Fawcett. Svaki izgubljeni ivot poziva na promjene: nalazi i preporuke iz
Pregleda fatalnih ishoda nasilja u porodici u Dravi Washington. Seattle, WA: Koalicija Drave
Washington protiv nasilja u porodici, decembar 2004., dostupno online na
http://www.wscadv.org/pages.cfm?ald=9BF3F91C-C298-58F608C8E952508A52AD

2.1 Sigurnost rtava


ta pojam sigurnost rtve podrazumijeva i kako je to povezano sa profesionalnim
odgovornostima sudijha? Redovni i sudovi specijalizirani za nasilje u porodici u SAD
utvrdili su da posmatranje situacije i izvan jednog incidenta u predmetu predstavlja
znaajnu strategiju kojom se poveava sigurnost rtve. 12 U praktinom smislu,
sigurnost rtve podrazumijeva:
provoenje temeljite istrage;
stvaranje potpune slike o krivinom djelu i konteksta u kojem je dolo do
njega;
sistematska i temeljita procjena predmeta; i
izricanje odgovarajue kazne na osnovu injenica i konteksta predmeta.
Doista, sigurnost rtve zahtijeva vie od fotografskog prikaza samog krivinog djela.
Da bi se osigurala sigurnost rtve, potrebno je smjestiti krivino djelo u iri
sociokulturoloki i bihevioralni kontekst, kako bi se odredio obim
zlostavljanja i nasilja u datom odnosu, a time i rizik koji poinilac
predstavlja za rtvu i zajednicu. Na primjer, analiza podataka iz nacionalne
ankete koja je provedena u SAD pokazala je da je 18 % ena koje su doivjele nasilje
bilo izloeno sistemskom zlostavljanju, to znai da su vjerovatno bile izloene
fizikim napadima (sa i bez oruja) i davljenju; 24.4 % ovih ena je doivjelo i
seksualni napad, a 47.8 % je bilo izloeno uhoenju. 13

2.2 Odgovornost poinioca


Sudije igraju kljunu ulogu u utvrivanju odgovornosti poinilaca, a dokazi pokazuju
da jasan i dosljedan odgovor krivinopravnog sistema doista odvraa od ponovnog
injenja takvih djela.14 Dakle, poinioci se moraju suoiti sa brzim i sigurnim
posljedicama za svoja djela. Odbacivanjem predmeta, izricanjem uvjetnih osuda ili
izricanjem ogranienih ili nikakvih kazni ne alje se jasna poruka da je nasilje u
11
Sack, Emily: Stvaranje suda za nasilje u porodici: smjernice i najbolje prakse; San Francsisco: Fond za
prevenciju nasilja u porodici: 2002.;
http://www.futureswithoutviolence.org/userfiles/file/Judicial/FinalCourt_Guidelines.pdf

12

Klein, Andres, Praktine implikacije trenutnog istraivanja na temu nasilja u porodici: za primjenu
zakona, tuioce i sudije. Specijalni izvjetaj Nacionalnog institute pravde, Ministarstvo pravde SAD,
Ured za pravosudne programe, juni 2009., NCJ225722. http://www.nij.gov/topics/crime/intimate-partnerviolence/practical-implications-research/welcome.htm

13
Macmillan, R., i C. Kruttschnitt. Obrasci nasilja nad enama: faktori rizika i posljedice. Konani
izvjetaj za Nacionalni institut pravde, grant br. 2002-IJ-CX-0011. Washington, DC: Ministarstvo pravde
SAD, Nacionalni institut pravde, avgust 2004., NCJ 208346.
http://www.ncjrs.gov/App/Publications/abstract.aspx?ID=208346

10

porodici drutveno neprihvatljivo ponaanje. U stvari, ovakvom vrstom pravosudnog


odgovora, moe se poslati suprotna poruka, a time poveati i osjeaj nekanjivosti i
sigurnosti sa kojom poinioci ine nasilje u porodici.
Pored toga, veina studija pokazala je da je veina poinilaca djela nasilja u porodici
koji su se nali pred sudom ranije osuivana za razliite nenasilna i nasilna djela. 15
Na primjer, studija koja je provedena u tri drave (u SAD)na vie od 1000 predmeta
pokazala je da je skoro 70 % (69.2) poinilaca nasilja u porodici ranije osuivano, i
da je 41.8% njih osueno za krivino djelo nasilja, ukljuujui pljaku i silovanje. 16
Ovi podaci predstavljaju snaan argument da se na sluajeve nasilja u porodici
odgovori sa visokim nivoom ozbiljnosti.

2.3 Primjena zakona

Sudije mogu zatititi sigurnost rtve i poveati odgovornost zlostavljaa primjenom


postojeih zakona. Sudije mogu primjenjivati postojee zakone tako to e napade
na partnera tretirati kao ozbiljna krivina djela.
Takoer, od kljunog je znaaja hitno i dosljedno izricanje zatitnih mjera (prekrajne
sankcije u BiH). Istraivanje pokazuje da ak i kratak period proveden u
zatvoru zbog krenja zatitnih mjera nasilniku dodatno pokazuje ozbiljnost
sa kojom pravni sistem tretira nasilje u porodici. Iako u zakonskom kontekstu
BiH pritvor nije raspoloiva opcija u ovom pogledu, imperativ je da sudije koriste sve
raspoloive zakonske opcije kada poinilac kri mehanizme zatite /prekrajne
sankcije. Davanjem druge anse nasilnicima, moe se ugroziti rtva, i poslati
poruka i poiniocu i rtvi da zatitna mjera nee biti provedena.
Sudije takoer mogu obavijestiti poinioca, prilikom izricanja zatitne mjere, da e
njeno krenje biti kanjeno. Istraivanje pokazuje da kombinovanje zatitne
mjere sa usmenim upozorenjem ne samo da poveava vjerovatnou da e
se zlostavlja pridravati izreene mjere, nego se i rtvi stavlja na znanje
(kao i svima ostalima u sudnici) da ima pravo na ivot bez nasilja, i da
zajednica nee tolerirati nasilje u porodici. Sudije mogu malo i ublaiti
14
Klein, Andres, Praktine implikacije trenutnog istraivanja na temu nasilja u porodici: za primjenu
zakona, tuioce i sudije. Specijalni izvjetaj Nacionalnog institute pravde, Ministarstvo pravde SAD,
Ured za pravosudne programe, juni 2009., NCJ225722. http://www.nij.gov/topics/crime/intimate-partnerviolence/practical-implications-research/welcome.htm

15
Ibid

16
Hirschel, D., E. Buzawa, A. Pattavina, D. Faggiani, i M. Reuland. Objanjenje prevalence, konteksta i
posljedica dvojnog hapenja u sluajevima intimnih partnera. Konani izvjetaj za Nacionalni institut
pravde, grant br.2001-WT-BX-0501. Washington, DC: Ministarstvo pravde SAD, Nacionalni institut
pravde, april 2007., NCJ 218355. http://www.ncjrs.gov/App/Publications/abstract.aspx?ID=240055

11

opasnost od odmazde tako to e naglasiti da je izricanje zatitnih mjera


odgovornost suda, a ne rtve i time jasno dati do znanja da zlostavljanje nije
privatna stvar, nego problem cijele zajednice. 17

2.4 Koritenje diskrecionih prava

Sudije imaju razliite nivoe diskrecionih prava kada se radi o tumaenju i primjeni
zakona. Ponekad sudije koriste diskreciona prava tako da podrivaju sigurnost rtve i
odgovornost zlostavljaa. Uvjetnom osudom se pojaava uvjerenje poinioca da ima
pravo koristiti nasilje kako bi uspostavio mo i kontrolu nad partnericom, kao i
njegova percepcija o nekanjivosti takvog nasilja.
Sudije u BiH obimno koriste diskreciona prava u segmentu izricanja kazni. Stoga je
ovo prilika da odgovor pravosua na nasilje u porodici temeljito procijeni jedan
predmet i odabere kaznu kojom e se poslati jasna poruka i odvratiti od daljnjeg
injenja krivinih djela nasilja u porodici. 18 BH zakoni ukljuuju veliki broj razliitih
sankcija i zatitnih mehanizama koji se mogu koristiti u razliitim kombinacijama,
kako bi se u potpunosti zadovoljile potrebe sigurnosti rtve (i porodice) i kaznio
poinilac.

3 Procjena predmeta
Svrha ovog projekta i formiranja sudijskog panela je izrada:
1. Sistematskih smjernica za procjenu predmeta nakon suenja; i
2. Odgovarajueg seta preporuka za izricanje kazni.
Bez temeljite procjene predmeta, ograniena je sposobnost izricanja odgovarajue
kazne. Dakle, u odsustvu sveobuhvatnih informacija, kazna se izrie skoro vezanih
oiju. Pogotovo kada se radi o nasilju u porodici, samo jedan incident vezan za taj
sluaj moe dati vrlo ogranienu sliku vrste, prirode i konteksta zlostavljanja i nasilja.
Zbog toga se odgovarajua kazna jednostavno ne moe uspjeno izrei kada ne
postoji temeljita istraga i sveobuhvatan predmetni spis.
U narednom dijelu dati su nalazi istraivanja i prakse zasnovane na dokazima koje su
utvrene u SAD. Kao to je spomenuto, SAD se ne koriste kao primjer kako bi se
sugeriralo da su kontekst, historija ili pravni sistem isti kao u BiH. Umjesto toga, SAD
kao velika zemlja sa najveim pojedinanim doprinosom istraivanju na temu nasilja
17
http://www1.umn.edu/humanrts/svaw/domestic/link/judges2.htm

18
Idem

12

u porodici moe posluiti kao studija sluaja ilustrirajui najbolje prakse i


identificirajui izazove. Dakle, namjena informacija datih u daljem tekstu je da
pomognu u procjeni predmeta nasilja u porodici i izradi smjernice za izricanje kazni,
prilagoene potrebama i kontekstu BiH.

3.1 ta se uzima u obzir prilikom procjene predmeta


3.1.1 Rod/spol
Najvaniji faktor rizika povezan sa nasiljem u porodici nad intimnim partnerom je rod
sva istraivanja pokazuju da je vea vjerovatnoa da e mukarci poiniti djelo
nasilja u porodici i/ili ponoviti to djelo nego ene. 19 Meutim, istraivanje je
dokumentovalo i da, u oblastima gdje je povean broj ena poinilaca djela, da se
radi o odrasloj djeci starijih roditelja koja zlostavljaju roditelje (mukarca ili enu). 20
Iako nije pravino zakljuiti da ene ne mogu biti poinioci nasilja u porodici, dobro je
dokumentovano u razliitim oblastima istraivanja (krivinopravni sistem, socioloke
ankete itd.) da mukarci ine veinu poinilaca, a ene veinu rtava u kontekstu
nasilja nad intimnim partnerom. Dakle, implikacije za sudije ukljuuju to da moraju
biti na oprezu u pogledu rodne pristrasnosti ako pred sud dospije veliki broj
predmeta nasilja ene nad mukarcem u porodici. Na primjer, policija moda nije
sposobna da identificira primarnog agresora, te zbog toga tuioci ne pristupaju
prijavi sa dovoljno kritike panje. Isto tako, rtve nasilja u porodici mogu koristiti
nasilje kao odbrambeni mehanizam ili odmazdu za fiziko zlostavljanje. Meutim, to
ne mora podrazumijevati odnos sa obostranim nasiljem u porodici. Umjesto toga,
pokazuje koliko je za istragu i odgovor pravosua vano da utvrde da li postoji
obrazac zlostavljanja.
3.1.2 Dob
Istraivanje u SAD je pokazalo da je vea vjerovatnoa da e mlai nasilnici ponoviti
zlostavljanje nego stariji. To se potvrdilo kao tano u studijama o uhapenim
nasilnicima i zlostavljaima u okviru programa tretmana, kao i nasilnicima protiv
kojih je izreena mjera zabrane pribliavanja. 21

19
Puffett, N., i C. Gavin. Predskazivai ishoda programa i ponavljanja djela na Prekrajnom sudu za
nasilje u porodici u Bronxu. Finanisano grantovima Ureda za nasilje nad enama i Ureda za sudsku
administraciju Drave New York. New York, NY: Centar za sudsku inovaciju, april 2004., dostupno online
na http://www.courtinnovation.org/_uploads/documents/predictorsbronxdv.pdf.

20

Klein, A., T. Tobin, A. Salomon, i J. Dubois. Nacionalni profil zlostavljanja starijih ena i krivinopravni
odgovor. Konani izvjetaj za Nacionalni institut pravde, grant br.2006-WG-BX-0009, Washington, DC:
Ministarstvo pravde SAD, Nacionalni institut pravde, decembar 2007., NCJ 222460.
http://www.ncjrs.gov/App/Publications/abstract.aspx?ID=244358

13

3.1.3 Upotreba droge i alkohola


Studije dosljedno pokazuju povezanost izmeu upotrebe droge i alkohola i sluajeva
nasilja u porodici. Meutim, vano je jasno istaknuti da upotreba droge i alkohola
nije direktan uzrok nasilja u porodici, ali ona moe dovoljno umanjiti inhibicije
poinilaca da oni preu granicu od sklonosti fizikom zlostavljanju na stvarno fiziko
zlostavljanje. Jedna studija je pokazala da je 92 % napadaa koristilo droge ili
alkohol na dan napada, a za skoro pola njih su porodice navele da su svakodnevno
tokom prethodnog mjeseca koristili narkotike.22 Iako nisu sve studije pokazale tako
visoku povezanost, utvrivanje upotrebe droga i alkohola nedvojbeno se pokazalo
kao faktor rizika za ponavljanje djela, kao i nasilje u porodici uope. 23 Dakle,
utvrivanje da li poinilac koristi droge i/ili alkohol, i u kom obimu, kljuna je
komponenta procjene predmeta. To ukljuuje i identifikaciju naizgled nepovezanih
nenasilnih djela, kao to je vonja pod uticajem alkohola ili posjedovanje droge.
Takoer, upotreba droga i/ili alkohola kod poinilaca povezana je i sa veim nivoom
nasilja i kasnijom potrebom rtve za medicinskim tretmanom. 24
3.1.4 Drugi oblici kriminala

21
Campbell, J., C. OSullivan, J. Roehl, i D. Webster. Studija validacije procjene rizika od nasilja nad
intimnim partnerom Konani izvjetaj za Nacionalni institut pravde, grant br.2000-WT-VX-0011.
Washington, DC: Ministarstvo pravde SAD, Nacionalni institut pravde, maj 2005. (rev. dec. 2005.), NCJ
209731. http://www.ncjrs.gov/App/Publications/abstract.aspx?ID=209731; Klein, A., D. Wilson, A. Crowe,
i M. DeMichele. Procjena Jedinice za nadgledanje perioda uvjetne osude za djelo nasilja u porodici.
Konani izvjetaj za Nacionalni institut pravde, grant br 2002-WG-BX-0011, March 31, 2005, NCJ
222912.
http://www.ncjrs.gov/App/Publications/abstract.aspx?ID=244821; Rempel, M., M. Labriola, i R. Davis.
Da li se pravosudnim monitoringom poinioci odvraaju od ponavljanja nasilja u porodici? Rezultati
kvazi-eksperimentalnog poreenja u Bronxu. Nasilje nad enama 14(2) (februar 2008.): 185-207,
dostupno online na http://vaw.sagepub.com/cgi/content/abstract/14/2/185.; i vie.

22
Brookoff, D. Droge, alcohol i nasilje u porodici u Memphisu. Pregled istraivanja. Washington, DC:
Ministarstvo pravde SAD, Nacionalni institut pravde, oktobar 1997., FS 000172.

23

Hirschel, J., i D. Dawson. Nasilje nad enama: sinteza istraivanja za slubenike koje primjenjuju
zakon. Konani izvjetaj za Nacionalni institut pravde, grant br.98-WT-VX-K001. Washington, DC:
Ministarstvo pravde SAD, Nacionalni institut pravde, decembar 2000., NCJ 198372.
http://www.ncjrs.gov/App/Publications/abstract.aspx?ID=198372 ; i Wekerle, C., i A. Wall. Jednadba
izmeu nasilja i ovisnosti: teoretska i klinika pitanja kod zloupotrebe narkotika i nasilja u vezi. New
York, NY: Brunner-Routledge, 2002.

24
Kyriacou, D., D. Anglin, E. Taliaferro, S. Stone, T. Tubb, J. Linden, R. Muelleman, E. Barton, i J. Kraus.
Faktori rizika od povreda ena od nasilja u porodici. New England Journal of Medicine 341(25)
(decembar 16., 1999.): 1892-1898.

14

Pregledom literature o trenutnim istraivanjima, utvrena je povezanost


izmeu poinilaca nasilja u porodici i poinilaca drugih krivinih ili prekrajnih
djela. Na primjer, najnia stopa povezanosti je bila 49% (poinilaca nasilja u
porodici sa ranijim hapenjima), a najvia 89% u dvije odvojene studije. 25 Jo
upeatljiviji je nalaz da ako je poinilac nasilja u porodici ranije bar jednom
hapen, bez obzira na vrstu krivinog djela, vea je vjerovatnoa da e
ponoviti djelo. Na primjer, samo jedna studija je pokazala da je sedam puta
vea vjerovatnoa da e poinioci nasilja u porodici koji su ranije hapeni
ponoviti djelo, nego oni koji nisu nikad ranije hapeni. 26 Takoer je utvreno
da to je poinilac vie kanjavan, vea je vjerovatnoa da e ponoviti djelo
to daje jo vei podsticaj da se razmotre ranija krivina djela ili prekraji
pojedinaca koji se nau pred sudom zbog nasilja u porodici.
Iako je istraivanje pokazalo jaku povezanost izmeu historije krivinog
kanjavanja i vjerovatnoe ponavljanja nasilja u porodici, injenica da osoba
nije ranije kanjavana NE ukazuje na to da poinilac nee ponoviti djelo.
Drugim rijeima, postoji pozitivna povezanost izmeu krivinih i prekrajnih
djela i nasilja u porodici, ali ne i izmeu prethodnog nekanjavanja za krivina
ili prekrajna djela i nasilja u porodici. Dakle, za sudije je vano da prepoznaju
da ako je poinilac ranije osuivan za bilo koje krivino ili prekrajno djelo,
on je visoko rizian poinilac djela nasilja u porodici, a ne niskorizini
poinilac koji je prvi put poinio takvo djelo. Sudije stoga trebaju insistirati
na pristupu podacima o ranijoj osuivanosti i zlostavljanju, prije izricanja
zatitnih mjera ili kazne nasilniku.
3.1.5 Teke povrede smrtni ishod

25
Jolin, A., W. Feyerherm, R. Fountain, i S. Friedman. Dalje od hapenja: Eksperiment sa
nasiljem u porodici u Portlandu, Oregon. Konani izvjetaj za Nacionalni institut pravde, grant br.
95-IJ-CX-0054. Washington, DC: Ministarstvo pravde SAD, Nacionalni institut pravde, 1998., NCJ
179968. http://www.ncjrs.gov/App/Publications/abstract.aspx?ID=179968; i Ventura, L., i G.
Davis. Nasilje u porodici: sudska osuda i ponavljanje djela. Nasilje nad enama 11(2)
(februar 2005.): 255-277, NCJ 208869. http://www.ncjrs.gov/App/Publications/abstract.aspx?
ID=208869

26
Hirschel, D., E. Buzawa, A. Pattavina, D. Faggiani, i M. Reuland. Objanjenje prevalence,
konteksta i posljedica dvojnog hapenja u sluajevima intimnih partnera. Konani izvjetaj za

2001-WT-BX-0501. Washington, DC: Ministarstvo pravde


SAD, Nacionalni institut pravde, april 2007., NCJ 218355.
http://www.ncjrs.gov/App/Publications/abstract.aspx?ID=240055
Nacionalni institut pravde, grant br.

15

Utvreno je da je nekoliko faktora povezano sa poveanim rizikom od ozbiljne


povrede ili smrtnog ishoda (ubistva). Posebno je utvreno da je za ene koje su bile
izloene prijetnjama ili napadima vatrenim ili drugim orujem 20 puta vea
vjerovatnoa da e ih ubiti njihov zlostavlja nego kod drugih ena. 27 Prijetnje i
napadi ukljuuju direktne prijetnje pucanjem na rtvu; ienje, dranje ili punjenje
pitolja tokom svae; prijetnje da e pucati na kunog ljubimca ili osobu do koje je
rtvi stalo; i ispaljivanje iz pitolja tokom svae.
Za sljedee pokazatelje je utvreno da upuuju na poveanu vjerovatnou tee
povrede ili smrtnog ishoda:

prijetnje ubistvom, 14.9 puta vea vjerovatnoa;


raniji pokuaji davljenja, 9.9 puta;
prisiljavanje na seksualni odnos, 7.6 puta;
eskaliranje ozbiljnost fizikog nasilja s vremenom, 5.2 puta; i
kontrola partnera nad rtvinim dnevnim aktivnostima, 5.1 puta vea
vjerovatnoa.28

Istraivanje je pokazalo i da je vjerovatnije da e muki nasilnici poiniti ubistvo ako


nisu oevi djece u domainstvu.
Isto tako, utvreno je da je puno vjerovatnije da e veze nastale nakog kratkog
perioda udvaranja zavriti ubistvom ili pokuajem ubistva. Na primjer, u polovini
razmatranih sluajeva ubistva kod nasilja u porodici, veza je trajala tri mjeseca ili
krae.29
Implikacija za sudije je opet potreba za sveobuhvatnim informacijama o okolnostima
zlostavljanja, historiji zlostavljanja i profilu ukljuenih osoba kao i duina veze, te
da li je nasilnik otac djece ili ne.

27
Campbell, J., D. Webster, J. Koziol-McLain, C. Block, D. Campbell, M. Curry, F. Gary, J.
McFarlane, C. Sachs, P. Sharps, Y. Ulrich, i S. Wilt. Procjena faktora rizika od ubistva intimnog
partnera. NIJ Journal 250 (novembar 2003.): 14-19, NCJ 196547.
http://www.ncjrs.gov/App/Publications/abstract.aspx?ID=196547; i Koziol-McLain, J., D.
Webster, J. McFarlane, C. Block, Y. Ulrich, N. Glass, i J. Campbell. Faktori rizika od ubistva
ene samoubistva u naisilnim odnosima: Rezultati kontrolne studije sluaja na vie lokacija.
Nasilje i rtve 21(1) (februar 2006.): 3-21, NCJ 213274.
http://www.ncjrs.gov/App/Publications/abstract.aspx?ID=234770

28
Ibid
29
Adams, D. Zato oni ubijaju? Mukarci koji ubijaju svoje intimne partnerice. Nashville, TN:
Vanderbilt University Press, 2007.

16

3.1.6 Obrazac i vrste zlostavljanja


Kao to je navedeno, odreene vrste zlostavljanja i nasilja imaju puno veu
povezanost sa vjerovatnoom smrtnog ishoda ili ozbiljne povrede. Na primjer,
prijetnje ubistvom rtve, pokuaj silovanja ili silovanje, ili seksualni napad, te
pokuaj davljenja ili davljenje. Takoer, eskalirajui obrazac nasilja i nastojanja da se
rtva izolira od prijatelja i porodice takoer upuuju na rizik od povreda, pa ak i
ubistva. Sudije trebaju nastojati da identificiraju obrasce i vrste zlostavljanja koje
poinilac primjenjuje. Procjenom predmeta samo na osnovu izoliranog krivinog
djela ili prekraja ne mogu se obezbijediti potrebne informacije kako bi se izrekla
prikladna kazna, u cilju poveanja sigurnosti rtve i odvraanja od ponavljanja djela.
Sudije trebaju nastojati da utvrde da li se poveavala ozbiljnost ili uestalost nasilja
i/ili zlostavljanja rtve.
3.1.7 Mentalno oboljenje i poremeaji linosti
Istraivanje upuuje na to da uestalost mentalnih oboljenja nije vea meu
poiniocima nasilja nego kod generalne populacije. 30 Osim toga, ini se da poinioci
nasilja u porodici ne reaguju na lijeenje mentalnih bolesti. Na primjer, iako poinioci
moda pate od depresije ili niskog samopotovanja nakon hapenja, nije utvreno
dasu takva stanja bila uzrokom njihove primjene nasilja i zlostavljanja. Implikacija za
sudije je da prepoznaju da je tretiranje nasilja u porodici kao da je ono rezultat
mentalnog oboljenja, a ne krivinog ili prekrajnog djela u suprotnosti je sa
postojeim dokazima. Umjesto toga, sudije mogu uzeti u obzir eventualnu postojeu
dijagnozu poinioca i koristiti je u kombinaciji sa drugim faktorima, pogotovo
historijom i obrascem zlostavljanja, kao i raniju osuivanost, kako bi se odredila
sveobuhvatna kazna i primijenile zatitne mjere koje e biti bolje pozicionirane da
poveaju sigurnost rtve i odvrate od daljeg injenja djela.

Dio IV: Zakljuak


4 Implikacije za sudije
Postoji nekoliko implikacija za sudije u pogledu prakse zasnovane na dokazima u
primjeni zakona, a pogotovo u oblasti izricanja kazni i upotrebe zatitnih mjera. U
stvari, ranije predoeni dokazi daju dodatne argumente sudijama da uloe zajedniki
napor u insistiranju da se sluaj nasilja u porodici temeljito istrai, te da se ukljue
znaajne pozadinske i kontekstualne informacije pored samog incidenta koji je u
30
Gondolf, E., i R. White. Program za zlostavljae koji ponavljaju napade: psihopatske
tendencije i ostali poremeaji. Journal of Interpersonal Violence 16(4) (april 2001.): 361-380,
NCJ 208765. http://www.ncjrs.gov/App/Publications/abstract.aspx?ID=208765

17

pitanju. Na primjer, pregled literature o izricanju kazni u predmetima nasilja u


porodici pokazuje da krivino gonjenje poinilaca bez uzimanja u obzir njihovog
rizika (npr. obrazac i vrsta zlostavljanja i drugi faktori rizika, kao to je upotreba
alkohola i droga itd.) ne odvraa od budueg injenja krivinih ili prekrajnih djela.
Nasuprot tome, studije su pokazale da izricanje znaajnih kazni u kombinaciji sa
usmenim upozorenjem sudije moe smanjiti mogunost ponavljanja djela (bar kad se
radi o ponovnom hapenju). Utvreno je da se nametljivijim kaznama ukljuujui
zatvor, sluenje zatvorske kazne uz rad, elektronsko praenje i/ili uvjetni otpust
znaajno smanjuje broj ponovnih hapenja zbog nasilja u porodici u odnosu na
manje nametljive kazne kao to su novane kazne ili uslovne osude bez zatitnog
nadzora. Razlika je bila statistiki znaajna: 23.3% ponovnih hapenja optuenih koji
su dobili tee kazne, u odnosu na 66% onih koji su dobili blae kazne. 31 Dakle,
samim oglaavanjem optuenog krivim se ne moe smanjiti rizik od ponovnog
zlostavljanja. Sudije trebaju razmotriti stroe kazne, ukljuujui zatvorsku. Isto tako,
na izreene kazne se trebaju odraziti i eventualna ranija krivina ili prekrajna djela
poinioca, pored obrasca i vrsta zlostavljanja jer oba ta elementa upuuju na rizik
od ponavljanja djela. Sudije prave greku kada zlostavljae koji su ranije osuivani
(ali ne i za nasilje u porodici) tretiraju kao nove poinioce.

31
Ventura, L., i G. Davis. Nasilje u porodici: osuujua presuda i recidivizam. Nasilje
nad enama 11(2) (februar 2005.): 255-277, NCJ 208869.
http://www.ncjrs.gov/App/Publications/abstract.aspx?ID=208869
18