Professional Documents
Culture Documents
DIPLOMSKI RAD
Ivo Musulin
DIPLOMSKI RAD
DIPLOMANT:
Ivo Musulin
Mentor:
prof.dr.sc. Zlatimir Biani, dipl.in.
Komentor:
Saa Gavranovi, dipl.in.
KAZALO
IZVADAK/ABSTRAC
UVOD
6
7
9
11
13
14
16
16
18
19
20
21
22
23
25
25
27
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
39
41
43
ZAGLAVAK
44
LITERATURA
45
PRIVITAK
SAETAK
ABSTRACT
UVOD
Slika 1. Portolano, iz 1474 god. , koji prikazuje Ptolomejevu kartu svijeta. Izvor :
Bud, R. i D. J. Warner: An Historical Encyclopedia
Sluile su kao navigacijsko pomagalo pri odreivanju smjera plovidbe. Na
njima su se nalazile upute za plovidbu i posebna tablica (martologij) za raunanje
procijenjene brodske pozicije, tablice Mjeseevih mijena, te ponekad astronomski i
astroloki kalendari.
Slika 2. Primjeri razliitih dizajna sekstanta. Izvor: Bud ,R. i D.J .Warner: An
Historical Encyclopedia
Slika 5. Kronometar H3, kojeg je od 1740. god. do 1759. god. konstruirao John
Harrison. (National Maritime Museum, London) Izvor: Bud, R i D. . Warne: An
Historical Encycopledia
Kod izrade tog vanog pomagala istaknuo se John Harrison koji je svoj
prvi kronometar H1 konstruirao od 1730.god. do 1735.god. a par godina poslije i
svoj drugi kronometar H2. Na svom treem kronometru H3 (slika 5.), Harrison je
radio od 1740.god. do 1759.god., a u njemu je objedinio dva svoja izuma,
bimetalni obru i nemirnicu. Oba ova izuma koriste se i danas pri izradi
kronometara.
Harrison je zapoeo 1755. god. rad na H4 (slika 6.), koji je postao
najznaajniji i najpoznatiji njegov kronometa. Bio je promjera 13cm, teio je 1.45
kg i potpuno se razlikovao od prethodna tri modela. Na tom modelu prvi put je
upotrijebio ulje kao mazivo za kronometar i dodao je zaporni mehanizam.
10
Slika 6. Kronometar H4, kojeg je od 1740. god. do 1759. god. konstruirao John
Harrison. (National Maritime Museum, London) Izvor: Bud, R i D.J. Warner: An
Historical Encyclopedia
11
12
s druge.
13
14
projekcije S' za 60M, odnosno 10M izmjerili bi u istom trenutku jednaku visinu, i to:
89. Zenitna udaljenost bila bi tono 10, koliko iznosi udaljenost opaaa od toke
projekcije.
Krunica na Zemljinoj povrini na kojoj se nalaze svi opaai koji u istom
trenutku izmjere istu visinu nekog nebeskog tijela zove se krunica brodske
pozicije. Sredite krunice pozicije jest projekcija nebeskog tijela, a njen polumjer
je zenitna udaljenost z.
Na slici 8 toka S predstavlja nebesko tijelo, a toka S' projekciju
nebeskog tijela. HHI pravi horizont opaaa A. Opaai A , B nalaze se na
jednakoj udaljenosti od toke projekcije S'; oni su u istom trenutku izmjerili jednaku
visinu nebeskog tijela, nalaze se, dakle, na krunici pozicija AK'B.
U trenutku opaanja nebeskog tijela S, zeniti opaaa A i B nalaze se u
tokama ZA i ZB. Ovi zeniti su udaljeni od nebeskog tijela S za veliinu zenitne
udaljenosti z. Spajajui zenite svih opaaa koji u istom trenutku imaju istu zenitnu
udaljenost, odnosno koji su u odreenom trenutku izmjerili istu visinu nebeskog
tijela S, dobila se na nebeskoj kugli krunica jednakih visina, ili jednostavnije:
krunica visina. Sredite krunice visine je nebesko tijelo S , a polumjer je zenitna
udaljenost z.
15
prema polu.
Slika 10.Krunica pozicija prve vrste na globusu, Izvor :Lipovac, M.: Astronomska
navigacija
17
18
19
od greenwich meridijana.
Krunica pozicija ovdje je predstavljena na Merkatorovoj karti otvorenom
krivuljom koja se pribliava paraboli. Poto krunica pozicija dodiruje u polu i
meridijane koji su udaljeni za 90 od meridijana toke projekcije, to e meridijani
na Merkatorovoj karti ce i df, koji se nalaze 90 istono i zapadno od meridijana
toke s', u ovom primjeru od greenwich meridijana, biti asimptote krivulje pozicija
III. vrste. Teme krivulje b nalazi se na graninoj paraleli e b f i na meridijanu
projekcije toke S' koji je ujedno i osna simetrija krivulje. Krunica i krivulja
poloaja III. vrste je granina krunica i krivulja pozicija I. i II. vrste.
20
Slika 15. Krunica pozicija tree vrste na Merkatorovoj karti, Izvor: Lipovac, M.:
Astronomska navigacija
21
22
Slika 17.Brodska pozicija u presjeku dva pravca pozicija, Izvor: Lipovac, M.:
Astronomska navigacija
b)
23
24
Slika 18. Prijenos stajnice pod utjecajem struje, Izvor: Lipovac, M.: Astronomska
navigacija
25
27
28
Slika 21. Odreivanje brodske pozicije irinskom metodom. Izvor: Lipovac, M.:
Astronomska navigacija
29
Slika 22. Odreivanje brodske pozicije duljinskom metodom. Izvor: Lipovac, M.:
Astronomska navigacija
30
31
Slika 24. Prvi astronomsko-nautiki sferni trokut ili trokut pozicije. Vrhovi su pol
(Pn,s), zenit (Ze) i nebesko tijelo (*). Kutovi su mjesni satni kut (s), paralaktiki kut
() i azimut (). Stranice su koirina (), polarna udaljenost ( P) i zenitna
udaljenost (z). Izvor :Lipovac, M.: Astronomska navigacija
32
33
mnogo jednostavniji kad se koristi zbrojena pozicija broda, koja je uvijek poznata.
Slika 27.Krunice visina i djelovi satnih kuteva dva nebeska tijela, Izvor: Klarin,
M. :Astronomska navigacija
V1 sin 2 V2 sin 1
sin ( 2 1 )
V2 cos 1 V1 cos 2
cos sin( 2 1 )
34
cos
3. Paralaktiki se kut moe dobiti kao zbroj ili razlika vrijednosti i . Kao
razlika dobit e se ako meuzvjezdana udaljenost ne presijeca nebeski
meridijan opaaa izmeu zenita i pola. S obzirom na to da se paralaktiki
kut u izraunavanju zemljopisne irine javlja u funkciji kosinusa nije vano
ima li pozitivan ili negativan predznak, dakle nevano je koji je od kutova i
vei. Paralaktiki kut kao zbroj kutova i pojavit e se ako
meuzvjezdana udaljenost (Tl=+) presijeca nebeski meridijan izmeu
pola i zenita To se moe dogoditi ako se jedno nebesko tijelo nalazi na
istonoj strani horizonta, a drugo na zapadnoj strani i ako je deklinacija
barem jednog nebeskog tijela vea od zemljopisne irine opaaa (takvo
nebesko tijelo ne prolazi kroz prvu okomicu. Za granine vrijednosti, kad se
ne zna presijeca li meuzvjezdana udaljenost meridijan izmeu zenita ili ne,
najbolje je izraunati jednu poziciju s paralaktikim kutom kao zbrojem, a
drugu s paralaktikim kutom kao razlikom kutova, a i izabrati onu poziciju
koja je blia zbrojenoj.
4. S izraunatnim paralaktickim kutom nebeskog tijela B raunaju se
koordinate pozicije:
cos s 2
36
37
kad bi se znao toan trenutak prolaza nebeskog tijela kroz meridijan, bilo bi
mogue iz nautikog godinjaka izraunati satni kut tog nebeskog tijela za
Greenwich i tako izravno dobiti zemljopisnu duljinu. Izravnim se opaanjem ne
moe odrediti trenutak prolaza nebeskog tijela kroz meridijan, ali se to moe uiniti
posrednim putem.
Opaanja se vre sa dva sekstanta. U odreeno vrijeme prolaza nebeskog
tijela kroz meridijan jednim se sekstantom izmjeri visina nebeskog tijela i zabiljei
srednje greenwich vrijeme UT1, zatim se taj sekstant odloi na stranu, a drugim se
prati visina nebeskog tijela dok ne postane najvea (kulminacijska ili meridijanska
visina Vm). Pomou ove visine izrauna se zemljopisna irina:
M=90-Vm+()
Nakon toga ponovo se uzme sekstant i prati se nebesko tijelo dok ne
postigne istu visinu koju je imalo u trenutku prije prolaza kroz meridijan. Kad se
izmjeri ista visina, zabiljei se novo srednje greenwich vrijeme UT2. Tada se moe
dobiti srednje greenwich vrijeme prolaza nebeskog tijela kroz meridijan (UTm) iz
izraza:
UTm=(UT 1+UT 2)/2
S ovim vremenom iz nautikog godinjaka se izvadi greenwich satni kat
nebeskog tijela S koji odgovara zapadnoj zemljopisnoj duljini. Ako je S manji od
180 zapadna zemljopisna duljina ima iznos satnog kuta, a ako je vei od 180
istona zemljopisna duljina se dobije iz izraza:
= 360- S
Ovakvo raunanje pozicije vrlo je pogodno danju kad se na nebu nalazi
samo Sunce. Raun zemljopisne irine iz visine Sunca u meridijanu, ukoliko
vremenske prilike to doputaju jedan je od eih rauna na brodu, a na opisani
se nain moe dobiti i pozicija. Ako se pozicija rauna u trenutku prolaza Sunca
kroz meridijan, tako izraunata pozicija zove se podnevna pozicija. Nedostatak
ove metode je u tome to brod izmeu prvog i zadnjeg mjerenja ne smije previe
promijeniti zemljopisnu irinu, dakle njegov kurs mora biti blizu 90 ili 270.
38
te pretvori u stupnjeve:
t=0.25t
Kompasom se izmjeri azimut sredine Sunca(Mjeseca) kada mu je prava
visina jednaka nuli.Donji se rub Sunca tada nalazi nad horizontom, to je izraeno
u minutama:
V0=16+1.77 v oka
Visina oka je u metrima. Uz uvjet da visina oka nije prevelika, prava visina
Sunca priblino je jednaka nuli kada mu je donji rub za pola polumjera nad
morskim horizontom. Prava visina mjeseca jednaka je nuli kada je on dobrano nad
horizontom. Preostaje jedino da se snimi njegov azimut kada mu je gornji rub na
morskom horizontu. Pravi azimut nebeskog tijela moe se izraunati u trenutku
kada morski horizont prolazi sredinom ploe po izrazu:
cos p
Za Mjesec
2r
t sin p
I konano:
=sS
gdje je S satni kut nebeskog tijela kada mu je sredina ploe na morskom
horizontu.
39
...
Suma
Refrakcija
Suma
Visina prava
40
Datum
..........
..........
..........
..........
Zona
..........
..........
..........
..........
Surektascenzija (SHA)
..........
GHA
..........
Pretpostavljena duljina
..........
Suma
..........
..........
41
pozicija nebeskog tijela. Navigator tada bira pretpostavljenu poziciju u blizini svoje
zbrojene pozicije (pretpostavljena i zbrojena pozicija se mogu i ne moraju
poklapati, obino su jedna blizu druge), i rauna visinu nebeskog tijela za
pretpostavljenu poziciju.
Krunica jednake visine, koja prolazi kroz pretpostavljenu poziciju, je
koncentrina sa krunicom koja prolazi kroz pretpostavljenu poziciju. Razlika
izmeu visine prave i visine raunate je zapravo razlika u radijusu izmeu te dvije
krunice.
Gdje je prije toga izraunat mjesni satni kut (s), pretpostavljena irina koja
je zadana, te deklinacija () koja se ve nalazi u nautikim tablicama za zadanu
zvijezdu.
Zadnje preostalo pitanje je azimut nebeskog tijela kojeg takoer dobijemo
prema unaprijed zadanoj matematikoj formuli preko kosinusa:
cos
Pritom moramo paziti na vrijednost mjesnog satnog kuta jer ako je satni
kut manji od 180() moramo oduzeti od 360. Da bi dobili astronomsku poziciju
potrebne su nam najmanje dvije zvijezde, a zbog tonosti pozicije najbolje je
odabrati tri iji se azimuti razlikuju za 120.
4.2. RAUNANJE POZICIJE POMOU MJESECA
Mjesec je lako identificirati i esto je vidljiv tijekom dana. Meutim,
mjeseeva blizina Zemlji uvjetuje dodatne ispravke koje se moraju dodati visini
prividnoj kako bi se dobila visina prava.
Nebesko tijelo
Mjesec
Ki (Indeks correction)
DEP (Dep)
Visina prividna
Popravak za refrakciju
Horizontalna paralaksa
Visina prava
42
..
-Popravak za S*
..
-V korekcija
..
-GHA
..
-Pretpostavljena duljina
...
Deklinacija( )
-d korekcija(d)
-Prava deklinacija(true)
43
Dep
Suma
Visina prividna
..
V-korekcija
S (GHA)
Pretpostavljena duina
..
44
-tablina deklinacija ( )
..
-d-korekcija
..
-prava deklinacija ( )
45
ZAGLAVAK
46
LITERATURA
Bud, R. i Warner, D.J.:An Historical Encyclopedia, New York and London, 1988.god.
Klarin, M: Astronomska navigacija, kolska knjiga,Zagreb, 1998. god.
Lipovac, M: Astronomska navigacija, Hidrografski institut, Split, 1981. god.
Mileti, T: Usmeno priopenje, Split, 1999. god.
47
48