INDUSTRIJSKO OBRTNIKA KOLA

SLAVONSKI BROD
Eugena Kumiia 55
35000 Slavonski Brod

ZAVRNI RAD

F1 BOLID dijelovi i specifikacije

Uenik: Marko Toli

Zanimanje: Tehniar za vozila i vozna sredstva

Mentor: prof. Anto Juri

SADRAJ
1.

UVOD............................................................................................................... 3

2.

AERODINAMIKA................................................................................................ 4

3.

KONICE........................................................................................................... 6

4.

KOKPIT.............................................................................................................. 8

5.

MOTOR I MJENJA............................................................................................. 9

6.

OVJES............................................................................................................. 11

7.

TRACTION CONTROL...................................................................................... 12

8.

GUME............................................................................................................. 13

9.

SPECIFIKACIJE F1 BOLIDA............................................................................... 15

10.

ZAKLJUAK.................................................................................................. 17

11.

LITERATURA................................................................................................. 18

1. UVOD
Formula 1, takoer poznata i kao F1, a slubeno se naziva FIA Formula One World
Championship je najvia klasa jednosjeda u automobilizmu koju je odobrila
Meunarodna automobilistika federacija. Ime "Formula" se odnosi na skup pravila
kojih se sudionici moraju pridravati. Sezona Formule 1 sastoji se od niza utrka
poznatih kao Velike nagrade, koje se odravaju na posebno izgraenim stazama ili
javnim cestama. Rezultati svake utrke kombinirani su sa sustavom bodovanja koji
odreuje dva godinja Svjetska prvenstva, jedno za vozae i drugo za konstruktore.
Vozai, konstruktori, momadi, staze, suci i organizatori moraju biti nositelji super
licence, najvie klase trkaih licenci koje je izdala Meunarodna automobilistika
federacija.

Formula 1 je najsofisticiraniji sport na svijetu. Da bi bolid ugledao ciljnu ravninu i

posljednji krug sve ovo dolje opisano mora biti u savrenom redu. Jer najvei
problem bolida je upravo nepouzdanost.

U ovom zavrnom radu u se najvie osvrnuti na dijelove i specifikacije F1 bolida.

Dijelove i vane pojmove F1 bolida sam podijelio na:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

Aerodinamika
Konice
Kokpit
Motor i Mjenja
Ovjes
Traction Control
Gume

2. AERODINAMIKA
Aerodinamika je postala klju uspjeha u ovom sportu i momadi troe desetke
milijuna dolara na istraivanje i razvoj aerodinamike svake godine. Aerodinamika se
razvija u zranim tunelima. Aerodinamiar ima dva osnovna zadatka: stvoriti
downforce, silu koja pritie bolid Formule 1 prema dolje te tako poveava prianjanje
gume o podlogu i omoguava bre prolaske kroz zavoje, te mora smanjiti otpor
zraka.
Kasnih 60-ih nekoliko momadi je poelo eksperimentirati s takozvanim spojlerima.
Spojleri na trkaim automobilima funkcioniraju na isti nain kao i krila zrakoplova,
samo suprotno. Zrakoplov koristi strujanje zraka da ga podie gore, a bolid F1 koristi
da ga pritie prema dolje. Moderni bolid formule 1 moe proizvesti silu koja je tri i
pol puta vea od teine bolida. To bi znailo da bi teoretski pri velikim brzinama bolid
mogao voziti i okrenut naopako.
Rani pokusi sa pominim krilcima su doveli do spektakularnih nesrea tako da se u
sezoni 1970. ograniila veliina i mjesto postavke krilca.
Do sredine 1970. godine otkrio se 'ground effect', downforce. Lotusovi tehniari su
otkrili da bi se cijeli bolid mogao ponaati kao jedno veliko krilo i tako bi bio
privren uz tlo. Krajnost je bila kreacija Gordona Murraya koji je postavio ventilator
na bolid koji je stvarao ogroman downforce. To je ve nakon jedne utrke bilo
zabranjeno, te je ubrzo i pravilima odreeno koliko bolid moe proizvoditi
donwforcea.

Glavno pravilo aerodinamike u Formuli 1 je: stvoriti to vie downforcea uz to manji

otpor zraka. Primarna krilca, ono prednje i stranje su razliitih profila to ovisi o
Slika 1. Zadnje krilce

Slika 2. Prednje krilce

aerodinaminim zahtjevima pojedine staze. Uske i spore staze kao to je Monaco

zahtijevaju vrlo agresivni profil krilaca pa tako moete vidjeti dvije ili tri letvice na
stranjem krilcu. Na brzim stazama kao to je Monza moemo vidjeti ogoljena krilca
koja omoguavaju velike brzine na ravnim dijelovima staze i to manji otpor zraka.
Svaka povrina na dananjim bolidima krenuvi od oblika nosaa ovjesa pa do
vozaeve kacige imaju uraunat aerodinamini efekt. Zrak koji struji u neskladu sa
cijelim bolidom stvara turbulencije koje usporavaju bolid. Ipak dizajneri moraju voditi
rauna da odreena koliina zraka doe do motora i hladi ga jer on proizvodi
ogromne koliine topline.
U zadnje vrijeme momadi Formule 1 kopiraju Ferrarijev dizajn gdje se zadnji kraj
bolida to naglije sputa i radi se to nie u svrhu smanjenja otpora zraka i
poveavanja koliine zraka koji struji kroz stranje krilce. Takozvani barge boards su
smjeteni sa strane bolida oblikujui zrane struje oko bolida da bi se maksimalno
smanjile turbulencije.

Slika 3. Prikaz djelovanja downforce-a i vanosti prednjih i zadnjih krilaca

3. KONICE
Kad se radi o koenju, bolidi su iznenaujue usko povezani sa obinim
prometalima. A otkad je ABS zabranjen, moderni automobili mogu tvrditi da imaju
pametnije, tj. naprednije usporavanje.
Pravilo koenja je jednostavno: usporiti objekt otklanjajui kinetiku energiju. Bolidi
imaju disk konice kao i veina cestovnih automobila. Disk pritiu klijeta pomou
hidraulike i pri tom oslobaaju veliku koliinu topline i svjetlosti to moemo primijetiti
u utrci kad diskovi poute prije zavoja.
Kao to se previe snage oslobaa preko kotaa to uzrokuje njegovu vrtnju u
mjestu, tako i prejako koenje dovodi do blokiranja kotaa to e pak dovesti do
proklizavanja i gubitka gripa (prianjanja gume o podlogu). Kako je ABS zabranjen,
koenje ostaje test vjetine vozaa Formule 1.

Slika 4. Konice F1 bolida iz 2004.

Tehnika pravila zahtijevaju da svaki bolid ima dvostruki hidrauliki koniki sustav sa
dva odvojena rezervoara posebno za prednje i stranje kotae. Ovo omoguuje da u
sluaju zakazivanja jednog sustava, koenje bi jo trebalo biti mogue pomou
drugog sustava. Koliina koione sile kojom e koiti prednji ili stranji koioni sustav
moe se podeavati iz kokpita dajui vozau mogunost da pobolja stabilnost bolida
kroz zavoj. U normalnim okolnostima oko 60 % koione sile ide na prednju osovinu
jer se teret pri usporavanju kree prema naprijed.
6

U jednom podruju konice bolida su dramatino bolje nego kod normalnih cestovnih
automobila, a to su materijali od kojih su graene same konice. Svi bolidi danas
koriste ugljina vlakna za izradu diskova konica. Ugljina vlakna su laka i mogu
podnijeti vee temperature nego elini diskovi. Diskovi su teki oko kilogram i pol.
Konice bolida Formule 1 su izrazito efikasne. U kombinaciji sa dananjim modernim
gumama zaustavni put se znaajno smanjio. Da bi se zaustavio sa brzine od 100
km/h bolidu treba oko 17 metara. Zaustavni putovi su toliko kratki da FIA ak
razmilja produljiti zaustavne putove u svrhu vie pretjecanja na stazi. To bi uinili na
nain da bi zabranili odreene materijale i dizajn samih konikih sustava.

Slika 5. Konice F1 bolida iz 2015.

4. KOKPIT
U srcu modernog F1 bolida lei iznimno jaka monokok struktura. Monokok spaja
kokpit i vozaevu 'eliju' za preivljavanje, ali monokok, takoer, tvori osnovni dio
asije bolida sa motorom i prednjim ovjesom koji je direktno spojen na asiju. U obje
uloge kao osnovna strukturna komponenta i sigurnosni ureaj treba biti to je
mogue jai i vri. Kao i ostatak bolida, monokok je izraen od karbonskih vlakana.
Konstruiranje monokoka je jedan od najzahtjevnijih zadataka koje se stavljaju pred
momadi Formule 1. injenica da je toliko vozaa preivjelo velike nesree dokaz je
snage i vrstoe monokoka. Razlog je velika briga momadi za sigurnost kao
konstantno razvijanje tehnikih pravila od strane FIA-e koja zahtjeva visoke
sigurnosne standarde. Temeljno je pravilo da voza u sluaju nesree treba to prije
izai iz bolida, najdulje pet sekundi prema pravilima, a da ne treba nita ukloniti osim
upravljaa. Takoer voza bi trebao u dodatnih pet sekundi vratiti natrag upravlja da
bi se bolid mogao ukloniti ukoliko je na nekom nezgodnom mjestu na stazi. Zatitna
podruja su prednja i stranja strana monokoka kao i roll bar iza vozaeve glave koja
titi upravo glavu. U zadnje vrijeme se pokuava poveati zatita glave. Glava je
najnezatienija i prijeti joj opasnost dolijetanja raznih dijelova sa bolida, posebice
guma. Bone strane monokoka trebaju biti to vie te i one trebaju titi vozaevu
glavu. Slino kao i normalni automobili tako i bolidi trebaju proi nekoliko crash
testova prije nego se mogu koristiti na utrkama. Crash test se izvodi pomou lutke
teke 75 kilograma koja se postavi u bolid. Sam bolid se zalijee u vrsti objekt
brzinom od 50 km/h. Tom prilikom se mjere sile koje djeluju na lutku. Relativno mala
brzina od 50 km/h je izabrana da bi se to preciznije izmjerila mogunost bolida da
apsorbira energiju

pri

Testiraju

prednji, stranji i

se

udaru.

boni udarci.

Slika 6. Kokpit F1 bolida

5. MOTOR I MJENJA
Motor i mjenja bolida F1 su jedan od najoptereenijih dijelova na svijetu uope.
Natjecanje tko e imati najsnaniji bolid na stazi je jo uvijek intenzivno. Razvitak
motora se uvijek drao reenice Ferdinanda Porschea da 'savreni trkai auto prolazi
ciljem prvi i onda se raspadne na dijelove.' Konstruiranje ovakvih motora je uvijek
kompromis izmeu snage motora i njegove izdrljivosti.
Snaga motora dananjih bolida demonstrira dokle je automobilski sport doao.
Pedesetih godina prolog stoljea F1 bolidi su imali stotinu konjskih snaga po litri
obujma (otprilike koliko dananji sportski cestovni automobili imaju). To se zadralo
do dolaska turbo ere 1.5 litrenih motora od kojih su neki proizvodili 750 KS po litri
obujma, to e rei da je bolid pokretalo 1 100 KS! Ubrzo se ukidaju turbo motori i
snaga drastino pada. Kako je vrijeme prolazilo
snaga se poinje opet dizati idui prema granici
od 1 000 konjskih snaga. Neke momadi danas
imaju motore koji su snani i 300 KS po litri
obujma, a dajmo na znanje da dananji motori
imaju tri litre obujma.
Vrtei se preko 18 000 okretaja u minuti moderni F1 motor e konzumirati nevjerojatnih 650
litara zraka svake sekunde i 75 litara goriva svakih 100 kilometara. Uzevi sve ovo u obzir
nije ni udo to je motor najei uzrok odustajanja.
Slika 7. Renault-ov F1 motor

Primjerice BMW-ov motor za 2003 godinu ima manje

od 90 kg, vrti se do maksimalnih 19 200 okretaja u minuti, sastavljen je od otprilike 5 000
dijelova, te oslobaa temperature i do 950 C. Motor proizvodi zvuk jaine 160 decibela to
je vie od Boeinga 747 tokom uzlijetanja.
Motor treba biti to jai, laganiji, kompaktniji i postavljen to nie da bi se dobilo to nie
teite i da bi zadnji kraj bio to nii i aerodinaminiji.

Mjenja Formule 1 je poluautomatski to u prijevodu znai da voza mijenja brzine

(iza upravljaa pomou polugica) dok ubrzava, a elektronika to ini dok usporava.
9

Mjenja je sekvencijalni i to je bolje rjeenje nego klasini 'H' mjenja kakav nalazimo
u cestovnim automobilima, jer se bre mijenjaju stupnjevi prijenosa. Spojka je
kontrolirana pomou elektronike u sklopu 'launch controla'. Traction control u suradnji
sa mjenjaem i spojkom omoguava da se uvijek najvea koliina snage prenese na
asfalt, a da se kotai ne vrte u prazno. Nakon nekoliko godina esterostupanjskih
mjenjaa danas bolidi imaju sedam stupnjeva prijenosa.
Kako su dananji motori jako skupi FIA radi na novom pravilu koje bi produilo vijek
trajanja motora na vie od jednog Grand Prix vikenda.

Slika 8. Mjenjaki sustav F1 bolida iz 2015.

10

6. OVJES
Osnovni zadatak ovjesa je da smiri bolid pri prijelazu preko grba i rubnika. Bolid ne
smije previe odskakati. Zbog toga udobnost nije na prvom mjestu. Godine 1990.
zabranjeni su aktivni ovjesi i uvedeno je pravilo da elektronika ne smije imati prste u
ovjesu. Dijelovi ovjesa su izgraeni takoer od karbonskih vlakana zbog teine i
vrstoe.
Ovjes dananjih bolida se moe precizno namjetati. Konani setup za pojedinu
stazu ovisi o vremenskim prilikama (ako je kia ovjes e biti znatno mekaniji) i
iskustvima iz prolih godina. Voza takoer moe zatraiti setup ovjesa koji njemu
odgovara, ovjes se namjeta u skladu s performansama guma, aerodinaminim
zahtjevima pojedinih staza.

Slika 9. Ovjes F1 bolida iz 2015.

11

7. TRACTION CONTROL
to je traction control? Traction control omoguava dostavljanje maksimalne koliine
snage na podlogu. Znamo da su bolidi iznimno snani, znamo da gume pruaju veliki
grip, znamo koliki je udjel aerodinamike i uza sve to kotai se jo uvijek mogu
zavrtjeti u prazno to neosporivo usporava bolid. Uz to to usporava bolid, troe se i
gume, samim time i slabe njihove mogunosti.

Dananje gume mogu pruiti odreenu koliinu gripa. Guma mora drati prilikom
ubrzavanja i koenja, ali takoer guma mora drati i bono prilikom vonje kroz
zavoje. Procjena vozaa gdje je granica tih mogunosti guma je jedan od najteih
zadataka. Ako voza ide preko granice posljedica e biti izlijetanje, ako pak bude
iao osjetnije ispod granice ii e presporo. Ovdje se vidi znaenje traction controla u
vidu pomaganja vozau jer e traction control omoguiti vonju na granici
mogunosti guma. Neki kau da vie nije bitna vjetina vozaa. Ipak ne svodi se sve
na prolaske kroz zavoje uz pun gas jer e se to osjetiti na gumama. Nepaljivija
vonja bez osjeaja za potronju guma dovest e do gubitka gripa i eim
odlascima u boks.

Traction control nije nov sustav na bolidima. Pojavljivao se od 1980., a 1992.

Williams Renault FW14-B koji je odveo Nigela Mansella do titule prvaka bio je
opremljen i aktivnim ovjesom. Nakon dugog razdoblja zabrane TC-a sustav je opet
doputen 2002. godine, jer je bilo iznimno teko dokazati prisustvo TC-a. Ferrari je
bio optuen sezonu 2002. za koritenje TC-a. Navodno su imali program za TC koji
bi se automatski brisao nakon utrke.

Dananji nain rada TC-a je sljedei: elektronski senzori oitavaju brzinu vrtnje
kotaa i brzinu staze (misli se na brzinu u odnosu na bolid). Ako se kotai vrte bre
nego staza sustav e smanjiti snagu motora da bi zaustavio proklizavanje. TC je
takoer usko povezan i sa launch controlom. U suradnji sa elektronski upravljanom
12

mjenjakom kutijom launch control omoguava optimalni start bez proklizavanja

guma.

8. GUME
Bez obzira na razvoj aerodinamike i motora,
gume su jo uvijek najvea pojedinana
varijabla

performansi.

Prosjeni

automobil

moe vrlo dobro voziti sa odlinim gumama, a

sa loim ni najbolji auto nema anse. Unato
nekim slinostima trkae i cestovne gume su
tek daleki roaci. Cestovne gume su graene
da traju, obino oko 16 000 km, gume za bolid F1 su napravljene da traju oko 200 km
i kao sve ostalo na bolidu da budu to lake i jae.
Slika 10. Istroene gume

Trkae gume su nainjene od jako mekane smjese guma koje nude najvei mogui
grip, ali se zato i bre troe. Ako pogledamo prosjenu stazu za vrijeme utrke izvan
idealne linije kretanja bolida moemo primijetiti komadie i otpatke guma. Gume na
bolidima Formule 1 imaju radnu temperaturu izmeu 90C i 110C. Pri tim
temperaturama najbolje funkcioniraju. Zato prije starta moete vidjeti grijae koji stoje
oko gume, a skidaju se neposredno prije kretanja bolida. Da bi tlak u gumama ostao
to konstantniji pri izmjenama temperatura gume se ne pune zrakom ve posebno
izmijeanim i odreenim plinovima.
Razvoj guma poinje ezdesetih godina pojavom slikova (gume koje nemaju nikakve
utore na sebi). Gumari i momadi su doli do otkria da se slik gumama poveava
gazna povrina to vodi do boljeg kontakta s podlogom. Kine gume ipak moraju
imati utore da bi mogle izbacivati vodu izmeu gume i podloge. Bolidi su se vozili na
slikovima sve do 1998. godine kad ih je FIA zabranila u korist manjih brzina koje bi
dovele do mogunosti pretjecanja. Tako danas imamo profilirane gume. Pravilo
zahtjeva da sve gume moraju imati etiri profila ili utora koji moraju biti duboki
najmanje 2.5 mm, a razmak izmeu njih treba biti 50 mm.
13

Odabir meke ili tvre smjese guma ovisi o karakteristikama pojedine staze.
Ponuene su dvije smjese guma na odabir momadi i odaberu li meku ili tvru
moraju cijeli vikend, ukljuujui i utrku, odvoziti na tim gumama. Mekoa smjese ovisi
o omjeru komponenata koje se dodaju smjesi. Najosnovnije tri smjese su ugljik,
sumpor i ulje. Pri tom vrijedi: vie ulja meka guma.

Intermediate i kine gume imaju, kako smo ve rekli, vie utora koji su napravljeni da
bi izbacivali vodu kad se vozi po kii. Neto najgore to se moe dogoditi vozau je
akvaplaning, situacija kada guma vie ne izbacuje vodu dovoljno brzo te se stvara
sloj vode izmeu gume i podloge to uzrokuje da bolid zapliva. Guma gubi grip i
mogue je izlijetanje. Zato su utori na gumi matematiki dizajnirani da bi izbacili
najveu moguu koliinu v ode i omoguili

Slika 11. Sve gume koje momadi imaju na raspolaganju za GP vikend

14

9. SPECIFIKACIJE F1 BOLIDA
Snaga u odnosu na tezinu: 1250 ks po 1 toni
Akceleracija:
0-100 1.9 sec
0-200 3.9 sec
0-300 8.4 sec(ove brojke ovise o aerodinamicnom setup-u)
akceleracija je oko 1.4G (14m/(s*s))

Koenje:
Koenje je oko 4G (40m/(s*s)) ali moze i do 5G (otpor zraka koji prua bolid pri
brzinama iznad 150km/h je dovoljan za koenje silom od 1G sto je ekvivalent veini
trkaih automobila. To znaci da kad vozac f1 pusti papuicu gasa bolid F1 poinje
usporavati gotovo jednako kao i neki sportski auto kada pritisne konice)

300-0km/h traje manje od 3.5 sekundi

200-0km/h 2.9 sec
100-0km/h 1.4sec i to u 17 metara
Konice se griju do 1000 stupnjeva celzijusa

Brzina:
Max brzina je 369 km/h na stazi. Honda je ove godine jedva dostigla 400km/h sa
posebno pripremljenim bolidom na slanom jezeru Boneville (SAD), ali im rekord nije
priznat jer nisu postigli 400km/h u oba smjera.
Prologodinji V10 je na istoj lokaciji dostigao 421km/h. Pri brzini od 130km/h
aerodinamiki pritisak je jednak teini bolida pa bi teoretski bolid mogao voziti
15

okrenut naglavake dok god ide bre od 130km/h (u praksi tu postoji jos mnogo
faktora i ta brzina se penje na preko 160km/h a moda i vie).

Akceleracija u zavojima:
Pri brzinama ispod 100km/h u zavojima na bolid djeluje sila od 2G. Ve na 210km/h
ta sila je 4G (S zavoji na Suzuki, VN Japana). Brzi zavoji poput Blanchimota (Spa,
VN Belgije) i Copse (Silverstone, VN Velike Britanije) tjeraju bolid do 5G dok je u
zavoju 130R (Suzuka) bolid izloen sili i do 6G.
Ferrari Enzo, ultrabrzi cestovni auto, nije nikada izloen silama veima od 1.3G.

F1 bolid kroz Blanchimot i Eau Rouge prolazi sa preko 300km/h dok sportski auti
prolaze te iste zavoje sa 150-160km/h.

Zavoj broj 8 u Turskoj se prolazi sa nekih 265-285km/h i silama izmedju 4.5 i 5.5G u
trajanju od 7 sekundi.

Snaga motora:
Prologodinji V10 motori su gotovo proli granicu od 1000 konjskig snaga (navodno
su neki motori ili preko 980 konja) dok su ovogodinji doli do nekih 760 ks (podatak
iz 2007.)

16

10.

ZAKLJUAK

Moderni bolid F1 je tehnoloko remekdjelo.

Formula 1 je najskuplji sport na svijetu. Mnogi ljudi ne shvaaju emu velika ulaganja
i testiranja u ovom sportu. F1 je kompliciraniji nego to ljudi misle da je. Kao prvo, F1
vozai su nositelji Fia super licence, najvee licence koje neki profesionalni voza
moe imati. Kao drugo, vozai su tijekom utrka i treninga izloeni takvim silama koje
veina ljudi ne zna i nikad ne doivi, uz to svaki voza po jednoj utrci izgubi nekoliko
kilograma. Izrada bolida i dijelova stalno se usavrava tako da se najnovija otkria i
tehnologije primjenjuju najvie u ovom sportu to dokazuje da s razlogom najskuplji i
meu najgledanijim sportovima.

17

11.
1.
2.
3.
4.

LITERATURA

http://www.lupiga.com/enciklopedija/formula-1-sto-ste-znali-i-sto-niste
https://hr.wikipedia.org/wiki/Formula_1
https://www.formula1.com/
http://www.forum.hr/showthread.php?t=506403

18