FSI - Serbo-Croatian Basic Course - Volume 2 - Student Text

SERBO-CROATIAN
BASIC COURSE
VOLUME 2
Hosted for free on livelingua.com
SERBO-CROATIAN
TABLE OF CONTENTS
Unit 26
Reading Selection and Dialogue:
Note 26.1
Note
Note
Note
Note
Note
Note
Note
Note
Note
Housing Conditions.
Adjectives and Adverbs: Comparison
..
26.1.1 Comparative Suff1x /-1J-/

26.1.2 Comparative Suffix I-J-I; zero.
26.1.3 Comparative Suffix I--I.

26.1.4 Special Forms of Comparatives
26.2
Oomparison of Adjectives and Adverbs: Use.
26.2.1 Comparatives with lod/, Inegol.

26.2.2 Comparatives in the Sense of 'rather, somewhat'
26.2.3 ComparatIve of Past Passive Participles
26.3
New Verbs
Unit 27
Dialogue: In the Department Store
Ine ka/
Note 27.1
Note 27.2
AdjectIve and Adverb Formation
Note 27.2.1 General Remarks
Note 27.2.2 Adjective Formant I-ovi
Note 27.2.3 AdjectIve Formant I-ini
Note 27.3
.
New Verbs
Unit 28
Reading Selection and Dialogue: About Cultural Life
Note 28.1
Verb: Ibih/, Ibi/
Note 28.2
Adjective Formation
Note 28.2.1 Adjective Formant I-sk-I.
Note 28.2.2 Adjective Formant I-(a)n-I.
Note 28.2.3 Adjective Formants l-n-J-11
Note 28.2.4 AdjectIve Meaning Contrast.
Note 28.3

.
New Verbs
Unit 29
Dialogue: At a Dinner Party
Numera1s
Note 29.1
Note 29.1.1 Ordina1 Numera1s.
Note 29.1.2 Fractions
Dates and Times of the
Note 29.2
..
..... ....
..
..........
...
~ear
...
635
641
642
644
645
645
646
646
646
647
647
666
671
671
671
672
673
673
686
692
692
692
696
700
701
701
713
718
718
719
720
iii
SERBO-CROATIAN
UNIT
Note
Note
Note
Note
Note
Note
Note
29.2.1 Months
29.2.2 Seasons.
29.2.3 Time by the Day.
29.2.4 Time by the Year
29.2.5 Holidays and Personal Days
... ..
29.2.6 Genitive and Accusatlve ot Time.

29.3
New Verbs .
........
Unit 30
Reading Selection and Dialogue: About Schools.
Supplement: Instructional Program in the Gymnasium
Note 30.1
1'elling 1'ime .-
Note 30.2
Adjectives: Adjective and Past Passive Participle
Note 30.3
Adjective: Adjeotive and III Partlciple
New Verbs

Note 30.4
. .. .. .. .. . .
.
720
721
721
721
721
721
722
735
740
741
743
743
743
Unit 31
Dialogue: Dressing 755
Verba Verbal Nouns ln I-nj-e/, I-e-e/
Note 31.1
758
Note 31.1.1 In-j-el, l-e-el: Form
758
Note 31.1.2 Verb: Verbal Nouns in I-n-j-e/, l-e-el: Use
762
Note 31.1.3 Relation of Verbal Nouns to Other Nouns Based on
Verb Stems
763

New Verbs
Note 31.2
764
...
...
.........
. .... . .. ..... ...
..
Unit 32
Reading Selection and Dialogue: The Popalation of Yugoslavia
Supplement: l. Table - Population by Individual Republics
2. Table - Population by Ethnic Nationality
Note 32.1

Verb: I-cil Form
Note 32.2
Noun: I-ini and I-Ca)cl
Note 32.2.1 Nouns with Suffix I-ini
Note 32.2.2 Nouns in I-Ca)cl
New Verbs
Note 32.3

Unit 33
Dialogue: Traveling in Winter.
Supplement: Additional Useful Expressions Regarding Weather.
Note 33.1 Iakoi
Note 33.2 New Verba.
779
785
786
787
788
788
788
789
801
804
805
809
iv
SERBO-CROATIAN
UNIT
Unit 34
How Yugoslavia Was Created
822
828
828
831
831
Unit 35
Dialogue: A Trip to Skopje-II.
Note 35.1
/dal
Note 35.1.1 Uses of Idal in this Unit.
Note 35.1.2 Idal General Survey.
Conditional Sentences - Summary Statement
Note 35.2
New Verbs
Note 35.3
845
848
848
849
853
854
Note
Note
Note
Note
34.1
Ika d/
34.1.1 Ikadl as Clause Introducer
34.1.2 lkadl Elsewhere.
34.2
New Verbs .
....
Unit 36
Note
Note
Note
Note
Note
36.1.1
36.1.2
36.1.3
36.1.4
36.2
How Yugoslav1a
II Part.
Verb: Simple Perfective Past.
Verb: Simple Imperfect1ve Past.
Verb: Simple Past, Perfectlve and
Verb: Perfective Past - Usage
New Verbs .

Was Created,
..

Imperfectlve.

Unit 37
Dialogue: Converaatlon with a Peasant ln a Field
Verb: Surflxes l-vl, /-v~il
Note 37.1

Note 37.1.1 Indeclinable Forms in /-v/, /-v~i/
Note 37.1.2 Dec1inable Form in /-vl,i/.

Note 37.2
Noun: Neuter Animate Nouns in /-e{t)-/
Note 37.3
New Verbs " o
869
877
878
878
881
882
894
899
899
900
900
901
How Yugoslavia Was Created,

III Part
Note 38.1 VeI'b: Pre.tixes.
Note 38.2 New Verbs.
914
922
924
Unit 38
Unit 39
Dialogue:
Promenade.
940
SERBO-CROATIAN
UNIT
Note 39.1
Note 39.1.1
Note 39.1.2
Note 39.2
Prefixes (2).
List of Simple Prefixes.
Verb~
Unit 40
Supplement:
Note 40.1
Note 40.1.1
Note 40.1.2
Note 40.2

Examples of Simple Prefixes.

New Verbs
How Yugoslav1a Was Created,

rv Part
Bib110graphy
...
..
.......
Verb: Verbs with More Than One Prefix
.
Verbs with Multiple Pretixes . . . . . . . .
Examp1es of Mult1ple Prefix Verbs.
. .....
New Verbs . . . . . . . .
Unit 41
Dialogue: Soccer Match
Supplement: Cultural Note.

Preposit1ons: Review
Note 41.1

Prepositions Regularly Followed by One Case.
Preposit1ons Regularly Followed by Either of Two

Cases.

Prepositions Regularly Followed by One of Three

Cases.

Forms not Determined by the Preceding Preposition.
Prepositions: General Survey

Prepositions Regularly Followed by One Case.

Prepos1tions Regularly Followed by One of Two Cases.
Prepos1tions Regularly Followed by One of Three

Cases.

Notes on Usage

New Verbs

Note 41.1.1
Note 41.1.2
Note 41.1.3
Note
Note
Note
Note
Note
41.1.4
41.2
41.2.1
41.2.2
41.2.3
Note 41.2.4
Note 41.3
Unit 42
Note
Note
Note
Note
42.1
42.1.1
42.1.2
42.2
Note 42.2.1
The Geography ot Yugoslavia,

I Part
..
..
..
Word Formation
Formatlves It-I, Ik-I, lov-I, Ion-I
Prefixes Inel, In-I, 11-1

Word Formation: General Survey of Formative It-I,
Ik-I, Ine-I, etc.
Chart
. . ..... . . . .
....
944
9 44
956
963
988
994
994
994
995
1000
1016
1021
1021
1021
1023
1024
1024
1025
1025
1027
1028
1028
1029
1065
1071
1071
1071
1072
1072
vi
SERBO-CROATIAN
UNIT
Note
Note
Note
Note
42.2.2
42.3
42.3.1
42.3.2
Note 42.3.3
Note 42.3.4
Note 42.4
Igod/~ I-godi
Imal.
Ibilo/.. I-mu dragol
Paradigma
Genera1izers

4.
"

Genera11zed Words and Phrases: Swnmary.
New Verbs

Unit 43
Dialogue: International Fair

Review
Phono1ogic Changes:
Note 43.1
Note 43.101 Loss

Note 43.1.2 Replacement

Verb: Review of Verb Types
Note 43.2

Note 43.2.1 General Survey

Note 43.2.2 Examples of Verb Types

New Verbs
Note 43.3
..
1073
1074
1074
1075
1075
1015
1076
1090
1094
1095
1099
1104
1104
1107
1116
Unit 44
Supplement:
Note 44.1
Note 44.1.1
Note 44.2
The Geography of Yugoslavia~

I I Part

Points of the Compass
Word Formation: Noun stem Formative

Some Nouns and Verbs Having Common Roots or Stems

New Verbs

1126
1130
1131
1131
1134
Unit 45
Dialogue: At the Doctorls
Supplementsl Parts of ~he Human Body

Vocabulary Pertaining to Sickness
1144
1147
1147
1148
Noun: Formation
Note 45.1

1148
Note 45.1.1 Simple Suffixes.
1149
Note 45.1.2 Complex or Multiple Suffixes
Note 45.1.3 Noun Formative Suffix. 1150
1163
Note 45.2
Noun Formation: Compounds
1164
New Verbs
Note 45.3
....
.... ...
...........
...... ... ..
..... .........
vii
SERBO-CROATIAN
UNIT
Unit 46
Note
Note
Note
Note
Note
46.1
46.1.1
46.1.2
46.1.3
46.2
The Geography of Yugoslavia J
III Part
Adjective Formation
Prefixes in Adjective Formation.
Compoundlng ln Adjective Formation
Suffixes in Adjective Formation.
New Verba
Unit 47
Dialogue: In Visa Section.
Supplement. Vocabulary Pertaining to Consular Affairs.
Word Formation: Adjectives and Verbs
Note 47.1
Note 47.2
New Verbs
Unit 48
Reading Selection and Dialogue: Reformation.
Note 48.1 Verb: Use of Tenaea
Note 48.2 New Verba
1169
1173
1173
1173
1174
1177
1182
1186
1190
1192
1197
1202
1206
1207
Unit 49

Dialogue a The Economy.
Note 49.1 Agreement of Nouna and Verbs
Note 49.2 New Verba
Reading.
Pregled Jugoslovenske privrede
I Poljoprivreda
I I Industrija
1210
1214
1215
1217
1217
1220
Reading::
Protivreformacija
Unit 50
Reading SelectIon and Dialogue. The XIX Century Renalssance.
Note 50.1 Variant Word Order
Note 50.2 New Verba
Reading: Vuk Stefanovi-Ka.rad~i (Odlomci) Jovan Skerli

v
Ljudevit Gaj (Odlomak) Ksaver sandor alski
Vocabulary.

Grammar Notea Index
....
1227
1231
1234
1235
1236
1239
1297
viii
BASIC COURSE
UNIT 26
Stivo za
Letters from John
Jovanova pisma
Housing Conditions
tl.pa r
itanje
Reading Selection
Stanbene prilike
n PH ja Te.hY ,
Ha npowJ!oI" n~tclfa elil,l1KY .na BRe ilJHTepecy jy oe.namHJllI y('JJORH 3a )JnHIOT ~ CT8H{'Sene npKJlKKe. Ja caM cyBHwe KpaTKO speue OBite (of lAoje HCltyCTRO y TOU :ror.nep,y
Jom je MaJIO. AJIH, AOK CMD Tpa~HAH cTaH YID~H CMO Y MHoro H cTapKjHx H HOBHjHX
Ky~a e onHcahy BaM OHO mTO csu ~HAeo.
Ge Kyhe, Oe3 063Hpa KB~ cy 3Mp,sae MMSjy e~eKTpH~HO OCBeT~eae, TexyLy SOAY
e KynaTHJIO. Y nope~e'ty ca HOBHM, cT8pHje Kyhe HMajy peha III cBeT~wJe co6e.
~Bpmhe cy H OOAe 3HA8He OA HOBHX. AJIH, AOK cTapMje Kyhe HU8jy neh", NosHje
Kyhe BeheHOM HMaJy UeHTpaJIHO rpejsae. HOBe arpaAe ca BHme cnpaTo~a, nopep, cTeneHKua, HMajy H JIH~T. 3aTo cy HOBHje KYhe, aMAsHe OHJ!O npe HJ!H nocJ!e paTa,
yno6HHje aA CTapHx, MSAa HMaJy MaRe co6e. Hapo~HTo Je BeJ!~Ka pa3J!HKa H3Me~y
CTapHX H HOB~X KyjHH. GTape KyjHe HMajy mnopeTe aa ApBa H YI"a~. Te wnopeTe
AouahHue ~p3e H OHH 0P30 HecTajy. GBe ce BHme ynoTpe6~Bajy eJIeKTpH~He enpaae,
HapOqHTO wnopeTH H pemOR Ha KojHua je JIaKWe H 6p.e KyB8TH. To npoyapoKyje e
speueHa Ha BpeMe npeKHAe cTpyje.
PaAaBaLe Me aKO BaM OBH nOAaUH
Mory Aa Bau yqHHHM HeKy
6y~y
6RAH OA KOpHCTK. EHhe MH MHAO, aKO
yc~yry.
Bam
npa ja Te..!
DOH
Dragi prijatelju,
Iz prolog pisma vidim da vas zanimaju oVdanji ivotni uvjeti i stambene
prilike. Ja sam prekratko vrijeme ovdje i moje iskustvo u tom pogledu jo je
malo. Ali, dok smo traili stan uli smo u mnogo i starijih i novijih kua i
opisau vam ono to sam vidio.
Sve kue, bez obzira kad su graene imaju elektri~nu sVjetlost~ tekuu
vodu i kupaon1cu.U poreenju sa novima, starije kue imaju vee i svjetlije
sobe. ~vre su i bolje zidane od novih. Ali, dok starije kue imaju pei,
nOVije kue veinom imaju centralno grijanje. Nove zgrade sa vie katova~ uz
stube, imaju i lift. Zato su novije kue, graene bilo prije ili poslije rat,
Q35
UNIT
SERBO-CROATIAN
26
udobnije od starih, premda imaju manje sobe.

starih i novih kuhinja.
Naroito
izmeU
je velika razlika
Stare kuhinje imaju tednjake za drva i ugalj.
Te
tednjake domaice mrze i oni brzo i~ezavaju. Sve se vie upotrebljavaju

elektri~ne
To
sprave, narocito tednjaci i reoi na kojim je lake i brze kuhati.
prouzroi
s vremena na vrijeme prekidanje struje.
Veseliti e me ako vam ovi podaci budu bili od koristi.
Bie mi milo,
ako vam mogu uciniti neku uslugu.

Pozdravlja Vas
Va prijatelj,
John
Basic Sentences
here, local
ovdanjI /
oVdanjI,
OB,n8waii /
oB,nawHlii, -i,
-a,
-e
-e
condition
uvjet (Cr)
#
YCJ10B
/
life
ivot G ivota
)KHBOT,
pertaining to housing
stambenI, -8:,
"
YCJ10B
)1CHBOT8
-o
occasion, chance,
situation
I see that you Ire interes-
ted in living conditions

and the housing situation
here.
experience
"
prIlika
VIdim da vas zanfmaju
npHJlI!Xa
BH~HK',na
sac
J.
ovdanji ~lvotn1
Os~am&H
uvjeti i stambene
ZHBOT' H
prIlike.
npHJJHxe.
isld1stvo
~HTepeCyjy
YCJlOSH
aa
CT~H6eHe
"
"
HCXyCT80
UNIT 26
BASIC COURSE
'"
nOt'.11eA
look, sight, view

.L
'
u tom
pogledu
in that respect
My experience in this
respect is still very
limited.
Mbje iskUstvo u t~m
pogledu
short
Mt je
jo~
T~M.
HCKfcTBO
-o
KpaT8X
'"
prekratak, pre-
RpaTKs, -o
sam prekra:tko
Js
xpa TKO
Jo caM cysHure
I
I ovdje.
'
vrijeme
sptl6e 8sAe.
older, elder
starijI, -., -e
CTapI~ JI!,
newer
noviji, -., -e
'"
HOBHJh,
But while we were looking

for living quarters, we
went into a lot of houses,
both older [ones] and
newer [ones].
Ali, dok smo tr!ili
, l.
st.n
u~li
smo u
mnogo i starijih
I
i novijih ktic..
describe
rIlI describe for you what

I saw.
-8, -i
-i,
Jo
CTaH " yUIJJH cMO Y
URoro
cTapejhx
M HOBHJHJl
'"
K1hi.
co
onJotc8TiI, Aa
pI~em
OnMmell
-e
AJlH, AOK CMO TpaXCHJJB
opfsati, da
npeKpaTst<, npe-
kratka, -o
Jh.
TaM no-
'"
'"
KpaT8K,
KpaTxa,
-o / kratak
rIve been here for too

short a time.
t'Jl8Ay'jOW je utJlO.
je malo.
kratak, kratka,
too short
not'JI8AY
Qpsacu vam on5 to
Jo
'
IWTO
OnHCShY
BaM OHO
sam vidio.
regard, consideration
obzir
O3HP
without regard, regardless
beZ/Obzira
eo
to bUild
zIdati, z!d4mJ
zidan
or,
electric
'" I'"0C13Mpa
c.
~ 3MASTIt,
3HA8M;
~
3MA8H
gr!diti, gradim
elektrlcan,
elektricna, -o
light
osvetlj~nje
current, running
tekUI,
eJI~KTPM"IaH,
eJIeKTpH"IHa, -o
c.
OCeeT.I>6H:e
-a, -e
631
UNIT
SERBO-CROATIAN
26
All the houses, regardless

of when they were built,
have electricity, and
rurming water.
Sve kUce, bez obzira
., ..
CBe KyLe, 6e3 063Hpa
2-
Imaju elektrinu
svjetlost i tekucu
jy
cy 3HAaHe, HMa-
Ka~
e~eKTpH~HO
OCBeT-
"I
,
H '
TeKyhy 80~Y.
~eHe
vodu.
comparison
poreenje
larger
, ,
veci,
bright
svijetao,
nope~eHe
-aJ -e
2CBeTQO J
B~hi J
-a, -e
svijetla, -o)
CB~TJ!a ,
-o;
-a,
CB~'I'.d; ,
-aJ
svijetli,
-5
-o
sVjetlijI, -a,
brighter
-e
In comparison with the new
ones, the older houses
have larger and brighter
rooms
U pore~nju sa novima,
I
I'
starije
kuce
l maju
vee i svjetlije
HMajy
cT8pMje
Kyhe
B~helH CB~TJIHje
sobe.
~v~st, v~sta, -o
firm, solid, strong
"BpurIli J
firmer, more solid,

stronger
They are more solidly and
better built.
"
\'
I
Cvrce
su , i bolje
zidane od novih.
qBpUJ~e
cylllJ
3~AaHejo.n
'
~BpCTa,
-o
-a, -e
6o~e
HOBHX.
p~ f. G pei
stove
The older houses have
stoves.
2-
~BPCT,
I'
Starije kuce
I,
~maju
majority
veina
mostly
veinom
central
centralni,
HMajy
CTspaje
KyLe
-a,
-o
heating
grijanje
UNIT 26
BASIC COURSE
The newer houses have for

the most part central
heating.
"
I ,
l'
NOVije kuce vec!nom
c~ntralnol
imaju
." BehMHoM
HOBRJe
"
xy~~
"HMajy UeHTp8J1HO
grij~je.
l"pejaH:e.
#
"
sprat pl spratoV1
"
cnpaT
kat pl katovi
"
KaT
step, stairs pl.

stairs
stepenica
"
cTeneHHua
stairs
stube pl.
elevator
lift pl 11ftovi
floor
or,
The new buildings with

more stories have an
elevator as well as
stairs.
Nove zgrade sa vl~e
"
X8TOBH
JI~rl1TOSH
I
Hose 3rpaAe ca SMme
--'
~t~va, uz stube,
"
cnpaTOB8,
imaju 1 lift.
neriIli, ~Ma jy
bllo
or,
rat pl. ratov1
more comfortable
udobnijI,
-a,
-!
Zato su novije kUce,
"
cTe-
..mtflT.
"
bilo
war
nope~
... MJlH ...

...
... 111 ...
bllo
either or
So the newer houses, bu1lt

either before or after
the war, are more comfortable than the old
ones.
enpa~oBH
"
paTOSH
"
paT
"
3aTO cy HosMje KIha,
gr!ene bl10 prlje'
3~AaHe 6~~O np~'HJlH
ili poslije rAta,
nocJle paTa, YAo6HHje
udobnije od st!rth.
OA
"
~
CTSpIfX.
especially
naroCSito
aapO"-HTO
"
difference
razlika
PS3J.tHJf8
between, among (With G)
izmedU
HeMe~y
kitchen, cuisine
kUhinja
K~ jHa pl Kf jBii
There 1s a partiCUlarly
big difference between
the old and new kitchens.
N!roCSito jeJVelika
t.
rlizlika izmedU
"
HipO"'ZTO je seAHRa
pl3JlBKa'H3MebY
stB:r!h i novih
~ - I ft BOUX
I
cTapHx
kUhInjB:.
xy~j HH.
kitchen stove
t!dnjllk
wood, tree} pl. fire.

wood
drvo G drveta
pl drva
"
mnopeT
,
Apeo
"
ApS8
"
APS8T8
6~q
UNIT
26
SERBO-CROATIAN
coal
ugalj G uglja
The old kitchens have wood

and coal stoves.
Stare kUhinje 1rnaju
yra.IJ
J.
J.
CTape KyjBe KM8jy moo-
t~dnjake za drva
peTe 38
~PB8
..
y~a.
i ugalj.
hostess, housewire
domaica
to hate, be disinclined to
r@ziti, mf.zim
Mp3eTH, Mp3HM
to disappear
nestajati,
H~cT8jaTH ,
or,
nestaje
H~cTaje
icez~vati,
uW'Ie 3a Ba TU ,
'"
A.
I
',
TeI tednjake
dornacice
~,
mrze i oni brzo
sv~ vie
apparatus, appliance
sprava
hot plate
reo (m.) G
J.
,,-I Jo!
p~w
ljAvaju elektrine
tednj~ci i reei.
easier, lighter
laki, -a, -e
raster, quicker,
more rapid
bri,
CBe ce Buwe
,
pemo H
J.
ynoTpe6~Bajy
e~~KTpH~He
cn~Bel
to cook
kUhati, kUham
peUlOM
.naKUlH, -i,
-a, -e
Na njIma se lake
pemoa
H:PO~HTO mn~peTHI
sprave narocito
It is easier and quicker

to cook on them.
cnpasa
Sve se vIe upotreb-
..
OHM 6P30
CBe Bume
...
.!.
Mp3e
reea pl reoi
Electric appliances, especially stoves and
hot plates, are more and
more used.
Te wnopeTe AOM8hHue
iezavaju.
more and more
,
HUItJe38B8
iezava
The housewives hate these

stoves and they are
rapidly disappearing.
" -
6pmH, -ii,
i bre kUha.
Ha IHMB
I
-e
-e
I
je .n8Kwe H
..
6pxce KyB8TH.
cause
uzrok pl uzroci
y3pOK
to cause
prouzrociti, da
npoyapoKos8TH,
yepollH
,
prouzroim
npOY3pOKyjeM
640
UNIT
BASIC COURSE
trom time to time
s vremenaina
e ep;ueua'H8
spaNe
"
vrijeme
1nteI'ruption
current~
prekfd!nje
npiKMA
strUja
power
Tb
That oauses interruptions

in power trom time to
time.
cTpfJa
Tt
prouzro~i s
26
.' I
npoyapoKyje c
pp~Me"a
vremena na vrijeme
Bp~~el
Ha
!pe 1.r .fAe CTpy j~.
to reJoioe l to be
glad ot
,
pallyjeu
ce
eeCeJJHTR ee,
Bee~.niiM ce
se"
veselIm se
vese11~1
- ce.
P8l1.0S& TH
or JI
radovat1 se"
ra.dujE!m se
datwnJintormation
poditak G podatka
pl. podle!
nOAi~aK nOAt~Ka
nOAklQl
it they should be
ako
budu
bf li
.xo tS';A7 tSia
use l profitI benefit
korIst t.
hope ('1'11 be glad itl)

these data will be useful
to you.
Veseliti oe me ako
,
KOpHCT
I.
vam ovi podaoi
f;r.o8a~e Mel~KO
fCo'
BaM
OBM nOJJ.8UH'6YAY
budu bfli od
kor3:sti.
usluga
servioe
It I can do anything tor
you, IIII be glad to.
BIe mi mlIo, ako
rH~e
UH
. . . .Mary
UH~O.
aKO
vam mogu u~lniti

,
neku uslugu.
Grammatical Notes
Note 26.1
AdJectives
and
Adverbs:
Comparison
U poreenju sa novim, stare kuce imaju vece i svetlije sobe.

U~li smo u mnogo 1 starijih i novljih kua.
The comparative may be made by several suttlxes, one ot whlch ls /-lj/,
as shown in these examples: /nov/ 'new' InovlJr.1 Inewer', Istarl 'old Istarlj!/
'
'older'
641
SERBO-CROATIAN
26
UNIT
Teletina je najskuplja, a jagnjetina i govedina su najjeftinije.
Inajl
The superlative is made by the addition of In~jl to the comparative.
is
a separate word, and the comparative form after it retains its stress, but the
two are regularly written together. Compare:
"
nov
star
jef'tin
novijI
starijI
jef'tlnijT
'new'
loIdi
I cheap I
...
'neweri
'olderi
Icheaper l
najnovijX
Inewest l
101dest l
Icheapest l
n~jstarijT
na:jjef'tlnijI
The sentences above also show that other suf'f'ixes, as well as changes in
the shape of the root or stem, may be involved in comparative forms. Compare
IskUp1jxI
and Ive~/.
The suf'f'ixes used to f'orm the comparative are
I-ij-I
(Note 26.1.1), I-J-I (Note 26.1.2) and I--I (Note 26.1.3). Regular f'ormations
and those with slight changes are treated in one of' these three categories.
Forms having completely dif'ferent shapes are discussed in Note 26.1.4.
adjectives may have two comparatives, one with
some have no suf'f'ix (see Note 26.1.2).
I-J-I
and another with
A few
I-ij-/)
Comparative f'orms have no long vowels except f'or those of the final endings
(I-II, l-al,
I-~/,
I-rh/,
etc.).
See examples below.
Adverbs on the same bases have the same forms in the comparative and superlative as adjectives, with a neuter singular ending.
Note 26.1.1
Comparative Suffix
siromaan
"
rano
I-ij-I
loijI
slroma.ilnijT
ranij@
bad
poor
early
worse
poorer
earlier
The most common suf'f'ix f'or the f'ormation of' the comparat1ve is 1-1j-1
(although many of' the statistically most frequent words take other sUf'fixes).
I-ij-I is followed by the regular (def'1nite) adject1ve endings (I-tl, l-al,
I-~/, etc.).
Examination of the comparat1ve forms shows that 1-1j-1 1s regularly
added to bases of more than one syllable. It 1s also added to many bases of
only one syllab1e. However, many 1f not most one syllable bases take the I-J-I
suf't1x (see Note 26.1.2).
642
UNIT
BASIC COURSE
Bases with movable
/al
lose the
lal
before
1-1j-I,
26
as /sv~tao/ - /svetliji/.
The stress of an adjective with I-ij-/ regularly falls on the syllable

preceding
I-ij-I
(as
ljef tini
but Ijeftlnijr/, Isiromaan/ but /siromanijI/).
Examples of some of the adJectives and adverbs which have occurred and
which have /-ij-/ in the comparative are given in the list below. (The adverbs
are indented.) As all syllables but the last are always short in the comparative
(see above), a base having a long vowel in the simple form has a short one in
the comparative: Ihladan/ but /hladnijr/.
~lst
"
~istijr
hladan
clean
cold
hladnijr
cleaner
colder
ispravan
honest
ispravnijI
more honest
jeftin
cheap
late
late
jeftinijI
kasnijI
cheaper
later
dear
new
usual
mIlijI
novijI
kasan
kasno
mIo
...
nov
obi~an
obi~no
,
otvoren
...
prav
...
pravo
prfrodno
prljav
...
rano
rizan
saobraajan
slg1lran
sigurno
skoro
slab
slobodan
snabdeven
svetao
sval
kasnij~
obl~nijr
oblcnij~
usually
open
otvorenijI
straight, just
pravijr
pravij~
straight, justly
naturally
dirty
early
various
pertaining to heavy
traffic
sure
surely
soon
weak
free
supplied
light, bright
fresh
prirdnij~
prljavijI
ra.nij~
ra.znijI
saobraa.jnijr
sigUrnijI
sigUrnij!
skorij!
sl~bijI
slobodnijI
snabdevenijl
svetlijI
sve~ijI
later
dearel"
newer
more customary
more customarily
more open
straighter, more just
more straight, more
justly
more naturally
dirtier
earlier
more varied
more heavly tl"affieked
more sure
more surely
sooner
weaker
freer
better supplied
lighter, brighter
fresher
643
UNIT
SERBO-CROATIAN
26
topal
ud6ban
Um6ran
verovatan
hot
comfortable
tired
orderly
probable
verovatnijI
hotter
more comfortable
more tired
more orderly
more probable
verovatno
zadovoljan
zgodan
probably
satisfied
convenient
verovatn1j@
,
zadovoljnijI
zgOdnljI
more probably
more satisi'ied
more convenient
ureen
Note 26.1.2
toplijI
,
udobnijI
umornijI
ureenijI
Comparative surf1x I-J-/s

br~.I
~~sto
fast
expensive
often
dug
Ione;
duzI
bY-z
skfip
~ero
skUpljI
~e~e
taster
more expensive
more often
longer
These adjectives show typical J-changes (see Note 26.2) in the comparative.
Note the replacement of IsI by I~I before II in ~ee/. Compare:
visok
daleko
r~dak
high
far off
rare
higher
farther
rarer
In these words the bases are IVis-I, Idal-I and Ired-I, and the comparatives
are formed on these bases. The non-comparative (positive) forms have extensions
in IkI (/-ok/, I-ekI and I-ak/). Comparatives are regularly formed on bases
without such extensions (but see also below).
difticult, heavy
more ditficult, heavier
As the base is here Ite-I, the comparative has no comparative suffix, though it
has the short vowel of the comparative. In this pair it is the positive which
has the more distinctive form. A similar example is ~1rokl 'wide' /!.rII
'wider'. Where the suffix I-J-I might be expected, there is no suf~ix arter the
consonants Ii, 1'1, fil, IrI. Compare the use of lei rather than IJel in the
partic1ples (Note 25.1). An example which differs only 1n the length of the
vowel is IvrtJ.l Ihot l IVrUII rhotter l
The forms with I-ij-II I-J-/ and Izerol given above are standard. There
is in speech considerable variat10n l some speakers using l-iJ-I with a given
word, others I-J-I; some Izero/ I others l-iJ-I, etc. For example both /vrUr/
644
BASIC COURSE
and Ivruij!1 may. be heard.
Forms in
I-Jij-I
UNIT 26
also occur:
IVis~ijil,
Igr~ijil, but these are considered non-standard.
IJI
changes are well illustrated by the comparatives, as may be seen by
the following:
Ip/
Ibl
Itl
Idi
Ini
III
IsI
Izl
Iki
Igl
IJI
+ IJI
+ IJI
+ IJI
+ IJI
+ IJI
+ IJI
Illustrations
change
IJI
+ IJI
+ (JI
+ IJI
/plj/
skUp
lexpensiver
skUpljI
Imore expensive l
Ibljl
grUb
Irough, coarse I
grUblji
Irougher, coarser l
Ii
c~st
l:frequent l
ceI
Idi
Injl
Ilji
mlfid
I young I
mladi
'more frequent l
Iyounger l
cf-n
'blackl
crnjI
Iblacker'
beo
Iwhite l
belji
'whiter'
Ihigh l
vl~i
Ilow
nII
'higher'
Ilower l
jfik
Istrong l
jacI
Istronger r
drfig
Ideari
drai
Idearer I
/I
/l
lei
ll
...
(b~la)
visok
*nlzak
* indicates words added for illustrations.

Comparative Sufflx ~/
Note 26.1.3
na kojima je lake i bre kuvati

Three :frequent adjectives (and the corresponding adverbs) :form the comparative with the suf:fix
I--I.
The anes which have occurred are:
Slight l
Ibeautiful I
'lighterI
Imore beautiful l
Isaftl
tso:fter l
The other is:
Note 26.1.4
Special Forms of Comparatives
The :following show some change:

I
I larger!
large I
manjI
IsmaIli
!smaller!
Completely di:fferent bases are used in:
645
SERBO-CROATIAN
26
UNIT
dobar
'good'
bolji
'better'
rav
Ibad'
gori
Iworse l
'much'
vie
Imore'
and the adverb:
..
mnogo
Note 26.2
Comparison of Adjectives and Adverbs:
Note 26.2.1
Comparatives with /od/, /nego/
Use
vre su i bolje zidane od novih.
Zato su novije kue udobnije od starih.

Sela izgledaju bolje nego gradovi.
Ja sam obraao paznju vie na predele nego na sam voz.
In addition to regular adjective use (descriptive, etc.) or adverb use,
comparatives have constructions with /od/ or /nego/ corresponding to English
'than'.
/od/ is followed by the genitive.
Inego/ is followed by a form or
construction parallel to the one preceding:

lels /sela/, nominative plural.
/gradovi/, nominative plural, paral-
Compare English 'he is better than II.
/na sam
voz/ parallels /na predele/.

When a verb follows /nego/ it is of course in a /to/ clause:
Ja pijem
slau
kafu nego to je ova.
Jovan trazi veu sobu nego to sad ima.

Proveo sam se kod Jovia bolje nego to sam oeekivao.
Note 26.2.2
Comparatives in the Sense of 'rather, somewhat l
KakVU kafu zelite, gospodine,
slau
ili goreu?
Comparatives are often used in a sense comparable to the adjective with

Iprilicno/.
Islaa
kafa/ is 'somewhat sweet, rather sweet coffee', the meaning
being much the same as if one said /prilicno slatka kafal.

however, the comparative is the common way of saying it.
/slaa
(In this expression,

The comparatives
kafa/, /gorca kafa/ reflect the fact that coffee in Yugoslavia is nor-
mally served with more or less sugar rather than with or without.)
The compara-
tive adjective is frequently used in the sense of Irather (so-and-so), somewhat

(so-and-so)l.
The meaning of the comparative may be even weaker than the posi-
tive ill such ausage, 'somewhat strong l being not as definite a characterization
as Istrongl.
646
BASIC COURSE
Note 26.2.3
UNIT
26
Comparative of Past Passive Participles
Some past passive participles may be compared as
o~her
adjectives and have
the suffix liji: /snabdeven/ - /snabdeveniji/, /tvoren/ - /otvoreniji/. Mos L

participles do not have a comparative form. For example /plaen/ Ipaid' carulot
take a comparative ending in Serbo-Croatian any more than in English. It may,
of course, as in English, be modified by a comparative adverb: /bolje plaeni
'better paid'. Whether a participIe has a comparative depends on the meaning.
New Verbs
Note 26.3
Type
Aspect
Present (Past)
IvIeaning
gradIm
da sagradim
to build
Infinitive
,
graditi
sagraditi
V(nu)
ieznuti
da {~ezn!m, {~ezao, to disappear
iezavati
i~eza:va.m
kuvati
kuvam
:!~ezla
/kuhati
skUvati
to cook
/kUham
da skUva:m
/s kUha ti
Ida skUham
~zeti /mf.ziti
~z!m
V(nu)
6mrznuti
da omrznem, omrzao
to hate
/omrznuo
da nestane
nestaje
to disappear
nestati
nestajati
a/J!
opIsati
to describe
a/J!
opisfvati
da op!~E!m
op!suj!m
a/J!
i
prouzrokovati
prouzrokujm
to cause
a/j~
a/Je
V/n
a/J!
da prouzro~lm
/prouzro~iti
radovati se
obradovati se
radujem se
da se obradujem
to be glad
647
UNIT
SERBO-CROATIAN
26
to be glad
razveseliti
,
vesel!m se
,
da se razveselim
zidati
zIdam
to build
sazIdati
da sazldam
veseliti se
a
a
In Units 26 on a/je will be used for verbs which have a long vowel before
/11 (as I-ala/, I-alo/); a/J~ will be used where the vowel is short (/-ala/,
I-alo/) See Note 43.2.1. Some verbs in I-ova-I may have either I-ala/ or I-ala/.
Grammatical Drill
GD 26.1
Learning Drill
GD 26.1.1
COlnparison of Adjectives -
Tomina soba je
l
prideva
Poreenje
nego moja.
Tomina ~ je bila vea od moje.

Tomina soba je bila najvea.
kafana
gori/
auto
loiji
kola
bolji
kua
~istiji
krevet
/post-3lja
lepi
skuplji
prljaviji
jeftiniji
For further drill, or variation during drill, the negative of the sentences may be used.
Va prijatelj je
ja~i
nego ja.
ja~i
Va prijatelj nije
sam
ja~i
nego ja.
Ja
od njega.
ja~i
Va prijatelj je bio jaci od mene.
Va prijatelj nije bio
Va prijatelj e sigurno biti
Ja sam ja~i od njega.

Va prijatelj sigurno nee biti najja~i
najja~i
slabiji
zdraviji
od sviju.
od sviju.
tacniji
bogatiji
sir:npati~niji
mlai
Ima
ja~ih
stariji
ljubazniji
od mene.
od njega.
vii
lepi
648
UNIT 26
BASIC CODa
Uslovi za ivot su sada bolji
Uslovi za zivot su sada gori nego
nego to su bili prole godine.
to su bili prole
~odine.
stambene prilike
~ivo't
u gradu
putevi
elektri~no
~ivot
u selu
gradska prevozna sredstva
osvetljenje
Vi ste stanovali u lepem

2
grada nego mi.
Vi ste stanovali u
grada.
najlep~em
delu
ulica
gori/
istiji
kua
lo~iji
kraj
skuplji
prljaviji
ureenij i
jeftiniji
bolje
Jovan trai veu sobu nego ~to
ureen
Jovanu treba vea soba od ove koju
sad ima.
sad irna.
~istija kua
udobnija i veca stolica
jeftiniji hotel
laki posao
udobniji i meki krevet
Pair Substicution Drill

Ja pijem
slau
kafu nego
~to
Ja pijem
je ova.
moja rnajka jaci
slau
kafu od ove.
~aj
Jovan i Toma hladnije pivo

Tomin1 roditelJi toplija kafa
moja ki gor~1 aj
,
onl vruce mleko
moj otac 1 majka slabiJa kafa
GD 26.1.2
Comparison of Adverbs -
Poreenje
Jovan je iveo due u Jugoslaviji od
Jovan je iveo due u Jugoslaviji

nego 'roma.
krae
manje
priloga
Tome.
vie
bolje
gorel
lOiJe
649
UNIT 26
8ERBO-CROATIAN
Danas u se zadrlati u gradu ~
Danas sam se zadrlao u gradu dule

nego
Ju~e.
nego
krae
Ju~e.
manje
Proveo sam se kod Jovia bolje nego

~to sam o~ekivao.
vi~e
Nisam se proveo kod Jovia tako dobro

kao ~to sam ocekivao.
loije
prijatnije
Vratiu se kui kasnije nego obi~no.
Vratio sam se kui kasnije nego

obino.
Ustau kasnije nego obicno.
Ustao sam kasnije nego obicno.
ranije
Putovau po Jugoslaviji cee nego vi.
Putovao sam po Jugoslaviji e~e

nego vi.
manje
vie
ree
On poznaje Jugoslaviju bolje od mene.
On ne poznaje Jugoslaviju bolje od

mene.
manje
GD
GD
26.2
26.2.1
gore
vie
loije
Substitu~ion-TransrormatlonDrill
Comparative and Superlative of AdJectives
Preliminary Drill - Each student is to drill, after the instructor, the sentence
to the left, then one of the sentences to the right, each saying the next possible -cransformation.
Drill - Each student is to say two sentences, the one to the left substituting one of the phrases to the right, then one of the transforms, using the
comparative of the same phrase. Students will take turns on the transforms,
each giving only one.
650
UNIT 26
BASICCOn8B
Toma Je imao lepu sobu.
Toma je imao lepu sobu nego vi.

Toma ima lepu sobu od vas.
Toma ima lepu sobu od ove.
Toma ima lepu sobu nego
to Je ova.
Toma ima najlepu sobu.
Pijaca je bila dobro snabdevena.

l
2
udoban krevet/postelja
dobra kola
lak prtljag
tacan sat
veliki sin
mala ki
dobar prijatelj
mala porodica/obitelj
rav posao
te~ak kufer
mala radnja/duan
Pijaca Je bila snabdevenija nego to

sam
o~ekivao.
radnja sa samoposlugom
jeftin
~ist
robna kua
skup
prljav
magazin
dobar
lep
rav
veliki
bogat
Moj prijatelj voli slatku kafu.
siromaan
lo
Moj prijatelj voli slau kafu od ove.

Moj prijatelj voli sladu kafu nego to
je ova.
Mi jedemo
topla soba
jaka kafa
slab ~aj
gorak aj
hladno pivo
hleb.
vruca kafa
Mi jedemo crnji hleb od ovoga.

Mi jedemo crnji hleb nego to
beo
sve~
mek
dobar
je ovaj.
rav
lo
skup
jeftin
651
SERBO-CROATIAN
UNIT 26
Trebaju mi dve lepe sobe.
Trebaju mi dve lepe sobe od ovih.
Trebaju mi dve lepe sobe.
Trebaju mi dve najlepe sobe.
tri velike sobe
jedna jaka kola
~etiri
tri jeftine sobe
veliki automobil
dve male ciste sobe
pet velikih soba
jedan lep stan
dva velika kover'ta
GD
26.2.2
dobre ma i skupe sobe
Comparison of Adverbs
U Jugoslaviji je hladno.
U Jugoslaviji je hladnije nego to sam acekivao.
dobro
skupo
ravo
~isto
loe
prijatno
On je bio blizu mene.
On je bio blie meni nego g. Jovi.
On je bio daleko od mene.
On je bio dalje od ~ nego g. Jovi.

oni
mi
on
Poznajem
ona
Poznajem bolje njegovog brata nego
njegovog brata i
sestru.
sestru.
dugo
malo
Ovde se vie putuje nego kod nas.
Ovde se mnogo putuje.

malo
neudobno
lako
udobno
teko
jeftino
GD
vi
26.2.3
skupo
Comparison of adjectives and semantically equivalent constructions.

Toma ima jednu veu sobu.
Ja veeram u jednom veem restoranu.
Toma ima prilicno veliku sobu.

Ja veeram u jednom prilino
velikom restoranu.
mali
skup
Moj otac pije
pr~lino
gorak
slatku kafu.
lo
dobar
jeftin
Moj otac pije
kafu.
slab
jak
652
UMlT26
BASIC COURSE
GD
26.3
Transform Drill
Follow the instructions given in GD

GD
26.3.1
Comparison of Adjectives -
Moj krevet je mek i udoban.
21.2.
Poreenje
prideva
Moj krevet je meki i udobniji od vaeg.
lod vaeg/
roma
~~
tezak posao.
Toma ima tezi posao nego ja.
/ner!,o Jal
Ja imam tacan sat.
Ja imam tacniji sat nego vi.
/nel,o vi/
Crna Gora je brdovita.
Crna Gora je brdovitija nego Srbija.
/ne6o Srbija/
Vojvodina je plodna i bogata.
Vojvodina je plodnija i bogatija nego
/nego Bosna i Hercegovina/

roma je ozbiljan covek.
Bosna i Hercegovina.
Toma je ozbiljniji od Jovana.
lod Jovana/
Moje iskustvo je manje nego vae.
Moje iskustvo je malo.

/nego vae/
Put avionom nije opasniji ne50 kolima.
Put avionom nije opasan.

/nego kolima/
Stare kue imajU velike i svetle
Stare kue imaju vee i svetlije sobe

nego nove.
sobe.
/nego novel
Ja sam ovde kratko vreme.
lod vasi
Stanbene prilike u gradu su
Ja sam ovde krace vreme od vas.

rave.
Stanbene prilike u gradu su gore nego
/nei!,o ranije/
Uslovi za zivot u gradu su dobri.
ranije.
Uslovi za zivot u gradu su bolji nego
/nego u selu/
Elektrino osvetljenje je sada
u selu.
Elektricno osvetljenje je sada jeftinije
nego ranije.
jeftino.
/nego ranije/
Stanovi su ranije bili skupi.
Stanovi su ranije bili skuplji nego sada.
/nego sada/
Moja soba je bila prljava i
Moja soba je bila prljavija
ineureenija
nego vaa.
neureena.
/nego vaa/
653
SERBO-CROATIAN
UNIT 26
Ja sam naao dobru i oistu sobu.
Ja sam naao bolju i istiju sobe od ove.
lod ove/
Vaa kua je cvrsto i dobro zidana.
Vaa kua Je vre i bolje zidana nego
/nego naal
naa.
poreti za drva i ugalj su od
velike koristi u selu.

u gradu/
Moji roditelji stanuju u lepoj i
Sporeti za drva i ugalj su od vece

koristi u selu nego u gradu.
/net};o
Moji roditelji
velikoj kui.
s~anuju
u lepoj i
veoj kui nego ja.
/nego jal
Zora mi je skuvala dobru kafu.
/nego to sam
Zora mi Je skuvala bolju kafu nego to
oekivao/
Razlika u ceni je mala.
sam ocekivao.
Razlika u ceni je manja nego to sam
/nego to sam mislio/

Mi smo odrasli u malom gradu.
mislio.
Mi smo odrasli u manjem gradu nego to
/nego to je vai
smo preli put od granice do
1~1i
Je va.
Mi smo preli put od granice do Beograda
za krae vreme nego vi.
Beograda za kratko VI'eme.

/nego vij
GD
26.3.2
Superlative of Adjectives
1'11 smo odseli u lepom, ali skupom
Mi smo odseli u najlepem, ali naj-
hotelu.
Upozllali smo se s vaim dobrim
skupljem hotelu u gradu.

Upoznali smo se s vaim najboljim pri-
prijateljem g. Joviem.
/Upoznali smo vaeg dobrog prijatelja g. Jevia.
Na prijatelj nam je pokazao staru
crkvu u gradU.
Od granice do Ljubljane smo proli
jateljem g. Joviem.
/Upoznali smo vaeg najboljeg prijatelja g. Jovia.
Na prijatelj nam je pokazao najstariju
crkvu u gradu.
Od granice do Ljubljane smo proli kroz
kroz ivopisne i zanimljive
najzivopisnije i najzanimljivije
predele Slovenije.
predele Slovenije.
Sl;anovali smo blizu omiljenog
Stanovali smo blizu najomiljenijeg
Beogradskog etalita - Kalemegdana.

Crna Gora i Hercegovina su slicne
jedna drugoj.
Beogradskog etalita - Kalemegdana.

Crna Gora i Hercegovina su najslicnije
Sino sam napisao majci dugo pismo.
Sino sam napisao majci najdue pismo
jedna drugoj.
otkako sam ovde.
654
UNIT
BASIC COURSE
U KranjU smo imali kratak odmor.
U Kranju smo imali najlcrai odmor.
Putevi kroz Crnu Goru SU opasni.
Putevi kroz Crnu Goru su najopasniji
26
u Jugoslaviji.
Zauzeli smo za vas sobu u novom i
Zauzeli smo za vas sobu u najnovijem
dobrom hotelu.
Ovaj kufer je lak, a onaj tezak.
Saobraaj je veliki ujutru.
(Iheavyt)
Saobraaj je jutros bio teak zbog
ravog vremena.
(Idifficult l )
Moj prijatelj je jedan od visokih
i najboljem hotelu.
Ovaj kufer je najlaki, a onaj najtei.
Saobraaj je najvei ujutru.
Saobraaj je bio jutros najtei zbog
ravog vremena.
Moj prijatelj je jedan od najViih
ljudi.
GD
26.3.3
ljudi.
Change the adverbs in the sentences below to the comparative, according

to the model given.
The comparisons (With
lodl or Inegol) for each sentence
are given to the right.

Nove kue se zidaju brzo, ali traju kratko.
Nove kue se zidaju bre, ali traju krae nego stare.
(lod vasi)
Jovan je naucio dobro novu lekciju.

Mi smo putovali vozom prijatno.
Vi poznajete dobro ovdanje stambene
(/nego to smo
(/od
oekivali/)
menel)
prilike.
Ja sam jutros upalio kola lako.
(/nego to sam se nadao/)
Vi kuvate dobro kafu.

Mi smo potroili prole nedelje
mnogo novaca na hranu.
Oni su otklonili brzo i dobro kvar
na kolima.
Va prijatelj je tacno opisao uslove
(/od vae sestre/)

(/nego ove/)
(/nego to sam
oekivao/)
(/nego stambene prilike/)
za ivot.
Brzi voz je zadocnio malo.
Tramvaji idu uredno.
Stare kue su cvrsto i dobro zidane.
Vi ste na zalost imali malo sree.
Domaice rado upotrebljuju elektricne
porete.
(/nego to sam oekivao/)

(/nego trolejbusi/)
(/nego novel)
(/nego obieno/)
(/nego porete za drva i ugalj/)
655
UNIT
SERBO-CROATIAN
26
Radnje u vaem gradu su dobro

snabdevene.
(/nego u naem/)
Saobraaj je dobro ureen.
(/nego to sam se nadao/)
Stari poreti brzo nestaju u gradovima.
(/nego u selima/)
Deca rado jedu jagode i maline.

ovog leta je padalo malo kie.
Jovan razume dobro srpskohrvatski.
Ja govorim ravo srpskohrvatski.
On je imao mnogo tekoa usput.
(/nego jabuke/)
(/nego prolog!)
(/nego to govoril)
(/od vasi)
(/nego jal)
(/nego prole/)
(/nego krompir/)
(/nego pirina/)
(/nego goveinu/)
(/nego u vou/)
Ove zime je bilo vrlo hladno.

Ja mnogo volim pasulj.
Zora je kupila mnogo eera.
On je platio skupo ribu.
Bilo je velike oskudice u svezem
,
povrcu.
Garaza je poslala brzo raun.
On je ekao dugo na dolazak voza.
Zastoj na putu me je
spreio
(/nego to sam oekivao/)

(/nego to je mislio/)
(/nego to sam hteo/)
da
vozim brzo.
GD
26.3.4 Verb drill with negative transfarm
Mi zidamo garau za auto.

Treba da sazidamo garau za auto.
Zida se garaa za auto.
Treba da se sazida garaa za auto.
Mi
Ne
Ne
Ne
ne zidamo garau za auto.

treba da zidamo garau za auto.
zida se garaa za auto.
treba da se zida garaa za auto.
Mi
smo sazidali garau za auto.

Mi emo sazidati garau za auto.
Mi nismo sazidali garau za auto.

Mi neemo zidati garau za auto.
Garaa za auto je sazidana.
Garaa za auto nije sazidana.
Sentences for the above drill:

Zora kuva kafu svako jutro.
Oni uvece pale svetlost pred vratima.
Mi nou gasimo svetlost pred kucam.
ofer pomae da se kola oprave.
upotrebljavamo garau za auto.
Jovan pere kola.
Mi
(/skuvati/)
(/upaliti/)
(/ugasiti/)
(/pomoi~ da pomognem~ pomogao~
pomognuti)
(/upotrebiti/)
(/oprati/)
656
UNIT
BASIC COURSE
26
Questions and Answers
26.4
Substitution-Transformation Drill
GD 26.4.1 Comparison of Adjectives
GD
Je li Tomina soba vea nego na~a?

-l-~
Da li je Tomina soba bila
od
Da, cini mi se da je njegova soba vea

nego na~a.
Ne, njegova soba nije bila vea od nae.
na~e?
Cija je ~ bila najvea?
-Zar Tomina
vea nego
!2!?!:. bila
Zar j e Tomina
naa?
!2!?!:. nije bila veca nego
Meni se cini da je naa soba bila

,
najveea.
Jeste, njegova soba je bila vea
nego naa.
Ne, nije bila vea.
naa?
2
hotel
kola
rav
lep
kafana
auto
kuca
dobar
skup
krevet
lo
jeftin
cist
prljav
Da li je
va~
ja~i
prijatelj
Ko je jaci vi ili
va~
nego vi?
prijatelj?
Zar je va prijatelj jaci od vas?

Zar
va~
prijatelj nije jaci od vas?
Je li va prijatelj
najja~i
od
Da, on je jaci od mene.

Moj prijatelj je jaci od mene.
Da, jaci je.
Ne, nije jaci.

Ne, on nije najjaci.
od njega.
sviju vas?
slab
zdrav 1
Toma je jaci
tacan
bogat
siromaan
mlad
Kakvi su sada uslovi za
~ivot?
Da li su uslovi za livot sada bolji

nego prole godine?
Jesu li uslovi za ivot sada bolji
nego ranijih godina?
Zar su uslovi za livot sada bolji
nego ranije?
star
ljubazan
visok
lep
umoran
dobar
Nisu ravi. Bolji su nego prole

godine.
Ne, uslovi za ivot su sada gori nego
prole godine.
Da, uslovi za ~ivot su sada bolji nego
ranijih godina.
Da, uslovi za livot su sada bolji nego
ranije.
'/zdrav/ - 'healthy'
657
SERBO-CROATIAN
UNIT 26
Zar uslovi za ivot nisu sada bolji
Ne~
nego ranije?
nisu.
Uslovi za ivot su sada gori
nego ranije.
stanbene prilike
putevi
elektri~no
ivot u gradu
osvetljenje
gradska prevozna sredstva

Gde stanuje va prijatelj?
ivot u selu
On stanuje u najlepem delu grada.
2
Da li je va prijatelj stanovao u
lepem delu grada nego vi?
2
l
Da~
Je li va prijatelj stanovao u
lepem delu grada nego vi?
2
l
Zar ste vi stanovali u lepem delu
2
l
grada nego va prijatelj?
Ne, on nije stanovao u lepem delu

grada nego mi.
Zar vi niste stanovali u lepem
on je stanovao u lepem delu
grada nego ja.
Da, mi smo stanovali u lepem delu

grada nego on.
Ne~
ne nismo.
delu grada nego va prijatelj?

l
2
ulica
rav
skup
kua
(Sist
ureen
kraj
lo
jeftin
dobro ureen
nov
dobar
stari
Pair Drill
Da li vi pijete sladu karu od ove?
Pijete li vi sladu karu nego to
je ova?
Zar !1 pijete slau kafu od ove?
vaa majka
Jovan i Toma
Tomini roditelji
vaa ki
va otac 1 majka
ja pijem sladu karu od ove.

Ne, ne pijem sladu kafu nego to je ova.
Da~
Da~
ja pIjem sladu kafu od ove.
jak ~aj
hladno vino
topla kafa
gorak ~aj
slaba kafa
UNIT
BASIC COURSE
Da li va prijatelj tra~i veu sobu

od ove?
Da, on trai veu sobu od ove.
Trazi li va prijatelj veu sobu

od ove?
Ne~ on ne trazi veu sobu od ove.
Zar va prijatelj trai veu sobu
Da~ on trai veu sobu nego to je ta.
26
nego to je ova?
Zar va prijatelj ne trai veu sobu
nego to je ova?
~lsta l<:ua
Ne# on ne trai veu sobu nego to je ta.
jeftin hotel
1
bolje nameten stan
udobna i velika
lak posao
,
dobro placen posao
s~olica
udoban i mek krevet

Questions for the above drill:
Da li vaem prijatelju treba ~
od ove?
Da li je va prijatelj naao veu
~
od ove?
,
Da li je va prijatelj dobio vecu sobu
~
od ove?
Da li va prijatelj zeli veu sobu
od ove?
GD
26.4.2
Da li je u Jugoslaviji hladnije nego

to ste ocekivali?
Da, u Jugoslaviji je hladnije nego
Je li u Jugoslaviji bilo hladnije

nego to ste ocekivali?
Zar je u Jugoslaviji hladnije nego
to ste mislili?
Zar u Jugoslaviji nije bilo
hladnije nego to ste se nadali?
Ne~
dobro
ravo
skupo
loe
Da li se ovde putuje vie nego

kod nas?
1 InameltenI - I furnished I
to sam ocekivao.
nije bilo.
Da, hladnije je.

Ne, nije bilo.
cisto
prijatno
Jeftino
Da, ovde se putuJe vie nego kod nas.
659
UNIT
SERBO-CROATIAN
26
vi~e
Putuje 11 se ovde
Zar se ovde putuJe
vi~e
Zar se ovde ne putuje

nas?
malo
udobno
nego kod nas?

nego kod nas?
vi~e
nego kod
te~ko
ravo
nego kod
najvi~e
putuje.
lako
brzo
Da, Jovan je nau~io bolje lekciju nego
Toma.
Ne, Jovan nije nau~io lekciju bolje
nego Toma. Toma je nau~io najbolje
lekciju od svih.
Da li je Jovan nau~io bolje

lekciju nego Toma?
Je li Jovan nau~io bolje lekciju
nego Toma?
brzo
vi~e
nas. Kod nas se najvi~e putuje.

Da, ovde se putuje vi~e nego kod nas.
Ne, ne putuje se vi~e nego kod nas.
Kod nas se ipak
teko
neudobno
lako
Ne, ovde se ne putuje
Questions for the above drills:
Da li je Jovan bol.ie uradio domaci

zadatak nego Toma?
Da 11 Jovan bolje pi~e srpskohrvatski
nego Toma?
Da li Jovan bolje govori i razume
srpskohrvatski nego Toma?
Da 11 se Jovanova kola ~ pale
nego Tomina?
GD 26.5
Question and Answer Drill with Prompt
Moj stan je na petom spratu.

Na~a zgrada za stanovanje ima lift.
U kui ima lift. /U kui nema lift.
Litt radi. /Litt ne radi. Morate
ii stepenicama.
Litt je pokvaren. /Nema struje.
Litt e biti opravljen kroz pola
sata.
Na
Da
Da
Da
kom spratu je vaf stan?

li vaa zgrada za stanovanje ima litt?
li ima litt u kui?
li lift radi?
Za~to
lift ne radi?
Kad e litt bit~ opravljen?
660
BASIC COURSE
Moja soba je na osmom spratu.
Ja
UNIT
26
Na kom spratu Je vaa soba?
u radije cekati dok se lirt
ne opravi.
Lift radi stalno.
Nema oskudice u
~ma
Da li lift radi stalno?
elektrinoj
struji.
dovoljno struje.
elektrinoj
/Ima oskudice u
ji.
elektrinoj
Da li ima oskudice u
struji?
stru-
Nema dovoljno struje.
Elektrina
struja je jeftina.
Da li je
elektrina
struja jeftina?
Potronja struje je velika.
Da li je potronja struje velika?
Ima prekida struje s vremena na
Da li ima prekida struje?
vreme.
/Nema prekida struje.
Prekide struje prouzrokuju nedovoljno
ta prouzrokuje prekide struje?
jaki transformatori.
Elektrine
sprave se upotrebljavaju
Da li se upotrebljavajU mnogo
elektrine
sve vie.
Moja kua ima pei.
/Moja kua ima
sprave?
Da li vaa kua ima pei ili centralno

grejanje?
centralno grejanje.
Ja ne stanujem u novoj kui.
Da li stanujete u novoj kui?
To je novija kua, zidana izmeu
Kad je zidana ta kua?
dva rata.
GD
GD
26.6
26.6.1
Conversations - Razgovori
A
~uo sam da ste prodali va automobil.
Da, prodao sam.
Da li je to istina?
Jeste li kupili nov auto.
Jesam.
Kakovi auto ste kupili, vei ili
Kupio sam manji auto.
manji od staroga?
Kako to da kupite manji i slabiji
Moj stari auto
bio je jai i vei nego novi.

Zbog benzina. Ovde je benzin mnogo
skuplji nego u Americi, a putevi
auto?
su gori.
Zbog slabih putova veliki auto se ee
To je istina.
kvari, a teze i skuplje opravlja.

Da li vi mnogo putujete?
Da, i ba zato sam kupio auto, koji

troi manje bezina i ulja i manje se
kvari nego veliki.
/transrormator/ -
transformer I
661
SERBO-CROATIAN
UNIT 26
Da, imate pravo.
Za ovdanje
u~inio.
Da, zato sam tako i
prilike manji auto je bolji nego

veliki.
'qy0 caM ,na eTe np0JJ,aJlH Bawa ROJla.
Aa JlH je TO Ta~HO?
.na, npo,l1,ao caM.
Aa JIM eTe
JecaM.
Kyn~JIH
HOBa KO.na?
KaKDa KO~ CTe Kyna~, seha

MaHa OA cTapMX?
OTKy,n TO Aa KynHTe MaHa H
H~H
c~6Hja
KO.na?
To je
Ta~HO.
Aa
BH
~H
KynHo caM
OMJla ey
KOJla. Moja eTapa ROJla

ja~a H seha ~cro ~ona.
Ma~a
360r 6eH3HHa. OSAe je eR3MH MRora cKyn~H Hero y AuepSUM, a n~TeBH cy ropu.
360r p~aBHX nyTesa BeJJHKa KOJla ce ~eWhe
KB8pe, a Tese M cKyn~ onpaR68jy.
Da, H am 3aTO CSM KynHo
MHoro nYTyjeTe?
Tpome
Ma~e
6eH3MH& H
KOJla, Koja
Y~
U MaRe ce
Raape Hero a8JJUKa.
Y npaey eTe. 3a OBAaw~ npMJlUKe

Ma~a KOJla cy 60~ Hero aeJlHX8.
~8,
~a,
3STO ceM TaKO H
ypa~BO.
GD 26.6.2
Za~to
su vai prijatelji
pro~jenili
hotel" Jovane?
Kakvu sobu sad imajU?
Da li je njihov novi hotel skuplji?
Kako je to mogue?
Soba im je bila premalena.
,
Sada su nali mnogo vecu sobu.
Nije. Hotel u kome su uzeli sobu
jeftiniji je nego prije.
Lijepo. Hotel u kome su do sada bili
nov je i u njemu su sobe manje nego
u starima.
ka~u
da je hrana
vi~e
Kakva je hrana u tom hotelu?
Oni
manje ista.
Ali kada su sobe jeftinije, onda je
Nije ni bolja ni gora.

Naravno, cijene su hrani i sobama
jeftinije.
sigurno i hrana.
To je dobro.
!premalen! 'too small'
662
UNIT 26
BASIC COURSE
3aw"Io cy earuH npl1 jaTe.l>M

XOTeJI J
~aKBY
npOMCIU!JUf
Joaa He?
coOy
ca~
HMajy?
Ca~
ey
MBora Behy eo6y.
H8m~H
HeJe. XOTeA y Kove ey Y3e~ cooy

je~TMHHjH je Hero paHHjH.
je TO Mopyhe?
~&KO
~eno.
XOTe~
Y KOKe cy AO C8A8
6H~
Hoe je M y JbeMy cy eoeJa 118Be Hero

y CTapHM
~aKBa
Je xpSHa y TOM
xOTe~y?
OHH
~a~y
HHJe
A~~,
KB~
je
To je
GD
cy co6e je~TMHHjeJ OH~a
c~rypHo
H xpQua
XOTe~KMa.
~a
HV.
je xpaHa MaBe BRme Rcra.
ropa
HH o~.
neBe H XpaHv. H C06aM& cy

,Jecfl!fHHHJe.
.Hapa~Ho,
Je~THHHja.
~o6po.
26.6.3
Kako ste zadovoljni sa novom kuem$
Za sada smo vrlo zadovoljni.
gospoo?
U kom kraju se nalazi vaa kua?

Vi ste sretni.
Ta je kua svakako
Na Dedinju, u Pukinovoj ulici.

Jest.
Iznenadili smo se kad smo vidjeli
udobnija nego kua u kojoj ste do
koliko su sobe sVijetlije i vee nego
sada stanovali?
u starom stanu.
Je li to nova kua?
Nije potpuno.
Ali, to Je ipak novija
kua $ zidana izmeu dva rata.
Da li imate hladnu i toplu vodu
Da$ imamo.
sada je vrlo udobno, samo
ne znam kako e biti zimi.
u kui?
Zato?
Ne trebate se brinuti.
Nae iskustvo
Nemamo centralno grijanje, vec peel.

Znam, ali ima vie posla.
sa peima nije slabo.

To je istina.
Ali, ako su pei dobre
Mi smo se ve snabdjeli s ugljem.
i imate dobra drva ili ugalj$ onda

se ne treba
To je dobro.
ni~ega
plaiti.
Mi smo prole godine
Kako to?
imali nezgoda sa centralnim

grijanjem.
~esto se kvarilo i trebalo ga je
Zar je to mogue?
popravljati.
Jo kako.
Jedanput smo ostali dva
To je vrlo neugodno.'
dana bez grijanja.

, /ne.godan/ 'unp1easant'
663
SERBO-CROATIAN
26
UNIT
Hvala to ste mi to kazali.
Trebalo je skoro dva dana da se

grijanje dovede u red.
~aKo
3aAoBo~HM
CTe
Sad mi
je lake.
ea ROBOU KYhOM,
3a
ca~a
Ha
~e~~~y,
eMO
BP~O
~aAOBO~HH.
roeno~o?
Y KOM Kpajy ce
Ha~a3H
BH CTe cpehHM.
Ta je Ryha CSBR8RO
Bama Kyha?
JeCTe.
YAo6HHja He~o KyLa y KOjOj OTe

~O eaAa eTaHo8a~H?
Je
~H
~a
BMaTe
y KYh2?
x~aAHY
M3HeHaAH~H
eMO
BHAe~M
~a,
HMaMO. CaAs je BP~O YAo6HO, caMO

He 3BaM KSKO he 6HTH 3RMH.
H TOnAY BOAY
HeMaMO
He Tpe6a Aa ee 6pHseTe. Hame BCKy-
3H8M,
aKO cy nehM
H HMaTe Ao6pa ApBa

ee He Tpe6a HH~era
ueHTpa~Ho
a~H
rpeJsHe, Beh nehR.
HMa BKme
noc~a.
p~aBO.
CTBO ca nehHMa Meje

A~H,
Ka~
HBje n01nYHO. AAH, TO je HnaK HOBHja

KYh8, 3R~aH8 H3Me~y AB8 paTa.
SamTO?
To je BeTHRa.
CMO ce
cy c06e cBeT~Hje H sehe Hero

Y eTapOM eT6ey.
KO~HKO
TO HOB8 KyLa?
~H
Y~HUH.
y nYWKMHOBOJ
H~H
~o6pe
MH CMO ce Beh
cHa6Ae~R
yr~eM.
OHAa
yra~,
n~amHTH.
To je Ao6po. MH cvo npom~e rOAMHe HMS~H MHoro He3roAa ca ueHTpa~HHV rpe-
KaKO TO?
jaH:eM.
KsaPH~O
qecTo ce
3ap je TO Moryhe?
H Tpe68~O ra je
onpa B.6a TH
OCTa~H
Jom KaKO. JeAaHnYT CMO
~Ba
To je
BP~O
Xsa~a
BaM WTO cTe MH TO
HenpHjaTHO.
AaRa 6e3 rpejaaa.

Tpe6a~o
je CROpO
rpejaH:e
GD
GD
~OBeAe
26.7
26.7.1
~Ba
AaRS
~a
ee
Ka3a~H.
CaA
MK je Jl8Kme.
Y peA.
Homework - Domai zadatak

Complete each sentence using the comparative of the items listed
on the right.
Toma ima
porodicu nego Jovan.
U gradu imaju dva hotela

Moja ki je
Ja
----,
sad imam.
tra~lm
~to
nego va.
od moga sina.
1 _ _ _ _ _ stan nego
(/mala/)
(/dobar/)
(/mlad/)
(/dobar/ 1 /vell~/)
664
UNIT 26
BASIC COURSE
Upoznao sam vaeg

Vaa kola su
brata.
i
Vaem prijatelju treba

soba nego to je ova.
Va posao je
Moj kufer je
Donesite mi jednu
nego to je ova.
{/star/}
----- od mojih.
1
-----
nego moj.
# ali
i
(/jak/ i /skup/)
(/svetao/ i /velikl/)
(/te~ak/)
nego va.
kafu
{/vellkl/# /lak/}
(!sladak! i !vru/)
GD 26.7.2 Complete each sentence using the comparative of the items listed
on the right.
Ja
Jovan pije
volim kafu nego aj.

vino nego pivo.
Meni je
da doem U 6 nego u 7.
Ja volim da putujem
ako je taj put
bolji.
on putuje
u Zagreb nego u Ljtlbljanu.
Mi upotrebljavamo paret za drva i ugalj
- - - - - - nego elektrini poret.
Joyan uei
i zna
nego Toma.
Mi smo se proveli u Dalmaciji
_
nego to smo acekivali.
Stanbene prilike u gradu su
nego
u selu.
Jovan je opisao
- - - - - stanbene prilike
nego uslove za zivot.
e/mnogo!)
(/rado/)
(/zgodno!)
(/dugo!)
(/esto!)
(/retko!)
(/mnogo!, /dobro/)
(/prijatno/)
e/ravi)
(/tano!)
665
UNIT
SERBO-CROATIAN
27
UNIT 27
Basic Sentences - Osnovne recenice

In the Department Store
U robnoj kuci
Y po6HOj KyhH
to stop (tr.)
to descend, alight
Please stop the car here

in front of the department store, as weld like
to get out here.
zaustaviti, da
,
zaustavIm
38YCT8BHTH, Aa
sfei, da sIem,
siao/siao
CH.IlH, Aa
Mol!m vas, zaustavite

auto tn prdd robnom
3aYCT8SRU
'I..
..-
~
cM~eM
CHwaO/CHUlaO
MOAHM sac, aaYCTaSUTe KO-
~ Tglnp~A
Aa MHJ.
p66HOM KyhOM,
'
cH~eMO.
sfi.
to be standing, to be
stopping (intr.}J
to fit
cTajaTH, CTOjHM
stajati, stojrm
/CTOjaTH
/stoJati
..
to stand, to stop
(lntr. )
nearness, proximity
If you canlt stay (Istandl)
here until we get back,
stop somewhere near.
craTH, Aa CTaHeM
blizIna
Ako ne moete da
,I
AKO He MOEeTe
.aa cTojHTe
stojite tn dok se
I
Ty~' AOK
ce MM' 'He' _
SpaTHMO,
mi ne vrAtimo, vi
BH CT8HHTe Her,ae
1 6AH-
stanite negdje u
,
OHRM.
blizIni.
B
parkfrati,
park!ram
napKHpaTH,
"
secondary
sporedan,
sporedna, -o
cnope,aaH, cnopeAHa,
-o
parking
parkfr!nje
napKMpaH.e
to forbid, to prohibit
zabraniti, da
zabranIm)
3apaHHTH,
to park
zabr~njen
napKHpaM
..
""
Aa
38.6piHiiM:
, paJLe K
oa6
666
UNIT
BASIC COURSE
r'll park the car, maJam, on

a sidestreet. Parking
is prohibited here.
JI
u parkirati kola,
'
ly napRHpSTK
KO~,
rocnobo, y HeKoj
u nekoj
gospoo,
.!
Ja
27
sporednoj ulici.
cnope,!1l!oj YJ1HUH.
Ovdje je parkiranje
OSAe Je napRHpaRa
- ,
zabranjeno.
In the Department store
U robnoj kui
P06HOJ KyllH
~
section, department
odjeljE!nje
womanls, female
E!nsk!, -a,
child ls, children's
dje~ij!, -a, -~
OJ1e"'aHe
-o
Jl~ 'Ili ji, -i,
/p.~t(Jii
/dje~j!
Where is the department

for women1s and children's clothes, please?
KOW~.e !ClIH
konfekcija
ready-made clothes
\ 1m vas, gdjeI je
Mol
odjelj~nje
-e
Ja
MO~M BaC, rA~
je
Op.e.ll~JIle'3a .~HCKy'
za
dje~iju
enskuli
konfekciju?
ground floor
prfz~mlje
'"
npH3eM.IIe
side
strAna
CTpaHB
'"
dje~ak G dje~Aka
boy, lad
fa
Ae'lBK, Ae'lBKB
~
pl djeAci
Ae'lBUH
girl, maid
djevojka
A~BojKa
little girl
djevoJ~ica
AeBoj'lHlUl
The children1s department

is here on the ground
floor. The left side
is for boys and the
right for girls.
Djeje odjelj@nje je
~J'Ij~ OAe~Be
je
aVdje u pr!zemlju.
'"
Y npJl3ell..
Y.
S lijeve strane je
J.
"
cTpaHe
je 3a Ae'BX8.
za djeAke, a s
a C A8CHs'Ba A8Boj. .ue.
~BAel
.l
J1eBe
Y.
desne za djevojcice
Women1s clothing is on the
third (Isecond') floor.
. ., ,
Zenska konfekcija je
na drUgom k8.tu.
38BcKa
XOB~XQHja
.l
AP)TOII
je Ba
..
cupa T7.
667
UNIT
27
SERBO-CROATIAN
In the Women1s Clothing

Department
U odjeljenju za
ensku konfekciju
KORtpeKUH,Iy
..
...
syRa
wool
vuna
woolen
vunen, -a, -o
dress
haljina
..
How much does this wool

dress cost, miss?
3a zeHcKy
oAe~e~y
l.
.lo
Kolika je cijena ovoj

vUnenoj haljini,
...
ayHeR, -a, -o
cTaje
osa syReRa
KOAHKO
,
xa~HHa,
"
rocn09Hue?
g~spoice?
D
' f
'
I L
Pet
t~silca sto
5150 dinars.
J.
neT
pedeset dln!ra..
' - -,.
xH~aAa
CTO neAeceT
AJilHapa.
"
domestic
domai,
manufacture
izrada
Is it of local manufacture?
Da li je
-a, -e
.,
dmQce
...
113paAa
r
~~ ~H
je AOMihe
~3paAef
~zrad!?
D
Da, jest.
Yes, it is.
A
damage~
loss
number, size
I like it, but it l s a

pity that it isn1t my
size (Inumberi).
teta
DITeTa
braj G broja
pl brojevi
6pSj
Dopada mi se, samo

teta/to nije mbj
6poja
6pojesH
CBi~i
C~MO
Mil ce,
.L
mTeTa'
).
mTO Hilje MOj spoj.
br6j.
co
blouse
blnza
6JIY38
skirt
sulmja
cyx&a
slip
kombine (m. )
KOM611H;30H
...
668
UNIT 27
BASIC COURSE
I I I I take this blouse and
, , I.
, I
Uzecu ovu bluzu i
slip.
kombine.
, ,
obuca
footwear
In
~he
Footwear Department
o6yha
U odjelj~nju za obuu
A
,
-
to try
pr6batl~ pr5blim
~
npoCSaTH, npoCSQu
shoe
c1pela
Ut-HTeJJa
nsiti~ nostm
HOCKll1,
to
carry~
to wear
M~lrm
Please try this kind of

shoes on my boy. He
wears size 36.
M~~HM sac np56ajTe l

&ay a~cTY uHneAi I
vas'pr5bajte
,
ovu vrstu cl.pela

,
1.
mom sInu.
HOCHM'
un nosI
J,.
br5j ~6 .
OH
MOM CRKy.
HOCH
36.
6P5jl
ta.mlin
fit (size)
to consent)
dock~
np~craJaT~ ,
pr{stajati~
fit
i:PHC Ta Jr.
pristaje
The shoes are his size and
fit him very well.
el pele su mu taman
I1
:r~neJle
prIstaju vrlo d6bro.
T~MiH I H
cy My
..
eToje BpJJO Ao6po.
A
spa.kovati~
to wrap
..
da
. .cns;<YJeM
spa.kujem
~
pair
par G pl pari
nap
sock, stocking
carapa
qapar.a
All right, wrap up these

shoes and three pairs
of these socks.
Dobro~
..
~o6po,
molim spakujte
1.
I,
Also, give me three pairs

of menls socks, size ll.
.al
'
TpMf napa
..
OEHX '\lapa na.
-o
Dajte mi 1 trI plira
UHneJJe lt
plira ovih carapa.

mU~kI~ -a"
..
cnaKyjTe Te
te cipele i trl.
mants, male
Aa
C!:sl(08aTH,
- -a,
-
MyUIKK,
m~kIh c&rapa'br5j
~.
~aJTe
ll.
WKHX
-o
J. napa
~ l My
MH I H TpH
qapina'6 p tj
11.
66q
UNIT
SERBO-CROATIAN
27
clothing; manls suit
odijelo
0;16.110
ladyls suit
kostim G kostIma
,
KOCTJ.lM,
KOCTHMa
pertaining to fall
jesenji, -a, -e
j~CeH:tH, -i,
pertaining to winter
z!msk!, ,:"a, -o
~
3HMCKH,
coat
kaput G kapUta
trousers
pantalane (f. pl.)
shirt
kOUlja
linen, underwear
rUblje
We have very good childrenls

suits, as well as fall
and winter coats, pants,
shirts and (Iotherl)
underwear.
"
-e
-a, -o
c..
naHTaJIOHe
pyC5.be
J.
J.Inamo vrlo dobra
~MaMO
SpJIO
Ao6pa
dj~~ija odij~la,
kao i
j~Senje'i
Kao H jeceB:e
z~mske kapUte,
J.
"
H 3HMCKe
KanYTe,
pantalane, koulje
i drugo rUblje.
naHTaJl6He~ KOmY.6e li
J.
APYI"O py6.1te.
No
(~let [it gO]I), thanks.

r don1t need anything
else.
Ne, hV!la.
Nije mi
potrebno n1ta vie.
"
nOTpe6HO HHmTa SRme.
Here)s your bill, ma lam.
rzv&lte ra'6i1n,
gospoo.
safe, cash-register
(She pays at the cashier1s
and leaves.)
kasa
"
Kaca
(Pla:a na kasi i
odlazI. )
670
UNIT 27
BASIC COURSE
Grammatical Notes
Note 27.1
/neka/
Neka pregledaju i kocnice i paljenje.
Dobro, samo neka poure.
Neka, hvala.
/neka/ (or Ineki) 'let it be

clause, as in the last example, or
by itself it may mean Ilet it gol,
responds to English Ihave him
'let him
I, Ilet her
so (that)1 may be used as an independent

before a verb, as in the first two. Used
never mindl. Before a verb it usually corI, Ihave her
I, Ihave them
I,
I,
Ilet them
used in the first person Ilet us
I,
l,
-----lmay we
the wish or desire that something be, that it happen.
etc.
It may also be
etc.
I,
It may express
It may also indicate per-
mission or acquiescence.
Note 27.2
Adjective and Adverb Formation
Note 27.2.1
General
Remarks
The discussion of the comparative in Note 26.1 brought out the fact that
the comparative was an adjective formation in its own right, not one formed on
the positive. For example /slai/ is based on the root itself /slad-/, not on
/sladak/. The comparative is only one of many adjective formations which occur
in Serbo-Croatian. Compare the following list of adjectives which have occurred
and related words. The third column is explained below.
other two, comparing the forms
First examine the
Adjective
Related Word
drug!
drag
Icomrade l
va~
vAs
jesen
slobbda
,
zapad
'you'
Ifall'
-J
'freedom'
Iwest'
-{a)n
kako
'how'
'woman'
Ihusband'
Iwool l
jesenjI
,
slobodan
,
zapadn!
,
kakav
enski
ena
mukI
ma
...
vunen
...
vuna
Formant(s)
-J-
-n
-{a)v
-sk"
-k-
-en
Many adjectives, like /drUgr/, add the adjective endings directly to the root,
there is no special adjective formant (suffix) aside from the ending itself.
671
UNIT
27
SERBO-CROATIAN
Sometimes the formant is a
IJI
change, as in Iva~1 or Ijesenj!~
The
third column above gives a few of the many adjective formants which may occur.
Some of these are very frequent and need particular attention.
are discussed here and in Note 28.
few of these
Some further details are given in Note 46.1
Due to the close relationship of most adjective and adverb formation,

discussion of adjectives includes discussion of adverbs. In these notes adverb
forms which are neuters of adjectives will be used as examples along with
adjectives where relevant.
Note 27.2.2
Adjective Formant
Jovan
Jovan
Smit
The
I-ovi
I-ovi
Jovanov
Smltov
Smith
Jovanls
Smithis
suffix indicates reference to the specific individual concerned.
As a suffix just before the adjective gender and number endings it corresponds
to a possessive.
Several of the pronominal adjectives are formed with

njegov
him
them
njihov
I-ovi
I-ovi:
his
their
is also added to masculine nouns which end in consonants or

Some nouns which have occurred and the corresponding adjectives are:
I-oi.
brat
brother
bratov
the brother's, [my]

brother ls
gospodin
g5st
gentleman
guest
jUnak
mf1z
hero
prince
hus band
gospodinov
gostov
junAkov
mUev
otac
father
oev
prijatelj
friend
prijateljev
the gentlemanis
the guestls
the herols
the princels
the husbandls, [my]
husband ls
the father ls, [my]
father ls
the friend's, [my]
friend1s
ra:dnik
worker
son
relative
r~dnIkov
kn~Z
sIn
srodnik
kn~zev
sInov
srodn!kov
the workerls
the Bonls, [my] sonls
the relative1s
672
UNIT 27
BASIC COURSE
These examples show that the ending is
l-evl
after palatals.
In a few cases
there is a IJI change: /kn~zl but Iknelev/~ Iotaci but lacevl. Iotaci has
moveable lal; Itl is lost before Icl , so that the roo~ without the lal has the
shape
loc-/
as in
local
(accusative, ~enitive).
/oc-I
plus
I-J-evl
is
lacevl.
The roots Ibratl and /slnl each have two common adjec~ives with lovi
formants: Ibratovi or Ibratovljev/~ Isrnovl or Isinovljev/. The longer forms
have the formants I-ov-J-ev/.
Note 27.2.3
Adjectlve Forrnant
I-ini
The formant I-ovi is added to masculine nouns. The formant I-ini (or
I-J-in/) ls added to feminine nouns and to masculine nouns which end in l-al,
such as the name ITomai. Compare:
gospoa
lady
gospoin
gospolC'a
miss
daughter
mother
gospoi~in
-ln
-Jin
-in
-Jin
majka
-in
-in
sestra
zemlja
kI
"
kcerin
maj'6in
sister
sestrin
,
zemljin
land
the lady s
'
the missIs
the daughter1s
the mother Es
che sisteris
the landEs
and I-ini adJectives are often used in the sense tmy

I:
lo~eva kual I[my) father1s housel~ !majcina kua / I[my) mother1s housel~
Ibratova kual I[my] brotherEs house r
Both
I-ovi
These endings are in general added to nouns indicating persons. (The

apparent exceptions~ such as /zemlJa/~ may be considered personification. Nonpersonal nouns have adjectlves made with different formants.)
Note 27.3
a
a
a/j@
a/J6
New Verbs
parkfratl
pr6bati
park!rlm
prObim
park
try
pakovati
spakovati
pakuj@m
da s pti1wj!m
wrap
673
UNIT 27
SERBO-CROATlAN
Vin
pristati
da pristanl!m
a/J!
pristajati
pristajl!m
v/n
stati
da sta.nE!m
a/!.
stajati
stojim
stajao
/ sta.jEila
stand
stajao -Ala
to be stopping
to consent
stop
Is'Cojatl
al!
stajati
stajem
i
a/je
da zabrEin'I.rn
,
zabranjuj!rn
forbid
zabraniti
zabranjIvati
da zaustav!.m
stop (something)
zaustaviti
zaustavljati
zaustavlJa:m
Grammatical Drill
GD
27.1
Learning Drill - AdJectives in
I-ovi
and
I-inI
Ovo je kua na~eg prijatelja Jayana.
Ovo Je Joyanoya kua.
Ameri~ka
Ameri~ka
Ambasada je u ulici Kneza
Ambasada J e u
Milo~evo,1
Moj ~ stanuje u ovoj kui.
ulici.
,
Ovo Je Q~eya kuca.
Ovo je soba moga oca i majke.
Ovo je
Ovo je kaput gospodina Jovia.

Ovo je haljina va~e gospoe.
Ovo Je gospodinov kaput.

Ovo Je gospoina haljina.
Ovo je kufer moga brata.
Ovo Je bratov kufer.
o~eva 1
ma 1ina soba.
IOvo
Ovo
Ovo
Ovo
Ovo
je
je
je
su
spomenik Kneza Mihaila.

kaput moje ~.
soba moje sestre.
sobe moje dece .. sina i keri.
Ovo Je kua gospodina Jovanovia.

Ovo Je sin moga prijatelja.
Je bratovlJey kufer.
Ovo je Kneev spomenik.
Ovo Je ~ kaput.
Ovo Je sestrina soba.
Ovo su sobe moje dece .. sinova i
,
kcerina.
IOvo su sobe moje dece .. sinovljeva i
,
kcerlna.
Ovo je Jovanoyieya kua.
Ovo Je prijateljev sin.
674
BASIC COURSE
GD
27.2
Odeljenje za ensku konfekciju je
Odeljenje za
na prvom spratu.
de~ije
UNIT 27
odeljenje
obua
~enske ~arape
konfekciju nije
na prvom spratu, vec u prizemlju.

muke cipele
jesenji i zimski kaputi
~enske
muke
haljine
de~ij e cipele
~arape
Ta haljina vam je taman, ali vam ne

stoji lepo.
Ta haljina je taman i stoji vam

lepo.
sUknja
kostim
cipele
kaput
bluza
odelo
~ensku
,
,
Ova haljina nije domace, vec strane
Ova haljina je domae izrade i
izrade i zato je skupa.
zato je Jertina.
kostim
cipele
zimski kaput
odelo
~enske ~arape
Moja ena je kupila jednu lepu

l
2
haljinu.
Ona je kupila jednu lepu haljinu.
2
2
dva / dve
nekoliko
~enskih ~arapa
vunena sUknja
svilena' bluza
par
jesenji kostim
de<Sije odelo
par crnih cipela
muka koulja
Mojoj
~en1
treba jedna lepa haljina.
Mojoj ~en1 se svidela jedna lepa

haljina u izlogu. 2
Moja ~ena je stala pred izlog da
vidi jednu lepu haljinu.
'/svllen, -a, -0/ - 'silken'
2/izlog pl. izlozi/ - 'show window'
675
UNIT
SERBO-CROATIAN
27
Substitution Drill with Future Transtorm
!2!! je zaustavio kola pred robnom
Toma ce zaustaviti kola pred robnom
kuom" da mi siemo.
moja zena / moj mu
kuom" da mi siemo.
ja
on
oni
ofer
!2!! j e si~ao s kola pred robnom kuom.

!2!! je stajao s kolima u jednoj sporednoj ulici" dok smo mi bili u radnji.
!2!! je stao pred robnu kuu i mi smo
sili.
Toma ne moze da parkira ovde" poto
je parkiranje zabranjeno.
!2!! j e parkirao kola u j ednoj sporednoj ulici" gde je parkiranje dozvoljeno.
O~eva
soba je isto tako velika kao

bratova.
O~eva soba je vea od bratove.
Tomin kufer
Jovanov kufer
GD
27.3
sestrin kaput
maj~in kaput
O~eva
soba nije tako velika kao bratova.
O~eva
soba nije vea nego manja od

bratove.
moje odelo
o~evo odelo
sestrina kola
moja kola
Imperative Drill with /neka/ Transform
Drill the following pairs of sentences tirst as a learning drill. Then

cover the sentences on the right side" except the tirst. Repeat the drill as
a transformation drill" using the first sentence as a model.
Zaustavite kola pred robnom kucom"

da mi siemo.
Neka oter zaustavi kola pred robnom

kuom" da mi siemo.
Stanite (s kolima) kod Kalemegdana"

da devojka sa decom sie.
Siite (s kola) kod Kalemegdana.
Neka oter stane (s kolima) kod Kalemegdana" da devojka sa decom sie.

Neka deca siu (s kola) kod Kalemegdana
676
BASIC COURSE
Izaite
iz kola kod ZOlokog vrta.
Neka deca
Tu je najzgodnije.
vrta.
Parkirajte kola u nekoj sporednoj
izau
27
iz kola kod zolokog
Tu je najzgodnije.
Neka ofer parkira kola u nekoj spored-
ulici gde je parkiranje dozvoljeno.

Kupite mi nekoliko pari mukih
UNIT
noj ulici gde je parkiranje dozvoljeno.

Neka moja ena kupi nekoliko pari mukih
arapa.
arapa.
Stojte s kolima ovde dok se mi ne
Neka ofer stoji s kolima ovde dok se

mi ne vratimo.
vratimo.
/Ostanite s kolima ovde dok se
/Neka ofer ostane s kolima ovde dok
mi ne vratimo.
se mi ne vratimo.
Nemojte upotrebljavati ovaj reo.
Neka devojka ne upotrebljava ovaj reo.
Nije ispravan.
Nije ispravan.
Upotrebite ovaj reo.
On je ispravan.
Neka devojka upotrebi ovaj reo.
On je
ispravan.
Nemojte
ukljuivati
taj reo dok
Neka devojka ne
Skuvajte
Neka devojka
drugi reo.
aj
taj reo dok
se ne opravi.
se ne opravi.
Ukljuite
ukljuuje
na reou.
ukljui
Neka Ana skuva
Odvedite decu danas posle podne u
aj
drugi reo.
na reou.
Neka devojka odvede decu danas posle

podne u zoloki vrt.
zoloki vrt.
Neka Jovan napie pismo majci i opie
Napiite pismo majci i opiite
va ivot ovde.
va zivot ovde.
Neka moj sin proba ove cipele, da vidim
Probajte ove cipele mom sinu, da
da li su mu taman.
vidim da li su mu taman.
Upalite svetlost pred kuom.
Neka Ana upali svetlost pred kuom.
Ugasite svetlost u sobi.
Neka Ana ugasi svetlost u sobi.
Obratite panju na decu kad odete
Neka Ana obrati panju na decu, kad

odu u zoloki vrt.
u zoloki vrt.
Neka moj muz (/moja ena) poalje ovo
Poaljite ovo pismo avionskom
pismo avionskom potom.
potom.
Uzmite mi nekoliko pari
arapa,
kad
Neka mi Zora uzme nekoliko pari

kad ve ide u robnu kuu.
ve idete u robnu kuu.

v
Zalite se portiru, ako vam soba
Neka se Jovan ali portiru, ako mu

soba nije cista.
nije cista.
Promenite hotel, ako niste zado-
arapa,
Neka Jovan promeni hotel, ako nije

zadovoljan.
voljni.
677
27
UNIT
SERBO-CROATIAN
GD
27.4
Na Kom je spratu odeljenje za
Odeljenje za ensku konfekciju je
zensku konfekciju?
na drugom spratu.
Gde je odeljenje za ensku konfekciju?

deija
deak
Odeljenje za zensku konfekciju je u

prizemlju.
obua
konfekcija
idevojeica
arape
Gde se prodaju zenske haljine?/
Haljine se prodaju na prvom spratu.1
Da li imate enskih haljina?
Da, imamo.
Haljine se prodajU na
prvom spratu.
muke cipele
zimski kaput
deije
cipele
carape
deje
enske cipele
jesenji kaput
suknja
odelo
Da li vam je taman ta haljina?
Da, taman je.
Kako mi stoji ova haljina?
Stoji vam vrlo dobro.
Kako vam se dopada moja haljina?
Dopada mi se mnogo.
Koliko ste platili tu haljinu?
Platila sam je 4.150 din.
Jeli ta haljina domae izrade?
Da, jeste.
To je moj broj.
bluza (750 din.)
zimski kaput (18.390 din.)
cipele (3.750 din.)
kostim (21.300 din.)
GD
27.5
bluza
Model Drill
Change the following sentences to the past tense, according to the model
given.
Leave out the verbs /Zeleti/, /moi/, /hteti/ or /trebati/ as used
before /da/, as in the model.

Gde elite da zaustavim kola?
Zaustavite kola pred rotnom kuom.

Zaustavio sam kola pred robnom kuom.
Gde ste zaustavili kola?

Gde zelite da stanem (s kolima)?
Gde elite da
Gde
mo~u
siete?
da parkiram kola?
Stanite pred robnu kuu.

v
Ze1im da siem kod Kalemegdana.

Moete da parkirate kola u nekoj
sporednoj ulici.
678
BASIC COURSE
~ta ze1ite da kupite u robnoj kuci?
Koga le1ite da pozovete na
ve~eru?
UNIT
27
Zelim da kupim jednu vunenu haljinu.
elim da pozovem Jovana i Zoru na

ve~eru.
Gde le1ite da pijete kafu?

v
elim da pijem kafu u kafani.
Sta hocete da pijete?
Hocu da pijem kafu.
Kako e1i~e da poaljete pismo?

Da li hoete da pomognete Jovanu
da nae posao?
v
Da li elite da procitate novine?
Hoete (li) da probate ovu haljinu?
Avionskom potom.
Da, hou da mu pomognem da nae posao.
Da li Jovan hoe da izgubi svoj
Ne, nece.
novac?
Da li Jovan eli da uspe u poslu?
Da li elite da Zora skuva
~aj?
Da li elite da ofer odveze kola
Da, elim.
Da, hou.
Da, on eli da uspe u poslu.

Da, neka skuva.
Da, neka odveze.
u garau.
Hoete (li) da ofer doveze kola
Da, neka doveze.
kuci?
Gde ofer treba da
sa~eka
g.
Neka ga
sa~eka
na
e1ezni~koj
stanici.
Jovica?
ta moete da u~inite za Jovana?
~a1im,
~ta treba da kupim na pijaci?
Treba da kupite svelih jagoda i
Koji reo mogu da upotrebim?
malina.
Moete da upotrebite novi, poto je
ali ne mogu da u~inim za sada

nita za njega.
stari pokvaren.
GD
GD
27.6
27.6.1
A
...,
Sto ste radili ju~e poslije podne,

gospoo? Da li ste bili negdje?
Da li ste kupili neto?
Da li ste bili u odjeljenju za

ensku konfekciju?
Da, bila sam u robnoj kui Beograd.

Vie sam htjela vidjeti to imaju i
kakove su cijene.
Da, prvo sam bila u tom odjeljenjU.
679
UNIT
27
SERBO-CROATIAN
Radoznao' sam, kakvo je vae
Iznenadila sam se.
miljenje o naoj robi.

Drago mi je cuti.
Ima mnogo ljepih
stvari nego to sam acekivala.

Nisam nita.
Jeste (li)
kupili neto?
Zar vam se nita nije svidjelo?
Pa zato je niste kupili?
Zato niste uzeli jedan vei broj.
Mogli ste dati da se popravi.
To je teta.
Kad ima neto dobro, to se brzo
proda.
Zanima me da li ste bili u odjeljenju
za obuu.
Kod nas se prave vrlo
SVidjel~
mi se narocito jedna vunena
haljina i htjela sam je kupiti.

Nisu. imali moj broj.
Htjela sam tako ucini ti, ali bilo je
samo manjih haljina, koje se nisu
mogle popraviti.
To je zacijelo 2 teta. Bilo mi je
vrlo zao to se tako desilo.
Tako je.
Da, bila sam. Ve sam cula da se
oVdje prave lijepe cipele.
lijepe cipele.
sViaju
Pa kako vam se
One cipele, koje su pravili vai
zenske
radnici zbilja su vrlo lijepe.
cipele?
Na alost, vrlo su skupe.
Da, i ja nalazim da su skupe, iako Je
Da li vi kupujete cipele za vas
izrada vrlo dobra.

Ne uVijek. Ja gledam gdje je jeftinije
i tamo kupim.
u toj radnji.
Tako je najbolje.
I ja obicno tako
radim.
lliTa CTe
pa~R~~
rocno~o?
Aa
~a
~a
jyqe nOCAe
~H
CTe
6H~H
nO~He,
o~e~e~y
cau y
POHoj
RyhH BeorpaA.
BRme csu XTe~a Aa BH~HM mTa Huajy

H KO~HKe cy neRe.
AK eTe KyOMAH HeWTO?
AH eTe 6HAK y
~a, 6ZAa
Her~e?
38 ~eHcKY
lJ.a, npao caM
HJ18.
y TOM o,lle.6eH,Y.
KOH~eKnHjy?
KaKO
HHTepecyje ue,
je
ame MHm~eHe
caM ce. HMS MMoro ~enmHX

cTBapH Hero mTO caM o~eRHBaAa.
H3HeHa~H~a
o Hsmoj p06M.
MHAO MH je Aa ~yjeM
TO. JeCTe
(~H)
HRcaM HHmTa.
KyUHAH HemTO?
3ap aaM ce HRWTa Haje
/radoznao/
/zacijelo/ lindeedI
cBHAe~o?
CBH~e~a
MH ce HapOqHTO jeAHa ByHeHa
curiaus I
680
UNIT 27
BASIC COURSE
na 3amTO je KHeTa KynHAH?
HHCY
3aWTO BKcTe
Mor~ CTe
XTe~a
Y3e~K
BehR poj?
ce nonpaSR.
je~aH
~aTH ~a
To je mTeT2.
HMa~H
MOj 6poj.
caM TaKO Aa
ypa~HM,
liTO ce TaKO
~06po,
ce 6P30
TO
M~O
je
caMO Ma~x xa~HKa, Koje HMey MorAe

i1.a ce nonpase
BH~O MH
To Je a6H.hQ MTeTa.
RaA HKa HemTO
a~~
je
BP~O
zao
~eCH~o.
TaKO je.
npo~a.
~e~y
ue ~a
aa 06yhy.
sp~o
~ene
~HTepeeyje
CTe 6HAH y o~e

Ko~ Hac ce n~aBe
~H
na, 6HAa caM. Beh cau qyAa Aa ce oSAe

npaBe BP~O ~one UHne~e.
UHne~a.
Oa KaKO Bau ce
eBH~ajy
zaHcKe
UKne~?
OHe u~neAe, Koje cy npaSH~H samM paAaHUH 3H.6a cy 8P~O ~ene.
ja HaAa3HM Aa ey cKyne, HaKO je

H3pa~a SPAO Ao~pa.
~, ft
Aa
~"
Toj
3a
sac y
He yaeR.
If
TaKO je Haj6o~e.
FaAKU.
GD
UHne~e
BK KynyjeT8
pa~HM?
po
Ja rJl6AaM rAe je
je1>T~n~je
TaMO KynHM.
ja 06HqaO TaKO
27.6.2
Da li mi
mo~ete
promijeniti 5.000
Zao mi je, ali ne mogu.

vam treba?
dinara, Jovane?
Treba mi 250 din. da platim
taksi-o:fera.
Vrlo dobro, dajte mi 250 din. Ja
u vam vratiti, ~im promdjenim
mojih 5.000 din.
o:fer, evo vam 300 din.
Ne trebate nita vratiti.
tih 50 din. za vas.
Zbogom.
Zadr~ite
Mo~da
Koliko novaca
imam toliko koliko
vama treba.
Pa zato ne ka~ete tako!
Toliko imam.
Dobro, lako ete mi vratiti.
Evo vam
300 din.
Hvala, gospodine.
(Hoe da vrati 50
din. )
Hvala, gospodine.
Zbogom.
681
SERBO-CROAT~
na
~H
MozeTe Aa MH npoueHHTe 5.000
Eao MH je,
AKHaPa, JOBaBe?
Tpea MH
250 AKH. Aa
a~H
saK Tpe6a?
Baua Tpe6a.
n~aTHM T8KCH-
He
MO~Y.
Mo~a
KMau
KO~KKO
BOBaaa
TO~HKO
KO~HKO
fia aamTO He KazeTe TaKoj
TO~HKO HMaM.
mo~epa.
Bp~o
Ao6po, AajTe MH 250 AHB. Ja hy

~HM npoueBHM UOjKX
5.000 AKB.
no6po,
BaM BpaTHTK,
mo~ep,
~KO
heTe MH spaTHTH.
Eso sau
300 AHH.
eBO BBM 300 AHB.
XBa~a,
rocnOAHBe.
(Xohe Aa BPaTH
rocno~HHe.
36orou.
50
AHS.)
He Tpe6a BamTa 48 MH spahaTe.
3a4pzHTe
XsaAa,
THX 50 AHH. aa sac.
GD 27.6.3
Koje su glavne ulice u Beogradu?
U Knez-M1hailovoj ulici su glavne

radnje. Osim toga, ta ulica je glavno
etalite Beograana, tako zvani
tKorzo t
To znam. Proli smo jedne nedjelje

kroz Knez-Mihailovu ulicu od
Terazija do Kalemegdana. Bilo je
Ta ulica se zatvara
saobraaj kolima.
uve~er
za sav
toliko svijeta, da se teko ilo

ulicom.
Terazije su glavni trg Beograda,
zar ne?
I nama se mnogo svia taj dio grada.
Naro~ito Kalemegdan.
Koje su jo glavne Ulice?
I Miloeva ulica je sigurno jedna

od glavnih ulica, zar ne?
A trgovi?
Da, i
Beograani
najvie vole Terazije,
Knez-Mihailovu ulicu i Kalemegdan.

Ali naravno, Knez-Mihailova ulica nije
jedina glavna ulica, niti su Terazije
jedini glavni trg u gradu.
Prvo, Bulevar revolucije. Na tom
bulevaru je Narodna skuptina,
Glavna pota, hotel Metropol, itd.
Naravno, tu su ambasade i dr~avne
zgrade.
Ima Trg Republike, gdje se nalaze
Narodni muzej, Narodno kazalite i
spomenik Kneza Mihaila. To je stari
trg i jo nije potpuno ureen.
682
UNIT
BASIC COURSE
Ima i jedan nov trg
izmeu
1 Narodne skuptine.
Terazija
To je Trg Marksa i Engelsa.

po~inje
Kako se zove
taj trg?
Od njega
Bulevar revolucije J koji je
najljepa 1 najduza ulica u Beogradu.
To je vrlo interesantno.
kazi te mi iskreno
raz~eli
Molim
Naravno da sam vas razumio.
kako vam
izgleda moj hrvatski.
mnogo popravili jezik.
Da li ste
vidi
~im po~nete
Vi ste
To se odmah
govoriti.
sve to sam vas pitao?
Hvala.
To mi je milo.
Koje ey
~~SHe y~ue
y EeorpaAY?
KRe3-M~xaK~oBoJ
CeM Tora, Ta
Y~HUH
npom~H
Kp03
Ta yARua cc 3aTsapa
ymfUY OA TepaaHja AO
caopahaj KO~~Ma.
CMO
KBea-MHX8H~OBY
je~He
HeAe~e
cy rAaBRe
paA~.
je r~BHO meTa~mTe
3BaRK 'Kopao'.
YA~ua
Beorpa~aHa, TSKO
To aaaM.
27
YBe~e
aa eas
KaAeMerAaHa. BH~O je TO~HKO eseTa,

Aa ee TeDIKO HillJiO y Jn! UOM.
Tepa8Hje ey
.J
r~BHM
Tpr BeorpaAa,
..
_1 .... t>
H BaMa ce
.BO~O cBM~a
Taj Aeo rpaAa.
11.a, B EeOrP8~BB: sajBHme BOJle TepaaHje,

KRea-MKXaHJ10SY Y.m.{uy ii! I<aJIeMerAaH.
AAH HapaBHO,
jeAHHH
Koje cy jom
r~BHe y~ne?
MH~omeBa y~Hua
je cHrypso jeAHQ
KHea-M"xaH~OBa
je~HHa r~BHa
HaPO~HTO Ka~eMerAaH.
r~BHH
Y~ua HKje
yAHDa, H~TH cy Tepa3Hje
Tpr y rpa~y.
npSO, By~eBap peBO~YUHje. Ha TOM

6YJ16Bapy Je Hapo~Ha cKynmTHH&, P~BKa
nomTS, XOTe~ MeTpono~, HTA.
HapasHo, Ty cy 8M6scsAe M ~pzaBHe arpsAe.
OA r~BBHX y~na, j~ ~\~~?
A Tpro8H?
Hva Tpr Peny6J1HKe, rAe eo H8JIaae HaPOAHH

uyaej, HapoAHO n030pemT8 H cnoueHHK
KRaaa MHX8HJl8. To Je cTapH Tpr H Jom
KHje nOTnyao ypebeH.
je Tpr MapKca III EHreJ1Ca. OA Blera
nO'HHe ByJ1esap peSOJIYUHje, KOjH je
Haj~enma H HajAYza YJ1Hua Y BeorpaAY.
MMa H jeAas HOB Tpr HaMe~y Tepa8Hja

H HapoAHe cKynMTHBe. KaKO ce 80Be
Taj Tpr?
To
To je BP~O HHTepecaHTHO. KazHTe MH

opaBO, KaKO BaM Har~eAa MOj cpncKR.
lla ~ eTe P88yMe.1lH eBe mTO caM Bac
DHTao?
HapasHo Aa caM sac pa3yYeo. BH CTe

UKoro nonpaBH~H jeaHK. To ce OAMax
SHAH ~HM no~eTe Aa rOBopRTe.
'/lskreno/ 'sineerely'
UNIT
SERBO-CROATIAN
27
XBa~a.
To
MH
je
MH~O.
GD 27.7
GD 27.7.1 Complete the rollowing sentences, choosing the correct verb or
the two given and using the appropriate rorm of this verb.
l.
2.
3.
4.
ofer j e
kola pred robnom kuom.
/zaustavit1/, /stat1/
~orer je
pred robnu kuu.
/zaustaviti/, /stati/
Zena i deca su
s kola pred Kalemegdanom.
/sii/, /izai/
ena i deca su
iz kola pred Kalemeg-
/s1i/, /izai/
danom.
5.
Ja sam
--- pred kuom i
C!ekao zenu da
/stajati/, /stat1/
izae.
6.
7.
8.
9.
Ja sam
pred kuu i cekao da ena izae.
Mi smo _ _ mnogo vremena zbog ravog puta.
---
Jovii su
na hranu.
Devojka je
ove nedelje mnogo novaca

novi reo kad sam ja
ulazio.
10. Moja zena je _ _ dobru karu.
l.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
/stajati/, /stati/
/gubiti/, /izgubiti/
/potroit1/, /troiti/
/ukljucivati/, /ukljucitl/
/skuvatl/, /kuvatl/
Nemojte
kola pred robnom kuom.
Nemojte _
pred robnom kuom.
Nemojte
s kola pred Kalemegdanom.
Nemojte
iz kola pred Kalemegdanom.
Nemoj-te _ _ kafu na star'Om reou.
Nemoj te
s tari reo. Pokvaren j e
/zaustavljati/, /stajatl/
/zaustavljatl/, /stajatl/
/s1lazlti/, /izlaz1t1/
/silaz1t1/, /1z1az1ti/
/kuvati/, /skuvat1/
/ukljUc1vati/, /ukljuclt1,
Nemojte se
opravi.
Nemojte
/sluzltl/, /pOSluzltl/
8.
9. Nemojte
10. Nemojte
starim reoom dok se ne

carape za mene.
svetlost pred vratima.
prozor u sob1 za sedenje.
/uzlmati/, /uzetl/
/gas1t1/, /ugas1t1/
/otvoriti/, /otvarati/
684
BASIC COURSJ:
UNIT 27
GD 27.7.2
l. Make quest10ns tor whioh the first ten aentences are appropriate answers.
2. Change the last ten altntel1ces trom nept-1ve 1mp.ra.t1ve to atf'1rmat1ve
imperative.
28
UNIT
SERBO-CROATIAN
UNIT 28
Reading Selections - tivo za itanje

Letters from John - About Cultural Life
Jovanova pisma - O kulturnom ivotu
~parH npHjaTe~y.
KOpHCTHM oey npH~HKY Aa BaM HanHmeM HeKO~KO pe~H o KY~TYPHOM EBBOTy OBAe.
y Me~YBpeMeHY OA nOc~eAHer nBcMa 6H~H CMO HeKO~RKO nyTa Y noaopHmTy. OBAe cy
CBa noaopHmTa ApzsBHa. Ha Taj HaqBH QeHe y~aaBHua cy pe~THBBO BHCKe. To c jeAHe
CTpaHe oMoryhaaa Be~HKY noceTy. a~H C APyre CTpaBe OTe3aBa A06Hjaae y~aHHua.
MM CMO r~eAaJ1H Y HaPO,llHOM n030pH1lITY onepy "Ce.wl.UR", a y JYI"OC~OBeHCK01(

ApaMCROM HymHheB KOMaA "rocnoba MHHHcTapKa". Onepa je onHC EHBOTa Ha ce~y, a
HYWKheB KOMa,ll je omTpa caTHpa APymTBeHor ERBOTa y rpaAY. nO~eTaK npeACTaBe je
TaqHO y no~ ocaM H KO He Aobe AOTaAa Mopa Aa qeKa Y ~ajey AO npse nayae.
3aTo CMO no~pH~H Aa Be 6H 3aAOUHH~H. l1030pHmHa ea~ je cpeAHe se~H~HHe H HMa
napTep H TpH raJ1epwje. MH CMO HMaJ1H ~OTe~e y napTepy.
rJ1YMUK H rJ1yMHUe cy
Hrpa~
H neBaJIH SpJ10 J1eno. My3HRa je 6HJ18
AeJ1HMH~RO
Hap0,llHa H opKecTap je ~HHO CBHpao. YonWT8 y3esmH, onepa je 6H~ TeXHHQKH

OA~HqHO H3Be,lleHa. Ha 3aJ10CT ja caM paayMeo caAPzHHy onepe SHme no paAHH r~YMaua
Hero no 3Ha~y je3HKa. AJ1M 3aTO MO~Y Aa ce nOXBa~HM Aa caK HymHhes KouaA paayMeo
6e3 TewKoha.
Bac
Bame CPAaqHO
n03Apas~a
H EeJlM CBe
Haj6o~e
Bam
npHjaTe~,
ijOB
Dragi prijatelju,
Koristim ovu priliku da Vam napiem nekoliko rijeci o
ivotu.
Meutim
oVda~njem
od posljednjeg pisma bili smo nekoliko puta u
su sva kazalita dravna.
Na taj
nain
kulturnom
kazali~tu.
Ovdje
cijene ulaznicama su relativno niske.
To
s jedne strane omoguava veliku posjetu, ali s druge strane oteava dobijanje
ulaznica.
Mi smo gledali u Narodnom kazalitu operu 'Seljaci', a u Jugoslavenskom
dramskom Nuiev komad IGospoa ministarka'.
Opera je opis ivota na selu, a
Nuiev
~ocno
komad je o~tra satira gradskog drutvenog ivota. Pocetak predstave je

u pola osam i ko tocno ne doe mora cekati u foajeu do prve pauze. Zato
smo pourili da ne bi zakasnili.

i tri galerije.
Mi
Kazalina sala je srednje
veliine,
ima parter
smo imali fotelje u parteru.
686
UNIT
BASIC COURSE
Glumci i glumice su pjevali i glumili jako lijepo.

djelom1~no narodna i orkestar je fino svirao.
tehni~ki odli~no
izvedena.
Na
glumi nego po znanju jezika.
~alost
28
Muzika je bila
Openito uzevi, opera je bila
ja sam razumio
sadr~inu
opere vie po
Ali zato se mogu pohvaliti da sam Nuiev komad
razumio bez potekoa.

Vas i Vae
srdano
pozdravlja.
Va prijatelj
Don
Basic Sentences - Osnovne
re~enice
to use, to make use
korIstiti,
KopfiCTRTH,
kor!st!m
KopicTiht:
word
'oo
cultural
kUltUran,
-o
Ilm taking (tusing f ) this

opportunity to write
to you a few words
about the cultural life
here.
kUl turna.. -o
Koristim ovu prIliku

da vam
napr~m
nekoliko
...
KY~1ypaH, Ky~~ypHa,
rije~~
Aa BSM
KOpHCTHM osy
H~nMmeMI
bvdanjem kUlturnom
pequ
HeRO~KO
npH~MKY
I '
EHBOTy
KY~TypHOM
oB~e.
ivotu.
(In the interval) since

my last letter we have
been to the theater
several times.
All of the theaters

here are state {supported]
manner, way J mood (Gr. )
"
meutIm
meanwhile .. meant1me,
interval
MeUtIm
Me~YBpeMe
od posljednjeg
I
pIsma bfli smo
, I
f
Me~YBpeMeHY
0.0.
Doc~eAHer
nRCMa f C5iJlH CilO
nekoliko puti u
HJKOJJHJCO nTi'Y
kazalItu.
n6aopiimTY.
Ovdje su sva
kaZal!~tar 6sAe cy csa
Jl5aOPH1UTa l
n!~in
687
UNIT
28
SERBO-CROATIAN
relative
relatIvan,
...
...
nizak, niska,
.L
;,
Na taj naein
...
HH3aR, HHcKa,
...
HReKO
n1sko.
In that way admissions
are relatively low.
...
pe.1l&THBHa,
-o
relatIvna, -o
low
pe.na THBaH,
I cljen~
ulaznIcama
,.
...
su relativno n1ske.
,,
omogucavati,
"
omogucavam
to make possible,
to enable
H~eKe.
oMoryl1iBaTH,
oMoryhaBiM
/omogufvati,
/oMory:hiBST.M ,
omoguuj em
to make difficult,
impede
otez~vati,
getting
dobfjanje
On one hand this makes

possible a high [rate
of] attendance, but on
the other it makes
getting tickets harder.
oMorYhyjeu
oTexciBa TH,
otezavam
Ta
j~dn~
OTeXCQSM
p.06ftjHe
'
J.
ToJC.jep.He
cTpaHe
str!ne
'
I ,
omogucava visoku
I
I '
oMopy:haBa
BHeoKy
noeeTy,
l.
a.1lH
posjetu ali s
..
..:.L
druge strane
J.
p.pyre cTpaHe
OTeXC&Ba p'ovHJaHe
oteava dobijanje
ulaznica.
...
opera
opera
...
onepa
operetta, light opera
opereta
onepeTa
We saw the opera IPeasants l

in the National Theatre.
Mi
MA
smo gledali u
I
Narodnom kazalItu
operu ISeljci l
description
The opera is a description
of life in the village.
eMO r.1I~AaJlH y HipOAHOM

n~30pumTY 6nepy
"
onMC
apis
Th opera je
~PiSr
ivota na selu.
.L
.L
Ta onepa je onHC ZUBOTa

,
Ha ceJlY.
688
UNIT
BASIC COURSE
28
drlmsko I
playhouse
kazal't~te
piece, play
komad
ROMBA
m1nister l s wife
ministar-ka
MHHHcTapKa
We saw NU~ils play

'Madam Minister' at
the Yugoslav Playhouse.
dramskom Kazallltu
~
Jyroc~JBeHcKoM
U JugoslavenskOm
AP6CKOU'
gledali smo NUt:Jicev

1
lComad IGospoa
m1nistarka.'
sharp, biting
o~tar, o~tra, -o
,
,
oWTap, oWTpa, -o
satire
satfra
CQTHpa
"
social
drUtveni, -a, -o
APymTseHH, -a, -o
This play is abiting

satire on social life
in the city.
1\
.,
o~tra
Taj je komad
. lj KOMaA
l
j
,,'
e '
omTpa caTHpa
Ta
APymTEeRor
sattra gradskog
E~BOTa
drU~tvenog ~lvota.
po~ijtak, po~gtka
beginning
nOqiTaK, nOq;TKa
n01teJ1lf
"
pl po~ijci
The performance begins at

exactly 7:30.
npep,CTasa
predstava
performance
Po~~tak predstave je
J.
IT01teTaK npep,CTaBe je
, Iy
Ta1tHO
ta~nolu pola osam.
until that time,

by then
dotad(a)
foyer
foaje m.
tfloaje
1nterm1ss1on
pauza
nay:!8
Anyone who isn't there

by then has to wait
in the foyer until the
first interm1ssion.
in order not to be
late, (Ithat [we,
they, you] not
be late')
to~no
ne
no~
'
ocaM.
Imora
L
, I
d6e
foajeu do
,prve pauze.
~ekati II
Ro He
Ao~e
'Jo
AO Tap,a Mopa
Aa qeKa y moajey AO
Jo
,_
npsa nay3a.
da ne bi
za.lalsnili
689
UNIT
28
So we hurr1ed so as (or,
in order) not to be late.
SERBO-CROATIAN
Zato smo se po~drili

I
DoztPH~'
3JTO eMO ee
da ne bi zakasnili.
~a He H 3a~OUHH~II.
"!:
:
n030pftmHH,
-a,
-u
pertaining to
theatre
k8.zalInI" -a"
auditorium
sila
"eaJIa
medium" middle
srednjI" -8." -e
'"
CPe,llJYr,
greatness" size
veli~{na
seJUI! '1HHa
parterre
parter, part!ra
,
"napTep,
napTepa
-o
raJlepHja
gallery
The theatre auditorium is

of medium size and has
a parterre and three
balconies.
-I I -i
~
j
j e epeAHe
'n030pHmHa
eaJIa
Kazali~na sala je
srednje
veli~!nel
,
SeJlH~~HeIH
liMa
naPTp'
i lma parter i trt

galerije.
arm-chair
fot!lja
box (theatre)
16~a
seat
sjed!~te
We had (comfortable) seats

in the parterre.
ld smo lmali fot!lje
~OTt.a
'"
ceJdUuTe
u part!ru.
M4
eMO IIMaJlII
4'OTL.e'Y
"napTepy.
actor
gli1mac" G glUmca
r.n;vall, rJI;Mll8
actress
glUmica
rJlYMIIua
to play, to dance
Igrati" 19rim
HrpaTIl, HrpaM
to act (in a play)
glUmiti, glUmtm
rJltMHTH, I'JltMHM
to sing
pjevati, pjevam
'"
'"
nesaTB,
nesaM
The actors and actresses

acted and sang very
nicely.
GlUmci i glUm1ce su
..
rJlYMUH II
I'.nyMHlle cy
pj~Valill gl~ll
HI'paJlH II neSaJIH
j~o lijepo.
SPJlO
music
muzlka
partly
djel1m1~no
..
.Ileno.
UNIT 28
BASIC COURSE
orchestra
fine~
beautiful
to play (musical)
The music was partly folk
(music] and the orchestra
played beaut1fully.
orkestar
opl<"eC'Iap
fIn!~ -a:~ -o
~~
"+J~JHr.
svfrati~ svIram
CB~pa'I'H,
- -a- -o-
I.
i orkestar je fIno
I
I
..
CBHpaM
J.
My3HKa je
Muzika je bila
dj~lim1cno narodna
6M~a Ae~HMHqHO
,
IH'opwec~ap je
HapoPHa
~
.l
CBwpao.
JHHC
svIrao.
general
op!~ -a.~ -e~
-a.
OnIU'!H J
-6
/6penit (Cr)
yonnr.I'e
in general, generally
uopce
having taken
uzevi / u~ev
technical
tehnick!~ -a~
-o
excellent
OA~H~aH,
OA~2~Ha,
-o
-o
to lead out; to
execute, to
perform
Taken altogether, the
opera was performed
wonderfully from the
technical point of
view.
izvesti~ da
izvedem
opera je bila
,
H3se.u.eua.
tehniCkil6dlicno
izvedena.
contents
sadrina
,
caApXCHJla
action
rAdnja
paAaa
acting (in a play)
glOma
rJIYMa
knowledge
znAnje
31faH:e
Unfortunately I understood
the contents of the
opera more by the actions
of the actors than by
[my] knowledge of the
language.
Na alost
co
t.
JA
t.
Ha za~6CT'jt
sam
ca~p.RHY
razUmio s'drzinu
,v l ~e po
opere
nego po znAnju
'
gl~
. .
caM pa3YKeO'
onape SRme DO
P~ABM ~~YuauiIHero
J.
3HaJy
DO
je3HKa.
jezika.
691
UNIT
28
SERBO-CROATIAN
to praiseJ refl. to
boast
pohviliti (se),
noxEiJ1i!TH (ce),
da (se) phv!l!m
l
Ali
zato se mogu
But for that reason I

can boast that I understood NU~i's play
without difficulty.
A~M
I.
~a (ce) noxBi~HM
aaTO Mory
pohvaliti da sam
#
noxea~HM
Nuiev lromad
hea
razm1o'b~~ pote~k6a.
~a
ce
IAa caM ijfWH
ROM8A
paaYM60
ea
TemK6ha.
Grammatical Notes
Note 28.1
Verb:
/bih/, /bi/
Prema onome to sam video, ne bih rekao da je vaa zemlja siromana.

Ne bih ~eleo da se to opet desi.
Ja nisam ~edan, ali bih mogao da pojedem jednu kiflu.
Zato smo se po~urili da ne bi zadocn1li.
Two special forms of the verb, 'to be', /bih/ (for 'I') and /bi/ (for all
other persons and numbers) are used with the /1/ particip1e to indicate
'would _ _, should _ ' and the like; Ine bih rekao II wou1dn't say 1, Ine bih
leleo/ 'I wouldnlt want', /mogao bihl II would be able - I cou1d l After Ida/
a /bi/ form in the negative is used for 'that such-and-such not be ', lin
orde~ that not 1.
There are also longer forms in use for the first and second plural ('we'
and 'you.) /blsmo/ and /blste/, which are sometimes used. The longer third
plural Ible/ is not in general used as 'should'. For practical purposes only
Ibihl and Ibil need be used.
In Common Use
Enclitic
(ja)
(ti)
(on)
bih
bi
bi
(mi)
(vi)
(oni)
Stressed
bi
bi
bi
bih
bi
bl
bl
bl
bl
There is a variant Ib'tl for the stressed Ibl/.

will be taken up in later notes.
Note 28.2
Note 28.2.1
Longer Stressed Forms

(mi)
(vi)
[ (oni)
bismo
biste
ble]
Other uses of the /bil form
Adjective Formation
AdJective Formant /-sk-/
692
UNIT 28
BASIC COURSE
Compare:
dr~
drama
dr.msk!
dramatic
gr~d
city
gra.dsk!
pertaining to a city
jugoslovensk!
Yugoslav (as
Jugoslaven
Yugoslav
(noun)
modifier)
jUnak
hero
j Unak!
mUz
men, husband
muk!
heroic
pertaining to men,
male
pig
svInja
sVlnjsk!
pertaining to pigs,
porcine
zIma
winter
z!msk!
wintery
ena
woman
zensk!
pertaining to women
These examples show three different shapes of the adject1ve formant:
I-sk-I, I-k-I and I-Jk-I. This formant ind1cates

Compare Ibra.tl 'brotherl Ibra.tovl Ithe brother's,
a general fpertaining tol.

[my] brotherls',
Ibrotherly, pertaining to brothers in generalI.
The final
tive ending.
l-il,
The corresponding adverb has short
I-II
Ibra.tsk!1
is the adjec-
as in Itehnikil Itech-
nically'
Following is a list giving a number of nouns and the corresponding adjectives in
I-sk-I, I-Jk-I
or
Ik-I.
-Jk-
Amerika
America
ameri~k!
American
-sk-
automobile
automob!lski
pert. to automobile
-sk-
automobIl
,
Beograd
Belgrade
beogradskI
pert. to Belgrade
-sk-sk-
bioskop
carina
movie theatre
duty
bioskopski
carinskI:
-Jk-
lnavnik
official
lnavnikI
pert. to movie theatre

pert. to duty
pert. to officials
-sk-
ljUdi
people
ljudskI
human
-sk-sk-
decembar
December
decembarsk!
dInar
dinar
dinarsk!
pert. to December
pert. to dinar
-k-sk-
Engl~z
Englishman
engleski
gora
mountain
gorski
English
pert. to mountains
-sk-
city
gradsk!
pert. to city
-sk-
gr.d
,
Hrvat
Croat
~vatskI
Croatian
-sk-
industrija
industrijskI'
industrial
-sk-
kafana
industry
coffee house
kafansk!
-sk-
kancelarija
office
kancelarijsk!
pert. to coffee houses

pert. to office
..
693
UNIT
28
SERBO-CROATIAN
-sk-sk-
kelner
walter
kelnerskt
pert. to waiter
knjiara
books tore
knjlarsl
pert. to bookstores
-sk-
lekar
physician
lekarskI
pert. to physician
-Jk-
muzika
,
OhrJ.d
mus-ic
muzi~kr
Ohrid
hridsl
-k-k-sk-sk-k-Jk-sk-sk-
pkso~
passport
consumer
friend
seaside
producer
worker
restaurant
parent
p~so~kr
-sk-Jk-sk-sk-Jk-
selo
,
seljak
skUptina
Srbin
seoskI
srodnlk
village
peasants
assembly
Serb
relative
skUptinskI
srpskI
srodniekI
musical
pert. to Ohrid
pert. to passports
pert. to consumers
friendly
pert. to seas1de
pert. to producers
pert. to workers
pert. to restaurants
pert. to parents
pert. to villages
pert. to peasants
pert. to assembly
Serbian
pert. to relatives
-sk-
svi!t
world
svetskI
pert. to world
-sk-
svInja
pig
-sk-sk-
telefon
tramvaj
telephone
streetcar
svinjskI
telefonskI
,
tramvajskI
porcine
pert. to telephones
pert. to streetcars
-sk-
van
vir(o
outside
city
vanj sk!
vfno
,
vreme
wine
weather, time
pert. to outside (Cr.)

pert. to cities
pert. to wine
pert. to weather or
-sk-
-k-sk-sk-sk-Jk
-sk-
potroae
prijatelj
prImorje
proizvoa~
radnIk
restoran
roditelj
I
..
zemlja
~eleznica
ena
land
rallroad
woman
potroa~kI
I
prijateljskr
prImorsl
pro1zvoaki
r!dni~kr
restoranskI
roditeljskI
seljakI
varoki
v!nskI
vremenskI
zemaljskI
~eleznikX
~enskI
time
pert. to land
pert. to railroad
feminine
Examination of these forms shows the following pattern:

Stems in I-k-I or I-c-I have I-Jk-/.
Stems in I-s-/, I--/, /-z-/, /-/ or /--/ have /-k-/.
Stems in lp t b d v I' l lj m n nj JI have I-sk-I.
A more complete statement (With a few new words as 1llustrations) is:
694
UNIT
BASIC COURSE
Stems
in
Shape of
Suttix
Resulting
Combination
-k-
-Jk-
-CSk-
junak
hero
j Un!CSkI
-c-
-Jk-
-~k-
zeleznica
railroad
zelezni~kI pert. to
28
Example
heroic
railroad
-k-
h1rurg
Ceh
kras
surgeon
Czech
carst
kra~k!
-k-
-k-
vliro~
city
varokI
-k-k-
-sk-k,
-ck-
Engl E! z
Englishman
englesk!
mUz
, ,
Pec
man
muki
' ,
peck!
pevac
-g-
-Jk-
-h-s-
-Jk-
-k-k-
-Jk-
-~-
-z-
-z,
PN
hlrurkr
ce~kI
surgical
Czech
pert. to
cars t
pert. to
city
English
masculine
pert , to
Pec
-c-
-k-
-0-
-k-
--
-k-
-ck,
-ck-
-s-
-k-
-sk-
aut<Sbus
singer
county
(archaic)
bus
-p-
-sk-
-psk-
~p
epic
~psk!
-t-
-sk-
-tsk-
brat
brother
bratskI
-b-d-
-sk-
-psk-
Srbin
Serb
srpskI
Serbian
-sk-
-dsk-
gr~d
-v-
-sk-
-r-
-sk-
-1-
-sk-
d!:v
,
car
-rsk-lsk- etc: selo
city
giant
gradskI
d!vskI
ca.rskI
selskI
pert. to city
pert. to giant
pert. to king
pert. to village
v~rmea
-vsk-
king
village
pevackI
choral
v~rrneki
pert. to
county
aut6busk!
pert. to
bus
pert. to epic
brotherly
L
It is unnecessary to list all other combinations as they are simply the

addition of /-sk-/.
by
With some speakers /-dsk-/ is replaced by I-tak-I, /-vak-/
I-tsk-I.
Note that stems in l-sl may have either /-Jk-/ or /-k-/. The more usual
form is /-Jk-/. Those with /-k-/ are more recent loans, as /trolejbus/, /autobusi, etc. Note also that /vremenski/ ls based on /vremen-/ (compare the
genitive /vremena/), not on the nominative of the noun, which is /vreme/.
/srpski/ is based on /srb-/ (compare plural /Srbi/ and contrast singular
/Srbin/). /primorski/ is based on /pr1mor-/, not on the noun /primorje/, which
has aformant / -j -/. In the same way the stems of feminine nouns in /a/, not
the nouns themselves, are the forms to which /-sk-/ is added: /carln-a/,
/carin-skI/, etc.
695
SERBO-CROATIAN
28
UNIT
In several cases the stem before the /-sk-/ has a slightly different formI
as /zemalj-I with movable /a/.
Some stems are extended with other suffixes
before the /-sk-/ (or its variants):

covek
,
sestra
man
sister
covecanskI
sestrinski
human
sisterly
fond
fund
ox
guest
mail
Zagreb
fondovski
,
volovski
gostinski
potanski
zagrebacki
pert.
pert.
pert.
pert.
pert.
v6
gast
pota
Zagreb
to
to
to
to
to
funds
oxen
guest
mail
Zagreb
The extended stem before /-sk-/ is often that of an adjective: Icovecan/

Ihuman l l /sestrin/ Isisterls l , or of the plural /fondovi/ Ifunds l l /volovi/
loxen l The /-in-/ of /gostinski/ is the same /-in-/ of /sestrin/ but /gostin/
does not occur. It has already been noted that where there is an adverb corresponding to these adjectives l it has short l-il: /srpski/ ISerbian l 1 /srpski/
lin Serbian'l /industrijski/ lindustrialil /industrijski/ lindustriallyll
I
I
/tehnickil Itechnical l l /tehnicki/ 'technically'.
Note 28.2.2
Adjective Formant /-(a}n-/
Compare:
sloboda
hlad
roba
freedom
shade
goods
zapad
west
slobodan
,
hladan
robni
za:padni
free
cold
pert. to goods
western
The first two examples are the inderinite adjective. The rormant is
/-(a)n/ I with moveable /a/ (r. Islobodna/I /hladna/). The second two examples
are derinite adjectives l with /-1/. Moveable /a/ does not occur with the
definite adjective as all the endings begin with a vowel. Some adjectives occur
with both indefinite (/-(a)n/, /-n-a/ I etc.) and derinite (/-n-I/, ./-n-a/ I etc.)
forms. Some are nearly always definite, so that the indefinite may be ignored
for practical purposes in such cases. Some other examples of /-(a)n-/ are:
gl~va
nirod
.,
n~c
p15d
head
peopIel nation
night
fruit
glavni
narodni
nonI
plodan
main
national
nocturnal
fertile
696
UNIT
BASIC COURSE
28
pazarite
theater
p5zorinI
pert. to the theater
praznik
holiday
pr!zn1<Sn!
pert. to holidays
slu<Saj
occasion"
accident
slu<Sajno
accidentally
teta
damage
tetan
harmful
tekstIl
ivot
textiles
life
tekstIlni
ivotni
pert. to textiles
pert. to life
/slu<Sajno/ illustrates the formation of an adverb.
/p5zoririi/ shows the
regular loss of /t/ between /i and In/" as between /s/ and /n/" /s/ and /1/"
etc. Iprazni<SnI/ has the formants /-J-n-/. Roots or stems in /k/" 19/J /hl and
/c/ have I-J-(a)nl rather than simply I-(a)n/. Some other examples are:
<Sovek
elektrika
man
electricity
<Sove<San
humane
elektri<SnI
electric
mleko
,
novac
milk
ml~'nI
pert. to milk
money
novan
monetary
pijaca
market
p1ja<SnI
pert. to market
porodica
porodi<Sni
prtljag
family
baggage
prtljani
pert. to family
pert. to baggage
siromah
poor person
siromaan
poor
street
ulini
pert. to streets
work
posl5van
pert. to business
...
ulica
Compare:
,
posao
pl. poslovi
where the formant /-ov-/ occurs both in the plural of the noun and in the formation
of the adjective. Compare also:
day
noon
dn!vnI
pc5dnevni
daily
pert. to noon
The suffixes l-ovi, /-in/ and /-sk-/ are generally in some direct relationship with nouns. The suffix /-(a)n/ is often not so olearly relatable to nouns
as SUCh. The stem to which I-(a)n/ is added nearly always consists of roots and
affixes used elsewhere but in some cases /-(a)n/ is added to recent loanwords
~o make them at home in Serbo-Croation (for example" /lnteresantan/). Compare
~he following adJectives in I-(a}nl (and I-n-I/) with related verbs" nouns and
)ther adjectives:
697
UNIT
SERBO-CROATIAN
28
lspravan
honest
neUredan
out of order
iz"
prav
neur~diti
prfli~no
rather
secondary
sporedan
prflika
spor~d
ta~an
exact
comfortable
udoban
taka
(prefix)
straight" Just
not
to put in order
opportunity
from
(perfectivizing
prefix)
order
so" thus
The word /zadovoljan/ is a particularly good example. The root is /vol-/

as in /voleti/. The noun involved is /volja/ twill l with a /J/ formant. Compare
these related words:
voleti
volja
zadovoljiti
will
to satisfy
voljan
dovaljan
dovoljno
zadovoljan
willing
one who has enough
enough
satisfied
I - zadovoljavati
,
,
zadovoljavajucr satisfactory
As noted above" the /-(a)n/ formant is much used with recent loanwords"
such as: /kUltUran/" /materijalan/" /relativan/" /slgiIran/" /interesantan/.
Following is a list of adjectives and adverbs in /-(a)n/ (/-n-i/, /-n-o/"
based on roots which have occurred and including all mentioned above. Those with
/-J-/" /-on-/ or /-eu-/ extensions are also given.
braj
da.n
dO-, volja
number
man
day
tOJ will
drava
elektrika
glava
hla.d
country
electricity
head
shade
~ovek
br5jno
~ve~an
dn~vni
dovoljan
dOv6ljno
dravni
elektri~nr
glavni
hladan
numerical
humane
daily
one who has enough
enough
governmental
electric
main
cold
698
UNIT
BASIC COURSE
hleb
bread
hlebnI
pert. to bread
interes
interest
interesantan
intel"ies ting
iZ- J prav
from; - straight J ispr:van

just
honest
korIst
use
koristan
useful
kUa
house
culture
material
month
kUnI
pert. to house
cultural
material (adj. )
monthly (adj. )
monthly (adv. )
pert. to meat
pert. to milk
pert. to people
pert. to week
kultUra
materijB:I
mesec
kUlturan
ma.terijalan
mesenI
meseno
m@so
,
ml!ko
,
nArod
nedelja
ne-, U-J r~d
(ur!diti
.. ,
noe
meat
milk
people
mesnI
ml~cnI
week
not) in) order
to put in order)
,
narodnI
,
nedeljnI
nedeljno
,
neuredan
weekly
disorderly
night
nonI
novac
,
osnova
money
novan
nocturnal
pert. to money
foundation
osnovnI
basic
pijaca
market
pijanI
pert. to market
plbd
fruit
plodan
pae tak
beginning
noon
poetnI
fertile
beginning (adj. )
pert. to noon
family
parodinI
work
theater
holiday
poslovan
padne
porodica
,
posao
pazori~te
pra:znik
(prIlika
rAd
chance;
occasion
approximately
production
baggage
road
work
roba
goods
otprIlike
proizvod
prtlja:g
ptxt
padnevnI
pazori~nI
prAznini
prflino
proizvodnI
prtlja:~nl
pntnI
rAdnI
relatIvan
relatIvno
robnI
28
pert. to
pert. to
pert. to
pert. to
rather
family
work
the theater
holidays
pert. to production
pert. to baggage
pert. to roads
pert. to work
relative
relatively
pert. to goods
699
UNIT
SERBO-CROATIAN
28
sa.bor
parliament (Cro.)
sibornt
pert. to parliament
(Cro.)J
pert. to cathedral
(Serb.)
saobraaj
traffic
saobraajan
siromah
poor person
siromaan
sloboda
slucaj
free
happening
s-" po-" r~d

.. ,
sreca
from) --" order

(good) f'ortune
slobodan
slucajno
sporedan
. , I
srecan
sretan
free
by chance
secondary
stvar
svetlost
teta
tako
thing
light
stvarnI
svetlosnl
tetan
tacan
tekstilan
actual
pert. to light
harmful
exact
pert. to textiles
udoban
com.fortable
ulicn:J:
pert. to streets
tired
tekstIl
u-" daba
ulica
umor
.. ,
voce
damage
so
textiles
to" -) occasion
street
fatigue
pert. to traffic
poor
fortunate
Umoran
,
voenI
pert. to fruit
vazn!
zadov15ljan
pert. to train
satisfied
zapad
train
for -J to -;
will
west
zapadn!
western
zvati
to call
zvanican
~:!vot
life
~lvotnI
official
pert. to life
vaz
za-" dO-" volja
Note 28.2.3
...
fruit
Adjective Formants
I-n-J-II
pert. to fall
fall
The combination /-n-J-/ is fairly frequent in the formation of adjectives.

Note that /z'fma/ 'winter' has the corresponding adjective /zrmsk!/. In other
words" there is very little predictability as to adjective formation. However
I-nj-i/ is frequent as a formative with relation to adverbs in I-as/: /danas/
-today' /dananjI/ 'todaY'sf. Some other adjectives in /-n-3-/ are:
jut~rnjI
jutro
mati
vecer
morning
mother
evening
maternjI
vecernjI
sr~da
middle
srednjI
pert. to morning
pert. to mother
pert. to evening
middle (adj.)
700
UNIT
BASIC COURSE
Note 28.2.4
28
Adjective Meaning Contrast
/drUtveni/ 'social' has a near doublet /drUtven/ Isociable l
Both have
a suffix /-en/I but the first has the definite /-1/ endings. Due to loss of
contrast in many forms, the two are indistinguishable in most instances.
Note 28.3
New Verbs
glmiti
gllimXm
to play, act
hvtl!m
,
da pohva:lIm
to praise; (se) to boast
hva:liti
,
pohva:liti
a
a
{grati
odigrati
19r!m
da digram
to play) to dance
to play (a single piece);
to dance (a single dance)
izvesti
da
izvditi
izvodim
omogiliti
da omogUclm
a/Jr
a
a
otelati
da ote~a:m
ote~ivati
ote~a:vam
pevati
/pjevati
pev~
,,
omoguca:vati
/omoguIvati
tpevati
/otpjevati
a
a
svIrati
odsvIrati
izved~m
to lead out, take out; to

execute, to perform
to make possible, enable
omogua:vam
,,
omogucuj~m
to make difficult, impede
to sing
/pjeva:m
da otpeva:m
Ida otpJeva:m
sv!ram
,
da odsvIrim
to play (music)
701
UNIT
SERBO-CROATIAN
28
Grammatical Drill
GD
28.1
Learning Drill - Adjectives in I-sk-fl
(/-J-k-I/, I-k-I/),
I-(a)nl l-n-1.I, I-n-J-I

Zgrada Narodne skuptine je lepa
Skuptinska zgrada je lepa i velika.
i velika.
Park na Kalemegdanu je dobro
ureen.
Kalemegdanski park je dobro
ureen.
Ovo je odeljenje za pasoe.
Ovo je pasoko odeljenje.
U mom gradu nije teko za stanove.
U mom gradu stanbeni uslovi su dobri.
Ulice u gradu su
~istije
nego u selu.
Jovanov rad je bio od koristi, a

ne od
istije
Gradske ulice su
nego seoske.
Jovanov rad je bio koristan, a ne
~.
tetan.
Trebaju mi dva odela, za jesen i
Trebaju mi dva odela, jesenje i zimsko.
zimu.
Treba mi jedan par
arapa
za moju
Treba mi jedan par enskih
arapa.
enu.
Treba mi nekoliko pari
moga mua 1
arapa
za
Treba mi nekoliko pari mukih i

de1.1ih arapa.
~.
Hrana je pitanje ivota.
Hrana je zivotno pitanje.
Pota se nalazi u lepoj zgradi.
Potanska zgrada je lepa.
~inovnici imaju laki posao nego
inovniki posao je laki nego
seljaki
seljaci i radnici.
radniki.
praznino
Kupio sam jedno odelo za praznik.
Kupio sam jedno
odelo.
Zeleznice su dobro ureene.
Zelezniki saobraaj je dobro ureen.
Jovan je to uradio kao srodnik i
Jovan je to uradio
srodniki
prijateljski.
prijatelj.
Ja vam to kaem kao brat.
Muzika je bila odlina.
Ja vam to kaem bratski.

Muzika strana opere je bila
Tehnika je bila vrlo dobra.
Opera je bila
U ovoj radnji se prodaje tekstil.
U ovoj radnji se prodaje tekstilna roba.
Ovde se vri pregled stvari za
Ovde se vri carinski pregled.
carinu.
Jovan je otiao kod lekara na
Jovan je otiao na lekarski pregled.
tehniki
odlina.
dobro izvedena.
pregled.
Mi prodajemo veinom robu nae
industrije.
Meso i hleb su glavna hrana naeg
Mi prodajemo veinom nau industrijsku
robu.
Meso i hleb su glavna narodna hrana.
naroda.
702
UNIT
BASIC COURSE
Polo~aj proizvoaca
je dobar.
Pololaj potroaca nije

~
Proizvoacki
rav.
Englezi i Amerikanci govore
poloaj je dobar.
Potroacki poloaj nije
i Hrvati govore istim jezikom.

takoe
28
rav.
Srbi i Hrvati govore srpskohrvatski.

Englezi i Amerikanci govore engleski.
istim jezikom.
Ova zemlja donosi mnogo plodova.
Jovan nema nita. On je siromah.
alim~ to je bio slucaj~ koji
nismo eleli.
Moj prijatelj putuje jedanput
u Zagreb sVakog meseca.
~
je
ravo
i ne volim da vozim.
Ovo je plodna zemlja.

Jovan nema nita. On je siromaan.
alim~ to je bilo slucajno. Nismo
to zeleli.
Moj prijatelj putuje u Zagreb jedanput
mesecno.
Vremenske prilike su rave i ne volim
da vozim.
Voziti nou po ravom vremenu je
Nona vonja po ravom vremenu je
opasno.
Marko nema slobode.
opasna.
Marko nije slobodan.
On zavisi od
materijalne pomoi oceve.

GD
28.2
GD
28.2.1
On zavisi od
materijalne pomoi oceve.
Substitution Drill
Koristim ovu priliku da vam napiem
Koristim ovu priliku da vam opiem

kulturni zivot ovde.
nekoliko reci o kulturnom

ivotu ovde.
naein ~ivota
na materijalni poloaj
na naein ~ivota
seljaeki ivot
uslovi za zivot
uslovi za zivot u/na

selu
/uvjeti
/uvjeti
gradski ivoti
varoki ivot
uslovi za ivot u
gradu
/uvjeti
Drill the rollowing with the same substitutions:

Mi
smo razgovarali o kulturnom

ivotu ovde.
Rec je o kulturnom ivotu ovde.
In the rollowing drill use the rorms /omoguavaju/ and /omoguuju/ alternatively.
Niske cene omoguavaju visoku posetu
ali oteavaju dobijanje ulaznica.
Niske cene su omoguile visoku posetu~

ali su oteale dobijanje ulaznica.
dravna pomo pozoritima

dobri glumci 1 glumdce
dobar komad
dobra opera
703
28
UNIT
SERBO-CROATIAN
Glumci igraju i pevaju dobro.

glumice
Glumci su igrali i pevali dobro.

ovaj glumac
Toma igra i peva dobro, ali ne
ova glumica
~
svira.
je igrao i pevao celo vece,
ali nije svirao.
ja
Zora
moja braa
g. i g-a Jovi
oni
moja ki
Orkestar svira
odlino.
Orkestar je svirao
moji jugoslovenski prijatelji
ona
Markova sestra Nada
on
Toma i njegovi sede u parteru.
odlino.
Toma i njegovi su sedeli u parteru.
Vera
on
oni
moji prijatelji
ona
Vera i Nada
Drill the following with the same substitutions:

Toma i njegovi imaju mesta u loi.
Tomi i njegovim se
sviaju
sedita
Toma i njegovi su imali mesta u loi.

Tomi i njegovim su se svidela
u parteru.
u parteru.
Toma i njegovi hvale Nuiev komad
'Gospoa
~
Toma i njegovi su hvalili NU~iev komad

1Gospoa
ministarkal.
ministarkat.
je pohvalio Jovana kao dobrog
hvali Jovana kao dobrog radnika.
se hvali da je razumeo komad
radnika.
~ se hvalio da je razumeo komad
bez te~koa.
bez te~koa.
GD
sedi~ta
28.2.2
The first sentence and its transformation is to be drilled first. Following thi~ the form to the left will be given as a cue. The student is to make
the sentence with the substitution indicated. The next student is to give the
affirmative transform, and so on. Use the short form /bi/ and long forms
/bismo/ and /biste/ alternatively.
704
UNIT 28
BASIC COURSE
~urim se da ne bih zadocnio
za
pozori~te.
Pourio sam se da ne bih zadocnio
(/zakasnio)
on
On se ~uri da ne bi zadocnio
za predstavu.
za pozori~te.
on se po~urio da ne bi zadocnio
za predstavu.
(mi)
~uri!!!2. se da ne bi(smo)
Po~urili
zadocnili za predstavu.
Vi se ~urite da ne bi(ste)
Oni se ~ure da ne bi zadocn1li
za predstavu.
Vi ste se po~urili da ne bi(ste}
Oni su se po~urili da ne bi
vi
oni
smo se da ne bi(smo)

Morao sam da kupim karte ranij e da
ne bih dobio rava mesta.
Poslao sam pismo avionskom po~tom
da na~a poruka ne bi stigla dockan.
GD
Morao sam da kupim karte ranije da bih

dobio dobra mesta.
Poslao sam pismo avionskom po~tom da
bi na~a poruka stigla na vreme.
28.3 Transformation Drill
Following is a model, showing the transforms into which each sentence is

to be put. Each student is to do one transform.
Seoski
Seoski
na~in
na~in
zivota je isto tako lep kao gradski.

zivota nije tako lep kao gradski.
Dok je seoski na~in zivota lep, gradski nije.

Dok seoski na~in zivota nije lep, gradski jeste.
Ne moze se rei da je seoski na~in zivota lep~i nego gradski.
Ne bih rekao da je seoski na~in zivota najlep~i.
Srpskohrvatski jezik Je isto tako tezak kao engleski.
Beogradski parkovi su isto tako ~isti kao i zagreba~ki.
Skup~tinska zgrada je isto tako velika i lepa kao i pozori~na.
SelJa~ki posao je isto tako koristan kao i radni~ki.
Cene tekstilne robe su isto tako visoke kao i (cene) hrane.
705
SERBO-CROATIAN
28
UNIT
28.4
GD 28.4.1 Substitution Drill
GD
The instructor asks the first question of the first student.
He gives
the answer written to the right and then asks the question of the next student.
The latter replies with the answer using the first phrase to be substituted.
He then asks the question of the next student, and so on.
o ~emu
na~in
ste pisali
va~em
prijatelju?
livota ovde
~ivot
uslovi za
Pisao sam mu o kulturnom livotu ovde?

seoski livot
u Jugoslaviji
gradski livot
/uvjeti
livot i rad na selu i u gradu
dru~tveni
na~
materijalni
polo~aj
livot ovde
Drill the following questions and answers with the same substitutions:
ta ste razgovarali s va~im
Razgovarao sam s njima o kulturnom

~ivotu
prijateljima?
Da li vi poznajete kulturni
~ivot
ovde.
Da, ja poznajem
~ivot
kulturni ~ivot ovde.

Dopada mi se mnogo kulturni
ovde?
Kako vam se dopada kulturni
ovde?
prili~no
dobro
~ivot
ovde.
Substitution Drill (as above)

v
Sta omogucava visoku posetu u

pozori~tima ?
Visoku posetu omogucavaju niske cene.
omog;uuj e
dr~avna pomo pozori~tima
dobri glumci i glumice
dobri komadi
Drill the following with the same substitutions:
ta je omoguilo da svet mnogo
ide u pozorite?
GD
Niske cene su omogucile da svet mnogo

ide u pozorite.
28.4.2 Substitution Conversation Drill
l. The instructor is to ask the first question of a student, who, after

giVing the reply, asks the same question with the substitution indicated. The
next student adjusts his reply accordingly and asks the question, using the
next substitution, and so on.
706
UNIT
BASIC COURSE
2.
After all questions and answers have been drilled as
of sentences is to be drilled as a
a student.
conversation~
above~
28
the entire set
first with the instructor and
That student and another then goes through the entire conversation
using the first
substitution~
and so on.
3.
Pairs of students converse, the first asking approximately the same questions and the second giving any answer he wishes. The instructor will say
the question or answer correctly if the student makes a mistake. The correct
sentence is to be repeated by the student.
Da li y! volite pozorite i idete
li
~esto
g. Smit
va~a
tetka
pozori~te?
u
vi i
ja volim pozorite i idem cesto
Da~
va~a
pozori~te.
ena/
vi i va mu
va~a
deca
vai
roaci
Questions and answers for the above drill:

Kako
se dopada sala Narodnog
pozorita?
Koja mesta ~ se najvi~e dopadaju
u Narodnom pozori~tu?
Sala mi se mnogo
dopada~
ali bi mogla
biti vea.
Najvie mi se dopadaju mesta u lozama.
Da li s1! sedeli u parteru?

Da li su !!m se dopala sedita u
parteru?
Da, sedeo sam i u parteru.

Da~ dopale su mi se fotelje u parteru.
Koju operu s!! gledali?

Da li s1! razumeli sadrinu opere
Gledao sam operu 'Seljaci'.

Da~ razumeo sam, ali vie po radnji
glumaca nego po znanju jezika.
'Seljaci'?
Da li ~ se svidela sadrina opere?
Kako su ~ se dopali na~l narodni
kostimi ?
Da li vam se svidela muzika u
Da~
sadrina opere mi se mnogo svidela.

Kosti~ su zbilja divni i mnogo su mi
se dopali.
Muzika mi se takoe mnogo dopala.
Ja volim narodnu muziku.
operi 'Seljaci'?
Kako s1! iskoristili odmor?
Napravili smo jedan lep put po JugoslaViji.
/upotrebili
2
va ujak
vaa sestra
Zora i Nada
va srodnik
vaa braa
, /tetka/ - 'aunt'
2/UjAk/ - 'uncle'
SERBO-CROATIAN
UNIT 28
Questions and answers for the above drill:

Kuda ste sve
pro~li?
Da li ste se
zadr~ava11
Proli smo kroz Gorski kotar i

Dalmaciju.
usput?
Kojim putem ste se vratili u Beograd?

Koji krajevi zemlje su !!! se
najvie dopali?
Da li s~ imali tekoa usput?
Kakvo je
va~e
iskustvo u pogledu
puteva, kojima
GD
GD
s~
proli.
28.5 Conversations - Razgovori

28.5.1
A
Da li ste ili ~esto u kazalite

dok ste bili u Beogradu?
Koliko ima kazalita u Beogradu?
Kakva su kazalita? Da li su
dobra?
U koje ste kazalite ili naj~ee?
Da li tamo mnogo SVijeta ide u
kazalite?
v
Sto omogucuje tako veliku posjetu?

Kako to da su cijene ulaznica tako
niske.
Kakve su kazaline zgrade?
Da li je zgrada Jugoslovenskog
dramskog kazalita zidana u tu
1
svrhu?
Da, zadr~ali smo se krae vreme u

Gorskom kotaru i Dalmaciji.
Vratili smo se preko Crne Gore i
Makedonije.
Najvie su nam se dopali Gorski kotar,
primorski krajeVi, Crna Gora i
Ohridsko jezero (Ohrida Lake) u
Makedoniji.
Nismo imali nekih naro~itih tekoa
usput. Proli smo bolje nego to
smo se nadali.
G1avn~ putevi su veinom dobri, a
sporedni ravi.
Da, ili smo.

Koliko se sjeam bilo je est kazalita,
od kojih su dva dje~ija, ali mo~da
sada ima vie.
Da, jako su dobra.
Naj~ee
smo ili u Jugoslovensko

dramsko kazalite.
Da, kad god smo mi bili u kazalitu,
bilo je mnogo svijeta i sala je bila
puna.
Cijene ulaznica su relativno jako niske.
Tamo sva kazalita dobijaju dr~avnu
,
pomoc.
Nisu lo~ Samo bi mogle biti vee.
Nije, ali je dobro ureena za kazalite.
Isvr-hal 'purpose'
708
UNIT 28
BASIC COURSE
Koja je zgrada najljepa?
Najljepa je zgrada Narodnog kazalita.

Ona je zidana za to.
Gdje se ta zgrada nalazi?
Nalazi se na Trgu Republike.
ta se daje u toj zgradi?
U toj zgradi se daju obicno opere i

baleti.
Na kom jeziku se daju opere u Jugo-
Sve opere se daju na srpskohrvatskom.
slaviji?
To je kao u cijeloj
Da~
Evropi~
osim
Engleske.
~a ~
~OK
cTe
CTe
tako je.
Ja sam se u
bojao da to ne bude
Hm~ ~eCTO
6H~
y n030pHWTe
,lIa,
Hm~
po~etku
ravo,
ali nije.
CMO.
Eeorpa~y?
KOAHKO HMa n030pHmTa y
KaKsa cy n030pHDlTa?
Eeorpa~y?
,lIa JIH cy
~06pa?
KOJIHKO ce ja cehav 6HJIO je mecT n030pHmTa, OP, KOjHX cy ~Ba ~eqHja, aAH M03Aa
cap, HMa BHme.
,lIa, SpJIO cy A06pa.
Y Koje n030pamTe cTe HmJIH Hajqemhe?
Baj~emhe
,lIa
,lIa, KaA rOA CMO MH 6HJIB Y D030PHmTY. 6HJIO

je MBoro cseTa If ca.na je 6HJI8 nyRa.
TaMO MRoro cBeTa

D030pamTe?
~
mT8 oMoryhyje TaKO
TO
RHcKe.
OTKY~
~a
cy neRe
KaKse cy n030pHMHe
~a
Be~KY
y
noceTY~
Y~3HHna
TaKO
3rpa~e?
JyroCJIOBeRCKor
~paYCKOr n030pHmT8 3HAaHa 38
1l030pHmTe?
~
je
H~e
3rp8~a
Roja je 3rp8p,8 Raj.nenma?
CMO Hm~ y JyroCJIOBeHCKO

ApaMcKo n030pHmTe.
lleHe
Y~3HH~a
cy peJI8THBHO BpJIO HRCKe.
TaMO CBa n030pHmTa Ao6Hjajy P,pzasBy

nOMoh.
HHcy
Haje,
p~aBe.
a~
CaMo 6H Morde 6HTH sehe.
je p,06po
ype~eHa
38 n030pHWTe.
Haj.nenma je 3rpsA8 HapoAHor n030peWTa.

OHa je 3HAaHa 3a n030pHmTe.
HaJIa3H ce Ha Tpry Peny6JIHKe.
WT8 ce
~aje
y TOj 3rpaAIf?
Fa KOM je3HKy ce
JyrOCJI8BH jH?
To je Kao y
EBrJIeCRe.
ne~oj
~ejy
onepe y
EBpona, ceu
Y Toj 3rpaAH ce Aajy

6a.neT.
06e~HO
onepe H
Gee onepe ce p,ajy Ha cpnCKoxpB8TCKOU.

TaKO je. Ja cau ce y nOqeTKY 6ojao
Aa TO Re 6YAe P~8BO, a~ KRJe.
~aJ
709
UNIT
28
SERBO-CROATIAN
28.5.2
GD
Gdje ste bili sino?
Bili smo u kazalitu.
U kom kazalitu ste bili?
Bili smo u Jugoslavenskom dramskom
to ste gledali?
..,
Kakvog j e sadrzaj a
taj komad?
Kako su igrali glumci?
kazalitu.
Gledali smo Nuiev komad 'Gospoa
Minis tarka I
To je otra satira drutvenog ~ivota
u Beogradu.
Svi su igrali vrlo dobroJ ali najbolja
je bila glumica J koja je igrala
gospodU ministarku.
Da li ste razumjeli komad?
Ona je bila i
najlepa.
DaJ mogu se pohvaliti da sam dobro
razumio komad.
Da li ste gledali neku operu?
DaJ gledali smo jugoslavensku operu

'Seljaci l
To je svakako iz seoskog
~ivota.
Jest.
Ta opera je napisana prema
komadu IDido' J koji je Jedan od

najboljih opisa seoskog ~ivota.
Da li znate ta
zna~i
ree 'Dido r ?
DaJ Dido je najbolji mlad
~ovjek
(/mladi) u selu u svakom pogledu.
Dido je sigurno glavni junak u
Ne samo on J ve i njegova djevojka.

Njih dvoje su glavni junaci i jo
komadu.
Jedan mladi, koji se zove Maksim.

Vidim da ste dobro razumjeli
2
smisao komada.
r~e
eTe
y KOM
H~R
eHHoh?
nOGOpHm~y
eTe
H~?
JesamJ ali naalost vie po glumi nego

po znanju jezika.
y n030pHmTY.
BH~H
eMO
BH~H
CMO Y
Jy~oe~BeHeKOM
ApaXCKOM
n030pHmTy.
rJ1eAaJlH CMO HymHhes ROMaA 'rocnoba

MUHHcTapRa'.
KaKB8 je
ca~pEMHa To~a
KOM8Aa?
TO je olliTpa caTMpa
ApymTBeHo~
ZHBOTa y
Beol"paAY.
,
2
/sadr~!J/
Icontent l
/smtsao/ I meaning ,
71.0
UNIT28
BASIC COURSZ
Ao6po ceH, a~M H9J60~ je

6H~a r~YVHna, Koja je Hrpa~a rOCDO~&
MUHHcTapxy. DHa Je 6~ H Haj~enIDa.
HrP8~~
~a ~
cTe
lJ.a
cTe rJleAaJIH HeKy onepy?
JJH
pa3yve~
KOMaA?
BP~O
cy
Ba,
Mary AS ce fiOXEa~MM AS caM

paayM80 KOMa,tt.
~a, r~eAa~
ewo
jyroc~cEPCKY
~o6po
onepy
I Ce..Nl HM.
To je ceaKaKO
K3
ceocKor
mKBOT8.
JeCTe. Ta onepa je Kar-Hr-SHa npeMQ KOMaAY

4l;H,ltO, KOjH Je jell8H Oil Hs JtSO.MD.
cnMC8
ceOCRor
~a, bH~O
y
tBAO je CHrypHO
r~BHH
JYHaK Y
ce~
je
APoje cy
M~AHh,
pa3YMe~
H8J60~H M~aA ~OBeK (/M~a~wh)
CBQKOM
nor~eAY.
He caMa OB, Be~ H Heroes AeaojKS.
ROMBAY.
BHAKM Aa cTe A06po

caApX(lUry KOM8Aa.
~~aOTB.
r~S~HH
KOjH ce
H~x
jyR&UH K jom jeAaH

aO~e
Ma~CHM.
JecaM, aJU! HaUJlOCT EMme no palU!'

Hero no 3Ha~ je3HKa.
rJlYU8Q&
711
UNIT 28
GD 28.6
GD 28.6.1
SERBO-CROATIAN

Change each of the following sentences to the past.
Use the perfec-
tive counterpart of the verb except where indicated by (I).

Niske cene omoguavaju veliku posetu upozoritima.
Niske cene oteavaju dobijanje ulaznica.
Moji prijatelji koriste praznike da putuju.
On opisuje seoski ivot na lep na~in.
Moji prijatelji hvale glumca 6 koji igra glavnog junaka.
Toma svira dobro, ali uopte ne igra. (I)
On peva dobro i takoe svira dobro, ali ne igra. (I)
Mi uzimamo karte u parteru.
Zora i njeno drutvo sede u parteru. (I)
GD
28.6.2
Make questions to which each of these sentences is an appropriate answer.
7~2
UNIT 29
BASIC COURSE
UNIT 29

Na
At a Dinner Party
veeri
Domaica
Hostess
Please help
yourself~
sir.
11
Izvolte~
sluzite
se~
H3S0JlTe.
gospodine.
Guest
plate
co
ce,
C.nyXCHT6
I"OCnOJJ,IofHe.
Gost
, _
tanjilr~ tanjtlra
co
Tafi:Mp, TQlLHpa
(Cr. )
knife
:..
n6~~ n6~a
c-
noz, HOxm.
co
HO'lCeSH
pl. n6evi
tork
viljuka
spoon
lica (Cr.)
teaapoon
liica (Cr.)
K8mH~R~8
napkin
ubrus
C8J1BeT,
(He takes a plate~ knife~

tork and napkin.)
Kam}lUCa
,
Kam~H~a
"
CQJlSOTa
(YaHua
T8HMP, HO.,
(bzima tanjUr~ n6~
S~~ymKyfB ca~BeT.)
VilJUku'1 ubrus.)
H
piece
co
'
naplle,
naplleT&
pgrce~ G parceta
pl. parc!d (f.)

little piece
komadi
pie
pita
cheese
slr pl. sirevi
appetizer
predjelo
Do you want to try a piece

of pita with cheese and
one of meat as an
appetizer?
Hoete
, p l te sa
po komadic
m~som~
CHp
npe~JeJto
(li) prc5bati
sirom'i
nHTQ
,
kao
XOh8T8
no
(~H)
Aa npo6aT9
nip~e n~Te
ea
C~POMI
H M;COM,' Kao npeAje.no?
predjelo?
713
UNIT
SERBO-CROATIAN
29
I do, very much.
..
Hou J vl-lo rado.
Xohy, BpJ10 paAO.
sarma (kind of food)
sarma / sirma
suckling pig
pertaining to
suckling pig
roast
Thereis still sarmaJ and
roast suckling pig.
.una.
" J praseta
,
prlse
pl. praslid f.
, ,
prasec! J -I, -!
npace, npaceTa
..
npacaA
pe~!nje
ne 'liBe
jo~
npaceLI, -i, -i
j~m
HMa
sarma i
..
caPMa'.
n~cehe
co
prAsee pe~!nje.
ne'leBe.
jelrvnIk pl.
,
jel5vn!ci
menu
jeJ10BHiiK
jeJ10BHiiI1H
taste
ukUs
t;asty
UkusanJ Ukusna"
..
..
yKycaa, yxycHa, -o
-o
dish J food, eating
jelo
to become
postati" da
nccTaTH, Aa DOCTaaiM
pc5stan~m
,
,
1IyBeR, 1IyseHa,
,
'Iyaeno
~uven" ~uvenaJ
famous
~uveno
Your cuisine has a lot of

tasty things ('dishes')J
and some have become
famous even abroad.
HHOCTpaHCTBO
inostranstvo
abroad
~.
l
Vatsa
kUhinja l.ma
puno
,
Ukusnih Jeli" a
su postala
neka
~uvena
Bama
co _
yXycHHX jeJ1a, a Hexa

cy
i u inostran-
KyjHa HMa nyHo
.,
nOCTa~
'!YseHa
If
HHOCTpaHCTSY.
stvu.
H
to know how
UmJeti" Um1j~m
somewhat
pone~to
. ..
naReDITO
yueTH, yMeM
714
UNIT 29
BASIC COURSE
zgotoviti, da
to prepare (food)
,
31"OTOBHM
zgotov.1:m
My hus band knows how to
Maj mal znalponeto
lj MY*
. LyMe
'
nOHeWTO
H
Mo
#
i sam zgotoviti, ali
prepare a few things

himself, but not many.
Aa
3l"OTOBHTH ,
"
ne.. mnogo.
He MHOl"O.
b6gzna to
heaven (I god I )
knows what
Even I don1t know a whole
lot.
~.
eL
NJ. J a ne znam bOl-
~
HH ja He
I!
..
yMeM 60l"3Ha lUTa.
zna to.
H
to eat breakfast,
to breakfast
doruCSkovati,
doruCSkuj@m
Aopy'lKoa8 TH I
to be hearing, to
listen
sluati, sluam
c.nyWSTH , CJIymaM
breakfast
doruCSak, G
...
t~ vi'doruCSkuJ~te~
Mt
...
,
AOpy1fUH
doruCSka pl.
doruCSci
What do you have for
breakfast? We've heard
a lot about your breakfast.
Aopy'lKyJeM
. . ll'
Aopy1fKyjeTe?
lliTa BH
MH
smo sluali
..
'v
mnogo
ovasem
...
CMO cJlymaJIH MHOl"O
,l.l,0pY1fKY.
BalUeM
pertaining to fruit
vonI, -a, -6
SOhHH , -i, -5
juice
s6k / sok, soka

pl sokovi
COK /
ntiranCSa
nOMopiHJ,Ia
orange
I begin (breakfast) with
a glass of fruit juice,
usually orange [juice].
...
...
COK, COKa
COKOSR
~a~
I
I
nO'lHH:e1l
AopyUK
ea
II,
...
sa ~.
ea
om "
vocnog
'IamOIl SOhHO~ COKa,
soka, obiCSno od
OH'IHO OA DOMopaHJ,Ie.
715
UNIT
SERBO-CROATIAN
29
scrambled eggs
k8.jgana
bacon
slanina / slan!na
eJIaHHHQ /
to
priti". prI:m
npXCHTH, UpEHM
,
~ry
to roast
,
CJUUUUi8
pekao
butter
maslac (Cr.)
eU&pMe.n&,A8
marmelade
Then scrambled eggs wich
bacon or ~ried eggs,
two pieces o~ toast
with a little butter
and marmelade.
OB~8 K~jraH7
bnda kajganu sa
,.
slan1n~m
tili
prI ena
jAja, dv! kom~da
pe~ena
I
,I
krUha sa
malo maslaca 1
UJlH
" # .Asa
1
jaja,
npxceH8
nJp.eT&
C~HHHOM'
ea
IIe~~Ha XJl~oa'
nyTepa
ea MaJlO
H Mapue.n&.a;!.
marmel!d@.
along with
ust5 /
cup
~6lja
Along with that I drink

a cup or two o~ co~fee.
UZ
to
Usto pOPijemijednU'
yCTO /
y3
TO
emOM
,
tl
YCTO
nonHjeM
WO.Y-Ase
ili dvije kave.

H
considerable
3H8T8H, 3HaTHa, -O
znatan, znatna,
-o
Our breakf'ast is considerably Na doruak je zn~tno

smaller in comparison
I
,
manjI: u pore!nju
wi-ch yours.
Ham
,AOpy~aK je 3HaTRO
u~sHly n~pe~e~
s va.~im.
S8UlHM.
that much, insomuch as
utollk5
to eat lunch
rtlcati, rlIcim
Yes, but you eat that

much more at noon.
Da, ali ut~l!ko vie I
~
a. py"la
Tl!, py"lau:
~ ,# ~J1H
YTOJlHKO
sJbre I
PYUTe.
'"
ruca:te.
716
UNIT 29
BASIC COURU
H
~
suprotan,
opposite
cynpoT8K,
~
cynpOTH&, -o
suprotna, -o
/suprotan
/CynpOT&a
OpaT&B, o~paTHa,
obratan, obratna,
reversed
-o
Yes, while breaktast with
you is a more important
meal than lunch, with
us it1s [just] the opposite.
...
-o
..
# I
I
JecT8, AOK .je KOA Bac
I
..
I oi
Jest, dok je kod vas

,~I
doruak
AopyqaK BaEHHjH Hero
vaznijI
pyqaK,
KOp, Hac je
'"
nas je obratno.
Cyl-'pO r liO.
Don1t forget to come to

our house the Saturday
after next.
...
.. HeMojT8
NemOjte zaboraviti
d6i lu d~gu
SUbotu
I
3aopa~HTH
Ao~eTe
Aa
..
y Apyry cy60TY
.. Hac.
KOA
kod nB:s.
H
What date is that?
fa
dAtum
date
A8TyM
KojI je tb1datum?
K~jH
je
T~ AITYM?#
sijeanj
january
That's on Saturday the
fourth of January, 1964,
at seven in the evening.
Tb je u subotu 4.
sijenja
1964.
jaayap
TS
je y
CY60Ty'4.
1964. rOAKHe (qeTSpTOr

..
I ,
gOdine (etvrtog
JaHyapa'XH~9AY
sij enj a tIsuu
C70r~Ha
.,.
AeBeT
__
~{;":':.p~o
I
'etvrte
ja Hyapa I
me3AeceT
,
1'Oll.HHe
)IJ ..
:ry 7
' )
godine
u
sh.tY'uveer.
717
UNIT
SERBO-CROATIAN
29
Grammatical Notes
Note 29.1
Numeral s
Note 29.1.1
Ordinal Numerals
Arabic
Numera1
Cardinal
Ordinal
Meaning
first
second
third
fourth
fifth
sixth
seventh
eighth
ninth
tenth
nula/n1itica
jedan" jedna" jedno

dva:" dv~
tr!:
phi, -a" -o
drUgI, -I, -o
' ,
trecI, -a" -e
~etiri
~~tvrt!"
p~t
petI,
i!st
sedam
i!st!" -!" -()

s!dm!" -a" -~
Osm!, -a" -()
,
3
4
5
6
7
8
9
10
"
osam
devE!t
desE!t
13
jedanaest
,
dvanaest
trfnaest
14
~etrnaest
15
16
17
18
19
petnaest
iesnaest
sedamnaest
osamnaest
devetnaest
20
dV!des~t
21
dV~des~t
II
12
22
23
30
40
50
60
70
80
90
100
-a"
-a, -o
-~
-a, -o
deset!" -a, -o
JedanaestI, -a" -o
dvAnaest!" -a" -(5
trfnaestx, -a" -o
etrnaestI, -a" -<5
petnaestI" -a" -6
esnaest!" -a.. -o
sedamnaestI" -a.. -o
osamnaestI" -a" -o
devetnaestI" -a.. -o
dvides!t! .. -a" -()
dev~tr"
Jedan
dv!des@t dvA
dvadeset tr!
trfdeset
dV!deset p!'vI
dvldeset drugI
dV!deset trer
~etrdeset
~etrdeset!,
pedeset
ezdeset
' li'eset
sedamdeset
osamdeset
devedeset
stb
stotina
trfdes~tr" -A" -5
-a." -o
ped-es@tI" -a" -o
iezdeset!" -a, -o
sedamdesetI, -A.. -o
osamdesetI" -a., -6
devedeset!, -a, -6
stbtI" -a.. -o
stot1n1tI, -a" -o
eleventh
twelfth
thirteenth
fourteenth
fifteenth
sixteenth
seventeenth
eighteenth
nineteenth
twentieth
twenty-first
twenty-second
twenty-third
thirtieth
fortieth
fiftieth
sixtieth
seventieth
eightieth
ninetieth
(one) hundredth
718
BASlC COURSE
200
dvesta
dv~ stotine
300
tristotiniti,
-a, -o
stotina
p~tstotinit!, -a,
.five hundredth
..
700
sedamstotinit!,
800
sedam stotina
osamsto
osam stotina
osamstotiniti,
...
-a, -o
-a,
-o
devetstotiniti, -a, -o
h1ljada
hiljaditi,
tisua
t1sui,
dv~ hiljade
...
dve tisuce
,
~st hiljada
milion
milijiln
1,000,000.000
...
devet stotina
~st tisua
1,000.000
-a, -o
six hundredth
seven hundredth
eight hundredth
devetsto
6000
-o
~ststo
eststotiniti,
2000
three hundredth
four hundredth
stotina
sedamsto
1000
two hundredth
cetiristotiniti, -a, -o
~st
900
-o
p~tsto
p~t
600
...
etiristo
etiri stotine
500
dvestotiniti, -a,
trista
tr! stotine
400
UNIT 29
milijarda
-a, -o
nine hundredth
(one) thousand th
-a, -e
dvehiljaditi,
-a, -o
two thousandth
dv~tlsui,
-a, -e
esthI1jadlti, -a, -o
~sttisui, -a, -e
milIoniti, -a, -o
milijuniti, -a, -o
milijarditi, -a, -o
six thousandth
(one) millionth
(one) billionth
The ordinal numera1s are all (definite) adjectives and may, like most
other adjectives, be used in the place of nouns /To je izgledalo teko prvom, a
ne drugom./ IThat seemed hard to the first but not to the second. I
Note 29.1.2
Fractions
lhalf l in Serbo-Croatian is /polvina/. There is also a form /pola/ meaning lhalf (of)' and a compounding form /polu-/ meaning lsemi- l , Ihalf- 1 as well
as /p5(1)/ in /skt i p~/ fan hour and ahaIr l
Other fractions are formed by adding the suffix /-inal to the corresponding
ordinal number, making a feminine noun. Thus, /treci/ I third I /tre!na/ I (a)
third partI, likewise /Cetvrtina/, /desetina/, etc. Very high numbers however
use the masculine singular ordlnal to form their fractions. Thus, /sthtl (d~o)/
Ihundredth (part)l.
719
SERBO- CROATIAN
UNIT 29
Examples of use of fractions are:

Common fractions fObini razlomci/
a)
l
2
jedna
polovina
jedna treina
3
l
l
10
2
12
.2-
jedan
ceo
I
dva c~la
jedna
desetina
i dv~ dvanaest1ne
nula clIh
I
al
Ii
Ii
pet devetnaestIna
19
I
jedna dvadeset1na /
l
20
jedna dvaest1na
Fractions whose denominator is larger then twenty are said as follows:

('so-and-so divided by so-and-so'), unless the denominator is a multiple of ten, such
as 40, 50, 100, etc.)
l
jedan ceo
dva cela
21
b)
,l
"
i jedan kroz dvadeset jedan

I
i pet kroz cetrdeset sedam
Decimal fractions /Decimalni razlomci/

1,1
1,10
1,100
=
=
=
jedan ceo
jedan desetI
jedan
jedan ceo
i deset st~tIh
jedan
i deset
jedan ceo
i st6 hl1jadItIh /
jedan
jedan
i st5
Note that for the denominator of decimal fractions the apPFopriate ordinal
numbers are used.
Decimal fractions are written with a comma whereas multiples of thousands
are marked off by periods or by space.
Ijedan i peti 'one point five',
Thus 1,5
whereas one million is 1,000.000 or l 000 000.

Note 29.2
Dates and Times of the Year
Note 29.2.1
Months - M~seci
Millions use commas.
Roman calendar names:
Croatian:
Roman calendar names:
Croatian:
januar
sije(a)nj
jUl
sf.p(a)nj
februar
veljaa
avgust
kolovoz
mart
ozuj(a)k
septembar
rUj(a)n
aprIl
tr~v (a)nj
oktobar
listopad
maj
svlb(a)nj
novembar
s tl.~deni
IIp(a)nj
decembar
prosin(a)c
jun
or
jUni
or
jUli
720
UNIT 29
BASIC COURSE
Note 29.2.2
Seasons
spring
fall
winter
sununer
Note 29.2.3
Time by the Day
on the fifth (of May)

on the 2lst (of April)
on the 30th (o~ June)
letter of the tenth
on Tuesday
Note 29.2.4
petog (maja)
dvadeset pfvog (aprila)
tridesetog (juna)
pismo od de~etog
u utorak
Time by the Year
1962. g.(hiljadu devet stotina ~ezdeset druga godina)

born on August 23, 1926.g. roen dvadeset treeg avgusta, hiljadu devet
stotina. dvadeset ~este godine
this
last
next
five
Note 29.2.5
ove godine
prole godine
idue godine
Jo
'
pr~ pet
godin!
year
year
year
years ago
ovogodinjI,
-a,
prolgodinjl,
-@
-a, -e
Holidays and Personal Days
New Yearts
Christmas
Day of the Republic
Easter
May l
Nova Godina
Bo~i
..
Dan Republike
Uskrs
Pt-vi Ma:j
(Nov. 29)
Personal days:
Birthday
Patron Saintls Day
Note 29.2.6
roendan
Jcl.sno ime
Name day
Slava
or
lmendan
Genitive and Accusative ot Time
Examples such as /p~tog maja/ Ion the fifth ot Mayl and love godine/ Ithis
year' indicate periods ot time within which something occurs. The genitive is
used for Itime within which!. (/o.g./
(ove godine/; /o.m./ /ovog meseca/).
The accusative, on the other hand, is used for 'extent of timer. /d~na/
lof days' is added to time measures in terms of weeks, months or years. Compare:
721
SERBO-CROATIAN
UNIT 29
Bio je tamo jedan

sa.t.
jedan d~n.
He was there for an hour

for a day.
d~n f pa.
for a day and a half.
nedelju d~na.
for a week.
nedelju i pa d~na.
for a week and a half.
mes~c dana.
for a month.
for a year.
godinu dana.
Note 29.3
New Verbs
Imperfective only
dorukovati
a/J~
Umeti
Pairs /llinjeti
I
P
e
e
I
P
V/n
a/e
dorukujem
um!m
/umijem
to eat breakfast
Umeo l u.mela
/Umio;, umj ela
gotoviti
gotovIm
zgotoviti
da zgotovIm
',
peci
peem
pek~o, pekla,
ispeci
da ispeem
ispekao;, lsp~kla
ispeen;, ispeena
postati
postajati
da postanem
,
postajem
postao
priti
{spriti
prim
da {sprim
,.
to know how
to prepare (food)
peen, peena
to roast;, bake
to become
to be (in the
process of)
becoming
to be fry ing
to fry
The verb /sluati/ Ito be hearing, to listen tol has already been mentioned
in Note 21.1.1 as the imper~ective counterpart of ~uti/ Ito heart.
Grammatical Drill
GD
29.1
Drill on Dates - Veba sa datumima
The following sequence treats the dates surrounding a given day. The
substitutions are for the ~ answer (/danas je /), and the others are to be
changed accordingly.
Danas je sreda, l. januar 1966.g. (prvi januar hiljadu devet stotina
ezdeset etvrte godine)
Juce je bio utorak, 31. decembar 1965. g. (/31. XII. 1965.g.)
722
UNIT 29
BASIC COURSE
Prekju~e
je bio ponedeljak, 30. decembar 1965. g.

Sutra je ~etvrtak, 2. januar 1966. g.
Prek(o)sutra je petak, 3. januar 1966. g.
nedelja, 15. maj 1960. g.
petak, 10. april 1959. g.
subota, 28. februar 1958. g.
ponedeljak, 30 jul 1951. g.
Substitution Drill
Moj prijatelj ide u Jugoslaviju 2. januara 1967. g. (drugog Januara hiljadu
devet stotina ezdeset etvrte godine)
Moj prijatelj je otiao u Jugoslaviju 2. januara 1961. g.
ll. septembar 1960. g.
21. oktobar 1959. g.

17. novembar 1963. g.
l. decembar 1963. g.
13. jun 1963. g.
Mi oekujemo da e otac doi kui
4. o. m. (etvrtog ovog meseca)
otac treba da doe do 4. o. m.

O~ek1vali smo da otac doe kui do 4. o. m.
10. o. m.
15. o. m.
21. o. m.
Subst1tut1on Drill
Moji roditelji se vracaju iz

Zapadne Nemake 16. novembra o. g.
Moji roditelji treba da se vrate iz

Zapadne Nemake 16. novembra o. g.
16. studenog o. g.
5. prosinca o. g.
7. sijenja 1963. g.
19. veljae 1964. g.
5. decembra o. g.
7. januara 1963. g.
19. februara 1964. g.
723
UNIT 29
SERBO-CROATIAN
Ja ostajem u Dubrovniku od 10. jula
Ja treba da ostanem u Dubrovniku od
do 5. avgusta.
10. jula do 5. avgusta.

10. srpnja do 5. kolovoza
1. rujna do 2. listopada
30. stUdenog do 20. s1je~nja
17. ozujka do 12. travnja
1. septembra do 2. oktobra
30. novembra do 20. januara
17. marta do 12. aprila
G. i g-da Jovi polaze na put ~
Januara 1964. g.
G. i g-da Jovi treba da pou na put
25. januara 1964. g.

25.
31.
13.
15.
31. maja 1963. g.

13. juna 1964. g.
15. oktobra 1963. g.
Mi
naputamo Beograd 22. septembra
Mi
1963. g.
sijecnja 1964. g.
sVibnja 1963. g.
lipnja 1964. g.
listopada 1963. g.
treba da napustimo Beograd

septembra 1963. g.
22. rujna 1963 g.

l. lipnja o. g.
28. ve1ja~e 1964. g.
3. o~ujka 1963. g.
l. juna o. g.

3. marta 1963. g.
Moji rodietlji su proveli or 24.
decembra do 3. januara u
Dubrovniku.
24. prosinca do 3. sijenja

ll. velja~e do 31. o~ujka
3. travnja do 16. svibnja
17. lipnja do 21. srpnja
ll. februara do 3. marta

3. aprila do 16. maja
17. juna do 21. jula
Jovan je izvestio da je stigao u
Beograd 18. decembra 1962. g.
18. prosinca 1962. g.

22. kolovoza 1961. g.
2. listopada 1961. g.
10. svibnja 1960. g.
22. avgusta 1961. g.

2. oktobra 1961. g.
10. maja 1960. g.
724
UNIT 29
BASIC COURSE
Sutra je
Ju~e
o~ev roendan.
je bio olSev
roendan.
Uskrs
Dan Republike
Nova Godina
Bo~ic
na~a slava
imendan moga brata
Moj otac je
roen
2. januara 1897. g.
Roendan
moga oca je 2. januara.
2.
Zorina majka
Jovanov sin
njegova sestra
Tomina majka
olSev brat
15. septembar 1910. g.

23. avgust 1926. g.
1. novembar 1920. g
GD 29.2
Variation Drill
ora
slje~anj
1897. g.
15. rujan 1910. g.

23. kolovoz 1926. g.
l. studeni 1920. g.
25. svibanj 1882. g.
29. studeni 1879. g.
25. maj 1882. g.

29. novembar 1879. g.
Substltution Drill with Past Tense Transform

Ja dorulSkujem kajganu od dva jaja i
dva
par~eta
pr~ena
pr~ena
tosta.
~a~om
i dva
slanina
soka od
po~inju doru~ak
tosta.
Milenko i Borislav su
pomorand~e.
sa
~a~om
po~eli doru~ak
pomorand~e.
soka od
~olja
kajgana
kafe
neki voeni sok
mleka
Sava je jutros doru~kovao kod kuce.
Sava doru~kuje kod kuce.

mi
otac i majka
par~eta
kajganu od dva jaja
bela kafa
bela kafa
ca~a
doru~kovao
puter, marmalada
jaja
Milenko i Borislav
sa
Ja sam
mj najm1ad'1, brat
moja starija sestra
Zora i moja kci
sestra i njen
mu~
Make the substitutions in the following sentences:

Sava je danas ru~ao u restoranu.
ru~a svakog dana u restoranu.
~ subotom ve~era kod kuce.
Sava je u subotu
ve~erao
kao
obi~no
van kuce.
Ja umem da
ispe~em
krompir
govee
Ja sam ispekao pe~enje za ru~ak.

jagnjece pe~enje
pelSenje.
teletina
meso
kola~i
hleb
725
UNIT
SERBO-CROATIAN
29
V1ad~~r
~ Teodor umeju da iapr~e
V1ada 1
To~a
su
1Bp~lili
jaja.
.J.!.J.!.
kajgana sa sirom
krompir
slanina
riba
Petar 1 Vladimir umeju da spreme
Pera 1 Vlada su spremil!
~.
ru~ak.
prasee pe~enje
kaj gana sa sirom

pasulj s govedinom
pr~ena
riba
sarmu za
Pair drill with situational transform

Danas sam ru~ao telee pe~enje, zelenu
salatu i nekoliko
par~ad1
Danas sam imao za ru~ak telee pe~enje,
hleba.
zelenu salatu i nekoliko
jagnjee pe~enje
gra~ak
prasee pe~enje
kajgana
boranija
pr~en krompir
pr~ena
riba
pasulj sa govedinom
salata od krompira
sarma
pr~ena
par~adi
hleb&
jedna salata
slanina
Substitution drill with past tense transform

Ostaemo u Jugoslaviji nedelju dana.
Ostali smo u Jugoslaviji nedelju dana.
(Koliko ete ostati u Jugoslaviji?)
(Koliko ste ostali u Jugoslaviji?)
dve nedelje
mesec dana
mesec i po dana
godinu dana
dva meseca
dve godine

GD 29.3
Drill on Dates
The instructor asks the first question. The student answers and then asks
the next question of a fellow student, and so on.
The substitutions are for
the first answer, the others folloWing according to the model.

The current date may also be used.
726
BASIC COURSE
UNIT 29
Koji je danas datum?
Danas je 21. decembar 1962. god.
JelI sutra 21. decembar 1962. god.?
Ne, sutra je 22. decembar 1962. god.
Da li je preksutra 22. decembar
Ne, preksutra je 23. decembar 1962. god.
1962. god.?
30.
10.
29.
17.
januar 1961. g.
februar 1960. g.
mart 1959. g.
april 1958. g.
Koji je datum bio

JelI
ju~e
Da li je
30.
11.
22.
1.
21. prosinac 1962. god.

30. sije~anj 1961. g.
10. velja~a 1960. g.
29. o~ujak 1959. g.
17. travanj 1958. g.
je bio 19. maj 1962. g.
Ne, ju~e je bio 18 maj 1962. g.
ju~e?
Ju~e
bio 19. maj 1962. g.?
prekju~e
bio 20. maj 1962. g.?
Ne,
prekju~e
19. svibanj 1962. g.

30. l~panj 1957. g.
ll. srpanj 1956. g.
1. rujan 1954. g.
jun 1957. g.
jul 1956. g.
avgust 1955. g.
septembar 1954. g.
Drill as above.
je bio 17 maj 1962. g.
For the final drill use next month.
drill, use as conversational drill.

Koga meseca idete u Jugoslaviju?
After substitution
Idem meseca marta.
(/o~ujka)
Polazim 5. marta 1963. god.

Trajae samo dva dana, jer putujem
Koga datuma polaZite?

Koliko e trajati va~ put?
avionom.
To zna~i vi ete stici u Beograd 7.
Tako je. Ja treba da stignem tamo 7.
marta 1963. god.
marta 1963. god.
31. oktobra (/listopada) 1963. g.

3. novembra (/studenog) 1963. g.
10. decembra (/prosinca) 1963. g.

5. februara (/velja~e) 1963. g.
Drill as above. For the final drill use a date from last month.
After
substitution drill, use as conversational drill.

On je ostao u Jugoslaviji do 4. aprila
Dokle je va~ prijatelj ostao u

Jugoslaviji?
Koliko je trajao njegov put?
Njegov put je trajao dva dana.
To zna~i da se on vratio kuai
Da, on se vratio
1962. g.
kui
6. aprila 1962.g.
6. aprila 1962. g.
727
UNIT 29
SERBO-CROATIAN
4. travnja 1962. g.
5.
30.
2.
9.
juna 1951. g.
septembra 1940. god.
oktobra 1943. god.
maja 1946. god.
Drill as the first drill.
5.
30.
2.
9.
lipnja 1951. god.

rujna 1940. god.
listopada 1943. god.
svibnja 1946. god.
For the final drill use a date from last
month.
Kad se va~a deca vraaju kui iz
Engleske?
Kad va~a deca treba da se vrate
kui iz Engleske?
Vraaju se
Koga datuma su se va~a deca vratila

kui iz Engleske?
Vratila su se 7. novembra o. g.
5. novembra o. g.
Treba da se vrate 6. novembra o. g.
5.
10. januara 1964. g.

15. decembra 1963. 'g.
studenog o. g.
10. sije~nja 1964. g.

15. prosinca 1963. g.
21. velja~e 1960. g.
Drill as above. For the final drill, use a date from last month.
Ostajemo do 25. jula.
Dokle ostajete u Dubrovniku?
Do kog(a) datuma ostajete u Dubrovniku?
Ostajem do 26. jula.
Dokle ste ostali u Dubrovniku?
Ostao sam do 27. jula.

25. srpanj
l.
avgust
l.
15. oktobar
19. mart
kolovoz
15. listopad
19. o~ujak
Drill as above. For the final drill, use a date from last month.
subst1tution drill, use as conversational drill.
After
Njegovo pismo je od 10. juna 1961. god.

Ne, pismo je poslano ll. juna 1961. g.
Od kog{a) datuma je Jovanovo pismo?

Da li je Jovan poslao pismo istog
datuma?
Kad ste vi primili pismo?
Primio sam pismo tek 15. juna 1961. god.

Ne znam za~to je tako dugo putovalo.
10. lipanj 1961. g.

l. srpanj 1960. g.
22. rujan 1962. g.
l. jul 1960. g.
10. avgust 1959. g.
22. sept. 1962. g.
728
BASIC COURSE
Pair drill. Drill as above.

Kad s te vi roeni?
Ja sam
va~ roendan?
Kad je
Moj
Vladim1rov otac
10. sept. 1910. g.
Zorina majka
21. maj. 1882. g.
gospodin Jovi
3. nov. 1891. g.
taj stari gospodin 9. apr. 1879. g.
Substitution Drill
Kad ste vi postali
UNIT 29
dr~avni ~inovnik,
roen
5. januara 1909. god.
5.
je 5.. januara.
sije~anj 1909. g.
10.
22.
3.
9.
rujan 1910. g.
sVibanj 1882. g.
stud. 1891. g.
trav. 1879. g.
roendan
Godine 1952.
Vladimire?
1947.
1950.
1941.
1963.
After substitution drill, use as conversational drill.

On je postao prvi sekretar l. avgusta
Kad je va~ prijatelj postao prvi
sekretar ambasade?
1961. god.
Kad e va~ prijatelj postati
On treba da postane savetnik avgusta
ove godine.
savetnik?
I ja treba da postanem konzul u
Kad vi treba da postanete konzul?
avgustu.
1.
5. listopad 1958. god.

28. ve1ja~a 1957. god.
ll. travanj 1956. god.
5. oktobar 1958. god.

28. februar 1957. god.
ll. april 1956. god.
Variation Drill
GD 29.4
~ta
vi
~ta
je Sima
doru~kujete,
Simo?
doru~kovao?
jaja
pr~ena slanina
~a~a mleka
2
kolovoz 1961. god.
pr~ena
Ja
kajganu sa slaninom i
jedno par~e pe~enog hleba.
On je doru~kovao kajganu sa slaninom
i nekoliko par~adi hleba.
bela kafa
~aj, puter, marmalada
~olja kafe
doru~kujem
729
SERBO-CROATIAN
UNIT 29
S 1Sim Milenko i Borislav
po~inju
Oni
doru~ak?
~im
su Mile i Bora
doru~ak?
1Sa~a
(sa) 50lja kafe
mleka
sa
od pomorand~e.
Oni su po~eli doru~ak s
od pomorand~e.
po~eli
bela kafa
po~inju doru~ak
kajgana i
vo6ni s'ok
~a50m
soka
~a50m
pr~ena
soka
slanina
puter, marmalada i tost
Gde Mi5a doru~kuje?

Ml~a doru~kuje kod kuee.
Gde je Mi~a danas doru~kovao?
On je danas doru~kovao kod kue.
vi
Borislav i Milenko
va5a starija sestra
va5i otac i majka
Zora i njena kei
vai gosti
Make the substitutions in the following sentences:
Gde M1~a ru~a?
On ru~a u restoranu.
Gde Mi~a subotom ve~era?
On subotom ve~era van kuce.
Umeju li Vladimir i Teodor da ispr~e
Da.. umeju .
.J.!1!.?
Jesu li Vlada i To5a ispr~ili J!J!?
Odli~no su ispr~ena.
Ko je tako dobro ispr~io J!J!?
kajgana sa sirom
riba
Da .. oni su ispr~ill jaja. Oni

pr~e jaja.
Vlada i To~a su ispr~ili jaja.
krompir
jaja
meso
odli~no
slanina
Koja jela umeju da spreme Petar i

Miodrag?
!ta su spremili Pera i Mile za
Oni umeju da spreme

Spremili su
~.
~.
ru~ak?
Nisu, oni ne umeju da spreme n1jedno

jelo.
Majka je spremila ~ .
kajgana sa sirom
pasulj sa slaninom
Da li su Pera i Mile spremili

ovu~? Vrlo je ukusna.
Ko je spremio ~ .
prasee pe~enje.
pr~ena
!ta ste
riba
ru~ali
Ru~ao
sam telee pe~enje, zelenu salatu

i dva par~eta hleba.
danas?
730~
UNIT 29
BASIC COURSE
~ta
Danas sam imao za rucak telee pecenje,
ste imali danas za rucak?
zelenu salatu i dva parceta hleba.

prlena riba
kajgana
teletina
pasulj sa
govedinom
sarma
GD 29.5
GD 29.5.1
salata od krompira
prlen krompir
gra~ak
jedna salata
prena slanina
B
Gdje vi doruekujete, Jovane?

Ja retko kad doruckujem kod kue.
Ja odlazim od kue u 6 sati, a to mi je
prerano za dorucak.
Ja obicno rucam kod kue. Kad zavr~im
posao u uredu, ja idem doma na rucak.
Ja doruckujem kod kue" a vi?

Za~ to? Kako to?
Gdje vi rucate?
Ja obicno rucam u restoranu.
A vi?
Slu~ao
sam da je kod vas dorucak

va~niji i vei nego rucak. Da li je
to tacno?
Kod nas je suprotno. Mi mnogo manje
doruckujemo nego ~to rucamo.
Da" to'6no joe. Na rucak Je u poreenJu

s va~im, relativno mali, jer mi
poslije rucka radimo.
To sam euo. Vecera je otprilike ista.
To sam ve imao prilike da vidim.
rAe 8H AOPY~KyjeTe, JosaHe?

Ja peTKO KaA AOPY1IRyjeM KOA Kyhe.
Ja OA~3HM aA Kyhe y 6 caTH, a TO MH
je cysBwe paRO aa Aopy~aK.
Ja 06K1IHO pY1laK KO,- K7~e. Hall ce cspma
KaRne~apHjcKH Docao, ja BAeK KyhB Ra
PYUK. A SH?
C.uyUlaO caK lla je KOA sac Aopy~aK saznjH H sehH Rel"O PY1laK. JI.a ~B je TO
Ja llOpY~KyjeM KOA KyLe, a BH?

3aWTO? OTKYA TO?
rlle SH P7~aTe?
~a,
Ta'lHO je. Haw P711aK je 7 nope~e~

e samBU pe~THBHO Ma~B, jep MH noc~e
PY1lRa pallHKO.
To caM 1170. Be'lepa je OTDpB~HKe HCTa.
To caM Beh aMaO npH~HKe Aa BHAKK.
Ta~Ho?
ROll Hac je cynpoTHO. MH MHOI"O KaRe

llOpY~KyjeMo Hel"O WTO pY1laMO.
731
SERBO-CROATIAN
UNI'!' 29
GD 29.5.2
Kelner: !to le1ite~ gospodine?
Izvolte jelovnik.
Goa t : ~elio bi ru~ati.

Molim vas donesite mi ~a~u piva~ dok
ne pregledam jelovnik.
Donesj.te mi molim telee pe'<Senj e
IKrompir i mahune.
Zelenu salatu.
(Donosi pivo.)
Molim. Koje povre zelite?
Kakvu a1atu zelite?
elite 11 ne~to slatko?
~elite 11 popiti jo neJto.
Kakvu kavu ~e1ite?
Ne" hvala.
Da.. molim. donesite mi kavu.
Bez leera. (Kasnije.)

Konobar" molim da platim.
Molim.. odmah.
Izvolte ra~un.
KeAHep: IDT& ze~HTe,

HSSOATe jeAoSHBK.
i
(plaa i odlazi.)
~ocnOABHe?
I'OCT: )J{eaM Jta pyUM.

MOJDIM BaC, JtOHeCH'1'e MH 'IaUJY nBsa, JtOK
He npeI'Jle~aM jeJloBKHK.
lOKeCHTe MB re~~e ue.eae.
RPOMUHP ft opaHHJy.
3eAeHY caJJaTy.
He, XBaa.
lJ.a, ~OHeCHTe MH Katj)y.
(lJ,OROCH nBBo.)
MOJIHa.r. Koje nosphe ZeJlHTe?
RaKBy ca~TY ZeJlHTe?
~eJlBTe AH HemTO CJlaTKO?
EeJlBTe JlH jom HemTO ~a nwjeTe?
KaKsy Ka<tJy Z8JIHTe?
(KacHHje.)
MOABM, OJt}$X.
HaSODe pa'll'lI.
Bea
1J[e~epa.
Resep,
MOJlHM' ~a OJlaTBM.
(naLa II OAJla3a.)
132
UNIT 29
BASIC COURSE
GD 29.5.3
Da li ste probali neko od naih jela?
Jesam, nekoliko.
Koja ste jela probali?
Probao sam pitu s mesom i sa sirom.
Jeste (li) probali musaku?
Musaku sam j eo u
Gr~koj.
OVdj e sam
jeo sarmu.
Pa kako vam se
svia
sarma?
Jako mi se
svia.
Od kakvog se mesa
pravi sarma?
Od
goveeg
mesa.
naro~it1h
od
Alil meso se uzima

dijelova.
Vjerojatno je zato tako ukusna.
Da li ste jeli prasee pe~enje?
Jesam i prasee 1 janjee.
To je na specijalitet.
Da, znam.
Znate (li) vi zgotoviti neko jelo?
Ne bog zna to.
Ni ja ne znam.
Samo kad mojoj

ispr~im
Isti je
slu~aj
sa mnom.
Njoj se
Kako se vaoj
gospoi sw1a na~a
I mojoj
~eni
~eni
nije dobro, onda
jaja za doru~ak.
mnogo pite.
sviaju
Naro~ito
joj se svia pita sa sirom.

Moja ~ena misli da za vau kuhinju
kuhinja?
se vie svia pita sa
treba mnogo vremena.
sirom i zato rijetko kad pravi pitu

s mesom.
Dal to je
to~no.
Kako je vaa
gospoa?
Hvala na pitanju dobro je.
Pozdravite je mnogo.
Hvala, pozdravite i vi vae.
Hvala I do
Do
vienja.
CTe npoa~ HeKO oa HamHX

Koja je~a cTe npoa~H?
JecTe (~H) npoa~ MycaKY?
~a ~H
na KaKO BaK ce
O~ rOBe~er
O~
CBH~a
Keca.
Hapo~HTHX
c~qaj
HeKO~HKO.
npo6ao caM nMTy ca
H ca CHpOM.
MycaKy caM jeo y rpqxoj. OB~e caM jeo
caplQ".
CBH~a UB ce MHoro. O~ KaKsor Keca ce
npaBH capMa?
BeposaTHo je aaTO TaKO yKycHa.
Keco ce yaHMa
ve~OM
Ae~OBa.
lla JlH cTe je~H npacehe ne'le:se?

To je Haw cne~Hja~HTeT.
YueTe (~H) BH Aa cnpeMHTe HeKo
HR ja He yMev.
HCTH je
JecaM,
je~?
capua?
A~,
vienja.
JecaM a npacehe H jaraehe.

lla, asav.
He oraHa DITa.
caMO Ka~ KOjOj zeHH Haje ~opo, OH~a
HcnpzRM jaja aa ~OPY'laK.
Hoj ce AooaAajy MBoro OHTe. HaPO'lHTO
joj ce Aona~a DHTa ca CRPOM.
je~o?
ca MHOM. KaKO ce Bamoj

Hama KyjHa'
rocnO~H Aona~a
733
UNIT 29
SERBO-CROATIAN
H MOjOj ~eHH ce SRme ~ona~a UHTa ca

CRPOM R BaTO peTKO RaA npaSR nHTy
e MecoM.
~a, TO je Ta~Ho. KaKO je sama rocnoba?
fiOGApaBHTe je MHoro.
XBaJIa, AO BH beHa.
Moja .eHa VHC~R Aa 3a Bamy xy jay

Tpe6a MBoro BpeMeHa.
XsaAa Ha DHTa&f Ao6po je.
XB8.Jl8., n03ApaBHTe H BH Bame.
ilO sKbeR.
GD 29.6
GD 29.6.1 Complete the following sentencesI choosing the correct verb of the
two given and using the appropriate form of this verb.
G. Jovi je . savetnik ambasade.
Moj prijatelj prvi sekretar u avgustu.
On treba uskoro da . konzul.
Ja kod kuoe.
/postajati/ I /postati/
/postajati/, /postati/
/postajati/ I /postati/
/jesti doru~ak/,
/doru~kovati/
Ja sam .. kad je Toma do~ao.

Vladimir ume da .... jaja.
Majka .... ru~ak, a sestra ce .. ve~eru.
Pe~enje je dobro .....
Slanina nije dobro
.
Ijesti
ru~ak/I lru~ati/
Ipr~it11, lispr~itil
Ispremati/, Isprem1til
lispeoil, Ipecil
Ipr~iti/, lispr~itil
GD 29.6.2 Complete the following sentencesI choosing the correct

prepositlan of those given. Choose for the last sentence the appropriate
phrase of the two given.
je oti~ao ru~ak.
Mi smo bili . ve~eri u restoranu.
Mi oema dooi kasno kuci .. ve~ere.
Brzi voz ce stici ... glavnu ~elezni~ku stanicu u 19:15.
Mi cemo se odvesti . ~elezn1~ke stanice pravo u hotel.
Od Beograda . Zagreba ima oko 400 km.
Dobio sam pismo .. oca i majke.
Unesite ove kurere brzi voz za Skoplje.
,
Ima pismo od gospoe Jovic
Moj
mu~
ul
Inal ul
Inal
ISI iz, odi
Ina, ul
ls,
sa, iz,
adl
IU dol
I
Isa, iz,
adl
Ina, ul
Ido
va~e
Iva~oj
majkel,
majcil
734
UNIT 30
BASIC COURSE
UNIT 30
Rea~ing
SelectiQn - Stivo za
~itanje
Letters from John - About schools

Jovanova pisma - O kolama
~aHQC KMaM C~060~HO~ apeMeHa. na yaex ~a BaM O~~OSOPHM Ha nKTaHe o mKO~Ma

y Jy~oc~asKjH. Os~e OCMOrO~KIDHa OcHOSHa mKO~ npep.CTas~ TeMe~ mKO~CKO~
o6paaosaHa. Osa mKO~ je 06ase3Ha aa CBY Aeuy K YBe~eHa je Y BeheM Ae~y 3eM~e,
a~
jom He cBYAa.
CTpY~He mKo~e
Paaae
liH~ CTpY~HKX mxo~a,
nOTpe6Ho npHspep,H.
HSKilla rKMHa3Hja qKHe OCHOSY
KOjHX HMa H BeqepHMX, jecTe p,a cTBope
Y rHMHaaHjaMa
~e
~aUH
mKO~e
jasHe H
lloAHrayTo je MHoro
mKO~
6ecn~THe
3a
ca MemOSHTMM
pa3pe~aMa
3a BHmHM
DIKO~OSaHeM
Epoj
~aKa
npo~ecopHMa.
ce
rAe Je seh YBep,eHo
MHoro nOBghaO, a e THM H nOTpe6a
~aAa
Bac H Bame
KaKO
cpp,a~ao
mKo~.
Aaje nOMOh 3a nOAH3aHe
cy selle Hero APymTBeBe nOTpet5e H MorYhBOCTH", Raze
ce y jeP,HoM ~~HKY HHH-a (HeAe~He MR~opMaTHBHe HOBHHe) OA

~OAHHe. np06~eM,
3a Mymxe H zaHeKe.
H 3axsa~yjyhH TOMe 6poj HenHcMeHHX ce CTa~o cMa~yje.
OCMorop,Hw~e mKO~OSaHe.
Y~HoHHuaMa, Y~HTe~HMa
".>Re~e
YH~Bep3HTe
6poj npep,MeTa.
TIHcueHocT je Hajseha y npHspeP,Ho pa3sHjeHHM KpajeBHMa

06aBe3HO
06pa30saaa.
CTpY~HO oco6~e
npHnpeMajy 3a cTyp.Kpaae Ha
Be~KKH
THMa. 360r Tora ce Y rHMHa3HjH npep,aje

CBe cy
cpe~~mKO~CKor
~HHaaCHpaTH
mKo~e,
4.
HoseM6pa
1962.
npeAMeT ja jasHe pBcnpaBe y rOM qdaHKY.
n03ApaBha H paAo Bac ce ceha
Bam npHjaTe.lt
ijOR
Dragi prijatelju,
Danas Vam elim odgovoriti na pitanje o kolama u Jugoslaviji.
osmogodinja osnovna kola predstavlja temelj kolskog obrazovanja.
Ovdje
OVa kola
je obavezna za svu djecu i uvedena je u veem dijelu zemlje, ali jo ne svuda.

Via gimnazija i razne struene kole predstavljaju osnovu srednjekolskog
obrazovanja.
Cilj je strucnim kolama, kojih ima i
osoblje potrebno
sveueilitu.
p~ivredi.
U gimnazijama se
aci
veernjih,
stvoriti strueno
pripremaju za studiranje na
Zbog'togg se u gimnaziji predaje veliki broj predmeta.
735
UNIT 30
SERBO- CROATIAN
Sve su kole javne i besplatne sa mjeovitim razredima za djeke i djevojice.

Podignuto je mnogo kola i zahvaljujui tome broj nepismenih se stalno smanjuje.
Pismenost je najvea u privredno razvijenim krajevima gdje je ve uvedeno
Broj aka se mnogo poveao, a s tim i potreba
obavezno osmogodinje kolovanje.
za ucionicama, uiteljima i profesorima.
Vlada daje pomo za graenje kola.
Kae se u jednom elanku NIN-a (Nedeljne Informativne Novine) od 4. studenog

godine, Ida su elje za viim kolovanjem vee nego drutvene potrebe i
1962.
mogunosti. f
Pitanje, kako finansirati kole, predmet je javne rasprave u tom
elanku.
Vas i Vae srdacno pozdravlja i rado Vas se sjea.
Va prijatelj
Don
I took
school

,
uzeo sam
Y3ex
mK~JIa
/ mR5JTa
kola / k~51a
I will (rl took tor) answer

your question about the
schools in YugoslaVia.
Danas vam elim

odgovoriti Ina
pft~njelo k6lama u
~~Hac Y3exl~a BaM o~rOBopHM

Ha n~Taffie o mK~JIaMa/y
JyrOCJI~ BH jR.
Jugoslaviji.
osmogodinjI,
eight years old
-lI, -l!
basic
to be representing; to
be introducing to
osn~vnI, -lI, -5
"
predstaVljati,
predst~vlj!m
basis, foundation
temelj
educational
kolskI, -lI, -6
educat10n
obrazov~nje
Here the eight year primary
school forms the basis of

the educational system
(techool edu~ation')'
Ovdje osmogodinja
osnovna k~na I
predstavlja temelji
,
OCMOPO,lJ,HUIlPH,
-i,
,
OCHOBHH, -i,
,
npe,nCTaB,1)aTH,
-o
-e
npe.A CTaS..b8M
,
TeMe.!l
-a,
lIIKOJICXH,
,
06pa30S8.lbe
-5
~B,ne oCMorOAHmHi JCHOBKa
lIIK6JIa'np~ACTaB~ T~ue~1
'
lliKOJTCKOr 06pS30s6aa.
kolskog obrazov~nja.
UNIT 30
BASIC COURSE
compulsory
This school is compulsory

for all children.
obavezan"
obavezna" -o
bva ~kola je obavezna
I
,
za svu djecu.
06aBea8H, oasesH8,
-o
Osa
mKO~
'"
CBY
je
oaBe3Ha
aa
.nel~Y.
to bring in; to introduce

It has been introduced
into most of the country, but not yet everywhere.
professional" expert
gymnasium" grammarschool
basis
pertaining to secondary school
Various trade schools and
higher gymnasiums form
the basis of secondary
school education.
Uvedena j e u vecem
dijelU zemlj!" ali
'v ne, svud!.
,
joe
je y seLeM
YseAeHa
Ae~
'
"'3eM~e, a~H jom He CSYAa.
'"
'"
strUCSan"
etruCSna" -o
glmna:zija
cTPy~aH,
,
osnova
,
OCHON
srednje~kolsl"
cpeAaemKO~CKR, -, -8
-a:"
-o
CTpY~Ha,
-lS
V1~a glmna:zija'i r~zne

struCSne ~k6lel
pjsHe cTPtqHe
WKo~efM B~ma
,
J.
~HMHisHja QUHe
predstAvljaju osnovu'
Cp e p,JfeUIROJlCKor
srednje~kblskog
cpaaopiH&.
ocnoBy
~brazova:nja.
~&.M ~H
aim
crlj pl. cfljev1
u.1.6,
pertaining to evening
to create
veCS~rnjI" -!" -~
Be1fepIf>H, -i, -e
stvoriti" da
stvorIm
osOblje
pr},vreda
CTBOpHTM,
personnel
economy
The aim of the trade
schools, of which there
are evening ones, is to
create the trained personnel necessary to the
economy.
pupi 1
student at the university
Oilj je strU~n!m
~k6lama, kojih ima
1 veCSernjXh'stvor1t1
stroCSno S~bljel
potrebno pr},vredi.
~k" ika pl.
dici
student
~a
CTBOPHM
oc6.ase
...
npHspells
.L...
TTH~
eTPY~BHX
J
KOjHX HMS
..
...
~aR,
'
~eqepHMX,
I
jecTe Aa
oco6~e
ft
.L
mKO~,
cT~ope
I
nOTpe6HO
cTpy1fHO
..
npHPpeAH.
r.
l)aKa
blUM
737
SERBO-CROATIAN
UNIT 30
to study (at the university)

studying at the university
to prepare
studfratil
studtrmtl
studfra:nje
cTYAHpaTPI,
'"
,
cTYAHpau
pripr!mati l
npHopeMaTB,
'"
--
c. _
cTYAHpa~
--
,
npHnpeuaM
pr1prm!m
university
In the gymnasiums the stu-
dents prepare themselves

tor study at the universities.
, _
sveu~!11~te (Cr.)
U gimnazijama se hci
c.
yHKBep3HTeT, -eTa
J.
~HMBa3HjaMa
ce baQH
priPr~majulza
" I Ba CTYAHpBae
J.
npHnpeuajy
studrranjelna
Ha YHHBepCHTETHMa.
sveu~!11~tu.
to hand over; to lecture~ to teach

object
For that reasonI a large
number ot subjects are
taught in gymnasium.
public
tree~
without charge
mixed
class
boy
All schools are public and

tree l with coeducational
classes.
c.
JlpeAaSaTH,
pred!vati l
preda:jem
,
predmet
np~Jj;ije:u
npEAMeT
360r T&ra ce y r~MHa3BjH

Zbog toga: selu
I
j
'
~ J..
npeA&
e Be~HKH
uPOJ
gimnaziji predaje
c. __
npeAMeTa.
veliki br~j pr!dm!t!.
~
j!van l Jkvna~ -o
besplatan I
besplatna~ -o
mje~ovit~ -al -o
r!zred
dje~ko m.
Sve su ~k~le j!Vneli
besPlatne#sa
mje~ovit1m r!Zredima l
za dje~keli
jaaaR, jaBHa, -o
(5~CnJJaTaH,
6~CnJJ8THa, -O
,
uemOPHT, -a, -o
c.
p8ape.tt
Ae1fKO
CB~
cy
mKJ~e
jiBHe'H
6een.naTHe# ea MemJBKTMM
pl3peAHua'ca
M~mKe
zeHCKe.
djevoj~ice.
to litt l to ra1se~
to erect~ to build
Many schools have been

bu1lt.
to thank
podi1~
da
podign!m l Pod1gao l
podignut
nOAHhH, Aa nOAH~BeM,
,
,
nOAH~8o,
nOA~rHYT
Podignuto je1mnogo
rk~l!.
zahvaljfvati I
zahvaljuj!m
c.
3aXBa..LHB8'JM,
,
C8Xea..LyjeM
738
UNIT30,
BASIC COURSE
thankingI owing to,

due to
38xs8..1lyjYllM
illiterate
to deorease, dim1n1sh,
reduoe
Due to that the number of
ill1terates is stead1ly
decreas1ng.
privre~1
-~I
ce
HeDHCMeHMX
,
pa3BIfTJI, lt8
pa3BHjeM
pa3B~jeH, pa3B~j~Ha,
-o
u prlvredno
razvljenim krajevima.
kolOv'mlje
Tamo je vec uvedeno

obavezno Iosmogodinje
kolovanje.
olassroom
u~ionica /
u~inica
CTa~BO
cu:aJyje.
-(5
Pismenost je najvea I
" l 6poj
J.
TOMe
need
The number of students has

greatly increasedI and
along with that also the
need for classrOOMSI teaohers and professors.
3axB8~yjyhH
"
nHCMeHocT
"
povecatiI
da
,,
povec!m
potreba
teaoher; primary school

teacher
professor; seoondary
sohool teaoher
CM~B>YJeM
razvitil da
razvij!m
"
razvijenI
razvijenal -o
sohooling
to inorease
J.
CM8JH1EaTH,
'"
plsmen(5st f
developed
Compulsory eight-year
sohooling has already
been introduoed there.
,,,
Zahvaljujuoi tome broj

nepismen~h se1stklno
smanjuje.
literaoy
eoonomio
to develop
Literaoy is highest in the

eoomonioally developed
regions.
"
HenMcueH,
-a, -o
nepismenI -al -o
smanjIvati I
,
smanjujem
TIHcueHoCT je H8JBeha y
npHBpe~F.O
pa3BHjeHHM
Kp~jeBHMa.
., .
"
je seh yseAeHo
"
068Be3HO OCMOrOA~mHe
"
UlK0J10BaHe
TaMO
IJOB~h8TH, Aa
nOBelliM
nOTpe6a
,
y"lHoHHua /
,
y"lHOHHua
u~itelj
prfesor
IIpo~ecop
".
~ ~aKa
~
Bpoj
ce MBoro IIosehao,
Brbj tka se mnogo
.,
.L
~
I
a e TRM H nOTpe6a aa
povecao l a s tIm i
,
pAtreba za u~inicamal y"lHOHHUQMa, Y"lHTe~HMa
u~iteljima i
H npO~copIIMa.
prfesorima.
government I reign
vlada
co
BJU1Aa
739
UNIT
SERBO-CROATIAN
30
erecting, building
construction
The government is giving
help for the building
of schools.
Vlhda
nO,llHealle
gr~nje
rpa~eae
".. -
kje pom~lza
gr~enje k~la:.
problem
to finance
probl!m, probl~ma
finansfrati,
discussion
finansIr1bn
rasprava /
..
rasprava
The problem of how to finance the school~ is discussed (Ithe SUbject of

public discussionI) in
that article.
MorynHocT
"lL "
"
'{;r8HaK,
'I.naHlCa
informattvan..
informativna, -o
~I
finanstrati k~le,
pr~dmet je jkvne
.
Iu
rasprave
HHepoPM8THB8a,
iH~opMaTMBHa, -o
BwmHM
mRO~OaHeM
"~e~e 38
" -I'
cy sehe
Hero J:lpymTseHe
.
.
. .
nOTpe6e H
...
co
YOrY~HOCTM,"
ce y jeAHou
K8~e
~
H~H-a
q~aHKY
(HeAe~He HH~pMa-
TRBue HOBHHe)IoA
1962.
4.
XI.
I'0AlIHe
npo~eM,
"
npo~eMa
q,HHaHcipaTH,
ctlHH8.HCiipaM
picnpasa /
"
pacnpaea
,
PItanj e, kako
1IJK5JJi.
n&,tJ.H3&ae
~ltnak.. ~l~nka
ole se u j ednom ~la.nku

NIN-a I(Nedeljne
Informattvne Novine)
od 4. st~den5gI196~.
I
godine .. Ida su zelj e
za viim kolovanjem
.. , I I
vece nego drutvene
potrebe i moganosti. I
...
" - I 3&
J:laje
nouoL
.L
B~aAa
mogUnost f.
possibility
article
informative
IThe demands (Iwishes l ) for
higher education are
greater than the social
needs and possibilities l
was (lisI) said in an
article in NIN (the
Weekly Information Newspaper) of November 4,
1962.
podiz~je
_.
J.
npo6JJeu, KaKO ~HHaHCRpaTM

"
...
...
mKo.ne,
npe,llMeT
je jasKe
pacnpase'y Ttu
q~aHKY.
J.
tom
~l~.
Instructional Program in the Gyrnpasium - Nastavni program u gimnaziji

Serbo-Croation language
and literature.
History.
Sociology and Elementary
Economics.
Srpsko~vatsk1 jeZiki
sa knjll~vn~u.
Povijest.
Sociologija I sa
osnovimalpollti~ke
cpncKox~BaTcKH je3HK'
ca K~Mz;BHomhy.
MCTopHja.
I ca OCHOSHMa
'
COUHo~orHJa
nO~ATHqKe eKoHoMHjl.
ekonmij~.
Social Order of Yugoslavia.
Drutvenolure~nje
,
Jugoslavij~.
~pymTBeHo
" l
ype~eHe
JyrOCJ1aSHje.
740
UNIT 30
BASIC COURSE
Logic and Psychology.
LOgika1i psihologija.
Philosophy.
Filozofija.
4i'HJ1030~Hja.
Art.
Umjetn3'st.
YMeTHocT.
JI
Foreign language (one comStr~ni jezici (jedan

pulsoryand one optional).
..
I jedan
I
obavezan,a
CTPaH je3EK (jett8H

"o6aBe38H,
'
a jeA8H
<ps' KYJIT8THB8H).
fakul tatIvan)
Latin (language).
Geography.
or,
Biology (Botany, Zoology,
Biology)
..
I jezik.
LatInskI
JJaTBHcKH j~3HK.
reorp~cPHj8.
Geografija.
Zemljopis.
3eM.IJOfiHC.
Chemistry.
BHo~orHja (BoT~HHKa,
Biologija (Botanika,
30o~orHja, BHo~orHj8).
Zoologija,Biologija).
"
Kemija.
XeMHja.
Physics.
FiZika.
~H3HKa.
Mathematics.
Ma tematika.
M"aTeM8.TMKs.
Shop.
Tehni~kO'ObraZOV~nje.
TexHM~Ko
Pre-military Drill.
PredVOjniCka'Obuka.
Physical Education.
F1Zicko 1 vaspftanje.
ITP;ABOjHH~Ka'06YK8.
"
Ia8CnHTaHe.
" ~H3R~KO
Gimnastika.
r1ifMHaCTHKa.
(Vidi,Enciklopedija
Jugoslavije, sveska
V, strana 91)
(BRAH,
or,
(See Yugoslav Encyclopedia,
Vol. V, p. 91)
"
06ps30Bsae.
EH~HKJIOneAHja
Jyroc~BRje,
CBeCKS V,
cTpaH8 91.)
NOTES
Note 30.1 Telling Time
Some examples of telling time have occurred in earlier units.
A general
survey is given here:

Time within the day in everyday speech:
1:00
2:00
3:00
4:00
5:00
9:00
9:05
..
jedan sat
dvA: s~ta
trI s~ta
cetiri s~ta
p~tlslftI
I
devet satI
devet i p~t / p~t (minuta)
I
pro"10 devet
9:08
9:15
9:30
9:40
devet'i ~sam / osam (minuta)

I
pro' lo devet
devet i petnaest / devet i
cetvfIt
pola deset / devet i trfdeset
dVdes~t do deset / devet i
I
cetrdes~t
9:45
9:50
cetvfIt do deset
devet i ped~s~t / d~setlno
d~set / d~set min~taldo d~set
741
SERBO-CROATIAN
UNIT 30
Time within the day in official usage (administration, army, ra1lroads)
9:30
9:50
2:00
v'
jedan
eas
dvk ~a.sa
5:00
p~t asova:
13:00
9:10
devet i deset
devet i petnaest
22:00
1:00
9:15
devet i trIdeset
devet i pedest
trfnaest cas6v::I
dvides@t dv casa
Time within the day - expressions

ujutru or ujutro
p<5dne
pr~ p<5dne
posle p8dne or
po padne
uveE(r)
,,
nocu
pc5no
in the morning~ A.M.

(from dawn - 9 A.M.)
noon
before naon, A.M.
after noon, P.M.
(from 12 A.M. - dusk)
in the evening
at night, during the
night
midnight
jutarnj!, -::I, -@ (Adjective)

padnevn!, -::I, -o
prep<5dnevnI, -::I, -o
poslep5dnevnI, -a,-o
vec@rnjI, -::I, -~
nonI, -::I, -o
panonI, -II, -6
References to days:
today
tomorrow
the day after
tomorrow
yesterday
the day before
yesterday
last night
night before last
this morning
this evening
tonight
danas
sutra
prek(o)sutra
dananjI, -::I, - (Adjective)

sutranjI, -::I, -e
prek(o)sutranjI, -a, -e
juE(r)
juceranjI, -::I,
prekju(r)
prekjueranjI,
sino
-a:, -6
preksinonX, -a:, -o
jutronjX, -a:, -e
veceranjI, -a:, -e
noanjI, -a:, -e
preksino
jutros
veeras
,,
nocas
-e
-a, -e
slnonI,
References to watches and clocks:

My watch keeps good time (Iworks
exactly I ).
Do you have the exact time?
M~j skt rkdi tacno.
Rkdi li va sht tacno4
UNIT 30
BASIC COURSE
M~j skt napreduj@.
My watch runs fast.
M~j skt ide napr@d.
or
My watch runs slow.

Note 30.2
Adjectives:
Mhj skt zaostaj@.

AdJective and Past Passive ParticipIe.
Ova kola je obavezna.

The adjective lobavezani has the same prefix and root as the verb
IObavzatil Ito bind over~ put under obligation'. The past passive participle
of the verb is lobav~z!nl .put under obligation, obligedl. Though pronounced
qUite differently, these two, adjective and participle, are spelled the same.
There is a difference of stress, vowel length on the root l and of stem formatlve.
The adjective has moveable
lal
plus
l-nl;
the participIe has long
I!I
plus
l-nl.
There are many such adjectives based on the same prefix and root as verbs.
A careful distinction must be made between such adjectives and the past passive
participles.
Note 30.3
Adjective:
Certain
III
Adjective and
III
particlpIe.
participles are used as regular adjectives.
Some examples
from verbs which have occurred are:

odr!sti
to grow up
odrastao
odrtsla
adult
zaostati
to run slow
zaostao
zaostala
backward,
retarded
Note 30.4
New Verbs
finansfrati
flnanstr!m
to finance
a/J!
napredovati
napreduj em
to progress l
advance
cine
podii
a/Je
jpOdignuti
podizati
podi~em
a
a
p
I
poveati
poveivati
poveavIm
p
I
predati
predlvati
da predb
preda:jem
to hand over;
I to lecture
P
I
predstaviti
predstavljati
da predstaVim
predstavlj!m
to representI
introduce to
a/J!
1
da podignmn
"
da povecb
podigao -gla
podignut
to Iift l
raise l
erect
poveao -ala
pove!n
to increase
74~
SERBO-CROATIAN
UNIT 30
P pripr~m1ti
i
a
pripr~mati
da pripremrm
pripremam
razviti
,
razvIjati
da razvij!m
razvrj!m
i
a/Jr
srn!njiti
smanjIvati
i
a
P
I
i
i
pripremljen
to prepare
razv1jen -ena
to develop
da , sm!njrm
smanjujrm
smanjen
,
smanjlvln
to decrease
stvoriti
stvirati
da stvorIm
stvra.m
stvoren
to create
da uved!m
uvesti I
uvesti
uvoditi
uvodIm
P
I
zahv!liti
zahvaljIvati
da zahv41Im
zahvaljuj!m
to thank
Vin!
a/J~
zaostati
,
zaostajati
da zaostan!m
zaostaj!m
to fall
behind
a/J~
razvio -ila
,
uv~o
-ela
uveden
-ena
to bring in,
introduce
Note that all of the above perfective-imperfective pairs are verbs having
prefixes. In most cases the perfective is shorter. For purposes of discussion
it is here considered to be the more Ibasic l The differences between the perfect1ve and 1mperfect1ve stems are interesting and typical. Compare:
Imperfective
diz- (change of 19! to Izl
ve- !v- (addition of I!vl
d!v- (addition of vowel length
d!and Ivi)
stavlj- (addition of 1.1/)
vI-j- (addition of vowel length
and 1.1/)
-manj-!v- (addition of Ir.vl - lu/>
-manj-u-
Perfect1ve
d1g,
vecdastavvi-rna:nj-
tva.r- (change of 101 to III)

vod- (change of leI to lo/)
tvorved-
The stem Ive-I 1s, of course, the same as that of IveI/, the comparative
of Ivelik/. l-rnJinj-1 is the same stem as in lmanjII 'smaller' (IdIr.I IsmaIl').
The spelling Ipredstavit11 is official but does not reflect the
nunclatlan of Ipret-I. Some speakers say Ipred-I.
Itl
pro-
744
UNIT 30
BASIC COURSZ
GD 30.1
Grammatical Drill
Telling time - Kazivanje vremena
GD 30.1.1 Time within the day in everyday speech - Vreme u toku dana u
svakodnevnom govoru
Substitut10n Drill
Sada je jedan sat.
2:00
3:00
4:00
10:00
5:00
12:00
11:00
Subst1tut1on-Transtormation Drill
Sada je dva i pet.
8:08
3:20
Sada je dva i cetvrt.
1:15
9:15
Sada je pola dva.
7:30
8:30
Substitution Drill
Sada je deset do sedam.
Sada je pet (minuta) pro~10 dva.

12:18
11:02
7:05
Sada je dva i petnaest.
1:25
4:12
5:15
10:15
2:30
11:30
7:35
12:15
4:15
7:15
Sada je jedan i trideset.
8:45
10:30
10:50
12:30
11:55
1:52
4:56
GD 30.1.2 Time within the day used officially (administration, army, railroads)
- Zvan1~no vreme (dravna uprava, vojska, ze1eznice)
Substitut10n Drill
22:00
Sada je jedan ~as.
2:00
10:00
23:00
15:00
5:00
8:08
Sada je dva i pet.
21:45
22:50
3:20
20:25
23:55
1:10
00:05
10:15
20:30
21:45
15:32
3ubstitution Drill with Past Tense Transform
Voz je po~ao u 8:20.
~oz polazi u 8:20.
18:19
6:22
17:05
22:10
00:07
5:55
10:40
Brzi voz je do~ao u 17:15.
3rzi voz dolazi u 17:15.
8:10
5:18
11:08
22:35
20:30
9:15
21:05
ID 30.1.3 Substltution Drill Regarding Watches and Clocks

loj sat napreduje pet minuta.
Moj sat ide napred pet minuta.
Moj sat Je zaostao pet minuta.
toj sat zaostaje pet minuta.
8
12 I I
15
20
2
4
6
3
7
9
SERBO-CROATIAN
UNIT 30
GD 30.2 Variation Drill

Substitution Drill with alternative sentence.
Two sentences are given for the same substitutions.
be used alernately in the drill.
U naem gradu ima osnovna kola.
The sentences are to
Na grad ima osnovnu kolu.

etvorogodinja osnovna kola
vi~a gimnazija
srednja tehnika kola
estogodinja osnovna kola

osmogodinja osnovna kola
niza gimnazija
Pair Drill
Milo ide u I (prvi) razred osnovne
kole.
Markova starija ki
moj najstariji sin,
Zorina najmlaa kci
Vladimir i Teodor
Nada i Milica
...
On ide u osnovnu kolu i dobar je
ak.
II razred (nize) gimnazije

V razred (vie) gimnazije
VIII razred gimnazije
IV razred srednje stru~ne kole
II razred veernje kole
Sentences for the same substitutions:

Milo je u junu svrio prvi razred
Milo treba da svri ove godine
osnovne kole.
osnovnu kolu.
Milo treba da poe ove jeseni u
Milo je poao u I razred osnovne
osnovnu kolu.
kole.
Mia mi je opisao kole u Jugoslaviji.
Mia mi j e pisao o kolama u
Jugoslaviji.
osnovne kole
osmogodinja kola
niza gimnazija
veernje kole
stambene prilike
U naem selu (/' gradU) je otvorena
gimnazija.
srednje stru~ne kole

univerziteti / sveucilita
kolovanje aka
kolsko obrazovanje
uslovi za ivot
U naem selu (i gradu) je podignuta
gimnazija.
stru~na kola
tehni~ka kola
niza
estogodinja osnovna kola

srednja stru~na kola

U gimnazijama aci uce veliki broj
U gimnaziji se predaje veliki broj
predmeta
predmeta.
,
Od kako je uvedena gimnazija broj
Broj gimnazija se povecao.
aka se poveao.
Vlada je pomogla podizanje gimnaZija u
Nae selo je podiglo gimnaziju.
siromanim krajevima zemlje.
746
UNIT 30
BASIC COURSE
Od kako smo dobili gimnaziju
Od kako je uvedena gimnazija broj
pismenost se poveala.
nepismenih se smanJio.
GD 30.3
Questions and Answerij.
GD 30.3.1
Telling time - Kazivanje vremena
Koliko je sati?
Sada je 2:05 (dva i pet).

8:03
8:50
3:20
1:15
10:25
9:35
7:30
11:45
Questions and answers for the same substitution drill:

Koliko je sati kod vas?
Koliko je sati na va~m sa'tu, Jovane'
Kod mene je ta~no 2:05.

Na mom satu je 2 :05. Moj sat radi
U koliko sati polazi brzi voz?
Brzi voz polazi u 7:22.

6:15
15:46
22:13
13:05
21:11
17:45
ta~no.
20:35
23:02

Kad odlazi brzi voz za Zagreb?
Brzi voz za Zagreb odlazi u 7:22.
Da li je Niki voz poao u 7:22?

U koliko sati dolazi brzi voz iz
Skoplja?
Da, Niki voz je poao u 7:22.

Brzi voz iz Skoplja dolazi u 7:22.
U koliko sati je doao brzi voz iz
Niki voz je
Nia?
U koliko sati na voz sti~e u
Ljubljanu?
Koja je prva stanica na kojoj voz
staje?
Koliko voz tu stoji?
Radi li va sat
ta~no?
Mi sti~emo
do~ao
u 7:22.
u Ljubljanu u 7:22.
Prva stanica na kojoj voz staje jeste

Ni.
Stoji 1Q. minuta.
5
10
20
30
25
Ne, moj sat napreduje g minuta.
10
12

Da li va sat radi ta~no?
Da va sat (slu~ajno) ne zaostaje?
Ne, moj sat zaostaje g minuta.

Ne, moj sat ide napred g minuta.
SERBO-CROATIAN
UNIT 30
Sada je 4:28 (dva do pola pet).
Koliko je sati sada?
3&25
Koliko je sati kod vas, Jovane?
5:20
8:22
Kod mene Je 2:32 (dva minuta

pola tri)
3:34
GD 30.3.2
8:29
6:40
1:31
1:36
pro~lo
5:38
Variation Drill
Da, adu u osnovnu kolu.
via gimnazija
srednja strucna kola
Da li idu vaa deca u kolu?

niza gimnazija
stru~na kola

Ide li va~a ki u ~kolu?
Da, ona je pola ove godine u osnovnu
Da li je va~ najmlai sin

osnovnu kolu?
kolu.
Jo~ nije. On svrava osnovnu kolu
idue godine.
s"r~io
Pair Drill
U koji razred osnovne ~kole ide
va najstariji sin.
III
srednja tehnika kola
gimnazija
niza gimnazija
stru~na kola
via gimnazija
On ide u I (prvi) razred osnovne

kole.
II
III
I
IV
Questions and answers for the above

U koji razred osnovne kole polazi
ove godine vaa najmlaa ki?
Koji je razred osnovne kole svrio
va srednji sin?
Kakvo je vae miljenje o kolama
u Jugoslaviji?
osnovna kola
gimnazije
veernje kole
substitu~on
drill:
Ona polazi u septembru u ! razred

osnovne kole.
On je svrio! razred osnovne kole.
Po mom miljenju kole u Jugoslaviji
su vrlo dobro ureene.
srednje strucne kole
univerziteti
kolsko obrazovanje
748
UNIT 30
BASIC COURSE
~ta
II
vam je pisao Jovan o kolama

Jugoslaviji?
oSmogodlnJ e
On mi Je pisao da se broj kola

,
mnogo povecao.
univerziteti
skole
vl~e
gimnazije
ve'6ernje kole
gimnazije
struCSne skole
Questions and answers ror the same substitutlondrl11:

Da li je ovde podignuto mnogo kola?
Da li vlada daje pomoc za podizanje
~.
Da 11 se u kolama predaje
veliki broj premneta?
Da~
podignuto je mnogo kola.

Da~ vlada daje pomo za podizanje
kola.
Da, u kolama se predaje veliki broj
predmeta.
Da li su uvedeni meoviti razredi

za muke i enske u svima kolama?
Da, meoviti razredi za muke i

uvedeni su u svima kolama.
Koji predmet najvie volite?
Najvie volim istoriju.
fizika
biologija
filozofija
logika i psihologija
umetnost
matema~ika
ens~e
Questions and answers for the above substitution drill:

Koji glavni predmet studirate na
univerzi tetu?'
studiram istoriju.
~ta predaje g. Jovi u gimnaZiji?
On predaje istoriju.
On je profesor
istorije u naoj gimnaZiji.
Pair Drill:
Da li ste procitali elanak o
Dal procitao sam.
ameriekom nacinu ivota u dananjoj
Politici?
Nel nisam, ali u procitati.
Zar niste procitali elanak o
ameriekom nacinu ivota u danan~
Politici?
Ne, nisam, ali sam euo da je elanak
Ako niste procitali elanak o
ameriekom naeinu livota u dananjoj
interesantan.
Politici l treba da ga proeit~te.
Po mom miljenjU on je tacan.
Kako vam se svia elanak o ameriekom
nacinu ivota u dananjoj Politici?
Interesuje me da li je tacan?
UNIT
BERBa-CROATIAN
30
jugoslovenski
jueranji
beogradski
jutarnje novine
zagrebacki
vecernje novine
GD 30.4
NIN
GD 30.4.1
Kako stoji stvar sa vaim kolama?
Nize kolsko obrazovanje traje osam
Koliko traje nize kolsko
godina.
obrazovanje?
Kako se zove ta kola?
Ta kola se zove osnovna ili osmogodinja

kola.
Da li je ta kola uvedena u cijeloj
Nije, ali se pomalo uvodi.
zemlji?
Traje osam godina gdje god postoje
Koliko traje obavezno kolsko
mogucnosti za to.
obrazovanje?
To zavisi od vrste kole.
Koliko traje srednjekolsko
traje
obrazovanje?
cetiri~
U gimnaZiji
a u strucnim kolama
od 2-4 godine.
aci
Koliko predmeta uce
u gimnaziji?
Otprilike oko 13 predmeta u svakom

razredu.
Da li se mnogo trai od
aka
Da, narocito u gimnazijama.
Tu se aci
pripremaju za studiranje na sveucilitu.
srednjim kolama?
Da li je podignuto mnogo kola kod
Da, podignuto je.
vas?
Broj aka se toliko poveao da nema
Da li ima dovoljno uciona!
dovoljno uciona.
R$KO cTojn cTsap ea saIDMM
RO~H~O
~paje
Hw~e
mKo~aMa?
mHO~CKO
HH*e mKO~CKO o6pa30Baae Tpaje ocaM

f10tJ.HHa.
oC5paaosaH:e?
FaKO ce aose Ta
~a
~~ je Ta
aeMJbH?
mKo~a
yseAeHa Y
Tpaje oC5sseaHO
oClpaooss:ae?
FO~HKO
Ta
IDKo~a?
~e~oj
IDKO~CKO
ce 30Be OcRosua
rOAHID:aa UIKo.na.
mKo~a
H~H
OCMO-
HHje, aJIn ce nocTeneHO yBoAH.

Tpaje ocaM rOAHxa r~e
MOf1ylHOCTH aa TO.
~O~
nocToje
750
UNIT 30
BASIC COURSE
~O~KO
To aaBHCH OA ppcTe
cpeAHemxo~cRO
Tpaje
o6pa30saae?
TpaJe
OA
RO~MKO
npeAueTa
y~e
~aUH
~H
a y
Y I'HMHa~HjH
CTPY~HHM WKO~Ma
I'OAHHe.
1} npeAMeTa Y CB8ROM
paapeAY.
ce MHOI'O TpaXGf OIJ.
~aKa
~a,
Cpe~HMM mKo~aMa?
2-4
OTDp~MKe o~o
J1MMH&3MjH?
/1.a
~eTHpH,
mRo~e.
HapO~HTO
I'HMHa~~jaMa.
Ty ce
~anH
npHnpeMsjy aa cTYAHpaHe Ha
yHHBepaMTe'l'y.
je DOAHJ1ayTo MHOI'O
mKO~
~a,
nOpMI'HyTO je.
KOA sac?
Epoj
~aKa
POBO~HO
GD
30.4.2
ce
TO~HRO
nOBehao Aa HeMa
Y~HOHHua.
U kojim je krajevima Jugoslavije
U privredno razvijenim krajevima u
pismenost najvea?
kojima je ve uvedena obavezna

osmogodinja kola.
Koji su privredno razvijeni krajevi?
Slovenija i Hrvatska su privredno

najrazvijeniji djelovi zemlje.
Da li Srbija dolazi u razvijene
Da, djelomicno, ukljucujui Vojvodinu.
djelove zemlje?
Koliko ima osnovnih kola na primjer
u Makedoniji, koja nije privredno
U Makedoniji je bilo 1958/59 kolske

godine 1.304 cetvorogodinje osnove
kole sa 84.060 aka i 270 osmogodinjih
kola sa 137.196 daka. (Enciklopedija
razvijena.
Jugoslavije.)
Osmogodinje kole su sigurno poveale
Da, ne samo aka, ve i broj kola i

ueitelja.
broj aka.
Da li se smanjio broj nepismenih?
Da, i broj nepismenih se
Sto Je najvie pomoglo da se povea
1 stalno se smanjuje.
Obavezna osmogodinja kola za svu djecu
pismen~st
takoer
smanjio
od 7-15 godina je najvie pomogla u

tom pogledu.
i smanji broj nepismenih?
Da, tako sam i ja mislio.
Y KOjHM je KpajeBHMa
DHcueHocT
JYI'Oc~aBHje
HajBe~a?
KOjH cy npHBpeAHo paaBHjeHH KpajeSH?
Y npHBpeAHO psaBHjeHHM KpajeSHMa y

KojHMa je seh yseAeaa oase3Ha
oCMorOAHW&a mKO~.
C~oBeHHja H XpsaTCKa cy npHBpeAHO
aajpa3BHjeHHjH Ae~OBH 3eM~e.
751
UNIT 30
~a ~~
SERBO-CROATIAN
Cp6~ja ~o~a~2
Ae.,TrOBe
Ro..lUuro
p83B~jeBe
~eM.be?
HMa
OC1l0P}UfX IURO..' lQ
y MaKe~oH~jM, Keja H~je

pEH3EH..
npHM6p
npMBpe,ll.HO
HB
cy cHrypHo
nOBeba~e
~8, He
6poj l)al<'a.
~a
~M
ce cMa
H
~O
6poj HenMcveHHX?
~a,
caMO l)QK8,
HajB~we nOMO~~O
n~CMeHOC7 ~
CMa~M
AS ce nOEaha
6poj
GD
TaKO caM 3 ja
06SBe3Ha
Hen~cMeH~x?
30.0+.3
CTa~HO
6poj
mKo~a
Aeny
ce
cMa~yje.
OCMOrO~3mHa mKo~a
op
38 CBy
7-15 rO,ll.HHa HsjSHme je
y TOM nor~eAY.
zar ne?
to znaci da on
Be~ M
MHC~HO.
Vaa djeca su sigurno stigla za kolu,

O~
mKO~CKe
6poj HenHcMeHMX ce TaKol)e
nOMor~
Pa,
1958/59
Y1f~Te.l:la.
CMSHMO H
lliTa je
je 6H~O
1.304 qeTBOpOrO~HmHe OCROBHe

mKo~e ea 84.060 l)aK8 H 270 OCMOrOAHm~x mKo~a ca 127.196 l)8Ka. 1
jeHa?
OCMOrOA~mHe lliRO~P
MaKeAoH~jA
rO,ll.HHe
tr~ba
da svri
Naravno.
razred (vie) g~mnazije.

Da~ on svrava gi~aziju ove godine i
treba da
gimnaziju ove godine.

A ta uce druga djeca?
Moj najstariji sin ide u IV
Moja
poe
kerka
na univerzitet
je svrila prole godine
osmogodinju
k~lu
i sad je pola u
I razred gimnaz1je.
Kakvi su
Va
aci?
najmlai
sin sigurno ide u

osnovnu kolu?
Vrlo su dobri aci~ ali dok moj sin

voli matematiku i fiziku~ moja ki
vie voli umjetnost i jezike.
Da, on treba ove godine da svri osmi
razred osnovne kole i da poe u
gimnaziju.
Kako on uci?
On je godinu dana
mlai
od moje kerke.
On nije tako dobar ak~ kao drugo dvoje"
ali ipak prelazi iz razreda u razred.
Da li on ima tekoa s nekim predmetom? Ne. on nema narocitih tekoa ni s

jednim predmetom. Ali~ on ne voli da
uei.
752
UNIT 30
BASIC COURSE
on
jo~
je
Za~to
d1jete.
stvar je u tome ~to on

igra nego da uei.
ga ne date u neku strucnu kolu,
Ae~a C~
cHrypHo
ue1ti, tako emo 1 urad1t1.

CTHr~
aa
mKo~y,
HapaBHO. Moj u8jcTapzju CBH BAe y
IV paapeA BMme rHMuaaHje.
je JI-Te?
O, '1'0
3Ha~H
~a,
A WTa
yqe Apyra AePa?
Moj~
Aa OR Tpe6a Aa CBpmH
rHMHaoHjy ose rOllHRe.
OH cspmaBa rHMHa3Hjy OBe rOAHue

H Tpe6a Aa no~e Ha yHHBepOHTeT.
RhH je
CBpmH~a
rO~H~y mKO~y
KaKSM cy
Bam
~a~?
HajM~~H
CBR CHrypHO BAe y
npomAe ~OAHHe OCMOH CSll je nom~ y I
pa3pell rHMHa3Hje.
cy A06pH ~anH, aJlH llOK MOj CMH
Bp~o
BO~H
MaTeMaTHKy M ~B3HKY, Moja KhH
BO~H
yMeTHocT
~a,
jeoHKe.
OR Tpe6a ose rOllHHe Aa cspmH OCMH
p83peA OCROBHe
OCHOSHY WKO.q?
mKo~e
rHHH83Hjy. OH je
KaKO OH
Y~H1
OA Moje KhepB.
OH HHje TaKO A06ap
a~H
~a
~H
voli da se
Ako se ne poprav1 1 ne poene bolje
ako nee da uei?

Fama
vi~e
OH Hua TemKoLa C HeKHM
MnaK
He, OH HeMa
npe~a3p.
~OAHHY
~aK,
no~e
AaHa
M~~H
Kao APyro ABoje,
H3 paapeAa Y pa3peA.
HapO~HTHX
jeAHHM npellMeToM.
npeAMeTOM?
H Aa
TemKoLa HH C
A~H,
OH He BOJIM Aa
yqH.
OH je jom lleTe.
CTsap je y TOMe WTO OH BKme
SamTO ra He AaTe y HeKy CTpyqHy
Hrpa Hero Aa yqH.

AKO ce He nonpaBM H He nOQHe
BO~H
Aa ce
60~
yqHTH, TaKO heMO H ypaAHTH.
DIKOJ1Y, aKO Hehe Aa 111H1
GD 30.5 Homework - Doma1 zadatak

GD 30.5.1 Complete the follow1ng sentences, choosing the correct verb of the
two g1ven and us1ng the appropr1ate form of th1s verb.
Broj aka se (Je) zbog obaveznog
osmogodinjeg kolovanja.
/poveati/ - /poveavati/
Pismenost se stalno
Zahvaljujui osmogodinjem kolovanju broj
nepismenih se (je) 1 stalno se
/poveati/ - /poveavat1/
/smanjiti/ - /smanjivati/
............. .
753
SERBO-CROATIAN
UNIT 30
Selo je svojim sredstvima osnovnu
/podii/ - /podizati/
kolu.
Na grad ove godine zgradu za
gimnaziju i strucnu kolu.

Cilj vlade je da osmogodinju
kolu u celoj zemlji.
Na alost, obavezno osmogodinje kolovanje
jo nije u celoj zemlji.
Struene kole su strueno osoblje
potrebno privredi.
Moj sin je gimnaziju.
Gospodin Jovi nam srpskohrvatsku
knjievnost.
GD 30.5.2
/uvesti/ - /uvodltl/
/uvesti/ - /uvoditi/
/stvoriti/ - /stvarati/
/svriti/ - /svravati/
/u~iti/ - /predavati/
Fill the blank with the proper form of the word given to the right
of each sentence.
Da li kod vas jo postoji problem ?
/pismenost/
Da li se broj povecao ili smanjio?
/nepismen/
Sta on predaje ?
/aCi/
Sta on
ui
/aci/
Iz ste pali?
,
Zahvaljujuci broj nepismenih se
Ikoji predmeti
/dobri ueitelji/
smanjio.
za viim kolovanjem su manje nego
/mogunost/
elje.
Uvedene su za strueno obrazovanje
radnika.
Proeitao sam elanak u o kolama u
Jugoslaviji.
On predaje matematiku i fiziku, dva
najtea predmeta.
/veeernja kola/
/dananje novine/
/rni/
754
UNIT 31
BASIC COURSE
UNIT 31
Basic Sentences
Osnovne
re~enlce
Dressing
A
presv~i (se), da
to change clothes
npecB;hH (ce), Aa
(ce) npeCB;Q8U,
(se) presvfi~em,
,
presvUkao,
presvIDela
Itls already time for us to
change for the theater.
Vec je vrijeme da se
presvfi?!E!mo1za
,
npecByKao,
rnpecByKJIa
.l
Beh. je BpeMe Aa ce
r- J aa
npecsy'leMo
laizalr~te.
n5aOpHmTe.
,,
)
obuci (se , da
(se) obil~~m,
,
,
obiIkao, obUkla;
to dress, to get
dressed
06~hH (ce), Aa (ce)

06~qeM, 06YKao,
06~KJIaj 06~'1eH
obil~en
gray
sIv" srva" -o
dark gray
t~osrv"
You Ire dressed all right;

your suit is dark gray,
and you donft have to
change.
I have to change; my suit
is too light.
T8MHoCHsa, -o
presvI~citi (se),
vi
r-
J.
t~osrva" -o
to be changing clothes
r-
CHB, CHBa, -o
&.
TaMHocHB,
npeCB~QHTM (ce),
presvHicrm (se)
np~cBJIi'lHM (ce)
ste dobro obil~eni;
BH cTe A06po 06yqeHHj
va~e odijelo je
thmnosfvo1i ne marate
sei presvl:i~iti.
L
"
JaL se mor~m
presvuci"
I
I
moje odijelo je
"
I
,.
suvie SVijetlo.
J.
r-
J.
J.
Bame OAeJIO je TaMHOclBO/H B~ He Tp J6Q

Aa ce npeCBJIa'lHTe.
TJ.
~ ~~
ua
ce MOpaM
npeCBYnH;
I
l
I
Moje OAeJIO je cyBHwe
CBeTJIO.
'"
to deceive, to cheat;
refl. to be mistaken,
to be wrong
blue; blond
blue; indigo
tuxedo, dinner-jacket
varati (se),
varam (se)
B~paTH (ce),
,
plB:va,
-o
modar, modra, -o
smoking
,
nJIQB, fi.nB.BQ, -o
,
,
MOAap, MOApa. -o
"
pl~v,
B~paM (ce)
~
..
CM:OKHHr
755
UNIT 31
SERBO-CROATIAN
full evening dress, tails

You Ire wrong, here dark
blue or black, not gray,
is' worn for going out.
vt
J,
se varte, 5vdje se
..
J,
BH ce sapaTe, oaAa ce
za lZlaenje uveer
3Q M3JI8.3aK BOeM
nosi
TtMHon.niso I HJIH
t~mnoPI~volili
c~no odij~lo,ali n~
.L
~pHO
oAe~o,
..
He CHSO.
stvo.
B
to care (for: za)

I know, but that doesnIt
matteP-.-
unofficial
Zn~m, ali ta nIta
ne
Gray suits are being worn

here more and more on all
unofficial occasions.
..
Jo'
..
3HM, a~H TO HHIDTa He
ma:rr.
Mapil.
,
He3S8HH'IaH.
nezva.nican,
nezva.nina,
performance, entertairunent
'"
~
MapJ.fTH, MapHM
~riti, m~rrm
,
He:JE8.PIof':lHa., -o
-o
ft
prIredba
I 5vdje selsve vIe
Odij~lal
nose stva
na sv!m nezvaninim
prIredbama.
n p p ep.6a
'"
' BHme
I
ce I
cse
Roce
oBp,a
~
CHES
.L
op.e~
I Ha
.1
CEHMS
He3BSHH':IHHM npHpep,6sus.
to take off, to undress
sVl1i (se), da
CB~hH (ce), p,a (ce)
~
csyqeu,
(se) sVO:c~m,
sVO:kao, sVl1kla
So much the better, then I
won1t change suit[s], but
I have to take it off to
change shirt[s].
utoliko bolje, onda

n~u presvlciti
odijelo, ali se
L
"
Ida
moram
svuci
promijenim koulju.
B
Why? Your shirt is clean,

too.
zato?
koulja vam
je1lsta ..
I
CByl"80,
CB~H'JIa
I
..
6o.he,
Y'I'OJlHKO
.!
npeCBJISqHTH
ce
a~H
~a
Jo
ORJI.S
HehY
'"
o~e~o,
"l
J.
MopaM
CSYhM
npOMeHHM
Komy~y.
3;WTO? H KOmy~ BaM je

I
"I1fIC'Ia.
a short while ago

to cut, to trim onels
hair
bazabershop
malo prlje
podfatl (se),
da (se) pdr~m
brijanica /
brijacnica (Cr.)
..
MaJK'
npe
. f,";-:"p,-. (ce),
AB
(ce) no~wHmiM
756
UNIT 31
BASIC COURSE
to take a bath# to
bathe
I Just got a haircut (at

the barbershop)# so I
have to take a bath.
c.
okQpati (se)# da
oRynaTH (ce), Aa
(se) ldIp~
~lo prlje sam se
(ce) ORynaM
J.
..!
MaJIo npe caM ce nOAmHmao
br!ja~
nici# pa se m5rmm l
pOdfao'u
6ep6epHH~H,
TaKO Aa
Jo
"
ce MopaM
oKyoaTH.
okt1pati.
B
to shave
to have a shower
to clean
obrijati (se)1 da
(se) obrij~m
o6pHjaTH (ce), Aa
turrati seI
tUrr~ se
~istitil da
TymHpsTH ce,
(ce) o6pHjeM
c.
--
,
TymHpaM
ce
,
O~HCTHTH,
~a
'
O~MCTHM
o~istrm
lIve already shaved and had

a showerI and I what is
most importantI I shined
[my] shoes.
Jh sam se ve obrijao I Ji
i tu~rrao# i to je
caM ce BJh 06PHjaO'

c.
H TymHpao, H mTO je
n~JvaznijelocistiO
HajBa~HHje
I
" O~HCTHO
sam cipele.
caM nHOeJIe.
...
A
~l~nje
1IitmheILe
zad!vati l zad~jem
aaAiBaTH, 3iAajeM
muka
brlja:nje
MyRa
,
6pHjane
bath1ng# swimm1ng
kilp~nje
changing clothes
presvl!fc~nje
Kgnaae
npeCBJIaqeHe
"
cleaning
to cause; to inflict l
deal; to set
trouble
shaving
...
I
'
~HmheHe nHne~a
Shin1ng shoes gives me more I meni
eicenje
clp~l~I a M~HH
trouble than shaving# bath- zalda j e v i e mulke
....
-I
3a~aje BMme MyRe
ing and changing clothes
,
Hero If 6pHjaHe I
all [put] together.
nego br{j~njel
,,- I
Jo
kQPa:nje1i presvlh~enje Kynaae M npeCB~a~eHe
3aje,lJ;HO.
zajedno.
to judge# to estimate
to dress
ocijenitil da
ocijenIm
odjenuti / odjetil
,
da odjen~m;
odjevenI odjevena
"
OIteHHTH, ,lJ;a
oneHHM
OAeaYTH / Oll.eT1t1,
,
,lJ;a O,lJ;eHeM';
O,lJ;eBeH,
o~eBeHa
757
SERBO-CROATIAN
UNIT 31
As far as I can judge,

people here are well
dressed.
Koliko
sam mogao
KO~HKO
ocijeniti, svijet Je
6vdje dobro odjeven.
Yes, the ladies especially

have [good] taste in
dressing.
Da,
Mo~ao
Aa
, - !
j e OSAe
!
oueHHM,
cseT
"
Ao6po OAeBeR.
'"
OAesaM
odijeva:nje
dressing
...,
caM ja
nkro~ito ~ene
"J
.
~a,
HapO~HTO
Imaju Ukusalu
YKYCa'Y
"
zeHe
HMajy
OA~ai~Y.
oblilSenju.
A
linen
rf1blje
chemical
k!mijskr,-!,-6
"
,
Bem, Bema
,
xeMHjcKH, -i,
-o
kemrjsl
What is the situation here

in regard to washing
clothes and dry-cleaning?
1.
Kako stoji ovdje s
'Jo
J.
KaKO
cToje
OBAe C npaHeM
IH
prlnjem rdblja1i
eema
k~mijSkim lSlenjem
'u!mheHeM o,ll,~.ni?
xeMHjcKHM
odijl!l!.
B
'"
state, situation
s tinj e
CTaM
to improve
poboljati, da
n060w1)maTH, Aa
pobolj!m
noCSo~miM
inasmuch, so far
establishment, service
ukliko
YKO~HKO
servIs, servIsa
c~pBiic, cepsfica
work
rEd pl. ridovi
~
paA,
pa,noBH
The situation has ~proved,

since there are more
[such] establishments and
the quality of the work
is better.
sthnje se poboljalo
ukoliko lma vIe
servIs!., a i
kva1!t!t rida je l
boljI.
YRO.nHKO
"
CTtae ce
a
YKO~HKO
n~60~maJ10
a
HMa BMme
cepBHci, a H RBaJ1~TeT
J.
....c:"paAa
Je
vO~H.
NOTES
Note 31.1 Verb: Verbal nouns in I -nj -el,
Note 31.1.1 In-j-e/, I-el: Form
I --el
I meni cienje cipela zadaje vie muke nego 1 brijanje, kupanje i

presvlaOenje zajedno.
758
UNIT 31
BASIC COURSE
This sentence uses four nouns in

~istiti
to clean
~i~~nJe
brijati se
to shave
brlja:nje
ld1pati se
to bathe
presvl~~iti
to change
clothes
I-n-J-el,
all based on verb stems.
Compare:
the act of cleaning

the act of shaving
~l~en
cleaned
[o]brijan
shaved
k'iipB:nje
the act of bathing

or swimm1ng
kO:pan
bathed
presvl~~enje
the act of changing

clothes
presvla:cen
changed
For convenience, the translation Ithe act of

ingi is used here for
the I-n-j-el forms. In many cases it would be more accurate to say Ithe doing
of
ingi. Other examples from this unit are lod@vanjel, Ist~njel,
Ipr~jel. The participles are added for comparison because the two forms are
related, though they may not be derived from one another at the present time.
(There are, for instance, verbal nouns for verbs which have no past passive
participIe.) The InJI of the verbal noun is the same Ini as that of the participIe plus IJ/ (Just as the l/ of verbal nouns in I--el [see below] is the
same Itl as that of the participIe plus IJ/). While it is useful to compare
the participles ahd verbal nouns, they often differ from each other in vowel
length or stress.
Compare:
Root
SFS
Formant
l~en
ist-
prli:n
kbpan
prkf.tp-
Je...
a:
a-
n
n
n
In addition to nouns in
ienje
,
pranje
kIlpanje
I-n-J-e/
Root
SFS
Formant
Noun
Formant
ist-
Je,
a
a
n-
J-
nn-
J-
J-
prldlp
there are also some in I--el.
usually nouns based on verbs which have a past passive participIe in
Ending
These are
l-t I
is replaced by /--el.) For example: /zauz~til to take captive,

Izauzeti occupied, Izauz~el occupation, capture.
(/-t-J-el
Verbal nollOs in I-nj-el and I--el are regular formations, predictable on the
basis of the verb stem. However, the actual use of a given verbal nollO is
dependent on what the meaning is in a given instance.
See below.
The following list shows the formation of nouns in /-nj-e/, as illustrated

from verbs which are familiar.
a-verbs
cekati
dobijati
SFS
The list is given by verb type.
-ato be waiting
to be receiving
cekanje
dobijanje
(the act of) waiting

(the act of) receiving
759
UNIT
SERBO-CROATIAN
31
igrati
to be playing
igranje
(the act of) playing
kUvati
,
to be cooking
kuvanje
(the act of) cooking
m~njati
to be changing
m~nj.nje
(the act of) changing
naseljlIvati
to be settling
,
naseljavanje
otv~rati
to be opening
otvaranje
(the act of) opening
parkfrati
pevati
to be parking
to be singing
parkfranje
pitati
to be asking
prtanje
pl!ati
to be paying
pl!anje
(the act of) parking

(the act of) singing
(the act of) asking"
question
(the act of) paying
pove~vati
to be increasing
poveavanje
(the act of) increasing
to be introducing,
representing
predstavljanje
(the act of) introducing

or representing
,
predstavljati
pevanje
(the act of) settling
primati
to be receiving
,
prImanje
(the act of) receiving
pripr<!mati
to be preparing
pripr~manje
(the act of) preparing
razvIjati
to be developing
razvfjanje
(the act of) developing
studIrati
to be studying
studiranje
(the act of) studying
stv!rati
to be creating
stv!ranje
(the act of) creating
tu!rati
to be taking a
shower
tuIranje
(the act of) taking a

shower
to be stopping
(something)
zaustavljanje
(the act of) stopping

(something)
,
zaustavljati
to be building
,
zIdanje
bojati se
to be afraid
bojanje
stajati /
stojati
to be standing
stajanje
zidati
SFS
a/I
a/~
verbs
(the act of) building
-a-
to be standing
(the act of) being afraid
stajanje
(the act of) standing

parking
SFS -8:brijanje
(the act of) shaving

(the act of) hea'ting
brijati
grejati
to be shaving
to be heating
prati
to be washing
stajati
to be in the process of stopping
stajanje
(the act of) washing

process of stopping
trajati
to last
trajanje
(the) lasting
ustajati
to be getting up
ustajanje
(the act of) getting up
grejanje
,
pranje
760
UNIT
BASIC COURSE
a/J! verbs
SFS -11-
obrazovati
to form
6brazovlInje
(the act of) forming,

education
pOdmazfvati
to be greasing
podmazfvlnje
putovati
to be
to be
to be
to be
putovinje
smanjIv&:nje
stanova:nje
likolov&:nje
(the act of)

(the act of)
(the act of)
(the act of)
(the act of)
pfs&:nje
podiza:nje
(the act of) writing

(the act of) raising
to be helping
to be turning
porrig&:nje
to be sending
sltnje
(the act of) helping

(the act of) turning
(the act of) sending
smanjIvati
stanovati
likolovati
a/J~
verbs
31
travelling
decreasing
dwelling
schooling
greasing
travelling
decreasing
dwelling
schooling
SFS -&:to be writing
pIsati
podizati
to be raising"
lifting
,
poma:gati
skretati
slati
~l?! (l)
SFS
skreta:nje
-J~-
gtsiti
to be extinguishing
g!~nje
(the act of) extinguishing
gubiti
,
izvoditi
to lose
to be carrying out
gUblj~nje
od~liti
to separate
odelj~nje
(the act of) losing

(the act of) carrying out
department, section
to il l um1 nate
to be igniting
to be comparing
osvetlj~nje
(p)
,
osvetliti (p)
,
pa:liti
porediti
to be filling
to be bringing in
pUniti
unositi
uvoditi
to be leading in"
introducing
to be conveying
by vehicle
voziti
i-verbs (2)
obl~iti
znlIiti
1lriti se
SFS
izvo~nje
uvoenje
lighting
ignition
(the act of)
comparison
(the act of)
(the act of)
(the act of)
voz~nje
(the act of) conveying
obllIenje
(the act of) dressing

meaning
(the act of) hurrying
,
pa:lj@nje
pore~nje
punj~nje
Unonje
comparing"
filling
carrying in
introducing
-~-
to be dressing
to mean
to hurry
zni~nje
arenje
76J.
SE~-CROATIAN
UNIT 31
e-verbs (l)
SFS -Jl!to see
vldeti
e-verb (2)
SFS
sedeti
(the act of) seeing
sed~nje
(the act of) sitting
pe~i!nje
(the act of) baking
jed~nje
(the act of) eating
uvenje
(the act of) hearing
zn~nje
knowing
piji!nje
(the act of) drinking
-~-
to be sitting
Consonant Verb (l)
",
peci
vi~nje
SFS -Ji!-
to be baking
Consonant Verb (2)
SFS -!-
jesti
to be eating
Vowel Verb (l)
SFS
~uti
to hear
Vowel Verb (2)
SFS -V-
znati
to know
Vowel Verb (3)
SFS -jl!-
piti
to be drinking
-v~-
Note 31.1.2 Verb: Verbal Nouns in /-n-j-e/, /--e/:

Do vienja.
Izvinite, samo jo~ jedno obavetenje.
To je bio jedini zastoj i skretanje s puta.
Evo vam pare za pranje i podmazivanje.
Neka pregladaju i ko~nice i paljenje.
Use
In the previous note the forms in /-n-j-e/ have been translated as Ithe
act of
ingI. This is to avoid the simple correlation of the /-nje/
with English -ing, as English -ing forms have a number of uses.
The forms in /-n-j-e/ and /--e/ are nouns which indicate the doing of the
action. When the verb stem is imperfective, the noun describes the actiVity as
a process: /zfd!nje/ Ithe act of building; the building (of such-and-such)1
/prfmanJe/ Ithe act of receiving; receiving l In some cases these nouns may
762
UNIT
BASIC COURSE
31
correspond to English simple nouns, as /prtlnje/ Ithe act of asking l or , (a)

question'. There may be specialization, as /p!lj!nje/ Ithe act of igniting~
so lignition I
Forms in /-n-j-e/ and /--e/ with perfective verb stems often correspond to
simple nouns in English. The perfective indicates the termination, hence the
result, of the activity. Compare:
PERFECTIVE STEM
iznenaenje
obave~t!nje
obja~nj!nje
odelj!nje
pobolj~!nje
,,
povec!nje
smanj!nje
stvorenje
ureenje
zadocnj~nje
zaka~njenje
zauzee
otkrfe
Note 31.1.3
surprise,
aston1shment
item of information
explanation
department, section
betterment
increase
reduction, decrease
creature
order
delay
delay
occupation,
capture
discovery
IMPERFECTIVE STEM
obave~t!vlnje
zauz1dnje
(act of)
(act of)
(act of)
(act of)
(act of)
(act of)
(act of)
(act of)
order
(act of)
(act of)
(act of)
otkrivInje
(act of) discovering
obja~njavnje
d~lj~je
pobolj~!v!nje
poveiv!nje
sma.njrVlnje
stvtra:nje
urerv!nje
zadocnj!vA:nje
zaka~nj!v!nje
informing
explaining
dividing
bettering
increasing
reducing
creating
putting in
being late
being late
capturing
Relation of Verbal Nouns to Other Nouns Based on Verb Stems
Da li je izlazak ovde skup?

Da 11 1mam vremena da kupim red vo~nje pre polaska voza?
Niste valjda zaboravili na na~ sastanak.
To je omiljeno ~etali~te Beograana
pre odlaska u kancelariju.
These sentences illustrate the use of some other nouns related to verb
stems. The endings are /-(a)k! and /-l-i~t-e/. /sastanak/ also includes an
/-n-/ suffix. There are a great many other noun formatives of this sort. There
is no way of predicting which sutfix will occur in the formation of a noun from
a part1cular verb stem. In general the stem formative suffix is not involved.
Compare /1zlaz-:1.-t11 (sFs/-1-/) and 11zlaz-ak!, but ~et-a-til (SFSI-a-/ and
~et-a-l-i~t-e/. (In ~etnja/ from the same root the stem formative sutfix
UNIT
SERBO-CROATIAN
31
does not appear.)

These unpredictable noun formatives will be discussed in more detail in
Note 45.1.
Here may be noted some differences of meaning between such forms and
the corresponding nouns in I-n-j-e/.
Below are listed the nouns from the above
sentences, their meanings there, and the corresponding /-n-j-e/ nouns with their
meanings.
,
going out
i'Zla~E!nje
the process or act of
izlazak
going out
,
departure
pola~E!nje
polazak
the act of departing
meeting
sastaj~je
the act of meeting
sastanak
(sasta:nka)
promenade
~ta:nje
the act of taking a walk
@talite
odla~enje
the act of leaviJ1g
odlazak
leaving
the act of coming
dola~enje
coming
dolazak
The nouns to the left are very much used. Those on the right are rarely
used. Examples contrasting the usage of the two sets are:
The arrival and departure of trains.
Dolazak i odlazak vozova.

Stalno dol~enje i
je dosadilo.
Note 31.2
odla~enJe
mu
New Verbs
mlfriti
m!r!m
a/J!
brijati (se)
brij~m (se)
a/J!
P obrijati (se)
Iceniti
/cijeniti
p oc@niti
/ocijeniti
The constant com1ngs and goings annoyed

him.
to care (for:
Iza/)
to shave (oneself: Ise/)

obrijan
da (se) obrijem
cijnrm
c~nJen
/cljen~m
/cljenJen
da oc!n~m
Ida ocijeni:m
oc~njen
/ocijenjen
~lstiti
~lst~m
~l~en
o~istiti
cS!l1fen
P po~istiti
da o~istrm
da po~istrm
ldipati (se)
oldIpati (se)
P obili (se)
/obui
to evaluate,
esteem
po~i~en
ldipa:m (se)
da (se) okiIPb
da (se) obil~em
to clean
to clean, to
sweep
to bathe (oneself: /se/)
old1pRn
obukao,
o biikla
ob1i~en
to dress (oneself: Ise/)
764
UNIT 31
BASIC COURSE
obl!iti
obla!m
da odenl!m
,
da odjenem
odenuti
/odeti
odjenuti
/odjeti
od!vati
/odijevatl
poboljati
da poboljm
obla:en
odenuo
/odeo
odjenuo
/odjeo
odl!v!m
/odijev!m
odeven -ena to dress

'
,
odjeven -ena
odeva:n
/odijeva:n
pobolj~ao,
poboljan
to improve
poboljila
poboljavati
pobo1J~~Va:m.
a
a
a/Je
podfati (se)
podiivati
/poditvati
da (se) pod!mm
pod!'a:v!m (se)
/pod1ujem (se)
pod!!n
to trim hair,
get a haircut
/se/
presvni
presvii~en
presvla:Xm
to change
clothes
presvliiti
da (se) presvn~em presvukao,

presvUkla
svlli (se)
sv1i~en
:1
svli'6iti (se)
da (se) svn~em
sVla:~rm (se)
to undress,
take otf
a
a
fati (se)
orati (se)
rarn (se)
da (se) oram
r!n
oxan
to cut hair;
get a haircut
(/se/)
a
a
tu~frati se
istufrati se
tuarraJn s e
da se istuIram
turra:n
istuXr!n
to take a
shower
a
i
zadati
da zadam
a/Je
zadavati
z~da:Jem
(se)
varati (se)
P prevariti (se)
svD:kao,
,
sviIkla
presvla:en
to deceive;
to be m1staken
(/se/)
varam (se)
da (se) prevarXm
,
zadao,
zada:la
zadan
!zada:t
zada:va:n
to cause" inflict, to set
Grammatical Drill
GD 31.1 Prompt Drill
This drill is to be done in several stages.
l.a. The first cue for each group is said by the instructor
b. The first student gives the answer shown to the right
c. The student repeats the cue tor the next student
d. The second student gives the answer,and
e. repeats the cue for the next student, etc.
SERBO-CROATIAN
UNIT 31
This is to be done several times.

second or third round.
2.a.
b.
c.
GD 31.1.1
The answers are to be covered on the
With answers covered, the second cue (that in parentheses) is said

by the instructor.
The student gives the answer from memory, and
repeats the same cue for tlie next student, etc.
Jovan ne voli da ceka.
On ne voli cekanje.
(Mi treba da budemo kod Jovana
do osam.)
Moj prijatelj likad ne zakanjava.
On ne voli zakanjavapJe.
(Moj priJatelj e biti ljut, ako

ne dodemo na vreme.)
Moj prijatelj nikad ne zadocnjava.
On ne voli zadocnjavanje.
(Moj prijatelj e biti ljut, ako

ne doemo na vreme.)
Moj otac nerado pie pisma.
On ne voli pisanje pisama.
(Nisam odavno dobio pismo od oca.)
Jovan i Toma ne vole da uzalud
Oni ne vole gubljenje vremena.
vreme.
(Oni e izgubiti uzalud mnogo
~ene
vremena.)
se ovde odevaju sa ukusom.
One imaju ukusa u odevanju.
(G-da i g-ca Jovi imaju lepe

haljine.)
Toma se ne oblaci narocito za pozorite.
(Ja mislim da je moje odelo dobro
za pozorite.)
Racuni se plaaju na kasi.
(Treba da platim raun.)
Mom ocu je lekar zabranio da ~
kafu.
(Moj otac ne pije kafu.)
nije potrebno.
Plaanje
racuna je na kasi.
Njemu je lekar zabranio pijenje kafe.
Zabranjeno je otvaranje radnji

nedeljom i praznikom.
Radnje se ne otvaraju nedeljom i

praznikom.
(Radnje su danas zatvorene.)
Ovde je zabranjeno stajati s kolima.
i
Narocito oblacenje za pozorite
Ovde je zabranjeno stajanje s kolima.
(Nemojte stajati ovde s kolima.)

luzal udI - t ln vain r
766
UNIT 31
BAsle COURSE
U selu su poceli da zidaju osmogodinju

kolu.
U selu je pocelo zidanje osmogodinje

kole.
(Selo nema osmogodinju kolu.)

Nije dozvoljeno menjati novac nezvanicnim
putem.
(Treba da odem u ured Putnika da
promenim novac.)
Mi se odmaramo nedeljom i praznikom.
(Moji prijatelji ne rade nedeljom
i praznikom.)
Jovii letuju na moru. '
(Jovii odlaze na more.)
Deca se kupaju u moru.
Nije dozvoljeno menjanje novca

nezvanicnim putem.
Nedelja i praznik su za odmaranje.
Letovanje na moru je prijatno.

Deca vole kupanje u moru.
(Jovii idu ove godine u Dalmaciju.)
Njemu je zabranjeno da ~ kola.

(Nisam odavno video g. Jovi6a s
Njemu je zabranjeno voenje kola.
kolima. )
On
dobro engleski.
Njegovo znanJe engleskog je dobro.
(On govori engleski dobro.)

Kola se pale dobro.
Paljenje kola je opravljeno.
(Moete upotrebiti kola.)

Nije lako kuvati.
(Treba spremiti neto za rucak,
Kuvanje nije lako.
a mrzi me da kuvam.)
Deca se igraju napolju.
Igranje je potrebno deci.
(Mislim da se deca suvie igraju.)

Moj sin uci da peva u koli.
(Va sin peva dobro.)
Obavezno osmogodinje kolovanje se
~ zbog poveanja pismenosti.
(Pismenost jo nije dovoljno
razvij ena. )
Osmogodinja kola se ~ zbog
smanjenja broja nepismenih.
(Broj nepismenih se smanjio.)
Nove kole se otvaraju u cilju
poboljanja opteg obrazovanja.
O te obrazovan e se poboljalo.)
, m re - more - 'sea
'
Pevanje je obavezan predmet u koli.

Uvoenje
obaveznog osmogodinjeg
kolovanja povealo je pismenost.
Uvoenje
osmogodinje kole smanjilo

je broj nepismenih.
otvaranje novih kola poboljalo je

opte obrazovanje.
SERBO-CROATIAN
UNIT 31
tehnike
Razne
kole stvaraju strucna
Razne
osoblje potrebno privredi.
tehnike
stvaranje
kole imaju za cilj
stru~nog
osoblja potrebnog
privredi.
(Privredi je potrebno mnogo strucnog

osoblja.)
U gimnazijama se
aci
pripremaju
U gimnaZijama se vri pripremanje

,
aka za univerzitet
za univerZitet.)
(Gimnazija je vazna kola.)
GD 31.1.2
Present - Past Transfarm, Replaced by Prompt Drill
Toma se uvek
iako
presvlai
presvlaenje
za pozorite,
Toma se presvukao za pozorite, iako

presvlaenje
nije potrebno.
(Ne znam da li da se
presvuem
nije potrebno.
za
pozorite.)
Va prijatelj je znao dobro Jezik i
Va prijatelj zna dobro jezik i to

znanje mu mnogo pomaze ovde.
(~uo
to znanje mu je mnogo pomoglo ovde.
sam da je moj prijatelj dobro
govorip jezik kad je bio tamo.)

Ja se kupam u toploj vodi, jer mi toplo
kupanje dobro cini.
Ja sam se okupao u toploj vodi, jer

mi toplo kupanje dobro cini.
(Toma se okupao u hladnoj vodi.)

Jovan se uvek tuira, jer je tuiranje
Jovan se tuirao, jer je tuiranje
brze nego kupanje.
brze nego kupanje.
(Jel se Jovan okupao?)

Oni su se obrijali kod kue, jer je
Oni se briju kod kue, jer je brijanje

u berbernici skupo.
brijanje u berbernici skupo.
(Da li su oni bili u berbernici?)

Marko sam cisti cipele, mada mrzi
Marko je sam ocistio cipele, mada

mrzi ienje cipela.
ienje cipela.
(Markove cipele su
iste.)
Oni su stanovali van grada, iako je
Oni stanuju van grada, iako je

stanovanje van grada teko bez kola.
(Gde su vai prijatelji stanovali,
stanovanje van grada teko bez kola.
kad nemaju kola?)

Jovii su sacekali prijatelje na
Jovii
cekaju prijatelje na stanici,

iako je ekanje neprijatno zimi
stanici, iako je cekanje zimi

neprijatno.
(Sino
je brzi voz iz Zagreba

zadocnio.)
768
UNIT 31
BASIC COURSE
Kola se peru u garai i pranje kola
Kola su se oprala u garai 1 pranje

kola nije predstavljalo nikakvu
ne predstavlja nikakvu te~kou.
te~kou.
(Kola su bila vrlo prljava.)

Seljaci ustaju rano i ustajanje za
Seljaci su ustali rano i ustajanje za

njih ne predstavlja nikakvu te~kou.
njih ne predstavlja nikakvu te~kou.

(Seljaci su bili rano u polju.)
GD 31.2
GD 31.2.1
Substitution Drill
Substitution Drill with Expansion
~i~enje cipela zadaje Tomi vi~e
I meni ~i~enje cipela zadaje vi~e muke

nego obla~enje.
kupanje
ma ~ta drugo
t~iranje
sve drugo zajedno
obla~enje.
muke nego
presvla~enje
brijanje
(Sta Tomi zadaje
vi~e
muke
obla~enje
ili
~i~enje
cipela?)
GD 31.2.2 Substitution Drill with Past Transform

ve~a
ne predstavlja nikakvu
PrAnie vea nije predstavljalo
te~kou. /Pranje rublja
nikakvu te~kou.
~i~enJe odela
putovanje vozom
parkiranje kola
snabdevanje sveim voem
grejanje kue
kupovanje ivotnih namirnica
stanovanje u predgraU
idenje u grad tramvajem
ureenje kue
~kolovanje na univerzitetu
(Da li Branje ve~a predstavlja neku te~kou ovde?)
Pran1e
GD 31.2.3
Substitution-Correlation Drill with Past Transform
Ja se brijem brzo i brijanje mi ne

zadaje muke.
presvla~iti
oblaCSiti se
svla~iti se
kupati se
tu~irati se
se
Ja sam se obrijao brzo i brijanje

mi nije zadavalo muke.
presvui
se
obui
se
svui se
okupati se
lstu~lrati
se
769
SERBO-CROATIAN
UNIT 31
GD.3l.3 Variation Drill

Substitution Drill with Past Transform
i! treba da se
presvu~em
Vi
(ja)
oni
za
pozori~te.
Ja sam se presvukao za
on
gospoda
vai srodnioi
pozori~te.
va!fi gosti
moj brat
Sentenoes for the above drill:

~
treba da se podi~am u berbernioi.

~ treba da obu~em tamnosivo odelo
za izlazak uve~e.
i! treba da se obrijem pre obla~enja.
~ moram da svu~em koulju pre brijanja.
l! treba da se tu~iram pre izlaska.
Ja sam se podi~ao u berbernioi.

Ja sam obukao tamnosivo odelo za
iZlazak uve~e.
Ja sam se obrijao pre obla~enja.
Ja sam svukao koulju pre brijanja.
Ja sam se tuirao pre izlaska.
Substitution Drill with Negative Transfarm

~
je dobro obu~en i ne treba da se

presvla~i za pozorite.
Zora
vi
Jovan nije dobro obu~en i treba da

se presvu~e za pozorite.
Marko i Sava
vae keri
va!f gost
,
g. i g-a Jovio
Substitution Drill with Negative Transform

Jovan treba da se presvu~e, jer
idemo u pozori~te.
ve~eras
oni
vai prijatelji
Jovan ne treba da se presvla~i, jer

ve~eras ne idemo u pozorite.
Marko i Sava
Milenko i Vladimir
Sentenoes for the above drill.

Jovan ne treba aa obla~i smoking, Jer
ne iemo na zvani~an prijem.
Jovan ne treba da se ia i brije,
Jer ve~eras ne idemo u pozorite.
Jovan ne treba da ~isti oipele, Jer
neemo ii na prijem.
Jovan treba da obu~e smoking, Jer

idemo na zvani~an prijem.
Jovan treba da se poia i obrije,
Jer ve~eras idemo u pozorite.
Jovan treba da o~isti cipele, Jer
ne moe ii na prijem s prljavim
cipelama.
770
UNIT. 31
BASIC COURSE
Jovan treba sad da se okupa ili
Jovan ne treba sad da se kupa ili
tuifira.
~
tuira.
treba da promeni koifulju.
Jovan ne treba da menja koulju.
Model Drill
Moj prijatelj se presvukao, jer
ve~eras ide u pozori~te.
Marko je obukao smoking, jer ve~eras
ide na zvani~an prijem.
Jovan se u subotu podifi~ao u berbernici.
Ja sam o~istio cipele, jer nisam
mogao ii u pozoriifte s prljavim
Moj prijatelj e se presvui, jer

ve~eras ide u pozorite.
cipelama.
Jovan se okupao kad je doao iz
berbernice.
Prvo sam promenio koifulju, pa sam se
onda obukao.
Svukao sam odelo.' da bih
o~istio
cipele.
Uvoenje osmogodinje ifkole povealo
je pismenost.
Obavezno osmogodinje kolovanje
smanjilo je broj nepismenih.
GD 31.4
GD 31.4.1
Learning Drill
The following drill is to be done in several steps:
l. The instructor gives the question, the student gives the answer written
in the text. The student then repeats the question for the next stUdent, who
gives the answer, etc.
2. The instructor asks the question, the student gives the answer without
looking at his book.
3. The instructor asks the question, the student gives his own answer,
without regard to the one in the book. If the answer is not grammatically
acceptable, the instructor gives a correct version of the sentence and the
student repeats.
Da li se ovde svet
pozorite?
presvla~i
Da, presvla~enje za pozorite je

potrebno.
za
771
SERBO-CROATIAN
UNIT 31
Kako
va~
prijatelj zna srpskohrvatski?
Zna vrlo dobro.
I to znanje mu je
mnogo pomoglo ovde.

Da li se vi kupate ili
tu~irate?
Meni je tuiranje prijatnije i brze

nego kupanje.
Kako se ovde svet oblaci za izlazak
Ako ne izlazite na neku zvanienu
uvee?
prirebdu, naroito oblaenje

nije potrebno.
Ja se brijem sam i brijanje md nije
teko.
Ovde nije teko za ~ienje cipela.
~ene imaju ukusa u odevanju.
Da li se vi brijete sami ili u

berbernici?
Kako se ovde iste cipele?
Kako se ovde svet odeva?
Kako
va~i
prijatelji
ue
srpskohrvatski?
Koliko ja znam
uenje
srpskohrvatskog
im ne zadaje nikakve muke.

Stanovanje van grada je teko, ako
Da li je teko stanovati van grada?
nemate kola.
Sreom, voz je doao na vreme i nije
Koliko ste cekali na dolazak voza?
bilo dugog
ekanja.
Koliko ste stajali u vozu dok niste
Nismo dugo stajali, ali i to kratko
dobili mesto?
Gde se ovde peru kola?
stajanje bilo nam je teko.

Kola se peru u garai i pranje kola
Da li Zora treba danas da pokaze

Sm1tovima Narodni muzej?
ne predstavlja nikakvu tekou.

Da, danas je zgodan dan za pokazivanje
muzeja.
Da, to mesto je najzgodnije za
Da li na ovom mestu zidate kolu?
zidanje kole.
Da, nemamo bolje mesto za zidanje
kole.
Ne, nemamo sredstava za podizanje
Zar na ovom mestu zidate kolu?

Zar vae selo ne podie zgradu za
kolu?
Kakve ste stolice kupili?
GD 31.4.2
kole.
Kupili smo vrlo udobne stolice za
sedenje.
Da, gotov je. Ve se presvukao.
Ne, nije gotov. On se tek sada
Da li je va prijatelj gotov sa
presvlaenjem?
presvlai.
772
UNIT 31
BASIC COURSE
obla~enje
kupanje
i~enje cipela
tU~iranje
GD 31.4.3
brijanje
Substitution Model Drill
(With past passive participle in answer)

Kako ste zadovoljni sa pranjem
ve~a?
Vrlo sam zadovoljan. Ve~ je dobro

opran.
Nisam zadovoljan. Ve~ nije dobro
opran.
ureenje kue
gradsko osvetljenje
i~enje odela
zidanje
~kole
(With reflexive present in answer)

Kako ste zadovoljni s grejanjem kue?
Vrlo sam zadovoljan. Kua se dobro

greje.
Vrlo sam nezadovoljan. Kua se ravo
greje.
istoa u hotelu
putovanje vozom
(With adjectives in answer)
Vrlo sam zadovoljan. Stambene prilike
Kako ste zadovoljni sa stambenim
su ovde vrlo dobre.
prilikama ovde?
Nisam zadovoljan. Stambene prilike

su
rave.
osvetljenje u kui
na~in zivota
uslovi za zivot
istoa grada
(With past passive participIe in answer)

Cako napreduje zidanje
Napreduje dobro.
~kole?
~kola
je skoro
sazidana.
Ne napreduje dobro. Skola jo~ nije
sazidana. Ima mnogo te~koa.
ureenje kue
UVoenje osmogodi~nje ~kole
pisanje knjige
773
SERBO-CROATIAN
UNIT 31
GD 31.5
GD 31.5.1
Da li sam dobro obucen za kazalite ili

treba da se
Zato?
Kako Se uzme.
presvla~im?
Vae odijelo je SiVO, a ovdje se za

vecernji izlaz nosi crno ili
tamnoplavo odijelo.
Ipak nemojte se presvlaiti. I oVdje
Meni se nije teko presvu~, ako treba.

Moje tamnoplavo odijelo je ba sad
se sve vie nosi tamnosivo odijelo

za izlaz uvecer.
dolo sa kemiskog ienja.

Zato ste se onda vi presvukli?
Bio sam u brijacnici, inace se ne

bih presvlacio.
A, vidim. Podiali ste se.
DaJ i morao sam se tuirati. Zbog

toga sam se presvukao.
Da li je ovdje
Koliko ja znam nije. Obiono pie,
veernje
odijelo
kakvo odijelo treba obui.
obavezno za sve sluzbene prijeme i

priredbe?
Da li ste bili na nekoj takvoj priredbi
DaJ bio sam. Jedanput je bio neki

zvanian
ili prijemu?
prijem J a drugi put
prilikom jedne prir~dbe u Narodnom

pozoritu.
Jedanput frak J a drugi put smoking.
Jest, potrebno je, iako se rijetko
~ta
ste tada obukli?

Znai potrebno je imati obadvoje.
upotrebljavaju.
~a
~H
H~H
caM
~o6po
Tpe6a
~a
KaKO ce yave. H jecTe H HMcTe.
o6YQeH aa noaopHmTe
ce npecByqev?
3aurTO?
Bame
OAe~o
Ha~3aK
je CHBO, a
HOCH QPHO
OB~e
H~H
ce aa
TaMHou~aBO
otteJlo.
HnaR HevojTe ce
MeHH HMje TeIDKO Aa ce npecByqeM.
Moje
TaMHon~aBO OAe~
Aom~o
je 6am
npeCB~aqHTH.
ce CBe BHme HOCH TaMHocEBO
ca~
ea xeMHjcKoP qHurheHa.
sa H3Jlaa8R
H OBAe
o~eJlO
YBe~e.
bHO caM y 6ep6epHHI:Uf, HHaqe ce
He (Sex npeCBJlaqHO.
~8,
H Mopao caM ce TymepaTH.
36o~
Tora caN ce npecayK80.
774
UNIT 31
BASIC COURSE
~a ~
os~e Be~epBe o~e~o
je
3a cse
Aa
3saHa~e
06&Se3&0
npajeue B npape,ll.6e?
KO~KO
ja aHaM HHje. 06HQHO nHme,

KaKSO OAe~o Tpe6a 06yhH.
~ cTe 6B~ Ha HeKoj TaxBoj

npHpeA6H H~ npBjeuy?
Aa, 6HO caM. JeAaHnYT je 6zo HeKB

3BaHBQaH npzjeM, a APyrH nyT
jeAHe npzpeAe Y HapO~HoM
n030pHmTy.
npH~HKOM
mT8 eTe
3Ha~~
GD
06~~B~
Je,ll.aHnYT
T8,ll.a?
uOTpe6ao je KM8TB o6aABoje.
31.5.2
~paK,
a ApyrH nyT cMOKHHr.
JecTe, nOTpe6HO je, HaKO ce peTKO

ynoTpe6.6asajy.
Kakve su stambene prilike u vaem gradu?
Ne moze se rei da su najbolje.
Sta vi imate, kuu ili stan?
Ja imam kuu.
Da, zadovoljan sam.
Da li ste zadovoljni s vaom kuom?

Kakvo imate grijanje?
Imamo centralno grijanje.
Kako se grije vaa kua?
To zavisi od uglja. Ako je ugalj

dobrog kvaliteta, onda se grije
dobro.
Treba nam 4 - 5 tona, prema tome kakva
je zima.
Ako je zima jaka i traje dugo, onda
se potroi vie uglja nego obino.
Od skora imamo elektrini tedjnak,
Koliko uglja vam treba za zimu?

Da, razumijem.
Kakav tednjak imate u kuhinji?
uz
Kakvo je vae iskustvo sa
tednjakom?
Da li se
~esto
Da li ovde ima servisa za elekricne

sprave?
WTa BH KMaTe,
~a ~H
cTe
KY~y
upB~Ke
HAH
3aAOBO~HH
za drva i ugalj.
Moja zena hvali elektri~ni ~tednjak.

Kae da se na njemu ne samo laIme
i brze kuha, ve je i istije.
Ne, do sada se pokvario samo jedanput.
Da, ima. Ali .. ti aervisi jo nisu
tako dobro ureeni.
elektri~nim
kvari?
KaKBe cy cTaM6eae
rpaAY?
obi~ni
He Koze ce peLH Aa cy aaj60.11e.
y sameM
cTaH?
Ja KMaM
c samOM KyhoM?
~a,
xyJay.
3aAOBo~aH
caM.
775
UNIT 31
SERBO-CROATIAN
1'30 ~BO rpe jaHJa HMS. Te?
HUB-lilO
Ra~o ce rpeje Bama RYha?
To 3aBHCZ OA YI"~b8. AKO je YI"a~ Ao6po~
ueXTpaJIHO rpe jaH:e.
KBa~TeTa.
ROJIHKO
BaM
yI"..ba
Tpe6a HaM l, -
Tpe6a 3a GHMY?
KaRaB mnopeT HMaTe y RyjHH?
na
J.~
ce
~eCTO
~a ~~ OE~e
e~eKTpHqHe
cnpaEe?
GD
31.5.3
TOHa.
Da li vas je naao Jovanl Zvao vas je
Nije. Da li je ostavio neku poruku.
danas nekoliko puta telefonom.
Moram li se njemu javiti?

Dobro, sad u ga zvati.
Da, on je molio da mu se javite kad

dOete kui. Htio je neto da vas
pita.
(Malo kasnije)
B
Halo Jovane, ovde Toma.
npeMa TOMe
e~eRTpH~HKM
RaspH?
HMa cepBRca 3a
KaKaa je aRMa.
AKO je 3HMa jaKa H Tpaje Ayro. OHAS
ce nOTpOIDH BHme YI"Ae Hero o6zQao.
O~ cKopa HyaVO e~eKTp~~HPr mnopeT.
nopeA 06H~HOI" 3a ApaQ pr yra~.
~oja zeHa XBa~H e~eKTpH~HH mnopeT.
Faze Aa ce Ha HeMy He CSMO ~Kme H
6pze KYBa, Beh je pr ~HcTHje.
He, aa caA8 ce nOKBspHO CSMO
jeAaHnYT.
~a. HMa. A~H. TH cepBZCH jom HRCy
TaKO Ao6po ypebeHH.
~a. panyMeM.
RaKSO je Bame HCKyCTBo ca

llTllOpeTOM?
oHAa ce I"peje Ao6po.
J
~uo
Ma htio sam da vas pitam za kem1sko
sam da ste
icenje
me traili. Sta ima novo?
odijela. Skoro sva odijela
su mi prljava i treba ih
Ima nekoliko servisa za ~ienje
oistiti.
Da li dobro ciste?
odijela.
Sad se stanje u tom pogledu
poboljalo.
mogu slobodno da dam odijelo

na ienje. Gdje je najblii
Znai
prilino
Znate t~i ja imam neto za ienje,

pa emo otii zajedno.
U redu. Moemo odmah otii. Ja u doi
kolima po vas, poto je to meni usput.
servis?
To je fino, ali meni je to hitno. Ja
to moram danas uiniti.
Dobro, ja u dotle spremiti odijelo
i
ekati
vas.
776
UNIT 31
BASIC COURSE
/1.a
Bac je Hamao Josau! 3Eao sac

je AQuac ueKO~HKO nYT8 TeJre~OHOM.
/l.a, OH je MOJrHO Aa My ce jaBHTe KaA
Ao~eTe KybH. XTeo je HemTO Aa sac
nRTa.
HHje. Zla JIH je OCTaBHO HeKy noPYKY?
JrM
lJ.06po, caA hy
s.
ra 3BaTH.
XaJlO JOBaRe ,OBlte TOMa. 'qyo caM Aa

CTe Me ~pa3HJlH. MTa HMa HOEO?
Ma XTeo caM
HMa HeROJIHRO cepBHca 3a ~HmheHe

O,lteJI8..
Ca,lt ce CT8Be y TOM nO~Jle,ltY npHJlH~HO
noo ..maJlo.
3HaTe WTa, K ja KMau HemTO aa ~HmbeHe.
na heMo OTHhu 3ajeAHO.
Y peAY. MOEeMo oAMax oT~hK. Ja hy
Aa~H KOJl~MQ no Bac, namTO je TO
MeHH ycnyT.
Bac nHTaM 3a xeuHjcKo

~HmheHe OAeJla. CRope CBa Olte~ C1
MH np~Ba H Tpea aa c.e O~HcTe.
~a JIH Ao6pe ~HcTe?
~a
CJIo60AHO Aa A8M O,lteJlo Ra

rAe je Haj6JlH3H cepBHc?
To je ~~HO, 8JlM MeRM je TO XHTHo.
Ja TO Tpe6a AaHac Aa ypa,iUfM.
~06po, ja hy AOTJle cnpsuHTK OAeJrO
H "{eKaTH sac.
3Ha~H MO~y
~HmheHe.
GD 31.6 Homework - Domai zadatak

GD 31.6.1 Complete the following sentences using the verbal noun of the verb
in parentheses.
Zimi je veliko vozova.
/zadocnjavati/
Koliko kota kufera u voz.
/unosit1/
Ovde je zabranjeno
Tehniko komada bilo je odlino.
akumulatora je trajalo dva sata.
B110 je veliko za operu ISeljacit.
Svi sem mene su mrze11 rano
Problem kola je predmet javne
raspraye.
pismenosti se vr1lo preko
/stajat1/
/1zvod1t1/
/puniti/
/1nteresovat1/
/ustajat1/
/f1nansirat1/
/ir1ti/
kole.
771
UNIT 31
BASIC COURSE
u toj sobi se videlo
~esto
svetlosti.
Mi smo putovali do Ni~a bez
Doite
u kancelariju odmah, bez
/paliti/
/gasiti/
/zaustav1jati/
/od1agati/.
GD 31.6.2 Change the tirst ten sentences, using verb torms rather than the
verbal noun, keeping the meaning ot the sentence as much the same as possible.
For example,
Zimi vozovi mnogo zadocnjavaju.
778
SERBO-CROATIAN
UNIT 32
UNIT 32
Reading Selection - Stivo za
itanje
The Population of Yugoslavia - Stanovnitvo Jugoslavije

Je 31. MapTS 1961. rOAHHe H~8pmeH nOrIMC CTQHOBHHlliT8a. Ha ~aH
nonHca 6HO je y 3eM~H 18,549.291 CT8HOBHHK. ~OK je y ~peTXO~HOM nepHOAY OA
1948 - 1953 npOC8'18H J"OA~f1mm npHpamoraj p.3HomfO 1J,9 H8. 1000 CT&lfOBiUfI<a y
HapeAHoM nepHoAY OA 1953 - 1961 HCTH ce CMa~o Ha 10,8. OBa TeH~Ht,HJa
OIIa,llaHa npzMehyje ce y CBHM peny6JIHt<&Ma. (BMAH TaJIHuy ca nOAfll..l.I4Ma o 6pojy
CTSHOBHHKa H3 nojeAHHHx penyJIHKa.) TaKO Je npoce~aH ~oAMm~H np~pamTaj Ha y~eM
nOAPy~jy CpHje 0.0. 14 Ha 1000, onao Ha 9,$. Y APY~HM peny6~MKaMa, He pa~YHaj3}H
CJIOBeHHjy H XpBaTCKY, npHpamTaj je B3HaA nrOC8~Hor, HaKO y 3HaTHOM onaAa~y.
J~oc~asHjH
Y HOl<ml peny6JIMl<8Ma Ha EHCHHy npepamTa ja yTHU&JIH cy APYI"'H ~MHHo:m, a He

CTona pa~aHa. TaKO je y MaKe,o.OHHjH AOillJIO /J.O CMaHHa npHpawTaja 36oI'" l-fce.b6na
3HaTHor 6poja TypaKa. Me~YTHM, y BOjBO,D.HHH npHpawTaj ce nOBehao 360r /J.oce~BaHa
CTaHOBHHIDTBa H3 APY~HX KpajeBa.
MYCJIJiMaHH cy ynMC&HH Y Ase rpyne: "ETHH'IK& npHna/J.HOCT" If "JY~OCJIOBeHH

HeonpeAe~eHM". (BeAe TaJIHUY o HapoAHocHOM cacTaBy e HaUHOHaJIHHM Ma~HHaMa
COUHjaJIHCTH'IKe ~eAepaTHBHe PenyJIHKe JY~oc~aBHje.)
HajpojHHja cy ~oMahHHCTBa ca no ~eTHpH ~JIaHa. TaKBHx AOMahHHcTaaa perecTpoBaHO je 865.821. llpeM8 nOTIHcy ~eHe cy jom yaeR Y BehHHH, Ma~8 He3HaTHoj.
To je caaKaKO nOCJIeAHU8 ~y6HTaKa y ~YACTBY npeTpn~HHx y TOKy paTa.
U Jugoslaviji je 31.
oujka 1961.
godine izvren popis iteljstva.
Na
dan popisa bio je u zemlji 18,549.291 (osamnaest miliona petsto cetrdeset devet
tisua dvijesta devedeset i jedan) itelj.
Dok je u prethodnom razdoblju (od
1948 - 1953) prosje~an godinji porast iznosio 13,9 (trinaest zarez devet /
trinaest i devet) na tisuu (stanovnika) u slijedeem raZdoblju (od 1953 16~ isti se smanjio na 10,8. Ova sklonost opadanja primjeuje se u svim
republikama. (Vidi tablicu sa podacima o broju stanovnika iz pojedinih
republika.) Tako je prosjean godinji porast u uoj oblasti Srbije od 14 na
tisuu opao na 9,5. U drugim republikama, ne raunajui SlovenijU i Hrvats~,
porast je preko
prosjenog,
iako u znatnom opadanju.
U nekim republikama na visinu porasta djelovali su drugi inioci, a ne

stopa raanja. Tako je u Makedoniji dolo do opadanja porasta zbog iseljenja
znatnog broja Turaka. Meutim, u Vojvodini porast se poveao zbog doseljav~lJa
stanovni!tva iz drugih krajeva.
779
UNIT 32
BASIC COURSE
rEtni~ka
'Muslimani su upisani u dVije grupe:

neopredijeljeni'.
Socijalistike
pripadnosti i IJugoslaven1
(Vidi tablicu o narodnosnom sastavu i nacionalnim manjinama
Federativne Republike Jugoslavije).
Najbrojnija su gospodarstva po cetiri
lana.
Takvih gospodarstava popisano
je 865.821 (osam stotina ezdeset pet tisnpa osam stotina dvadeset jedno).
Prema popisu ene su jo uvijek u neznatnoj veini.
To je svakako posljedica
gubitaka u ljUdstvu, pretrpljenih u toku rata.

census, inventory
p5pis
population
stanovnitvo
iteljstvo
or,
A population census was
n5nHC
,
CTanOBHlfl1I'l'BO
'lCRT6.hCTBO
u Jugoslaviji je 3l.
completed in Yugoslavia
on March 31, 1961.
'.
je I 31 uapTa
1961. rOAHHel~3BPweH
'
Ofijka'1961. godin!
I
lzvr~n
-yroc~as~JH
I ' -
nODMC CTaHOBHlfmTBa.
P5P1S'
fteljstva.
stanovnIci
itelj
or,
On the day of the census
there were in the country
18,549,291 inhabitants.
''.-eTaHOBHMK.
CT8HOBHlfQH
stanvnf'k pl
inhabitant
Na
d~n
P5Pisa'b:loje u
zemlji 18,549.291
I
(osamnaest
I
milion!
,
p~tsto etrdeset
l ' dVijesta
I
devet t :suca
devedeset 1 jedan)'
I
Ha
Ata
n5 nHca l6Jo je
3JM.bH
18,549.291
(OCQMH8eCT
~
neTCTO
, -I
M~Jl~: _~I-:.'
I '
~eTPAeceT
AeBeT
ASeCT& AeseAeceT
xH~Aa
I
)
,
CT&HOBHHK.
Je,z:taa
fte1j.
period
or,
period
,
npeTXO,AaH,
,
npeTxotJ,Ha, -o;
,
npeTxoAHH. -i.
,
nepmOA
r~zdoblje
!.
pa3A06.1e
average
prosjean,
npOCetl&H,
preceding
prethodan,
prethodna, -o;
prethodn!, -a:,-o
prosjeena, -o
-o
npOCetlHa, -o
780
SERBO-CROATIAN
UNIT 32
growth, increase
prlrata:j
porast
,
nopacT
to amount to, to
take out
iznositi,1znos!m
H3HOCHTH, H3HOCHM
following, next
ntredan, ntredna,
or,
-o
following
In the preceding period
[(from 1948-1953)] the

average yearly increase
amounted to 13.9
per 1000 [(inhabitants)].
slijed~I, -a:, -~
U prethodnom r!ZdObljU'
y npJTxo~HoM nepHO~Y'
(o~
(od 1948-1953)
prosje~an godinji
pora:st1iznosio je
1948 - 1953)ln p
I
npHpawTaJ
ce~aH ~O~HW~
~~"OCHO
#
J-
je 13,9 (TpH-
HaeCT 3Jpe3 ~~BeT'/
13,9 (trInaest zkrez

devet l / trInaest i
devet)l na tisuu
I
TpMHaeCT
'
~eEeT)
ff
Ha
1000'(CT~HOBHHKa).
( s tanovn!k:)
In the next period [(from
1953-1961)] the same was
reduced to 10.8.
u slijedeem r!ZdOb1ju l
(od 1953-1961) isti
se smtnJio1na 10,8.
HtpeAHOM nepHo~yl
I
(oA 1953 - 1961)1 MeTH
'
ce CMa~HO Ha 10,8.
TeH'tl.~lIQn:Ja
tendencija
sklonost f.
CKJ10HOCT
decreasing
opada:nje
ona.QaH:.e
to notice, to remark
primjefvati,
np.wfebfiBa TH,
tendency
or,
np~M~hYJeM
primjeUj~m
republic
This tendency to decrease
appears in all republics.
table
individual
(See the statistical table

on the number of inhabitants of the individual
republics.)
peny6JlKKa
republika
bva sklonost opad!nja'
primj~uje se u svtm
republikama.
tablica
pojedInI, -a:,
6Ba TeH~~H~HJa
onaAaaa
~
npHu8hyje ce Y CBHM '
pery6JIMJ<QMa.
Ta6J1I1FlQ
noj~A~HM,
-o
(vidi ta.b1icu 1sa

podkcima o brojU
stanovnfka:1iz
pojedinih repubIXka.)
-a,
-5
(B~~~ Ta6~Kr{,y
"
o 6pojy
l ea no~aUHMa
CT~H5bHMKal~3
I
no JeAHHHX
p8ny6~MKa.
#
781
UNIT 32
BASIC COURSE
narrow, tlght
..
uzan, -a, -o /
uzak, uska, -o
- -a,-
..
yD,
uI, -a, -
podru(S j e
oblast f.
narrower, tighter
region, area, field
or,
to decrease
o6JIiCT
~
onacTH, Aa
~
~
onaAHeM,
onao
opast+, da
Tako Je prosjean
uoj bblasti Srbij1
14
TaKO je npOCe'laH rOll.HmHM
gbdi~nji por~st'u
od
-e
no.u,pY'lje
~
opadnm, opao
So the average yearly increase in Serbia proper
decreased from 14 per
1000 to 9.5.
-a, -o /
..
..
yaaK, yCRa, -o
Y38H,
nPHPalliTajlHa yzeM
n~APY'ljy CP6HjilOA
~
na tisuu,
14
, Ina 9,5.
~
opao
XH~alJ.Y,
Ha
onao
Ha 9,.5.
~
to calculate, to
reckon, to count
ra(SUnati,
above, over (with G)
iznad
In the other republics,
not counting Slovenia

and Croatia, the [rate
of] increase is above
average, although noticeably on decline.
height
paqYHaT~,
#I
ra(SUnIDn
..
.
drug~m
..
H3Hap;
'
republikama,
.. Y 11.pyrHM
He
Sloveniju i Hrvatsku,
HHjy
peny6~HKaMa,
I
,
paqyHajyha C~OBe-
ne ra(SUnajui
#I
XpBaTcKy, nplJl"
..
3H9THOM
onaAa~.
porast je preko
pamTaj je K3HaA npOC8'1HOr,
prosjen5g, iako u
HaKO y
BHCHHa
utjecati, utje(Sm
to influence
djelovati,
djeluJm
factor
inilac, inioca
.u,eJIOaaTH,
..
/J.eJIYjeM
#I
'1HHH~au,
'IMHHOqa
--
~
"lHHHJI&ua
G. pl. (S1n1laca
foot, footprint; rate
.L
znktnom opadanju.
vls:!na
to flow into; to
influence
stopa
eTona
"
pa~aHe
birth, delivery
In some republics other
factors, and not the
birth rate, influenced
the rate (lheight S ) of
increase.
pa'lyHaM
U nekim republikama na
y HeRHM
penY6~HKaMalHa
B~CHHY npHpamTijal
visInu porasta'
I
"
djelovali
su drug!
I
I
I
c~nioci, a ne stopa
yTMuaJIH cy ApyrH
r~anja.
pt~aHa.
..
..
qHH~OUH,
a He
eTona
782
SERBO-CROATIAN
UNIT 32
c.
,nollH,
.na ,na~e
to come about
(with/dol)
smanj~nje
"
CMaHeH:e
opadanje
"
ona/1.afbe
emigration
iseljenje
Kce.heHle
Turk
TUrin pl. Tarci
"
TYP'U1H,
TYPUK
reduction, decrease
or,
Thus in Macedonia there

came about a reduction in
growth because of the
emigration of a considerable number of Turks.
c.
Tako je u MakedOniji'
I
doI lo do opadanja
pora:stalZbOg
iSeljnjalzn~tnog
I
however, meanwhile
meUtIm
immdgrating, settling
dos el ja:va:nje
'oo
c.
p,OJllJIO
/1.0 CMaHeHil
np~paLUTajaI360I"
HCe..beH:a 3HaTHOi'
c. _
Il.OCe..baEalbe
MeUtIm, u Vojvodini
I
, ,
porast se povecao
moslem
I'
Ma~eAoHHjH
TaKO je y
6p~ja TypaKi.
...
broja TUra:ka.
On the other hand, the

increase ~as greater in
Vojvodina because of the
settlement [there] of
inhabitants from ~ther
sections.
Me~YTHMI
y BOjSOJl.MHH
'
npHpamTaj ce nOBehaol
c. _
zbog dOSelj!va:nja l
3601'
stanovnitva1iZ
HHmTsa H3 ,nPYI'HX
drug1h krajva:.
R'pajeaa.
.noce~aBaHa CTaHO~-
musliman /
to register
muslimanin pl
"
MYCJlHM8SHH,
muslimani
"
MyCJIHMQHH
C.
ynHcaTH,
Aa
"
ynHmeM
upisati, da
--
up:t~m
'oo
rpyna
,
eTHHQKH,
group
grUpa
ethnic
adherence
etnicl,
pripadnost f
npHnaJJ,HScT
to determine
opredijel~tl, da
co
onpe,lleJlHTH,
,u,a
---a, -o
-a:, -6
--
Opredije~:rm,
"
onpep,eJIHM,
,
onpe,lle.6eu
,
opredijeljen
neopredij~ljen,
undetermined
Heonpe,u,e~eH,
-a, -o
-a, -o
Moslems are registered in
two .groups:
'Ethnic afflliation l and
'Yugoslavs, undeterminedt.
MuSlim!nd su 1uptsanl u
dvije grupe:'
I
t
'Etnicka pr{pan~stl 1
tJugos'laveni I
neopredijeljenil.
J.
MyCJIHUaHH cy ynHC&HH
#
y Ase~ rpyne:
'ETHH~Ka
H
"
l
npHUa,llHOCT'
J1I'OCJIOS~HH ,
HeonpeAeJ&eHH.
UNIT 32
BASIC COURSE
nationality~
ethnic
"
n~ronosnr~ -a:~
pertaining to
-6
s.stav
caCTsa
national
nacionalan~
H~ UMOHQJIa.H,
Ha. UHOH8.1IHa, -o
naciona:lna,-o
manjina
MaHMHa
Socijal1st1ckr~
l
cOUHja~HCTaqKH,
clJ~AepaTHBaH,
.
cPe.a:epaTHBHa,
-o
federat!vna~ -o
(See the table on composition by nationality

and national minorities
of SFRJ.)
-a,
-6
fed~ratIvan~
federative
-a: ~ ...0
federal~
-6
composition
minority
socialistic
-a,
HapOAHOCH~,
(vIdi tabl1cu l o
nkrodnosnom s~stavul
I
(BH,a:H
..
Ta6~HUY
'.1
HOCHOM cicT8aylz
I
i nacionalnim
manj Inama SFRJ
o HSpOA-
HaQHoHa~HM
Ma~MHaMa
C~PJ [CouHja~HCTHqKe
[SocijalIstike
~e,a:epaTH8He
Federattvne Republike
JYI'OCJI~Biolje])
..,
Peny6.1IHKe
Jugoslavij!]).
nurnerous
br~jnI~ -a:~ -5
- -a,
6 po~j HH,
-o-
household
domarnstvo
,a:oMahEfHcTBO
gospod~rstvo (Cr.)
rocnoAapcTBo
l~n pl clanovi
Q.1IiH/ q~H
..
qJIaHOBH
member
The most numerous households are those ot four
members.
co
~.1
"
I
BaJ6pojHHJa
C3 l
~oMa1MHCTB&
Na:Jbr~jnija sul
etiri la:na.
to register
registrovati,
perHCTposaTK,
registruj~m
perHcTpyjeM
co
popfsati~ da
to list
nOl1HCaTH, Aa
--
,
nonmneM
poprem
865~821
such households
were registered.
insign1ficant, slight
.~
ca no qeTHpH qJIaHa.
gOSPodllrstva1po
Takvih gospodarst!v!
popIsano je 1865.821
( osamsto ezdeset
I
~,- _I
TaKBHx
,a:oManHHcTaBa
pJrHcTpoaaHO je'86S.821
,
p~t tlsna:1osamsto
(ocaM cTOTHHa me3AeceT

J. xH~Aa
'
1
I
neT
ocau CTOTHHa
dvkdeset jedno).
ABaAeceT jeAHO)
neznatan~
neznatna~ -o
Jo
..
He3HaT&H,
He3H&TH&, -o
784
SERBO-CROATIAN
UNIT 32
According to the census~

women are still slightly
in the majority.
consequence~
result
loss
ma.npower
to sutfer
That is certainly the result

of the losses in manpower
suffered during the war.
,
,~.
Prema p6pisu ~ene su
j~ UVijeklU
'_1
neznatnoj
vec~ni.
posljedica
gubftak, gubftka
pl gUbfci
ljudstvo
pret~jeti, da
pretflp!m,
pretflpljen
T~ je svakako1pOS1je~
I
dica
, gub~t!k! u
ljudstvu,
,
I
pretrpljenIh
u
toku
rata.
t
"- I
I
Jom
yseK
y aeaaaTHoj
seI1HBU.
lJ
nOCJIeAHu;a
"
~y6HTaK,
"
ry6HTRa
"
ry6HI.lH
lJ
...y,ltCTBO
npeTpneTH,
,o;a
"
npeTpnRu
lJ
npeTpU.heR
To je OBaK8KO
~
ry6HT8Ka y
noc~eAHu;a
lJ
~YACT8Y,
npeTpn...eHHX y TORy
"
paTa.
Supplement to the Basic Sentences - Dodatak osnovnim

l.
npeMa nonecy EeHe cy
re~enicama
Tablica
Population By Individual Republics" Broj stanovnika u pojedinim republikama

1948
SRBIJA
U~e podru~je
Vojvodina
Kosovo i Metohija
HRVATSKA
SLOVENIJA
BOSNA i HERCEGOVINA
MAKEDONIJA
CRNA GORA
6~527.966
4~159.389
1953
6,979.154
4,463.701
1961
7,642.227
4,833.274
1,640.757
727.820
1~699.545
1~854.965
815.908
963.988
3~779.858
3~936.022
4~159.696
1~439.800
1,504.427
1,591.523
2~563.767
2~847.459
3~277.948
1,152.986
377.199
1~304.514
1,406.003
471.894
419.873
Note:
Census data in this unit are taken from ~ of November 28, 1962.
785
2. Tablica
Population by Ethnic Nationality - Stanovn1~tvo po narodnosti
According to March 31, 1961 Census - Prema popisu od 31. marta 1961. god.
Sr
SFRJ
-4
(x)
0\
U~e
podrul$Je
i j a
Vojvodina Kosovo i Hrvatska

Metohija
7,806.213 4,460.011 1,017.713

Srbi
196.411*
4,293.860
Hrvati
19.957*
Slovenci 1.. 589.192
36.289*
Makedonci 1,045.530
104.757*
Crnogorci 513.833
Muslimani:
972.954
(l)
317.125
(2)
914.760
!iptari
504.368
Maari
182.964
Turci
86.433
Slovaci
62.624
Bugari
60.862
Rumun1
30.331
eesi
25.615
Ita1ijan1
221.016
Slovenija
Makedonija
Bosna i
Hercegovina
13.610 1,406.057
624.991
711.665
31.429
3,359.890
5.939
39.103 1,522.227
2.391
4.381
12.828
1.384
7.465
42.728
3.801
1.147
1,001.876
3.414
Crna
Gora
14.087
10.664
819
593
383.985
~
ul
a
n
,8.
[Q
*in all of Serbia including Vojvodina and Kosovo i Metohija

(l) Etn1~ka pripadnost
(2) Jugosloveni nacionalno neoprede1jen1
!
SERBO-CROATIAN
UNIT 32
NOTES
Note 32.1
a)
Verb:
/ -i/ Form
Od Zagreba autoput prolazi kroz dolinu Save skoro pravoJ iZbegavajui

(/zaobilazei) naseljena mesta.
U njima se prodaju sve vrste zivotnih namirnica, uklju~ujui prina~, ~eer,

so" itd.
Podignuto je mnogo kola i zahvaljujui tome broj nepismenih se stalno
smanjuje.
b)
Oni odlaze idue nedelje.

Imaju elektri~no osvetljenje" tekuu vodu i kupatilo.
U slijedeem razdoblju isti se smanjio na lOJ8.
The above examples illustrate two uses of an adjectival form in /-i/J

which may be made from most imperfective verbs. The examples in a) are of this
form used in apposition: /autoput izbegavajui / Ithe autoput avoiding
1, /sve vrste uklju~ujui / lall kinds including IJ Izahvaljujuci
tome broj 1 Ithanks to that the number I.
gener~lly
corresponds to an English form in
somettng
else in the sentence or context.
This use of the I-il form
which is in apposition to
The second use J that in b)J is an adjective" Ithe coming week'" 'running
water l , Ithe following periodi. In this usage the /-i/ form has the regular
adjective endings. Not many I-il forms are so used.
The form of this adjective in I-il depends on the verb type which is
involved.
The examples above illustrate the following types:

Infinitive
-i form
SFS
a-verb
a/J!-verb
izbegivati
izbegivajili
-ajil-
uklju~fvati
ukljucujili
-jil-
O - verb
ii
idni
-ll-
tei
tekilr
-ll-
slijediti
slijed!r
-!-
i - verb
The I-il form is predictable from the vowel used in the present tense forms
(2s" 3s" lpl" 2pl).
I!/" the stem formative suffix is I-ajil-I

I-ll-I" if Iri" the SFS is I-e-I. In other
If the vowel is
before I-i/" if I!/" the SFS is

words" the stem before I-il is the same as the third person plural of the
present (/lzbegavajul J luklju~uju/" /i dul J Iteku/).
787
BASIC COURSE
The /-i/ form of /biti/ uses the /bud-/ stem:

in IbUdue vreme/ 'future tensei.
UNIT 32
/budiIi/ 'the futurel .. as
Note 32.2 Noun: /-1nl and I-(a)cl

Note 32.2.1 Nouns with Surfix I-ini
sg.
sg.
musl1man1n
TUr~in
pl.
pl.
musliman;!
N Tarci
N
G
G
These examples from the Basic Sentences .111ustrate the suffix 1-1n/.. which
occurs only in the singular. lTUr~1nl has also a Jj / change.. so that the
nominative singular may be analyzed: lTurk -3- ini. The plural shows that the
base is ITur(a)k-1 with moveable I(a)/. This /al occurs only in the genit1ve
plural.
There is also a s1ngular /mus11manl without I-inje
have no such optional form.
Most nouns with I-in/
Some other nouns having the suffix /-inl in the singular are:
Nominative Singular
Srbin
Bugarin
berberin
Nominative P1ural
Srbi
BUgar1
berberi
Genitive Plural
Sflb
:sUgar!
berbera:
Nouns such as Igospodin/ pl Igospodal have replacement 1n the plura1 by

another noun type .. so that they are not really comparable to the above nouns
(see Note 16.2) .. which have regular masculine case endings in both singular and
plural.
Note 32.2.2
Nouns in I-(a)cl
a)
Maked5nac
Slov!nac
Crnogorac
pl Maked6ncl
pl Slov'nc1
pl Crnogorc1
b)
~!nilac
pl ~1n10c1
The ending I-(a)c/ .. w1th moveable lal 1s a frequent sufflx. When the
preceding consonant 1s Ill.. as 1n b) above .. this is replaced by /0/ when la/ 1s
lost; that 1s .. ~in1l-1 1s /c1n10-1 before Ic/. The genitive plural .. llke the
nominat1ve singular.. has ~1n1l-l: ~!n1laCI./. This 1s the regular /1/ to 10/
change (compare Note 17 .1.1) Some other examples are:
78a
SERBO-CROATIAN
UNIT 32
c1talac
reader
davalac
one who gives I

donor
nosilac
one who bears l

the bearer
rukovodilac
starosedelac
~itaoci
manager I leader
original
inhabitant
ruler
,
davaoci
,
nosioci
pl
rukovodioci
starosedeoci
pl
aborigines
,
vladaoci
Note
32.3 New Verbs
a/J!
delovati
Idjelovati
Idjeluj~m
deluj!m
to influence
a/J!
registrovati
registruj!m
to register
de~i
da d~~m
dolazir.i
dolazIm
vic
1zn!tl
11znijeti
da
iznositi
1znosIm
opasti
iznes~m
da opadn!m
~pao
opadb
a/J!
opred!liti se
lopredijeliti
opredeljIvati se
da se opred!lIm
Ida se, opredjelrm
opredeljuj!m
a/J!
a/J!
p
I
pop!sati
poplsfvati
da popI~!m
pop!suj!m
primetiti
Iprlm1jetltl
da prlm!tIm
Ida pr1mijetIm
lopredljelj~vatl lopredjeljujm
racUnat i
izracUnati
to take out;
to amount to
opala
opadati
a
a
izneo
lzn!t I iznesen
-ela
iznijet
-ena
/1znio l
iznijela
lzno~en
primervati
/primjefvati
to come about
(with I do)
a/J! I
do~ao
do~la
opadnlIt
Islandered'
to decrease;
decline;
slander
opredeljen
lopredijeljen
opredeljtva:n
lopredijeljtva:n
,
popIsa:n
to determine
to list
prlm~en
/prlm1jeen
to notice,
to remark
pop1srv~
primeuj!m
/primjeujem
"
pr1mecIva:n
/primjeiva:n
racUnb
da 1zracu.na:In
izracunat
lizracuna:n
to calculatel
reckon; count
(upon: Inal)
789
UNIT 32
BASIC COURSE
tfpeti
tfp!m
tfpeo
-ela
,
trpio,
,
tflpjela
pretrpeo
/pretrpio,
pretfpJela
/t~jeti
P pretfpeti
da pretflprm
a/Jf
a/J~
upfsati
upisfvati
da upItf@m
up1suj@m
da ute~!m
Ida utekn!m
a/Je
utei
lutei
/pret~jeti
uticati
/utjecati
trpljen
to suffer,
tolerate
pretflpljen
up~s!.n
to register
up1sIva:n
utekao
-ekla
uticao
uti~~m
/utje~fm
to escape
to flow into;
to influence
Grammatical Drill
GD 32.1
Prompt Drill
Drill as in GD 31.1
Toma i Jovan ~ kafu i razgovaraju.
(Sta rade Toma i Jovan?)
Oni ~ mnogo da bi ~to bolje iveli.
(Zato oni toliko rade?)
Moji prijatelji putuju mnogo da bi
upoznali zemlju.
(Otkud va~i prijatelji poznaju tako
dobro Jugoslaviju?)
Oni.~ taksijem na stanicu da ne bi
zadocnill za voz.
(Da nee va~i prijatelji zadocn1ti
za voz?)
Jovii imaju mnogo slobodnog vremena i
zato ~esto putuju.
(Za~to Jovii tako ~esto putuju?)
Smitovi ne znaju jezik i zato ne mogu
da razgovaraju sa Jugoslovenima.
(Zato Smitovi ne razgovaraju sa
Jugoslovenima?)
Dok ~ekaju goste oni su ~itali novine.
(Da li su oni ~itali novine?)
Pijui kafu Toma i Jovan razgovaraju.

Radei mnogo oni su dobro iveli.
Putujuci mnogo, moji prijatelji su

upoznali zemlju.
Idui taksijem na stanicu oni nee
zadocniti za voz.
Imajui
~esto
mnogo slobodnog vremena, Jovii

putuju.
Ne znajui Jezik, Sm1tovi ne mogu da

razgovaraju sa Jugoslovenima.
~ekajui
goste oni su ~itali novine.
790
SERBO-CROATIAN
UNIT 32
Oni
u Beogradu i zele da se vide
Buduci u Beogradu, oni zele da se vide
s vama ..
O~ta
One
s vama.
oni zele?)
Sedeci pored prozora one su bolje
pored prozora da bi bolje
videle predele.
videle predele.
(Da li su one mogle da vide dobro

predele?)
Zora i Toma ~ da je vreme ravo
i zato e ostati kod kuce.
(Zato Zora i Toma ostaju kod kue?)
Gospoda zele da se vide s vama i zato
su
do~li
Videci da je vreme ravo Zora i Toma

e ostati kod kue.
~eleci da se vide s vama J gospoda su
ovde.
(Zato su gospoda
dola ovde.
do~la?)
stojei pred kucom deca su razgovarala.
Deca stoje pred kucom i razgovaraju.

(Gde su deca i ta rade?)
1
Trazeci stan oni su uzgred razgledali
Oni traze stan i uzgred razgledaju
grad.
grad.
(Otkud oni poznaju grad?)
,
"!JI.
'
,
Jovici
ocekuju
da cete
vi doci
i
O~ekujuci
da cete doci J Jovici su

ostali kod kue.
zato su ostali kod kuce.

(Zato su Jovici ostali kod kuce?)
Interesujuci se za Dalmaciju, oni su
Oni se interesuju za Dalmaciju i
doli u Jugoslaviju.
zato su doli u Jugoslaviju.

(Zato su oni doli u Jugoslaviju?)
PoZdravljajuci vas moji roditelji vam
Moji roditelji vas pozdravljaju i

zele sve najbolje.
(Sta pi~u vai roditelji?)
Va~i se nadaju da ste dobro i o~ekuJu
zele sve najbolje.

Nadajui
se da ste dobro, vai o(Sekuju
da ete skoro doci tamo.
da cete skoro doi tamo.

(Da li ste videli moje i kako SU?)
Oni odlaze iz Dalmacije J ali ~ je
Odlazeci iz Dalmacije njima je bilo

zao.
zao.
(Da li su oni otili iz Dalmacije?)
Oni zive u Jugoslaviji i nau~ili su
~iveci
u Jugoslaviji oni su nau~ili
jezik.
jezik.
eGde su oni nau(Sili tako dobro
jezik?)
'/uzgred/ - Iby the way~ in passing 'byl
791
UNIT 32
BASIC COURSE
Moji prijatelji vam vraaju knjigu
zahvaljuju.
i zahvaljuju.
va~e
(Evo
Oni podiU
Vracajuci vam knjigu moji prijatelji
knjige.)
~kolu
Podiui ~kolu oni su smanjili broj
da bi smanjili broj
nepismenih.
nepismenih.
(Kako su oni smanjili broj
nepismenih? )
GD 32.2
Transform Model Drill
The first verb is to be replaced by the imperfective /-i/ formI the

second is to be put into the past (if it is not already in this form).
Idem u
varo~
Idui
da se vidim s Jovanom.
u varo video sam se s Jovanom.
Oni sede u kafani i razgovaraju.

On pije kafu i
~ita
Sm1tovi imaju kola i
novine.
~esto
putuju po
Jugoslaviji.
Oni su bili u Jugoslaviji i videli su
stare crkve.
Jovan je vratio knjigu i kazao hvala.
Mi smo zajedno ve~erali i na miru
(vraati)
razgovarali.
Jovan je trazio stan i uzgred razgledao
znamenitosti grada.
Mislio sam da je komad dobar i otiao
sam u pozorite.
1
Jovan je kupio marke i pitao gde je
(kupovati)
Glavna pota.
Toma je sluzio u Jugoslaviji i upoznao
zemlju i narod.
Mi smo ~ekali na veCSeru i odmarali se.
oni su ra~unali da e vreme biti lepo
i otili su na izlet.
Jovan ne moze da stoji i seo je na
stolicu.
oni nemaju novaca i ne idu nigde.
Selo podize kolu da bi povealo
pismenost.
'/marka/ -
I stamp I
792
SERBO-CROATIAN
UNIT 32
On je predavao srpski jezik i od toga

iveo.
GD 32.3
Variation Drill
GD 32.3.1
censuses.
Substitution Drill with Geographic Areas and Numerals Data from
Prema popisu od 1953. g. proseeni

godinji prirataj na podrueju
Prema popisu od 1961. g. proseeni

godinji prirataj na podrueju
Jugoslavije iznosio je 13.9 na
Jugoslavije iznosio je 10.8 na
1000 stanovnika.
1000 stanovnika.
ua Srbija
(1953)
Hrvatska
Slovenija
Bosna i Hercegovina
Crna Gora
Kosovo i Metohija
Makedonija
Vojvodina
14
8
8,7
21
21,2
22,7
24,3
6,9
(1961)
9,5
b,8
7
17,2
14,2
21,2
9,3
II
Drill with all above substitutions, except for Vojvodina.

U periodu od 1953 - 1961 proseean
U periodu od 1953 - 1961 proseean
godinji prirataj stanovnika u
godinji prirataj stanovnika u
Jugoslaviji opao je sa 13,9 na
Jugoslaviji smanjio se sa 13,9
10,8 na hiljadu.
na 10,8 na hiljadu.
GD 32.3.2
Substitution Drill with Ethnic Groups and Numerals
Prema popisu od 1953. g. bilo je u
Prema popisu od 1961. g. broj
Jugoslaviji ukupno 7,065.923
se poveao na 7,806.213 ili
Srbina.
740.290 vie nego prethodnog popisa.
Hrvati
Slovenci
Makedonci
Crnogorci
Siptari
(1953 ) 3,975.550
1,487.100
893.247
466.093
754.245
(1961)
4,293.860
1,589.192
1,045.530
513.833
914.760
+
+
+
+
318.310
102.092
152.283
47.740
160.515
lUkupno - Itotally, in alIl
793
BASIC COURSE
502.175
259.535
Maari
Turci
GD 32.3.3
UNIT 32
504.368
182.964
2.193
76.511
Present replaced by past (of verb given to the right).

Prose~an
godinji prirataj
stanovnitva u Jugoslaviji se
smanjuje.
ProseKan godinji prirataj
stanovnitva u Jugoslaviji znatno
opada.
Na visinu prirataja
~inioci
sem
uti~u
i drugi
Prose~an
godinji prirataj
stanovnitva u Jugoslaviji se smanjio.
/opasti/
/uticati/
raanja.
U Vojvodini se broj stanovnika
/poveati/
poveava zbog doseljavanja.
Prilikom popisa od 1961. g.
/primetiti/
prirnecuje se tendencija opadanja

prirataja stanovnitva.
Broj stanovnika Jugoslavije raste
i pored tendencije opadanja
prirataja.
Vie muslimana se upisuje u grupu
tEtni~ka pripadnostI nego u grupu
IJugosloveni neopredeljeni l
/porasti/
/upisati sei
Manje muslimana se registruje u grupu /registrovatl/

'Jugosloveni neopredeljeni l nego u
grupu IEtni~ka pripadnosti.
Do smanjenja prirataja u Makedoniji
/dol dol
dolazi zbog iseljenja znatnog broja
Turaka.
Ljudi trpe vee gubitke u ratu nego
lene.
/pretrpeti/
794
UNIT 32
GD 32.4
GD 32.4.1
SERBO-CROATIAN

Instructor
Ins tructor (cue)
Student A
Student B
Koga ste videli dok ste i~li ---.....

u varo?
(Zora)
~ta Je Jovan pitao dok Je kupovao
marke?
~ta je on kazao kad je vraao knjigu?
~ta ste radili dok ste ~ekali ve~eru?
Kako ste se proveli kad ste slulili
u Jugoslaviji?
~ta su va~i prijatelji videli dok
su traili stan?
Da li su Sm1tovi upoznali narod i
zemlju dok su putovali po
Jugoslaviji?
Da li vam je bilo te~ko dok niste imali
novaca?
~ta ste pitali dok ste plaali ra~un?
Koliko ste proveli kod Putnika dok
ste menjali novac?
Koliko vam treba do kancelarije kad se
vozite tramvajem?
Da li ste poveali pismenost kad ste
podigli ~kolu u selu?
Koga ste videli idui u varo~?

Idui u varo video sam Zoru.
(Gde Je Glavna pollta?)

(hvala)
(~itati
novine)
(kakve su stanbene prilike u gradu)
(Kako se ide na
Top~idersko
brdo?)
GD 32.4.2 Substitution Drill with Geographic Areas and Numerals

Data from censuses.
Koliko iznosi prose~an godillnj1
priralltaj stanovnika na podru~ju
Jugoslavije prema popisu od 31.
marta 1961. godine?
Prema popisu od 1961. godine prose~an

godillnji prirataj stanovnika na
podru~ju Jugoslavije iznosi ~
na hiljadu.
795
mrrr 32
BASIC COURSE
Prema Statisti~kom godinjaku1 za 1963.

Beograd je 1961. imao 598.346
stanovnika
Koliko stanovnika ima Beograd?
Zagreb
Ljubljana
Sarajevo
Skoplje
Novi Sad
Titograd
Pritina
.
.
457.499
157.412
198.914
171.893
110.877
30.657
38.593
GD 32.4.3 Substitution Drill with Ethnic Groups and Numerals

Od suseda 2 Jugoslavije, koliko
stanovnika ima Italija?
Austrija
Madarska
Rumunija
Bugarska
Gr~ka
Albanija
Koliko
Koliko
~
~
Prema Demografskom godinjaku Ujedinjenih

naCija3 Italija je 1965. godine imala
51,090.000 stanovnika.
7,215.000
10,120.000
18.927.000
8,144.000
8,510.000
1,814.000
U uoj Srbiji ivi 4,460.011 Srba.
Van uze Srbije zivi 3,346.202 Srbina
ili 42 ~,.
ivi u uoj Srbiji?

ivi van ue Srbije?
Srbi
Hrvati
Slovenci
Makedonci
Crnogorci
SR
SR
SR
SR
SR
Srbija 5,704.740
Hrvatska 3,339.890
Sloven1ja 1,522.227
Makedonija 1,045.530
Crna Gora 383.985
van
van
van
van
van
2,101.473
953.970
66.965
43.654
129.848
ili
ili
ili
ill
ili
27%
22%
4,40%
4,101%
25,2%
lstatistical Yearbook of Yugoslavlja for 1963.

2/s dsed/ - neighbor
3Demograph1c Yearbook. 1965. OUN, page 136.
796
UNIT 32
SERBO-CROATIAN
GD 32.5
GD 32.5.1
Koliko
~itelja
ima Jugoslavija?
Prema popisu od 31. marta 1961. godine

Jugoslavija ima 18,549.291 itelja.
Koliko je puta popis
~iteljstva
izvr~en
u Jugoslaviji do sada?
U kom se razdoblju vr~e popisi
~iteljstva?
Koliko je ~itelja imala Jugoslavija

u doba njenog stvaranja u decembru
1918. godine?
Kad je izvr~en prvi popis
~iteljstva
Jugoslavije?
Kad je
izvr~en
drugi popis?
Izvr~eno je pet popisa, uklju~uJui
popis od 1961. godine.

RaZdoblje izmedU popisa nije isto.
Mislim da su se popisi vr~ili prema
prilikama.
Popis nije vr~en 1918. godine, ali se
cijeni da je Jugoslavija tada imala
11,600.000 itelja.
Prvi popis je izvr~en 31. siJe~nja 1921.
godine. Prema tome popisu Jugoslavija
je imala 11,984.911 itelja.
Drugi popis je izvr~en deset godina
kasnije t.j. 21. oujka 1931. godine.
Tada je u Jugoslaviji bilo 13,934.038
~itelja.
porast to predstavlja? To predstavlja 1,5 odsto godi~n3e.

Cijeni se da je Jugoslavija u tom
Da li je u tom razdoblju bilo
razdobljU imala gubitak od oko 37.000
iseljenja iz Jugoslavije?
~itelja Zbog iseljenja.
Da, tako je .
To zna~i da je do porasta ~iteljstva
prosje~an
Koliki
do~lo samo zahvaljujui velikom
broju raanja.
Da li je vr~en jo~ neki popis prije
Drugog svijetskog rata?
Koliko je ~itelja Jugoslavija mogla
imati pred rat?
KO~HKO
CTaHOBHHKa HMa
Jyroc~BKja?
Nije. Trebalo je da se izvr~i popis u

1941. godini, ali to nije bilo
mogue zbog rata.
Cijeni se da je Jugoslavija 31. prosinca
1939. godine imala 15,700.000
je nonKca CTaHOeHKmTBa KBBp-
meHO y
y KOM
Jyroc~BRjK
Me~YBpeMeHY
HBepmeHo je DeT nODKca,
AO cRAa?
ce Bpme nODRCK
31. xapTa 1961. rOAKHe

HMa 18,549.291 CTaHOBHKKa.
ITpeKa nODKCy OA
Jyroc~aBHja
KO~HKO
~itelja.
nonKC OA
MebyspeMe
CTaHOBHHmTsa?
MHC~HM
Y~7~yjyhH
1961. rOAHHe.
H3Me~y
DonHC& Heje HCTO.
Aa cy ce noneCK spJUHJJH npeKa
npH~HKaMa.
797
UNJT 32
BASIC COURSE
KO~~KO
je CTaHOBHHRQ HMa~a Jyroc~aBHja
y Ao6a HCRO~ CTsspaaa y

1918. rO/u'!He?
noru~c Hl!je spnreH
~eueM6py
1918.
l"OtJ,KHe.
UeH0 Aa Je JyrOCAaBHja T8Aa

11,600.000 CTaHO~R~~a.
RaA je H3Bpmen npaR Donac CTaROBHHWTBa
QJll%
ce
HMa~a
Upe" nanKe Je H3spmeH 31. jaayapa 1921.
JyrocJla8~je?
ronMHe. ITpeMa rOMe

je HMaJl.a
11.984.911
non~cy
Jyroc~as3ja
CTaHoeH~~a.
J{pyr'i'I norMe je I'I3HpmeH' AecoT r'OAHHQ
21. MspTa 1931. rOAHHe.

TSAa Je y Jyroc~aB~jH 6HJ.0 13.934.038
KQCHHje T.J.
C'TH.HOJ:HUJR8.
~O~HKM
npeJl.CTB.~...ba
To
r.pOCeqaH npMpawTaj TO npeA-
1.5
O,D.CTO rO,lJ,J'!lUH:e.
c'taB..oa?
na
~H
11::3
y TOM nepHOAY
je
6H~O ~ce~eua
UeHH ce Aa je
HMa~a
J)t'OCJf8BMje?
1(a 3601'"
To
Aa Je AO npHpawTaja CTaHoaHH-
3Haq~
lUTDa ,o.01HJl.O
caMO
3a:t.f;a..bY jyhH
Y TOM nepHOAY
0A OKO 37.000 cTanOBHHHCe.beHa.
Jypoc~aBRja
ry6~Ta~
lJ.a. Taxo je.
Be.:rvli<:Olll
poJy pa~aH:a.
Aa
~~
Je spmeN jom ReKK nonHC npe
~pyror c~e7CRor
HHje.
Tpea~o
y 1941.
paTa?
~oryhe
KO~KO
rOA~HM, a~K TO HHJe 6H~O

a60J"l
UeHM ce Aa Je
je CT8aoBHHRa JyrOC~88HJ8
1939.
Mor-fta HM3TH npeA paT?
je Aa ce HaBpWW nonHC
paTa.
31. AeneM6pa
15.700.000
Jy~oc~aHHJa
rO,D.HHe HMa~
CTaHOBHPlRa.
~GD
32.5.2
Kad je
izvr~en
prvi popis
stanovni~tva
Prvi popis poslije rata izvren je
poslije rata?
15. oujka 1948. godine.
Koliko je bilo !itelja u Jugoslaviji
Bilo je l5~841.566.
na dan tog popisa?

To je bio trei popis po redu poslije
Tako je.
stvaranja Jugoslavije l zar ne?

Kad je
To
izvr~en ~etvrti
zna~i
popis?
poslije pet godina.
Koliko je bilo tada !itelja u
Izvr~en
je 31. OUjka 1953. godine.
Da.
Bilo je 16 1 990.617.
Jugoslaviji?
Koliko se povealo !iteljstvo
Povealo se za
6 1 564.380 stanovnika.
Jugoslavije u raZdoblju od 1921.

do 1961. godine?
798
SERBO-CROATIAN
UNIT 32
To je veliki porast.
Da.. naro~ito .. ako se uzmu u obzir

veliki gubici u ljudstvu.. koje je
Jugoslavija pretrpila za vrijeme
rata.
Da .. na to sam i mislio.
npBU nonHC noc~e paTa H3spmeH Je 15.
MapTa 1948. rOAHHe.
RaA je H3spmeH npSH nonBc cTaRoBHBmTS8 noc~e paTa?

KO~HKO
Je
CTaBOBHRKQ y JyroHa AaB To~a nonBca?
BH~O
~H~O
C~BHjH
To je BO TpehH no peAY nonKC noc~e

cTsapaaa Jyroc~aBKje, je ~'Te?
Ka~
To
je H3BpmeH
3Ba~H
noc~e
~eTBpTH
TaKO Je.
H3BpmeH je 31. MapTQ 1953. rO,l.tHHe.
nonKc?
neT rOAHHa.
BH~O
je H~O TaAa CTaHOBHHKQ 7

JyrOCJIaBHjH?
RO~HKO
ce
KO~HKO
c~aeHje
1961.
To je
~a,
je 1$,841.566.
je 16,990.617.
nOBeha~o
CTaBOBHHmTSO Jyroy MebyepeveBy OA 1921. AO
nOBeha~o
ce aa 6,564.380 CTaHOBBHKa.
~O,l.tKHe?
se~KH
aRO ce yaMy y 063WP

Be~KH ~yHQH y ~YACT8Y, Koje je
Jy~oc~aBHja npeTpne~ aa epeKe paTa.
npHpamTaj.
Ha TO caM H
~a,
HapO~HTO,
MHC~O.
GD 32.6
GD 32.6.1 Replace the clauses beginning with /dok/.. /kad/ and /jer/ by phrases
using /-i/ torms (trom the 1mperfect1ve verb).
Dok sam sedeo u parku video sam Jovie.
Kad j e uneo kutere u voz nosa~ j e
zauzeo mesta.
Dok je menjao novac.. on Je izgubio
mnogo vremena.
Kad je Jovan uffao u sobu.. on je kazao
Idobro ve~el.
Kad nije video gospodina Jovia u sob1 ..
on je izaao.
/unositi/
/ulaziti/
799
UNIT 32
BASIC COURSE
smo razgovarali, dok smo ~ekali voz.

Devojka je upalila svetlost, dok je
cistila sobu.
Mi
Kad je otiao od kue, on je rekao da

nee doi kui na ve~eru.
Kad smo poli na izlet, mi smo racunali
da e biti lepo vreme.
Nisam doao, jer nisam ~eleo da vas
uznemiravam.
/odlaziti!
/polazili/
GD 32.6.2 Write questions (also using the /-i/ form) to which the sentences
you have written in l) using /-i/ are appropriate answers.
800
SERBO-CROATIAN
UNIT 33
UNIT 33
Travelling in Winter
Basle Sentences - Osnovne

Putovanje zimi
re~enlce
II1TOBaBe BHKB
radIo
r~1o~ rija pl
pi:.ulijH I
~
c.
patUfO-anapaTH
rKctlJI/
radio-aparlti
Did you 11sten to the radio? DS. li ste slu~alll
ridIo?#
course
under the way~ during
pertaining to Christmas
tlow~
What will the weather be

during the Chris tmas
holidays?
)la
JIK eTe cJflura.na l
pt.,ltBo?1I
lL
t6k pl tokovI
u toku
,~
bo~icnrl-a~
..
TOR,
TOROBH
..
y TOK7
oULHI, -i, -6
-6
KAkvo e biti vrijeme I

u toku :eO~lnlh
blagdani?
paARO, pa,ltHJa
KaKao he
I
Y TOKY'
co
RTH
l
c.
epeMe
}=;oX(MhHMX
_ ...11
npa3HHK8
-r
torecast
I dinlt [l1sten]~ but it
you want to hear the

weather torcast~ turn it
(Ithe radioi) on.
progn6za
Nf samI all
ako
hocete
,
~ti prognbzu
vremenaI otvorite
ridio.
c.
HHcau, aJIn aKO xoheTe

I
~
Aa ~YJeTe npoPHo37
J.
BpeueBa, ynaJlHTe
lL
patlHO.
informationImessage i
pl news
meteorologic
vijest (t.)
meteorolo~ll
-II
report
In tive minutes they tIl

give (lare givenl) the
news and weather report.
B~CT
-5
izve)St~j
Kroz p.t m1n'lita 1d8:jU

se Vijestili
meteorolo~k1
..
H3seUlTaj
neT
J. MHHyTQ
~
I,ltajy
J.
Kpoa
ee
c.
I H MeTeOpOJlODIKH
'
BeCTH
..H3seWTaJ.
-.
lzve)Stlj.
801
UNIT 33
BASIC COURSZ
Why are you interested in

the weather forcast?
Za~to vas interesrra'
3amTO sac HKTepecyje

A
Jl
nporaoaa speueHa?"
prognbza vremena?#
A
to wonder
lid like to make a trip to
Austria, and lim wondering how [to do it].
~elio bih putovati za

Austriju~ pa se pttam
Aa nyTyjeM
..
Y .~CTPHj7, na ce
k8.ko.
nlT8M KaKO.
~e~eo RX
,\
rii~an~ rn~na~ -o
ugly
I f itls to be bad
niTt1TH ce
pttati se
weather~
I wouldn't travel by
but rather by train.
car~
~
,
ako
bude
ruzno
vrijeme~
ne bih putovao
,autom I
,
~
vec vlakom.
Were I in your place I

wouldn't take a trip <'go
on a tripl) by car.
. ,
Da sam na va~em mjestu

ne bih l~ao na pbt
autom.
l
~
co
.l
AKO (SYAS PYZJIO speM8,
K~~~MaJBe~
or.
changeable l variable
S5GOM.
~d caM Ha sameu M~CTY'
J.
He (SHX Kmao Ha nyT
"
KOJlHll8.
"
Ma ma
ma ~ta.
~to god
,
promj enlj i v ~ -a ~
whatever, no matter
He (SHX I1.YTOBaO
"
mTO J"OA
,
npOMeH~HB,
-a, -o
-o
No matter what the radio
says~ the weather 1s [too]
variable in winter.
~to god kk~e radio.
Ma
vrijeme je zf:m1
promjenljivo.
in a moment
to worsen. to
deteriorate
Jo
mT& ,aa Ka ze paARO,

Bp~Me je a~.nf
,
npoMe H'''t~BO.
za(Sas
38 'laC
pogor~ati (se)~
nOrOp'.llll TH
da (se) pogor~a:
,1J;Q
(CB ) ,
ce ) noropuri
It may get worse at any

moment.
A
Have you gone to Austria in

the winter by way of
Maribor?
Da li ste putovali
zimi za Austriju I
I
,
preko Maribora?
~a
~H
CTe
nYTOBa~
,
3HMH Y AYCTpHjy
~
."
0I18KO
MapHopa' /I
802
SERBO-CROATIAN
UNIT 33
preporil~iti, da
to recommend
npenopy'lHTH, Aa
,
nperropy'uul
preporll~rm
I did once, but I wouldntt
recommend that anyone do

it again.
Jesam jedanput, ali ne

JecaM jeAaHnYT, a~H He
I
I
6HX BRme HHKOMe npebih vl~e nIkome
nopf~Ho'Aa Tt ~KRH.
prepord~1olda tb ~lnr.
A
Why?
Za~to?
When I started off on the

trip, the weather was
beautiful and clear.
...
I
Kad sam pvtsao na piIt
b~lo je drvno, vedro
vrijeme.
travelling
pleasure, delight
Travelling was pure delight
right up to Maribor.
sky
to get overcast,
covered with clouds
snow
i t is snowing
From Maribor the sky was
overcast and it began to
snow.
to blow
wind
bad weather
to accompany, to follow
The wind blew and the bad
weather followed us all
the way to Vienna.
l\~A caM nJmao Ha nyTI

'"
'
Je AHRHO,
Be,a;po
apeMe.
Jo
6H~O
~
,
nyToeaa.e
yEHBaHle
putov!nje
Putovanje je btlo
prkvo u~fv~jel
sve do Maribora.
'"
u~fva:nje
I
nYTosase je
!!
6H~O
npaso
Y*HBase
,,- " CBe AO M'apR6opa.
H~60, He6~ca
nebo pl nebesa
naobli~it1 se,
da se naQbla:~r
snljeg pl snjegovi
pada: Isnljeg
'"
ce,
Aa ce Hao6J1i'lH
,
CHer, CHerOBR
,
~
naAi cHer
Hao6JIa~RTR
naobli~iloli po~eo
,
I He60
ce
MapH60pa
"
IH no~eo
I
Hao6JIa~HJIO
jelda pada snljeg.
je Aa na,a;a CHer.
Od Mariboralnebo se
dUvati, davam
vjetar, G vjetra
pl vjetrovi
nevrijeme
pratiti, pratIm
Dbvao je vjetar l1
I
nevrijeme nas je
Pratilolsve do Bb~a.
OA
~
,a;ysaTH, AyaaM
,
BeTap, seTpa
...
seTposH
...
HespeMe
,
,
npaTHTH, npaTRM
~Isao je seTapiH
HespeMe
Hac je
...
Jo
npaTHJlO cse ,a;o Be"la.
803
UNIT 33
BASIC COURSE
at (with D)
return
How did you get along on
the way back!
pri
,
povratak..
,
povratka
KAko ste prO~li pri
povratku?
npa
nOBpaTaK, nOBpaTKa
K8.RO CTe ce npAseJlH InpJI

nospaTRY?
Pretty well.
it is true, in truth
to freeze
sun
to shine
Prfli~noldObro.
doda5e
smrznuti se, da
se smrzn!m,
smI-zao se /
"
smrznuo
se
slmce
s1jati, s1jam
..
To be sure. everything was

DodGre. sve je btlo
frozen. out the sun shone.
"
smrzn~to. ali sunce
je s1jalo.
despite (with G)
cold
to arrive. to travel
back
any
Despite the cold we travelled back without any

difficulties.
npRJJa~HOlllOPO.
lloAtwe
...
CMPSHYTR ce.
...
Aa ce CMpSHeM,
cMi>aao ce /
...
cMpsHyO ce
a.
cyHt(e
cHjaTR, cHjiM
t.
J.
CBe je H~O
I
J.
CMpsHyTO, a~H cyHt(e
~oAyme,
...
Je cBjaJIO.
uprkos / usprkos
ynpxoc / ycnpKoC
hladnoa
XJJaAHoha
doputovati, da
doputuj!m
ikakav. ikakva. -o
AonyTOBaTH J Aa
"
f
Usprkos
hladnoc!
doputovali smo bez

ikakvih pote~k6a.
~
AonyTyjeM
,
HKaKAS, HKaKBa, -o
~,
YnpKOC XJlaAHoLe
AonYToSaJIH
CKO
es
t. _
HKaKSRX Te1UKoha.
Additional Useful Expressions Regarding Weather

fog
frost
slippery frozen ground
rainy
foggy
magla
mraz pl mrazovi /
mrazev1
,
poled1ca
k1~ov1t..
-o
maglovit, -a, -o
-a..
Mara
MpQa, upaSOSR /
.
MpaaeSH
nOJle.aBlla
,
KHmOSIIT, -a, -o
,
Mar~OSHT. -a, -o
~
804
SERBO-CROATIAN
pNIT 33
slippery
sklizav, -a, -o
KJI.H3aB, -a, -o
Hri.nO.hY je' Mara.
lt1s fog[gy] outside.
'"
predk~zati, da
to predict
npeJXcKa3aTH, Aa
predk!z~m
storm
hail
or,
The radio predicted a
haiIstorm.
-npeAcKameM
#
co
oll1ja
grad
oJIYja
tu~a
Ty'la
Mdio j e pred~zao
oHIJu Isa tuom.
Jo
'
,
PaJXHo
je npeACKa3ao
J.
'
OJ1yjy
ca rpa.n;o'M.
~
a.
n.6ycaR,
n.lycKa
,
n.bycKoBH
plj~sak, plj~ska
shower
pl pljuskovi
to cease, to stop
npeCTaTH, Aa
,
npecTaHe
prestati, da
prestanI!
to clear up (weather)
The rain has stopped and

[the sky] has already
cleared.
heat, hot
pa3BeAPHTH ce, Aa
razvedriti se, da
se razvedrI
ce pa3BeApi
KHma je
,
,
vec se razvedrilo.
IH
npeCTa~
,
Beh ce pa3BeAPHJIO.
vruina
vrile mi je.
l'm hot.
,
'
MeHH je spybHHa.
NOTES
Note 33.1
jakoj
~elim da jedem supu, telee meso, i ako imate, crni hleb.
Ako voz stigne na vreme, mi neemo zadoeniti za sastanak.

jakoj may be roughly translated tgiven the fact that'. While it frequently
corresponds to 'if t, as in the above examples, it may also correspond to 1though,
although'. The compound jfakoj is leven though, although1. Compare the uses of
IAko! and jihkoj in the following sentences:
Ako je ta knjiga skupa, ja je ne
mogu kupiti, iako mi treba.
If that book is expensive, I can 1t buy

it, although I need it.
805
UNIT 33
BASIC COURSE
Ako je skupa .. moram je kupiti ..

jer mi treba.
Although it is expensive .. I have to buy

it because I need it.
The second sentence might be translated Igrant that it is expenslve t .. or the

like.
Another example of
A.
B.
lakol
is:
Imamo .. samo je dosta veliki.

Ako je .. dajte mi.
We have.. but itJs qUite big.

Give it to me even if it is (Igrant
that it ls .. give [it] to met).
Following is a group of examples from the Basic Sentences which use

1.1 a
~elim da jedem supu, telee meso, i ako imate .. crni hleb.
1.1 a
1.1 a
Ako imate vremena, moete ga sa~ekati.

Ako niste zauzeti .. ja vam mogu pokazati jednu robnu kuu.
1.1 c
Bie mi mila, ako mogu da vam u~inim neku uslugu.
1.1 e
1.1 e
Ako ste umorni .. onda nemojte nigde ii.

Ako treba i vi im pomozite da kola budu to pre gotova.
1.1 e
Ako ne moete da stojite tu dok se mi ne vratimo .. vi stanite negde
1.1 e
u blizini.
Zauzmite dva mesta u kupeu prve klase .. ako je mogue, pored prozora.
These sentences lllustrate some of the constructions in which

is found. Sentences containing
with
Iakoi:
lakol
lakol
lakol
lifl
normally have at least two clauses, that
(technically called the protasis) and one other, independent .. clause
(technically the apodosis).
For example:
Protasis
Ako imate vremena,
Ako treba
Apodosis
moete ga sa~ekati
i vi im pomozite itd.
The order may be reversed:

Apodosis
Bie mi milo ..
Protasis
ako mogu da vam u(S1nim neku uslugu.
In order to show more clearly the variety of constructions in which lakol occurs,
arbitrary numbers have been given to the verb which occurs after lakol and
arbitrary letters to the verb of the independent clause. The number l. signifies
806
SERBO-CROATIAN
UNIT 33
the present tense after lakoj (as /imate/, Iniate/, /mogu/, etc. above).
letter
signifies the present tenee of the independent clause (as /elim/,
/moete/, /mogu/ above).
The letter ~ stands for the future (/bie/) and ~
for the imperative (/nemojte/, /pomozite/, /stanite/, /zauzmite/).

kept in mind that either clause may contain several verbs.
It must be
The numbers and
letters refer to the primary verb or verb phrase of the clauses involved.
example:
Ako
The
1.1
For
vremena, moete ga sacekati.

a
Bie mi m~lo, ako mogu da vam uinim, i.t.d.
1.1
Ako ne moete da stojite tu dok se mi ne vratimo, vi stanite negde u blizini.

e
1.1
The examples given illustrate only the present tense after lako/ but show
three different forms in the apodosis:
Apodosis
Protasis
1.1
Present
a
c
Present
Future
Impera tive
The second number .1 in this example indicates that the verb is imperfective.
The number .2 will be used for the perfective.
1.2
Study the following examples:
Ako budemo suvie umorni, javiemo vam telefonom da nas uzalud ne

cekate.
5.2
Radovae
me ako vam ovi podaci budu bili od koristi.
The perfective present of /biti/ is used after /ako/ in both of these sentences
(/budemo/, /budu/). In the first sentence /budemo/ is used with the adjective
/umorn1/, lif we should be too tiredl. In the second example /budu/ 1s followed
by the /1/ partic1ple: lif these data should [prove to] be of use l While both
lif l clauses refer to the future, that with /budu/ plus the /1/ participIe is
somewhat more indefinite and may refer to a later time in the future. The following examples use a different verb:
1.2 c
5.2 c
Ako voz stigne na vreme, mi neemo zadocniti za sastanak.

Ako voz bude stigao na vreme, mi neemo zadocniti za sastanak.
007
UNIT 33
BASIC COURSE
These may both be translated IIf the train arrives on time, we wonlt be late for
the meetingI.
They may also be lif the train should arrive on time,' should
the train arrive on time,' etc.
Again the difference between the two is that
the second is more indefinite.

There are more possible verb forms in both the
dependent one than are illustrated above.
are:
Protasis
The common verb forms found in each
/ako/ + present
/ako/ + past
l
2
Apodosis
/ako/ + future
/ako/ + conditjonal
(/bi/ + /1/ form)
3
lj.
/ako/ + /bude/ plus

/1/ participIe
Not all combinations of 1-5 with a-e are possible.

found in GD 33.1
lako/ clause and the in-
present
past
:f'uture
~conditional
imperative
The frequent ones are
/ako/ plus future is less frequently used than the other con-
structions and its use is restricted to very specific situations.

illustrated in GD 33.1.3.
These are
The verb /e/ after /ako/ (with verbs other than
/biti/) refers not to simple futurity but to determination (Will) on the part of
the subject:
/ako e Jovan doi, doi u i ja/ lif John wants to (and will)
come, IIII come, tool.
Under imperative we may include /neka/ plus verb.
As indicated above, the aspect of the verb should sometimes be taken into
consideration.
When the verb after /ako/ is present, it may be 1.1 imperfective
or 1.2 perfective, as: 1.1 /ako radi/, /ako mogu/, /ako je/; 1.2 /ako stigne/,
/ako bUde/.
In 2, 4, 5, the numbers after the decimal (.1, .2) refer to the
aspect of the participIe:
to the infinitive.
2.1 /ako je
ekao/
2.2 /ako je doao/.
In 3 it refers
It should be noted that the first person imperfective of a
verb is not normally used with reference to future time after /ako/.
The following chart will help to clarify the formal relationship of the
patterns involved.
It compares the forms of /biti/ (and /hteti/) as used
independently and as auxiliaries.

Present of /biti/
As Main Verb
I
P
1.1
1.2
ako je
ako bude
Fast of /biti/
(conditional)
Present of /hteti/
(in future)
With /1/ ParticipIe

2.
5.
ako je ako bude -
3.
4.
ako ce -
ako bi -
808
SERBO-CROATIAN
UNIT 33
As seen by this chart 2. ind1cates the imperfective

it refers to the aspect of the
III
Ijel
(etc).
A number after
the number 5.
participle, as noted above.
ind1cates the corresponding use of the perfective Ibudel (etc.):

ekaoI, 5.2 lako bude do~ao/.
Either clause may be affirmative or negative.
to show the negative:
1.1
l.ln
Note 33.2
en
e
The letter
5.1 lako bude
may be added
Ako ste umorni, onda nemojte n1gde ii.

Ako ne moete , vi stanite ~
New Verbs
a/J!
doputovati
da doputuj~m
sijati
sija:
to shine
p
I
d1lnuti
dllvati
,
da diInE!m
dUv!m
to blow
a
i
i
I
I
oblaati se
obliiiti se
naoblaiti se
oblaa: se
obla':I se
da se naobla':t
to become overcast, covered

with clouds
a
a
pogor~ati se
pogor!vati se
da se pogora:
pogora:v se
pratiti
dopratiti
prattm
da dopratrm
a/Je
a/Je
p
I
predsk~zati
da predska:em
predskt!zujem
i
a/J!
preporuIvati
preporUujem
da prestane
a/Je
prestati
prestajat1
prestaj~
p
I
smrznuti se
smrziIvat1 (se)
da se smrzn~m
smrza:va: (se)
vedriti se
razvedriti se
razvedr!vat1 se
vedrr se
da se razvedrr
razvedr~a: se
predskazIvati
preporllCit1
to arrive;
to travel back
naobla:en
to worsen,
deteriorate
",
pracen
to accompany,
follow
to predict
preport1en
da preporiIcrm
pogor~an
to recozmnend
to cease,
stop
...
smrzao se
/smIaznuo se
to freeze
(/se/-1ntr.)
to clear up
(of weather)
809
UNIT 33
BASIC COURSE
Grammatical Drill
GD 33.1
Learning Drill
Following is the list of forms used in connection with Iakoi. The lakol
clause 'has its identifying number~ the other clause has its identifying letter.
The drill sentences are identified by these numbers and letters. In addition,
Ini is used with either number or letter to indicate negative.
Protasis
Apodosis
lakol
lakol
lakol
lakol
lakol
l
2
+
+
+
+
+
present
past
future
conditional
Ibudel
+ participle
.1
.2
GD 33.1.1
1.1
1.1
1.2
1.2
1.1
1.1
lakol
a
b
c
d
e
imperfective
perfective
+ present
Ako va~ sat radi ta~nol onda mi

moramo pouriti.
an Ako va~ sat radi ta~no, onda mi
ne moramo zuriti.
a
Ako sutra bude lepo vreme~ onda
idem kolima.
cn Ako sutra bude lepo vreme~ onda
neu ii vozom.
,
Ako je sedam sati~ voz je vec
b
doao.
a
bn
Ako je sedam sati, voz
jo~
nije
do~ao.
1.1
1.1
1.2
present
past
future
conditional
imperative
Ako Jovan dolazi, ja u ii na

stanicu da ga do~ekam.
cn Ako Jovan dolazi~ ja neu ii na
stanicu da ga do~ekam.
d
Ako bude lepo vreme bolje bi bilo
da idemo kolima.
c
If your watch is right <Iruns exactlyl), then we must hurry.

I f your watch is
not hurry.
right~
then we need
Should the weather be nice tomorrow,

then lim going by car.
then I won1t go by train.
If it is seven olclock~ the train
has already come.
It it is seven olclock, the train
hasnit yet come.
It John is coming, 1111 go to the
station to meet him.
It John is coming~ I wonft go to the
station to meet him.
Should the weather be nice~ it would
be better it we go by car.
810
SERBO-CROATIAN
UNIT 33
1.2
dn
Ako bude
ravo
vreme ne bi bilo
dobro da idemo kolima.

1.1
Ako imate vremena
doite
kod
If you have time, come to see me

(now).
mene.
l.ln en
Ako nemate vremena, nemojte
If you don1t have time, don1t come

to see me.
dolaziti kod mene.
GD 33.1.2
2.1
2.ln an
jakoj + past
Ako je Jovan bio tamo, on
poznaje put.
If John has been there, he knows the

way.
Ako Jovan nije bio tamo, on ne
If John hasntt been there, he doesnit

know the way.
poznaje put.
2.2
Ako ste poslali pismo avionskom

potom, ono je ve stiglo.
2.2n bn
Ako niste poslali pismo avionskom

potom, ono jo nije stiglo.
2.2
2.2n cn
Ako je Jovan poslao pismo

vazdunom potom, ono e stii
danas-sutra.
Ako Jovan nije poslao pismo
stii ni danas ni sutra.
2.2n dn
2.1
2.1n en
If you sent the letter (by) airmail, it has already arrived.

If you didnIt send the letter (by)
air-mail, it hasnit arrived yet.
If John has sent the letter (by)
airmail, it will arrive today or
tomorrow.
If John hasnit sent the letter (by)
air-mail, it won1t arrive today or
tomorrow.
vazdunom potom, ono nee

2.2
Should the weather be bad, it wouldnit

be good to go by car.
Ako su poli rano, oni bi mogli

stii do 10 sati.
Ako nisu poli rano, oni ne bi
mogli stii ovde do 10 sati.
Ako ste ve poceli da citate tu
knjigu, onda je vi prvo
procitajte.
Ako jo niste poceli da citate
tu knjigu, onda je nemojte vi
If they left early, they could be

here by 10.
If they didnIt leave early, they
could not be here by 10.
If you have already begun to read
this book, then you read it first.
If you have not yet begun to read

this book, then donlt read it first.
prvo citati.
811
BASIC COURSE
GD 33.1.3
UNIT 33
jakoj + future
Ako e majka ostati kod dece,
mi idemo u bioskop.
If mother will stay with the children,

werll go to the movies.
IAko
majka hoe da ostane 1
3.20 cn Ako majka
nee ostati kod dece,
mi necemo
ici u bioskop.
"
I Ako
ostane 1
If mother won1t stay with the children,

we won1t go to the movies.
majka nee da
Ako e Jovan doi, doi u i ja.
I f John will come (chooses to come),
IAko Jovan hoe da doe 1 IIII come, too.
Ako e Jovan doi, onda ja neu
cn
doi.
I f John will come, then I wonlt come.
IAko Jovan Qoe da
3.1 d
1
Ako e biti mnogo sveta, ja bih
voleo da ne idem.
3.1
Ako e biti mnogo sveta, ja ne
dOe
dn
If there will be a lot of people, lId

rather not go.
bih voleo da idem.

Ako e biti mnogo sveta, vi
3.1 e
If there will be a lot of people,

then you better go alone.
onda bolje idite sami.
3.1 en Ako
e biti mnogo sveta, vi
If there will be a lot of people,

then donlt go.
onda nemojte ici.
GD 33.1.4
4.1 a
jakol + conditional
Ako bi me neko traio, ja sam
van grada.
If anybody should look for me, lIm

out of town.
4.1 an Ako bi me neko traio, ja nisam

4.2
4.2
dn
4.1
4.1
en
If there will be a lot of people, I

would prefer not to go.
kod kue.
Ako bi Toma doao sam, to bi
bilo dobro.
Ako bi Toma doao sam, to ne
bi bilo dobro.
Ako bi tamo bilo mnogo sveta, vi
mi javite.
Ako bi tamo bilo mnogo sveta, vi
nemojte dolaziti po mene.
If anybody should look for me, lIm

not at home.
If Tom would come by himself, that
would be fine.
If Tom ~ould come by himself, that
wouldnIt be good.
If there should be a lot of people
there, let me know.
If there should be a lot of people
there, dontt come for me.
812
UNIT 33
SERBO-CROATIAN
GD 33.1.5
5.1
lakoj + /bude/ with past participIe

Ako sutra bude padala kia, mi
odustajemo od izleta.
5.1
an
5.1
5.1
an
Ako sutra bude padala kia, mi

ne odustajemo od izleta.
Ako me Jovan bude traio, vi
ete me izvestiti.
Ako me Jovan bude traio, ne
ga po~aljite ovamo.
Ako sutra bude bilo lepo vreme,
ja bih najradije otputovao.
5.ln dn
[Even] should it rain tomorrow, we

wonlt give up the trip.
Should John look for me, you III let
me know.
treba da me 1zvestavate, ve
5.1
Should it rain tomorrow, we[Sll]

give up the trip.
Ako sutra ne bude bilo lepo
Should John look for me, you are not

to inform me, but [rather td] send
him here (thither l ).
lId prefer to leave.
Should it not be nice weather tomorrow, I wouldnit leave.
vreme ja ne bih putovao.

5.2
Ako se budete zadrali due u

gradu, javite mi.
Should you stay longer in the city,

let me know.
5.2
en
Ako se budete zadrali due u

gradu, nemojte mi javljati.
Should you stay longer in the city,

donlt let me know.
GD 33.2
Transform Drills
Present - /bude/ + past participle

,
Ako voz bude stigao na vreme, mi
Ako voz stigne na vreme, mi necemo
neemo zadocniti za sastanak.
zadocniti za sastanak.
GD 33.2.1
Transform Drill:
Ako vas neto sprei da doete, vi nam

javite da vas uzalud ne ekamo.
Ako vas neto bude spreilo da

doetetvi nam javite da vas ne
ekamo.
Ako vam nestane benzina ne moete ga

kupiti dok ne doete u grad.
Ako vam bude nestalo benzina ne

moete ga kupiti dok ne doete u
Ako zadocnite za predstavu neete moi

ui u salu do prve pauze.
grad.
Ako budete zadocnili za predstavu
neete moi ui u salu do prve
Ako odsednete u Metropolu imaete lepu i

udobnu sobu.
Ako nauite dobro jezik bie vam lake
da vrite svoju dunost.
pauze.
Ako budete odseli u Metropolu imaete
lepu i udobnu sobu.
Ako budete dobro nauili jezik bie
vam lak~e da vr~ite svoju dunost.
813
UNIT 33
BASIC COURSE
v'
Ako svratite u varo zadrzacete
se dugo.
Ako budete svratili u varo zadrzaete

se dugo.
Ako se malo pourite moete stii pre
Ako se budete malo

,
..,
stici pre naci.
naci.
po~urili
mozete
Ako mi pomognete, ja u biti na vreme
Ako mi budete pomogli, ja cu biti na
gotov.
Ako padne kia pokvarie nam izlet.
Ako se prilike promene, mi emo doi.
vreme gotov.
Ako bude pala kia pokvarie nam izlet.
Ako se prilike budu promenile, mi
emo doi.
Ako se brzo presvu~ete, mi mozemo stii

pre pocetka predstave.
Ako se povea broj aka, smanjie se broj
Ako se poboljajU uslovi za zivot, mi
Ako se budu poboljali uslovi za
emo ostati tamo due.
Transform Drill:
moemo stii pre pocetka predstave.

Ako se bude poveao broj aka,
smanjie se broj nepismenih.
nepismenih.
GD 33.2.2
Ako se budete brzo presvukli, mi
ivot, mi emo ostati tamo due.
Present - Past
Ako predate pismo u ponedeljak, ono e
Ako ste predali pismo u ponedeljak,
stii u sredu.
ono je stiglo u sredu.
Ako voz doe na vreme Jovan nee
Ako je voz doao na vreme Jovan nije
zadoeniti za sastanak.
Ako je kod njih lepo vreme, oni e poi
zadocnio za sastanak.
Ako je kod njih bilo lepo vreme, oni
kolima.
Ako imate vremena zato ne doete kod
nas.
Ako ste gladni zato ne jedete.
Ako imate stan u prizemlju to je dobro,
jer ta kua nema lift.
Ako podignete kolu, to e biti dobro
su poli kolima.
Ako ste imali vremena zato niste
doli kod nas?
Ako ste bili gladni zato niste jeli?
Ako ste imali stan u prizemlju to je
bilo dobro, jer ta kua nema lift.
Ako ste podigli kolu, to je dobro
za vau decu.
Ako vozovi saobraaju uredno, zato ne
putujete vozom?
Ako su umorni, zato idu na izlet?
za vau decu.
Ako su vozovi saobraali uredno,
zato niste putovali vozom?
Ako su bili umorni, zato su ili
na izlet.
Ako ste se odmorili, onda emo
Ako se odmorite, onda emo provesti
provesti vikend na Frukoj gori.
vikend na Frukoj gori.
814
UNIT
SERBO-CROATIAN
33
Ako poaljete pismo vazdunom potom l

,
,
ono ce stici na vreme.
Ako ste poslali pismo vazdunom
Ako mi naete stan biu vam mnogo
Ako ste mi nali stan, ja sam vam
potomlona e stii na vreme.
zahvalan.
mnogo zahvalan.
RadUjem se ako vam se dopada Beograd.
Radujem se ako vam se dopao Beograd.
Bie mi ao ako se naljutite.
Bie mi zao ako ste se naljutili.
Ako vam se pokvari radio ~ Toma moze da

ga opravi ..
Ako vam se pokvario radio ~ Toma
GD 33.2.3
Transform Drill:
Ako bi me neko
tra~iol
moze da ga opravi ..
Conditional - /bude/ + Past participle
vi mi javite.
Ako me neko bude

javite.
tra~io, vi
mi
Ako bi Jovan doao I on bi mogao lako

svr~iti taj posao.
Ako Jovan bude doaoIon e moi
Ako bl se poveao broj aka morala bi
Ako se bude poveao broj aka morae
se podii jo Jedna kolska zgrada .
se podiei Jo Jedna kolska zgrada.

Ako voz bude mnogo zadoenio l mi
lako svriti taj posao.
Ako bi voz mnogo zadoenio l mi ne bismo

stigli na vreme kod lekara.
neemo stii na vreme kod lekara.
Ako bi pao sneg l mi ne bismo mogli dalje
dalje putovati.
putovati.
GD 33.3
Ako bude pao sneg l mi neemo moi
Response Drill with (suggested) alternates l equivalent responses.
Vi imate sastanak pola sata posle dolaska

voza.
Ja neu zadoeniti za sastanak l ako

voz stigne na vreme.
bude stigao
bi stigao
Nadam se da ete doi ta(Sno na vreme i

da vas neemo (Sekati.
on ne moze sam svriti taj posao do 5
sati ..
Ovo pismo treba da stigne do ponedeljka
u Ljubljanu .
Ove ~kolske godine e se sigurno poveati
broj aka u naoj koli.
Ja u doi na vreme l ako me neto

ne spreCSi.
Dal znam. on ne mo~e svriti posao
do 5 sati, ako mu neko ne pomogne.
Ako ga poaljete avionskom potom,
ono moze stii do ponedeljka.
Mi neemo imati dovoljno uCSioniea,
,
ako se poveca broj aka.
815
UNIT 33
BASIC COURSE
Ova kua je taman za moga prijatelja"
Moj prijatelj e uzeti ovu kuu"
ali je u ravom stanju i treba da

se opravi.
GD 33.4
GD 33.4.1
ako je opravite.

Questions and Answera Drill" using
Iakoi.
Hocete li ii na iZlet" ako bude padala kia?

,
,
Hocete li doci kod nas" ako budete imali vremena?
Da li mogu da ka~em gde ste" ako vas neko bude traio?
Hoete li doi kod nas" ako bude mnogo sveta?
Da li bi ili u bioskop" ako majka mo~e da ostane kod dece?
Treba li da vas izvestimo" ako vas neko bude traio?
Da li e nas pustiti u salu" ako budemo zakasnili za po~etak predstave?
Da li ete ostati tamo du~e" ako budete imali vremena?
Zar ete ii na put kolima" ako bude padao sneg?
Da li ete se naljutiti" ako ne doem?
Da li ete ii na izlet u nedelju" ako se budete odmorili?
Zar neete ii s nama na izlet" ako bude bilo lepo vreme?
Hoete li doi kod nas" ako doe Jovan?
GD 33.4.2
Question
and Answer Drill on the Basic Sentences.
Answer the
following questions on the basis of the information given in the Basic Sentences.
Kakva je prognoza vremena za sutra?
Da li jo pada kia?
Kakvo je vreme napolju?
Da li jo duva vetar napolju?
Da 11 je prestao da pada sneg?
Da li ste putovali zimi u Austriju?
Da 11 se puteVi ~iste od snega?
Da li se napolju razvedrilo? Ivani
Da li ima ~esto magle u Beogradu?
Da li su ovde jaki rnrazevi?
Da li je ovde juce bilo oblacno?
Zar kia jo nije prestala da pada?
Dokle vas je pratilo nevreme?
816
SERBO-CROATIAN
UNIT 33
Koliko je trajala oluja?
Da li je grad napravio veliku tetu?

Da li ste imali tekoa pri povratku?
- Kako vam se (Sini vreme? Da li e padati sneg?
U koliko sati se daje izvetaj o vremenu?
Kad sluate radio?
Zar vas ne interesuje meteorolo~k1 izve~taj?
Da 11 mi preporuCSujete da putujem kolima ili vozom?
Koji je mesec kod vas najk1ovitiji?
Da 11 je put klizav?
Da 11 je napolju poledica?
zar vam nije zima?
~ta je s vama? Vi kao da ste se smrzli.
Zar j e vama vruina?
Ako vam je hladno, zato ne obuCSete neto toplije?
Da li j e u Ljubljani hladnij e nego u Beogradu?
Da 11 j e u Dubrovniku topllj e nego' na Rij eci ?
GD 33.5
GD 33.5.1
Nisu jo.
Da 11 su se va~ brat i njegovi vratili

iz BeCSa?
Kad su otputovali za BeCS?
U prolu ~ubotu. Danas je taCSno pet

dana otkako su otputovali.
Da, brat javlja da ih je poslu~ilo
lijepo vrijeme pri odlasku i da su
dobro stigli.
Vrat1e se idueg Vikenda, ako ih ne
sprijeCSi ru~no vrijeme.
Dal pogoralo se. Brat pie da pada
susnje~ica i duva jak vjetar.
To ba i brat spominje.' Ali, ako
se vrijeme ne pobolja, oni e
ostati tamo preko vikenda i sa~ekati
jo koji dan.
Da li imate vijesti od njih?
Kada e se vratiti?
Zalto l da se nije vrijeme tamo
pogor~alo?
~teta~ valjda e se vrijeme poboljati
i razvedriti do vikenda.
/susne~ica/ - /sUsnje~1ca/ fsheet'

/pom1njati/ - /spom1njati/ 'to mention'
817
UNIT
BASIC COURSE
33
To je bolje nego da putuju u ovo doba
Da, tako je.
godine po slabom vremenu.
na
~H
H3
cy ce BaID 6pQT H &arOBR BpaTKAH

Be1fa?
Kaen cy
~Q
~H
oTnyTOSQJIH y Be"l?
OH~
HMQTe
BeCT~
Ka~ o~eKyjeTe
SamTa.
~a
IDTeTB,
Eah~a
Y npOIDJIy cyOTY. ~aHac je Ta1lHO neT

AaBa OTKaKO cy oTnYToBBJIH.
OA aRX?
lJ.a, paT jas.6a Aa HX je nOCJl)")J(HJlO .Ilena

speve np" OAJl&CXY H Aa cy Jleno AOnyToSaJlH.
Aa he ce apaTHTH?
BpaTHhe ce HAyher SHReHAa. aKO HX Be

Cnpe1lH p~aBO speMe.
ce HMje epeKe noropmaJIo?
he ce epeKe n060~mQTH
H pa3Be~pHTK ~O SHReKAa.
To je
rO~HHe
GD
Hero Aa nYTyjy Y oso

no p~aBoM speveHy.
6o~e
33.5.2
HRCy jour.
Aoa
lJ.a, noropmaJlO ce. EpaT nHme Aa DaAa

cycHe~Hua H Aysa jaK eeTap.
To 6aur H 6paT nOMMHe. AJIH, aKO ce

speve He n06o~ma, OHH he OCTaTH TaMO
npeKO SMKeHAa H Ca"leKaTH jom KOjH AaH.
JJ.a, TaKo je.
Ja ve~eras imam posla u gradu i neu
~to u kazati, ako vas neko bude tra~io?
doi kui na ve~eru. Recite gospoi
da me ne eka.
Recite, da se neu vratiti kui do 10
sati.
Ako se slu~ajno zadr~im du~e, ja u
javiti.
U tom slu~aju mi javite. Evo vam broj
Molim.
~to
da radim, ako vas neko bude hitno
tralio?
Molim~
gospodine.
telefona.
Do
vienja.
Do
vienja.
Ja se1lepac HMa~ nOCJIB y sBpom~ H

Hehy AohH RyhH Ha se"lepy. PeUHTe
rocn09~ Aa Me He "IeKs.
818
33
UNIT
SERBO-CROATIAN
Aa ce Hehy spaTHTH
10 caTH.
Pen~Te,
AKO ce c~yqajHo
jaBHTH.
RyhH /1.0
aaAP~~M /1.y~e,
MOJIKM.
ja hy
lliTa. ~a papHM, aKO AsC HeKO 6Y/1.e XKTHO

TpaXCHO~
y TOM c~yqajy Me H3BecTHTe. EBO BaM
CSpoj TeJIeq,OHa.
lJ.0
BH~eH:a.
11.0 BH~eHa.
A
GD 33.5.3
,
,
Hocete li ici negdje van grada za
B
Jo~
vrijeme vikenda?
Zar ste toliko zauzeti?
Mi emo
ne znam. To zavisi od posla.
Da. Ali, ako svrim posao i ako bude

,
,
lijepo vrijeme, onda cemo ici negdje
van grada. A vi?
Mi smo mislili da ete ovoga vikenda
imati goste za vrijeme vikenda
i nigdje ne mozemo ii.
praviti izlet za
erdapsku
klisuru.
Koliko se sjeam prije ste pom1njall

Da, to je
to~no. Mi
izlet za erdapsku klisuru.

I mi bi voljeli Vidjeti erdap.
sam zeljeli da
vidimo erdap u maju. Ali zbog

gostiju ne moemo ii.
Moemo. Samo moram pitati zenu da nismo
te nedjelje zauzeti.
To se razumije. Ne vrijedi praviti
Ako
ste slobodni, moemo napraviti zajedno

taj izlet.
Naravno pod uVjetom da bude lijepo
vrijeme.
izlet za erdap po runom vremenu kad

se ne moe nita vidjeti.
XoheTe ~H HhH
BHKeHaa?
Her~e
BaH
rpa~8
aa Bpeve
3ap eTe TOJIHKO aayaeTH?
Jom
He aRaM.
To
l1.a.
A~,
cBpmJW nOCJIa
a.KO
a8EHCH
~eno BpeMe, OHl1.8. heMo

rpa/1.s. A BH?
MH heMO
M He
HMaT~
Mo~eMO
rOCTe aa BpeMe BHKeH/1.8
MH CMO
O~
nOcJIa.
6Yl1.e
Her~e BaH
If 8.RO
Hh~
as heTe BH OBOl' BHKeHaa

npSBMTM H3~eT y iepaancxy KJIHCYPY~
ROJIHKO ce cehaM BH CTe paHHje DOMHH8JIH
HMrAe HhH.
MHeJIH~H
H3JIeT Y iepAanCKY KJIHCYPY.

1 /erdap/ or /erdapska klisura/ is the narrow defile of the Danube known as
the tIron Gates'.
819
UNIT 33
BASIC COURSE
Da, 10 je
Ta~HO. ~M CMO ~e~e~H AS
PMA70VO bepA8n y Majy. A.~

rOCT2Jy He MomeMO HLH.
H Ml1 (!W ElOJJ6..l1H AS, BlIJU.fO 'Sep~en.
36o~
aar.paBH~~
C~060p'H~
~JeAHO
y APyry
Taj
H3~e~,
HeAe~y o~
umeuo
aKO eTe
ose.
HaJ-SElHO n OP. yCJJOBOlf ,l(8 CSYAe JIeDO apeue.
To ce raayMe. He Fl ep-K
~eIAan
Mo~e
no
p~aBoM
Dr&1"W!M M3JIeT y
BpeMeay Kat, ce He
HHRfTQ BI'lp.eT'M.
GD 33.b Homework - Domai zadatak

GD 33.6.1 Complete the following sentences, choosing the correct verb form of
the two given.
Ako sutra hladno vreme, trebace

vam topal kaput.
Ako sutra k1~a, neemo ii na
izlet.
Ako sutra za veeru, naljutiu
se na njega.
Ako da pada do sutra ujutru, mi
emo putovati kolima.
Ako radnja otvorena, kupite
kilogram kafe.
,
Ako na Top~iderskom brdu, to ce
biti dobro.
Ako Jovana, recite mu da doe.
Ako lep stan, to mi je milo.
Ako kod Jovia tamo ste videli
moga brata.
Ako sneg vi ne treba da putujete.
GD 33.6.2
given.
/bude/ - ljef
/pada/ - /bude padala/
Ije Jovan zadocnio/ - /Jovan
bude zadocnio/
/Je sneg prestao/ - /sneg
pres tane/
/Je/ - /e biti/
/budete stanovali/ - Iste
stanovali/
Iste videli/ - /budete videli/
/budete imali/ -/ste imali/
Iste bili/ - /buete bili/
/bude padao/ - /Je padao/
Complete the following sentences, using the proper form of the verb
/tra~itl/
Javite mi, ako me neko
820
UNIT 33
SERBO-CROATIAN
,
,
Ako sneg~ mi cemo ostati kod kuce
za vreme vikenda.
Ako ~kolu~ to e biti dobro za
va~u decu.
,
Ako radnja otvorena~ ja cu kupiti
sve to ste kazali.
Ako stan~ za~to me n1ste 1zvest1l1.
Ako moje stvar1 sa stanice~ biu
vam mnogo blagodaran.'
Ako 1due god1ne broj aka ~
nee nam trebati nova ~kolska zgrada.
Ako mi neko da okupam decu J onda
emo st1i na vreme.
Bie bolje ako u hotelu Metropol.
Ako ra~un preko 10.000 dinara~
mi neemo 1mati dovoljno dinara.
/padati/
/saz1dati/
/biti/
/na1/
/doneti/
/opast1/
/pomoi/
/odsesti/
/1znositi/
821
UNIT 34
BASIC COURSE
UNIT 34
Reading Selection - Stivo za
itanje
How Yugoslavia Was Created - Kako je stvorena Jugoslavija

RaA je 1. AeQeM6pa 1918. nporAameHO yjeAHKene Cp6a, XpBaTa H C~08eHana
Ga~OBO~HH
TKMe cy
Je
Aom~o
pHCKMX
Kao
MHorH $HXOBH
pe3Y~TaT Te~ H
reorpa~CKHX
GajeAHH~KH
HaUHOHa~HH
HHTepeCH. YjeAHHeHe
MHO~HX ~eHepaQHj&
Hanopa
H nOA cTHuajeM HcTO-
OKO~OCTK.
JyrOCAaBHja je npH3H&Ta Bepca~CKHM yroBopoM o MHpy (28. jyH 1919.).

HaCe~aBaHe Jrroc~oBeHa
ca~amHOj ~OMOBHHH
OA T8A& AO yjeAHH8Ha JyrocAoeeHH cy

KojHMa cy ce
npH6AKEaBa~~
Kp03 MHore
HC~HHa ynoTpe~BaAH
VII BeRy.
~3e HeTop~je
KOjH je
~onpHHeo G6AH~aBa~ jY~HHX
6HO je nojaBa H ynoTpe6a ~pKBeHHX KHMra Ha c~oBeHCKOM je3HKy

cy
VI
H YAa~aaaAH jeAHu OA ApyrHX.
Aora~aja,
JeA8a OA HsjpaHMjHx
npO~93"~K
H3spmeHO je y
sehHHOU
K~re
CAOaOH&
(IX seK). XPS8TM
TQK03eaKe xpsaTcKe peueH3Hje
H~H
peA8K-
UMje (rJl91"0.6M!Ua), a Cp6~' cpnCRe (hHpHJnlua). AJIH ce cM8Tpa, Aa ceM a36yKe HeMa
HeKHX
6HT~HX
pa3JIHKQ
Cp6MMa H XpeQTHMa 3a
HcKyna
H~Me~y
no~e~a ~pKBe H3a38a~a
Pa3~MqHTe
Bepe
r~a~O~HQY Ha
Ka~l"e
YTHua~e
cy
npBOM
cn~HTCKOM
cy MHoro nOMOrJIe H
XpBaT~
pa3YM~MBO
(JIaT~HHua ~
60pa
il03HaTa je
caopy
(925).
je nOCTeneHO BanymTaHe CJIOBARcKor je3HK8 y
XpBB.Ta. CJIOBeHllH H
pa3JIM~~TWX s3yKa
Te
o~YBaae ~~XOBor Ha~~OHa~Hor o6e~e~Ja.
rprypa HV-BeKor aa
C.llOBeHaua
peueH3~ja.
TKX Asejy
~PKBH
ej pHMOf<QTOJIHTIH, a Cp6H npai30c..IJaSHH.
Ha
c~~e~e
seaa H3Me9Y HMX. MnaK, ynpKoc
hpHJIMua) je3~K Cp6a H XpS8Ta ocTao je MCTH.
Kad je 1. prosinca 1918. proglaeno ujedinjenje Srba, Hrvata i Slovenaca,

time su zadovoljeni mnogi njihovi
zajedniki
nacionalni interesi.
Ujedinjenje
je do~lo kao rezultat tenji i napora mnogih pokoljenja i pod sticajem

historijskih i geografskih okolnosti.
Jugoslavija je priznata Versaljskim ugovorom o mdru (28. lipnja 1919.).
Naseljavanje Jugoslavena u sada~njoj postojbini bilo je u VI i VII stoljeu.
Od tada do ujedinjenja Jugoslaveni su prolazili mnogim historijskim fazama, u
kojima su se pribliavali i udaljavali jedni od drugih.
Jedan od najranijih dogaaja, koji je pridonio pribliavanju junih
Slavena bio je pojava i upotreba crkvenih knjiga na slavenskom jeziku (IX stol.).
Hrvati su istina upotrebljavali veinom knjige takozvane hrvatske revizije ili
822
SERBO..CROATIAN
UNIT 34
izdanja (glagoljica), a Srbi srpske (irilica). Ali se smatra, da osim abecede

nema nekih bitnih razlika
izmeu
Srbima i Hrvatima u borbi za
ta dva izdanja.
odr~anje
Te knjige su mnogo pomogle i
njihovog nacionalnog
obilje~ja.
Poznata
Je borba biskupa Grgura Ninskog za glagoljicu na Prvom splitskom saboru (925).

Podjela crkve izazvala je postepeno napu~tanje slavenskog jezika u
slovens~ i hrvatskim crkvama.
Slovenci i Hrvati su r~okatolici, a Srbi
pravoslavni. Razli~ite vjere djelovale su razumljivo na slabljenje veza ~zmeU
njih. Ipak~ i usprkos razli~ite abecede (latinica 1 irilica) jezik Srba i
Hrvata ostao je isti.

to proclaim
re~en1ce
proglasiti, da
npOrJJaCHTK, Aa
,
npOI"JIaCHM
progla:stm
ujedinjenje
union
The union of Serbs~ Croats
and Slovenes was prooJ.aimed on December l~
1918.
ptyog prosrncall9lS.
to satisfy
ujedinjenje S~bE~
Slov!n~cE.
zadovoljiti~ da
zadovoljtm
mutual~
common
interest
Many ot their common
national interests were
met by that [act].
za.jedni~k!,
!
,
I 1918.
' I
TIpao!'
AeueM6pa
-E,-l5
lnteres
Time su zadOVOljeni)
mnogi njihovi
zijedni~k1 nacionalni
...
je yjeAHHeHe
~- XpaaTa
'-I H e'
-JIOaeHaua.
C yva,
npor~ameHO
pr6glaeno je
Hrvatali
--
,
yje,l.tHHeJf.e
,
aS/l.OBO.IJHTH, Aa
,
aap,oBo.a,ib.r
3~jeARM'IKii, -ii. -6
..
HHTepec
J.
THue
ey
J
'
MHorH
'
aaAOB~HH
aHXOBH aajeAHH'KH
..
Ha~HOHaJIHH HHTepeeH.
interesi.
to adm1t, recognize,
confess
prIznati, da
treaty, contract
u" govor
pr1zna:ntJ priznat
npIU3H&TH, Aa
npH3HaMj npH3HiiT
,
y:rosop
(to be continued
823
UNIT 34
BASIC COURSE
Yugoslav1a was recognized

by the Versa111es Peace
Treaty (June 28, 1919).
result
asp1ration,tendency
etfort
generation
or,
The union came [about] as
the result ot the aspirations and efforts of many
generations.
convergence,
accwnulation
histor1cal
JugoslaviJa Je
pr!zn!ta 1versalJSk1m
Ugovorom o mfru l (28.
lrpnJallgig.).
JyroC~BMja je npU3HiTa'
Bepca~cRHM
yrosOpOK
o
~ jyH
~, 1919.).
'
MHpy (28.
,,'
Ujedinj~nje je do~lo
kao rezul tat I t~~nji

,
I I
i napOra mnog1h
pokoljenja.
rezultat,
rezultita
t!~nja G pl. te~njt
napor
generic1ja
,
pokolj8nje
pe3Y~TaT,
"
pe3Y~TaTa
,,-
"
Hanop
"
T eEH:a
TeXCILH
"
I"eHepa~MJa
nOKO~He
YjeAHHtHe je Aom~C'Rao
tL
pe3Y~TaT Taz&H H
Jo
' _
Hanopa MHOI'HX
J.
l'eHepal~HJa
sticaj / stjecaj
CTH~j
historijsl,
,
HCTOpHCKH,
-i, -8
--
-4,-0
geographical
circumstance
tavorable
:reOI'pa~cJdi, -i,
geografsk!, -a,-e
ok6ln~st f
pOVOljan,
pOVOljna, -o
-o
OKOJIHOCT
,"
nOBO.wlH,
,
nOBo~Ha,
ft
-o
_,
CTp.uaj MCTOpHCKHX H
The accumulation ot histor- Sticaj historijSlh1i
,
I
ical and geographical
,
" - -I
l'eOl'pa~KHX
OKOJIHOCTH
geografskih okOlnOstr
influences was also tavor6HO je TaKo~e
able.
b:l.o Je tak6er l
" "DOB~H.
pOv~ljan.
present
homeland
or,
century, lttet1me
century
sada~njt,
-a,
-I
domovina
postOjbina
vijek pl. v1jekovi
stoljee
caAaDIHJi, -i, -i
;
AOMOBHxa
nocToj6RHa
,
~
siRoSR
seK
cToJIihe
824
UNIT 34
The Yugoslavs settled in

[their] present homeland in the sixth and
seventh centuries.
SERBO-CROATIAN
btlo je u
postojbini I
VI
Jyroc~oBeHa
y caAawaoj AOMOBHHMI
Jugoslavf!na u
sada~nJoJ
.J.
.L
Hace~aFaHe
Naseljivanje
ViI
...
HaapmeHo
Je
Y "VI' , H VII
BiKY.
stoljeu.
phase
From then until the union
the Yugoslavs have gone
through many phases ot
history.
tliza
e.
Od tada do ujedinjenja I OA TaAa AO
yjeAH~HaI
.L
npo~aaH~M
Jo
ey
..
Kp03 MBore
J~J"IOCJJOBeHH
Jugoslavf!ni su
prolazili mnbgim l
I
historijskim
epiae MCTcpHjeo
tazama.
stormy
past
to draw nearer J to
come nearer
to d1vide J to separate
"
CSypaH, 6ypBa,
-o
'"
bnran J bnrna J -a
pro~lt5st t
priblifvati se J
npour~oeT
npH6~~iBaTH ce,
I!pH6~H)J(iBiM ce
co
pribli!vam se
udalj!vati se J
ce,
'
ce
YAa.ll8.s8M
YJ.taJNiaTIf
udllj!v!m se
In their stormy history
they have [both] been

drawn together and been
[turther] divided.
appearanceJPhenomenon
to appear
use
ecclesiastical
u svojoj bflrnoj
prO~l~stiIOni su se
pribli!Vali1i
Udalj!vali1jedni od
"
drugrh.
I
.L
"_'
Y eBojoj
6YPHOj
npom~oeTH
I
'"
I
OHM oy ce npH6~H)J(aEa~M
li YAa~Ba~M'j~AHH 0A
AP~iix.
"
nojasQ
pojava
pojavljIvati se J
,
pojavljuje se
upotreba
book
crkvenI J
crkvenX
knjiga
slavic
slavensl,
-!J
co
ce,
oo jaBhI!!B8TH
,
llojaB.lsY
je ce
..
yO-OTpeCSa
,
upKBeHH, -i, -o /
,
IXpKseHH
..
KILHra
,
CJIOBeHCKH, -a, -5
-~/
-a: J
-)
Jo
Y IX BeKy Ao~a3H AO
the IX century appear
u bc stoljeu J
I
and are used (Icame to the
"
IH 'ynoTpeCSe
pojavljUje se upotreba nojaEe
appearance and use otl)
I
upKseHHX
K~Hra Ha
crkvenih knjIga:1na
ecclesiastical books in a
I
..
I
,
Slavic language.
c~OBeHCKou
je3HKY.
slavenskom jeziku.
c.'
825
UNIT 34
BASIC COURSE
event
to contribute
or,
rapprochement
or,
Slav
That event contributed

much to the rapprochement
of the south Slavs.
doga a:j
doprinijeti, da
AOI'abaj
"
AonpHHeTH, Aa
doprinesem
pridonijeti, da
pridones!m
AonpHH8ceM
~
npH,AOHeTM,
Aa
zbli~iva:nje
3C5Ju!d:siae
&.npHvJlHXQlB8ae
pribli~ava:nje
If
, _
Slaven, G /
Slavena
Ttj je dogaa:jlrnnogo
,
npH,AOHeCeM'
c.
CJlOSeH, CJlOeeHa
~.
Taj
AOI'a~aj
je AonpMHeo
" I 36JlH.aBa~y
J.
pridonio'
MHO~O
pribli~kvanju ja~nih
J.
CJlOeeHa.
&.JyxcHHX
Slavena:.
so-called
recensiorl
revision
redaction
edition
Glagolitic (alphabet)
/ Glagolithic
C7rillic (alphabet)
takozv!nt, -!, -5
recenzija
,
rev!zija
redakcija
izdanje
glagoljica /
glagoljica
irilica /
lrilica
The Croats, as a matter of

fact, largely used books
in the so-called Croatian
recenS10n or redact10n
([in] Glagol1tic script),
and the Serbs the Serbian
([in] Cyrill1c script).
to consider
alphabet
essential l vital
T8K03SiHR, -i, -6
peu8H3Mja
,
pesH3Mja
peAaK~Hja
H3Abe
"
~ JIa!" OoltM ua
hPlpHJlHUa /
"
hHPHJlH~
co
"
Hrvati SUI lstina l
XpBaTH
cy, HCTHHa,
ynoTpe6.L
.ltQSaJlH aehHHOM Ka~e

upotrebljAvali
I
,
_
_
TaK03BaHe xpBaTCKe
veInom lmjlge
I
,
'-1
peneH3Hje
HJlH pe,AaKuHje
takozvane ~va:tske
(I"JIarOoltHu;a), a CP6H
revizije lili iZdinja l
cpncRelChHpHJlHua).
(glagolj1ca), a Srbi
srpske I (clrilica).
smitrati,
smatrb
abeceda
bltan l bltna l -o
co
CMaTp&TH, CMaTpau
ia6yxa
<SHTaa, <SHTRa, -o
826
SERBO-CROATIAN
UNIT 34
lli se smatr~, da
But it is considered that
aside from the alphabet
osim abecedelnema
there arenIt any essential
nekih bitnih
differences between these
two recensions.
riZl!ka1izmeu t!
!.
~
ce cMaTpa,
Aa ceM
t.
(5
-I.L
I
aa yRe HeMa HeKHX
A~K
_.1
6HT~HX pa3~HRa
.Lj
.L
THX
~Be
, I
H3Me~y
_j_
peT~H3H
a.
'
dva izdanja.
struggle
preservation
characteristic,
identity
These books greatly helped
both Serbs and Croats in
the struggle to preserve
their national identity.
brba
60p6a
odr~inje
o'lyeaTH:e
ob!lje~je
06eJlexcje
. ,.
T~ su knj 1ge mnbgo
pomogle Srbima i
Hrv~tima
MHoro
.'
TeJK~re
cy
xPBiT~Maly
M Cp6HM8 H
Iu borbi
za
O~YBaHe
"
OOp6H
3a
I
4
odr!nje njIhovog
"
nOMor~e
Ha YtJIIOH8J1liOfl
IHMX080r
C6eJIe)[(Ja.
nacionalnog obiljezja.
bishop
biskup
council, diet
sibor
"
ca60p
I
The struggle of Bishop Grgur Poznata je borba

Ninski for the glagolitic
bIskupa Grgura
alphabet at the First
~nskoglza
Council of Split (925) is
well known.
glagoljicu Ina
ITo3MaTa je 6op6a 6'liIcRyna

I
rprypa
_,
HHHCKor Ga
r~arO~~l:Y
.L
Ha npBOM
"
~
ca60py
(92:5).
I
CIIJlKTCKOM
!+vom SPlltskom
Siboru ( 92~ )
division
to provoke, to
cause
abandonment
The division of the Church
caused the gradual dis use
of the Slavic language in
the Slovenian and Croatian
churches.
podjela
DOJl.e.na
izazvati, da
H3&3BaTH, Aa
izazvem
#
H3EtaO.BeM
naptltanje
H8n;UIT&ae
,I
Podjela cf'kve
I
nOAe~a
-I'HB8BBa~
~
~pKEe
Izazvala je
postepeno napUtanje
n&CTeneHO HantmTsae
e~&BeHeKor j3HKa 1 y
slavenskog jezika u
UpRBM CJlOBeH8Ua H
Slovenskim i
~vatskim crkvama.
#
XpeaTa.
J.
je
Roman Catholic
r1moIcato11k pl.
r1mokB.to11c1
pHMOKS T O JlJUC
pHMoxa T OJIM ~H
827
UNIT
BASIC COURSE
Orthodox
npaSOCJI8a8H,
different
faith, religion
weakening
Slovbnc1 1 Hrvati su
rimokatolici, a
,
Srbi pravosla:vn!.
Nevertheless, despite the

different alphabets
(Latin and Cyrillic), the
language of the Serbs
and Croats remained the
same.
(to be continued)
npaSOCJI8B8H
JJCJIOSeHUH H Xpa8TH
cy
pMMOKaTOJlHUH, a Cp6H
npaSOCJIaSHH.
rizli~it, -aJ -o
vjera
slabljenje
Understandably (L-naturally) Rizli~ite vjere,

the different faiths
'
j
weakened (Iinfluenced to
na:ravno, djelovale
the weakening of l ) the
su na slabljenje
ties among them.
veza:lizm~U njth.
Latin alphabet
,
npaSOCJl8EHa,
-o
pravos l livna , -o
/-,pravoslavan
The Slovenes and Croats are
Roman Catho11cs, and the
Serbs Orthodox.
pravosla:van,
34
I
,
I Ha c~6
cy p8aYM~~Bo
&. -I H3Me~y
~x.
.. ~
~eHe Beaa
&.
P8~JIH~HTe
sepe
YTHU8JIe
latinica
JI8THHl1'JJ,8
,
}:pak, i usprkos
; I
razli~ite abecede
(latinica i
ir.llica)" jezik
S~ba i Hrvita:tostao
je ist!.
UnaK, ynpKoc
(nastavit e se)
(HaCTaBJI1he ce)
J-
pa3JIH~MTHX
i36YKil (JrB.T~HHua
II
~HpZJlHna)lj~3HK C~6a
" -I ocTao
H XpS8Ta
,
je HCTi.
NOTES
Note 34.1
Note 34.1.1
lkadl
Ikadl
lkadl
as Clause Introducer:
plus present
What shall I tell Tom when he comes?

Sta da ka~em Tomi, kad doe?
Don't give me any money; theyill send
Nemojte mi davati pare" oni e poslati
a bill when the carls ready.
ra~un kad kola budu gotova.
Samo ne znam otkud to" kad je akumulator Only I don't know how that happened,
as the battery is new.
nov.
The first two examples are with lkadl plus perfective; the third has an
imperfective verb after lkadl. In the first two Ikadl corresponds to 'when',
828
34
UNIT
SERBO-CROATIAN
in the last to tasI or tsince l
lkadl
plus present plus passive participIe
Kad je l. decembra 1918. progla~eno

ujedinjenje Srba, Hrvata i
Slovenaca, time su zadovoljeni
When the union of Serbs, Croats and

Slovenes was proclaimed
mnogi njihovi nacionalni

interesi.
/kad/ plus past
Ali u poslednjem momentu, kad je
trebalo da poemo, moj sin se
razboleo
..,
Kad smo usli u Moravsku dolinu, voz je
i~ao du~ same reke.
I meni se tako jutros
palio kola.
u~inilo
kad sam
But at the last minute, when we should

have gone, my son got sick.
When we went into the Morava valley,
the train went alongside the river
itself.
The same things happened to me this
morning when I started the car.
lkad/ is Iwhen I in all the above sentences.

Another possibility, not so far illustrated in the Basic Sentences, is
/kad/ plus the conditional. An example from the drills of this unit is:
Kad bih imao vremena, ja bih i~ao u
If I had time, /Were I to have time,

I would go to the movies.
bioskop.
/kad/ plus conditional states a condition
second clause also uses the conditional.
Iwere such-and-such the case'.
The
The uses of /kad/ in such constructions may be summarized, as was done w1th
lakoj, as follows:
l.
2.
3.
4.
5.
Ikad/
/kad/
/kad/
/kad/
/kad/
plus
plus
plus
plus
plus
present
past
future
conditional
/bude/ plus /1/ participIe
Iwhen, as, since'

Iwhen, as, since'
Isince'
lif, were '
'when (more 1ndetinite)1
829
UNIT 34
BASIC COURSE
As in the case of IakoIl the present of the verb Ibitil is included in l

except as used in 2 1 5. However, it is also useful to distinguish the present
plus the past passive participIe (as above), since this combination (Ije
progla~eno/)
may refer to different times, dependent on the situation.
lkad/ plus future refers to a specific situation, as with

GD 34.1.3).
lakol
(See
While lkadl plus conditional generally refers to a hypothetical situation,

it may refer to an actualonel as in:
Kad bi video
ne~to
lepoIon bi kupio.
Were he to see something nice I When(ever) he saw something mce l he

would buy it.
lkadl plus a negative generallYI but not alwaysl corresponds to 'since l

Kad ne idete uDalmaliju
Since youire not going to Dalmatia
Whenever lkadl corresponds to English Isince', it may be replaced by Ipo~tol.

Compare the following basic sentence with Ipo~tol and the affirmative:
Po~to
je danas petak, muzej Je otvoren do 19:00

The clause accompanying the lkadl clause may be:
a.
b
c
d
e
~asova.
present
past
future
conditional
imperative
The more frequent combinat1ons are found in the Grammatical Drill.

All of the above examples are of Ikadl introducing the clause of a
sentence which has several clauses. Ikadl may also introduce a clause which is
the whole sentence. Examples trom the Basic Sentences are:
Kad piju Toma i Jovan kafu?
Kad on dolazi kui?
Kad se zatvara muzej?
Here
Ikadl
is 'when?1
830
SERBO-CROATIAN
UNIT 34
It should be noted that Ikad/ may correspond to both an interrogative

'when?' ('When ls he coming?l) and a relative 'when' <II donlt know when hets
coming'. ).
Note 34.1.2 lkad/ Elsewhere

To se
obi~no de~ava
zimi, retko kad leti.
Ikad/ occurs adverbially lat the time when# at the same timel, often with
adverbs such as /retko/ above. The group /retko kadi corresponds to Irarelyi.
Ikad/ also forms part of compounds such as /ikad/ lat whatever time',
/gdekad/ IWherever l , /katkad/ Isometimes l # etc.
Note 34.2
New Verbs
I sm!trati
s~trb
vic
p dopr1n~tl
Idopr1nijeti
da doprines~m
I doprinositi
dopr1nosIm
a/~
p izazvati
I izazfvati
da izazov@m
izazrvam
P nastaviti
I nastavljat:t
da nastavIm
i
a/J~
i
a
to consider
doprineo -n~la doprin~t /-n1jet]
Idoprinesen -ena
Idoprinio,
doprinijela
to contribute
lzazv!n I lzazv!t
izazIvan
to provoke,
cause
nastavljen
nastavlj~
to continue, go
on
p poj:tviti se
I pojavljfvati se
da se pojavIm
pojavljujE!m se
to appear,
emerge
P pribIfliti se
I pribliltvati se
da se prlblIlrm
prib11la:vlIm se
to draw
nearer#
come
nearer
dopr1no~en
izazvao -!la
831
UNIT 34
BASIC COURSE
vic
,
da pridones!m
p pridon!ti
/pridonijeti
prldoneo -n!la
/prldonio~
"-
pridonijela
.,
to con/prldon!t
., [-nijet]
.,
pridonesen
-ena
tribute
I pridonositi
pridonosrm
prldono~en
p priznati
da , prlzn!m
prizna:j!m
priznat
pr{znllvlln
a/J~ I
prizn~vati
to
admit~
recognize~
confess
progla~en
progla.~lIv~
P progldsiti
i
I progla~~vati
a
/proglafvati
alJI!
/progla.~ujl!m
/progla.tvan
p udaljiti
I udaljivati
a/J!
/udaljfvati
da , uda:ljtm
udalja:v!m
/uda.ljuj@m
ud~ljen
i
a
da progla:sXm
progla.a:va:m
.,
udalja:v!n
/uda.ljtva:n
to proclaim
to remove;
refl. to
divide~
separate
i
a
zadovoljiti
I zadovoljavati
P
.,
da zadovoljtm
zadovolj!va:m
zadovolj!n
.,
zadovoljIIvlIn
to satisfy
Grammatical Drill
GD 34.1 /kad/ Learning Drill
The same basic pattern is followed here as with lakoj in GD 33.1.
/kad/
l /kad/
2 /kad/
3 /kad/
4 /kad/
5 /kad/
Accompanying clause
a present
b past
c future
d conditional
e imperative
clause
+ present
+ past
+ future
+ conditional
+ /bude/ with participle
.1
.2
imperfective verb
perfective verb
negative I neka + verb
GD 34.1.1 /karl/ + present

1.2
Kad odete u Dalmaciju vi molete

videti sve to vas interesuje.
When you go to Dalmatia~ you can see

everything you Ire interested in
[seeing].
832
SERBO-CROATIAN
UNIT 34
l.ln an Kad ne idete u Dalmaciju vi ne

moete videti ono Mto vas
interesuje.
1.1
Kad (ve) idete u Dalmaciju vi

mo~ete
videti sve to vas
interesuje.
Kad pada k1~a mi idemo u crkvu
1.1 a
kolima.
l.ln an Kad ne pada ki~a mi ne idemo u
crkvu kolima.
l.ln an Kad nedeljom nije lepo vreme
mi ne pravimo izlet van grada.
Kad bude lepo vreme mi emo doi
kod vas.
c 1.2n Ii emo u muzej kad ne bude
lepo vreme.
c 1.2
Posetiu vas kad doem u
Beograd.
Neu vas posetiti kad doem u
cn 1.2
Beograd.
Kad pro~itate knjigu, dajte je
1.2 e
Jovanu.
1.2n e
Kad (/Po~to) ne ~itate knjigu,
dajte je Jovanu.
1.1 en Kad (/Po~to) ve ~itate knjigu,
nemojte je davati jo Jovanu.
1.2
Since you arenit going to Dalmatia,

you wonlt be able to see everything you Ire interested in.
Since you are (already) going to
Dalmatia, you can see everything
you Ire interested in.
When itls raining, we go to church
by car.
When it isnlt raining, we
to church by car.
d~nlt
go
When it isn1t nice weather on Sunday, we donlt take a trip to the

country.
When the weather is nice, welll
come to see you.
Welll go to the museum when the
weather isn 1 t nice.
lIll visit you when I come to
Belgrade.
I
wonlt visit you when I come to

Belgrade.
When you have read the book, give

it to John.
Since you arenit reading the book,
give it to John.
Since you Ire already reading the
book, donlt give it to John yet.
GD 34.1.2 /kad/ + past

b
2.1
2.1n b
2.2
Ja sam bio na ~elezni~koj

stanici kad je voz stigao.
Kad (/Po~to) voz nije stigao na
vreme, Ja sam otiao sa
elezni~ke stanice.
Pitau kad je Jovan poslao
knjigu.
I was at the railroad station when

the train arrived.
Since the train didnit arrive on
time, I left the railroad station.
lill ask when John sent the book.
833
BASIC COURSE
o 2.2
Kad
(/Po~to)
ste poslali pismo
avionskom po~tom, ono e stii
UNIT 34
Since you have sent the letter airmail, it'll arrive on time.
na vreme.
en 2.2n
Kad (/Poto) niste poslali pismo

" stici
avionskom po tom~ ono nece
Since you havenit sent the letter

air-mail, it won't arrive on time.
na vreme.
2.1
Kad (/Poto) je ve doao, neka

ostane.
GD 34.1.3
/kad/ + future
Kad (/Poto) ete se vratiti kui

do 5, onda mogu da vas
3.1
sa~ekam.
Kad (/Poto) ete ve ii u varo
kolima, onda emo ii zajedno.
3.1
Kad (/Poto) ete ve ii kolima
mogli biste povesti i nas.

Kad (/Poto) ete ve ii u varo,
kupite kilogram kafe i kutiju
eera u kockama.
GD 34.1.4
4.1
4.1
4.1
4.1
iao u bioskop.
Kad bih imao auto, ja bih
putovao autom.
Kad bi(smo) putovali avionom,
mi bi(smo) brze stigli.
Kad bi video neto lepo, on
bi odmah kupio.
GD 34.1.5
5.1
Since you will return home by 5,

(then) I can wait for you.
Since you're already going downtown by car, (then) welll go
together.
Since you're going by car anyway,
you could give us a lift <I you
could drive us with youl).
Since you 're going downtown anyway, buy a kilogram of coffee
and a box of cube sugar.
/kad/ + conditional
Kad bih imao vremena, ja bih
Since he has already come, let him

stay.
Were I to have (/If I had) time, I

would go to the movies.
If I had a car, lid travel by car.
Were we to go (/If we travelled)
by plane, we would arrive faster.
When he would see something nice,
held buy it right away.
/kad/ + /bude/ with past participIe
Kad budete doli u Beograd,

moramo se nai.
When you (have) come to Belgrade, we

must get together.
SERBO-CROATIAN
UNIT 34
5.1 e
Kad budem doao u
Beograd~
When I come to Belgrade, lill stay

at the hotel Metropol.
odseu u hotelu Metropol.
5.2
Javite nam kad budete
na~li
Let us know when you've found an

apartment.
stan.
GD 34.2
/kad/
Model Drill
GD 34.2.1
Present Tense Model Drill with negative transform
Each of the following sentences is given in both affirmative and negative.

These should first be drilled~ then the students are to make the negative transform when given the affirmative.
Note that the affirmative sentences have /kad/ 'when' plus perfective, the
negative sentences have /kad/ 'since l plus imperfective. /poto/ may be used
instead of /kad/ Isince'.
Kad odete ove godine u Jugoslaviju moete
Kad ove godine ne idete u Jugoslaviju
videti Dubrovnik.
Kad pro~itate tu knjigu~ dajte je Jovanu.
ne moete videti Dubrovnik.

Kad ne citate tu knjigu~ dajte je
Jovanu.
Kad vratite knjigu~ dobiete drugu.

Kad sazidate kolu~ vi ete poveati
pismenost u vaem selu.
Kad kupite kafu za vas~ kupite i za nas.
Kad devojka okupa decu~ onda emo vecerati.
Kad
napi~ete
pismo, onda
doite
kod nas.
Kad svrite posla, onda moemo ii u

bioskop.
Kad autobus stane negde usput moemo
popiti neto. Ja sam edan.
Kad o~istite cipele~ mi emo biti gotovi
i moemo poi.
Kad ne vraate knjigu, neete dobiti

drugu.
Kad ne zldate kolu, vi neete
poveati pismenost u vaem selu.
Kad ne kupujete kafu za vas~ nemojte
kupovati ni za nas.
Kad devojka ne kupa decu, onda emo
odmah vecerati.
Kad ne pi~ete pismo, onda doite
odmah kod nas.
Kad nemate nikakva posla, onda
moemo ii odmah u bioskop.
Kad autobus ne staje nigde do Sarajeva,
onda ne moemo piti nita dok ne
stignemo u Sarajevo.
Kad ne cistite cipele, mi smo gotovi
i moemo odmah poi.
835
UNIT 34
BASIC COURSE
Kad pomognete Jovanu, vi se vratite
poma~ete
Jovanu, vi se vratite
odmah kui.
kuci.
Kad kola budu gotova, vi mi javite.
GD 34.2.2
Kad ne
Kad kola nisu gotova, onda u redu.
Present - Past Model Drill with question transform
l) Each of the following sentences is to be put into the past tense, as

shown in the first example. The past transforms are to be covered during this
drill.
2) Each sentence and its past transform is to be made into a question, as
shown by the first example. One student is to make a question, the next to a
answer it and form the next question.
l)
Kad ki~a prestane da pada, ii
cemo na Kalemegdan.
2)
,
,
Hocemo li ici na Kalemegdan kad
ki~a
prestane da pada?
Kad je kia prestala da pada, otili

smo na Kalemegdan.
Da li ste ili na Kalemegdan kad je
v
kisa prestala da pada?
Kad svr~im ~kolu, ii u kui da
Kad sam svrio kolu oti~ao sam kui
se odmorim.
,
Kad se vreme razvedri, putovacemo
da se odmorim.
Kad se vreme razvedrilo, otputovali
dalje.
Kad doru~kujem, idem u kancelariju.
smo dalje.
Kad sam doru~kovao, otiao sam u
kancelariju.
Kad sam doao iz kancelarije, ja sam
odmah ve<Serao.
Kad smo se preSVukli, otili smo odmah
u pozorite.
Kad sam o<Sistio cipele, mi smo odmah
poli u pozorite.
Kad sam se podiao, doao sam pravo
Kad doem iz kancelarije, ja odmah

ve(Seram.
Kad se presvu~emo, idemo odmah u
pozorite.
Kad o~istim cipele, mi emo odmah
poi u pozorite.
Kad se podiam, doi u pravo kui.
kui.
Kad se podigne kola, smanjie se

broj nepismenih u selu.
Kad pro<Sitamo knjigu, mi emo je
odmah vratiti.
Kad se podigla kola, smanjio se broj

nepismenih u selu.
Kad smo pro<Sitali knjigu, mi smo je
odmah vratili.
SERBO-CROATIAN
UNIT 34
Kad pomognem Jovanu, vratiu se
pravo kuci.
Kad sam pomogao Jovanu, vratio sam se
pravo kuci.
Kad devojka kupi voce na pijaci,
Kad je devojka kupila voe na pijaci,
ona e ga doneti kui.
ona ga je donela kui.
Moja zena e doi kad odvede dete
Moja ena je dola kui kad je odvela
u kolu.
Kad oteram kola u gara~u, onda idem
pravo u kancelariju.
Kad pustim Jovana unutra, zatvoriu
vrata.
Kad pokaemo vaem prijatelju muzej,
dete u kolu.
Kad sam oterao kola u garau, onda sam
otiao pravo u kancelariju.
Kad sam pustio Jovana unutra, zatvorio
sam vrata.
Kad smo pokazali vaem prijatelju muzej,
vratili smo se pravo kui.
vratiemo se pravo kui.
Kad svrim posla, odveu naeg
Kad sam svrio posla, odvezao sam
prijatelja na Avalu.
na~eg
prijatelja na Avalu.
Kad kupim benzin, odveu decu kui.
Kad sam kupio benzin, odvezao sam decu

kui.
Kad poslui gospou Smit, devojka e
Kad je posluila
doneti kafu gospodinu Smitu.

Kad nauimo srpskohrvatski, mi emo
ii u JugoslaviJu.
Izvestiu odmah Jovana kad devojka
uredi njegovu sobu.

Mi emo odmah ui u voz kad nosa
unese nae kufere.
Javiemo im odmah, kad zauzmemo
sobu za njih.
Kad ofer zaustavi kola, deca e
sii.
Kad kola stanu, deca e sii.

Moj otac se ljuti kad zadocnim.
GD 34.2.3
Ikadl -
lakol
gospou
Smit, devojka
je donela kafu gospodinu Smitu.

Kad smo
nauili
srpskohrvatski, mi smo
otili u Jugoslaviju.
Izvestio sam odmah Jovana kad je
devojka uredila njegovu sobu.
Mi smo odmah uli u voz kad je nosa
uneo nae kufere.
Javili smo im odmah kad smo zauzeli
sobu za njih.
Kad je ofer zaustavio kola, deca su
sila.
Kad su kola stala, deca su sila.
Moj otac se naljutio kad sam zadocnio.
Model Drill with questions and
Ibudeml
transform
Iakoi.
1)
Ikadl in each of the following sentences is to be replaced by
2)
Each of the sentences is to be made into a question, as shown in the
model.
837
UNIT 34
BASIC COURSE
3)
The perfective present of the /kad/ and /ako/ clauses is to be replaced
by /budem/ plus /1/ participIe, as shown in the model.

l)
'
,
Kad svr im posla, ici
cu
u bioskop.
Ako svrim posla, ii u u bioskop.
2)
Hoete li ii u bioskop kad svrite
Da li ete ii u bioskop ako svrite

posla?
Ako budem svrio posla, ii u u
bioskop.
posla?
3)
Kad budem svrio posla, ii u u

bioskop.
Kad odem u Jugoslaviju, ii u da

vidim Dalmaciju i ostrva.
Kad doem u Beograd, doi u kod vas.
Ako odem u JugoslavijU, ii u da vidim

Dalmaciju i ostrva.
, ,
Ako doem u Beograd, doci cu kod vas.
Kad naem stan, izvestiu vas.

,
Kad se vreme razvedri, mi cemo
Ako naem stan, izvestiu vas.

,
Ako se vreme razvedri, mi cemo otputovati
otputovati dalje.
dalje.
Kad se sazidaju kole, smanjice se

broj nepismenih.
Ako se sazidaju kole, smanjice se broj

nepismenih.
Ako se naprave dobri putevi, poboljae
Kad se naprave dobri putevi,

poboljae se turizam.
,
se turizam.
,
Kad se uredi saobracaj, bice la
putovati.
Ako se uredi saobraaj, bie lake

putovati.
Kad se podignu i urede hoteli i

, ,
restorani povecace se dolazak
Ako se podignu i urede hoteli i restorani

, ,
povecace se dolazak turista.
turista.
, ,
Poci cemo na put kad prestane da pada
Poci cemo na put ako prestane da pada
sneg.
Kad se proizvodi dovoljno hrane uslovi
za ~ivot su obi~no dobri.
Kad je industrija dobro razvijena,
onda ima dovoljno robe.
,
Kad ima dovoljno kie onda povrce i
voe dobro rastu.
Kad su stambene prilike dobre, onda

ima dovoljno dobrih i udobnih
stanova.
Kad se uvede osmogodinja kola u
celoj zemlji, poveae se broj
sneg.
Ako se proizvodi dovoljno hrane uslovi
za ~ivot su obi~no dobri.
Ako je industrija dobro raZVijena, onda
ima dovoljno robe.
Ako ima dovoljno kie, onda povre i
,
voce dobro rastu.
Ako su stambene prilike dobre, onda ima
dovoljno dobrih i udobnih stanova.
Ako se uvede osmogodinja kola u celoj
zemlji, poveae se broj pismenih.
pismenih.
1/ostrvo/ _ lislandi
UNIT
SERBO-CROATIAN
34
Kad potro!1m sav novac~ onda u ii
Ako potro~im sav novac, onda cu ii

,
kuci.
kuci.
GD 34.3
Question and Answer Drill on the Basic Sentences. Answer the following
questions on the basis of the information given in the Basic Sentences.
Kako je i kad priznata Jugoslavija?
Kad je proglaeno ujedinjenje Srba~ Hrvata i Slovenaca?
Kako je dolo do ujedinjenja Srba~ Hrvata i Slovenaca?
Da li su stvaranjem zajedni~ke drzave zadovoljeni
interesi Srba, Hrvata i Slovenaca?
Kad je
izvr~eno
zajedni~ki
nacionalni
naseljavanje Jugoslovena u sadanjoj domovini?
Sta je doprinelo Zbliavanju junih Slovena u najranije doba?

Sta je uticalo na Udaljavanje junih Slovena jednih od drugih?
Da li su Srbi i Hrvati upotrebljavali crkvene knjige iste recenzije?
Kojom azbukom su pisane crkvene knjige srpske recenzije, a kojom hrvatske?
Da li su crkvene knjige na slovenskom jeziku pomogle Srbima i Hrvatima u
borbi za o~uvanje nacionalnog obeleja?
Koji jugoslovenski narodi jo upotrebljavaju stare orkvene knjige?
Koji jugoslovenski narodi ne upotrebljavaju vie stare crkvene knjige na
slovenskom jeziku?
Koji su jugoslovenski narodi r1mokatolici~ a koji pravoslavni?
Sta je doprinelo slabljenju veza izmeu Jugoslovena jo u ranom periodu
njihove istorije?
Koji Jugosloveni govore istim jezikom?
GD 34.4
GD 34.4.1
A
Kad su napisane prve crkvene

slavenskom jeziku?
Ko ih je napisao?
Da li su oni bili Slaveni?
B
knj ige
na
Napisane su u IX stoljeu.
Napisali su ih braa irilo (Konstantin)
i Metodije.
Oni su bili roeni i odrasli u Solunu
(juzna Makedonija), i poznavali su
dobro jezik~ kojim su govorili Slaveni
toga kraja. Vjeruje se da su bili Grci.
UNIT 34
BASIC COURSE
A
zna~i
To
da su oni napisali knjige na
tom jeziku.
Kako se zove taj jezik?
Koju su abecedu upotrebljavali irilo
i Metodije.
Da li su oni napisali tu abecedu?
Tako je.
Taj jezik se zove staroslavenski.
Oni su upotrebljavali glagoljicu.
Smatra se da je tu abecedu napisao
(/sastavio) mlai brat Konstantinirilo.
Zar irilo nije napisao irilicu?
Ne~ irilica je samo dobila ime po njemu.

Ali~ uope se ne zna ko je napisao
Da li su Slovenci upotrebljavali
cirilicu.
Jesu~ ali ne toliKo dugo kao Hrvati.
crkvene knjige na slavenskom

jeziku?
Kad su Hrvati prestali da
upotrebljavaju crkvene knjige pisane
po~etku
XIX stoljeca po~elo je naglo

nestajati glagoljice.
glagoljicom?
U kom djelu Hrvatske su se najvie

upotrebljavale te knjige?
Da li se i gdje upotrebljava govorni
srpskohrvatski jezik u crkvi?
Koja crkva upotrebljava jo~
staroslavenski jezik?
cy HanHcaHe npae n.pKBeHe
Ua~
Ha
c~oBeHCKOM
K~~re
~~
cy
OH~
6H~H
Aa cy OHH
TOM je3l1Ky.
3Ha~H
Da~
u nekim rimokatollCSklm crkvama u
Dalamciji.
Sve pravoslavne crkve slavenskih naroda
upotrebljavaju jo~ uvjek taj jezik.
HanRcaHe cy y IX
AKy.
je3~KY?
H8IlJ"Ca~H
Ko MX je HanHcao?
~a
U Istri i Dalmaciji.
cy HX 6paha 'AMPI1JJO (KOHCTaHTHI.r)

H MeTcAl'l'je.
C~oEeHK?
HanHca~H
KHHre Ha
OHH cy 6HJIH po~ellH H OApaCJJH l' CO.nyHY

(jY~Ha MaKeAoHHja) H nOaHaSaJJH cy Ao6po
jeGHR, ROjHM cy rOBOpHJJH CJJOSeHH Tora
Rpaja. AJJH, cuaTp& ce Aa cy 6HJJH rpUM.
TaKo je.
RaKO ce OOBe Taj jeoHR?
Taj jeaHR ce aOBe CTapOCJJOeeHcRH.
Rojy Q36yKY cy
OHH cy ynoTpe6.1saeaJJH rJIarO.lsHIJ;Y.
ynoTpe6~B8~ ~PH~O
H MeToAHje?
'/nlglo/ - .abruptly~ suddenly.
840
SERBO-CROATIAN
UNIT 34
CMaTpa
ce Aa Je TY 836yKY HanHC80(/eaCTa
~~o) M~a~" 6p~J
R08CTSHTHR - ?HPH~O~
He, hMpMJlHU8 je caMO A06H~ HMe no Heuy.
A~~, yonmTe ce He aHa '~ je HanMcao
h HpJIJJUlIlY
ll.a JlK cy
re Ha
CJIOaeHllH
ynoTpe6.ll8:SSJm KlbJi-
ynoTpe6~8B8Jle
Kao XpS8TE.
~pRea
~eHCRM
Y nOqeTKY XIX BeKa
noqe~o
je HarJlO
HeCTsJaTH r~arO~Hue.
Y HCTpH H
~a~MaUHjH.
Te KHMre?
ce H rAe ynoTre6~Ba rOBopHH

cpnCKoxpS8TCKM JeGMK y ~pKBH?
JIM
}foja
AY~O
CJlOBeBCKOM je3HKY?
RaA cy XpBaTH npeCT8JlH Aa ynoTpe6~Ba

Jy K~Hre Ha C~OBeHCKOM Je3~KY?
y KOM Ae~y Xpe8TCRe cy ce HsjBHme
Aa
Jecy, aJI He TaKO
ynoTpe6.J)8B8 jour CTapOCJ10-
y HeRRY
pHMOKaTOJlH~KHM
UPKBSU8 y
~a JT}( a ru~ jJ.h
Cse
npaBoc~aBHe
npRB6
C~05eHCKRX
HapOAS
ynoTpe6..1J&.Bajy jolU yaeR Taj je3HKe
jetnu<?
GD 34.4.2
~a,
Vi ka~ete da je podjela crkve djelovala Da, tako je. Kao ~to znate vjera je jak
na slabljenje veza izmeu Srba J
~inilac
u ~ivotu naroda.
Hrvata i Slovenaca J zar ne?

To je razumljivo. Ali me zanima da
11 je slabljenje veza po~elo eim
Mislite u XI stoljeu?
Je izvrena podjela crkve?

Ne bih rekao. Hrvati su jo vremena
Da.
poslije toga upotrebljavali knjige na

Kako je
rimokatoli~ka
crkva
slavenskom jeziku.
Sve do 925 (Prvi splitski sabor)
u~enjel
dozvoljavala upotrebu slavenskih
IMetodijevo
knjiga tako dugo?
Hrvatskoj. Od tada je katoli(Ska crkva

po~ela zabranjivati upotrebu slavenskih
Pa kako su se knjige mogle

upotrebljavati tako dugo?
Da li su se erkvene knjige na
slavenskom jeziku upotrebljavale u
Bosni i Hercegovini?
Da li su se tamo knjige upotrebljavale
pisane
glagoljicom?
A iril1.com?
je trpljeno u
knjiga u Hrvatskoj.
Prvo su se upotrebljavale usprkos zabrane J
a poslije je upotreba dozvoljena.
Jesu.
Jesu.
U zapadnoj Bosni pod uticajem

Da~macije upotrebljavale su se neko
vrijeme knjige pisane glagoljicom.
Najvie su se upotrebljavale knjige
pisane irilicom.
'/zabrana/ - tban, prohibition t
841
UNIT 34
BASIC COURSE
Ne, sve do pred kraj XVIII stoljea i
Da li su samo pravoslavni
,
upotrebljavali cirilicu?
pravoslavni, katolici i muslimani

,
,
pisali su vecinom cirilicom. Od tada
Koja abeceda se sada upotrebljava u

Bosni i Hercegovini?
Aa je nOAe~a UpKBe YTHua~

Ha c~a6~eHe Beaa H3Me~y Cp6s, Xpsa
Ta H C~OBeHaua, je ~'Te?
To je pa3YM~HBO. A~H ue MUTepecyje
~a ~H je c~6~e~e saaa noqe~o qHY
je H3spweHa nOAe~a upKse.
lJ.a.
Bz
Ka~eTe
RaKO je
pHMoRaTo~H~Ka
ynoTpe6y
Ba~a
upRsa
A03BO~
C~OBeHCKHX KaH~a
TaKO
lJ.yro?
ITa KaKO cy ce KHHre
Mor~e
ynoTpe~B8
TaRO 1J,yro?
~H cy ce upKseHe
K~Jre
Ha
TM
~a
cKoM~jeaBKY
ynoTpe~Ba~e
C~OBeH~
y BOCHH H
XepuerosHHH?
A hapHJIHuoM?
na
~~
paJt"
Roja
cy caMa npaBOC~BHH
llI1PHJllH1,Y?
a~y
EaCHM M
ynoTpe6~
ynoTpe~Ea
XepuerOBHHM?
katolici poinju sve vi~e upotrebljavati

latinicu.
Upotrebljavaju se obe abecede. Od
zauzimanja Bosne i Hercegovine od strane
Austro-Ugarske (Berlinski kongres,
1878) sve se vi~e upotrebljava latinica.
na, TaKO je. Rao mTO aHaTe sepa Je jaR
qHHH~aU y ZHBOTy Hap01J,a.
MHC~HTe
y XI seRY?
He 6HX peKao. XPBQTH cy jom ~yro speueU8

noc~e Tora ynoTpe6~Ba~ KHMre Ha
c~OseHCKOM jeaHKY.
Cse ~O 92$ rO~HHe (ITpSM cn~HTCK~ ca6op)
"MeT01J,HjeBo yqeHe" je Tpn~eHO y
Xpa8TcRoj. OA T81J,a je RaTOJIH~Ka QPKsa
no~e~8 aa6paHHBaTH ynoTpe6Y C~OBeBCKHX
K~Hra y XpS8TcRoj.
fipso cy ce ynoTpe6~Ba~e ynpKoc 3a6paue,'
a noc~e je ynoTpe6a AoaBo~eHa.
Jecy. Y aana1J,Hoj BOCHH nOA YTMuajeM H3
AaJIUauHje ynoTpe6~Ba~e cy ce H3seCRO
BpeMe KHHra DMcaHe rJIarO~HUOM.
H8jB~me ey ce ynoTpe6~Ba~e K~Hre nHcaRe
hHpHJlHUOM.
He. CBe ~O npe~ Kpaj XVIII BeKa H npaBOCJl8BHH H K8TOJlHUH H MYCJlHU8HH nHCaJlH
ey BeheHOM hHpH~UOM. OA T8Aa KaTOJlH~
nO~M~Y CBe SMIDe Aa ynoTpe~Bajy
JIaTMHI1UY.
YnoTpe~E8jy ce oe aayKe. OA aayaHMaHa EocHe H XepuerOSHHe OA CTpaHe
AYCTpo-YrapcRe (BepJlHHCRH Koarpec, 1878)
CBe BBme ee ynoTpe~aBa JIaTHHHlm.
842
UNIT
34
SERBO-CROATIAN

GD 34.5.1 Use the appropriate present form of the verb given to complete each
of the following sentences.
Kad kola u gara~u, doite ovamo.
Kad pismo Jovanu, pozdravite ga.
Javite mi kad se moje stvari.
Kad voz ja u sii da pijem vode.
Ja dobijem dobru sobu kad u hotelu
Metropol.
,
Kad vesti o njima, javicu vam.
Mi se najbolje odmorimo kad kod
/odvesti/ - /voziti/
/dati/ - /davati/
/doneti/ - /donositi/
/stati/ - /stajati/
/odsestl/ - /odsedati/
/dobiti/ - /dobijati/
/ostati/ - /ostajati/
kue.
On e se javiti kad u Beograd.

Ja u vam pokazati muzej kad
, ,
Doci cemo kod vas kad vremena.
/stil/ - /stizati/
~elite/
- /budete ~eleli/
/lmamo/ - /budemo imali/
GD 34.5.2 Use the appropriate form (present or ! participle) of verb given to

complete each of the following sentences.
Kad vam se ne ova soba, za~to
niste kazali.
Kad jo~ ne u voz, ajdemo u restoran
na kafu.
Majka se ljuti kad deca ne
Za!to ste se zadr~ali tako dugo kad voz
nije ?
Za!to ste vratili knjigu kad je niste
/dopasti sef - /dopadatl sef

/pustltl/ -
pu~tatl/
~uti/
- /slu~atl/
/zadocnlti/ - /zadocnjavatl/
/pro~ltati/
~ltati/
Kad ne n1~ta
izlet?
za~to
ne bi
i~ti
na
/radltl/ - /uradltl/
843
UNIT 34
BASIC COURSE
Kad niste posla J onda nemojte nigde
/svriti/ - /svravati/
ici.
,
,
Kad sneg ne da padaJ mi necemo ici
kolima.
/prestati/ - /prestajati/
Kad niste kafu i eer J moram ja

ii u radnju.
/kupiti/ - /kupovati/
Use the past passive participle in the following sentence:

Kad kola nisu moramo putovati
/opravit1/ - /opravljat1/
vozom.
RYRy.!be~:~acnr.. r.iICrOJbCKor l,meana
(AlaT. XXVllI, 1-8)
2. Ha
[lDt
fi1jS::3~! f!n~8onPB,
B~~mmI:l) JTIo~Db~
~nnmmr1,ID~~a
.Tl1?r.-?saln
no
(DbTllIJm.ID
mrMi3~ fi1ihYaObmtlb8Prlt E fibGID9.3mL\
mi'f,!)32.\ D.ilZr;lIIMIDa ;nGE~1. B ~3 Imr1S91

CuB LIm.
(XIII-XIV DeR)
nmm""'mr
~39UOJ
t:::!8 Vo3gfDEI1blPl 91WW'bT 9 P3~3~3,
JJ fUi:r;~[,mz..rOG"Jl srruri.:li;",rfll8 ~,nm:U'l ~OUT UbDniF.l;S Yo~91~ih

g flntJ.:JP.sVJa p,r. 1.'3(,11' ~llJ doa 00~m~8 3Y.:J8 BUJ fflO1JI1'8,
Z SOb1::'f.'83 3~';J::: ~lMJb3 V1~~ ~U'IM'ol B Bon f}ffi]I)r1l]am 3?.J8
ea gDUb~I~.JIBW38 8 ~ELU3 l&l;3 m I)TDnrJJJB.

diJa ri.l'n:'3c;l)I 1)3~3 OlJSPrl,rtltl1 fa l!!8 SUD rT,
[ill~, UflIMibZ1 ~al TMD 8919,lt BWSITDr'h 6iM?fOaObrll~D.
f1un~:::9DUJ3
::iJlJ[lIja~frr,nnr
93
Pi~~Lm
f11ml~'
(llj9ffi]i:'. es, IM301l3 L3'.1S. fDf.1HJh80Um,
c.orW~SLDih
fillilf.?fIDD, EOblMlo3 d:'O~)[lDvli cma9JUSUbf. 8

S[1hli~ UJI:hlLU3 IiT"JSJOr:l t1U3P:J~~ml 3%11. I1~B Dn9l!Drlt tHm
ffiMfOiID81aT. 8 QB MiJlftrT13m:n ona UD YorT.d"IJ8UUL\B. uma 8
~('C1bgm13. 93 [':?Ullo1 UDifann.
III
CnOI,le}~UU:ii
Heluera jaauKe
(jA XIII
TJ.O
XV
BeRa
a) 'Ii. Ii P II n e I( II
1. Hcnpana (iocRHcl,ora oaHa I<ynllsa (1189)
~ HflU \VfV H ([,JNA H C&i70rA AOYXd. -k saHb BOCbHb.tKI1
KUM::'~ nO:l"e3.~I~ Tn;'~\, t;mX'\I HfU"B,'\W~, H B",c-kl\"~ rp.s~A"'\b J
A~f':"QRb'l~~\':l "P"UlU n!HI'kTMh S~'l!Tlf BAf,,~h. WAh CM'k H AO ~'kK4S
H np~sl. rOli ~."t.m4'fU Ch B41\'\':\1 H np,'Rtl skpt5, AO KOA'" (hAUll
f,;m~t., ChCH A~r.pO~~'flim KUP!!
.&OH',
rhA,.ta cu
XOAI no' A\Oft,\t) BAAAd.lff~ Tph.rtl-
Kt.TO XO:\II I{pklZATtJ,
C)d.3~...td: lpO AUI Ii~ro
A4
G Bf3c.
AO
PdAO'
AIJ"~m~ Edlfb.
KOA-k
H UBit,
BiSt. Gl\(',rd 31\AorA ni1HA'WCh,U, T.\KO 4\\11
1;
Bb(cU(O.
(a~HOm~ r.OAOBb nO!~om., JI
a;t;Af "'-'Ah A\OJtX"'h 'f!C'i"hHHKOBh Cfll1., H

J\dT.' Ht.\ho chs'kT.. H. n04\\"K~ K4!\OP'
CGITO .BdU%:. 'liMIti.
CH KTO A\HRf, n~4ROBh
ro.n:h
B""r!P~Rb II npMa~.!f.,\!.I. C&lMVl\\tI. AP[,'KclTH
BOrit
:1l~.uAH,
A4
"Mb Ni
AUIU
B~Att,
I;OMIKOp'
4\\or.,
no...., ar,s"
JI "tHI
nHC.1X" ('HtO KHIU'tS no-
SMOGh GdHOBb, WAh "O:KAcTB4 X'"E:.('TIlIR4 "'"('SKd H (hTO" "",(1\1\,1.

AfClTIt H ).rB!Th j\"kTla, A\-k('n~1l 4\Bhr~CTd ~ AbB.1AfCfTII H AnUTN
A~Hb, St'k'f'kHHf r,\dSi HWGdHd K~It.CTHTM,s.

1
dat. pl. strsl. r~"~;,\"'.1H"A'S -
graanm -
graamm -
graam.
844
SERBO-CROATIAN
UNIT 35
UNIT 35
A Trip to Skopje-II

Put u Skoplje-II
re~enice
TIlT
.1 pSKOCTe
BH
you said
You said that you went to
Skopje by train.
wonder~
CKozu.e-II
R~kli ste da ste ili
J.
co
I
BO;;lOMIY
vlikom1u Skoplje.
'fYJlO
queer
to complete
It1s a wonder you didn1t

go by car~ since the
autoput is finished.
~udno to ntste otili
..
I.
-/
..
G ~bda / ~udesa
G ~udes!
(Sudan, (Sudna -o
dovriti, da
dovflrm
strange~
..
CKOO.lle
..
(Sudo pl (Suda
m1racle
I
~m~v.
peKocTe Aa cTe
P~
~
qyp,B
'1y~a
..
qy.c,eC8
~Y~8H,
..
C.
'1y,ll.eca
-o
~YAHa,
f.
1I.OSpmHTH, Aa
tl
I
..
l
~m~" KO~HMa'
J.
~YJ1,O
HRCTe
~&~
autom kad j e autoput
oBpnriiM
Je ayTonyT
J1,OrpmeH.
dOvflen.
B
I f my car had been in good
condition, lid certainly

have gone by car.
Da j e auto bio
{spravan, vjeroj&tno
bih nj:Lne iao.
Aa
cy Mn
to keep~
care of
guard~
take
Youire certainly careful

with ,"our car and keep it
in good condition.
Sto se desilo's vaim

autom?
(S'i1vati, ctxv!m
6i'l.na
p.cnpa RRa, nepOFQ 'T'HO

I
..
6HX HUIB.O KOJrnMe.
What happened to your car?
J.
KOJ:a.
lli1;
ce J1,ecH~olc F~IDHM
KOJl1llMS?
v~ bar dobro ~txva:te'i

odr~&vate va
automobrI.
B
to be m1ssing, to be
wrong
to lack
fAliti, faIr
nedostajati,
nedostaj em
HeJ1,OCTajaTH,
Hep,ocrrajeM
845
UNIT 35
BASIC COURSE
to move, start
co
RpeayTH,
,tta
krenuti, da
Kp~Hell
kr~nem
HnaK, MaJIO je
road with bad brakes.
.1
~ I ca
,tta RpeReM
aa nyT
na PUt1s pokvarenim
HeHcnpaaH~M
k6~nicama.
was fooled by the fact

that (/because) I had
the brakes fixed last
month.
,.
Prevario sam se j er
sam pro~log mjeseca I
popravljao
npJmJIoI' MeceI~a I Jn~.'a&!l8.0
"
KO'lHHue.
'v.
kcnice.
k:rf1znI,
vi
co
KO~HHuaMa.
TIpesapHJIO Me jelmT~ caM
,
obaviti, da obavIm
krQan,krdna, -o;
to performl finish
circular, round
It seema to me that you Ive

just finished making a
trip around Yugoslavia.
..
cf!aJrliJlO,
nedostajalo I da odem
that Il) went out on the
...
Nevertheless, I nearly
(lit lacked but little
06aBH7B. ,tte o~aBiM

:..
co
RpY~H,
~
KPYX<H~,
-! I -~
ste, ~ln! mi se,

skoro bbavili krani
pht1po Jugoslaviji.
KpY~Ha,
~...
cTe,
BH
'1HHM
-o;
-a, -o
MM ce, CKOpO
~
- OYT
! I
npaSHJIH
KpyEHB
no JyrOC.n9.I3HjH.
Loven (a mountain
Ibven
hairpin curve
serpentfna
in Montenegro)
Yes, we went through Bosnia

and Hercegovina, Dalmatia
and Montenegro, including
the famous Loven hairpin
curves.
,
v.
Da,
pro~li
smo kroz
,
BOsnu i Hercegovinu,
Dal~ciJuli C~nu
to yield l give out
....
npOIDJIH CMO Kp03
~a,
SocHy
XepnerOBHHY,
li
~uvene lbvenske
~~~Mi~jyIH UiHY
,
ropy, YK~Y'lyjyhB
!
'1yBeH6 JIOSheHCKe
serpentfne.
cepneHTHHe.
Gru, ukljU~ivi
to wear out, be
exhausted
JJ5:sheH
istroiti se, da
se {stroIm
,
popustiti, da
popustIm
co
,
HCTpomKTH ce, ,tta
,
ce HCTpomRM
,
nOIiycTMTH, /I.a
nonycTHM
846
UNIT 35
SERBO-CROATIAN
,
"
TepeH,
-eHS
terrain
Then itJs no wonder that
the brakes wore and
quiokly gave out, as
that country is very
rough (Ithe terrain there
is very difficult l ).
bnda nlje
CUdol~to su
se k~cnice b~zo
KO~HHne
,
..
~YAO
ImTO
popustile, jer je
tamo
I
ter!in
,
" vrlo
tiak.
HC1pomH~e
I
nonycTH3,
TepeH
TaMO
cy ce
I
6peo
. . .
1stro~ile i
,
I
Hwje
Op.~a
jep je
"
Bp~O
Te~aK.
B
co
Jo
stupid, fool1sh
glnp, glllpa, -o
I"Jlyn, l".nyna, -o
careless
nepaljiv, -a, -o
Rena~~HB,
-2, -o
je
~~ynol
Yes, and it was foolish of

me not to have examined
the brakes when I got
back.
Da, i btlo je
~a,
poslije
mTJ H~caM no nOBpaTKyl
nePaZljiVo'to nisam
I
6H~O
I
povratka
np~I"JleA80 K5QHHue.
pregledao k6cnice.
I shouldn1t have let it go.
..
srnj eti, smij em

propustiti, da
,
propustIm
to dare
to let pass, om1t
Ntsam ta smio'
propustiti.
J.
CMeTM, C)leM
,
nponycTHTH, Aa
npcnycTfiu.
J.
J .cMeO
. . I DponYCTH~y..
'
HHCSM
TO
to make a mistake,
be m1staken
Yes, you were certainly

wrong there.
norp;UTHTH, Aa
pogrijeiti, da
norpemHM
pogrijeIm
na,
tb ste zaista'
pogrijeili.
..
Jo
TO
~a,
'
eTe aaMcTe
norp5WMJme
to doubt
tlood
3ut even if I had gone on
the trip by car, I doubt
~ I would have gotten
through because of the
tlood.
sOmnjati, sOmnj!m
poplava
lli, da sam autom
I
'!L
"
otltsao
na put,
smnnjam da bih
proaotZbog poplave.
..
nonJIa:ea
AJIH,
K Aa caM n~mao sa
Jo..
. ,.
J._
nyT KOJmUa, eyUHaM

Aa 6ex npomao a60r
..
nODJJ8.Be.
847
UNIT
BASIC COURSE
to flood
,
nonJIa BHTH, Aa
poplaviti, da
poplav!m
to damage
otetiti, da
"
I
r.:>to"
zar je Morava
p~Plavilali
otetila autoput?!
,
nOnJIaBHM
Oll!TeTHTH, /l.a
otet!m
What, did the Morava flood
and damage the autoput?
35
OmTeTHM
...
illT8, aap Je Mopaa8

nonJ.8BHJIa IH OmTeTHJIa
aYTonYT?1
army
c:.
BojcRa
v5jSka
ttt G tIta pl
shield
~
mTHT,
titovi
to protect
track
to break, cut,
interrupt
UTTHTOSY.
t.ftiti, tItIm
,
pruga
IrTRTHTH, mTITHM
prekinuti, da
"
npelnrHYTH,
Aa
,
np;r.a
nJleKJIlHeM
prekin~m
Yes" and if the army hadn1t

protected the track, it
would have been cut" too.
"
mT~Ta
Da" i da vbjska nije

tItila pragu" bila
,
lla,
.Lj
Aa BO CKa uv-Je
J.
lliTp.TH~a
'
I H oHa
npYrY
bi prekinata.
A
pajam, p5jma
conception" idea" notion
pl p6jmovi
N~sam p5jma lmao1da je
I had no idea that the
I
L
I
flood was so great.
poplava b~la tako
c:.
"
najaM,
nojKa
n~jKosB
H~caM ~Mao n5jMal~a je

.1.
nonJIaB8 6HJIa TaKO
EeJIHRa.
velika.
NOTES
Note 35.1
Note 35.1.1
Idal
Uses of Idal in This Unit
Vi rekoste da
Da su mi kola
Ipak, malo je
Ali, i da sam
ste ili vozom u Skoplje.

bila ispravna, verovatno bih iao kolima.
falilo, da krenem na put sa neispravnim ko~nicama.
poao na put kolima, sumnjam da bih proao zbog poplave.
848
SERBO-CaOATIAN
UNIT 35
Da, i da vojska nije titila prugu i ona bi bila prekinuta.

Nisam imao pojma da je poplava bila tako velika.
These examples illustrate several different uses of Idal, in each case
followed by a verb. All of these fall into one of two general categories:
Idal
1)
introducing a clause which rollows another verb, as

rekoste da ste ili
..you said that you went
malo je ralilo da krenem
it lacked [but] little that I
started out
Nisam imao pajma da je bila..
I didn1t have any idea that it was
Idal introducing a clause which proposes a might-have-been situation:
Da su mi kola bila ispravna..
Had my car been fixed
1 da sam poao
..even had I gone
i da vojska nije titila
had the army not protected
2)
These two are very frequent uses of Ida/. The following general survey of
as it has occurred in the units so far includes these uses among others.
Note 35.1.2.
Ida/:
Idal
General Survey
Idal
introducing an independent clause

Independent sentences introduced by Idal usually express some wish, command
or obligation (cQmpare the uses below of Idal after verbs).
l.
Da
~iv~o
May we live peacefully and without

worry.
Everyone is to be ready to travel at
six.
mirno i bez brige.
Da svi budu spremni za put u

est.
Da ne zakasni za ~as.
Don1t (just see to it that you arenlt)

late for class'
Questions (with question intonation) may be so introduced:

Da doemo ranije?
Should we come earlier?
A negative Idal sentence used as a question usuallyexpresses surprise and
orten annoyance or apprehension:
He hasnit left already, has he?
Da nije vec otiao?
Hels not by any chance in the restaurant,
Da nije slu~ajno u restoranu?
is he?
The Idal may follow an 1nterrogative pronoun which is the object of the verb:
ta da ka~em Tomi, kad doe?
What am I to tell Tome when he comes?
This section has been modified in the basis of a survey or Idal rurnished by
Charles E. Bidwell. While this is the most direct of his contributions, it is
not the only part of the book to show his influence. His help, direct and indirect, is graterully acknowledged.
849
1JMIT35
BASIC COUR.
It may also follow an adverbial:

Bolje da zapiem datum radi svake sigurnosti.
The question particle /li/ often occurs with a /da/ clause, which may be
independent or dependent (see below).
Da li je zadovoljan?
Da li putujete mnogo?
Da li ima danas pote?
Ida/ in depenent clauses.

The basic function of the /da/ construction is to make dependent clauses
(or sentences) out of independent sentences. These dependent clauses function
most frequently as objects within the larger sentence. Compare:
2.
~uti
~uo
dozvoliti
sam da hoteli tada nisu bili dobri.

Dozvolite da vas upoznam.
hteti
Hoete li da idete s nama, ako ste slobodni?
imati
Ina~e
javiti
Ako budemo svie umorni, javiemo vam telefonom da nas uzalud

ne
imam da odgovorim na nekoliko pisama.
~ekate.
misliti
Mislim da nije u restoranu, ve u kafani.
moi
Da li znate ko
Mo~ete
mo~e
da ga donese?
li da mi promenite pet dolara u dinare?
Compare:
Ne mogu to.Sta ti
mo~e?
(Compare the use of the infinitive after /moi/ in:

imate vremena,
morati
sa~ekati.)
zvani~nim
putem.
To ne mora
Nadam se da se nisu naljutili.

Compare:
nameravati
gR
Ne, vi morate da promenite dolare

Compare:
nadati se
mo~ete
Ako
nisam se tome nadao.
Pravo da vam
ka~em,
umoran sam i nameravam da ostanem kod
kue.
pokazivati
Compare: Sta namerava?

Podaci popisa dalje pokazuju da su zene jo uvek u veini,
rei
mada neznatnoj.
Prema onome to sam video, ne bih rekao da je vaa zemlja
spre~iti
siromana.
Oni su znali da vas je neto
umeti
Moj
uzeti
Danas imam slobodnog vremena, pa uzeh da vam odgovorim na
mu~
neo~ekivano spre~ilo
da
doete.
ume poneto i sam da spremi, ali ne mnogo.
pitanje o kolama u Jugoslaviji.

videti
Videete da su radnje dobro snabdevene.
voleti
Mada ne volim da piem, moram ovog vikenda da napiem

nekoliko pisama.
850
BERBO-CROATIAN
UNIT 35
zaboraviti
Nemojte zaboraviti da
znati
Oni su znali da vas je neto
~eleti
Ne bih eleo da ga opet odlaem.
dOete
u drugu subotu kod nas.

neo~ekivano spre~ilo
da
dOete.
Ln many cases the Idalolause may be replaced by the infinitive:

~elim
~e
aj.
piti
above examples illustrate how a /dal clause may replace a noun object.
This object may be accusative or genitive (as after /nadam sei above).
example of the latter is with /bojati sei:
bojati se
Another
Bojim se da ne zadocnimo.
Compare:
Bojim se toga.
The Ida/ clause may be regarded in these examples as functioning like a noun.
The Idal clause may also function as the sUbject of the verb, here also
replacing a noun:
Da je ve otiao jako me nervira.
Idal
The fact that he has already

left greatly annoys me.
arter Itrebal may be so classified:

Ne treba nita da brinete.
Treba da svrimo
ve~eras
jedan hitan posao.
Prvo treba da odem u ambasadu, da se javim na dunost.

The
Idal
Cilj
clause also functions as a noun in equational sentences:

stru~nih
Milo mi je
kola jeste da stvore
gospoo
stru~no
osoblje potrebno privredi.
da se upoznamo.
Izvinite, ali dugo mi je da
~ekam.
Ida/ clauses often replace adverbs rather than nouns.
Examples are:
tako
Malo pre sam se podiao
izvestiti
okupati ili bar tuirati.

U onoj zabuni moja ena je zaboravila da ih izvesti da ne
II
berbernici, tako da se moram
mo~emo doi.
re~i
koristiti
Koristim ovu priliku da vam napiem nekoliko
oterati
kulturnom ~ivotu ovde.

Da li ste oterali kola u
pomoi
Ako treba i vi im pomOZite da kola budu to pre gotova.
po~uriti
se
troiti se
gara~u
da se operu i
pomazu?
Zato smo se pourili da ne bi zadocnili.

Velika sredstva se troe da se ovaj nedostatak otkloni i
da
potroai
ne gube zbog toga vreme.
uplaiti se
Ali, bili smo se uplaili, da nije neto opasno, Jer Je
zaustaviti
iznenada dobio visoku temperaturu.

Molim vas, zaustavite kola tu pred robnom kuom, da mi
siemo.
851
UNIT 35
BASIC COURSE
Clauses in /da 11/ function as do other /dal clauses.
Compare as object:
Ne znam da 11 Je doao.
3.
/da/ clause introducing a condition which might have been (see above.)
The examples from the Basic Sentences illustrate Idal plus past:
Ida su mi kola bila ispravna/, /i da sam poao/, /i da vojska nije titila/.
The frequent combinations are:
(if
" then
>
/da/ plus perfective present
Ida/ plus imperfective present
Examples of all these are in the
drills.
/dal plus past
The combination /da/ plus imperfective present has the same meaning as
Ikadl plus conditional.
The following two sentences from the drills (GD 35.2.1)
mean the same:

Da imam novaca, kupio bih odelo.
Kad bih imao novaca, kupio bih odelo.
The clause accompanying the Ida/ clause is nearly always in the conditional.
This is in contrast to the other words
tences.
(Iakoi, lkad/) used in conditional sen-
In addition to the conditional, Imogao (sam, etc)1 may also be used:
Da ima tople vode, mogao sam se obrijati i umiti.
4.
I dal
in compounds.
The compound Imada/ has occurred, introducing both single words and
clauses:
Podaci popisa dalje pokazuju da su zene jo uvek u veini, mada neznatnoj.
Putovao sam vrlo dobro i udobno, mada je voz bio prili~no pretrpan.
Mada ne volim da pi~em, moram ovog vikenda da napiem nekoliko pisama.
Zato su novije kue, zidane bilo pre ili posle rata, Udobnije od starih,
mada imaju manje sobe.
852
SERBO-CROATIAN
UNIT 35
Note 35.2 Conditional Sentences - Summary Statement

It has been seen that the clause introducers /ako/, /kad/ and /da/ have
several English equivalents each. IIf l is an English equivalent which they all
have in common, but the conditional sentences in which they are found reflect
some fundamentally different concepts.
The following summary gives an overall picture of /ako/, /kad/ and /da/ in
commonly used conditional sentences:
.Real Conditions
Definite
/ako/ plus /present/past/future
Ako imate vremena, mozete ga sacekati.

Indefinite
If you have time, you can wait

for him.
/ako/ plus /bud-/ + /1/ part

If the train should arrive on
time we won1t be late for the
meeting.
Ako voz bude stigao na vreme) mi

necemo zadocniti za sastanak.
/kad/ plus conditional
Kad bi video neto lepo, on bi kupio.
/da/ + Perfective Present
Da voz stigne na vreme, bilo bi dobro.
Should he see something nice,

he would bUy it.
It would be fine if the train

arrives on time.
Contrary to fact (unreal) Conditions

/kad/ plus Conditional (reference to present time)
If the train were arriving on
Kad bi voz stigao na vreme, mi ne bi
time, we wouldn1t be late for
zadocnili za sastanak.
the meeting.
or,
Were the train arriving
If the train were arriving on
time, we wouldn1t be late for
the meeting.
Da voz stize na vreme, mi ne bi

zadocn1li za sastanak.
853
UNIT 35
BASIC COURSE
/da/ plus Past (reterence to past time)

Da je voz stigao na vreme, mi ne bi
zakasnili za sastanak.
It the train had arrived on

time, we wouldn1t have been
late tor the meeting.
The contrary-to-tact condition with reterence to the past can only be expressed
by /da/ plus past.
Note 35.3
New Verbs
taliti
fall
smeti
/Srnjetl
smem
/smij!m
~;1vatl
~i1v!m
~f1van
a
a
P o~t1vati
P sa~t1vatl
da o~nv!m
da sa~ilv!m
o~nv!n
sa~nv~
P dovr~ltl
da dovf'~lm
dovf5~en
dovr~av!n
/dovr~lva.n
dovr~ivatl
P pogre~itl
a
a
I
I
vic
a/J!
vIc
V/n
/dovr~fvatl
gre~ltl
/grije~iti
/pogrlje~lti
ld.dati
pre1dati
prekinuti
I kretati
P krenuti
a/J~
P
I
a/l
a
nedostatl
nedostajati
P obaviti
obavljati
to be missing, to be
wrong
'
,
smeo,
smela
/smio, srnj ela
dovr~avam
/dovr~ujem
to dare
gr~1flm
to complete
to sin; to be
wrong, mistaken
to make a mis
take
/grije~1m
da po~re~1m
Ida pogrlje~1m
k1dan
prekIdan
prek1nilt
ld.d!m
,
prekidam
da prekinem
to keep" hold
guard
to preserve
to tear" breE
interrupt
krt!em
to move..
start
da nedostan!
nedostaje
to lack
da obavim
obavljtlm
to perform
da krenem
854
UNIT
35
SERBO-CROATIAN
i
i
I
p
plaviti
,
poplaviti
i
a
p
I
popustiti
popu~tati
i
a
P
I
prop~tati
propa.~tam
a
a
I
p
pos ilinnj ati
s-.mnjat:t
sfimnjIDn
da post1mnja:m
i
i
a
a/Je
tetiti
otetit:t
~tetim
P
I
proPUst:tt:t
o~tea.vati
/o~teivati
tItiti
i
I
i
P zatftiti
za~tia.vati
a
I
/zaticfvati
a/J8
i
i
tro~iti
istroiti se
plavIm
,
da poplav1m
da popustim
ppi1~t.m
da propustim
plavIjen
,
poplavljen
to tlood
popu~ten
popntan
to yield,
give out
prop~ten
propt1~t!.n
amit-
to let pass,
to doubt
to damage
da otetim
o~teen
o~teavan
/o~teivan
~t!tim
to protect
za~tla:vIDn
/za~t!cujem
~t3:en
zatien
zat!cavln
/zat!civa.n
tr~1m
troen
istroen
to wear out,
exhaust
o~teava:m
/o~teujem
da zat!.tim
da se !stroIm
Grammatical Drill
GD 35.1
GD 35.1.1
GD 35.1.1.1
d
1.2
Learning Drill
/da/ + Perfective Present
It would be fine if it rains
today.
Bilo b:t dobro da danas padne

ki~a.
Bilo bi ~teta
,
povrce.
1.2 Bilo bi dobro
da duva.
1.2 Bilo bi dobro
vreme.
1.2n Bilo bi dobro
1.2
da se smrzne rano
rt would be a pity if the early

vegetables freeze.
da vetar prestane
It would be fine if the wind

stops blowing.
da voz stigne na
It would be a fine thing if

the train arrives on time.
da voz ne zadocni.
It would be good i f the train

1s not late.
855
BASIC COURSE
dn
UNIT 35
Ne bi bilo dobro da voz zadocni.
It wouldn't be good if the train

is late.
Bio bih zadovoljan da se vreme

promeni na bolje.
Ne bih bio zadovoljan da se vreme
lId be pleased if the weather

improves.
1.2
GD 35.1.1.2
d
1.2
dn
1.2
pogor~a.
Da sneg prestane da pada mogli

produ~iti
bi
GD 35.1.2
1.1
d
Idal
put.
l.ln
dn
1.1
dn
l.ln
1.1
1.ln
dn
Da ne
u~i
dobro" on ne bi znao
dobro.
mo~e
1.1
Da
l.ln
dn
1.1
Da ne mo~e sebi da dozvoli, on

ne bi putovao u Evropu.
Da znam da je put dobar, putovao
dn
If it stops snowing, we would

be able to continue this trip.
+ Imperfective Present
Da imam vremena do~ao bih kod

vas.
Da nemam vremena, ne bih dolazio
kod vas.
Da sam umoran, ja bih sedeo kod
,
kuce i ne bih putovao.
Da nisam umoran, ja ne bih sedeo
,
,
kod kuce, vec bih putovao.
Da uei dobro, on bi znao dobro.
1.ln
I wouldn1t be pleased if the

weather deteriorates.
sebi da dozvoli, on bi
putovao u Evropu.
bih kolima.
Da ne znam da Je put dobar, ne
bih putovao kolima.
If I had time, I would come to

see you.
If I didnIt have time, I wouldn't
come to see you.
If I were tired, lid sit at home
and not travel.
If I were not tired, I wouldn1t
sit at home, but would travel.
If he studied [it] well, held
know [it] well.
I f he didnlt study [it] well l
he wouldn1t know [it] well.
If he could afford it ('allow
himselfl), he would travel to
Europe.
If he could not afford it, he
wouldn1t travel to Europe.
If I knew that the road was
good, Itd travel by car.
If I didnit know that the road
was good, I wouldn't travel by
car.
856
UNIT 35
1.1
SERBO-CROATIAN
d
Da pomaze J ja bih lieno
ot1~ao
na stanicu.
l.ln
dn
Da ne
poma~e,
ja ne bih lieno
iao na stanicu.
d
1.1
Vredelo bi da voz staje na ovoj

stanic:1..
1.1
Putovao bih kol:1.ma J da je autoput

dovr~en.
dn
l.ln
Ne bih putovao kolima, da autoput

nije
GD 35.1.3
2.1
Idal
dovr~en.
Da sam imao vremena, doao bih

Da je imao novaca, on bi putovao
u Evropu.
2.ln
dn
Da nije imao novaca, on ne bi

putovao u Evropu.
2.2
Da .Je prestala da pada ki~aJ m:1.

bismo putovali kolima.
2.2n
dn
Da nije prestala da pada
ki~a,
mi ne bismo putovali kolima.

d
Da je Jovan hteo da
2.ln
dn
bi do~ao.
Da Jovan nije hteo da
ne bi do~ao.
Da je Morava o~tetila autoput, mi
doe,
on
doe,
on
bismo putovali avionom.

2.2n
dn
Da Morava nije otetila autoput, mi

ne bismo putovali avionom.
2.2n
It would be nice if the train

stopped at this station.
lid travel by car, if the autoput were finished.
I wouldnlt travel by car, if the
autoput werenit finished.
Da nam niste pomogli da

stan
jo~
If I had had time, I would have

come to see you yesterday.
If he had had moneYJ he would
have travelled to Europe.
If he hadnlt had money, he
wouldn1t have travelled to Europe.
If the rain had stopped, we would
have travelled by car.
Had the rain not stopped, we
wouldn't have travelled by car.
Had John wanted to come, he
would have come.
2.1
2.2
If it wouldntt be of any help,

I wouldnlt go to the station
myself.
+ Past
juce kod vas.
2.1
If it would be any help, lId go

to the station myself.
naemo
bismo stanovali u
Had John not wanted to come, he

wouldn1t have come.
Had the Morava damaged the autoput, weld have travelled by
plane.
Had the Morava not damaged the
autoput, we wouldn1t have travelled
by plane.
If you hadn't helped us to find
an apartment, weld still be liVing
at the hotel.
hotelu.
d
Da su samo malo
po~urili,
oni
bi stigli na vreme.
If they had only hurried a little,

they would have arrived on time.
857
UNIT 35
BASIC COURSE
2.2n
dn
Da nisu samo malo pourili" oni
ne bi stigli na vreme.
It they hadn1t hurried just a

little" they wou1n1 t have
arrived on time.
GD 35.2
Transf'orm Model Drill
GD 35.2.1 The transtorm pattern tor the following drill is:
Idal
lkadl
+ Present
negative
+ conditional
Da imam novaca" kupio bih odelo.

Kad bih imao novaca" kupio bih odelo.
negative
Da nemam novaca" ne bih kupovao odelo.

Kad ne bih imao novaca" ne bih kupovao
odelo.
Da imaju vremena" oni bi putovali u

Nema~ku.
Da je dete gladno" ono bi jelo.

Da sam edan" ja bih pio.
Da je wnoran" on bi sedeo kod kue i
odmarao se.
Da izlazimo ~e~e" m1 bi(smo) bili
umorni.
Da se majka ljuti" ja bih to kazao
bratu.
Da vi vozite) bilo bi bolje.
Da se kola ~e~e peru" izgledala bi
leplie.
Da pruga nije prek1nuta, mi bi i~ll
vozom.
Da se kola pale dobro" m1 bi(smo)
krenuli odmah na put.
Bilo bi dobro" da umete da vozite auto.
Da voz staje na ovoj stanici" mogli
bl(smo) sll 1 pltl vode.
GD 35.2.2 The transform pattern for the following drlll ls:
Idal
lkadl + conditional
+ present
858
UNIT 35
SERBO-CROATIAN
Da ima jagoda na pijaci, ja bih

kupio.
Da se ide vozom, bilo bi bolje.
Kad bi bilo jagoda na pijaci, ja

bih kupio.
Da ima soba sa kupatilom, Ja bih uzeo.
Da se vi~e radi, a manje govori, posao

bi se svr~io na vreme.
Da ima tople vode, mogao sam se obrijati
i tU~irati.
Da ima materijalnih sredstava, selo bi
sazidalo ~kolu.
Da se novac danas menja, gospodin Smit
bi sigurno do~ao.
Da mi se pije kata, Ja bih pio.
Da su kola ispravna, putovao bih kolima.
Da se daje neki jugoslovenski komad, i~ao
bih u pozori!Jte.
Da se gubi mnogo vremena, ja ne bih
putovao vozom.
Da se autoputem ne izbegavaju naseljena
mesta, putovalo bi se mnogo du~e.
Da nema dovoljno prodavnica, potro~a~i
bi gubili ~ogo vremena zbog toga.
Da u kui nema centralno grej anje, ne
bih je uzeo.
Uslovi za ~ivot bi bili dobri, da ima
dovoljno stanova.
Da u kui ima tekua voda, moj prijatelj
bi uzeo tu kuu.
Da ima veih koverata, ja bih kupio.
Da su kola ispravna, ne bih putovao vozom.
Da gradski saobraaj nije ravo ureen,
ne bi se gubilo toliko vremena.
GD 35.2.3 The transform pattern for the following drill is:

Ida/ + present
lkadl + conditional
!
Idal + past
859
BASIC COURSE
Da brat
(esto)
UNIT 35
ne zadocnjava na
Kad brat ne bi (cesto) zadocnjavao
veeru" otac se ne bi ljutio.

Da brat nije zadocnio na veeru,
na veceru, otac se ne bi ljutio.
otac se ne bi naljutio.
Da ima lepih j agoda i malina na
pijaci" ja bih kupio.
Da imaju v:remena" oni bi putovali u
Nemacku.
Da ustajete rano" vi ne bi zakanjavali
u kancelariju.
Da su Jovanova kola u dobrom stanju" on
bi ih lako prodao.
Da je film dobar, ja bih iao u bioskOp.
Da pada sneg" mi bi ili vozom.
Da je poledica" ne bih vozio kola.
Da vojska ne titi prugu i ona bi bila
prekinuta.
Da poplava nije velika, Morava ne bi
poplavila i otetila autoput.
GD 35.2.4 Model Transform Drill

Jovan bi putovao u Evropu" ali nema
novaca.
Mi bismo doli, ali nam nije javljeno
da ste vi tu.
Brat ne dolazi na vreme na veceru
i otac se zbog toga ljuti.
Gospodin Smit e doi, ako zna da se
novac danas menja.
,
,
On ce kupiti kucu" ako ima dovoljno
novaca.
Oni ne putaju u voz, jer jo nije
vreme.
Vozovi nisu dobro ureeni i zato nije
lako putovati.
oru nije javljeno, inace bi on doao.
Da ima novaca, Jovan bi putovao u

Evropu.
Da nam Je Javljeno da ste vi tu, mi
bismo doli.
Da brat dolazi na vreme na veceru,
otac se ne bi ljutio.
Da zna da se novac danas menja,
gospodin Smit bi doao.
On bi kupio kuu" da ima dovoljno
novaca.
Oni bi putali u voz, da je ve
vreme.
Da su vozovi dobro ureeni, bilo bi
lako putovati.
Da je oru javljeno, on bi sigurno
doao.
860
SERBO-CROATIAN
UNIT 35
Moja kola nisu ispravna l inace bi
Da su moja kola ispravna l mi bi
putovali kolima.
putovali kolima.
Stari reo je pokvaren i zato ga nismo
Da stari reo nije pokvarenI mi
upotrebili.
bi(smo) ga upotrebili.
Da je moj prijatelj vozio brzo, mi
Moj prijatelj nije vozio brzo i zato

smo izbegli sudar.
Na sin se iznenada razboleo i zato nismo
doli kod vas.
Ovde je parkiranje zabranjeno i zato sam
parkirao kola u sporednoj ulici.
ne bi(smo) izbegli sudar.

Da se na sin nije iznenada razboleo,
mi bismo doli kod vas.
Da parkiranje ovde nije zabranjeno,
ja ne bih parkirao kola u sporednoj
Ova vunena haljina nije taman mojoj
ulici.
Da je ova haljina taman mojoj sestri,
ona bi je uzela.
Da ovaj zimski kaput nije skup, ja
bih ga uzeo, jer mi dobro stoji.
Da je ova koulja moj broj, ja bih
sestri, inace bi je uzela.

Ovaj zimski kaput je skup~ inace bih ga
uzeo, jer mi dobro stoji.
Ova koulja nije moj broj, inace bih je
kupio, jer mi se
je kupio, jer mi se svia.

Da smem da jedem jaja, rado bih jeo
svia.
Rado bih jeo kajganu sa slaninom ili

prena jaja, ali ne smem da
kajganu sa slaninom ill prena
jedem jaja.
jaja.
GD 35.3
GD 35.3.1

Question and Answer Transform Drill
Following is a set of questions and answers.
A statement combinlng the infor-
mation contained in both question and answer is given to the right.
This is in
each case a sentence beginning with Ida/. The questions and answers alone are
first to be drilled. On the next drill one student asks the question, a second
gives the answer, and a third gives the trans form.
Zato se va otac ljuti na vaeg brata?
(On stalno zadocnjava.)
Da brat stalno ne zadocnjava, otac

se ne bi ljutio na njega.
Zato niste ili kolima u Skoplje?

(Poplava je otetila i prekinula autoput.)
Da poplava nije otetila i prekinUla

autoputI ja bih iao kolima u
Skoplje.
861
UNIT 35
BASIC COURSE
Kako je do~lo do smanjenja

Makedoniji?
prira~taja
Da nije bilo velikog iseljenja Turaka,

ne bi do~lo do smanjenja prirataja
u Makedoniji.
(Zbog iseljenja velikog broja Turaka.)

Kako se
poveao prira~taj
u Vojvodini?
Da nije bilo doseljavanja stanovni&tva

iz drugih krajeval ne bi se poveao
prira~taj u Vojvodini.
(Zbog doseljavanja stanovni&tva iz

drugih krajeva.)
Kako je dolo do velike potrebe za

u~ionicama i u~iteljima i profesorima?
(Broj aka se mnogo poveao.)
Da se broj aka nije mnogo povecao,

ne bi do~lo do velike potrebe za
u~ionicamal i u~iteljima i
profesorima.
otkuda dolazi do oskudice u stanovima?

(Gradovi se brzo razvijaju.)
Da se gradovi brzo ne razvijaju, ne

bi dolazilo do oskudice u stanovima.
Kako to da su cene ulaznica za pozori~te

relativno niske?
(Pozori~ta dobijaju dr~avnu pomo.)
Da
Otkud to da ste zadocn1li za pozori&nu

predstavu?
(Nismo dobili odmah taksi.)
Da smo dobili odmah taksi, ne bi(smo)

zadocnili za pozorinu predstavu.
Za~to
niste kupili cipele?

(Nisu imali moj broj.)
Da
Za&to smatrate da uslovi za ~ivot nisu

dobri?
(S~ambene prilike nisu dobre.)
Da su stambene prilike dobrel uslovi

za ~ivot bi bili dobri.
zalfto vi ka~ete da Je
hrane?
(Nema gasa ~ )
Da ima gasa l ne bi bilo

kuvanj e hrane.
te~ko
za kuvanje
pozori~ta
ne dobijaju dr~avnu
pomocI cene ulaznica ne bi bile
relativno niske.
su imali moj broj, ja bih kupio

cipele.
te~ko
za
1/g!.S/ or /pltn/ - 'gas'
862
SERBO-CROATIAN
UNIT 35
Za~to
su novije zgrade udobnije od starih,

kad stare zgrade imaju vee sobe?
(Novije zgrade imaju lift 1 oentralno
grejanje.)
Zato vi kupujete sve~e povree i voce na

pijaci?
(Zato ~to su seljaoi jo~ uvek glavni
proizvoaci.)
Da novije zgrade nemaju litt i
centralno grejanje, one ne bi bile

udobnij e od starih, koj e imaju
,
vece sobe.
Da seljaci nisu jo uvek glavni
proizvoaei, mi ne bi(smo)
kupovali sveze povre i voe na
pijaci.
ne jedete kajganu sa slaninom ili

prena jaja za dorucak?
(Ne smem da jedem jaja.)
Da smem da Jedem jaja, ja bih jeo

za dorueak kajganu sa slaninom
Zbog cega niste vozili kola juce?

(Zbog poledice.)
Da nije bilo poledice, Ja bih vozio

kola juce.
Za~to
GD 35.3.2
ili
pr~ena
jaja.
Questions on the Basic Sentences
Da li je autoput do Skoplja
dovr~en?
Kako va~ prijatelj euva i odrzava svoja

kola?
Kad ste opravljali poslednji put kocnice?
Kako se to desilo da krenete na put sa
neispravnim kocnicama?
Da li ste skoro putovali po Jugoslaviji?
Kroz koje krajeve ste
pro~li?
Da li je te~ko voziti od Kotora do Lovena?

Da li je opasno voziti lovensk1m
serpentinama?
otkud to da su se koenice tako brzo
i popustile?
Za~to
istro~ile
ste propustili da pregledate koenice?
Da li je poplava prekinula saobra6aj na

autoputu?
863
UNIT 35
BASIC COURSE
Na koliko je mesta Morava poplavila

autoput?
Da li je autoput mnogo o~teen?
Da li je
~elezni~ka
pruga bila
poplavljena?
Ko Je
~titio
prugu?
Zar niste znali da Je poplava bila vrlo

velika?
GD 35.4
GD 35.4.1
A
Da li ste bili u Skoplju za vrijeme
Ne, ja sam doao nekoliko dana
poplave?
kasnije, kad se poplava vec bila

povukla. 1
Nije, ali da je
Da li je veliki dio grada bio pod vodom?
ki~a
padala
jo~
nekoliko dana, vei dio Skoplja

Je li
elezni~ka
Znam to.
pruga bila
presije~ena
Da, i vlakovi nisu saobracali glavnom,
Prvog puta pruga je bila
poplavljena na nekoliko mjesta.

Da li je grad pretrpio veliku tetu i ovom
~ega
vec sporednom prugom.

Ne u poreenju s prvom poplavom.
Najveu tetu i ovom prilikom
prilikom?
Zbog
bi bio poplavljen.
Ovog puta nije. Ali, vi znate da je
ovo druga poplava u prili~no kratkom
razmaku. 3
pretrpio Je stari dio grada.

Stari dio grada se nalazi na desnoj
strani Vardara. A taj dio je ni~i.
DaJ on je oteen vie nego pruga J
,
ali ne u dolini Vardara, vec
Morave.
To vam ne bih mogao kazati. Ne sjeam
se.
to?
Da li je oteen autoput?
Koji je dio autoputa oteen?
'/poVdi sei - 'to withdraw'

2/presjei/ - 'to cut off'
3/razrnak/ - 'interval'
864
UNIT 35
~a
SERBO-CROATIAN
~H eTe (SVAR
CKOr.~y 38
ppeMe
He, ja caM ~omao HeKO~HKO ASRa

K8cHHje, Ka~ Je non~aBa Beh H~
npeCTaJUl.
Hnje, BEA Aa je Kzma na~aJIa jom He~Or.HV.O Aana, sehM ~eo CRon~ dH
nO!'!J!8se?
Aa .1m je .BeJnfRW /1.eo rpSlla 6HO DOalt BO,l:.OIl?
61110 nOA BOJJ,OM.
OBaj nyT Hv-je. AJa!,

O~O
APyra
BH t-'JU11'e
non~aBa
Aa je
np~~K~HO
xpaT-
KOM llel)Y!ipe'M6a:r.
=3R.M
nf su
TO.
~eHa
HB
Ua JIa Je
nyT
HeKO~HKO
Je npY!'a
veera.
I'pap, nl Tpneo
V.1Ja nOtl .." !aB-
lJ.a,
H B030I:Hr :r'1Cy cao~pahaJlH
B~h
~a,
OH je OCTeheH BRme Hero npyra,
a.I[H
~o
35.4.2
cnopeAHoM npyI'ov.
He y nope be1bj" e nppoM :YOll..'iaEOlf. Hajaehy m~eTY ~ OBO~ npM~AKoM nreTpn~o

Je cTapH Aeo I'paAa.
eTa.pi'. Aeo ,['Ipa-Aa ce Ha JIa 311 Ha p.eC!!r.Jj
CTpaHH BapAapa. A Taj ~~O Je H~*M.
peJ.'''"Ky mTaTy H
OBOM npHJIHKOM?
GD
He
He ;; p,O.1HHU
Morao
ce'.a',f ce.
6px
eujem da ste imali nekih pote~koa s
Da,
autom?'
Nadam se da vam se to nij e dogodilo na
Fau
Ka~eM.
He
ko~nice
su iznenada popustile.
Ne, sre60m sam opazio' na vrijeme.

Ali malo je talilo da poem na put
putu.
s pokvarenim ko~nicama.
Htio sam putovati s autom u Skoplje.
I dok sam i~ao po benzin opazio
sam da ko~nice nisu u redu.
Popravio sam ko~nice pro~log mjeseca,
kad smo poli na put po Jugoslaviji
To je dobro.
to niste opazili ranije.

bar dobro odrzavate automobil.
Aa
BaPA8l=5., eeh \~opaBe.
~udno ~to
I'JIaEHe>M,
Vi
i to me je prevarilo.
'/~paziti/
- Ito notice'
865
UNIT 35
BASIC COURSE
Da, razumijem.
Ali, ja sam zaboravio da smo se

poslije toga vozili najte~1m i
najopasnijim putevima u Jugoslaviji.
Jesmo.
Jeste bili u Crnoj Gori?

S koje ste strane
u~li
u Crnu Goru, iz
Iz Dalmacije preko Kotora.
Dalmacije ili Srbije?

To zna~i da ste se vozili lovenskim
serpentinama.
Samo to je dovoljno da se
ko(Sn1ce.
Da, to ste
qyjeM Aa
JW\{a2
istro~e
pogrije~ili.
eT~
~MaJli!
HeKRX
qy~o
Aa, KOqHH~e cy MH Heo~eKKAaRo 00nycT"Jle.

He, cpehoM npHMeT~o caM 6~roBpeMeHo~
A~, MaJlO je ~JlaJlo Aa nobeM Ha
nyT e nOKEaF8UMM KO~H"uaMa.
XTeo caM Aa nYTyjeu KO~HMa y CKOnhe.
~ AOK caM Kmao Aa KyUHM eRaMH
npp.MeTHO caM Aa KOqHH~e HHcy y peAY.
OnpaSHO caM KO~BH~e npowJlor ueceDa,
Ka~ CMO nom~ H8 nyT OO Jyrocv~~HjH.
To ue je npesaFHJlo.
A~, ja caM aaopaSHO Aa CMO ce nocJle
Tora S03HAH HajTeZHM H HajonacHMJUM nYT8SHMa Y JyrOC~BHjH.
T8mKoha e KO-
5aA8M ce Aa BaM ce TO HHje

nyTy.
To je
Naravno, a vi znate kako to izgleda.

Tim putem smo i oti~li i vratili
se.
Da, i bilo je neoprezno2 ~to nisam
pregledao ko~nice (Sim sam do~ao s
puta.
Da, i drugi put u obratiti vi~e
panje na ko~n1ce.
AecH~o
Ha
,l!.opo.
HHcTe
o~pFaBaTe
np~MeT~~H
KO~
TO pSHHje. EM
ap
Aopo.
.recTe -61'.713 Y UpHoj :rOpH?

e Koje eTpaHe cTe ym~ y UpHY :ropy, Ha
~a~auaje
To
H~H
JecMo
Ha
~a~a~je
npeKO ROTopa.
CpKje?
Aa cTe ce
cepneHTHHaMa.
3Ha~H
HapasHo, a BH aHaTe KaKO TO H3rJleAa.

TUM nyTaM eMO H O~Rm~w H BPaTHJlH
BoaH~H ~oBh8HCKHM
ce.
CSMO TO
Je
AOBO~HO
Aa ce HCTpome
~a, H H~O
KO~
mTO
H~n~e.
caM
KO~HHue
je
r~o
OA Hoje cTpaHe
Aa npe~JleAaM
caM Aomao c nyTa.
nponYCT~O
~HM
a/neoprezan/ - 'careless'
3
/blagovremeno/ _ lin time I

866
UNIT
Aa,
35
TO CTe
SERBa-CROATIAN
Aa,
norpemH~.
APyrH nyT hy 06paTHTH SMme
naE&e
Ba
ROqH~~e.

Complete the following sentences using the proper form
cipIe or /nl - Itl participIe) of the verb to the right.
Da se ova kua , ja bih je kupio.
Da va prijatelj n1je svoju kuu,
ja bih je kupio.
Da kua vaeg prijatelja nije , ja
bih j e kupio.
Da (vi) kola~ mogli ste voziti moja
kola.
Da ste jutros kola u gara~u, do sada
bi bila gotova.
Da su kola jutros u gara~u, bila bi
do sada gotova.
Da ~ena ne decu u bioskop, morao b1h
ih ja voditi.
Da ~ena nije decu u bioskop, morao
bih ih ja voditi.
Da deca nisu u bioskop, morao bih
ih ja voditi.
Da moj prtljag nije sa stanice,
morao bih ii na stanicu po njega.
Da znam da Milo danas , iao bih
na stanicu da ga do~ekam.
Da se novac danas ne , doao bih kod
vas, ovako ne mogu.
Da je Milivoje , on bi sigurno
doao.
(present~
/1/ parti-
/prodavati/ - Iprodati/
/prodavat1/ - /prodat1/
/prodavan/ - /prodat or
prodan/
/voziti/ - /odvesti/
/voziti/ - /odvesti/
/vo~en/
- /odvezen/
/voditi/ - /odvesti/
/voditi/ - /odvesti/
/VOen/
- / odvedeni
/donoen/ - /donet or doneseni

/dolaziti/ - /doi/
/menjati/ - /promeniti/
/pozivan/ - /pozvan/
867
UNIT
BASIC COURSE
Da poplava nije autoput, ja

bih putovao kolima.
Da ko~nice nisu bile , Ja ne bih
putovao vozom, veo kolima.
Da Je broj aka , mi ne bi imali
dovoljan broj u~ionica.
Da Je samo jo~ jedna k1~a, pruga
bi bila poplavljena.
Da nije nova ~kola, mi ne bi(smo)
imali dovoljno u~ionica za ake.
Da nismo posla, mi ne bi(smo)
,
mogli ici na izlet.
~tetiti/
35
- /o~tetiti/
/kvaren/ - /pokvaren/
/rasti/ - /porasti/
/padati/ - /pasti/
/zidan/ -
/saz~dan/
/svr~avati/
/svr~iti/
B6B
UNIT 36
SERBO- CROATIAN
UNIT 36
Reading Selections - Stivo za citanje

II
TypcKa HHE83v.ja
6y~y~HOCT
Part - II
Deo
Ea~aHcKo~ nO~YOCTrBa ~M8~a
Jyroc~BHje.
Kap cy
je TaKo~e Be~HKO~ yTHQaja Ha

ROCOBCKe 6HTKe (BH~oB~aH, 1389.) H
TYr~H noc~e
flaAa OVeAepesa (1459) OCSOjH~H Cp6Hjy, Aomao je pe~ Ha EOCHy w YrapcKy ea

XrBaTCKOM. Beh Tap;a nOA n!>HTHcKOM TypcKe Hajeaf.e HB.CTynJ!ure ce06e CTaHOBHH1JITSa
y KpajeB6 rAe Jyroc~oBeHH cap;a E~Be.
rrOc~e
nap;a Beorpap;a (1521) H TypcRe no6ep;e Ha
opeHeo y MaQapcy.y H XpS8TCKy. Y

H
Be~HRH
TYPUHMa TO
H
H~je
Hm~o
pa~YH,
npO,D;Hpaae y Espony.
Aa~e
paTOB~v.8,
npY-3Ha~
6poj Cp6a, KOjH HHCy
jep je
CTo~a,
Moxa~KOM
SOP;H~,
KOjH cy ce Tep;a
TypCKy
B~CT
cnpe~H~
ce06e H
3a oCBajaae
nonpaBH~
06YCTa~~
xpHmhaHHMa. TYPUH cy C speveHa Ha BpeMe, npHBpeMeHO
y~ecTsoBao
je
Hce~m~.
H KOjH Cj ce
peMeTH~o ~xoBe n~HoBe
p;a 6z
(1526) paT ce
no~y
Be~a
op;Roce ca
pymeHe uPKasa
H nporoBe. TaKO Je, cnpoBopehH TY nO~THKY, 06HOB~eBa nehKa na~pHjapmHja

(1557 - 1766) H ~eK ~03Bo~eHo nOAH3~He MaHaCT~pa H OCHHSaHe IllT8MoapHja.
Poc~e Tora
TY~CKor
je ~om~ Heycne~ onca~a Ee~a
uapCTsa.
HXOBO ~a~e
(1683)
npoAHpaae Y EBpony 6eme
cHara H3Me~y Be~HKHX CH~ ycnocTaB~eHa. Y paTy

CseTH case3 (AycTpHja,
nane,
Be~HKH
nO~CKa
op;
M~eTaqKa Peny6~HKa),
oc~060~eHe,
Mopa~H
KOjH ce 60pHO npOTHB TypaKa
06pa30saH
a~H
He H Cp6Kja.
HanyCTHTH 3eM~Y MHoru
TyPU~
CTBopH~e
3ajeAHy.~KH
CT8ae, Koje je
ZHBOT
OMorYhH~O
no~ YTH~ajeM
cy
6H~ no6e~eHH
Case3HH~Ka
yr~eAHH
BojcKa je HanycTHCp6H ca p;e~OM Hapop;a,
(1689).
Ceo6e npoY3IloKos8He OSHM H APyrHM paTOBMMa HajBH1JIe cy

H
H paBRoTeza
(1684 - 1699), KojH je BOAHO
Aeo Cp6a npamao je case3HHUHMa. Y TOM paTy
H MaQapCKa H XpBaTCKa
~ Cp6Hjy H ca HeM cy
Koje nOqHHe ona~aHe
3aYCTa~eHo
Jyroc~OBeHB..
CTBapaae
OHe cy
CTBopH~e
H3Mema~e
cTaHOsHHWTBO
eTHo~pa~CKOM nor~eAY
Jyroc~BHje.
fTo!='eA Tora, aYCTpH j CKO-TypCRy ~paHH~ YTB!='~eHY K8p~oBa qKHM IlHPOM' (CpeMCRH
Kap~oBUH, 1699.), 6paHH~H cy OA Tap;a HenpeRHp;HO Cp6H H XpsaTH.
Turska najezda Balkanskog poluostrva imala je
takoer
velikog utjecaja na
budunost
Jugoslavena. Kad su Turci poslije Kosovske bitke (Vidovdan, 1389) 1

pada Smedereva (1459) osvojili Srbiju, doao je red na Bosnu i Ugarsku sa
Hrvatskom.
Ve
tada pod pritiskom turske najezde zapoele su seobe iteljstva u
krajeve gdje Jugoslaveni sada zajedno ive.

Poslije pada Beograda (1521) i turske pobjede na Mohackom polju (1526) rat
se prenio u Madarsku i Hrvatsku. U ratovima, koji su se tada vodili, sudjelovao
869
UNIT 36
BASIC COURSE
je veliki broj Srba, koji nije priznao tursku vlast i koji se iselio.
Turcima to nije
B~ca
i~~o
u racun, jer je smetalo njihovim planovima za osvajanje
i dalje prodiranje u Evropu.
Zato, da bi
sprijeili
seobe i popravili
odnose sa kr~canima, Turci su privremeno obustavili razaranje crkava i proganjanje.

Tako, slijedei tu politiku, obnovljena je Pecka patrijar~ija (1557-1766) i ak
dozvoljeno podizanje manastira i osnivanje tamparija.
Poslije toga dolo Je do neuspjene opsade Bea (1683) od koje poinje
opadanje turskog carstva. Njihovo Je dalje prodiranje u Evropu zaustavljeno i
ponovo uspostavljena ravnotea snaga izmeu velikih sila. U ratu (1684-1699),
koji je vodio Sveti Savez (Austrija, Poljska i Mletaka republika, osnovan
utjecajem pape, veliki dio Srba priao Je saveznicima. U tom ratu Turci su bili
pobjeeni a Madarska i Hrvatska osloboene, ali ne i Srbija.
Saveznika vojska
napustila je Srbiju i sa njom su morali napustiti zemlju mnogi ugledni Srbi sa
dijelom naroda, koji se borio protiV Turaka (1689).
Seobe pruzroene ovim i drugim ratovima najvi~e su izmijeale stanovnitvo
i stvorile zajednik! ivot Jugoslavena. One su stvorile u etnografskom pogledu
,
stanje, koje je omogucilo stvaranje Jugoslavije.
Osim toga, austrijsko-tursku granicu utvrenu Karlovakim mirom (Sremski
Karlovci, 1699), od tada su neprekidno branili Srbi i Hrvati.

Turkish
invasion
or,
pertaining to Balkan
peninsula
or,
influence
future
reenice
turskI, -a., -o
!nvliziJa
najezda
balkA:nskI, -a:, -o
poluostrvo
poluotok
utJec!J
bUddnost f.
TYPCKH,
-i, -6
HHBa3aja
Haje3AQ
6aJIKRCKH,
-i, -6
no~ocTpBO / no~ocTpBO
,
no.nyOTOK
'
YTHuaj
6YA~hHOCT
870
SERBO-CROATIAN
UNIT 36
The Turkish lnvasion of the

Balkan peninsula also had
a great influence on the
future of the Yugoslavs.
Turska najezda Balkanskog
P~luostrva'lmala je
.L
takoer
rro~ocTpaa
Jo
velikog
utjecaja'na
,.
TYPCKH HHBQ3uja Ba~~aHcKo~

je
MMa~
'
Ta~o~e Be~HKO~
YTKuaja
J.
eHa 6y,z:.yhHOCT .JYfloc.1IOBeHa.
budUnost
Jugoslav@na:.
battle
st. Vitus' Day
.fall
to conquer
..
bitka
Vidovdan
p~d pl. pAdovi
,
osvojiti, da
osvojIm
.L
The Turks, after the battle TUrci su poslije

ot Kosovo (st. Vitus l Day,
Kosovske bitke'
1389) and the fall of
(VIdovdan, (138)'i
Smederevo (1459), conquered Serbia.
pida smedereva'(145),
63TKa
..
PH,Z'.O ~D.aH
~
naA
natJ,OBH
OCBOjHTH,
.na
oCBojil.1'
J.
,.
TYFUH cy
6v.TKe
RocoEcRe
~
(FH,AOB,AaH, 1389)
noc~e
J.
..
naAa CMe,AepeSa
I
oCBOjH~
.. J
(1459)
..
Cp6Hjy.
"
osvojili Srbiju.
Then came the turn of Bosnia bnda je do~ao r~d na

and Hungary, incI uing
..' ~
,
Croatia.
Bosnu i Ugarsku sa
HrvAtskom.
pressure
6H,Aa je .n:Jmao pt.n: Ba
EJcay
pritIsak,G pritiska
..
PrItisak tUrske najeZde'

bIo j e v~liki.
to begin~ to take
place
nastUpiti, da
nastuprm
zapo~eti, da
zapo(Snem
seoba
m1gr!cija
I, tada
Migrations of the population Vec

pod prl tiskom
into the areas where the
tUrske najeZde'
Yugoslavs (i.e. different
groups o.f South Slavs) npw
zapo~ele su seobe
live together were alre~dy Zittljstva'u krajeve
taking place at that tird.e
,
under the pressure of the
gdje Jugoslaveni sada
Turkish invasion.
zajedno zIve.
npHTJ4CUH
The pressure of the Turkish

invasion was great.
migration, movement
or,
YrapCKyJ ca
XpBiTCKOM.
pritisci
or,
,.
6HO
je S~JI1fKH.
,.
H8cTynHTM, .n:a
H&CTynHM
3anO"l&TI4, Aa
"
3anOllHeM
ceo6a
MHl'pfoHja
TJAa nOA np~THCKOM
TypcKe HajeGAeJHQCTtUHme
EJh
ceJe CTQHOSHHmTSily
Kpajese rAe
I
...
Jyroc~oseHH
,. _
caAQ aajeAHo SHBe.
871
UNIT 36
BASIC COURSE
victary
field
to carry over, to
transfer
pobjeda
polje
,
prenijeti, da
,
prenesem
After the fall of Belgrade

Poslije plda Beograda I
(1521) and the Turkish vic- (152I) i tUrske
tary on the field of Moha~
(1526), the war was carried pobjede na Moha~kom
into Hungary and Croatia.
pOlJul(152~)lrat se
pr'nio u ~darskuli
HMa:tsku.
authority, power
to move away,
em1grate
vllst f I vlau /
vIksti
iseliti se, da se
u~estvovati,
npeHaceM
rr~c~e nAAa Beo~paAa'(1521)1

I
against (With G)
They took part in all wars
which were waged against
the Turks at that time.
Migrations aid not suit

the Turks.
to upset, to disturb
plan
conquest
penetration
n~Y'(1526)'pJT ce
KOM
np~Heo y MdQaPCXY B
,
XpsaTCKY.
B~CT
s~mhy / S~CTH
- ce, Aa ce
Hce~TB
,
HCeJIHM
I
...
Be~HKH
poj
~
Cpa
ISMje
'
np~aHao TfpCK7 B~CTI

,
H HCeJDIO ce.
y'leCTBOBaTH,
,
YllecTByjeM
cYAeJ10BaTH,
,
cY/l.eJCYjeJl
protiv / protiVU
npoTiiB /npoTiisy
bni su sudjelovali u
sdIn 'rAtoV1ma~ koji
su tada voeni I
I
"-
TUraka.
ii u ra~iln
TUrcima seobe Inisu

!~le u ra~iln.
remetiti,
r tfmetIm
plan pl. plinovi
osvajAnje
prodirAnje
Ha Moxa.-
sudjelovati,
sudjelujem
protiV
to suit
noeAe
H TypcKe
u~estvujem
or,
,
npeHeTH,
Aa
!sel!m
A large number of Serbs did Veliki brbj S!'ba I

not recognize the Turkish
nije priznao tursku
rule and moved away.
vlkstli iselio se.
to participate
"-
nOelle
6HH cy f'leCTBOBaJDI Y
I"
I
CBHlla PaTOBHMa, KOjH
cy ce TiAa B~P.H~I
I
..
npOTHs TypaKa.
~hH y pallYH
Y pa'lyH.
,
peM:eTHTB,
paKeTh
nodH n.dHosH
ocskjaJJe
,
npO,ltHpaB:e
872
UNIT
36
They upset their plans for

the conquest of Vienna
and further penetration
into Europe.
SERBO-CROATIAN
Sm~tale su njIhovim
6ue ey pAMeTH~e ~xose

Plinovima'za osv!janje
n~koae aa ocatjaHe
B~~aIH AJ~e npJ,lJ.Hpase
Be~ali dalje
y Esp5ny.
prodiranje u Evropu.
I
relation, relationship
Christian
odnos
OAHOC
kfan.1n pl.
XPHmh&UHH
xpwmAauH
kiaani
But in order to prevent

the migrations the Turks
had to better the relations with Christians.
Ali~ da bi sprije~i11
se&be l TUrci su
l.
I
morali popraviti
,
I
,)!,
odnose sa krl:.ican.1ma.
therefore
temporary
to suspend
stoga
pr1vremen, -a, -o
obustavljatil
obustavljam (I)
,
obustaviti, da
obustavIm (p)
rtw!nje
razaranje
proganjanje
to suspend
destruction
or,
persecution
Therefore, the Turks from
time to time temporarily
stopped the destruction
of churches and the persecutions.
to conduct
to follow
policYI politics
to restore
patr.1archate
TUrci su zato
prIvremeno obUstavili
proganjanje li
l)!
rUl:5enje
..
c~kava..
sprovesti.. da
,
sproved!m l
,
sproveo
slijediti ..
,
slijedIm
po11tika
obnoviti I da
obnovIm
patrijarija
A~, Aa H enpt~H~ ceOe l

Jo
TypqH cy
.l
nonpasHTH
Mopa~
,
I ea XpHmhaHHMa.
'
oAaoce
..
cTora
,
,
npHspeM8a, -a, -o
06yeTas..r,aTH,
oYcTaB.6!U:
un
06YCT8SliTH, Aa
06yeT8afi'M (n)
..
pymeHe
&. paaapaH:e
II"
npOI"OH
...
.. I e speMeRa
TYPUH
cy cTora
" I np1~ppeMe
I
aa spoIle
HO
pymeae
,,- I H npOPOR8.
'
upKaS8
06ycTaB~~K
cnpOS8CTMI, Aa
,
cnpoB8A8M
cnpoa8o
e~8AHTH,
e~~Ai1M
,
nOJ.IHTHKa
06HOSHTK, Aa
06HOBHM
naTpHjapIlDlja
873
UNIT 36
BASIC COURSE
So, following this policl,

,
the patriarchate of Pec
was reestablished (15571766)
Slijedei tu polItiku I
obnovljena je Pecka
patrijar~ija
nO~THKY
Even the building of monasteries and the establishment of printing presses

were permitted.
"
MaHaOTap
m8.nast!r
osnIvanje
ocaisiH.e
ItampariJa
mTaMuapHja
,
I
podizanje manastIrA
I
~K
je i~o
~oaS~BO
I
ft
neuspio,
,
neuspjela, -o
Heycneo,
,
aeycneJl8., -o
,
Heycnemaa,
,
aeycneIUHa, -o
o" ncaAa
lllpCTSO
ne~spje~an,
neuspje~na,
-o
opsada
carstvo
siege
empire
Poslije toga je do~la

After that came the unsuccessful siege of Vienna
nefispje~na opsada
(1683), from which begins
Be~al(1683)lod koje
the decline of the Turkish
empire.
po~1nJe opadanje
I
MaHacT_pI
ocajsaae mTaunapljl.
nO~HaaHe
i osnivanje ~tamparlJL
or,
OHO~Ba
,
~
DeLKa naTpHjapmaja (1$$,c.
1766)
(1557-
.L
~ak je b1lo
d&zvoljeno
unsuccessful
Ti
1766~
monas tery
foundation" establishment
printing press
TaKO je, cnp~so~eLa
Jo'
noc~e
'1'Ol'a je
~omJl8.
I
I
"I
BeycneJl8.
oncaAa
Be~a
"I OA Koje
I
(1683)
nO~HHe
I
,
onaAase '1'ypCKOI' Qapc'1'sa.
turskog cArstva.
it was
balance
strength" power
force, power" might
violence
to establish" to
reestablish
Their further penetration
into Europe was stopped"
and the balance of power
between the great powers
reestablished.
blJa~e
;me / ;jime
ravnoteia
,
snaga
slla
pasHoTi.
co
CBa:ra
,
CHJI8.
uspostaviti" da
uspostavim
YCDocTasHTH, Aa
ycnoCTaBD
NjIhovo je dalje
HHxoso Aa~ npoAHpaae Y
. . eme
. aaYC'1'a~BO
'
I
Espony
prodiranje u Evrbpu
...
Jo-l
zaustaVljenoi! ponovo
H p&BBoT8aa
cHa~a H3Ke~y
I
~
,
se~KHx CHJ18. ycnocTa~Ha.

uspostavljena
ravnothia sn!.gA 1 lzmeu
velikih sila.
L
874
UNIT
36
SERBO-CROATIAN
svetI"
savez
Venice (state)
Mleci mpl
MletAka.
Gpl
pertaining to Venetian
state
to form
mleta~k!"
-a:" -o
to found
pope
-a,
-a:" -o
holy" saint
alliance, union"
league
cseTH,
-5
"
case3
obrazovati"
,
obrazuJE!m
osnovati" da
osnuJE!m
pipa m
,
o6pa3yjeM
OCHosaTH, Aa ocnyjeu
nina
I
.
..
Under the influence of the

nOA YT~~ajeM nane
Pod utjecajem pipe"
pope a Holy Alliance was
Austrija" Poljska i
AYCTpHja, nO~CKa H
formed by Austria" Poland
Mleta~ka republika I
M~eTaqKa peny6~iMKa
and the Venetian RepubliQ
for the struggle against
'"
osn~vale su Sv. Savezi
o6pa30Ba~e cy Cs. c&e63
the Turks.
I
I
... _ _
za borbu protiv
3a 6op6y npOTJfS TYI.>8.I<a.
TUraka.
to join
npunR, Aa
"
S~ba prl~aol
CaSe3Hy.K
sAveznIk pl.
saveznIcI
" I (1684-1699)"
~
~
the war (1684-1699) waged U ratu
by the Holy Alliance a
koji je vodio Svhti
large part of the Serbs
joined the allies.
sAvez" veliki je dio
a. .. _
npH~eM,
npimtQo
In
",
",-
prf~i, da priE!m,
pr!~ao
ally
"
caBe3HH~H
' I (1684-1699),
a.
a.
,
Y paTy
KOJH
. ."
Je SOARO CaeTH
I
Be~KH
caS~3,
'.l
A60 Cp6a npam80
je c1Be3HHuHMa.
saveznIcima.
to win a victory" to
defeat
to free, to liberate
co
pobijediti" da
pobijedIm
osloboditi, da
oslobodIm
" ratu
I
U tam
Turci su
The Turks were defeated in
that war and Hungary and
bili pobijeeni, a
Croatia liberated, but not
MAd~arska i ~atska
Serbia.
osloboene, ali ne
i Srbija.
no6eARTR, Aa
no6eAHM
OCJI0t'50AHTH, Aa
OCJI060AHM
,.
.
Y TOM p&Ty TyPIUI cy 6HJIR
no6e~eHH
B MaQaPCKa B
'
XpBaTCXa OCJIoobeHe,
I
'
aJIH
He" H Cp6HJa.
875
UNIT 36
BASIC COURSE
to abandon" leave
,
,
napustiti" da
,
napustIm
s!vezn1~ka j e v5j ska I
The allied army abandoned

Serbia.
napustila Srbiju.
prominent
HanyC'l'a'l'H, ,u;a
HanycTHM
.a.
HantcTH~ CPHjy.
,
yrtJIe.u;aa,
Ugledan"
ugl~dna" -o
nation" people
to fight" to struggle
YI"JIeAHa, -o
HapoA
~
nArod
boriti se" bor1m
se
S nj~m su m~rali
I
I
napustiti ~emlju
I
I
..
I
mnogi ugledni Srbi
I
,
I
sa dijelom naroda
I
I
I
koji se borio protiv
Many prominent Serbs" along

with [that] part of the
people who fought against
the Turks" had to leave
the country (1689).
.a.
BojcKa je
CaBe3HH~a
OPHTH ce, 60PHM ce
.a.
C HOM cy MOpaJIH HanycTHTH
3eM~1'
IMHO!"H
I
YI"JIeAHH
Cp6Hlca A~JIOM aipOAa,

I
I
OpHO
KOjH ce
npoTHB
, - -' ( 1 68~)
TypaKao
9.
TUraka (1689).
H3MemaTH,
Aa
"
izm1je~ati" da
to mix
!zmije~am
The migrations caused by

these and other wars
mixed the population to
a high degree.
H3:PlemaM
I
Seobe prouzro~ene
I
I
ovim i drugim
Ceoe
npoyapoKo8aHe
I
"
OBHU
H ApyrHM
paTOBHMa I
ratoV1maln!jvl~e
su 1zmijeale
Haj8mue c1' HaMemaJle
--
,
CTaHo8HHmTBO.
stanovn!~tvo.
ethnograph1c
etnografsl"
-a."
eT~OI"pa~CKH,
-i, -5
-6
They created an ethnograph1c bne su stvorile u

I
I
situation which made
etnografskom pogledu
possible the creation of
stanje, koje je
Yugoslavia.
omogfiilo stvlranje
Jugoslavije.
in addition to that
or"
to fort1fy" to establish
6He
cy CT80pHJle
y
I
CKOM nOI"JIeAY CTaae, Koje

je OMOI"1hHJIO CTstPaHe
JYI"Oc.,msHje.
..
pored t6ga
osim t6ga
DopeA Tora
utv~diti" da
yTSp.u;HTH, Aa
utv!'d1m
eTHO!"Pa~
" I
...
OCHM Tora
"
YTSPAiill
876
UNIT
36
SERBO-CROATIAN
"
to defend
braniti, branIm
~
6paHHTH, 6paHHM
uninterrupted
neprgkidan,
HenpeRM,lJ,aH,
"
"
nepr!k1dna, -o
In addition to that, the
Serba and Croata have

from that time consistently (t~nter
ruptedlyl) defended the
Austrian-Turkish border
established by the Treaty
of Karlowitz (Sremski
Karlovci, 1699).
J..
..
usim toga, austrijsko

,
I
tursku granicu
HenpeKHtJ,Ha, -o
I
rrope~
TYPCKY
rp~HMuyIYTBp~eHY
utvrenu K1rlova~kim
KJp~oBa~RHM MipOMf
nJ:rom I (Sremski,
(Cp~MCKH R:P~OBU~, 1699),
K!rlovci, 1699), od
I
I
tada su neprekidno
bran1li l Srbi i
Hrvati.
6paHH~H
J.
cy
O~
Ta,n,Q He-
I
"
npeKHAHo Cp6H
H XpBaTH.
nastavit e se
(to be continued
..
Tora, aYCTpHjCKo-
HaCTaBHhe ce)
NOTES
Note 36.1.1
Verb:
Simple Perfective Past
Danas imam slobodnog vremena, pa uzeh da vam odgovorim na pitanje o kolama

u Jugoslaviji.
Vi rekoste da ste ili vozom u Skoplje.
Ve tada pod pritiskom turske najezde nastupie seobe stanovnitva u
krajeve gde Jugosloveni sada zajedno zive.

These are examples of the simple perfective past (Serbo-Croatian laorist/).
Compare:
1.
2.
3.
Bg
uzeh
,
uze
uze
Pl
Sg
uzesmo
uzeste
uzee
rekoh
, I rece
.,
reCSe
reCSe
Pl
reCSe
rekosmo
rekoste
rekoe
Sg
Pl
nasto.pih
nastup!
nastupI
nast6.pismo
nast6.piste
nast6.pie
As these forms show, the endings of the simple perfective past are l-h
-zero -smo, -ste, 5e/. The form of the stem before these endings is qUite
regular for most verbs, but not so predictable for some. The variation olJe in
Irekohl - Ire'6el is regular for stems in Iki or I~/. For these and other forms
see the list in Note 36.1.3
877
UNIT
BASIC COURSE
Note 36.1.2 Verb:
36
Simple Imperfective Past
Njihovo dalje prodiranje u Evropu bee zaustavljeno i

izmeu velikih sila uspostavljena.
ravnote~a
snaga
Ibeel is an example of the simple imperfect1ve past.
This tense is more

restricted to literary usage than is the perfectlve. ~e ending for second and
third person singular is I-Je/; the third person plural ending is l-hul. otherwise the end1ngs are the same as the perfective~ the stem being different. For
example~
Sg
Pl
l.
~ek.h
~ek!.smo
~ek!.e
l.
2.
2.
3.
~ekAe
3.
~eklhu
~ek!.ste
Note 36.1.3 Verb: Simple Past" Perfectlve and Imperfective

Examples illustrative of the major verb types are:
a-verb
Infinitive
Perfectlve
l.
2"
3.
~eka
dr~1
l.
3.
l.
CSek!.h
drah
~eldllie
df~a~e
CSek!.smo
dfasmo
2.
~ekiste
dr~a.ste
3.
CSeklhu
dfahu
l.
a/Je
pIsati
pIsah
pfsa
pisasmo
a/je
kazfvati
kazfVah
kazIva / k8.z'!vl
kazfvasmo
3.
Perfective
2"
~~ah
dfasmo
draste
drae
2.
2~
~ekah
a/e
brijati
brij ah
brlja.
brijasmo
brljaste
brijae
/ <sek!.
<Sekasmo
<Sekaste
CSekae
l.
Imperfective
~ekatl
al'!
drati
3.
l.
brij.!.h
brijale
brljasmo
brijIste
brljAhu
prati
pr8.h
pr!.
"
prasmo
praste
prae
perijD.h / prID1
perijale / pra~e
per1jasmo / prasmo
perijiste / praste
perijahu / pr!.hu
a/je
davati
davah
diva
d!vasmo
878
SERBO-CROATIAN
UNIT 36
2.
3.
Imperfective
l.
2, 3.
l.
2.
3.
a/Je
,
pIsaste
pisae
a/je
kazivaste
kazivae
pisah
pIsae
pIsasmo
pIsaste
pIsahu
,
kazIvah
kazIvae
kazivasmo
kazivaste
kazivahu
a/je
,
davaste
d~vae
...
/davah
'
davah
dlivae / d~vae
d~vasmo / d~vasmo
...
/davaste
'
davaste
'
/ davahu
...
davahu
1 - verb
i - verb
initi
inie
ljutiti
ljutih
ljuti
ljl1tismo
,
ljutiste
ljl1tie
injah
ljUah
icah
injae
ljU~e
iae
injasmo
ljUasmo
iasmo
injaste
ljUaste
iaste
injahu
ljuahu
1ahu
i - verb
e - verb
Perfective
govoriti
govorih
govorI
govorismo
govoriste
govorie
videti
videh
vide
videsmo
videste
vldee
Imperfective
govorah
govora1ie
govorasmo
govoraste
govorahu
Perfective
inih
InI
inismo
iniste
Imperfective
istiti
istih
ist!
istismo
ististe
iatie
879
UNIT 36
BASIC COURSE
C
Perfective
ra.sti
r~stoh
r~ste
r~stosmo
rastoste
rastoe
Imperi'ective
r!stijah
rastijae
,
rastijasmo
rastijaste
rastijahu
Perfective
',
reci
,
rekoh
jesti
...
jedoh
jede
"
moci
ree / rece
mogoh
moe / moe
rekosmo
mogosmo
rekoste
rekoe
mogoste
mogoe
recijah
recija-e
recijasmo
recijaste
recijahu
mogah
mogae
mogasmo
jedosmo
...
jedoste
jedoe
j eah / j edah
jeae / j.edae
jeasmo / jedasmo
Jeaste /
jeda-ste
jeahu / j edahu
C verb
C-ii
dovesti
,
dovezoh
doveze
,
dovezosmo
,
dovezoste
ii
idoh
ide
idosmo
{doste
daoste
dovezoe
idoe
daoe
Imperfective
mogaste
mogahu
',
daci
dadoh
dfe
daosmo
iah
iae
iasmo
iaste
ia.hu
Peri'ective
cuti
cuh
cu
cusmo
cUste
cue
biti
bih
b! / bi
bismo
biste / bi
bie / bi
dobiti
dobih
dob!
dobismo
dobiste
dobie
razUmeti
razu.meh
,
razume
,
razurnesmo
,
razumeste
razu.mee
880
SERBO-CROATIAN
UNIT 36
~\1jah
Impertective
~uja:e
bej!h / beh
'
, ~ / bee
bejase
(Sujasmo
bej!smo / besmo
bijAh / bjeh
bijae / bjee
bijasmo / bjesmo
(Sujiste
bejlste / beste
bijaste / bjeste
cUj!hu
bej!hu / behu
bijAhu / bjehu
vIc
dati
dah / dadoh
da / dade
da.smo / dadosmo
daste / dadoste
dae / dadoe
donE!ti
donh
/ donesoh
'
htedoh / hteh
htede / hte
htedosmo / htesmo
htedoste / hteste
htedoe / htee
hotij!h / ho!h / htlJlh
hotijle / hoae / htij~e
hotijAsmo / hoasmo / htljasmo
hotijlste I hoaste / htlj!ste
hotijAhu / hoahu / htljAhU
done / donese
,
/ donesosmo
'
donesmo
,
/ donesoste
'
doneste
donee / donesoe
Imperfective
nu
krenuti
kr~nuh / kretoh
krEnu / krete
krenusmo / kretosmo
krenuste / kretoste
ugnue / kretole
Note 36 1.4 Verb:
Perfective Past - Usage
The following are two bits of observed contemporary conversation. The actual
forms used were the simple perfective past. On the right is given the ordinary
eqUivalent:
I onaj je skrenuo.
I onaj skrate 1
Sta je bflo? Da li su doli?
Sta bl? D5oe li?!
See
further examples in the Grammatical Drill.
881
UNIT 36
BASIC COURSE
Note 36.2
i
New Verbs
boriti se
a/J~ I obrazovati
a/J@
sudelovati
/sudjelovati
a/J I u~estvovati
i
i
I br~niti
p odbr!niti
p
I
borim se
obrazujl!m
sudelujem
/sudjelujem
to partic-
u~estvujem
to participate
ipate
brAnim
da odbranim
bra.njen
odbranjen
to defend
1seljen
iseljavan
to move
away,em1grat
m!am
/mljeam
da !zme!m
/ da 1zmij eam
m!an
/m1jean
1zmean
/1zmijean
to mix
naputen
naPUtan
to abandon,
leave
iseliti (se)
da (se) 1selIm
iseljavati (se) iseljavam (se)
m!ati
/m1jeati
p izm!ati
/izm1jeati
P
I
napustiti
napiitati
da napustim
napilt!m
p nastiipiti
da nastupim
to torm
to fight,
struggle
nastUpati
P obnoviti
to begin,
take place
nastupam
to advance
(above)
to renew,
restore
da
, obnovim
obnovljen
,
ob,,:stavljen
obustavljln
to suspend
lobustavljati
da , obustavIm
obustavljam
p osloboditi
I oslobollvati
osloboavam
da oslobodim
osloboen
,
to tree,
liberate
..osnovan
osnIvan
to found
I obn~vljati
1
a
p obustaviti
i
a
obn~vlja:n
obn~vlja:m
osloboavan
osnovao,
-ala
a/je P osnovati
a
I osnfvati
da osnujem
osntvam
p osvojiti
da osvojIm
osv.j~
osvojen
osvaJan
to conquer
da pobedim
Ida pobijedIm
pobeen
/pobijeen
,
to win a
victary", to
defeat
i
a
osv~jati
P pob~diti
/pobijediti
a/J I pObe!vati
/pobjefvati
p por!ziti
I porazavati
pobeujem
/pobjeujem
pobetviin
/pobjelva.n
poriizen
poraza:van
da poraz!m
POraZB.va.m
to defeat
882
UNIT 36
SERBO-CROATIAN
v/e p preneti
da prenesem
/prenijeti
i
I prenositi
prenos:I:m
da pr!~m
prIlazIm
p prfi
I pr1laziti
i
i
remetiti
...
preneo -ela
/prenio
-ijela
priao/priao
prIla
to approach,
join
to upset,
disturb
, ,
poremecen
sl~dIm
sl!diti
/slijediti
to transfer,
carry over
prenoen
remet!m
da poremet!m
P poremetiti
prenet
prenesen
,
/prenijet
-ena
to follow
p usli~ditl
lusIijediti
/slijed!m
da usl@dl
Ida uslijedI
p sprovesti
da sproved@m
Isprovesti
I sprovoditi
sprovodim
sprovoen
i
a
P uspostaviti
I uspostavljati
da uspostavim
uspostavlj.m
uspostavljen
uspostavljan
to establish,
reestablish
utvren
utvrdivan
to fortify;
to establish
(a fact)
zapo<Set
to begin
p utvrditi
i
a/J! I utvrdfvati
V/n
P zapo<S~ti
a/J! I zapo<Sinjati
sproveo -ela
to conduct
da utvrdim
utvrUj~m
da zapo<Sn~m
sproveden -ena
zapo<Seo,
zapo<S~la
zapoCSinj@m
zapo<Sinjan
Grammatical Drill
GD 36.1
Learning Drill
GD 36.1.1
S~ple
Imperfective Past (Imperfect)
The following transform drill illustrates some of the forms of the simple
~perfective
past.
As mentioned in the notes, this tense is not much used
except for the forms of /biti/.

Dok sam <Sekao na stanici, vozovi
stalno dola~ahu i odlazahu.
Dok je <Sitao novine on pijae pivo.
Do sada sedah u sobi i <Sitah novine.
To bejae (/bee) pre dve godine.
Bee mu.
Pogl~da.smo vas ju<Se da doete, a vi
ne dooste.
Dok sam <Sekao na stanici, vozovi su

stalno dolazili i odlazili.
Dok je <Sitao novine, on je pio pivo.
Do sada sam sedeo u sobi i <Sitao novine.
To je bilo pre dve godine.
To je bilo pa prolo.
Pogledali smo vas ju<Se da doete, a vi
ne dooste.
883
UNIT 36
BASIC COURSE
GD 36.1.2
Simple Perfectlve Past (Aorist)
The following transform drill illustrates simple perfective past forms of

both perfective and imperfective verbs; these forms are literary.
Ja sam iao u grad pre podne.
Oni su ~ekali voz do pet, pa su onda
otili.
Dolazio sam juce kod vas, ali vi niste
bili kod kue.
Jovan je do~ao kui rano.
Ja idoh u grad pre podne.

Oni
~eka~e
voz do pet, pa onda
odo~e.
Dolazih juce kod vas, ali vi ne beste

kod kue.
,
,
Jovan doe kuci rano.
Va~ brat pr6e ovuda malo pre.
Va~ brat je proao ovud~malo pre.
The following transform drill illustrates simple perfective past forms.

Those marked by * are literary. The others may occur in ordinary speech.
Idem na stanicu po moj prtljag.
Dobio sam juce va~e pismo.
Odoh na stanicu po moj prtljag.

*Dobih juce vae pismo.
On je uzeo da vam odgovori na pismo.
*Jovan uze da vam odgovori na pismo.

*Majka se uplai kad vide kako otac
Majka se uplaila kad je videla kako

otac
izgleda.
Za~to niste napisali nijednu re~?
Kako ste u~li u kuu da vas niko
nije cuo?
izgleda.
Zato ne napisaste nijednu ree'
Kako uoste u kuu da vas niko nije
Kako ste stigli po ovakvom vremenu?
Kako stigoste po ovakvom vremenu'

Zato ne dooste ranijel
ravo
Zato niste
do~li
ravo
euo'
ranije?
Da li ste videli ta je Pavle
u~inio?
Videste li ~ta Pavle ucini'

~uste li vi ta Pavle ree Milanul
Da li ste ~uli ta je Pavle rekao

Milanu?
Zato ste ostali tako dugo?
Zato su Jovii prodali svoju kuu?
Zato Pavle nije oti~ao na put?
On je izaao napolje da vidi ta je s
Zato ostadoste tako dugo'

Zato Jovii prodado~e svoju kuu'
Zato Pavle ne ode na putI
2
On izae napolje da vidi ta je s
decom.
K1~a je brzo prestala da pada.
~ta
Je bilo? Da li su
decom (for a moment).

K1~a brzo prestade da pada.
~ta bi? Doo~e li?
do~11?
'/ovuda/ - 'this way'

21went for a momenti
884
UNIT 36
SERBO-CROATIAN
GD 36.2
Question and Answer Drill with Prompt
Turci nisu osvojili celu Srbiju odmah
Da li su Turci posle Kosovske bitke
posle Kosovske bitke (1389).
osvojili SrbijU?
Turci su osvojili Srbiju posle pada
Kad su Turci osvojili Srbiju?
Smedereva.
Pritisak turske invazije bio je veliki.
Turci su ruili crkve i vrili progone
Kakav je bio pritisak turske invazije?

Sta su Turoi radili hrianima?
hriana.
InvaZija je prouzrokovala seobe

stanovnitva.
Posle pada Beograda (1521), Turoi su
pobedili
Mad~are
na
Moha~kom
Sta je prouzrokovalo seobe

stanovnitva?
Sta se desilo posle pada Beograda?
polju
(1526)
Posle
Moha~ke
bitke rat se preneo u
Sta se dogodilo posle
Moha~ke
bitke?
Mad~arsku
i Hrvatsku.
Veliki broj Srba nije priznao tursku
Da li su svi Srbi priznali tursku
vlast i iselio se.
vlast?
ISta su radili Srbi, koji nisu
priznali tursku vlast?
Srbi su
u~estvovali
Da li su Srbi
u svim ratovima,
poja~avale1 snagu
u ratovima
protiv Turaka?
koji su se vodili protiv Turaka.

Seobe Srba su
u~estvovali
hri 'oana
Zato seobe nisu ile Turoima u ra~un?

/Zato su seobe smetale Turoima?
Zato su Turci ma i privremeno
obustavljali progone hriana?
i njihovu borbu protiv Turaka.

Turci su privremeno obustavljali
progone hriana da bi spre~ili
seobe.
Da bi popravili odnose sa Srbima, Turoi
su dozvolili da se obnovi Peka
Sta su Turci uradili da bi popravili

odnose sa Srbima?
patrijarija (1557-1766).
Turci su ~ak dozvolili podizanje
Sta su Turci jo dozvolili hrianima?
manastira i osnivanje nekoliko malih

tamparija.
Posle Moha~ke bitke Turci su zauzeli
vei deo Ugarske i Slavonije i jedan
Da li su Turci posle Moha~ke bitke

zauzeli oelu Ugarsku i sve hrvatske
zemlje?
Kad je pocelo opadanje turskog carstva?
deo Hrvatske 1 Dalmacije.

Posle neuspele opsade Be~a po~lnje
opadanje turskog carstva (1683).
1/poja~~vati/
- 'to strengthen'
885
UNIT 36
BASIC COURSE
Turci nisu uspeli da poremete ravnoteu

snaga u Evropi.
Turska invazija Evrope zaustavljena je
Da li su Turci uspeli da poremete

ravnoteu snaga u Evropi?
Gde je zaustavljena turska invazija
Evrope?
kod Beca.
Pobeda nad' Turcima je doprinela da se
uspostavi ravnotea snaga izmeu
velikih sila.
Pod uticajem pape hrianske zemaJe
obrazovale su Sv. Savez za borbu
protiv Turaka.
U Sv. savezu su u~estvovale pored
papske drave: Austrija, Poljska i
Mletacka republika.
Veliki broj Madara, Hrvata i Srba
u~estvovali su u ratovima Sv. saveza.
Ratovi Sv. saveza su trajali od 1684
do 1699 godine.
U tim ratovima saveznici su pobedili
~ta
je doprinelo da se uspostavi
ravnotea snaga izmeu velikih
sila?
Pod ijim uticajem je obrazovan Sv.
savez?
Koje su hrianske zemlje ucestvovale

u Sv. savezu?
Da li su Srbi, Hrvati i Madari
ucestvovali u ratovima Sv. saveza?
Da li su ratovi Sv. saveza trajali
dugo?
Ko je pobedio u tim ratovima?
Turke.
Madarska i Hrvatska su osloboene,
ali ne i Srbija.
Posledice ovoga rata bile su te~ke za
Srbe, koji su pri~li saveznicima.
Srbi, koji su se borili protiv Turaka
morali su sa saveznicima napustiti
Srbiju (1689).
Da li su Madarska, Hrvatska i Srbija

bile osloboene u tim ratovima?
Kakve su bile posledice ovoga rata za
Srbe, koji su pri~li saveznicima?
Sta je bilo sa Srbima, koji su se
borili na strani saveznika protiV
Turaka?
Za~to su ove seobe vane za stvaranje
Jugoslavije?
Ove seobe su stvorile u etnografskom

,
pogledu stanje, koje je omogucilo
stvaranje Jugoslavije.
GD 36.3
GD 36.3.1
A
Turke je pozvao kao saveznike u

pomo Jovan Kantakuzen i dozvolio
da se nasele uGalipolju 1352
godine.
Kad su Turci do~li na Balkan, t.j. kad

i kako su se doselili na Balkan?
'/naql - lover, above I

886
SERBO-CROATIAN
UNIT 36
Kad je stvarno pocela njihova najezda
Pocela je poslije bitke na rijeci
na Balkansko poluostrvo?
Marici 1371.godine.U toj bici

Turci su poraZili brojno jacu
srpsku vojsku.
Kakve su bile posljedice te bitke?
Jako te5ke.Turci su zauzeli Trak1ju.

i Makedoniju sa djelom Bugarske.
Nije, ali mnogi smatraju da je bitka
na Marici bila vanija od Kosovske.
Da su Turci izgubili tu bitku,
njihovo prodiranje na Balkan bilo
bi zaustavljeno.
Tako,poslije te bitke njihova snaga
se znatno pojacala.
U bici na Kosovu borili su se na
strani Srba kao saveznici Bosanci
1 Hrvati.
Da, i ta zajednika borba ih je
1
pratila u odbrani austr1jsko,
turske granice kroz stoljeca.
Nisu. Oni su osvojili SrbijU tek
poslije pada Smedereva, a to je
70 godina poslije Kosovske bitke.
Jest. Smederevska tvrava je
sazidana poslije Kosovske bitke
i jo5 uvijek je Jedna od najveih
tvrava na Balkanu.
Da li je bila jo~ neka vana bitka,

osim bitke na Kosovu polju?
Zato?
~udo nisu drugi kranski narodi
pomogli Srbima u borbi protiV Turaka

na Kosovu?
To je zanimljivo.
Da li su Turci poslije Kosovske bitke

odmah zauzeli Srbiju?
Da li je Smederevo
utvren
grad?
cy TypUH ~omJIH Ha EaJIKaH, T. j.

II KaKO ey ce ~oeeJIHJm Ha EaJIKas?
i\a~
TypKe je n03sao Kao case3HHKe y nQMoh

JOBaB KaHT&KY3eH II ~03BO~HO Aa ce
BaCeJIe y f'a~HnOt6y 1352. I'O~JIIHe.
DOlleJ18. je noc~e HTKe Ha peqH M8pHUH
1371. I'O~HHe. Y Toj H~H TyPUH cy
noe~I!IJIH pOjHO jaqy cpncK7 BOjCKY.
Bp~o Teunce. TYP~H cy aaY3eJlH Tp&KHjy
H MaKe~oHHj7 ca AeJIOM ByrapCKe.
Ka~
Ka.A je eTSaI)SO nOlleJ18. JHlxosa HHS&3I!1ja

E&~&HeKOr
~aKBe
ey
nO~OeTpP"?
H~e noc~e~H~e
Te
BTKe?
1/odbrana/ _ 'defense'
887
UNIT 36
BASIC COURSE
~a ~H
Je
H~a
ceu UTxe
3amTO?
Jom BeKa saSHa

Ha RocOS7 n~1?
BTKa.
qyAO aacy Apyra xpMmLasCKK BapOAR nOMor~

C~Hua y opa npOTBB TrpaKa Ha KOCOS7?
To Je HHTepecaaT80.
~a ~H
cy TYPUB nocAe KOCOBCKe

aayaeJDI CpH JY?
GD 36. 3.2
BTKe o~ax
Poslije pada Beograda Ture1 su se

pet godina pripremali za
osvajanje Ugarske.
!ta se des110 pos11je pada Beograda?
oni su u b1ci kod
Haje, aJIH MBora cllaTpajy Aa je aTKa

Ha MaPB~ B~ BaZHHja OA KOCOSCKe.
lla C1 TyPIUI B3ryHJIH T." HTKy, IY!XOSO
npOABPaHe Ba Ba~aB B~O a aa7eTa8oMBO. OsaKo, nOCJ1e Te aTKe 1Y!XOBa
CBa~a ce BBaTHO nojaqa~.
Y HUH Ha ROCOB1 OPH~ cy ce Ba
CTpaHR Cpa Kao caSeaUHQR SOcaHQH
II XpsaTH.
/1.a, H Ta aajeAHHtlKa opa HX je npaTH~ 1 oApaHH aycTpajcKO-T1PcKe
rpaHHQe Kpoa seKose.
HHcy. O~B 01 OOSOJHJIH Cpajy TeK
noc~e naAa Cxeaepesa, a TO Je 70
rOAKaa DOOJ1e ROCOSCKe BTKe.
JeCTe. CMeaepesoKH ~paA je caaHAaa
DOCJ1e KOOOSCKe HTKe H jom yseK
je jeAaB OA HajsehHx rpa~OB8 Ba
BaJIRaBY.
Moha~a
pobjedili
Da.
Mad_are?
Da li su Turei poslije bitke na Moha~u
osvojil1 b1jelu Mad_arsku 1 Hrvatsku?
Dokle su Ture1 dr_ali te djelove Ugarske

i Hrvatske?
Ne, oni su postepeno osvojili veci

,
dio Ugarske.. a od Hrvatske veei
dio Slavonije .. jedan dio u~e
Hrvatske i d10 Dalmacije.
Sve do rata od 1684-1699. U tom ratu
osloboene su Mad~arska bez Eanata
i Hrvatska os1m nekih djelova uz
granicu.
888
UNIT 36
SERBO-CROATIAN
To je rat Svetog saveza, zar ne?

Da
Da, tako je, bar po imenu.
li je savezni~ka vojska ula u

Srbiju?
Za~to
nije Srbija bila tada
Jest.
osloboena?
Vjerojatno
~to
su Turci jo bili
jaki.
Da li je opsada od 1683. bila jedina

turska opsada Be~a?
Kad je bila prva opsada Beca.
Ne, to je u stvari bila druga opsada
llITa ce AeCHJIO nocJIe naAa
naA8 BeorpaAa TYPUM cY ce neT

~OARHa CnpeMaJIH aa ocaajaBe Y.rapcKe.
JJ.a.
Be~a.
Prva opsada Beca bila je 1529.
Beo~paAa?
nOCJI9
OHH cy Y UQH KOA Moxa~ noeA~~M

Ms!,!ape?
}la JIM cy TYPUH nOCJIe <SaTRe Ha MOX8'17
OCBOjR~ Ue~ Ma~apcKY B XpBaTcKY?
ltoKJle cy TyPUH ApxcaJlH Te AeJlOae

u XpBaTCKt1?
He, OHH cy nOCTeneHO oCBOj~B seh

Aeo Y.rapcxe, a op, XpeaTcRe BehR
Aea CJJ8eoBHje. jep,aH Aeo yEa
XPS8TCK8 H ASa ~aJIMaUKje.
Cse Aa paTa OA 1684 - 1699. Y TOM
paTY aCJI060~eHe cy MavapcKa 6ea
~HaTa H XpaaTcKa ea HeKMX AeJIOaa
DopeA rpaH;{ue.
,na, TaKO je, 6ap no HMeRY.
JeCTe.
Y.rapCK~
To je paT CaeTO.r casena, je JI'Te?
}la
je C8Be3HKQKa
BojcKa
ym~
Cp6Hjy?
3amTo ssje CpHja H~ T8~a oCJloo~esa?
,na ~ je oncaAa OA 1683. 6H~ jeAHsa
TypcKa oncaAa Be~a?
KaA je H~ npsa oncaA8 Be~a?
GD 36.3.3
BeposaTHO ey TyPUH jom 6HJIH jaKR.

He, TO je y cTBapK C5HJIR. APY!'a
oncaAa Be~a.
ITpBa oncaAa Be~a 6R~~ je 1$29.
Da, one su iZm1je~ale ~iteljstvo

1 stvorile uslove za ujedinjenje.
Vidim da vi slIlatrate da su seobe bile

1
vrlo vazne za povjest Jugoslavena i
stvaranje JugoslaVije.
' / p~vjest/ - Ihistoryl
889
UNIT 36
BASIC COURSE
Na koje se jugoslavenske narode to

m1je~anje najvi~e
Na Srbe i Hrvate.
odnosi?
Da, znam.
To sam video iz popisa

~iteljstva. Kad su po~ele te seobe?
Da, razumijem. To je prouzro~ilo seobe.

Gdje se selilo kr~ansko ~iteljstvo?
Za~to
su te seobe bile od
Turke?
Razumijem na
~tete
za
~ta
mislite. To je
poja~avalo snagu kr~ana.
Da li su se iseljavali samo Srbi?
Gdje su se oni iseljavali?
Vi ste kazali da su Turci privremeno

prestajali progone kr~ana, da bi
time sprije~ili seobe. Da li su u
tome uspjeli?
Obnova Peke patrijar~ije sigurno je
zadovoljila Srbe, koji se do tada
nisu iselili.
Da li se zna, koji su manastiri i crkve
podignuti o tom razdoblju?
a/jednostavan, -vna, vnoj - Isimple l
:3 /pominjati/ - Ito mentioni
Oni
~ive
zajedno
u u~oj Hrvatskoj, Slavoniji,

Dalmaciji, Bosni i Hercegovini i
Vojvodini.
Seobe su po~ele sa turskom najezdom
i bile su manje vi~e neprekidne.
Turci su palili crkve i manastire
i progonili kr~ane.
Prvo u nezauzete djelove Srbije i
Crne Gore (tada~nje Zete) i Bosne
i Hercegovine, a poslije u Ugarsku
i Hrvatsku sa Slavonijom i
Dalmacijom.
a
Vrlo jednostavno. Oni, koji su se
iseljavali, borili su se i dalje
protiV Turaka i to bolje i ja~e
nego prije.
Da, osim toga kr~6ani su se uvijek
nadali nekoj promjeni.
Ne. Srbi su se iseljavali najvise,
ali su se iseljavali i Hrvati,
samo mnogo manj e.
U Austriju i Ugarsku (1520-1580).
Poznat je slu~aj iseljavanja
seljaka iz Slavonije u AustrijU
(Gradi~ansk1 Hrvati u Burgenlandu,
u Austriji).
Jesu djel1m1~no. Progona je i dalje
bilO, a s njima i seoba. Naravno
manje.
To bar pokazuje da su Turci
da zadovolje S~be.
~eljeli
Zna se. Pominju) se neki manastiri

u Bosni i HercegOVini i Fru~koj
Gori (Vojvodina). Pominje se
takoer da je podignuto devet crkava
u t. zv. turskoj Dalmaciji.
890
UNIT 36
Koje
SERBO-CROATIAN
~tamparije
su osnovane u tom
Jedna manja
razdoblju?
~tamparija
Gora~du
(1519 - 1523). Osim toga pominju

se 5-6 manjih ~tamparija, koje
nisu bile dugog vijeka.
Da li je tada bilo progona?
Naravno da je bilo.
Godine 1594.
Turci su spalili moi4

svetog Save u Beogradu.
teka stvar za Srbe.
prouzro~1lo
To je bila
I to je
seobe u austrijski dio
Slavonije (1595 - 1600).

On je osnovao samostalnu Srpsku
Ko je bio sveti Sava?
crkvu (1219).
vi~e
Poslije toga Srbi
nisu mogli vjerovati Turcima.
To je razumljivo.
Aa BH CMaTpaTa Aa cy ce06e H~e

aa HCTOpMjy J~OC~OBeHa M
CTBapaHe Jy~oc~aAHje.
Ha Koje ce jy~oc~oBeHcKe BapOAe TO
MemaHe HajBHme OAROCM?
BH~HM
~a,
BP~O pa~He
paayMeM. To je
npoY3poRoBa~o ceoe.
rAe ce xpHmhaxcKo CTaHOBHHmTBO
3aWTO cy Te
ceoe
H~e
H3Mema~e
ce~~o?
OA mTeTe aa TypKe?
ra3YMeM Ha mTa MHC~Te. To je noja~aBa~o

cHary xpHm haHa.
lla JJH cy e e MCe.... Ba~ caMO CpCSM?
aa
CTaHOBHMmT80 H
yje~KHeHe.
XraaTe. OHH ~aBe asjeAKo

y yzoj XpBaTcKoj, C~a~oH~jM. La~
Ma~Hja. SOCHM M Xepue~OEHHH H
Eo jao#'J,zHH
Ceoe cy no~e~e ca TypCKOM ~~Ea3HjoM
H H~O cy MaHe BMme HenI.eRMAHe.
TYP~H cy na~~H ~pK8e H MaHaCTape a
nporOHH~ XpHmhaHe.
OpBO y He3aY3eTe Ae~o8e CpCSMje H U~He
rope (Ta~am&e 3;Te) H EOCHe H
Xep~erOBHHe, a noc~e y YrapCKj H
XpBaTcKy ca C~BOHMjOM M ~a~a~MjoM.
To je npocTO. OHH, KOJM cy ce HeedaBa~H, CSOPH~ ej ee M Aa~ npOTMB
TypaKa M TO CSo~ H jaqe He~o paB~je.
~a, ceM To~a xpHmhaHH cy ce yseK
HaAa~ HeKoj nponeHa.
He, CpCSa ey ce He~Ba~H HajSHme,
aJm cy ce HCe.68BaJIH H Xp:aaTH, caMo
Ha
Aa, aRaM. T~ caM BHAeo H3 nonBca CT8HOBHsmTBa. RaA cy no~e~e Te ceoe?
~a,
OHe Cj
CT80pH~e YC~OBe
Cpe
IIHOI'O liaBle.
'/moi/ or /mo~ti/ - 'relics'

891
UNIT
BASIC COURSE
Eu pexocTe Aa cy
Y AYCTpaJy H Y~apcKY (1,20-1580).

noaRaT je CJ!Yuj HCe.laSaBa ce.68-xa
H3 CAaSOHHje y AYCTpHjy (rpaAKmbaHeKK XpsaTH l' Byp~eBAaHAY, "1 AYCTpaJH).
Jecy ~e~aqHo. ITporoBa je H ~a~e H~O,
a C HMa H ceoa. HapasHo MaHe.
npHspeueHo
06YCTa~~H npO~OHe XpHmhaHa, Aa H
cnpe~K~ c806e. Aa ~ cy Y TOMe YeDe~?
06Hae~ae nehKe nSTpHjapmje CH~ypHO je
To 6ap Doxaayje ~a el' TYPQB
3a~OBO~H~O Cp6e, KOjH ce AO Ta~a HHey
~a aaAoso~e Cp6e.
~R
TYP~
ce GHa, KOJH ey MaBaeTHpH H

nO~HrHYTH Y TOM nepHO~Y?
~H
~pKse
Roje IDTaMnapHje cy OeHOBaae Y TOM

nepHOll.Y?
Aa
~H
je
Ta~a H~O
nporoHa?
Ee~e~
SHa ce. nOMJfJ!lT ee HeKH MaRa CTBpR l'

BOCHR H Xep~erosHHH H ~PymRoJ ropH
(BojBo;HHa). nOY~He ce TaKobe, ~a
je DOA3~HYTO ~eBeT ~pKasa y T. as.
TypCKOj ~a~aUHjH.
Je~Ha MaHa mTaMuapRja y ropaXCAY (15191,23). CeM Tora nOMH&e ce 5-6
Masrx mTaMIIapHja, Koje HHey HJle
p'~a sSKa.
HapasHo Aa je H~O. rOAHH8 1594- TypUR
cy cnasJm MomTH 4 CBeTor Case y
SsorpaAY. To je npoyapOROBa~O eeoe
Y a1'cTpHjcKH Aeo C~soHHje (1595-
1600).
Ko je
ito
OH je OCH08&O caMOCTaJJHy Cpnexy uPK:ey

(1219). nOCJIe To~a CpH SRme Baey
Mor~ seposaTR TYP~HMa.
eseTH Casa?
To je pa3YM.6HBO.
892
SERBO-CROATIAN
UNIT 36

On the basis of the data given in the Basic Sentences and Conversations be
prepared to give a short talk along these lines:
Describe the arrival of the Turks in the Balkans, their lnvas10n ot the
Balkan pen1nsula and of Central Europe. Include data concerning how
their invasion of Europe was stopped.
2) Describe the consequences of the Turkish invasion on the h1stdry ot the
Yugoslavs.
l)
At the teacheris
discret~on
the above may be a written assignment.
In giving talks the students maY' use outlines or notes in Serbo-Croatian
giving dates and other data.
893
UNIT 37
BASIC COURSE
UNIT 37
Basic Sentences - Osnovne re~en1c&

Conversat1on wlth a Peasant ln a Field - Razgovor s jednim seljakom na njivi
A
Hello~
ther&1
D6bar dtn~ pr~JatelJu.

B
:obbar din, gospddlne.
Hello'
How are you getting along?
Kiko Si'ltb rtd%5?

B
ilm flne, pralse be to God.
(H)vtla Bbgu~ dbbro
.1
'
(X)8a~ Bo~y, Aopo
cau.
sam.
there
to take a llght meal
shade
eto
eTO
~inatl~ Uln1m
YZltJla TH, YEHHiM
hlld
x.d1J:
You see, welve had a little Eto, nulla smo hIlnali,

snack and are rest1ng ln
pa se mlrlmo'u
the shade.
(h)lddu.
to fln1sh, to complete
plawing
to sleep
or,
Ve want to t1n1sh plowlng
and [then] go home and
sleep.
to be lying down,
to be going to bed
to lie down, to go
to bed
Do
you go to bed so early?
ETo,
1DHaJJB,
MaJIO CKO
Da ce OAMtpiMOly
(x)JIlIJ:Y.
zavr~ltl, da
zavi'~~
orlnJe
spAvatl, sp&vlm
OraHe
sp8.ti, spIm
cn~ TM, entM
(H)66emo da z!vrJ1mo
orln.1 e 'pa da idemo
kd.6i s~tl.
"
,
lecl,
da legn!m
zAr vi tlko r!no I

l~gnete?
"
&O_J!"
cnaBaTH,
cna.t:ftl,M
(X)O~8MO
Aa 8aBpmHMo
,opaHe
- I na Aa HA8VO
.&.
A& cnteaMO.
KYhBI
'-
JIehn, lJ.a JI8l'HeM
I
Jo
I
..
I
3ar
BB TaKo paBO
~)leTe?1I
894
UNIT
31
SERBO-CROATIAN
B
to mow
pokositil da
,
nOKOCRM
pokoslm
meadow
to gather l to pick up
hay
to plow
to sow
Aa
nOROCItTJt,
lIvada
il
pokupitil da
,
pokup1m
sljeno pl sijena
poorati II da
poorem
,
posijati I da
,
posijem
nOKyrtHTIf, Aa
n OKY'I!H:U
e~Ha
ctHo
#
noopa TF., Aa
,
noolJeM
nocejaTH, Aa
,
jnoce
eM'
having begun; to begin

with
Po~!v~i / poCS!V
dawn
zora
30pa
dark I late in the night

darkness l dark
mrkll 1 -il -5
AfpKJdi, -I, - 5
mrAk
'MptK
nO'leBmH / nO'lea
,
,
Jes(te)1 gospbdine. Kad

Yes I sir. When one has to
mow the meadow, rake the
tr~ba pokbsiti l{vadu l
hay I plow and sOW I then
one otten works trom early
p6kupiti sljenoI
morning till after dark.
podrati i p6sijati l
6nda se ~.sto rl! I
p6~ev od rane zbre1do
Jec(Te), ~ocnOAHHe. RaA

,
'
~BaAY,
Tpe6a nOKOCHTM
a.
#
I
nOKynHTH
ceHo,
noopaTH
,
.JJ.
J.
nocejaTH," oHAa ce qeCTO
p~AIJn~qa~
pjue
op.
30pe 1p,o U~K~O~ MpiKa.
rrttaklog mrlka.
to k111
A person kllls himself work- e&vjek se &bi
ing and still doesn't

finish.
,
'y6HTH,
Aa yHjeu
ubitil da ubijem
rddlI'
pa &pet ne stlgne.
First th1s 1 then that l with SAd 6vo, sld no'l

never an end [to i t]
dkad kr~j a.
,_
oi
qoseK ce y6H paAehx na
oneT He CTHPse.
."
,
Te OBO,
Te
,
Kpaja.
OHO H
UHKaA
You certainly get up earlYI

[donit you]?
rl sigurno rkno'
l1stajete?
B
to wake up
lZbtld1tl 1 da
!zb\ld1m
HB6tABTII, Aa
B36fAIM
895
UNIT 37
BASIC COURSE
co
probUditi" da
,
probUdim
, ,
ukucan1n pl
or~
inmate, member of the

household
npofAlbl
I
YKytaaHHH
,
YK7haBH
Ukuani
to feed
,__
nahrWti, da
HaxpkHHTB, ,Ila
BaxpaHJW
I
HanojRTH, Aa
Mhrln!m
to water (cattle)
napojiti~
shade, cool (of the day)

I
da
sam j~tros l1st(a)o

prlje z&re, probadio
dkuc!ane, na(h)rtn1o
I
,
#
i napojio volove i
pb~(e)o 6ranje f za
(h)lad6vine.
Ji
got up before dawn this

morning" woke up the
others ('members of the
household')" fed and
watered the oxen, and
began p10wing while [it
was still] cool.
H&nojh
napoj1m
vl> m vola pl
volovi
hladovina
ox
Aa
np06Y~BTH,
B3 Boa
,
BOJlOBH
XJ18.AOBBHa
-.l
Ja cau jYTPOC YCT(a}o

a.
...
npe 30pe, H36YAHO

pyhaHe, aa(x)piHHO
I
,
#
B HanojBo
BOJlOBe
I
B no~(e}o
opiRe 3a
(X)J18.AOBBHe.
Mbgu li Sj~stilm!10
May I sit for a bit with

you?
kbd vlls?
..
Mory Aa cep,HeM MaJlO

I
a._Jl
KO,A Ba c "(TT
Mb! (mb!e!) gosp6dlne,

k!ko da n~.
Of course" siri why not?
Mom (Kozem) I'OCnO,AHHe,

I
..
KaKO Aa He.
!mAnje
,
posjed
property" holding
or"
How big a holding do you
have here~ (friend)?
K6liko p6sjeda \mal~

prIjatelju?
,
noceA
,
Ko~o
J.
BKaBa BKam,
npHjaTe.f)Y?#
co-operative" collective
uncle~ tather's brother
male cous1n, (son of
a.
str3:c~ strIca
aaAPyra
CTpt:Q, CTpila
pl strf~evi
cTpt~eBB
zAdruga
brati
stric)
pa T I 0/1. cTpliua
..
X8KTap
hectar
896
UNIT 37
I live in a zadruga with

my cousin, and we have
ten heetars.
SERBO-CROATIAN
Ji ItV1m
u ztdruzi sa
br~t16em'1 !mamo 10
(h)ekttra zemlje.
'
J.
Jo
J.
Ja
6pa~OM
OA
J."
mlauo
10
c~pHna
co
What do you intend to sow

on this field?
'"
'" ..
eejaTJI,
ceJeM
sijati" slJem
njiva
!t6 6eX sljati'na &VOj
njlvi?
'lO
lHfBa
HaM8PaBiw'A8 c~jem
Ha ~Boj ~BH?#
mTJ
nmeHHU8
wheat
Wheat.
lH
I'
aell.,f)i.
J.
(x)eKTapa
to be sowing
cultivated field
ea
ZHBHM 1 38APY3H
(p)5en1Cu.
(n)men~~.
J~l vam. p~lJn1ca' gl!vni
'lO
JeJI
BaM D1IIeBHua rJIaBHH
is it
crop
Is wheat your main crop?
I'
reear#!
usjev?
B
to till, to cultivate,
to work
obr!dit1, da
obrl1dh
opiAHTH, Aa
income" revenue
corn
prfhod
kukUruz
npiXOA
,
RyKypya
Most of our land is under

Ntjv!e z~mlje nam je
wheat" but we get a better
obrieno pod
yi.eld and more use out of
corn.
(p)5enicom" ali od
kuC kU )ruza imimo
v15e prihOdali
06piAHJJ
_..J.'
HajBHme eeM~e HaM je

J.
opa~e!:(o
'
DOp, (n)meH1HYOM,
a~
J.
OA KY(KY)fY08 ~waMO
~
I .._
SRme npHXOAa H KOpV.C~M.
'lO
k~r~sti.
yield
prfnos
npfiHOC
What was your yi.eld of wheat K&liki vam j e (bio)

per hectar?
prinos p~~nicl'po
KO~KH
.L
saM je (eHO)
n~HHOC
'
nmeHMue
no
X~KTa:py?#
hl:lkt'aru ?
897
UNIT 37
BASIC COURSE
ovogodilfnjl,
this year1s
-!~
harvest
to catch
-!
~etva
xceTBa
Uhvatiti, da
yXB8THTB, Aa
Uhvatim
m.tarska centa /
metar
metric qU1ntal~ 100

kilograms
-I, -I
OBO~O~nmaI,
OvogAd1!nja je ~~tva
This year1s harvest was
good~ and we got about
bila d6braJ 1
2000 kilograms per hectar.
~(h)vatilo nam se
oko ~o mettra'po
yxsQTlba
~tHT8
MtT8PCK8
a.
ueTap
OBOrO~HmHa ZeTBa
,
,
I
je
H~
Aop8 H Y(X)BaTH~O HaM
,-
J.'
ce OKO 20 MeTaps no
(x)eKTapy.
(h)~ktaru.
A
stock~
stoka
cattle
CTOKa
How do you stand with

cattle?
B
pig~ hog~
cow
calf
sheep
poultry
pertaining to
home
",
kucnI -A,
house~
Apart from pigs~ we have a

pair of oxen~ two cows
with ca1ves~ as well as
some sheep and as much
poultry as we need for
ourselves.
you have an orchard?
Kpasa
TeJIe, TeJIeTa
TaJIlA
&.
OB Ila
~
DBBBa
xyhal,
-~
Osim svfnji~ !mamo

ptr v~l~va, dvije
krive sa telfd1ma'
1 n~~to ovica 1
p~rid1r kbl(1)ko za
k116ne p'btrebe.
-a,
-8
C~M cBba, HMtuo ntp

, _ _
.a.
I
B0J10B8.,
~Be
Kp&.Be ea
Te~~HMa'H H~mTo osiQi

H ZHBBHe'X~J1(H)KO aa
I
KyhHe
,
nOTpee.
A
"
,
vocnjAk
orehard
Do
cBiaa
svfnja
krava
,
,
tele, teleta pl
telAd f
6vca
perAd t pl
swine
pl. vonjAci
Imate li
vbnjak?
898
UNIT 37
SERBO-CROATIAN
B
v1neyard
vinogra.d
Of course I We have a
hectar of plum trees and
a hectar as a v1neyard.
KAko da
ne'
(h)~ktar
"
BHHorpatt
mamo
~a
..
He!
J.
Y~aMo
'"
(x)eKT8F nOA W~~E~Ma
pod
ljlvama 1 (h)~ktar
'
pod v!nogradom.
to give birth l to
bear (fruit)
horse
..
RaRo
rodit1 1 da
..
rod!m
.H (x)eKTarJ nop.
BUHO-
rpa,llOM.
konj, konja
When there 1s fruit, we1re

in clover.
tax
to put on shoes
KAd rt!>di v?>e I

na k6nju.
..
porez
mt
smo
obut1 (se), da
(se) obuj!m
lfila
joke l jestI fun

Then we easily pay [our]
taxes and buy ourselves
clothes and shoes.
nda pltt1mo porez' 1

&djenemo se i
6bUj!mo 1kaO od ~tle.
I
l~p
..
FOAP. Boha, MR cuo
HR
ROIE:;.
ri OFe3 /
nOl'8a&
06YTH (ce), p,a
(ce) o6yjeM
c..
ma JIa.
~a~a n~THMO nOpeayJH

6p,eaeMo ce H 06yjeuo l
Kao
OJI,
mi JIe
NOTES
Note 37.1
Verb: Suffixes I-viI
Note 37.1.1 Indec11nable Forms in
Uop~te uzev~i,
Onda se
~esto
l-v"1,il
l-vl, l-vlf11
opera je b1la tehni~ki od11~no izvedena.

radi po~ev od rane zore do mrklog mraka.
luzev~il
and Ipoevl are examples of two forms corresponding to aliteral

English Ihaving done so-and-so l They may be translated 'having taken [it]
generally' and Ihaving begun from early dawn l These forms are the past counterpart to those in I-il (see Note 32.1). While the latter are normally formed
from 1mperfective verbs l those in l-vl and l-v"1,il are nearly always perfective.
Though neither form 1s commonI that in I-v~il is more frequent than that in
l-vl.
899
UNIT 37
BASIC COURSE
The l-vl - /-vl/ forms are often~ as are those ln /-l/~ ln apposltlon to
the subject of the verb: /otvorlvl vrata~ on Je uao u sobu/ l havlng opened the
door~ he went into the room l
They are on the whole literary rather than colloqu1al. The spoken language
generally uses a clause beginning with /poto/ lafter l /kad/ Iwhen l or the like.
The following examples show the shape of the stem formative suffix before
/-v/, /-vi/:
Verb type
a
a/t
a/e
SFS
a
a
a/J!
a/Je
i
e
a
I
e
(ii)
(length
or
nothing)
/-vi/
Inf'initive
sa'6ekavi
sa'6ekati
za~~avi
za~~ati
izabrlvi
interesovtlvi
napfsavi
koslvi
vid!vi
rekivi
moga:vi
naS:vi
ua:vi
popIvi
uzvi
izabrati
interesovati
napfsati
kositi
videti
,,
reci
long~
If the vowel of a vowel verb is already

formative suffix is Inothingl).
Note 37.1.2
moi
nii
ai
popiti
uzeti
there is no change (hence the stem
Declinable Form in /-vi/
/b~vt/
Iformer I is declined like a regular adJective with long endings.

This is the only declinable /-vli/ form in use.
Note 37.2
Noun:
Neuter Animate Nouns in /-e(t)-/
Imamo par volova,
ve
krave sa
tela1ma
/t.ele/ is Icalf l The genitive singular is /teleta/, the dative /teletu/

and the instrumental /teletom/. The root is /tel-/ and the stem suf'f'1x f'orndng
900
SERBO-CROATIAN
UNIT 37
I-et-I
the word is
l-al, l-ul and l-oml

Idetetal, Note 14.1.1).
before the endings
nom1native (compare also Id~tel G.

refers in each case to the young animal (or person).
but
l-el
in the
The suffix I-e{t)-I

These nouns have no plural.
(All neuter nouns referring to living beings have no plural and collectives are
used in their place.)
I-et-I a collective
l-adl are feminine
With most of the nouns with stems in
with stem surf1x l-adl, is used. Nouns having the suffix

i-nouns. ICalf l is therefore Itelel (G Iteleta) and Icalves l is Itelad/. Note
that the sentence uses the plural ending l-imal on Itelad/. Iteladl itself is a
collective noun, meaning a group of calves.
other nouns of this type are:
Nominative
Genitive
Collective
jagnje
jagnjeta
jagnjad
mome
mometa
momad
pile
prkse
pileta
praseta
pilad
prasad
siroe
siroeta
siroad
drebe
drebeta
drebad
lamb
youth, lad; coll. crew, team
chicken, friers
suckling pig
orphan
colt
In a few cases there are variations.

Compare Iperol 'feather' Iperad/
Ipoultry'. Iperol does not have the suffix I-e{t)-I, and there is also a change
of meaning.
Note 37.3
New Verbs
uinati
UZ i nam
i
i
i
I
P
bllditi (se)
probllditi (se)
iZbllditi
bfJ.dtm (se)
da (se) probudtm
da 1zbudtm
bUen
probuen
lzbilen
to wake
to wake up
to wake up
all
i
i
hrlfn1ti
nahrin1ti
hrkn!m
da nahrantm
hrknjen
nahranjen
to feed
a
i
hvatati
Uhvatiti
hvatam
da Uhvat:t.m
hvat~n
Uhvaen
to catch
take a
light meal
901
UNIT 37
BASIC COURSE
i
i
I
P
kositi
,
pokositi
kOsim
da pokosim
koen
pokoen
to mow
kUpljen
,
pokupI j en
to gather
kUpiti
,
pokupiti
kUp rm,
da pokupim
Cin!
leei
da legnem
ali
le!at1
le~!m
a/J~
l~gatl
l~~~m
al!
a/Jr!
p
I
obraditi
da obr!d!m
,
P
I
obuti
obUvati
a/~
I
p
orati
poorati
i
i
i
a
P
I
a/J!
al!
obrafvat1
pojiti
,
P napojiti
roditi
raati
to lle
down
to be lylng
down
to be ln the
process of
lying down
legao -gla
obrlien
to cultivate
obuj!m
obi1v!m
,
,
obuven -ena
obi1v!n
to put on
shoes
or!m
da poorem
orin
pooran
obrl!vlin
obraujem
~a
pojlm,
da napojim
p~jen
to plough
to water
napojen
roen
rS,lin
da rodim
rl!m
to give
birth
to sow
seiati
jati
P posejati
IposiJatl
sejem
Isljem
da posejem
Ida posijem
spliv!m
al!
spAvati
Ispati
,
p zaspati
odspavati
da odspava.m
p
I
ubiti
ub:fjati
da ubiJ!m
ubijam
ub{jen
-ena
,
ub!jlin
to ldll
a
i
a
zav~~iti
da za.Vf-im
zavravam
zavf-en
zavr!van
IzavrIva:n
to flnish"
complete
a/J!
al!
ls,
zavravati
I zavrfvatl
to sleep
Isptm
spao -ila
to fall
asleep
to sleep a
little
da zaspim
IzavruJ~m
902
SERBO-CROATIAN
UNIT 37
Grammatical Drill
GD 37.1
Learning Drill
GD 37.1.1
Replace /poto/ or /kad/ and the following verb phrase by the /-vi/ form,
as shown by the first example.
Poto je otvorio vrata, on je uao u
sobu.
otvorivi vrata, on je uao u sobu.
Kad je procitao novine, on je otiao.
Procitavi novine, on je otiao.

Sacekavi oca, oni su otili
zajedno kuci.
Poto je sacekao oca, oni su otili

zaj edno kuci.
1
Poto je saznao da voz ima veliko
Saznavi da voz ima veliko zakanjenje,
zakanjenje, on nije otiao odmah na
on nije otiao odmah na stanicu.
stanicu.
Kad je popio kafu, on je pozvao kelnera
Popivi kafu, on je pozvao kelnera i
i platio.
platio.
Poto nije hteo da vas uznemiruje, on je

odmah otiao.
Ne htevi da vas uznemiruje, on je

odmah otiao.
Kad se naljutio, on je izaao iz sobe
Naljutivi se, on je izaao iz sobe
napolje.
Kad je predao pismo, on se vratio kuci.
Poto sam ugasio svetlost, ja sam izaao
napolje.
Predavi pismo, on se vratio kuci.
Ugasivi svetlost, ja sam izaao iz
sobe.
iz sobe.
Kad smo upalili kola, mi smo se odvezli
,
pravo kuci.
Upalivi kola, mi smo se odvezli
Kad je siao s tramvaja, Jovan je

preao ulicu.
Kad je video da vi niste tu, on je odmah
napustio kancelariju.
GD 37.2
GD 37.2.1
pravo kuci.
Siavi s tramvaja, Jovan je preao
ulicu.
Videvi da vi niste tu, on je odmah
napustio kancelariju.

Present
Past
Danas kosimo livadu.
Danas smo pokosili livadu.
Nai susedi u ponedeljak kupe seno.
Nai susedi su u ponedeljak pokupili

seno.
'/saznati/ - Ito find out l
903
UNIT
BASIC COURSE
Mi zavravamo oranje za penicu u
Mi smo zavrili oranje za penicu u
sredu.
sredu.
Deca spavaju dobro.

Deca
37
obino
rano leu.
Deca su spavala dobro.

Deca su rano legla.
Moj sused sa svojim ukucanima kupi seno
Moj sused sa svojim ukucanima pokupio
u nedelju.
Oni danas oru njivu za penicu.
Moj otac budi sve po kui vrlo rano.
je seno u nedelju.
Oni su danas poorali njivu za
penicu.
Moj otac je probudio sve po kui
Moj
vrlo rano.
Moj mlai brat j e nahranio, a j a sam
mlai
brat hrani, a ja pojim stoku.
Brat seje penicu u
etvrtak
njivi.
Seljaci obrauju zemlju
napojio stoku.
Brat je posejao penicu u cetvrtak
na ovoj
na ovoj njivi.
prilino
dobro.
Seljaci su obradili zemlju prilicno

dobro.
Prinos penice je bio 20 metara po
Prinos penice je 20 metara po hektaru.
hektaru.
Ove ljive
Ove ljive su rodile dobro.

M! smo platili ove godine veliki
raaju
dobro.
Mi plaamo ove godine veliki porez.
Moji susedi ne placaju ove godine
porez.
Moji susedi nisu platili ove godine
veliku porezu.
Vi se odevate dobro.
veliku porezu.
Vi ste se odeli dobro.
On se obuva brzo.
On se obuo brzo.
Radnici uinaju u 4 sata.
Radnici su uinali u 4 sata.
GD 37.2.2 Replace the present with

following drill.
Isel
by the past passive participIe ln the
(If desired, the sentences to the left may first be replaced by transforms
using Itrebal plus the perfective present, as:
Livada treba da se pokosi u
Livada se kosi u ponedeljak.
ponedeljak.
This drill will review the imperfective - pertectlve pairs involved and
will make the transfor.m to the past passive participIe easler.)
904
UNIT 31
SERBO-CROATIAN
Livada se kosi u ponedeljak.
Livada je pokoena u ponedeljak.
Seno se kupi u petak i subotu.

Oranje se zavrava u utorak.
Seno je pokupljeno u petak 1 subotu.

Oranje je zavreno u utorak.
Ova njiva se ore za kukuruz.
Ova njiva je poorana za kukuruz.

Volovi i krave su nahranjeni ujutru,
u podne i uvece.
SVinje i konji su napojeni posle
svakog hranjenja.
Na ovoj njivi je ove godine posejana
penica.
Zemlja je slabo obraena i zato je
prinos mali.
Porez je plaen posle etve.
~ene su dobro odevene.
Svetlost je upaljena uvece.
Ove godine je plaena velika poreza.
Svetlost je ugaena ujutru.
Vaa soba je po~lena.
Uvedeno je obavezno osmogodinje
kolovanje.
Sazidana je nova kolska zgrada.
Volovi i krave se hrane ujutru, u podne

i uve~e.
SVinje i konji se poje posle svakog
hranjenja.
Na ovoj njivi se ove godine seje
penica.
Zemlja se slabo obraduje i zato je
prinos mali.
Porez se plaa posle etve.
~ene se dobro odevaju.
Svetlost se pali uvece.
Ove godine se plaa velika poreza.
Svetlost se gasi ujutru.
Vaa soba se sada cisti.
Uvodi se obavezno osmogodinje
kolovanje.
Zida se nova kolska zgrada.
GD 31.2.3 Substitution Drlll

Replace the underlined item(s) by the cue item, making necessary changes.
Mi
smo danas pokupili skoro sve seno.
/mnogo/
Put j e vodio ~ skoro pokoene livade.
Jovan je poorao jednu veliku njivu za penicu.

Ja sam nahranio svu stoku, ukljucujui krave i
telad.
Autoputem ne saobraaju ~ motorna vozila.
U ovoj radnji se prodaju sve vrste ivotnih
namirnica, uklju~ujui: pirina~, eer, so,
katu I konzerve, i juno voe.
,
Zaustavite kola tu pred robnom kucom.
/pored/
love dve/
/izuzev/
/mnogo/
/sem!
/preko puta/
905
BASIC COURSE
Seljaci nemaju veliki prihod i korist od penice.

Neka moja zena kupi nekoliko pari
broj 11.
Zaust~vite
kola
m~k1h ~arapa
zolokom vrtu.
UNIT
37
/m.nogo/
/tri/
/pred/
Razumeo sam Nuiev komad ~ tekoa.

Podignuto Je mnogo ~kola.
Kupljeno Je nekoliko ulaznica za pozori~te.
,
U kuci ima j edno kupatilo.
U drugim republikama, ne ra~unajui Sloveniju i
Hrvatsku, prira~taJ je iznad prosenog.
Isaf
/jedan/
/dve/
/dva/
/izuzev/
GD 37.2.4 Form a new sentence, inserting the cue at the place marked
making the other changes necessary.
Oni su nam pokazali * lepe njive posejane
penicom.
Oni su imali * dobru etvu.
Pokazali su nam * lep vonjak sa ljivama
i jabukama.
Videli smo * lepo obraene njive.
Oni su nam pokazali * dobro obraene njive
posejane kukuruzom.
Koliko sam ja mogao da ocenim * svet je ovde
dobro odeven i obuven.
Videli smo * lepo odevene i obu~ene ljude.
Ima * veliki i lep park u tom kraju grada.
Mi poinjemo doruak sa * sokom od pomorande.
* Prodavnice za raspodelu 1 dobara su dobro
and
/nekoliko/
/dve/
/m.nogo/
/malo/
/nekoliko/
/malo/
/velik1 broji
/nekoliko/
/Ca~a/
/mali broji
ureene.
* prena jaja.
* Potroaci gube vreme zbog malog broja
/nekoliko/
/mnogo/
prodavnica.
Primite * srdacan pozdrav od nas sviju.
Duz puta su stajala * pokvarena vozila.
Juce je ovde pala * ki~a.
/mnogo/
/nekoliko/
/mnogo/
Ja
dorukujem
/raspodela/ - Idistribution l
906
UNIT
SERBO..CROATIAN
37
Pored autoputa vide se

put je zanimljiv.
Ovde je juce pao
lepa~ ~ivopisna
sela i
sneg.
Imnogol
Imnogo/
GD 37.3
Question and Answer Drill with Transtorm
GD 37.3.1 Model Drill
Each ot the tollowing sets ot question and answer are to be drilled as they
are~ then in the past~ according to the model given.
Kad kupite seno?
Kad ste pokupili seno?
Ml kupimo seno u ponedeljak.

Ml smo pokupili seno u ponedeljak.
Kad zavravate oranje za kukuruz?
Oranje za kukuruz zavrfavamo u petak

ili subotu.
Spavamo vrlo dobro. Vruina nam nita
ne smeta.
On kosi livadu sa svojim ukuanima.
Oni oru njivu za penicu prekosutra - u
ponedeljak.
Ne~ moj brat hrani, a ja pojim stoku.
Ne mo~e.
Kako spavate?
Da li vam smeta
vruina?
S kim va~ sused kosi livadu?

Kad oni oru njivu za penicu?
Da li vi hranite stoku?
Da li mo~e val!J brat sam da nahrani i
napoji stoku?
Ko seje penicu u ponedeljak, vi ili
val!J brat?
Zar ne sejete vi penicu u ponedeljak?
Ko vas budi za odlazak na rad?
Kako seljaci obraUju njive?
Moj brat seje penicu u ponedeljak, a

ne ja.
Ne, ne sejem. Ja zavravam oranje.
Otac nas budi.
Oni, koji imaju radnu snagu 1 stoku,
obrauJu dobro.
Oko 20 metarsk1h centi po hektaru.
Koliki je prinos penice po hektaru?
Zar je va prinos penice 20 metarskih Da, jeste.
centi po hektaru?
Raaju dobro, iako su stare.
Kako raaju vae ljive?
Ove godine plaamo malu porezu.
Koliku porezu plaate ove godine?
Radnici u~inaju u 4 sata.
U koliko sati radnici u~inaju?
Ne, ne u~inaju. Kasno su rucala.
Zar deca ne u~inaju danas?
907
UNIT
BASIC COURSE
GD 37.3.2
Model Drill
The transform here is from present tense with

as shown by the model given.
Isel
to past passive participIe,
Kad se kosi livada?

Kad je pokoena livada?
Livada se kosi u subotu.

Livada je pokoena u subotu.
Kad se kupi seno?

Zar se seno kupi u nedelju?
Da li se oranje za kukuruz zavrava
u utorak?
Zar se oranje za kukuruz ne zavrava
u utorak.
Za ta se ore ova njiva?
Zar se ova njiva ore za kukuruz?1
Kad se hrane volovi i krave?
Da li se SVinje i konji poje posle
svakog hranjenja?
~ta se seje na ovoj njivi?
Kako se obraUje zemlja kad je
prinos mali?
,
Kad se placa porez?
Kako se svet ovde odeva?
Seno se kupi u petak.

Da, kupi.
Da" zavrava.
GD 37.4
GD 37.4.1
A
Jel ovo tvoja livada" prijatelju?
Vidim da si pokupio sijeno. To si
dobro u~in1o.
Kad si sve stigao da u~in1?
~no to si radio u nedjelju?
ImaJ pravo.
Kia pada skoro c13eli
Ne" ne zavrava. U ponedeljak posle podne

nije se orala zbog kie.
Ore se za kukuruz.
Da" ore.
Hrane se ujutru" u podne i
Da" poje se.
uve~e.
Seje se penica.
Zemlja se slabo obraUje i zato je mali
prinos.
Plaa se odmah posle ~etve.
Odeva se prili~no dobro.
Jes(te)" gospodine.
Bome (boga mi) .. jesam.
U nedjelju.
Nek mi Bog oprosti .. ali mor(a)o sam. Da
ga nisam pokupio i dovez(a)o u nedjelju..
kad bl(h). Vi(di)~ kak(v)o je vrijeme.
Da.. i to na pokoena sijeno.. 1 bogzna kad
prestati.
Nlj e tako dobro.
ce
t3ean.
Kako je ovdje za
'/t3~dan/
37
sto~nu
hranu?
- 'week'
908
SERBO-CROATIAN
UNIT 37
Za~to?
Mali su nam posjedi, a za krave i volove

treba mnogo hrane.
Jel imate dosta mlijeka?
Pa kako da ti kaem gospodine J imamo i

nemamo.
Kako
m1s1i~?
Pa tako. Mlijeka nema nikad mnogo.

ne mogu bez mlijeka, a mi odrasli
Djeca
takoer
se hranimo s mlijecnim proizvodima

Da li vi pravite maslac?
mnogo.
Ne, gospodine.
Kod nas je suvie toplo i
maslac se brzo pokvari.

Pa ta pravite od mlijeka?
Pravimo razne vrste sireva i kajmak.
~to
To je neka vrsta naeg maslaca.
Je kajmak?
ukusan i ne kvari se.
Lako se
Vrlo je
uva
due vremena.
Da li se
~esto
hranite sa sirom?
Kako da ne.
Kad imamo, mi
po~injemo
svaki Obroka sa sirom i kajmakom.

Mlije~ni
To je dobro.
proizvodi su
Tako je i nae zene su dobre domaice i

znaju zgotoviti sve to nam treba samo
dobra hrana.
kad imaju od
~e~
~~apa, np~jaTe~y?
OBO TBoja
Pi-fr-HM Aa CH
nOK)-nHO
ceHO. To CH
ega.
Jec (Te), rocr.o.zU'!}lf:.

BOMe (ora MH), jec8M.
A06.IJO y.pa,lJ,II!o.
KaA CH CTHrao TO ~a y~~~~rn?
~YAO
CH pa,l1,HO Y
He~e~y?!
Y npe.By CH. Krona na.tta Cy.0ro u.e.ny

Hep,e,!)y
RaRo je
~aHa.
OBA~
aa CTOqHY xpaHy?
3amTO?
Je~
HVaTe AoeTa
M~eKa?
Y HeAe.1>Y.
HeKa Bor onrOC~H,
a~~
w.op(a)o caM. ~a rs
H~caM nO~~~HO H AOBee(a)o
y He~e~y,
KaA H(X). BH(,l1,M)m KaR(S)o je speva.
Aa, H TO Ha no~omeHO ceBO, H 60reHS RaA
he nIJecTaTH.
HHJe TaKO Aopo.
WA~ cy HaM HMaHa, a na RpaBe H Po~oBe
Tpca MHoro xpaHe.
na RaKO Aa TV. Ka~eM rocnog7.He, RMa~c v.
HaMaMO.
/~brok /
- Imeal'
909
UNIT
BASIC COURSE
na
KaRO MHCJlHm?
37
Taxo. ~~eKa HeMa HHKaA AOBO~HO.

,v.e~ He
~a ~k ~y.
ITa IDT8
Mary 6e3 MJleKa, a MH 01J,paCJlH

TaKo~e je,tt6MO MHoro MJIe'lHrrX nIIO~n3B()Aa.
He, rocr.OAy.He. ROA Hac je eYB~me Ton~o
aa nYTep.
ITpaEMYO fa3se spCTe CHpeBa H KajMaK.
To je HeRa SrCTa Hamer nyTepa. Bp~o je
YUYCEl.H H He "~EapH ce. .r1&l:O e e '{yEa
npaEHTe nYTep?
np~::v.Te
aA
M~eKa?
JliTa je KajMaK?
Aa
~H B~
Je~eTe
MHore cv-pa?
J4".aKO Aa He. Mlf n()tu~F',,*}v.o
CEB,RH
o6eJ;. ca
H ~ajMaKoM Hah Y.MBMO.

TaKO je H RaDJe )Keile cy Ao6pe AOMa}.MIJ,e
po y~ejy Aa npase ese ~~O HaM Tpe6a
caMa Ka~ HMajy OA 'lera.
C~POM
To
je Ao6po. ~J.e~H~
Ao6!-'& xpaHa.
npOv.~BOAH
cy
1
!o6e1J,/ -
"meal "
GD 37.4.2
Interesira
A
me~
koliki je postotak
zemljoradni~kog ~iteljstva
Popis od 1961. godine pokazao je, da u

Jugoslaviji ima 51~ zemljoradni~kog
~iteljstva.
Jugoslaviji?
U kojim krajevima je taj postotak
zemljoradni~k1m
krajevima, a u
industriskim je naravno,
najvii?
U kojoj republici ima najvie

poljoprivrednog
najni~i.
U Srbiji.
stanovni~tva?
Je li u Srbiji postotak
zemljoradni~kog U u~oj
Srbiji jest.
~iteljstva najvei?
Koliki Je?
U kojoj je republici najrazvijenija
Taj postotak je iznad
prosje~nog.
U Sloveniji.
Tamo je postotak
zemljoradnikog iteljstva najmanji,
industrija?
a gradskog najVii.
Da li je u Sloveniji postotak mnogo

manji od
Jest.
Ima srezova u kojima je postotak
zemljoradni~kog ~iteljstva
prosje~nog?
posto.
Ina~e
manji od 20
smatra se da prema
podacima od 1961. ima prosjeno 30"

zemljoradni~kog iteljstva
, p6stotak / prcenat -
u Sloveniji.
I percentage I
910
SERBO-CROATIAN
UNIT 37
HHTereCr je Me I
Kc.JJHIUt
Je nponeH8,J
nO.I;.O!ipv.f5pel:U~or CTaHOBRM.U!TSIi
JYI"oc..-;a~y. j
Itl ?
nOKa~ao ~e, ~a y
1961. rOpKF.e
%nO.bonp;n~pehl'(,r'
eTa p.O'RH~tJTB6..
~~
~l'1Jn~?
y KOjoj
~~
Jyroc.'Ia.E;.,j;'j ~~fJ:e ~1
Y KOji!M KI'a.jeFly.Ma Je Taj npon.eHaT
Ha j
DOuRe
r:o.loOflI=,y.Epet:.J.'V-M lepr, Jt:lFP.lf8., a Y ~H"".)

C'!'pBCY.HM
peny6~uM
HMQ HajsHwe
no~
Je
nl,y.po~UiO, HajHIUfCi-:.
Y Cp6;, jv..
npHBre~Hor CTaHOEHHmTSS?
~a ~~
je y CP6HJH nponeH8T
no~onFBB
pep,HO!' CTa..HOBfH'Ill'TSa Ha jE~DlH?
KOJJHKB je?
Y KOjOj peny6JJHUH
Taj nl (JI~eH8T JE:

je V.H~YCTpzja
Hajpa;:<BY~eH;r.ja~
C.7l0I~eH;~jH.
l-r::Hief~
nroce'!!iofl.
je nI'OneHE..T nO.l:oOnrf!p-
Talrc
rt:~EO~ CTaHOFH~~TFa Hk:Ma~M,
rp&~
CItOT' Ha JS}tnTiJ.
lJ.a JIM je y CJIOpeHi'f jv. r.po ~'6Ha 7 MHOflO

Ma~~
OA
npoce~pof'?
Jec"re.
CI e:3C:A8 y
?A"S
rIO.bcr.:p~.BpeAHOr
20 O/=CTO.
1?6,. vya
nO.bOPI y.Elie':'HOT
proizvodnja.
r:r CUeHEl.T
je
CTaHOBHIDHTBa
;'flE\ 'i~ C1'/Q Tr a
no~ac~Ma aA
GD 37.4.3
A
Zanima me vaa poljoprivredna
J(~ ~;'!M&
'la Hol"
CI!'
ce 1J,& nf eM'~
C~OCeqHC
CTap.OBp.HnrT~a ."..
30
C'..t;OEt~ITZj'Z.
To zavisi od toga da li je godina rodna!
Da 11 proizvodite
dovoljno hrane za vae potrebe.

Koliki je va pro1zvod penice i
kukuraza jedne rodne godine?
Kako izgleda proizvod po republikama?
Godina 1959. bila je rodna 1 ukupan 2

proizvod
p~enlce
bio je 4,130.000 tona,
a kukuruza 6,670.000 tona.
Republika Srbija je proizvela 2,700.000

tona penice i 4,420.000 tona kukuruza.
Koja republika dolazi poslije Srbije.

Kad govorite o Srbiji vi sigurno
ukljuujete Vojvodinu, a u Hrvatsku
Slavoniju.
Dolazi Hrvatska sa 806.000 tona penice i

1,370.000 tona kukuruza.
Naravno. Vojvodina proizvodi najvie
hrane.
Proizvodi Vojvodine iznosili
su 1,290.000 tona penice i 2,450.000

tona kukuruza.
, /r?Jdan/ - 'rich'
/Ukupan/ - 'totali
911
UNIT
BASIC COURSE
A kOliki su bili proizvodi uze Srbije,

osim Vojvodine i Kosova i Metohije?
37
Proizvodi uze Srbije bili su 1959. godine
1,250.000 tona penice i 1,762.000

tona kukuruza.
P.HTepecy je Me BaDla no.ltonpZBIle,l:tH8. npc~~P.O~Ha. Aa ~ npOM3BO,l:tZTe ,l:tOB~bRO

xpaae 3a Bame nOTpe6e?
KOAHKa je Bama npOH3BOAHa nmeHMue H
v.yRypya& jeAHe ,l:toFe rOAHRe?
RaKO H~r.r.Elt=.a n!IOy.3BO,l:tHe. no :r.eny6JmKaMa?
Koja peny6JIHKQ AO.,"JB.3H nC,CJIe Cp6p.je?
Fa,n. rOFopHTe o Cp6zjH BH Cv.rypHo
YR~y~yjeTe BojsOAHHY, a y XpsaTCRY CJI8S0HHjy.
je 6H~ nlo~3Bop'Ha yEe

Cr6v.je, 6e3 EOjSO,lJ.HH6 H KOCOBa
H MeTox~je?
KO~HKa
GD 37.5
GD 37.5.1
To
3aB~CM
OA
To~a
,l:ta
~H
je rOAHH8
,lJ.o6pa.
2
rOAHHa 19$9. 6H~ je ,lJ.o6pa H yKynHa

npOH3BOAH:6. omeHKue 6HJJa je 4,130.000
TOHa, a KyKYPY3a 6,670.000 TOHa.
Feny.ilFlRa Cr,C5H ja je nI:oH3BeJ18. 2,700.000
TOHa nmeHHue H 4,420.000 ToHa KYKYPY3a.
~OJIa~H X~BaTCKa ca 806.000 TOHa nmeHMue
H 1,370.000 To~a KyKYFyaa.
BapasRo. BojBO,lJ.HHa 0IJOH3BO,lJ.H HajsHme
xpaHe. npOH~BOAHa EojBoAHHe H3HOCHJ18.
je 1,290.000 TOBa. nnreHHD;e PI 2,4$0.000
TOHS K~"Kypyaa .
IIpoH3BCASt y:ace CpC5v.je C5HJ18. je 1959. roARHe 1,250.000 TOHa nmeHy.ue M
1,762.000 TOBa KYKYPY3a.

Complete the following sentences by using the proper preposition.
No
change is required in the sentences.

Zabranjeno je parkiranje robnom kuom.
Prinos penice zavisi toga kako je
zemlja obraena.
Moja kua je ulici Prvog ~ja, broj
/pred/, /kod/
/na/, /od/
/u/, /na/
53.
Ja sam
~ekao
moga prijatelja
~ekaonlci prve klase.
Mi smo si~li tramvaja kod Kalemegdana.
Zidanje ~kole je uticalo poveanje
pismenosti.
Dobio sam pismo na~eg prijatelja.
Trazio sam 1zve~taj ameri~ke ambasade.
/na/, /pred/, /u/

/iz/, /sa/
/na/, /kod/, /0/
/od/, /iz/
/od/, /iz/
912
UNIT
37
SERBO-CROATIAN
Slu~io
fuj, Ikodl
Mislio sam stalno vas.
Inal, Izal, /01
sam dve godine ameri~koj ambasadi

u Beogradu.
GD 37.5.2 Complete the following sentences, using the proper form of the word
given to the right.
o ste mislili?
Mi smo krenuli na vrlo rano, pre zore.
Za je ova kata.
Za~to se ljutite na
Sem niko mi nije pomagao pri
kupljenju sena.
Kupili smo seno u nedelju zbog
je poremeena ravnote~a snaga izmeu
velikih sila.
Video sam kuu, ste kupili.
Prema Sava i Dunav su postali granica
izmeu Austrije i Turske.
Dajte nam po
/lta/
/put/
/ko/
ljaj
/moji ukuani/
/ravo
vreme/
/svetsk1 ratI
/kojil
/ugovor o miruj
~a~a
pival
913
UNIT
BASIC COURSE
38
UNIT 38
Reading Selection -
~tivo
za !itanje

III
Part - III Deo
Jy~oC~OBeHCKH
nORpeT noqeo je Aa ce CTBapa noc~e Hano~eoHoBHX paTOBa, RaA

cy ce HAeje Ha~HOHa~aMa H c~060Ae qOBeRa noqe~e mHpHTW. OH ce npBO nojaBHo
Me~y XpBaTHua nOA HMeHOM "H~pCKO~ DORpeTa". TaopUHMa OBO~ DOKpeTa ee aaKepa
Aa cy aaMHm~~ yjeAHHeEe nOA BO~CTBOM Beqa ca 3a~peoM Kao cpeAHmTeu. A~
TO uMje 6H~0 HHRaRBO qYAO, jep He Tpe6a aa60paSHTH Aa je noc~e Heycoe~e onca~e
Eeqa,
y~~eA
AYCTpHje
O~POMHO
nOraCTao ROA CBHX xpHm!aHCRHX HapoAa.
TaKO, RaA cy nOAH~~H npBH yCTaHax npOTRS TypaRa (1804), Cp6H cy ce npBO
06raTH~H
aa nOMoh AycTpHjH. OHH cy TpaZH~ He cavo nOMoh y opyzjf H

Beh cy VO~JIH Aa HX ~ap yaMe n OP. CBOjy aanITHTY.
CTa~
cy
MYHH~jH,
AYCTpMje npeMa cpnCKOM yCTaHxy 6HO je y nOqeTKY npHjaTe~CKH. B~CTa

Kpoa npcTe KpHjYMqapese opyzja, yYHHuPje H xpaHe yc~aHHUHMa. AJIH,
~~eAa~e
~a6rHHY~8
CBojHX nOA8HHK8 cpncKO~ nopeK~, AYCTpRja je y6pao 3ayae~

HenpHjaTe~cKH CTaB npeva yCTaHRy. (EH~O je c~~jeBa AeaepTMpaB8, Kao H HeVHpa.)
YCT8HHUH cy H~ THY CTasoM Ay6oKO pa30QapaHH H TaKo je AycTpHja opso H3~yH~
nOBepeJ!le
aa
~oja~ocT
Cpa.
A~H,
paaoqapa~
y6pao cy ce
O~OpQB~H
H XpBaTE.
3axBa~yjyhH
HepaayMHov
H RanOMH~HBOV cTaBy Kon~Ta (Aajom KOD~T, 1802-1894) H XpBaTH H Cp6H cy ce

(1848). Kao Ha~paAY
60PR~ Ka CTpaHH AycTpaje npH~HKOM yrymHBBHa Ma~apcKe 6YHe
aa yKa38Hy nOMoh AycTpHja je npHaHa~ ayToHoMHy XpBaTCKY H cpncKy BOjBOAHHy,

06e KeaaBHCBe OA Ma~apcRe.
Ceu To~a, XpBaTCK8 Je A06H~ Ha ynpasy ~a~auHjy
H 0})8EO Aa x~BaTcKH ca60p 6Hpa 6aHa, a cpncKH BOjBOAY. AJIH, AycTpHja KHje OAP~a~a peq M HCKOPHCTH~ je npay npH~HKY Aa ce HaMHpH ca MauapHMa Ba paqyH
XpaaTa H Cp6a. Uap Je npBo yKHHyo aYToHoMHjy BojBoAHHe, Roja je npHnojeBa
Ya~apcKoj
(1860). OHAa ce
~aJ.MaDHJa
OA 1867. AycTpzja cnopaaYMe~ ca MaQaPCKOV

H T8KO je CTsopeH8 AyCTpo-YpapcKa, OAHOCHO A80jHa MOHapxHja. Do TOM cnopa~YMY
je
ym~
CTa~Ra
Ha~OA6oM
nOA ynpasy
ORB~P RpyHe Cs. CTe~Ha
oCTaB~eHHM
Ha
MH~OCT
HeMH~OCT
Be~a.
a XPB8TCR8 ca
(1868). TaKO cy ce
Ma~apHMa.
C~SOHHjOM
je OOHOBO
M Cp6H H XpBaTB CMaTpa~
(KaCTaBBhe ce)
Jugoslavenski se pokret po~eo stvarati poslije Napoleonovih ratova~ kada

su se po~ele iriti ideje nacionalizma i slobode ~ovjeka. On se prvo pojavio
medU Hrvatima pod ~enom 'Ilirskog pokreta'. Zamjera se zacetnicima ovog
pokreta to su zamdljali ujedinjenje pod vodstvom Beca sa Zagrebom kao
sreditem. Ali tome se ne treba ~uditi. Poslije neuspjene opsade Be~a,
ugled je Austrije neizmjerno porastao kod svih kranskih naroda.
914
UNIT 38
SERBO-CROATIAN
Kad su Srbi digli prvi ustanak protiv Turaka (1804), prvo su se obratili za
pomo Austriji.
Oni su tra~ili ne samo pomo u oruju i municiji, ve su molili
da ih car uzme pod svoju zatitu.

Dr~anje
Austrije prema srpskom ustanku bilo je u
Vlasti su proputale
krijum~arenje
po~etku
prijateljsko.
oruzja, municije i hrane ustanicima.
Ali,
zabrinuta za odanost svojih podanika srpskog porijekla, Austrija je ubrzo zauzela

neprijateljsko dranje prema ustanku. (Bilo je slucajeva bjegstva, kao i nemira.)
Ustanici su bili tim dranjem duboko razocarani i tako je Austrija prvo izgUbila
povjerenje Srba.
Ali su se ubrzo razoarali i ogorcili i Hrvati.
Zahvaljujui nerazumnom i
nepomirljivom dranju Kouta (Lajos Kossuth, 1802-1894) i Hrvati i Srbi su se

borili na strani Austrije prilikom uguivanja Madaraske bune (1848). Kao
nagradu za ukazanu pomo Austrija je priznala autonomnu Hrvatsku i srpsku
Vojvodinu, obe nezavisne od Madarske.
Osim toga, Hrvatska je dobila pravo na
upravu Dalmacije i da hrvatski sabor bira bana, a srpski vojvodu.

Austrija nije odrala
rije~
Ali,
i iskoristila je prvu priliku da se pomiri sa
Madzarima na tetu Hrvata i Srba.
Car je prvo ukinuo autonomiju Vojvodine,
koja je pripojena Madarskoj (1860).
Onda se nagodbom od 1867.
Austrija
sporazumjela sa Madarskom i tako je stvorena AustrO-Ugarska, odnosno dvojna

monarhija. Po tom ugovoru Dalmacija je opet stavljena pod upravu Beca, a
Hrvatska sa Slavonijom je ponovo ula u okvir krune Sv. Stjepana (1868).
Tako
su se Srbi i Hrvati smatrali ostavljenim na milost i nemilost Madzarima.

nastavit e se)
(to be continued
Basic Sentences - Osnovne Recenice

" no:t<[.eT
motion, movement
The Yugoslav,movement
began to be formed
after the Napoleonic
wars.
Jugoslavenski se
pokret poceo
stvaratilpoSlije
Jyr~c~oBeHCKy.
&
no~eo
&
nCRreT
~
_I
je ,.a ce cTBapa l
::oc.::e Harc.;':e5HCB~X
t
Napolebnovih rat6va.
idea
nationalism
id~ja
nacionalizam, -zrna
Ha~HOHa~38y.,
-~~a
915
UNIT 38
BASIC COURSE
freedom
to widen, spread,
expand
At that time the ideas of
nationalism and the freedom ot man began to
spread.
sloboda
CJl06op,a
~frlti, ~Irlm
mipHTB, m~piiM
su se
Tada
po~ele
co
Tap,a cy ce HP,eje
I H cJlo60Ae
~trlti ideje
~aMa
naclonal.:!zma 1i
I
"
nO'leJIe
mHpHTH.
Ha~HOHa-
~OBeKa
slbboe ~ovjeka.
to appear, to emerge
Illyrian
It first arose among
Croats under the name
of the lIllyrian movementi.
creator
beginner, creator
to blame, to reproach
to 1magine, to think
leadership
center
The creators of this movement are reproached for
haVing thought of a unificat10n under leadersh1p
of V1enna w1th Zagreb as
its center.
to wonder
But this 1s in no way

surprising.
co
nojsE:HTH
(ce),
pa (ce) nojasD
pojAviti (se),
da (se) pojavIm
Ilirski, -a, -o
bn se p~o poj~vio
m~U Hrv!tlma t pod
!menom lilirskog
pokretal.
,
H.71HpCKH,
-a,
.lo
-5
I
OH ce npeo nojaBHo Me~y

XpSSTMMa
'"
Inop, HMeBOM
'HJIHpCKOr nOKpeTa'.
"TBopau,
-pIUl
,
aalleTHHR
co
aaMepaTH,
tv6rac, -rca
-aaMepaM
za~etnIk
zamjerati,
,
zamjerIm
zamfllljati,
z'-mtllljftm
v6'dstvo (Cr)
sredIllte
aaMH11I..b8.
'" TH,
a~MRm.lJiJ.(
BO~CTBO
,
cpeP,HDITe
Zamjera se za~etnic1ma TBopUWMa OBor nOKpeTa ce

I
,
I~~toI su
a&Mepilp,a cy aaMjm~~
ovog
pokreta
co,
I
zamllllJa11 UJed1nJanJe' yje~HHeHe nOA BobcT80M
co,
Jo
Be'la ca 3arpe6oM Kao
pod vodstvom B~cal sa
Z!grebom kao sredItem. cpep,mnTeM.
10
~uditi
se,
~ud!m se
Ali tome se ne tr~ba

I
~Uditi.
1IYAHTII
ce,
...
ce
"IYAHM
AJIH TO Beje 6~Jlo HilK&KBO

I
Jo
..
'qYAO.
916
UNIT
38
reputation, authority,
model
enormous, huge,
tremendous
immense l intinite
to grow up, to lncrease
After the unsuccesful slege

ot Vienna, the reputation
ot Austria had increased
tremendously among all
Christian peoples.
uprising, rebellion
to raise
SERBO-CROATIAN
...
yrtJlep,
ugled
, ogroman,
-mna,
-mno
neiZmjeran,
neiZmjerna, -o
poristi, da
porAst!m
Poslije neuspje~ne
opsade ~~a, Ugled
je Austrije
I
,
I
neizmjerno porAstao
kod svih lda~anskih
nar6da:.
HH3MepHa,
c.
ITOpaCTH,
co
-o
Aa
nopacTeM
noc~e
I
Heycne~e
c.'
je AYCTpHJe
co
I
nopacTao
OJ'lpOMHO
ROA
oncap,e
l
Be~8, yr~eA
CB~X Xr~mh8HCRax
Hi~5Aie
'-
YCT8H8R, YCT8HR8
YCTaH~H
'"
AHJ'l80
..
TaRa, Kap cy
nO,ll.HJ'lJIH
n~Bi ~CTaHaR'npJTH~
TYPRil(1804), CF6F.
J
co
I
cy ce PpBO
06paTH~
I
'
aa neMah
AYCTpHja.
r11~je
orJxcje
mUnIcija
car pl. carevl
MYHJII' DH ja
...
..
zl~tita
3tmTHTa
ne
bnl su tr!!lll
samo
They not only sought help
I
,
,
~
I
ln the way of weapons
pomoc u oruzju i
and ammunition, but they
,
I ,
munlciji l vec su
asked the emperor to take
them under his protection.
molili da ih car
,
I
I
uzme pod svoju
zA~tltu.
attitude, stand
'"
Hea3MepaH,
'KAd su Srbi digli

when the Serbs raised
.lo
I
I
their tirst rebellion
Prvi ustanak protiv
against the Turks (1804),
~!k! I(1804) I prvo
they first turned to
Austria for help.
su se obrttiliiza
I
,
l
pomoc Austriji.
weapon l arms
ammunition
emperor
protection
-MHO
ustanak, ustAnka
pl. UstInci
dii, da dignem,
digao
SOl
-'laa,
0J'l pOlla K ,
Qap
Jo
~J:eBH
Jo
ORH cy
He caMo
,
r II
nOMoh
y opfxcjy
TpaZH~M
MYHfiuHjH,
#.
Beh cy
MOJIHJtH Aa HX [(8P
.. -I
Y3Me nOA CBOJy

3tm'!HTYe
stav pl. stavovi
..
CT8B
..
cTaBOBH
917
UNIT 38
BASIC COURSE
or~
friendly
dr~lnje
,
P;pZ&He
prljateljsk1~ -i~
npHjaTe~cKI, -i, -5
-5
Austria's attitude toward

the Serbian rebellion
was in the beginning
friendly.
finger~
D~zanje Austrije prema
,.
srpskom ustankulbilO
CKOK yCTaHK7 6HO je y
je u po~~tku
prijateljsko.
J.
'
no~eTK7
npHjaTe~CKH.
toe
smuggling
rebel
prst OpI.
prstijil
npCT
krijum~arenje
,,Kpa j YMlIapeae
npcTRj7
,
YCTaBHK
ustanIk pl.
u.stanIci
VlAsti Su prop~tale
The authorities winked at
the smuggling of weapons~
krijum~!renje oril~ja,
ammunition and food to
mUnlCije' i hrine
the rebela.
UstanIcima.
loyalty
sUbject
origin
hostile
YCTaHB~
J.
B.naCTB cy I"JIep;aJIe xpos

I
Jo
npCTe KpHJYM~apeHe
op'zja, uYaiQHjelu
co. _I'
xpaHe
YCTaBH~a.
lojllnost f.
odlnost f.
,
podanIk pl.
,
podin!ci
porijeklo
nepriJateljski,
or~
untriendly~
CTaB AYCTpHje npeKa cpn-
JIojiJIHOCT
O,ltiHOCT
--
,
nop;aHBK
--
,
nop;aHBQH
nOp5KJIO
BenpBjaTe~cKfi, -i, -5
-I, -o
Ali, zabrinutaiza
worried about the
loyalty or their own
odAnost svojih
subjects of Serb~an origin~
..
podanika srpskog
Austria quickly took a
hostile attitude toward
porijekla, Austrija
the uprising.
je ubrzo
zauzela
neprijateljsko
~lanJe prema
listl.nku.
But~
deS'ertion
or~
unrest, disturbance
dezertirAnje
bjegstvo
nemIr
J.
AJIH, sa6pRHYTa sa JIojaJIHOCT

I
CBOI j ax nop;aHHKa
...
'_
cpnCKO~
DopeK.na, AYCTpHja je
I
. .
I
y6pso aayae.na
..
HenpHjaTe~-
CKH cTaB npeKa YCTiBKY.
p;esepTfipiHe
6eXCT80
HeKHp
918
UNIT 38
(There were occasional

desertions l as well as
[civil] disturbances.)
SERBO-CROATIAN
(B~~o je C~qaJ~Ba
(Bilo je slu~ajeva
--
"
Hell'i~pa.
razo~~rati, da
to dis appoint
Kao H
~e3epTv.paHa,
nemra)
,
,
dubok, duboka, -o
deep
--
bjegstva, kao i
--
,
pb ~C''!a.pa~.!
razaram
The rebe1s were deeply dis- Ustanici su bili tim

appointed by that attitude. d'~j ldu bik
r~an em
o o
YCTaR~li~
ey
6E~~
THM
CT~FCY AY6oKO pa~

J.
razo~!rani.
o"!ap8Hy..
confidence
Austria thereby first
lost the confidence of
the Serbs.
Tako je Austrija prvo
iZgUbi1a'poVjer~nje
Y.3~~6~~
3.
Sf-ba.
Ali
razo~~ra~ili
Hrv~ti.
suffocation,
suppresion
uguIvanje
rebellion
bUna
unreasonable
irreconcilable
--
,crc'p~HM
su se ubrzo
ogarciliii
Croats and Serbs fought on

the side of Austria on
the occasion of the
suppression of the
Hungarian revolution
(1848)
l
nonepece
OJ"'Op'UITV., ;J.a
gorIm
But the Croats also were

qUick1y disappointed and
embittered.
J.
Ja f!prc
Cp6a.
ogOriti, da
to embitter
A~' t:"'rpv.
':'a l{'!'l Je
HrvAti i Srb1 su se
borili na strhni
Austrije 'prilikom
uguivanja MAdarske
bUne ( 184~)
nerazuman,
nerazumna, -o
nepomirljiv, -al
"I
J.
..pra 'Di
Y.
((lP~-:,m.:
:1l (lp.
:;:9
c~P
ce
Jo
CTP!UU!
AYCTpMJel~p~~?~OW
Jo
~:r~t1nH.l~=t.r:.a
!,!& !;a.pCr~
6!rHe! (184~).
Hepar:jMIip',
Hepa:-'yup,a, -o
He~OM~phHB,
-a, -o
-o
919
UNIT 38
BASIC COURSE
That was due to the

unreasonable and irreconcilable stand ot Ko~ut
(Louis Kossuth, 18021894)
Th
Jo
I
Je bilo zahvaljujui ToJ. je H~O
38xFa~yjy~~
I
I
~ep83YMHo~ ? Hency.~f~~nerazwnnom i
8011. CT&By
ROtryT8 (.'Ia
nepomirljivom stavu
. '
J jom
Ko~uta (Lajos
Yo owyT I(1802-1894).
Kossuth, (1802-1894).
reward
to point, to show
(to: na)
nigrada / nagrada
uktzati, da
autonomous
autonoman,
autonomna, -o
,
nezAvisan,
nezavisna, -o
c.
1#
Har!)atJ.8
AS
YKa~aTK,
Uka~!m
independent
HA.I'IA,lI8
__
yKsEeM
Kao nagradu za
As a reward tor the help
I
I
given, Austria recognized
Ukazanu pomoc
Croatia and Serbian
Austrija je prIznala
Vojvodina as autonomous,
I
,
I
[and] both independent
autonomnu Hrvatsku
trom Hungary.
,
1 srpsku Vojvodinu,
,
I
obe nezavisne od
#
1#
&.~'TOH~Me.H
#
.. ?c.., -o
sYTo~m
co
He3SPIo!C'8H,
Be3iE;~(,Ha, -o
I
p.arrSkY
K~o
yKau8Hy
3a
, - J I
nOMol
AY~Tlv~a je
np~3Ha~~
aYTOHOMHY
XpBQ7CFY vo
Crr.CRy
BOjBO~P.F.Y,# 66e He-
3t~v.c~~lo~
Y;CG!CKe.
Mad~arsk!.
duke
Croatia received administrative responsibility
tor Dalmatia and the
right tor the Croatian
dlet to elect a ban, and
the Serbian [one] a
vojvoda.
to reconclle
or,
..
administration
to elect, to choose
governor, ruler
(Croatia)
uprava
bIrati, blrmn
yr.laBa
b~n
~tH
vojvoda m
Bojnc,v.8
Hrvatska je dobila
privo na upravu
,
DalmAcije, da
hrvatski sibor bira
bana, a srpski
vojvodu.
izmiriti
da (se)
pomfriti
da (se)
(se),
izmlr!
(se),
pom!r!
~J:STH, ~lfI aM
Xr~aTcRa
je
~o~v.~a
Ha
:,~nr a 'f'y ':~Jr.oIaI~M jy' H

npd'Bo Aa X!'E8 TCKM
J.
Jo
~~
caor
Ci T1 CKV,
~vrs
..
~aHa,
POJp01=.:I.
?'O)lRP~~TH (ce),
/la (ce)
c.
r:O)Ut:P'T~
Ila
H:3t'lirR
(ce),
(ce) nO'dir-\1i
920
UNIT 38
But Austria didn't keep

(her) word, and used
the first opportunity to
become reconci1ed with
the Hungarians at the
exp~nse of the Croats and
Serbs.
SERBa-CROATIAN
lli, Austrija nije

odrala rij e~ II
AJI~, AycT'pkf~a
~
oJJ.p~~
H1-:ja
:pe,.
.1 HCj(0i'~CTP. ..ll~l
iskoristila je prvu
prt1iku 1da se pomiri
~ n}FY
J.
n;~~VRY
sa Mad!rima1na tetu
~a~YH
~~My.rR
ea
I~a
je
ce
'"'
Ma~af~~atpa
Xl
.f P aT8
~ Cr~a.
HrvAta i Sf.ba..
to abolish
autonomy
ukinuti, da ukin~m
autonomija
to annex, to join
pripoJ'iti, da
pr1pojIm
je prvo
ukinuo
The emperor first abolished Car
,
the autonomy of Vojvodina,
autonomiju Vojvodine,
which was reattached to
koja je pripojena
Hungary (1860).
YK~HJTH, Aa YKMHeM
aYTOH(JaJa
Aa
r;.r~moj~TH,
npHnojHM:
J.'
llaF je npso YK2HYO
8YTOHOY~JY BojBo~K~e,
je
Koja
,
~darSkOjl(1860).
nr~nojeHa
I (1860).
~
~~~a;c~5j
agreement, compromise
nagodba
Ha.roli.6a
to agree, to come to
terms
sporazUmjeti se,
cn01'83J"'1l6TH
Then by the agreement of

1867 Austria came to
terms with Hungary.
respectively, that is
to say
double, dual
monarchy
So was created AustriaHungary, that is to say,
the dual monarchy.
ce,
da se sporazUmijem
bnda se nagodbom 1867.
Austrija sporazUmjela
ce Haro~6oM O~ 1867.
AycTpaja cnopa3YW~~
ea ~oapcK5M.
sa ~da:rskom.
odnosno
dV6jnI, -a, -o
monarhija
Tako je stvorena
Austro-Ugarska,
J..
UH~a
Ot=,HoeHO
.. BOoJH
~T -~,
;...
-a,
-o-
MOHa~xHja
Te~o
ja CTBopeHa AYCTPO~
Y~apcKa, O~HOCHO ~BojHa
odnosno dv6jna.
v.oHarYII'!J".
monarhija.
,
agreement
sporaziim
C11 ops. ayM
,
,
staviti, da stavim
to put, to place, to set
C:~~MTHJ ~a CTaeVM
Po ti5m ugovoru
By that agreement Dalmatia
ITo TOM cnOr~~YMY ~a~lanHja
was again placed under
je oneT cTJB~eHalno~
Dalmacija je opet
the rule of Vienna.
'"
ynJ:8BY Ee'J8.
stavljenaipOd upravu
B~ca.
again.. anew
frame, framework, sphere
crown
ponovo
okvir, okvIra
n':JHOBO
OKBH!'J
oKJ:3ip a
krUna
921
UNIT 38
BASIC COURSE
And Croatia with Slavonija

again entered the sphere
of st. Stephenls crown
(1868)
A 1frvatska sa
..
Slavonijom je ponovo
. ,.
A Xpaa T eKa ea
KpyHe
So both the Serbs and the

Croats considered themselves placed at the
mercy of the Hungarians.
oCT8:snT{.!,
OKBKp
CTe~Ha
CB.
ostaviti, da
ostavim
ml1C5st f
nemi1C5st f
n~ milost li
I ,
nemi1C5st
mercy, grace
disgrace
at the mercy
1/ y
nOHOBO ym~
I
ut:l1a u okvir krune

sv. Stjepana'(1868).
to leave
Je
I
CJIaBOHH j 01\.
(1868).
Aa
c.c!'aBf!~.(
#
HeM.1JlOC'r
M~~6c~la HeM~~5cT
H&
L
Tako
su Srbi
i Hrvati
ostaVljeni 'na milost
i nemilost Madzlrima.
TaKo
cy ce
'I
M C:r~6:.! ~
.&. Tg
XpBa
CM~TpaJr'd OCTaE.I:Iem~\4
Ha
MHJIOCT JJ HP.\U!..'IOCT
Ma1,18p~Ma.
nastavit e se
(to be continued
HaCTaBHhe ce)
NOTES
Note 38.1 Verb:
Pref1xes
za-mer- a-ti
za-mi1-j-a-ti
po-rasti
.s-po-raz-ume-
ti
An overall view of the parts which go to make up a verb was given ln

Note 21.1.1. To thls should be added Note 22.2 on stress patterns. The parts
of the above verbs may each be assigned to one of the following:
Stress Pattern
[Prefix(es)]
ROOT
pozas-po-raz-
rasm1li1ume-
[Extenslon(s)]
J-
Stem Formatlve Suffix
Endlng
a-
tl
tl
ti
A verb form mayor may not have a preflx (or preflxes). The same ls true of
stem extenslons. These parts are therefore bracketed. On the other hand, while
the stem formatlve sufflx may be nothlng ln one form (as /po-ras-ti/), some
other forms of the same verb wlll have such a sufflx (e.g. /po-rast-e-m!,
/po-rast-a-o/)
922
SERBO-CROATIAN
UNIT 38
This and the following two units are concerned with the prefixes. There
are a large number of prefixes possible: (See Note 39.1.1 for variants.)
doiz-
oob-
iza-
mimonanad- Inat-
loba-I
loda-I
odpopod-
prepredpri-
opot-
proraz-
Ipot-
pret-
s- Isa-I zuuz- I us-/uzaza-
ras-
Irrd.m.o-I
occurs with only one verb: lm1mo{il I to pass by I Ipred-I is not

common in ordinary speech. The others are all frequent. No one verb occurs
with everyone of these prefixes. A great many verbs occur with most of them.
Following are three typical verbs, giving the simple (non-prefix) forms and
those with prefixes, both perfective and imperfective (see Note 21.1.1). A
number of these verbs are used in the grammatical drill in order to illustrate
prefix usage.
p
do
kazati
dokAzati
iz(a)
od(a)
is~zati
otkAzati
kazfvati
dokazIvati
iskazIvati
otkazfvati
po
pokAzati
pokazivati
pod
pri
potkAzati
,
prikazati
potkazfvati
prikazfvati
pro
prokAzati
ukAzati
prokazfvati
UkazIvati na
za
zakAzati
zakaztvati
dati
dodati
IZdati
Idivati
I dodavati
I
iZd!vati
do
iz(a)
p
p
I
I
po
odati
podati se
I
I
nadvati se
odavati
podAvati se
pre
P predati (se)
pred!vati (se)
na
to say. tell
p - to provej demonstrate
to express
to give notice (service);
cancel, renounce (treaty)
to show, (/sel to prove
oneself )
to denounce
to review (book); perform, act
to denounce
to point (to: Inal);
Isel appear
to make an appointment
to give
to add, to pass
to issue, to betray,
publish, spend
to give a lot
to betray, divulge
to addict oneself,
yield
to hand over, deliver;
Isel surrender; I to
lecture
923
UNIT
BASIC COURSE
pri
pridati
pridavati
to attribute
pro
prodati
prodavati
raz
razd!vati
raz.dati
,
udati se
to sell
to give away
udavati se
38
to marry (of women; to:
Iza/)
uz(a)
uzdati se
to rely on, to trust
(in:
za
zadati
do
iz(a)
na
ob(a)
od
po
raditi
doraditi
izraditi
,
naraditi se
obraditi
odraditi
,
poraditi
pre
preraditi
pro
raz
p
p
P
P
sea), z
u
za
p
p
Note 38.2
za-davati
dora!vati
izraIvati
obraIvati
odraIvati
preraIvati
proraditi
proraIvati
razraditi
razraIvati
,
#
",
I
(I
uraditi
,
zaraditi
."
OJ
saraivati
lu!)
to cause, infllct, give

an assignment
to work, do
to ~lnlsh a work
to manufacture, produce
to work a lot
to cultivate
work off
to f1nlsh work (agriculture)
to remake, process
(manufacture)
to start working for the
first time
to work out in detail,
break in a motor
to collaborate
riditi )
zarafvati
to earn
New Verbs
i
i
uditi se
zauditi se
udIm
a/e
I
P
bf:rati
izabrati
biram.
da izaber!m
CinE!
dii
da dignem
a/Je
/dignuti
dizati
i
i
i
I
P
p
miriti
izmfriti
pomfriti
se
da se zaudIm
di~em
m!rIm
da iZm!rIm
da pomIrIm
zauen
lozabrao
-ala
di ao
to wonder
blr!n
izabran
to elect,
choose
dignut
to raise,
lift
-gla
dizan
to reconc1le
924
SERBO-CROATIAN
UNIT 38
p
i
a
a/J!
i
a
p
I
og5riti
ogorAvati
/ogor!vati
ogoravam
/ogorCSujem
ogoren
ogoravan
/ogorIvan
ostaviti
ostavljati
da ostavim
ostavljam
ostavljen
ostavljan
to leave, put
pripojen
prlpajan
to annex, join
da ogorim
to embitter
(For verb /pOJAvlti sei see Note 34.2)

i
a
P
I
pripojiti
pripAjati
da prlpojim
pripajam
e
e
rastem
rasti
/r!Rti
porAsti
odrasti
da odrAstem
a
a
P
I
razoarati
razoaravati
da razoaram
razoCSaravam
sporazUmeti se
/sporazUmJeti
i
a
p
I
staviti
stavljati
da stavim
stavljam
stavljen
stavljan
to put, place
I
p
Iriti
profriti
Irim
da proIrIm
~rren
to widen
;1
proIren
a/Je
a/J!
P
I
uktlzati
ukazIvati
da , uklIem
ukazujem
ukazan
ukazivan
to point, to
show to
V/ne
a
P
I
ukinuti
ukIdati
da ukinem
ukida.m
uk1nut
ukidan
to abol1sh,
cancel
zameriti
/z8.mjer1ti
da zamerim
Ida
, zamjerim
zameram
ra.stao,
rasla
porastao,
,
porasla
odrstao,
,
odrAsla
da porast!m
to grow
to grow up,
increase
to grow up,
(tor animate)
razoCSaran
razocaravan
da se sporazUmem
Ida se , sporazUm1jem
sporazum~vati se sporazumevam se
/sporazum1jevati /sporazUm1jevWn
zam~rat1
/z8.mjl!rat1
zamerAvat1
/zamjerivat1
1
a
p
I
zanuslit1
zam1ljat1
/zamjer~
,
da zanusllm
to disappoint
to agree, come
to terms
to reproach,
b lame
zameravam
/zamjeravam
to 1magine,
zamI~ljam
think
925
UNIT
BASIC COURSE
38
Grammatical Drill
GD 38.1
GD 38.1.1 Drill on /kazati/ - /kazivati/ and prefix forms.
Past (p)
Toma je kazao Jovanu da

u pozori~te.
Transfo~
pattern is:
/treba dal plus present (p)

Ine treba dal plus present (I)
ve~eras
idemo
Toma treba da kaie Jovanu da ve~eras

idemo upozorilte.
Toma ne treba da kazuje Jovanu da
ve~eras idemo upozorilte.
On je dokazao da je ta~no sve Ito je

rekao.
Ja sam otkazao sobu u hotelu pre jedan
sat.
Zora nam je danas pokazala muzej.
Neko ih je potkazao.
Radio je predskazao kilu nekoliko dana
ranije.
Jovan je ukazao na dobpe i rave strane
toga problema.
On je zakazao sastanak za 8 uve~e6 jer
je to najzgodnije vreme za sve
~lanove.
GD
38.1.2 Drill on /videti/ -
/viati/
and prefix forms. The transform pattern is:

Present (I)
Past
On se video s Jovanom u gradu.
On
se
Oni su izvideli u ~emu je stvar.

Izv1n1te 6 ali vi ste prevideli neke
telkoe po toj stvari.
Jovan j e predvideo da mo.e zakasniti.
Mojim prijateljima se svidela najvile
Crna Gora.
Jovan j e uvieo u lSemu j e telkoa i
to je odmah kazao.
/izvideti - izviati/
/prevideti - previa ti/
via
s Jovanom u gradu.
/predviet1
/svideti se /uvleti
'to investigate'
'to overlook'
predviat1/
sviati
uViati/
'to foresee'
sei 'to please'
'be aware of'
926
UNIT
SERBO-CROATIAN
38
GD 38.2
GD 38.2.1 Question and Answer Drill on Data given
This drill is in three parts.
The first section has the data sentences~
questions and answers. The second section has the data sentences and questions~
the answers to be supplied by the students. The third section has the data sentences
1.
only~
both questions and answers to be supplied by the students.
Drill on /dati/ - /davatl/ and prefix forms.
First section
Jovan nam je dao kola za izlet~ jer su
moja na opravei.
Kako ete li na izlet kad su va~a kola
na opravci?
Hoete li moi ii na izlet kad ste
ostali bez kola?
Treba dodati malo soli u jelo~ jer nije
slano.'
Da 11 treba dodati jo~ soli u jelo?
Da li je dodato (/dodano) soll u Jelo?
Jovan daje kola za izlet.

Da~ Jovan e dati svoja kola za izlet.
Da~
Ne~
treba dodati jo~ malo soli u jelo.

nije. Treba dodati.
Mi smo izdali mnogo novaca za \hranu ove
nedelje. Ne~to vl~e od 10.000 dinara.

IZdaje se mnogo novaca.
Koliko novaca se izdaje na hranu?
Prole nedelje Je izdato mnogo novaca
Koliko novaca je izdato (/izdano) .za
za hranu.
hranu pro~le nedelje?
Izdali smo ne~to vl~e od 10.000 dinara.
Koliko novaca ste izdali prole
nedelje za hranu?
,
Prosveta (izdava~ko preduzece ) Je

lzdala Jedan dobar Englesko3
srpskohrvatski re~nlk 1956.
Kakav je Englesko-srpskohrvatski
re~nik, koji je izdala Prosveta?
Kad je izdat (/izdan) taj
re~nik?
Vrlo Je dobar.
Izdat Je 1956.
'/alan, alina~ -0/ - 'salted'

a
'
" / - 'publishing house'
/izdava~ko
preduz!ce
3 /re~nlk/ _ 'dictionary'
927
UNIT 38
BASIC COURSE
[Kad se izdaje Srpskohrvatskoengleski deo??
Taj deo joli nije izdan.]
Jovii su izdali sobu M1hailu za
12.000 dinara mese~no s pravom

upotrebe kupatila i kujne.
Da li se soba izdaje sa kupatilom i
kujnom?
Kome su Jovii izdali sobu i po~to?
Kako je izdata soba, sa ili bez
kupatila?
Izdaje se s pravom upotrebe kupatila i

kujne.
Izdali su M1hai1u za 12.000 dinara
meselSno.
Izdata je s pravom upotrebe kupatila
i kujne.
Second section
Moj brat tro.i mnogo novaca i nikad
mu se ne mole nadavati dovoljno
novaca.
Kome se ne mo~e nadavati dovoljno
novaca?
Zalito se valiem bratu ne mole nadavati
dovoljno novaca?
smo odali priznanje Jovanovom znanju
srpskohrvatskog j ezlka.
Kome ste odali priznanje?
~ema ste odali priznanJe?
Zalito se Jovanu odaje priznanje?
Mi
Brat moga prijatelja se odao picu zbog

bolesti
Ko se odao piu?
~emu se odao brat valieg prijatelja?
Je li brat valieg prijatelja jo~
bolestan 2 ?
'/bolest/
- Isickness I
2/bolest~ - Isick l
928
SERBO-CROATIAN
UNIT 38
Third section
Jovan je tek sino predao pismo g. Jovi-cu,
jer nije mogao ranije.
Gospodin Petrovi predaje matematiku u
,
gimnaziji vec 20 godina.
(no P verb with the same meaning)
Moji roditelji su prodali kuu u KnezMihailovoj ulici, jer im treba novac.

Dana~nje
novine su rasprodane zbog vesti

o blokadi Kube.
Oni su razda11 svoje stvari prijateljima,

jer nemaju gde da ih dre.
Jovic se nedavno udala za Jednog

lekara, moga prijatelja.
Gospoica
Jovan se uzda da e Toma sigurno doi na

vreme.
Mnogo nam se zadaje u
moramo da radimo.
~kol1,
tako da
uve~e
Kola su nam zadala mnogo muke usput, jer

benzin nije bio dobar.
2.
Drill on verb /raditi/ - /uraditi/ and prefix forms.
First section
Toma ne radi brzo, ali radi pa~ljivo i
sve .to uradi, uradi dobro.
Je li Toma dobar radenik?
Koliko on uradi dnevno?
vi vi5e volite, da se uradi mnogo
ili dobro?
~ta
Da, on je dobar radnik, jer radi

pa~lJivo, iako ne radi brzo.
On ne uradi mnogo I ali 5to uradi, on
uradi dobro.
V15e volim da se uradi manje I all da se
uradi dobro.
929
UNIT 38
BASIC COURSE
OVe stolice su izraene u Jednoj fabrici

u Jugoslaviji i udobne su.
Gde su izraene ove stolice?
Gde je fabrika koja izrauje ove
stolice?
Kako vam se svlaJu ove stolice?
Seljaci su dobro obradili svoje njive,
iako nemaju dovoljno stoke.
Kako seljaci obrauju svoje njive?
Da li su njive dobro obraene?
Kako seljaci stoje sa stokom za
obraivanje zemlje?
Jovan nema novaca da plati, ali e
odraditi ono 5to je du~an.
Kako e Jovan platiti ono 5to Je du~an
kad nema novaca?
Da li Je Jovan odradio ono ~to vam Je
dulan?
,
su u Jednoj fabrici u
Jugoslaviji.
Fabrika, koja izrauje ove stolice
nalazi se u Jugoslaviji.
~1n1 mi se da su dobro izraene.
Izgledaju vrlo dobro.
Izraene
Seljaci dobro obrauju svoje njive.

Da, njive su dobro obraene.
Nemaju dovoljno stoke za obraivanje
zemlje.
On e odraditi ono 5to Je du~an.

Jo5 nije.
Nu5l
je preradl0 taj komad da bl

,
zadovoljio svoju kcer Gitu.
Da 11 je ta~no da Je N~i preradl0
ovaj komad?
Za5to ga Je preradio?
Koga je Nu5l hteo da zadovolji kad je
preradl0 ovaj komad?
Da,
ta~no
je.
On je to uradio da bi zadovoljio svoju

ker Gitu.
On je hteo da zadovolji svoju ker Gitu~
kojoj se prva verzija komada nije
svldela.
Second section
Voz za Knin ne mo~e proraditi dok se ne
o~isti sneg sa pruge, a ~ilenje e
trajati nekoliko dana.
'/fabrlka/ - 'factory'
930
UNIT
38
SERBO-CROATIAN
Kad e proraditi voz za Knin?

Da li je proradio voz za Knin?
Zalto jol n1je proradio voz na kninskoj
pruzi?
Ovaj plan bi zadovoljavao uslove, da je
samo razraen.
Zato ovaj plan nije primljen?
Zato razraUjete ovaj plan?
Bta treba da se uradi da bi ovaj plan
zadovoljavao uslove?
Na izradi ovog englesko-sprskohrvatskog
1
re~nika saraivala su tri nau~n1ka.
Da li j e ovaj re~n1k rad j ednog ~oveka?
Ko je saraivao na izradi ovog engleskosrpskohrvatskog re~nika?
Otkud to da j e tako veliki re~n1k bio
tako brzo gotov~
Toma j e zaradio na pisanju j edne knj ige
3.000 dolara.
Koliko Toma zaraUje!
Od ~ega Toma ~ivi?
Da li Toma dobro zaraUje na pisanjU
knjiga?
OD38.2.2
Kad Je poCSeo da se stvara Jugoslovenski pokret?

Gde se pojavio jugoslovenski pokret?
Kako se prvo zvao jugoslovenski pokret?
Bta se zamera tvorcima toga pokreta?
Kakav je bio ugled Austrije posle neuspele opsade Be~a?
,
Kojoj su se velikoj slli prvo obratili Srbi za pomoc kad su podigli prvi ustanak
1804. godine?
Kakvu pomo su Srbi tra_ill od Austrije?
~
'/ruiu~ntk/ - 'scientist Ischolar'
931
UNIT 38
BASIC COURSE
Kakav je bio stav Austrije prema srpskom ustanku u
po~etku?
Da li su austrijske vlasti zvani~no davale ustanicima pomo u oru~ju, municiji

i hrani?
Zbog ~ega je Austrija zauzela neprijateljski stav prema ustanku?
Kakva je bila reakcija Srba na ovaj stav Austrije?
Kakav je bio stav Lajo~a Ko~uta prema Hrvatima i Srbima za vreme Mad~arske bune
od 1848.?
Za~to su se Hrvati i Srbi borili na strani Austrije prilikom uguivanja
Mad~arske bune?
Kakvu su nagradu dobili Hrvati i Srbi za pomo ukazanu Austriji za vreme
Mad~arske bune?
Ko je dobio na upravu Dalmaciju?
Da li je Austrija odr~ala re~ prema Hrvatima i Srbima?
~ta je bilo sa autonomijom Vo~vodine?
Kako je stvorena Austro-Ugarska monarhija (nagodba od l867)?
~ta je bilo sa upravom Dalmacije posle nagodbe izmeu Austrije i Madarske?
Da li je posle nagodbe Hrvatska ostala nezavisna od Ugarske?
Kakav je bio polo~aj Hrvata i Srba posle sporazuma izmeU Austrije i Madarske?
GD 38.3
GD 38.3.1
A
Vi kaete da se jugoslovenski pokret

pojavio meu Hrvatima i da se zvao
Ilirski. Ko je bio za~etnik toga
pokreta?
Ko je bio Gaj?
Odakle je do~lo ime 'Ilirski pokret'l
B
Za~etnik
toga pokreta bio je Ljudevit

Gaj (1809-1872). To je bilo u prvoj
polovini XIX stoljea.
Gaj je bio reformator' i izvrio je

veliki utjecaj na hrvatski narod u
svakom pogledu. On je Hrvate bodrio a
na borbu za narodna prava.
To je vjerojatno dolo od Napoleonovih
Ilirskih provincija (1809-1813).
, /reformator/ - 'reformer'
2/bodriti/ - 'encourage'
932
UNIT 38
SERBO-CROATIAN
Koje jugoslavenske zemlje su ulazile
Slovenija, Dalmacija i jedan dio Hrvatske.
u sastav tih provincija?

Kakav je bio cilj Ilirskog pokreta?
Cilj je bio ujedinjenje svih junih

Slavena i borba za slobodu i narodna
prava.
Zar Hrvtaska nije imala autonomiju bar

za unutarnje3 poslove u to doba?
Kad kazete Hrvatska vi mislite na
Hrvatsku i Slavoniju?
Da li je Gaj vodio borbu protiv
Madzara i
za~to?
Imala je.
Ali, Hrvatska je tada bila u
sastavu krune sv. Stjepana t.j.

Madarske.
Da, Dalmacija je bila pod upravom
Austrije.
Jest. Tridesetih godina XIX stoljeca
pojavio se u Peti madarski nacionalni
pokret.
Gaj je tada bio student u
Peti.
Kakav je bio cilj toga pokreta?
To
zna~i
da su Madari htjeli da uvedu
Uvoenje
madarskog jezika na cijeloj
teritoriji zemalja krune aVe Stjepana.

Da, htjeli su. Gaj, kao i svi Hrvati
borili su se protiV toga.
madarski jezik u Hrvatskoj.
Ta borba je imala dva oblika.4
Kakav je oblik imala ta borba?
protiV
uvoenja
Prvo,
madarskog jezika u
kole i dravnu upravu.

Za
A drugo?
uvoenje
jednog slavenskog jezika na
teritoriji Hrvatske, Slavonije i

Dalmacije.
5
Izabran je ~tokavski dijalekt , koji
Koji je jezik izabran?
razumeju i Srbi i Hrvati.

Znaci jugoslavenski pokret je
kao pokret za jedinstvo
E~ ~aEeTe ~a
ce
nojap~o ~e9Y
38ao
po~eo
Da, i Gaj je doprinio mnogo tom jedinstvu.
jezika.
jy~oe~oBeHcRH
nORpeT
TBopa~ To~a
XpsaTMMa H Aa ce npao
Ko je 6HO TBopa~ To~a
nORpeT8 6HO je
~YAeBHT
raj
(1809-1872)
~~HpeRH.
nmtpeTa?
3/Unutranj!/ or /Unutaranj!/ - Iinternal I
4/ bllk/ - Itorml
S~tokavski dijalekti - lto-dialect l
6/jedlnstvo/ -
I unit yI
933
UNIT 38
BASIC COURSE
Ko je
HO
raj?
Roje cy jy~oc~oseHcKe 3eMAe y~3H~e

y C&CTaS THX npoBHHuHJa?
RaKas je HO qH~ H~upcKor DOKpeTa?
3ap XpsaTCK8 Huje HMa~ aYTOHoMHjy
3
ap 3a yHyTP8mHe Doc~ose y TO ~o6a?
K&EeTe XpsaTCKa SH MHC~Te Ha
XpsaTcKy H C~SOHHjy?
~a ~H je raj SOAHO opy npOTHS
MaI,lapa H 3amTO?
Ka~
KaKaS je 6HO
UH~
Tora nOKpeTa?
To
3Ha~H Aa cy MaI,laPH XTe~ Aa yseAY

MaI,lapcKH ja3HK y XpBaTcKoJ.
4
KaKas je 06~K HMa~ Ta opa?
KOjH je je3HK H3a6paH?

jyroc~o8eHCKH nOKpeT je no~eo
Kao DOKpeT 3a jeAHHcTsO 6 Je3HK8.
3Ha~H
raj je 6HO pe~opMaTOp H H3BpmHO je

se~KH YTHQaj Ha xpsaTCKH HapOA Y
csaKOM nor~eAY. OH je no~eo 60p6y aa
HapOARa npasa KOA XpeaTa.
To je seposaTHo Aom~o aA Hano~eoHOBHx
H~PCKHX DpoBHHuHja.
C~oseHHja, ~a~auHja H jeAaH Aeo
Xps8TCKe.
UH~ je 6HO y jeAHHeHe CBHX jYEHHX C~OBeBa
H op6a 3a c~060AY H HapOABa opaBa.
HMa~ je. A~, XpS8TCKa je TaAa H.~ y
cacTasy KpyHe CB. CTe~Ha T.j.
MaI,!apCKe.
lJ.a, .lJ:aJlMaUHja je 6HJla nop. ynpasoM
AycTpHje.
JecTe. TpHAeceTHx rOAHHa XIX seKa nojasHo
ce y OeWTH MaI,lapcKH HaUHORQAHH nOKpeT.
raj je TaAa HO CTYAeHT y OemTH.
Yso~eHe MaI,lapCKOr je3HKa Ba ue~oj TepHTOpHjH 3eMa~ KpyHe CB. CTe~Ha.
/1.a, XTe~H cy. raj, Kao H CBH XpBaTH
OPH~H cy ce npOTHS Tora.
Ta. 60pa je HMa~ ABa o6~Ka. Opao, npoTHB
YBo~eHa MaI,lapcKor je3HKa y mKo~e H
ApmsRy ynpasy.
3a YBo~eHe jeAHor c~OBeHcKor je3HKa Ha
TepHTopHjH XpSQTCKe, C~8BoHHje If
D:aJIM8UHje.
S
HaapaH je IDTOKaeCKH AHj8~eKT , KOjH
pa3yMejy H CpH H XpBaTH.
/1.a, H raj je Aonp~Reo MHoro TOM jeAHHCTBY.
934
UNIT 38
SERBO-CROATIAN
A
Kakav je bio stav Srba prema Ilirskom

pokretu?
Srbi iz dvojne monarhije stajali su po
j(aJ(as je C5HO cTaB Cp6a npelfa KJlMpCKOU

nOKpeTY?
3amTO cy Cp6H 3aY3e~1B TaKSS cTaB?
Cp6H H3 ABojHe MOHapxKje cTajaJlH cy

no cTpaHH MJlH 6HJlH npoT~BHH.
Cp6H HHCy ml8Jlp. nOBefeHa y Taj nORpeT,
jep cy ce 6oja~H Aa Ee~ He CTOjH Haa
strani ili bili protivni.

Za~to su Srbi zauzeli takav stav?
Srbi nisu imali povjerenja u taj pokret
jer su se bojali da Be~ ne stoji iza
njega.
Da li su Srbi bili u pravu?
Bee je vjerojatno elio neku ravnoteu
snaga u odnosu na Madare. Ali~ Gaj
je zaista napravio revoluciju u
Hrvatskoj i sav je narod bio uz njega.
Kakav je bio stav Srbije prema
Bio je prijateljski. Najugledniji covek
Ilirskom pokretu?
Srbije toga doba bio je Ilija
Gara~anin (1812-1874).
Da li je Gara~an1n bio za jugoslavenski DaJ bio je.
pokret?
Kakav je bio stav Gajev prema Srbiji? Vrlo prijateljski.
Da li je Srbija pomagala jugoslavenski Jest. Gara~anin je smatrao da Srbija
treba pomagati sve nactionalne pokrete
pokret?
kod junih Slavena.
Hra.
~a
JlH
cy Cp6v.
6H~H
je 6v.o cTaB Cp6Rje npeMa

CKOM nOKpeTy?
~~KaB
H~~r
je rapamaHHH 620 aa jyroCJlOaeHCK;" nOKreT?

KaKaa je 6MO CTaB rajaB nreMa Cp6MjH?
Aq ~~ je C~6Hja nOMars~ jyroc~oBeH
CKH no:-:reT?
~a
~H
je aepoa8THO ze~eo HeRy paSHOTezy

CHara y OAHOCy aa MaJ,Iape. AJ1H, raj je
36H~a HanpaSHO peSO~QHjy Y XpBaTcKoj
H cas je HapOA 6HO ya aera.
Eao je npHjaTe~CKa. HajyrJleAHHja ~OBeK
Cp6HJe Tora Ao6a 6HO je HJlHja
rapamaHHH (1812-1874).
JJ.a, 6HO je.
Ee~
y npaay?
BpJlO npHjaTe~cKH.
JeCTe. rar-amaHHH je C,laTpao Ila Cp6Hja
Tpe6a ~a nOMaze CBe Ha~HOHaJlHe nOKpeTe
KOA jYZHHX C.noseHa.
935
UNIT 38
BASIC COURSE
Vi ste kazali da su se Srbi za vrijeme

Prvog ustanka (1804) prvo obratili
,
Austriji za pomoc.
Da .. tako je.
Kako to da se oni prvo obrate Austriji
Prvo .. Austrija je bila jedina kr~anska
za pomoc?
Da .. to je razmu1jivo.
Da .. tako je.
Dobro .. kakvo je bilo iskustvo ,Srba sa

Austrijom prije Prvog i Drugog
ustanka?
Za~to?
Kad je to bilo?
Da'li je to bilo poznato Srbima iz
Srbije?
Zato su se Srbi onda obraali
Austriji za pomo?
Da li je to bilo samo prema Srbima?
Da li su Srbi bili prot~v Josipove

centralisti~ke politike?
'/ve/ or /veda/ - 'leader'

2/Unija/ - 'union'
)/antikerikalan/ - 'anticIerical'
4/priv{leg1ja/ - 'special right'
velika sila na granici Srbije.. koja je

bila u stanju da im pomogne.
Drugo.. Srbi iz Srbije imali su veze sa
Srbima .. koji su iivjeli u Austriji.
Osim toga .. mnogi od ustanika su i sami
ranije sluiili u austriskoj vojsci ..
uklju~ujui i samog Karadorda voU '
Prvog us tanka.
Nije bilo uvijek dobro.
Austrija je htijela stvoriti un1ju2

pravoslavne crkve sa katoli~kom~ a
Srbi su bili protiv toga.
To je po~elo uskoro poslije prvih seoba
Srba u AustrijU t.J. Mad~arsku.
Jest. Od Poiareva~kog do Beogradskog
mira (1718-1738) sjeverna Srbija je
bila pod austrijskom upravom.
Za vrijeme vlade cara Josipa II (11411780) vjerski progoni su potpuno
prestali.
Ne .. politika Josipa II bila Je u ope
antiklerikalna.)
Nisu. Srbi su sve priVilegije 4 (vjerska
i kolska samouprava) dobili od
austrijskih careva i vi~e su voljeli
austrijsku nego madarsku upravu.
/kler1k1lan/ - 'clerical'
936
UNIT 38
SERBO-CROATIAN
Da li su neki od ustanika imali

veze sa Austrijom za vlade cara
Josipa.?
Da li je Austrija kasnije napustila
antiklerikalnu politiku Josipa II?
leH peKocTe Aa cy ce Cp6B 3a BpeMe
rrpBO~ yCT&HKa (1804) npso o6paTM~
3a nOM\"h, AYCTpHjlh
OTKY~ TO Aa ce OBH npso 06paTe AycTpeJH 3a noMoh?
~a.
TO je
pa3YM~aBO.
.zla, TaKO je.
~o6pO,
Jesu" i naravno bili su pod tim utjecajem.
Jest.
/1.9., TSKO je.
TIpao, AYCTpHja je 6H~~ je,lJ,HHa xpHmhaacK8

Be~Ka CHJ1a Ha ~paHH~H Cp6aje, Koja je
6H~ y cTa~ Aa HM.nOMOI'ae.
~p~o, Cr6H Ha Cp6Hje HMaJ1H cy seae ca
CpHMa, KoJH cy ZHse~ Y AYCTpHjH
CeM To~a, MHOI'H OA YCTaHHKa cy H caMH
paxHje C~ZHJ1H Y aYCTpHcKoj BOjC~,
YK~Y'lyjyhH H cauor Kapa~op~a Bo~y1
TIpsor yCTaHKa.
HRje 6HJ10 yaeR Aopo.
KaKEO je 6H~O HCKyCTBO Cp6a ca

Ayc~f~JOM ope ITpsor H ~pyror YCT&HKa?
SamTo?
AYCTpHja je XTe~ Aa cnpoBeAe YHHjya
npaBOCJ1aBHe ~KBe ca KaTOJIH'IKOU, a
Cp6H cy 6HJ1H npOTHB Tora.
To je nOQeJ10 yCKOpO nOCJ1e npBHX ceo6a
KaA je TO 6HJ10?
Cpa Y AYCTpHjy T.j. MagaPCKY.
~a JIH je TO 6HJIO D03RaTO Cp6HMa Ha
JeCTe. OA nozapeBa~or AO BeorpaACKor
CpHje?
MHpa (1718-1738) ceBepHa Cp6Bja je
6HJ1& nop, aYCTpaCKOM YDPQBOM.
SamTO cy ce Cp6I~ OH,lJ,a o6pahaJ'JH
3a apeue BJ1&A8 JocHna II (1741-1780)
aepCKH nporOHH cy nOTOYBO o6ycTaBheHH.
AycTrHjH 3a nOMoh?
He, nOm!THKR JOCHM I I 6HJIQ je Y0nt1ITe
~a J1H je TO HJ10 caMO npeM8 CpHua?
3
aHTHKJIepH:K8JlHa.
HHcy. CpH cy CBe npHBHJ1SI'Hje 4 (s8pcKa H
Aa JIM cy Cp6H 6~J1H npOTHS JOCHnoae
mKOJ1CKQ caMoynpasa) AoHJ1H OA aYCTpaCRHX
UeUTr8J1HCTH'IKe nOJIHTHKe?
~apeBa H BRme cy ao~J'JH aycTpacKy He~o
M8I,1apcKy ynpasy.
Jecy, H HapaBHO HJ1H cy no~ THM YTHusjeu.
~8 JIH cy HeKH OA YCT8HHKa HU8JIH Be3e
ca AYCTpHjOM a8 B~~e ~8P8 JOCHna?
JeCTe.
~Q JIH je AJCTpHja KacHHje HanYCTHJ1a
8HT3KJ.epHKaJ1HY nOJ1HTHKY JocHna II?
937
UNIT 38
BASIC COURSZ
li J e Madlarska buna imala utj ecaJ a

na odnose Srba i Hrvata u Austriji i
Ugarskoj?
U kom pogledu su sara1vali?
Da
Da li je Hrvatski sabor to priznao?
Jest.
Oni su se zajedno borili protiv

Mad~ara i saraivali su na osnivanju
hrvatske i srpske autonomije.
U sastavu Vojvodine uz Ba~ku" Banat i
Baranju ulao j e i Srij em koj i j e do
tada bio dio Hrvatske.
Jest. pod utjecajem Gajev!m. To je mnogo
poboljlalo odnose izmeU Srba i Hrvata
i priblililo ih jedne drugima
Izabrali su Josipa Je1a~ia. On je
odmah priznao izbor srpskog vojvode i
patrijarha.
I kad j e srpski patrij arh na putu za
Be~ svratio u Zagreb narod ih je na
rukama odnio u crku Sv. Marka" gde je
2
slulena misa na slavenskom jeziku.
Odatle su zajedno otilli u pravoslavnu
crkvu.
Koga su Hrvati izabrali za svoga bana?
To je vrlo lijepo.
lJ.a
JIB je MattapcKa yHa HMaJIa yTHuaja

Ha o~Hoce Cpa H XpeaTa y AYCTpBjH
H YrapcKoj?
'll KOU nOl'Jl.e/1.Y cy capa~rn.JDf?
JeCTe. ORH cy ce Gaje~Ho OPBJIB npOTHS

MaI,lapa II caPabHSaJlH Ha opaGosa~
xpsaTCKe H cpnCKe aYTORouHje.
Y caCTaB BojsO/1.HHe DOpe/1. SaqKe, baHaTa H
Bapaae ymao je H CpeM, KojH je /1.0 Ta~a
HO A80 XpBaTCKe.
, See 'Istorija Jugoslavije' by Vlad. 6orovic"

' page 511
2/misa/ - Imass'
938
SERBQ-CROATJAN
UNIT 38
Aa
je XpeaTcKH
KOl'a 0.1' XpsaTR
caop
H~apaJlR
TO npH3Hao?
3a csol'a
aKa?
To je SpAO JIeno.
GD 38.4
JeCTe, nOA
YT~QajeM
rajeeHM. To je usoro
no~~ma~o OaHoce IIGMe~y Cpa H XpeaTa
II npll~3H~O HX jeaHe apyruua.'
HaapaJlH 07 Jocwna JeM 'IHlla OH je o,!tuax
npv.GRaO H3~p cpnCRor sojsoAe II
naTFHjapxa.
H RaA je ~pnCKH naTpHjapx Ba nyTy aa Be1l
cspaTHO y 3arpe6 HapOA HX je Ha pYKaYa
OAHeo Y UpKSy cs. MapRa, rAe je c~
zeHa IIKca 2 Ila CJlOSeHCKOU je3HKy. O,ltaTJ18
cy aaje,ltHO OTRmJIH y npaSOC~BHY ~KSY.
On the basis of the data given in the Basic Sentences and Conversations be
prepared to give a short talk along these lines:
l) Describe the Illyrian movement (how and where was it created, who were
its leaders and what was its aim).
2) What was the attitude of the Serbs from Austria and Serbia towards the
Illyrian movement.
3) What were the relations between the Serbs and Austria betore and after
the Serbian uprisings (1804, 1815).
4) The relations between Serbs andl Croats during the Hungarian revolution
ot 1848.
At the teacheris discretion the above may be a written assignment.
In giving talks the students may use outlines or notes in Serbo-Croatian
giVing dates and other data.
939
UNIT
BASIC COURSE
39
UNIT 39
Promenade

Na korzu
Hello, Bob, you Ire right

on time.
Oh, thatis purely accidental, Jovan.

however much
to make an. effort,
to endeavor
No matter how hard I try
to be on t~e, lim
usually late.
close friend, comrade,

companion
to tell, to narrate,
to talk
This is the school friend
of mine I was talking to
you about, Dragoslav
S1m1.
to manage; refl. to
shake hands
(They shake hands.)
to be considered,
to be important, to
weigh
talented
school (university)
re~enice
Jovan
~fvJeli, Mbo,*vi ste
Ha Kopel
3~paBO, B~6e,# sj cTe

a
bA~ tolSnl.
Bob
h, th je sasvim
''lt
slucljno,
Jovane.
ma koliko
trllditi se,
trUdIm se
Koliko se trl'1dim da
budem to~an, ji
obi~no zadoenim.
..
6am
..
O,
T81fHH.
TO je caCSRM
.. _
a
C~qajHo, JOBaHe.
Ma
KOJJHKO
TPt,IUITH ce,
Tp;,nfbr ce
Ma
KOJIHKO
ce
J.
TpY~HO lta
.. _
Jo'
6y,o;eM Ta1faH, ja 06H1fHO
Jovan
drUg Vsg dra~e
prf1Sati, pr3:~1m
bvo J e moj ~kolski

drilg Dragoslav
SImi lo kAme sam
vam prf~ao.
Bob and Dragoslav
rUkovati,
rU1cuji!m
6BO je M:~j DlKJJ1CKH
ltpfrl
,llP~~OCJIaS ChHh10 K~Me
call Ball npH1fao.
..
PYXB8.TH,
pYxyjeM
(Rbkujil se.)
Jovan
vi~iti" viil
t.
sa'-'lI
saXCHTM,
&I!'.I
darovit, -a, -o
falailti!t,
fakulteta
p;apoSHT. -a. -o
cf!aKY.JlT8T,
<laKYJ1T~Ta
940
UNIT 39
Bels considered the most

talented student in our
school.
SERBO-CROATIAN
I
'l
Jovan pretjerava.
ima boljih studenata I
od mene.
cTy~eHT'Ha HJmeM
cf'aRYJlT;TY.
t.
npeTepHsaTK,
np~T~PyjeM
l
'
J.
npeTepy je.
JOBaB
kIMa
J~HX CTYAerrtTaloA
,
MeHe.
..
skroman, skromna,
modest
J.
,
HAj~aposHTHjH
.1
,
OH
BaEH
Kao
Dragoslav
,
pretjeravati,
pretjeravam
to exaggerate
Jovan is exaggerating.
There are better students
than I.
Njega smAtraju kao

nljdarovltijeg
I
Ina na~em
studenta
fakult!tu.
..
CKpOM8H, CKpOMH8, -o
-o
You Ire very modest.
Bob
ste vrlo l Skr6mni.
vl
(They get into line and

walk. )
We have [such] walks only

at seaside cities.
gaiety
-'- ~ -
li kod
vas
~
ce, meTaM
ce
i
(~~aae
.. I
~
Y peA
M meTajy.)
..
Kopao
ne~eg
RNa JUf
..
sll~noglnaem korzu~#
Bob
Mt imAmo ~talita
samo1u prfmorsk1m
gradovima.
veselost r I
veselou
infectious
..
"
Jovan
korzo
promenade
..
cTe BpJlO CKpOMHH.

meTQTH
etati se,
etam se
to take a walk,
to walk
Do you have something

similar to our promenade?
B~
zarazan, zarazna,
r..JIVf'flHO
Mk
KO~
sac Hel!ITO
I.
..
II
HamelI ROP3Y?
HM~VO mtTaAHWTQ caMol

J.
'
Y npHMopCKHM
rpaAOBKMS.
..
Be CE!'.lIOC T
B~ceJI5mhY
..
..
3apsaaH, sspaaHS, -o
-o
941
UNIT 39
BASIC COURSE
I Ilke the galety of your

peopIel which ls almost
infectlous.
M~ni se svia v~selost

va~eg sV1jeta J koja je
I
Jo
cBH~a
MeRH ce
co
#
CBeTa,
Bame~
..
Je prosto zarazna.
you l BobI our people

are always ready for
Thank
fun.
to behave
Yes J but they behave

beaut1fully and decently.
DaJ al1 se llJepo'1

pristojno pon!~!jU.
young men
corner
HaI haJ and how does that
group of young people
over on the corner str1ke
you?
-a, -o
pacno~ozeH,
co
XBa~,
Bae,
#'
Hamu
:lKeRa 13a mi.JIY.
co
j
,.
npHCTO
aH, npHCToJHa,
-o
nOH!maTH ce,
naHama" ce
~a,#~~K
ce
~~no'H np~cTOj
HO nOHlmaj'.
Jovan
"
mladIcI
mlad f'ca
MJI8..zdih, .MJIQAlha
liakJ ka
homaK, hOIUKa
HaJ 'haJ Ha k8.ko vam se

.L
I
I
sVJ.a ona grupa
mladia na liku?
Jo
~YAH
cy 3~H~ yBeK pacno~o-
Bob
prfstojan J
prIstojna l -o
pona~at1 se J
pna.~am se
decent
..
rasplo~enJ -aJ -o
,
I
# I
Hv.la J Bobo J nali1
ljlid1 su zbilja
uV1jek rasPlo~en11
za lialu.
I
Koja
je npoCTo 3apa3Ha.
Jovan
d1sposed l ready
BeceAOCT
..
.. #
Xa, xa, a KaKO BaM ce

~ cBH~a
OHa rpyna
M~A~ha'Ha hOCKY.
Bob
egzlstenclJallst/
,
egzlstenc1Jallsta
ex1stenc1a11st
Oh J those are your ex1stent1a11sts'
unf1n1shed
to be turn1ngl to
turn
consp1cuous I str1k1ng
behav10ur
Pa
td su v!~l egz1stenc1Ja11st1'
el' GIICTeHUH jaJDIcTl
er3BCTeB~HJa~CTa
I
na'.a.
TO cy BamB
erOBCTeH-
~j~JDlCTBl
nesv~enJ -aJ -o
,
HeCBpmeH,
-a, -O
skretat1 1 skre!m/
skretat1 1 skr~!m
upadljivI -aJ -o
ponAlia.nje
CRp~TaTH, cRpehM/
"
lL:lLcxpeTaTH,
CKpeneM
,
ynaA.IIHB,
-a, -o
co _
n o Hamaae
SERBO-CROATIAN
UNIT 39
Better say students who

have dropped out and are
drawing attention to
themselves by conspicuous
behaviour and clothes.
__ .L
Bolje Ka~ite nesvr~eni

studentl# koji
I '
. .
EJ~ pJUHT8 BJcBpmeHH

,
CTYAeHTH, KOjH cRpehy
obracaju na sebe
Ha
p~njuJupadljiVim
nOHamal~M
cee
l.
, IynaA~HBHM
I
IIf l. -
nl~y
o~o~aaeM.
pon.anjem'i
odijevanjem.
Dragoslav
fra.j@r
lounger
..
~pajep
So they Ire called fraj eri.

Jovan
prolaznIk pl.
prolaznIcI
passerby
They wonlt leave a passerby

alone# especially the
'Women.
bni ne ostavljaju na
l '
UH Be
npo..~3HHRe,
iz~veti
\il,
J.
Hapo~KTO
OMJl8.JUIHa
l.
HZHBeTH ce, Aa
se" da
se !~IvI
to be living up
Ha MHpy
>ICJHCJCPl CBtl'e
Bob
to live up
oCTaB~jy
prolaznike" I
n!ro~i to ~ensk1
svijet.
omladina
npOJIa3HM~H
miru
youth
..
n~o 1 Ui3HHK
C~
--
,H'lC;f.BH
co
i~ivlj!vati se"
HXGL~.!ln
BaTil' ce,
i~!vljava se
Young people are always

trying to Ilive it upi.
bm1adina uvijek
trl~II
OMJl8AHH8 YY:leR Tpad
da se i~!vljava.
Jovan
neu~tlv" -a" -o
HeytlTH8, -a, -o
dob!citi" da
dobacIm
Aol5iuHTH, Aa
to be silent
to lengthen# to continue# to prolong
~iltjeti" ~i1tlm
h;T8TH, h;THM
npoAtXCHTH, Aa
walking
~gtnja
1mpolite
to
thro~
to
prod~lti # da
J)rod~Im
A06iuHM
..meTlinp~AYDM
..
UNIT 39
BASIC COURSE
,
Da, ali ako vam ne to
Yes, but if they throw

nasty remarks your way,
it's best to be quiet and
keep walking.
.. #'a~H aRO
I
~a,
neu~tivo dOba.C~1
HeY~THBO
nAjbolje je utjeti I
o~e
i prodU~iti etnju.
npoafXCHTH
..
..
HemTO
'~_I lj
Aoua~e Ha BaM
"
je hYTaTH
meT~Y.
custC!)m, habit
obi~aj
oK~aj
to enjoy
to walk, go on foot
u~fvati, u~!vam
ydsaTH, ydBQM
pjeACSltl,
pjea(SIm
pjeke I pjeic@
pjeAk, pjeAka
pl pjeici
nelJli~HTH.
on foot
pedestrian, infantryman
IPa.k,l~tnja je
Nevertheless, walking is a
nice custom, and I enjoy
walking.
Obi~ajli
lijep
JA u~Ivaml
n~mi'qHM
nemRe I nemHUe
,
nemaR, nemaKa
nemiUH
HnaR, mtTHa je ~tn 06HQajl
H jt YzHBaM/Aa nemaQHM.
pjeA(Sltl.
NOTES
Note 39.1
Verb:
Note 39.1.1
List of Simple Prefixes
Prefixes (2)
\
Note 38.1 outlined the prefixes as a part of the verb structure. The
present note presents more fully the meanings of the various prefixes. It
should be emphasized that the meanings listed are by no means exhaustive.
They
are meant as broad guidelines, knowledge of which will help the student to guess
at the meaning of new prefix forms he may meet in reading.
Such a guess should
be checked with a speaker or a good dictionary before entering the word as a

formal part of one's vocabulary.
In many instances it is convenient to divide a 'basic' or 'literal' meaning
from an 'extended' meaning. For example, Idol may mean literally 'to' a place
or figuratively 'up to' a certain point. However, the same verb may mean both,
as in English 'he came to town' and 'he came to a decision', so that the
distinction is purely one of convenience.
Most of these prefixes are basically the same as the prepositions which
have the same or similar form. However, not all prefixes occur as prepositions
This list is based largelyon that in Aleksandor Beli, Savremeni Srpskohrvatski
KnJilevnl JeZik, II deo: Nauka o graenju Re~i, Beograd, 1949, pp 298-313.
944
39
UNIT
SERBO-CROATIAN
and not all prepositions occur as pref1xes.

/do/ l)
baciti
(action) up to (a given place)

to throw
dobaciti
ii
to go
',
daci
nsiti
to carry
dneti
putovati
terati
to travel
to drive, chase
doputovati
doterati
voziti
to convey
dovesti
2)
(action) to (a given point).
to do to completion
dosoliti
/iz-/ /i-/ (before /s/, /z/) - /iza-/-/is-/- /iz-/

l) lout of l
ii
to go
izti / izfi
nositi
to carry
izneti
to settle
seliti
to bring (carry) to
a given place
to reach by travelling
to drive to a given
place
to take by conveyance to a given
place
addition
to salt
soliti
to come
This usually indicates carrying the
action out to the end.

v~iti
to do
3)
to throw (up) to a
given place
to add salt
to go out
,
iseliti
to carry something
out (literally)
to em1grate, move
out
iZdati
to give out, betray
in extended sense:
to give
dati
2)
dii
graditi
vf.iti
simple
gubiti
kUpiti
le~itl
perfectivization - do something through to the end

to lift up
to lift
izdii
izgraditi
to build
to complete building
to perform, do
to carry out, execute
izvi-iti
(a task)
perrec~ivization
to be losing
to be' gathering
to be healing
izgubiti
iskupiti
iZl~CSiti
to lose
to gather
to cure
UNIT 39
BASIC COURSE
pUniti
to be filling
3)
prositi
moliti
4)
,
govorit1
ispuniti
to fill
to complete an action and achieve some end in the doing

to beg
to beg
iSP~ositi\
izmoliti
to get something by
begging
to perform the action 1n an ample manner
to speak
1zgovor1ti se
sp!vat1
to sleep
1sp!vati se
tro~iti
to spend
istroiti se
to speak a great
deal (to satisfy)
to sleep a lot or to
satiety
to spend a lot
ot act10n performed distributively - on a number of objects or persons

bt1dit1
to awaken
1zbUd1t1
to wake up all
zeniti
to marry
to marry off
izeniti
or by a number ot subjects
tel1t1 se
to calve
istel1t1 se
to calve (ot an entire group of cows)
5)
lmimol
,
1ci
'past" by'
to go
m1mof1
to go past
naneti
naselit1
to carry onto (of a

tlood); to 1nflict
to settle down on
navUi
to put on
Inal
1)
nos1ti
'on" onto'
to carry
to move
to pull
sel1t1
vUi
inceptive perfective action - completing the doing of the act for a

short time - to enter onto the doing of the act10n and then stop.
~uti
to hear
na~uti
to hear a l1ttle
pU1
to break
napui
to crack a bit
2)
3)
~ekati
gledati
jesti
piti
r&d1ti
stojati
action done in excess

to wa1t
to
to
to
to
to
look
eat
drink
work
stand
na~ekati se
nagledat1 se
najesti se
napiti se
naraditi se
nastojati se
to wa1t excessively
long
to see frequently
to eat to excess
to drink to excess
to work to excess
to stand to excess
946
UNIT 39
SERBO-CROATIAN
The use of Inal for 'to or in excess' is very frequent. It is such a well-known
usage that the forms are not usually listed in dictionaries.
4)
Completion of the action and achievement of some end by so doing

to ask
namoliti
to achieve something
by repeated asking
,
to ask
napItati
to learn by inquiring
5)
Simple perfectivization
moliti
pItati
lo~iti
to
to
to
to
to
IjQtiti
praviti
pUniti
u~iti
/nad/
be
be
be
be
be
making a fire
angering
making
filling
learning
nalo~iti
naljQtiti
napraviti
napuniti
nauiti
make a tire
to anger
to make
to fill
to learn
/nat-I - /nad-/
l) performance of the action to a greater extent than by someone else.; to

out-do (most frequent meaning)
to outthrow (with
nadbaciti
to throw
baciti
discus )
to outtalk
nadgovoriti
to speak
govoriti
to overpower
nadjaati
jaati
to strengthen
to outsing
natpevati
to sing
pevati
to outlive
nadfveti
to live
fveti
2)
gledati
nositi
'over' (literally or figuratively)

nadgl@dati
to look at
nadn!ti se
to carry
lobi lo-I l)
ii
kr~nuti
raditi
2)
govoriti
pfsat1
3)
b6S
/op-/ - /oba-I ~ / ob-/

around I
to go
to turn
to work
labout, concerning'
to ,speak
to write
obri
okr@nuti
obraditi
ogovarati
opfsati
to come to be in a given state

obositi
barefoot
to supervise
to bend over
to go around, tour
to turn around
to tilI, cultivate
to talk about, gossip
to describe, write
about
to become barefoot
UNIT
BASIC COURSE
udova
widow
udavac
w1dower
die
umreti
{pref1x
lu-I}
pertect1v1zat1an
~lstiti
to be cleaning
kl1pati
to be bathing
prati
to be washing
radovati se
to be rejoi-cing
to be cutting hair
~f~ati
~eniti se
to be marrying
obudoviti
39
to become a widow or
wldower
to falnt, become
numbj dle out
4)
o~istiti
okiipatl
oprati
obradovati se
o~f~at1
oeniti se
to
to
to
to
to
to
clean
bathe
wash
rejoice
cut hair
get marr1ed
lod-I - lot-I - 101

l)
ii
kloniti
nosit1
putovat1
terati
voditi
voziti
vratiti
2)
govoriti
3)
moi
u~iti
vezatJ.
laway, away from, otf l , especlally with verbs of motion

to go away
to go
otfi
to ward off, remove
to shun, avoid
otklon1t1
to carry
to carry away
oeineti
to travel
to go off on a trip
otputovati
oterati
to take away (by
to drive, propel
car)
to lead
odvesti
to take (carry)
away
to take away (by
odvesti
to convey by vehicle
vehicle)
to avert, d1vert
odvrat1ti
to turn
Iback'
to speak
odgovoriti
away from the orig1nal mean1ng, often reversing it (reversive)

be able
odmoi
to thwart, hinder
to learn
odu~it1
to d1saccustom,
wean from
to llOt1e, llOdo
to t1e
odvezati
4) perfect1vization
usually terminat10n of the act; completing the act
odigrati (igru)
igrati
to play
otpevat1
pevati
to be s1ng1ng
rad1t1
to answer
to work
odrad1t1 (dug)
to fin1sh (a play)
to sing (finish
singing a piece)
to work off (a debt)
948
SERBO-CROATIAN
UNIT 39
rAsti
slQiti
to grow
to serve
odr!sti
to grow up
odslUiti (dug)
svfrati
to play an instrument
odsvfrati
trati
to be running
otrati
to serve out; to work

off (a debt)
to finish playing an
instrument
to run
(Note that the /0-/ of /0-/ - /ob-/ is indistingu1shable from the /0-/ of /0-/ -
/Od/. )
lp 01
l) distributive (a number of actors implied for intransitive verbs~ a
number of objects for transitives)
kAzati
to say
pok!zati
to show
pfsati
to write
popisati
to inventory~ list
zfdati
to build
pozfdati
to build (a number
of things)
to marry off
po~eniti
to marry off (a number
of sons)
2)
Igrati
prIati
sedeti
slQ~iti
spAvati
action done in a small way or within a given space

to play
to play a bit
poIgrati
to talk
popriati
to talk a bit
to sit
to sit a bit
posedeti
to be serving
poslQ~it1
to serve (someone)~
to help oneself to
something
to sleep
pospAvati
to sleep a bit
to do Iatteri in point ot
(re-) or reversive
...
new
nov
praviti
to make
to listen to
slu~ati
taknuti
to touch
to speak
govoriti
3)
rei
time~
being either simply atter, repetitive

ponoviti
popraviti
poslu~ati
potai
pogovoriti
to say
4)
boleti
istiti
pertectivization
hurt
to be cleaning
pobolet1 se
poistiti
to
to
to
to
to
renew
fix (re-make)
obey
poke, to stimulate
comment on, to reproach~ (to say something arter someone
has done something)
to revoke~ deny
to tall sick
to clean up
949
BASIC COURSE
gAsiti
gre)iiti
Jesti
to be extingu1shing
to be making m1stakes
to be praising
to be eating
pogasiti
pogreiti
pohvQliti
,
pojesti
kvAriti
piti
to be ruin1ng
to be drinking
pokvariti
popiti
plaviti
slati
to be flooding
to be sending
poplaviti
poslati
hvAliti
/pod-/ - /pot-/
generally 'under' (literally or figuratively)
to go
podIi
ii
to say
potkizati
kAzati
to buy
potld1piti
ldlpiti
to grease
mazati
po.mazati
,
pisati
potpisati
to write
podrediti
rediti
to put in order
to cut hair
515ati
podIati
,,
',
podvQci
to pull
vuci
UNIT 39
to turn off
to make a mistake
to praise
to finish eating,
eat
to ruin
to finish drink1ng~
drink
to flood (an area)
to send
to go under, creep
to denounce
to bribe
to grease (a car)
to sign
to subordinate
to cut hair
to underline, to
emphasize
/pre/
l}
dati
gledati
"
ii
mesto
'across, over' motion across, transfer, etc.

predati
to give
to look at
pregledati
',
to go
pr!cl
premestiti
place
terati
to drive
preterati
voziti
to drive
prevesti
to hand over
to examine
to cross
to transfer~ to be
transferred
to drive over (a
road); to exaggerate
to take over; to convert (in religious
sense)
This may include the thorough or complete 'going over' or doing of the
action.
to refine~ clean up
prelSistiti
lStstiti
to clean
to spend the day
day
dan
predin1ti
nb
night
prenoiti
to spend the night
950
UNIT
39
zIma
SERBO-CROATIAN
to cut
, ,
preseci
to cut up
winter
prezImiti
to spend the winter
Two other general uses of this prefix are closely related to the Iaveri
sense. These are:
2) Ito do over l re-dal repeat the action I
kUpit1
to buy
prekdpltl
to re-purchase
to plow
orati
preorati
to plow again
preraditi
raditi
to work
to re-work l remodel,
process l manufacture
3)
c!n1ti
jesti
piti
pl!t1t1
4)
t~eti
varat1
Ito overdal do in excess l do too much l

to evaluate
preceniti
to eat
prejesti se
to drink
prep1ti se
prepl!titi
to pay
perfectivization
to be suffering
to be dece1v1ng l
cheating
pretrpet1
,
prevariti
=/pred/
/pred-/ often replaced by /pre/. /pret-/ - /pred-/
Ibefore, 1n advance; in front of'
pretplit1ti
to pay
pl!titi
predstat1
to stand
stati
predstaviti
staviti
to place
to
to
to
to
over-est imate
over-eat
drink too much
pay too much
to suffer
to dece1ve, cheat
5)
videti
/pri-/ l)
drt1liti se
spojiti
sto.piti
vili
to see
predvideti
Ital towards l anto, next ta'

pridrUiti
to associate
pr1pojiti
to connect
pristo.p1ti
to appear I enter
privili
to pull
to subscribe
to come before
to introduce, to
present
to foresee
to
to
to
to
join
annex
join
attract
951
UNIT39
BASIC COURSE
2)
carrying an action through to a given result
~ekat1
to be waiting
pr!~ekati
to wait a little
mfriti (se)
to reconcilej to put
up with
prim!riti
to calm down
tUi
to beat
"
prituci
to kill by beating
znati
to know
priznati
to admit, confess
/pro-/
l)
ii
through (literally and figuratively)

to go
pr6i
jesti
to eat
projesti
meat1
to mix
promeati
pasti
,
to fall
propasti
to pass through
to eat through,
corrode
to blend, mix together
to fall through,
perish
In the less .literal sense, and emphasizing the carrying out (through) of the
verbal action.
~ltati
to be reading
pro~itati
to read through
mlsliti
to think
promisliti
to think over
pustiti
to let
propustiti
to omi t
vldeti
to see
provieti
to see through
iveti
to live
profveti
to experience
2)
a)
performance of the action to a limited extent
a little
prati
to wash
proprati
to do some laundry
aliti se
to joke
proaliti se
to joke a little
b)
to
be~in
gledati
piti
for the first time (an important usage of this prefix)

to see
progledati
to eat
projesti
to drink
propiti
to begin seeing (for

the first time)
to begin eating
(for the first time)
to begin drinking
(for the first time)
perfectivization (some of the verbs in l) above, as /procitati/

may fall here in some uses.
bUditi
to be waking up
probUditi
to wake up
m~njati
to be changing
to be interpreting
prom~niti
to change
protUmaciti
to lnterpret
tUma~iti
952
UNIT 39
SERBO-CROATIAN
/raz-/ /ras-/ - /ra-/ - /ra-/ - /ra~-/ _ /raz-/

1) 'separation, division, distribution; apart, asunder l
gledati
to look at
razgl~dati
to look over
to speak
govriti
razgovarati
to converse
to go
ii
razfi se
to part, separate,
go asunder
,
to carry
nos1.ti
rl!.zneti
to distribute, to
fall to pieces
to fall
pasti
raspasti se
to fall apart
to write
pfsati
raspfsati
to write a circular
letter
to settle
seliti
raseliti
to re-settle
to be delighted
o~arati (se)
razo~.rati (se)
to disappoint, to
be disappointed
,
to be clearing
vedriti
razvedriti se
to clear up
to wind
to develop
vlti
razviti
to lead
razvesti se
to divoree
vditi
2)
besneti
greti
{grati
3)
baleti
lj;ltiti se
,
veseliti se
~aliti se
intensive action
to rage
to burn
to play
perfectivization
to hurt
to be angry
to be happy
to be sorry, grieve
/s/ /s-/ - /sa-/ - /su-/

l) 'together, with'
to gather
kUpiti
to work
raditi
razbesneti se
razgreti se
razigrati
to become infuriated
to burn intensely
to play very animatedly
razbaleti se
razljt1tit1 se
razveseliti se
ra~aliti se
to fall sick
to become angry
to cheer up
to become sorry,
griefstricken
skUpiti
to gather together
to cooperate
saraivati
/s urafvat i
to stand
stati
2)
ii
pUstiti
vratiti
sastati se
'down from orf; from higher to lower'

to go
sfi
to let
to return
spustiti
svratiti
to get together
to get off (horse or
vehicle), alight
to put down, to lower
to stop orf
953
,,
vilci
BASIC COURSE
UNIT 39
sviii
to take off; to undress
to pull
/se/
3)
perfectivization
~ekati
to be waiting
sa~ekati
to wait for
~Q.vati
to be guarding
sa~Q.vati
to preserve
kUvati
to be cooking
skUvati
to cook
mrznuti
to be freezing
smrznuti
to freeze
Oi
upfsati
to go in
to write in, register
/u/
l)
lin, into I
to go
to write
ii
pfsati
piti
to drink
upiti
to abs orb
tei
terati
to flow
to drive
uticati
uterati
to flow into
to drive in
voditi
to lead
uvesti
to bring in
voziti
to convey
uvesti
to import
laway (rare) I
2)
to flow
to escape
perfectivization, either initial perfective action or terminal

perfective action.
to beat
biti
ubiti
to kill
gAsiti
to be extlnguishing
ugisiti
to extlngulsh
gledati
to look at
ugledati
to spot
mreti
piliti
to be dylng
to be setting on fire
to be frightening
UmrE! ti
to die
to light
to frighten
pla~lti
/UZ-/ /us-/
l)
btlniti
dii
ii
leteti
nositi
upaliti
upla~iti
/UZ-/
'up (with verbs of motion)'

to rebel
uZbl1niti
to lift
uzdii
to go
uzfl
uZleteti
to fly
to carry
uznositi
to behave
uzdf~ati se
to
to
to
to
to
alarm
lift up
go up
fly up, take off
praise
to abstain, hold
oneselt back
BERBO-CROATIAN
UNIT 39
mai
(taak- )
',
uzmaci
to move
to retreat
/I - uzmicati
vrtiti
to return
3)
d~mati
uzvr!titi
perfectivization l initial or terminal

to be shaking
uzdrmati
to reciprocate l repaYI return
to shake
4)
iSI
'should'
With a number of verbs~ a present form with /uz-/ prefix (perfective present)
after /ako/ I equivalent in meaning to the use of /bude/ and the past partioi-
ple:
ako uzimate
ako uspi~ete
ako (Jovan) uspita
/za/
graditi
l)
ako budete imali

I
ako budete pisali
ako (Jovan) bude pitao
'to go or place behir:d something'

to build
zagr!diti
zatvoriti
zavesti
zazIdati
to fence in; to put

in
to go behind; go
astraYI set down
to lag behind
to neglect
to shield l protect
to close, lock
to mislead; seduce
to wall in
zagristi
zamsliti se
zastati
to bite into
to think over a little
to stop a bit
ii
to go
z!~i
ostati
pustiti
to
to
to
to
to
to
zaostati
,
zapustiti
~tItiti
tvoriti
voditi
zIdati
2)
grlsti
mlsliti
stati
3)
igrati
pevati
pItati
raditi
sluiti
traiti
stay
leave
protect
create
lead
build a wall
'action on a small scale'

to bite
to think
to stop
za~tftiti
perfectivization - initial or terminal action

zaigrati
to be playing
zapevati
to be singing
zapItati
to be as king
zaraditi
to be working
zasliliti
to be serving
zatraiti
to be looking 1or
to
to
to
to
to
to
dance I play
sing
ask
earn
deserve
ask for
955
UNIT
BASlC COURSE
Note 39.1.2
39
Examples of Simple Prefixes
In Note 38.1.2 were given exhaustive lists of the simple prefix rorms of
several verbs.
verbs.
The following list gives prefix forms for a larger number of
This list is selective, not exhaustive, and includes only those forms
which are felt to be most useful to the student at this point.
The purpose of
the list is again to make the student aware of the manner in which prefixes are
used rather than to add to his vocabulary. Nevertheless, all these verbs are
assumed to be known as far as future lessons are concerned.
do
I govoriti
p dogovoriti se
I dogovarati se
iz(a)
p izgovoriti
I izgovarati
na
p nagovoriti
nad
p nadgovoriti
o(b)
p ogovoriti
I ogova.rati
gossip
od(a)
p odgovoriti
I odgova.rati
pod(a)
p podgovoriti
I podgova.rati
to answer
to instigate, put
up to
,
,
I nagovt!rati
to pronounce,
(se) speak up,
excuse anes elf
to persuade, talk
into
to out-talk
I pregovarati
pre
to speak
to agree
I prigovt!rati
to negotiate
to reproach
begin to speak
p- to cheer up;
I-to talk
pri
pro
P prigovoriti
p progovoriti
raz
p razgovoriti
I progova.rati
,
I razgovarati
P ugovoriti
I ugovE1rati
to agree, to contract
uz(a)
za
P zagovoriti
I zagovarati
p-to talk long;

I-to divert by
talking
s(a), z
iz(a)
na
I ii
,,
P doci
',
P izfi/ izaci
,,
p naci
I dolaziti
I izlaziti
I nalaziti
nad
,,
p nadlei
I nailaziti
I nadilaziti
do
,,
p nalei
go
come
go out
find
to run into, over
to go above
to
to
to
to
95b
SERBO-CROATIAN
UNIT 39
ob(a)
P obfi
odea)
p otti
I odlaziti
P odfi
I od!laziti
obilaziti
po
pod{a)
pre
"
P pi5ci
I polaziti
p podIi
I pod!lazit1
p prei
prelaziti
pri
prii
prilaziti
pro
p pr6i
raz
p razfi
s(a) .. z
P sfi
u
uz(a)
za
P ni
I ulaziti
po uzfi
P zai
luzl1aziti
I zalaziti
P javiti
I JAVljati
izjAviti
p najaviti
p objaviti
I izjavljIvati
iz(a)
na
ob(a)
ob(a)
po
pri
I prolaziti
se
odjaviti
pojaviti se
P prijaviti
I razilaziti se
s!laziti
I najavlJfvati
I
objavljfvati
odjavljfvati
I poJavljfvati se
I
prijavljfvati
to go around .. visit,
tour
to leave .. go off;
to go
to go away (for
water)
to depart .. start
to go under
to cross; (iz voza
u voz) - change
trains .. transfer;
(na drugo) - to
change subject
to approach.. come
up
to pass .. to go;
(pored) to pass by;
(kroz) to go through;
(dobro) to fare well;
(ravo) to fare baly
to disperse.. to separate.. to fall
apart
to descend.. get
down.. alight.. come
down
to go in.. enter
to go uP.. climb
to go behind.. set
(of sun)
to inform.. report ..
let know; (se)
report onself..
greet
to state.. declare
to announce
to announce.. declare ..
make known.. publish
to report on leaving
(hotel .. to recall
(visit
to appear, emerge
to report .. register
957
UNIT 39
BASIC COURSE
do
I jesti
p dojesti se
to eat
to be :red
na
p najesti se
to eat full
P ojesti se
I oj~dati se
to chafe
po
P pOjesti
(I Jesti)
to eat up
pre
pri
p prejesti se
p prijest1 se
pro
raz
p razjesti se
za
p zajesti
projesti
ujesti
I razj~dati
over eat
to like to eat
some :rood
eat for the :rirst
time
to be inflarned
(wound)
to bite
I uJ~dati
I zajedati
to cheat
I nositi
to carry
up
do
P don~ti/donijetl
I donositi
to bring
iz(a)
p Izneti/iznijeti
I izno[;iti
to take out, carry

out, amount to
na
P nan~ti/nanijeti
I nanositi
nad
ob{a)
P nadneti se/nadnijeti
p obneti/obnijeti
I nadnositi se
I obnoslti
odea)
P odnetl/odnijeti
I odnositi
po
P poneti se/pon!ti
I ponositi se
to bring, deposit
(alluvial); in:rllct,
cause (damage,
offense)
to lean over
to carry something
around
to take away (by
carrying); I-(se)
refer to, to relate
to be proud, with
Instr. to be proud
of; P p6neti - to
carry something
along
to submit (application); stand, endure
to transfer, carry
over; to transmit,
broadcast
to bring to, to
offer (sacrif.)
to carry through,
past
/ponljetl
pod
P pOdneti/podnljeti
I podnositi
I prenositi
pre
pri
p prlneti/prln1Jet1
I prinositi
pro
P proneti/pron1Jeti
I pronositi
958
UNIT 39
SEKSO-CROATIAN
raz
s{ a), z
I razfloaltl
p
to dldtrloute ..
liver
snet1/sniJet1
to enuul1,e,
\.10-
~tand,
bellt-; p-~o lay

{eggs .\
un~tl/UnlJe-t1
I un6~1t1
to carl'y ill, br1ug

in (by carrying)
I uznosit!
to pr-aise. to c:.ury
something Up'
-
zanetl se/zanijeti
I zaribpiti se
poneti se/poneti se
I ponti~ati se
to stagger, ~o he
carr-led Hway
to be-huve
uz(a)
P uznetl/uzniJeti
za
Mise.
/ponlJetl se
I pIti
to dl'ink
do
iz(a)
p ispiti
I ispIjatI
drink up
na
nad
napiti (se)
,
P natpltl
I napfJat1
get d!'tlnk
I natpIJatl
outdrink
p opiti (se)
odea)
Potpiti
po
pre
p popiti
P prepiti
pri
P pr'lpitl se
pro
P propiti
za
P zapiti se
upiti
p stati, stanem, stao
get rJl"unk
opfju.tl (se)
drink off a little

(I pl t t )
drink up
drink too much
I pripijati
to cilng to
to drink for the
:first time .. start
getting <.trunk
[~e
I upIjati
drink in .. nbsorb
drink longer than
intended
to stand, (cost)
I stajati/stoJati:
3toj!m, stajao/stojao
do
p stati .. stanem.. stao
I stajati:
P dstati
stajao
I dostajati:
dostajao
I
stajem,
do-staj'lm,
dostoJatl se:
to stOPI to cost
to 8ufflce
to berit
dostojI se .. dostajao se
Note different imperfectlve stem.
UNIT 39
BASIC COURSE
na
P nastati
O()
P ostati
ob(a)
od
P opstati
po
P postati
pre
P prestati
I nastajati:
Podstajati / odstojati:
odstoj~, odstajao /
odstojao
I postajati: postaJem l
postajao
I postojati: postojtm l
postojao
I prestajati: prestaj!
itd.
P prestajati / prestojati
I predstojatil predstojt
itd.
P predstati
pri
p pristati
raz
P rastati se
sea)
p sastati se
P ustati
za
zastati
pristajati: pristajem
itd.
rastajati se:
rastaj!m se, itd.
sastajati se:
sastajem se sa I.
sastojati se
sastoJt se
ustajati: ustajem,
itd.
zastajati: zastajem,
itd.
I voditi
do
iz(a)
p
p
dovesti
izvesti
to begin
nastajalo
I nastajati / nastojati:
nastojImI nastojao
,
,
I ostajati: ostaj~ml
ostajao
pred
nastaj~1
dovoditi
I izvoditi
I
to endeavour
to staYI remain
to endure, hold out
to stand a while
to become
to eXist
to stop" cease
to stand all the way
p - to appear (court)
I - to be forthcoming
to consent, dock,
come into port
to part
to meet together
to consist of (od)
to get up
to stop a little
to lead
to bring to
to take out, to
hatch, carry out,
perform
960
SERBO-CROATIAN
UNIT39
na
p navesti
odea)
po
I navoditi
to cite, quote; to
induce
P odvesti
I odvoditi
to take away
P povesti se
I povoditi se
to stagger
pod
P podvesti
I podvoditi
to procure, pimp
pre
P prevesti
I prevoditi
to take across, to
translate
I predvoditi
I privoditi
I provoditi
to head, lead
to bring to
to spend time
I razvditi
to usher; (se) to
divorce
to reduce, to add
(math)
to bring into,
introduce
pred
pri
pro
raz
privesti
P provesti
P razvesti
sea),
svesti
I svoditi
uvesti
I uvoditi
za
P zavesti
I zavoditi
to misl~ad, seduce J
entice, record;
(se) to stagger:
(red) to establish
order
I voziti
to drive, (se) to
ride
do
,
dovesti
I dovoziti
to drive to, (se)

to come by car
iz(a)
P izvesti
I izvoziti
to export, (se)
to ride out
na
P navesti
I navoziti
to drive to, (se)

to be driven to or
onto
odea)
P odvesti
I odvoziti
po
P provesti
pre
,
P prevesti
(I voziti)
I prevoziti
pro
P povesti
I provoziti
raz
s(a), z
P svesti
I svoziti
I uvoziti
to drive away,(se)
to ride away
to give a ride, lift
to transport;
(preko) to drive
across, over
to drive through
to drive people to
their homes
to bring in the
harvest
to import, to drive
in
razvesti
uvesti
razvoziti
961
BASIC COURSE
UNIT 39
Ivazati
to ride for pleasure
do
p dovazati se
to come by car for

pleasure
na
P navazati se
to ride a lot for

pleasure
odea)
p odvazati se
to ride away for

pleasure
pro
provazati se
I viii
do
P doviii
I dovlaiti
iz(a)
P izvtii
I izvlAiti
na
p navdi
I navlAiti
,,
P nadvilei
nad
ob(a)
p obUi
I nadvlAiti
I oblAiti
od
P odvUi
IodvlAiti
po
P povUi
I povlAiti
pod
P podvUi
IpodvlAiti
pre
P previii
I prevlaiti
pri
P priviii
I privlAiti
pro
p provtii
I prOVlAiti
raz
PrazvUi
I razvlAiti
s(a),z
P svUi
to ride a little
for pleasure
to pUll, draw;
(se) to trail
to tow, drag, haul
to; (se) to drag
oneself
to pulI out, (se)
to get out from,
shirk
to put on (dressing), to accumlate; to contract
(disease)
to out-tug
to put on, (clothes);
(se) to dress
to pull away, haul
away, (se) drag
oneself away
to pUll, draw, recall, withdraw
to underline, to go
under, draw under;
(se) to curry
.favour
to pUll over, transport; to coat, line,
cover
to attract; (se)
to sneak in
to draw through,
to pUll through"
pass through (thread)J
(se) to slip through
to stretch, squander
away
to take off, undress
962
UNtt39
BERBO-CROATIAN
p uvUi
I uvlAiti
za
p zavUi
I zavlaiti
to draw in, entangle, involve;

(se) to steal ln
inf'iltrate
to push ln" drag
in
Hote 39.2 New Verba

pelSaCSlti
i
I
/pjeJaCSiti
pelSa.CSlm
/pjeJaCSlm
to walk
ponaati se
ponaam se
to behave
a/Je
rw(ovatl
rUkujem
to manage
u~!vati
u~!vam
to enjoy
vailtl
vai!
to be considered
a/!
I
p
utIm
~ut!m
da utit!m
to be silent
a/I
utati
~iltjetl
uutati
al!
za1itati
/zautJetl
p dobaciti
i
a/J! I obac!vati
l~lvljavatl
to become silent
/da uUtrm
da zaUtlm
/da zaUtim
/uutJeti
da dobacim
dobacujettl
to throw to
e
e
li!veti se
ll1vljavl se
da se !l!v!m
to live up
da preteram
Ida pretj erim
preteriijem
/pretjeravam
to exaggerate
alJI
a
preterati
/pretjeratl
preterivatl
/pretjeravatl
se
prfCSatl
lsprf~atl
pr!:<s lm
da !spriCSam
to talk
I
I
prodtilltl
produlavati
produfvatl
da prOdi1~im
produ~lvam
to lengthen
a
a/JI
1
P
I
raspolo~iti
da raspoloi!m
a/JI
raspolagati
raspola.~!m
to cheer
to dispose
V/ne
a/Jr:
P
I
skrenuti
skretati
da skr!nem
to turn
a
a
~etati
se
proetati se
etim se
da se proetlm
to walk
i
i
I
P
tr1lditi se
potrUditi se
trfId1m se
da se potri1dim
to endeavor
a
a
prod6~ujem
skreem
963
UNIT 39
BASIC COURSE
Grammatical Drill
Pretixes
GD 39.1
GD 39.1.1 Pre:fix Idol
Dobila sam pismo na koje treba da
odgovorim, a ne mogu da ga naem.
/dObiti/ - /dobijatl/
Sta traite, Zoro?
Treba da odgovorim na pismo, koje

sam dobila, a ne mogu da ga naem.
Danas dolazi jedna grupa mladia iz

inostranstva i ~ treba da ih
docekamo.
Koga treba da docekamo danas?
/doekati/
Budite ljubazni pa mi dodajte so.

Izvinite nisam dobro uo, ~ta
zelite da vam dodam?
/dodati/ - to add, pass

Molim vas, dodajte mi so.
Morate dokupiti jo najmanje metar i

po materijala, jer se sada nosi sve
dugako: suknje, haljine, kaputi.
Koliko treba da dokuptm materijala za
/dokupiti/ - buy addltionally
- [go] meet, wait for
Treba da docekamo jenu grupu mladia

koja dolazi iz inostranstva.
Dokupite jo metar i po.

nose
sve.
haljinu?
dugake
Sad se
haljine, suknje, i
Radio je doneo vest o sudaru vozova

kod Kumanova.
Da li su novine donele vest o sudaru
vozova?
/doneti/
Poto su naa kola pokvarena jedan

od brae e nas dopratiti do kue ili
dovesti.
Ko e vas dopratiti ili dovesti iz
pozorita?
/dopratiti/ - to accompany to
Ne, novine jo nisu donele vest o

sudaru vozova. Tu vest je doneo
radio.
Jovan nije kazao sve 1 zato treba

dopuniti njegov izvetaj.
Zato gospodin Panti govori posle
Jovana?
Jedan od brae ~ nas dopratiti,

ako ne budu imali kola da nas
dovezu.
Gospodin Panti mora da dopuni Jovano

izvetaj, jer on nije kazao sve.
964
SERBO-CROATIAN
UN1T39
U kuu do nas doselili su se neki

ljudi,
ija
/doseliti sei - settle next to
deca ne ostavlaju nikog
i nita na miru.
Ko stanuje u kui do vas?
Doselili su se neki ljUdi,
ija
deca
ne ostavljaju nikog i nita na

miru.
Kola su doterana iz garae pre sat
i po dok ste vi bili na
Da li su kola opravljena?
/doterati/ - drive to a given place
ruku.
Da, kola su opravljena idoterana

iz garae pre sat i po, dok ste
vi bili na rueku.
Jovan je doveo na korzo svog kolskog
/dovesti/ - /dovoditi/
druga Dragoslava Simia o kome mi

je ranije priao.
Da li ste se upoznali s naim kolskim
Da, Jovan ga je doveo na korzo i
drugom Dragoslavom Simiem?
GD 39.1.2
tada smo se upoznali.
Prefix lizi
/iseliti/ - to move out, emigrate
Mi se ne moemo iseliti iz ovog stana
pre nego to naa kua bude

ispra~njena.
Nismo, ne moemo se iseliti pre nego

to se naa kua isprazni.
Zar se vi jo niste iselili?
Nai prijatelji su se iselili
im
su
dobili iseljeniku vizu. 1

Zar su vai prijatelji napustili
Da, oni su se iselili, eim su dobili

iseljeniku
Jugoslaviju?
vizu.
/iskoristiti/
Austrija je iskoristila prvu priliku

(rat sa Pruskom od 1866) i izmirila
se sa Madarima na raun Hrvata i
Srba.
Kad se Austrija izmirila sa Ugarskom?
Austrija je iskoristila rat sa Pruskom

od 1866. i izmirila se sa Ugarskom
na raun Hrvata i Srba.
, /iselj~n!ka vfza/ - 'emigration visa'
965
UNIT 39
BASIC COURSE
Akumulator se ispraznio i treba ga
/isprazniti/
napuniti.
Zato se kola tako teko pale?
Zato to se akumulator ispraznio i

treba ga napuniti.
Dok moja ena ispri jaja, ja u ispei

hleb i onda emo sesti da doruckujemo.
Da li e skoro biti gotov dorucak, ja
nemam vremena da ekam.
/1sprit1/
/1spei/
Dorucak e biti brzo gotov.
Dok
moja ena bude isprila jaja, Ja

u ispei hleb i onda emo sesti
da doruckujemo.
Kad se deca istuiraju, onda emo se
/1stuirati/
mi tuirati.
Mogu li ja sad da se tuiram?
Ne, mora cekati dok se deca ne

istuiraju.
Ugovor nije rav, ali sumnjam da e ga
/1spuniti/ - fulfill
druga strana ispuniti.

Kako vam se dopadaju uslovi ugovora o
Ugovor nije
miru?
rav
ako ga druga strana
ispuni u to ja sumnjam.
Jovan je izaao iz sobe
malo~re
/izai or izii/
otiao na korzo da se eta.

Ne, on je izaao malopre i otiao
Zar Jovan nije ovde?'
na korzo da se eta.
/izbei/
Sreom mi nismo vozili brzo inace ne
bismo mogli izbei sudar.

Da, da smo voz11i brzo ne bi ga
Jet tacno da ste jedva izbegli sudar?
mogli izbei.
IznenaUje
/izdatl/ - give out, spend; publish; rent
me da smo izdali toliko
novaca za hranu prole nedelje.

Zar ste vi ocekivali da e hrana manje
Da, 1 iznenaUje me da smo izdali

toliko novaca za hranu.
kotati?
Preporuujem
vam nov Engleskosrpskohrvatski renik, koji je
izdala Prosveta.
Mo~ete da mi preporuite neki dobar
Englesko-srpskohrvatski
Ja, mogu da vam
preporuim renik,
koji je izdala Prosveta.
renik?
966
UNIT 39
SERBO-CROATIAN
Jovii izdaju sobu sa kupatilom i
pravom upotrebe kujne.

Da li znate neku sobu za izdavanje sa
kupatilom i kujnom?
Da, moji prijatelji Jovii izdaju
Autoput od granice do Beograda je vrlo
/izgraditi/ - to build
dobar, ali nije izgraen dovoljan

broj benzinskih pumpi i mora dugo da
se eka u redu.
Da li moze da se kupi benzin na
autoputu?
Moe, ali mora dugo da se eka u

redu, jer nije izgraen dovoljan
takvu sobu.
broj
Kad
nosa
iznese stvari iz voza, mi
benzin~k1h
pumpi.
/izneti/ - /iznositi/ - to take out;

to amount to
emo uzeti taksi i doi u hotel.
Kad ete doi u hotel?
eim
nosa
iznese stvari iz voza,
mi emo uzeti taksi i doi u

hotel.
Naa fabrika
izraUje
/izraivati/
jeftinu robu
- to work out, manu-
facture
odlicnog kvaliteta i nai potroaci

su zadovoljni.
Ne, to nije tacno. Naa fabrika

izraUje robu odlinog kvaliteta
Da li se potroai jo uvek ale na

kvalitet i cenu vae robe?
i nai potroaci su zadovoljni.

Mati je izvela decu u etnju 1 nee se
/lzvesti/ - /voditi/ - take out;

perform; carry out
vratiti kui pre 5.
Setaju se s majkom.
Gde su deca?
Ona ih je izvela
u etnju.
Jovanov plan je dobar, ali ga je teko
izvesti.
Kakvo je vae miljenje o Jovanovom
Plan je dobar, ali po mom miljenju

teko ga je izvesti.
planu?
/izvesti/ - /izvoziti/ - export
Prole godine je izvezeno najvie

proizvoda prehranbene industrije u
Italiju.
U koju zemlju Jugoslavija izvozi najvie
poljoprivrednih proizvoda?
To je teko rei. Prole godine je

izvezeno najvie poljoprivrednih
proizvoda u Italiju.
967
UNIT 39
BAS'IC COURSE
GD 39.1.3
Prefix
Inal
Naili smo na ekser

gumu
~udo
i dok smo promenili
/naii/ - to run over, against
to nas je zadralo.
ste zadocnili?
Naili smo na ekser i to nas je

zadralo.
otac se naljutio na Jovana to stalno

zadocnjava.
Zato se otac naljutio na Jovana.
/naljutiti sei
Kad smo bili blizu Maribora nebo se

naoblailo i poeo je da pada sneg.
/naobla~iti
Kakvo je bilo vreme usput?
Do Maribora je bilo lepo. Posle se

naoblacilo i po~eo je da pada
Zato to stalno zadocnjava.
sei
sneg.
Turci su u bici na Marici (1371)
/napasti/ - to fall on, attack
napali nou srpsku vojsku i potukli

je.
Oni su napali nou srpsku vojsku i
Kako su Turci dobili bitku na Marici?
potukli je.
Mnogi Srbi, koji su se borili protiv
Turaka morali su napustiti zemlju
zajedno sa saveznikom vojskom (1689).
Zato su Srbi morali naputati svoju
zemlju?
/napustiti/ - Inaputati/
Oni, koji su se borili protiv

Turak~morali
su napustiti
zemlju.
Juni Sloveni su se naselili na
/naseliti sei
Balkansko poluostrvo krajem VI i

poetkom VII veka.
Kad su se Ju~ni Sloveni poeli da
naseljavaju na Balkan?
Krajem VI i
VII veka Julni

Sloveni su se naselili na Balkan.
po~etkom
/nau~lti/
Nova lekcija je vrlo teka i jo je

nisam nauio.
Jeste naucili novu lekciju?
U~io
sam, ali je Jo nisam
nau~io.
'/~kser/ - 'nail/
/gbrnal - 'tire, rubber'

968
UN1T'39
SERBO..CROATIAN
Ja sam nauio da rano ~eem 1 ne

mogu dugo da sed1m uvee.
Za~to
ne ostanete jo malo kod nas?
Izvinite~
Nauio
GD 39.1.4
a11 ne mogu da sedim

sam da rano leem.
uvee.
Pref1x Inadl
Jovanova majka je nadivela njegov~g oca.

Ko je umro pre~ Jovanova majka ili otac?
Inadivetil - outlive~ survive

Njegova majka je nadivela njegovog
oca.
Jovan i Toma igraju bolje i oni e nas

nadigrati.
Hoete vi nadigrati Jovana i Tomu?
/nadigrati/ - outplay
GD 39.1.5
Ne verujem. Oni igrajU bolje i oni

e nas sigurno nadigrati.
Prefix lo/(from lobi or lod/)
Treba da se obrijem i okupam pre nego

to se presvuem za pozori~e.
Hoete biti skoro gotovi za pozorite?
lobrijati sef
/okupati sef
Neu. Treba prvo da se obrijem i
okupam.
Ja Bam
dvaput odelo na hemisko

ienje. Jedanput je bilo dobro
ocieno~ a drugi put nije.
Kakvo je vae iskustvo sa hem1skim
cienjem odela?
/oistiti/
Moram da okrenem kola i da se vratim

natrag da kupim benzin.
Zar nema usput neka druga benzinBka
stanica?
/okrenuti/ - to turn around
Prosecan godinji prirataj stanovnitva

Jugoslavije opao je u periodu od 19531961 sa l3~9 na 10~9 na hiljadu.
Koliko je opao prosecan godinji
prirataj stanovnitva Jugoslavije
u periodu od 1953-1961. godine?
/opasti/
avao
Jedanput je bilo dobro oCieno~ a

drugi put nije.
Nema blizu.
Bolj e da se okrenem i
vratim natrag da uzmem benzin.
Opao Je sa
l3~9
na
IO~9
na hiljadu.
969
UNIT
BASIC COURSE
u pro!lom pismu smo vam opisali dru!tveni
39
/opisati/
~ivot, a sad emo vam opisati stambene
prilike i 11slove za
~ta vam pi~u Jovii?
~ivot.
Oni u svakom pismu opiu poneto

drugo. U prolom su opisali
drutveni zivot, a u sadanjem
stambene prilike i uslove za
ivot.
Moram oterati kola u garaiu da se oprave

i operu pre nego to poemo na put.
Kad e se kola urediti za put?
/opraviti/
Oterau ih danas u garau da se
oprave i operu, Jer su prljava.

Dok ste vi bili u inostranstvu moj brat
se oienio, a sestra udala.
Kako su vai brat i sestra, nisam ih
odavno video.
GD 39.1.6
/ozeniti sei
Moj brat se oenio a sestra udala
dok ste vi bili u inostranstvu.
Prefix lObi
/Obii/ - to go around, pass
Ova kola moramo obii, jer voze i

suvie polako.
Zato ste obili ova kola?
Morao sam ih obii, jer voze polako.
Nai prijatelji obilaze danas i sutra

muzeje i druge znamenitosti grada.
Kakav program imaju nai prijatelji za
danas?
Danas i sutra oni obilaze muzeje i

druge znamenitosti grada.
Ja sam obraao painju vie na predele,

jer su me oni vie interesovali nego
voz.
Kakvo je vae miljenje o naim
ieleznicama?
/obratiti/
Jovan je imao vei prinos penice i

kukuruza od mene, jer on bolje
obradUje zemlju nego ja.
/obraivati/
Ne bih mogao nita da vam kaem,

jer sam obraao panju vie na
predele nego na voz.
, /pol~ko/ - 'slowly'
970
UNIT 39
Za~to
SERBO-CROATIAN
ste vi imali manji prinos
p~onice
Zato
i kukuruza od Jovana?
~to
on bolje
zemlju
od mene.
Vi ste dobro obu~en1 i ne treba da

oblacite drugo odelo za pozori~te.
Da li treba da se presvucem za pozori~te?
/obui/ - /oblaiti/
Ne, vi ste dobro obuceni i ne

treda da
GD 39.1.7
obraUje
obla~ite
drugo odelo.
Pref"1x /od/
Treba da odgovorim na nekoliko pisama

i da se javim roditeljima.
Za~to ne moiete da izaete s nama
veceras?
/odgovoriti/
Ana, odnesite ove a~e i

donesite ciste.
Sta ielite, gospodine?
/odneti/ - take away; ref"er (se)
~olje
Da ne moram da odgovorim na nekoliko

pisama i da se Javim roditeljima,
ja bih izaao s vama vrlo rado.
Molim vas odnesite ove

i donesite iste.
ae
i olje
U dana~nJim novinama ima lanak koji
se odnosi na Jugoslaviju.
Da li ste proitali lanak, koji se
odnosi na Jugoslaviju?
Ml obi~no odsedamo u Ma~stiku, ali
ovaj put nije bilo mesta, pa smo
odseli kod Slavije.
~udo niste odseli kod Maestika?
Jesam,
proitao
sam ga.
/odsedati - odsesti/
Da je bilo mesta mi bi odseli kod

Maiestika, ovako smo odseli kod
Slavije.
Dete treba sutra da se odvede kod

lekara.
Ko e odvesti. dete sutra kod lekara?
/odvesti/ (ved-)
Deca
pa
na
Moie
/odvesti/ (vez-)
Mogu ja da ga odvedem.
prvo treba da se odvezu u ~kolu,

onda neka tera kola u garau
pranje i podmazivanje.
li ~orer prvo da odveze decu u
Da, neka prvo odveze decu u kolU,

pa onda neka tera kola u garaiu
na pranje i podmazivanje.
~kolu?
971
UNIT 39
BASIC COURSE
Naa kola su
odvuena
u garau.
Treba
/Odvui/ - haul away
da se promeni jedan deo.

Odvuena
Sta je s naim kolima?
su u garau, da se promeni
jedan deo.
Mi odlazimo iz Jugoslavije 10. septembra.
/odlaziti-otii/
Kad odlazite iz Jugoslavije?
Odlazimo 10. septembra.
Gospodin Smit je otiao prole subote

na letovanje i nee se vratiti kui
za dve nedelje.
Da li je g. Smit kod kue?
Ne, on je otiao prole subote na

letovanje i nee se vratiti kui
za dve nedelje.
~ao
/otputovati/
mi je, ali vai prijatelji nisu
vie ovde.
Oni su
jue
iznenada
otputovali iz Beograda.
Zar moji prijatelji nisu
vi~e
Ne, otputovali su juce iznenada iz
ovde?
Beograda.
GD 39.1.8
Prefix /po/
/pocistiti/ - clean, sweep
Devojka je ba sad pocistila i uredila

vau sobu, gospodine.
Da li je moja soba pociena i ureena?
Da, devojka je ba sad pocistila i

uredila vau sobu, gospodine.
Deca su pojela kolace i popila mleko.
/pojesti/ - /popiti/
Da li ima kolaca i mleka?
Nema, Deca su pojela sve kolace i

popila sve mleko.
/pomoi/ - /pomagati/
Seljaci su pomogli da se podigne kola
i zato je kola podignuta brzo.

Da li su seljaci pomagali pri podizanju
Jesu.
Da oni nisu pomagali, kola
se ne bi podigla tako brzo.
kole?
Mi smo potroili vie uglja nego to
/potroiti/
smo ocekivali, jer je bila jaka zima.

Otkud to da je nestalo uglja?
Zima je bila jaka, pa smo potroili

vie nego to smo ocekivali.
972
UNIT 39
SERBO-CROATIAN
Zora je pozvala sve goste telefonom.
/pozvati/
Da li su pozvani svi gosti.
Da, Zora ih je pozvala telefonom.
GD 39.1.9
~etva
Prefix /pod/
penice je podbacila zbog sue.
/podbaciti/ - fall below mark

Podbacila je Zbog sue.
Kakva je bila ietva penice?

Kola se podmazuju i menja ulje svakih
hiljadu milja.
Da li treba kola da se podmau?
/pddmazivati-podmazati/
I
AkoI su kola prela hiljadu milja anda

~h treba podmakati i promenti Ulje.
Ja sam podneo molbu
za vizu pre mesec
/podneti/ - submit; endure, stand
dana i jo nisam dobio nikakav

izvetaj.
Kad ste podneli molbu za vizu?
Podneo sam molbu pre mesec dana i

do sada nisam dobio nikakav
izvetaj.
Moja ena ne podnosi zimu i poto je

ovde jaka z1ma~ to neemo ostati due
nego to Je potrebno.
Zar neete ostati du~e ovde?
Ne, neemo.
bolje jaku
duzee
Da moja ena podnosi

zimu~
mi bi ostali
Svratio sam u berbernicu da se podiam

i to me je zadralo.
/podiati (se)/
Za~to
Podiao sam se u berbernici i to

me je zadralo.
ste se toliko zadrali u
GD 39.1.10
varo~i?
Prefix /pre/
Mi smo preli granicu kod Korenskog
/prei/
prelaza.
Gde ste preli austrisko-jugoslovensku
granicu?
Preli smo kod Korenskog prelaza.
/snra/ _ drought
2/molba/ _ 'application'
973
BASIC COURSE
Mi smo predali pismo vaem ocu i majci

i
ispriali
UNIT
39
/predati/ - hand over
im kako vi ivite.
/predavati/ - to lecture
Kome ste predali moje pismo?
Predali smo vaem ocu i majci i

ispriali
smo im da vi ivite
vrlo dobro.
Profesor g. Simi nam predaje matematiku
i fiziku.
Profesor koji nam predaje matematikl
Ko vam predaje matematiku?
i fiziku zove se Simi.

Lekar je pregledao dete i kaze da
temperatura dolazi od stomaka. Dete
/pregledatl/ - look over,
e~ne
/prejesti sei - overeat
je ili pojelo neto pokvareno ili se

prejelo.
Da li si vodio dete kod lekara?
Da, lekar ga je pregledao 1 kae

da temperatura dolazi od stomaka.
Mali je ili pojeo neto pokvareno
ili se prejeo.
,
Vojska je branila prugu iblagodareci
/prekinuti/
tome pruga nije prekinuta.

Da li je poplava prekinula prugu.
Nije, ali da vojska nije branila

prugu, i ona bi bila prekinuta.
jednu
/prenositi/
U koliko sati radio Beograd prenosi
Prenosi u 9.
Radio Beograd prenosi
veeras
operu iz Beca u 9 sati.

operu iz Beca?
Sneg je padao celu no i prestao je da
pada tek u toku dana.
Zato niste otputovahi jutros?
/prestati/
Vozovi su ovde pretrpani i zbog toga

nisu cisti niti je udobno putovati
/pretrpatl/
vozom.
Zato ovde vozovi nisu
Da je sneg prestao da pada noas, mi

bismo otputovali jutros.
istiji
Da vozovi ovde nisu

bi bili
i udobniji?
, /blagodar~ci/ ",'
istiji
pretrpan~onl
i udobniji.
Ithanking J owing to l
974
SERBO-CROATIAN
UNIT 39
Jugoslavija je pretrpela velike gubitke
/pretrpeti-trpeti/
u ljudstvu za vreme rata i zato su

ene jo uvek u veini.
Otkuda dolazi da su zene u veini u
To dolazi otuda to Je Jugoslavija
Jugoslaviji?
pretrpela velike gubitke u ljUdstvu

za vreme rata.
Andricev roman
INa Drini cuprija'
/prevesti-prevodlti/ - to translate
preveden je sa srpskohrvatskog na
engleski.
Kako se zove roman Ive Andrie~ koji
je preveden na engleski?
Andriev roman 'Na Drini uprija'
je preveden na engleski.
Vie putnika i robe se preveze zeleznicom

nego motornim vozilima.
Da li jo uvek zeleznice prevoze vie
putnika i robe nego motorna vozila?
GD 39.1.11
Da~
jo uvek se vie putnika i

robe preveze zeleznicom nego
motornim vozilima.
Prefix /pri/
Kad nas je video u
varoi~
Jovan nam je
priao i pozdravio se s nama.

Gde ste videli Jovana?
GD 39.1.12
/prevesti-prevoziti/ - to transport
/prll-prllazitl/ - come up~ approach
U varoi.
On nam je priao i
pozdravio se s nama.
Prefix /pred/
/predstavljati-predstaviti/ - represent; introduce; play~ perform
Osmogodinja ~kola predstavlja temelj

kolskog obrazovanja.
Koja kola predstavlja temelj kolskog
obrazovanja u Jugoslaviji?
Osmogodinja kola predstavlja

temelj kolskog obrazovanja u
Jugoslaviji.
Zora me je ve predstavila gospoi

Jovi.
,
/
/roman
- 'novel'
2
,
/~uprija/ - bridge ,
915
UNIT
BASIC COURSE
39
Jeste se upoznali sa gospoom Jovi?
Da, Zora me je ve njoj predstavila.
Predstoje nam najmanje dve tekoe:
/predstojati/ - to be forthcom1ng,
imminent; /predstati/ - to appear
nedostatak u vremenu i materijalna

sredstva.
before
Kakve tekoe vam predstoje?
Predstoji nam samo nedostatak u

vremenu.
Mi nismo predviali da neemo moi
/predviati-predvideti/ -
kupiti benzin na autoputu.

Zato niste uzeli benzin pri polasku
na put.
Predviena
foresee,
anticipate; plan
Jer nismo predviali da nema dovoljno

benzinskih stanica na autoputu.
je izgradnja jo nekoliko
benzinskih stanica na autoputu.

Da li e se izgraditi jo koja benzinska
stanica na atuoputu?
GD 39.1.13
Da,
predviena
je izgradnja jo
nekoliko benzinskih stanica na

autoputu.
Prefix /pro/
/Citati-pro~itati/
Ima jedan ~lanak u ovim novinama o
vaoj zemlji~ koji treba da

procitate.
Zato mi dajete ove novine?
Ima u njima jedan ~lanak o vaoj

zemlji~ koji treba da procitate.
Mi smo proli kroz celu zemlju
/proi-prolaziti/ - to go through
pass by; fare, well or badly
automobilom.
Da li ste mnogo putovali?
Da, proli smo kroz celu zemlju.
Mi smo proli vrlo dobro i jeftino na
naem putu u inostranstvo.

Kako je bilo u inostranstvu?
Proli smo dobro i jeftino.
Autopu~
Beograd-Zagreb je produen do
austriske i italijanske granice~ a
sad se produuje do grcke granice.
Do kojih zemalja je produen autoput
Beograd-Zagreb?
/produziti-produavati/ - to
lengthen, extend; to go on~ continue
Produen je do austriske i italijanske
granice, a sad se prodUUje do
Gr~ke.
976
SERBO-CROATIAN
UNIT 39
Posle pada Beograda (1521) i Mohake

bitke (1526) Turci su proirili svoja
/proiriti-proirivati/
osvajanja u Ugarskoj i Hrvatskoj.

Kad su Turci proirili svoja osvajanja u
Ugarskoj i Hrvatskoj?
Turci su proirili svoja osvajanja

u Ugarskoj i Hrvatskoj posle pada
Beograda i Mohacke bitke.
Sm1tovi su proveli petnaest dana u

Dalmaciji i proveli su se vrlo dobro.
Gde su Sm1tovi proveli letnji odmor?
/provestl-provoditi/
GD 39.1.14
su odmor u Dalmaciji 1
proveli su se vrlo dobro.
~oveli
Prefix frazI
Dok budemo u hotelu, mi emo tra~iti

stan i razgledati znamenitosti grada.
Da li ste razgledali grad?
/razgledati-razgledati/
Drutvo kod Jovia je bilo tako

prijatno da smo se razili tek posle
dva sata ujutru.
,
Koliko ste ostali kod Jovicevih?
/razii se-razilaziti sef - disperse;
Jo nismo. Dok budemo u hotelu"

mi emo tra~iti stan i razgledati
znamenitosti grada.
differ
Ostali smo do 2 sata.
smo se razili.
Tek tada
Naa miljenja se razilaze po mnogim

pitanjima.
Zar se vaa miljenja razilaze po tom
pitanju?
Da, razilaze se ne samo po tom,

ve po mnogim pitanjima.
~ao
mi je, ali telee meso je rasprodata.

Molim vas l kilogram teleeg mesa.
/rasprodatl-rasproavatl/-
Kad je kia prestala nebo se razvedrilo.

Da li se napolju razvedrilo?
/razvedrlti se-razvedravati sei

Da, kad je kia prestala nebo se
razvedrilo.
Ovde se gradovi naglo razvijaju i zato

ima oskudice u stanovima.
/razviti se -razvijati sef
sell out
~ao mi je, ali telee meso je
rasprodato.
977
UNIT 39
BASIC COURSE
Za~to
je ovde velika oskudica u stanovima?
GD 39.1.15
~to
Zato
se gradovi brzo razvijaju.
Pret1x /Sl sal
Zajedni~k1
ivot Srba i Hrvata u mnogim

krajevima doprineo je da se sa~uva
zajedniki jezik.
Sta je doprinelo da se sa~uva zajedniki
jezik kod Srba i Hrvata?
/~uvati-sacuvati/
Seljaci su pomogli da se sazida ~kola

u naem selu.
Otkud je tako brzo sazidana kola u
va~em selu?
/zidati-sazidati/
Zajedniki
ivot je doprineo da se
sacuva zajedniki Jezik.
Da seljaci nisu pomogl~~kola ne bi

bila sazidana tako brzo.
Zaustavite kola pred robnom kuoom

da ja i deca siemo.
Gde elite da siete, gospoo?
/sii-silaziti/
Meni se pije kafa J ako neko mne da

skuva dobru katu.
Zar vi ne umete da skuvate katu?
/kuvati-skuvati/
Kad izaem iz kancelarije ja U

svratiti u radnju da kupim katu i
/svratiti-svraati/
~elim
da
kucom.
siem
sa decom pred robnom
Ja umem da skuvam katu, ali nemam

vremena.
eer.
Hoete
Da J kad
Kad je svren pregled paso~a i prtljaga

mi smo otili u restoran da ruamo.
Kad ste ruali?
/svr5iti-svr5avati/
imati vremena da svratite da

kupite kafu i eer?
iz kancelarij e,
svratiu u radnju da kupim kafu
i 5eer.
izaem
Ruali
smo kad Je svr~en pregled

paso5a i prtljaga.
Meni ne treba dugo vremena za presvlaenje. Isvui se-svlaiti sei

Ja se zaas svuem i obuem.
Ne treba mi mnogo. Ja se
Koliko vremena vam treba za presvlaenje?
svuem i obuem.
zaas
978
UNIT 39
SERBO-CROATIAN
GD 39.1.16
Prefix /u/
Kad sam Ja uao u kuu, Jovan ve nije

bio unutra.
/ui-ulaziti/
Da li je Jovan bio u kui kad ste vi

uli unutra?
Ne, Jovan ve nije bio u kui kad

sam ja uao unutra.
Kad sam ja u~ao u spavau sobu svetlost

je bila uga~ena i ja sam je upalio,
a kad sam izaao iz sobe ja sam je
ugasio.
Da li se dobro seate, da je svetlost
u spavaoj sobi bila ugaena kad ste
vi u nju uli?
/gastti-ugasiti/
/paliti-upaliti/
Austrisk1 car nije ukinuo autonomiju

Hrvatske. Hrvatska je samo ponovo
ukljuena u sastav Ugarske.
Da li je ukinuta autonomija Hrvatske kao
Nosa e uneti kufere u voz i zauzeti
Nije ukinuta.
Hrvatska je samo
/uneti-unositi/
mesta.
Ko e uneti kUfere u voz?
Nosao e uneti kufere u voz i

zauzeti mesta.
Moj mlai brat je ove godine svrio

gimnaziju i upisao se na univerzitet.
va~im mlaim
/ukinuti-ukidati/
/ukljuciti-ukjucivati/
uklju~ena u sastav Ugarske.
i autonomija Vojvodine?
Sta je s
Da, seam se. Bila je ugaena i

j a sam j e upalio kad sam uao u
sobu i ugasio kad sam izaao.
/upisati-upisivati/
On je svrio gimnaziju i upisao se
na univerzitet.
bratom?
/ustati-ustajati/
Nisam ustao rano i zato nisam mogao

svriti posla.
Da li ste mogli svriti posla?
Nisam. Da sam ustao rano, ja bih

mogao svriti posla.
/uvesti-uvoziti/ - import
je bila rava i mi smo uvezli

500.000 tona penice iz Sjedinjenih
~etva
Amerikih Dr~ava.
Bila je rava i uvezli smo 500.000

tona penice iz Sjedinjenih
Kakva je bila ~etva? Da li ste ove

godine morali da uvozite hranu?
Amerikih Dr~ava.
979
UNIT 39
BASIC COURSE
GS 39.1.17 Prefix
luzl
Avion je uz1eteo bez te~koa, iako je

bilo
ravo
/uzleteti-uz1etati/ - to fly up,

take off
vreme.
Kakvo je bilo vreme za uZletanje kad ste

poli?
GD 39.1.18
Bilo je
ravo,
ali avion je uzleteo
bez tekoa.
Prefix Iza/
1
/zai-zalaziti/ - go behind, set
svako vee gledamo zalazak sunca

sve dok sunce ne bi zalo.
Kako vam se svideo zalazak sunca u
Dubrovniku?
Mi
(sun)
Mnogo. Mi smo svako vece gledali

zalazak sunca sve dok sunce ne
zae.
Usput smo imali kvar u motoru i zato smo

zadocnili.
otkud to da toliko zadocnite, kad vi
obino ne zadocnjavate?
/zadocniti-zadocnjavati/
Brzi voz e zakasniti zbog toga ~to je

jedan deo pruge poplavljen.
Da li e brzi voz doi na vreme?
/zakasniti-zakanjavati/
Imali smo kvar u motoru. Da nije

bilo toga mi ne bismo zadocnili.
Nee.
Zakasnie zato to je jedan
deo pruge poplavljen.

Moramo pouriti da stignemo na granicu
u toku dana, jer se granica nou
zatvara.
Da li je granica otvorena nou?
/zatvoriti-zatvarati/
Ne znam.
preemo
Zato moramo pouriti da

granicu u toku dana.
/zauzeti-zauzlmati/
smo zauzeli za vas sobe u hotelu

Mazestik, kao to ste javili.
Gde ste zauzeli sobe za nas?
Mi
Zauzeli smo u hotel Mazestiku, kao

to ste javili.
,
Izalazak/ - 'sunset'
980
SERBO-CROATIAN
UNIT 39
GD 39.2
GD 39.2.1
B
Da~
Vi ste bili u Jugoslaviji, Bobe?
ba sam se sad vratio iz
Jugoslavije.
Da li ima tamo neto u
na~inu
zivota
Kako da nema.
to kod nas nema i to vam se dopalo?

!ta je to?
!ta je korzo?
Kad se etaju?
To je korzo.
To je etalite. Svaki grad~ bio
veliki ili mali ima jednu ili
vie ulica gdje se etaju.
Radnim danom samo uveer, a
praznikom i nedjelj'om i u: toku
dana.
Ko se sve eta?
Veinom mlai ljudi~ ali ima i
Da li se mnogo svijeta eta korzom?
starijeg sVijeta.
Da~ kad sam ja bio korzo je bio
pun svijeta.
Koga dana ste vi bili na korzu?
U subotu
uveer.
Tada ima najvie
sVijeta.
U glavnom etaju i
!ta rade ljudi na korzu?
pri~aju.
To je
mjesto za sastanke i rendez-vous

omladine.
Glavni korzo je na Terazijama i
Gdje je Beogradski korzo?
Knez-M1hailovoj ulici.
Da,Terazije su glavni trg
Jet to glavni dio grada?
Beograda~
a u Knez-M1hailovoj ulici nalaze

se glavne radnje. Ona spaja
Terazije sa Kalemegdanom.
Nije tako velika i zato se zatvara
za automobilski saobraaj za
vrijeme korza
Da~ to je ba ono to sam htio
kazati. Nije rijec samo o korzu.
Da~ to je rava strana strana
automobila. U Evropi svijet se
eta i prije i poslije veere.
Jet to velika ulica?
.,
Da li je tocno da se u Evropi svijet

vie eta nego ovdje?
Na ~alost~ kod nas se svet veinom
vozi.
981
UNIT 39
BASIC COURSE
a pje~aenje je zdravo i meni

je lao ~to mi nismo sauvali taj
lijepi
pjeike ulicama.
BB cTe
H~
JyrOC~BBjH,
Boe?
HMa TaMO HemTO y Ha~HHY ERBOTa

mTO RO~ Hac HeMa H mTO BaM ce ~ona~o?
!IfTa je TO?
MTa je Kopao?
ce meTajy?
KO ce cee meTa?
~a ~
Ko~a
r~e
ce
~aHa
je
KHO~O
ceeTa meTa RopaOM?
cTe BH
H~
eo~pa~cKH
Ha Ropay?
Kopao?
Je~ I
TO :rJlB.BHH
Je~ I
TO Be JIHKa y ~ua ?
~eo ~pap;a?
Aa
~H je Ta~HO p;a ce y EeponH cseT

Bame meTa He:ro osp;e?
Ha za~OCT, RO~ Hac ce cseT se~RHOM eoaB.
caM ce caA spaTHO Ha JyroCJJ8.SHje.

KaKO ~a HeKa.
To je Kopao.
To je meTa~mTe. CBaKH :rpaa, 680

BeJIHKB BJIH )(aJIII BMa jeAHY HJIII
Bame Y~ua :r~e ce meTajy.
PaAHBM AaHOM caMO yse~e, a npaaHBKOM
H HeAe~OM B y TORy AaHa.
BehaHOM MJJ8.~H ~YAH, a~H BMa H cTapaje:r cBeTa.
na, KaA caM ja HO, Kopao je BO
nyH ceeTa.
Y cyOTY yse~e. TaAa HMa HajSHme
ceeTa.
YrJJ8.BHOM meTajy B npB~ajy. To je
MeCTO aa caCTaBKe a paHAesye
OMJJ8.AHHe.
rJlB.BHH Kopao je Ha TepaaHjaMa B
KHea-MHxaH~oBoj YJIIIIlH.
na, TepaaHje cy raBHK Tp:r Beo:rpaAa,
a y KHea-MHxaH~osoj yJJHUH HaJIaae
ce J"IJJ8.BBe PaABe. OHa seayje Tepaaaje ca Ra~eMerAaHOM.
HHje TaKO SeAHKa H aaTO ce aaTsapa
aa KO~CKH ca06pahaj aa speMe Ropsa.
Aa, TO je 6am OHO mTO caM XTeo Aa
KaxceM.
na, TO je p~aBa cTpaHa aYToM06HJlB..
Y EsponH cseT ce meTa H npe H
noc~e
a KOA Hac KaA ce paAHe aaTBope peTKO

MOXC8Te BRAeTH p;a HeKO HAe neIIJKe YJIHualla.
~a,
/ zdrAv, -a,
-0/
obiaj.
~a, am
~a ~
Ka~
Da~
Daj a kod nas kad se radnje zatvore

rijetko mo~ete vidjeti da neko ide
ee~epe.
l1.a, a nema~eHe je sApaso' If MeHH je

zao mTO MH HRCMO ca~YB8.JlH Taj
JleJIR 06HQ j
healt~ f
982
UNIT 39
SERBO-CROATIAN
B
Kako ste se proveli na korzu" Bobe?

S kim ste se
Bilo Je fino.
~etali?
S jednim Jugoslovenom, mojim

prijateljem.
Ko je jo bio?
On je doveo jednog kolskog druga.

1
Oni su me cekali na uglu Terazija

1 Knez-Mihailove ulice.
zaoonili?
Niste valjda po svom obicaju

Jeste se dugo etali?
O ne" nisam. Trudio sam se i uspio

da budem tacan.
Dvaput smo proli korzom s j ednog
kraja na drugi i onda smo se
raZili.
Vrlo dobar.
Kakav je dojam na vas napravio korzo?
Svi su dobro raspoloeni
i ta veselost mi se narocito
svidjela.
Dalsvijet ovde vole da ivi.
To sam vec
se-mla
I dobro je to
na javnom mjestu.
cuo i vidio.
ponaaju.
svijet sastaje
S~i
se lijepo
Samo je jedna grupa
mladia neto dobacivala
prolaznicima.
Da, moji prijatelji kau da su to
Zar i ovde toga ima?
nesvreni studenti.
Izgledaju kao neka vrsta
Kako oni izgledaju?
bitnika. Upadljivo se
odijevaju i neobrijani su.
Nisu.
Oni kau da je najbolje utjeti i
Da li su vama neto dobacivali?

~ta
kau vai prijatelji na to?
produiti etnju.
KaKO CTe ce npose~ Ha Ropay,
e KHM CTa ce meTa~?
Ito je jom
HHCTe
BJlJJO je $lfHO.
e jeARHM JY!"OCJJOSaHOM, MojaM
npajaTS.6eM.
OH je AOBSO jeAHo~ mKO~CKOr APYI"a.
OHH cy Me lIeKa~ Ha YT'~ TepasJlja
If KHea-MHxaHJJOSe y~ue.
O HS, aBeaM. TPYABO caM ce JI ,"eneo Aa
YAeM TallaH.
Boe?
HO?
Ba~Aa
no CBOM
/~gao J ~gla
m/
oJl~jy
aaAoUHH~?
- angle J corner'
983
UNIT39
BASIC COURSE
CMO
!Cpaja Ha
~nYT
JecTe ce A'1I'o meTa.m?
npom~
P;P~II
KOPOOIl e jeAHo~
.tl OHAa CI(O ce
paaHDIJ1H.
KaKas je 7TBcaK Ha sac HanpaSBO Kopao?
Aa, cBeT OBAe BO~ Aa ZRBB. To cau

1170 B BHAeo.
3ap B OBAe
To~a
CBB cl' Aopo paeno~o.eHH

H Ta BeCeJlOCT MB ce Bap01lHTO CBBAea.
H Aopo je mTO ce II~A cBeT cacTaje
Ha jasHoM MecTy. CSH ce ~eno nOHamajy. Cauo je jeAHa ~pyna M~AH~a
HemTo Aoa~HBaJla np0Jla3HH~KMa.
Aa, MOjB npHjaTe~H Kazy Aa el' TO
HecspmeHB cTYAeHTH.
H3~~eAajy Kao HeKa spCTa (SRTHBKa.
YnaA~Bso ce oAesajy B aeo6pHjaHH
cy.
HHcy.
OHH Kazy Aa je Hajo~e ~YTaTH H
npoAyXCHTH meT&y.
Bp~o
Be~
HMa?
KaKO ORII ID'JleAajy?
11.a JJB cl' salla BemTO AoaQHBa.m?

mTa Ka., samH npBjaTe~B Ba TO?
GD
39.2.3
Svi
Kako ste razgovarali sa vaim
jugoslovenskim prijateljima?
oni znaju engleski?
Mb~ete
ste
~ta
to
koji su bili u drutvu nisu
znali engleski, pa smo zato

razgovarali srpskohrvatski.
Manje vi~e mogu kad govore
Da li
li vi pratiti svaki razgovor na
obrazovani ljudi. Naravno te

ve~eri sam nau~io neke nove re~i.
Nau~io sam da ovde one mladie to
stoje po okovima zovu Ifrajerimal.
IFrajer' zna~i onaj, kojo ni~ta ne
srpskohrvatskom?
~ta
p;oap.
nau~ili?
zna~i?
radi.
To zavisi od toga o ~emu Je
ii
razgovor. Ja izgovaram vrlo
dobro rije~i iz svakodnevnog
Poznaje li se da niste Jugosloven kad

govorite?
govora.
Jedanput je jedan seljak mislio da
sam Slovenac.
Pa to je glavno.
, /'obrazovan,
2
-a, -o/ - leducatedi

/izgovArati/ - Ito pronounce l
984
UNIT
39
SERBO-CROATIAN
To je interesantno.
Drugi put sam putovao s nekim

Jugoslovenima vlakom.
Oni su
vidjeli da nisam Jugosloven, ali

nisu znali ko sam.
Pa jeste li im rekli da ste Amerikanac?
Jesam.
Oni prosto nisu vjerovali,
toliko su bili iznenaeni. Naravno,

bilo im je drago to znam njihov
jezik.
cemu ste razgovarali?
O svemu pomalo.
Jugosloveni vole da
razgovaraju o svemu i svacemu.

Ne.
To znaci niste razgovarali samo o

vremenu.
iznenaeni
Zato su bili
to vi kao
Oni misle da je njihov jezik tezak
Amerikanac govorite srpskohrvatski?

Da li Jugosloveni
uc~
za nas.
Da, i za njih je engleski izgovor :3
mnogo engleski?
tezak, pa misle da je i za nas

tezak srpskohrvatski izgovor.
Oni imaju pravo.
pa3~OBapa~
KaRO CTe
CRHM
Tako i jest.
npHjaTe~HMa?
C BalliHM
~a
~H
Da, tako Je.
jyroc~oBeH
OHH 3Hajy
3Ha~
eH:r~eCKH?
Mo~eTe ~H
BH
6H~
CBH, KojH cy
eHr~eCRH,
pa3:rOBapa~
~a
~pymTBY
HHCy
na CMO saTo
cpncRoxpBaTcKH.
MaHa BKille Mory Ka~ rOBope 06pa30BaHH

~YAH. HapaBHO TO Beqe caM HayqHO
npaTHTe CBaKH pa3:rOBOp
Ha cpnCKoxpBaTCKOM?
HeKe HOBe peqH.

HayqHO caM
~a
OBpe OHe
M~~Hhe
lliTO
cToje no hOlliKOBHMa 30BY ~pajepHMa.

l~pajepl3HaqH oHaj, KojH HHreTa He
patJ,H.
ITo3Haje
~H
~a
ce
HHCTe
Jyroc~oBeH
To 3aBHCH
Ka~
O~
Tora o qeMy je pa3rOBop.
Ja H3rOBaFaM
:rOBopHTe?
BP~O ~o6po pe~n
Da TO je :r ~aBHO
CBaKOAHeBHor :roBopa.
JetJ,8HnYT je jeAaH ce~aK
To je HHTepeCQHTHO.
~pyrH
C~OBeHHMa
Aa caM
CJtOBeH8U.
nyT caM nyTOBQO ca HeKHM Jyro-
HHcaM
3/izgovor/ -
MHC~O
H3
KO
pronunciation l
B030M. OHH cy
Jyroc~oBeH,
a~H
BHtJ,e~H ~a
HHCy
3Ha~H
caM.
985
UNIT
BASIC COURSE
TIa jecTe
~eMY
CTe
HM
peK~
~a
CTe AMepHKaHau?
pa3rOBapa~?
JecaM. OHH npOCTO HHCY

cy
6H~ H3HeHa~eHH.
je
MH~O
O caeMy
BepOBa~,
HapaBHo,
39
TO~KO
6H~O
HM
mTO 3HaM HHxoa je3HK.
nOMa~o.
Jyroc~oBeHH ao~e
Aa
pa3roBapajy o caeMy H CBaqeMY.

To
3Ha~H
HHCTe
pa3roBapa~H
caMO o
He.
apeMeHY
3amTO cy 6H~ H3HeHa~eHH mTO BH Kao
AMepHKaHa~ rOBopHTe cpnCKoxpaaTCKH?
~a ~ Jyroc~oBeBH y~e MHoro eHr~eCKM?
~a,
OHH HMajy npaao. TaKo H jecTe.
xpBaTCKH H3rOBOp.
tla, TaKO je.
GD 39.3
OHH MHc~e Aa je HHXOB je3HK TezaK 3a

Hac.
'3
H 3a HMX je eHI"~eCKH H3I"OBOp Te)1CQK I.

na MHc~e Aa je II aa Hac TezaK cpnCKO-
Fill in the blanks with the proper verb in the proper form.
listed to the right of each sentence.
The verbs are
GD 39.3.1
/doi/, /otii/
Kad smo mi . na korzo bilo je 8

sati, a kad smo . s korza bilo
je ll.
Natalija je . decu iz kue
napolje da se igraju.
Vai prijatelji nisu vie ovde.
su
Moji
jue . iz
roaci
/izvesti (voditi)/, /odvesti/

Oni
/otputovati/, /doputovati/
Jugoslavije.
zele da se iz
/iseliti sei, /useliti sei
Evrope.
Nosa
treba da moje kufere iz
/izneti/, /uneti/
voza i da ih u kola.
/prei/, /proi/
Najbolje e biti da (mi)

granicu kod Korenskog prelaza, jer je
on vezan sa autoputem.
/sii/, /otii/
Ja treba da . s tramvaja kod

Kalemegdana.
986
UNIT 39
SERBO-CROATJAN
/uterati/ , /isterati/
~orer
Je kola u garaiu zbog

ravog vremena.
GD 39.3.2
/donet1/ , /odneti/
Nov1ne n1su vest o poplavi u

Skoplju.
Jedna porodlca sa mnogo dece
u kuU do nas.
Ovaj ~ovek je va~eg sina 1z
reke.
Moj prijatelj ore bolje~
,
zemlju 1 zato ima vecl prlnos od mene.
Dok sam je odelo, moja ~ena je
.sobu.
Kad je Dan11o ~ lz sobe, M11o~
je u sobu.
Devojka je prazne ~a~e 1
1tolje u kujnu da se operu.
Majka je dete preko ulice.
/dose11tl se/I /lselltl sef

/lzvual/. /Odvul/
/Obralvatl/I /lzra1vati/
/o~1st1t1/. /po~lst1tl/
/Ual/. /lzal/
/odnet1/. /donetl/
/prevestl/. /provestl/
987
UNIT 40
BASlC COURSE
UNIT 40
Reading Selections - ~tivo za itanje
rv
O~ 3aK~y~eHa Haro~e Ee~
H XpsaTH
EHse~H
no npHHUHny
Part -
rv
Deo
EY~HMnemTa B~~a~H
"3asa~H
na
cy Y nOKpajHHaMa
r~e
cy Cp6H
s~~aj".
RaA je Eep~HcKH KOH~pec (1878) ~ao MaH~aT AycTpo-Yra~cKoj aa oKynaUHjy

BOCHe H XepuerosHHe, nO~OEaj Cp6a y MOHapxHjH ce jom SHme noropmao.
CSH nOKymajH
~a
ce OBaKas
XpBSTH, a KaMO~ Cp6H, 6pao

y OKBHpy AYCTpo-YrapCKe.
To je
XpBaTcKoj,
Ha~HHI
ynpaBe H3MeHH,
YBH~e~ ~a
npona~H
He Mory OCTBapHTH cBoja
6H~0
r~e
cy. TaKo,
npeCYAHO aa jyroc~oBeHCKH nOKpeT, KOjH je 6HO

cy HerOBH HOCHOUH 6H~ Hajyr~eAHHjH XpBaTH.
~a
cy H
HaUHOHa~Ha
HapO~HTO
npasa
jaK y
TeK OCHHSaHeM cpncKoxpBaTcKe Koa~UHje (1905) osaj nOKpeT nocTaje nO~THqxa

opraHH3aUHja, Koja TeEH 3a c~o60AHOM ~PZSBOM Cp6a H XpsaTa. Taj cnopa3yM cy
oAroBopHH nO~TH~KH npeAcTaBHHUH Cp6a H XpsaTa, ~~HOBH XpBaTCKor H
MauapcKor ca60pa. q~HOSH Roa~UHje Ha~3e Ha H360pe ca aaje~HH~KHM nporpaMOU,
aaK~y~H~
Hapo~ r~ca
aa HMX, OHH A06Hjajy BehHHy H 60pe ce aa OCTBapeae Tora nporpaua.

TaKO jyroc~oBeHCKH nOKpeT nocTaje Hapo~HH.
Be3HaAeZSH no~ozsj C~oBeHa Y ABOjHOj MOHapxHjH H HeH HenOUHp~HR CTaB npeMa

Cp6SjH CTBOPH~ cy npe~yc~OBe aa HeHO paCnaAaHe H CTBapaHe Jyroc~BHje.
OpBH cBeTcRH paT, y~emhe Cp6Hje Ha CTpaHH caBe3HHRa H &HXOBa no6e~a 6H~H
cy caMO HHa Aora~aja y cTBapa~ Jyroc~BHje. Yuemaa paA Jyroc~oBeHcRor HapoAHor
0~60pa y eUHrpaUHjH H cpncKe B~Ae Kao H HMXOBa 60p6a npOTHB ~OH~OHcRor naKTa
(1915), 6H~ cy TaKo~e saERa enH30Aa y OBOM HCTOpHCKOM a6HBa~y.
Kpaj
Poslije zaklJueene nagodbe Bee i BUdimpe!ta vladali su u pokrajinama gdje
su ivjeli Srbi i Hrvati po
naelu
Kad je Berlinski kongres
'zavadi pa vladaj'.
(1878)
dao mandat Austro-Ugarskoj da zauzme Bosnu
i Hercegovinu, poloaj Srba u monarhiji se jo! vie pogor!ao.

Svi SU poku!aji propali, da se ovakav naein uprave iz~jeni.
Tako, da su
Hrvati i Srbi, brzo uvidjeli da ne mogu ostvariti svoja nacionalna prava u

okviru Austro-Ugarske.
988
SERBO-CROATIAN
UNIT 40
To je bilo sudbonosno za jugoslavenski pokret, koji je bio
naro~ito
jak u
Hrvatskoj, gdje su njegovi nosioci bili najistaknutiji Hrvati.

Tek poslije osnivanja srpsko-hrvatske koalicije (1905) ovaj pokret postaje
politika organizacija koja te~i za slobodnom dr~avom Srba i Hrvata.
Taj
sporazum su zakljuili odgovorni politiki predstavnici Srba i Hrvata, ~lanovi
Hrvatskog i Mad~arskog sabora. ~lanovi koalicije izlaze na izbore sa zajednick1m
programom, narod glasa za njih, oni dobijaju veinu i bore se za ostvarenje toga
programa. Tako jugoslavenski pokret postaje narodnim. Beznadan polo~aj Slavena
u dvojnoj monarhiji stvorio je uvjete za njeno raspadanje i stvaranje Jugoslavije.
Prvi svjetski rat, u~e~~e Srbije na strani saveznika i njihova pobjeda bili
su samo niz dogaaja u stvaranju Jugoslavije. Iskusan rad Jugoslavenskog
narodnog odbora u emigraciji i srpske vlade kao i njihova borba protiV
Londonskog pakta (1915), bili su takoer va~na epizoda u ovom historijskom.
zbivanju.
Kraj
to conclude
re~enice
zakljt1~iti, da
eaK.lttuTII, ,Ila
aaK.lt~hdiK
zakljillm
conclusion
province
zakljuenje
aaK.lty.i'B8
pokrajina
noxpajllJ18.
to rule
principle
or,
to divide
vlAdati, vlAdam
prIncIp, princ!pa
SJI8.,IlaTH, SJI8.,IlaM
aa _
&.
After the conclusion of

the agreement (nagodba)
Vienna and Budapest ruled
the areas, where Serbs
and Croats lived, on the
principle of 'divide and
rule'.
DpHBQin. npHBaina
Ba.iJlo / d.eJlo
na!lo / nicelo
aasa,t.tIlTH, ,Ila
zavaditi, da
zavadlm
v
Poslije zakljucene
nagodbe Bec i
Bud1mpe~ta vladali
su u pokrajinama
gdje su ~ivjeli
Srbi i Hrvati po
naelu 'zavadi pa
vladaj'.
aasa,ll1Dl
#
OA
Be.
H BYAHMneDITa BJI8.AaJIII cy
aa~y.eBa
Ba~o,lle
l' DoxpajHBaMa
~Ae
cy
H XPB8.TH ZBseJIB
no DpHBUHDY "eaB8.AH
na BJI8.,Ilaj".
CpH
989
UNIT 40
BASIC COURSE
congress
kongres
KOHI'peC
mandate
occupation
mandat, mandAta
,
okupacija
118.B,l.l&T, M8.HAiTa
(1878>' Bep~BcKH KOHI'peC (1878)
The Berlin Congress (1878)

gave Austro-Hungary a
mandate for the occupation of Bosnia and
Hercegovina.
Berlinski kongres
From that time the situa~ion of the Serbs in

the monarchy deteriarated
even more.
Od tada polo~aj Srba

u monarhiji jo~ se
attempt, try
to change
to fall through, to
be ruined, to fail
All efforts to change this

kind of rule failed.
let alone, not to

mention
or,
to see, recognize
to realize, achieve
(Even) the Croats. let

alone the Serbs, qUickly
saw that they could not
achieve their national
rights within the AustroHungarian empire.
decisive
oKyniWlja
dao je mandat AustroUgarskoj da zauzme

Bosnu i Hercegovinu.
vi~e pogor~ao.
pokuaj
iZmijeniti, da
!zmijenlm
,
propasti, da
propadnem
Aao je lIaRAaT AYOTPOYpapoKoj oa OK7DaWljy

BooRe H XepuerOBHxe.
OA TaAa oe nOJloza j CpC5a
y lIoxapXHjH jom BBDIe
noropmao.
nOKymaj
HOMIHHTH, ,Ita
,
HOlleRHII
,
.
nponacTK, Aa
,
nponaAHell
--
Svi su poku~aji
CSH nOKymajH, Aa OA OBaKaS
propali, da se ovakav
Ha~HH JnPaBe HOMeHH,
nponaJIH 07.
na~in uprave izmijeni.
,
KaJlOJIH
kamoli
pogotovu
,
uvidjeti, da
uvidIm
ostvAriti, da
ostva.rtm
Tako, da su Hrvati i
Srbi brzo uvidjeli
da ne mogu ostvariti
svoja nacionalna
prava u okviru
Austro-Ugarske.
presudan, presudna,
,
noroToBy
,
YBHAeTH, Aa
,
yBHABII
OCTBapHTH.
Aa
'"
,
OCTBapllJl
--
H XpsaTH, a Kooa CpH,

poo oJ YBHAe~ Aa He
lIory OCTBapHTH eBoja
HH.QHOHaJIHa nPaBa T OKBHPJ
AycTpo-YrapcKe.
,
,
npecYAaH, npecYABa, -o
-o
990
UNIT 40
fateful
SERBO-CROATIAN
sudbonosan,
CY,lt60HOCaH,
sudbonosna, -o
That was decisive for the
Yugoslav movement.
To je bilo sudbonosno
za jugoslavenski
CY,lt60HOCHa, -o
To je
6H~0
npecy,ltHO 3a
jy.roc~oseHcKH
nOKpeT.
pokret.
bearer
prominent
That movement was especially strong in Croatia,
where its representatives
were the most prominent
Croatians.
nosilac, nosioca
Gpl nosilaca
istaknut, -a, -o
Taj je pokret bio
,
HOCH~U,
,
HOCHOua
HOcH.naua
HCTaKHYT, -a, -o
Taj nOKpeT je 6HO
narocito jak u
Hrvatskoj, gdje su
HerOSH HOCHOIXH
njegovi nosioci
yr~e,ltHHjH
HapO~HTO
jaK y XpsaTCRoJ, r,lte cy

6H~
Haj-
XpsaTH.
bili najistaknutiji
Hrvati.
coalition
koalIcija
organization
to tend, strive,
aspire
organiz~cija
KOaJI.fiuHja
opraHH3iuHja
t~iti, t~lm
Te !CHTH, TeDM
Only after the founding

of the Serbo-Croatian
coalition (1905) this
movement becomes a political organization which
aspired (Iaspiresl) to a
free country of Serbs and
Croats.
responsible
representative
Tek poslije osnivanja
&.
ea _
TeK OCHHSaHeM cpncRoxpsaT-
srpskohrvatske
koalicije ovaj pokret
CRe Roa~UHje (1905)

osaj nOKpeT nocTaje
postaje politicka
organizacija, koja
nO~TH~Ka
tei za slobodnom
dravom Srba i
Hrvata.
odgovoran,
odgovorna, -o
predstavnik pl
predstavnIci
opraHH3aUHja,
Roja TeD 3a
C~060,ltHOM
,ltpzaBOM Cp6a H XpBaTa.
,
O,ltrOBOpaH,
,
O,ltrOBOpHa, -o
,
npe,ltCTaSHHK,
-,
-npe,ltCTaBHHIXH
99~
UNIT 40
BASIC COURSE
Responsible political repre- Taj sporazum su

sentatives ot the Serbs
zakljuili odgovorni
and Croats, members ot
the Croatian and Hungarian
politiki predstavnici
diets, concluded that
Srba i Hrvata, lanovi
agreement.
Hrvatskog i Mad~arskog
Taj cDopaap c7 eaK.lt711HJDI

OArOBOpBH DOJDITH1IKH
npe~cTaBBHUH Cpa H
XpBaTa, ..aBOBH XPBaTB
CKO~
Ma~PCKO~ caopa.
sabora.
choice, selection;
pl elections.
to vote
The members ot the coalition
went ('go') out to the
elections with a unified
program, and the people
vote[d] for them.
realization
They receive a majority
[vote] and fOught
('fight') tor realization ot this program.
RaOp
izbor
~"ca 'lB, ~.mciJl

~lanovi
koalicije
izlaze na izbore
sa zajedni~kim
programom i narod
glasa za njih.
qJlaBOSB
Koa~~je
Haope
Ba
DPO~paKOU
aa
Ba~ae
ea Baje~BB1IKBJI
B Bapo~ ~~ca
JYlX.
co
ostvarenje
OCTB8.peae
Oni dobijaju vecinu i
OHB
~oBjaj7
Be~BB7
bore se za
ope
ce aa oCTBapeaa
ostvarenje toga
To~a
Dpo~paKa.
programa.
In this way the Yugoslav
movement became ('becomes') a national [one].

hopeless
Tako je jugoslavenski
pokret postao
narodni.
beznade~an,
TaKO j~oc~OseHcKH nOKpeT

nocTaje Hapo~HH.
"
eBaa~e_a,
eBai~eZlla. -o
beznAde~na, -o
or,
The position of the Slavs

in the dual monarchy was
hopeless.
precondition,
condition
dissolution
beznAdan,
beznadna, -o
Polo!aj Slavena u
dvojnoj monarhiji
bio je beznadan.
predllslov
eBBi~aB.
t.
eaHa~Ha,
DOJ1ozaj CJloseaa '7

~BOjBOj JloHapxHjH
je
HO
eBHa~ezaH.
npe~;CJlOB
1#
raspadanje
-o
pacDa~aaa
992
SERBO- CROATIAN
UNIT 40
That created the conditions for its dissolution and for the
creation of Yugoslavia.
To je stvorilo uvjete
To je
CTBOP~~O npe~yc~oBe
za njeno raspadanje
~a
i stvaranje
CTBapaHe
HeHO
pacna~aHe
JyrOCJIaB~
je.
Jugoslavije.
'v_v
participation
ucesce
Y'lemhe
series, row, string
nIz pl nIzovi
H~~
The First World War, the

participation of Serbia
on the side of the allies
and their victory were
only a series of events
in the creation of Yugoslavia.
Prvi svijetski rat,
CBeTCKH paT,
uee Srbije na
y'lemhe
Cp6~je
strani saveznika i
CTpaH~
caBe~H~Ka
njihova pobjeda
l!:>HXOBa n06e.l1a
bili su samo niz
6~~
u stvaranju
dogaaja
Jugoslavije.
skillful
npB~
H~~OB~
cy caMo
Ha
~
Hl-1~
.l1ora9aja y CTBapaffiy
JYI"OC~aBH
je.
u.mean, u.mena,
-o
or,
iskusan, iskusna,
~cKycaH,
~CKYCHa,
-o
-o
emigration
emigr~cija
pact
pakt pl paktovi
naKT
episode
epIzoda
enH~O.l1a
happenings, events
zbIvanje
~6~BaHe
The skillful work of the

Yugoslav National Committee abroad and of the
Serbian Government, as
well as their battle
against the London pact
(1915), were also an important episode in these
historical events.
..
naKTOB~
Iskusan rad Jugoslavenskog YuemaH pa.l1
Jyroc~oBeHCKor
narodnog odbora u
HapO.l1HOI"
emigraciji i srpske
eM~rpaQ~j~
vlade kao i njihova
B~a.l1e
borba protiv Londonskog
6op6a npoTHB
pakta (1915), bili su
naKTa (1915),
takoer
TaK0ge
vazna epizoda
Kao
o~6opa
H cprrCKe
~
Ba~a
~XOBa
~OH.l10HCKOI"
6H~~
cy
enH~O.l1a
u ovom historijskom
y OBOM HCTOpHCKOM
zbivanju.
~6HBaffiY
993
UNIT 40
BASIC COURSE
BIBLIOGRAPHY
For lessons 34, 36, 38 and 40 the following bib1iography was used and the
interested student may go to these sources:
Vladimir 6orovi, Istorija Jugoslavije, Belgrade, 1933.
Franjo Poljanec, Istorija Srpskohrvatskos1ovenackog jezika, Zagreb, 1936.
Istorija naroda Jugoslavije, 2 vols., Zagreb, 1953, 1960.
Stanoje stanojevi, Narodna enciklopedija Srpsko-Hrvatsko-Slovenacka,
Belgrade, 1929.
Konstantin Jiricek, Istorija Srba, 2 vols., Belgrade, 1922.
,
,
Vladimir Corovic, Bosna i Hercegovina, Belgrade, 1925.
Dr. Aleksa IVi, Spisi Beckih Arhiva o Prvom srpskom ustanku, 5 vols.,
(1804-1808), Belgrade, 1935-1939.
Enciklopedija Jugoslavije, 5 vols., Zagreb, 1956-1963.
NOTES
Note 40.1
Verb: Verbs with More Than One Prefix.
Note 40.1.1 Verbs with Multiple Prefixes.
Tako je sprovodei tu politiku obnovljena Peka patrijar~ija (1557-1766).
(36)
Njihovo dalje prodiranje u Evropu bee zaustavljeno i ravnote~a snaga
izmeU velikih sila uspostaVljena. (36)
Ustanici su tim stavom bili duboko razocarani. (38)
Onda se nagodbom od 1867 Austrija sporazumela sa Mad~arskom (38)
These are representative examples of verbs with more than one prefix which
have occurred. A list of such verbs, which have been used in the units follows:
Prefixes
Meaning
Compare
do-(i)zdo-pri-
dozvoliti
dozvoljivati
doprinositi
allow, permit
contribute
izvoleti
pr1n!ti
ob-upo-u
obustaviti
poudati
obustavljati
ustaviti-stop
pre-s-
presvii~i
presvliciti
suspend
marry off
(daughters)
change clothes
pred-s-
predskizati
predska'Zfvati
predict
dopr1n~ti
udati
marry
SVUi-take
off
kizati
994
BERBO-CROATIAN
UNIT 40
raz-o-
razo~irati se
saobraati
sa-ob-
disappoint
ocarati charm
carati poke,charm
vraati -
s-po-raz-
sporazUmeti se
sporazum~vati se
s-pro-
sprovesti
sprovoditi
conununicate,
go to and fro
agree, come to
terms
conduct
u-po
upotrebiti
upotrebljAvati
use
upoznati
upoznivati
become acquainted with
uspostaviti
uspostavljati
reestablish
zaostati
zaostajati
lag behind
us-po
return
razUmeti understand
voditi
trebltl pick out
poznati be acquainted with
postaviti
ostati leave
za-uzaustaviti
zaustavljati
stop (tr.)
ustaviti stop
Note: The verb /prouzrokovati/, with both /pro-/ and /uz-/ as formatives"
1s not listed here. The reason is that /uzrocitl/ N /uzrokovati/ 1s not a pre~ix /uz-/ to a verb /-rociti/ but a formation from the noun /uzrok/ Icause,
reasonI. The same ls true of /nem1r/ lunrest I and the verb /uzneknfriti/ Ito
disturbI. There is a negative preflx /ne-/ in the formation of the verb" but
it does not functlon in a way parallel to the other prefixes. The same objection
could be made of the inclusion of /upotrebltl/, but as there is a verb /trebltl/,
it was included.
za-o-
The use of the prefixes in the above list follows the general lines laid
down in Note 39.1. A more complete statement ls given below.
Note 40.1.2
Examples of Multiple Prefix Verba
The following examples are of verbs which have multiple prefixes in both
perfective and 1mperfective. The perfective ls given to the left.
/blti/
pridobiti
zadobiti
suzbiti
win over
gain" win over
beat back, suppress
pridobIjati
zadobIjati
suzbIjati
995
UNIT 40
BASIC COURSE
/hvatati/
obUhvatiti
obUhvatati
encompass, include
/!i/
proiz.i
proIzlaziti
originate, result from
pronalaziti
razm1mollaziti se
invent, discover
pass each other inadvertently,
part
/proizfi
pron.i
razm1mofi
se
/k.zati/
predsk.zati
predskazfvati
predict, foretell
/nositi/
doprlneti
doprinositi
contribute
prenaseljavati
overpopulate
/r~diti/
up)rediti
uporefvati
pr;ur~diti
preurelvati
put in order
compare
reorganize
/stati/
izostati
preostati
zaostati
odustati
izostajati
preostajati
zaostajati
odustajati
be absent
leave over
fall behind
give up
/staviti/
izostaviti
ispostaviti
pretpostaviti
uspostaviti
zap6staviti
obUstaviti
zaustaviti
leave out, om1t

turn out
suppose; prefer
re-establish
neglect
suspend
stop (trans.)
izostavIjati
ispostavljati
pretpostavljati
uspostavljati
zap6stavljati
obustavljati
zaustavljati
/voditi/
proizvesti
produce, promote (mil.)
proizvoditi
996
SERBO-CROATIAN
UNIT 40
/dati/
preprdati
preprodavati
,
rasprodavati
rasprdati
reselI
sell out
/v~iti/
usav~iti
usavrtvati
perfect
/usavrfvati
/vai/
,,
presvilci
Note 40.2
presvI~~iti
Verb:
/iz-/~ /na-/~
change (clothes)
/po-/ as intensive perfectivizers.
The prefixes /iz-/~ /na-/~ /po-/ may be added to many imperfective verbs~
making them perfective and adding a sense of performing the action to a greater
extent.
The imperfective verb may be a simple +mperfective:
~ekati
be waiting
na~ekati se
wait a long time
,,
pla.cati
be paying
napl~ati se
pay a lot
popl~ati
pay all (bills)

catch a lot
catch all
hvatati
be seizing
na.hvatati
phvatati
More frequently the imperfective verb is a
p~fix verb~
with imperfectivlzing
suffix:
izdati
give out
iZd~vati
be giving out
naizdavati
This intensive perfective may in some cases use several prefixes.

dobfjati
be receiving
nadobfjati
ponadobfjati
give out
a great
deal
Compare:
I
receive a great deal
isponadobfjati
The following examples are all of /iz-/~ /na-/ or /po-/ used as intensive
perfectivizers of 1mperfective prefix verbs.
997
UNIT 40
BASIC COURSE
/bltl/ 'beat'
prebfjati
be breaking by
beating
isprebIjati
beat black and blue
probIjati
be breaking through
isprob:fjati
break through all
ubIjati
be killing
izubijati
bruise a lot
kill a lot
kill all
zabIjati
be driving (nails)
naubljati
poubIjati
pozabijati
docekivati
be receiving
(guests)
nadocekfvati se
receive (too many guests)
naizd~vati se
drive in all (of nails)
/dati/
iZd~vati
predvati
be surrendering
ispred~vati se
give out a lot

give out or rent all
surrender all
prodvati
naprod!vati se
sell a lot
razdvati
be selling
give away
narazd!vati se
give away a lot
ud~vati
be marrying off
poud~vati
marry off all (daughters)
to be giving out
poizdvati
/govoriti/
ogov~rati
gossip
izogovarati
gossip about all; (se)

gossip a lot
naogovarati se
gossip a lot
pregovrati
negotiate
napregovrati se
negotiate a lot
razgovrati
be conversing
narazgovaratl se
talk a lot
podolazIt1
(all) come
/ii/
dlaziti
be coming
/kllzati/
otkazIvati
pokazrvati
be giving notice
be showing
izotkazIvati
napokazivati
gIve notice to all

show to all; (se) show
something a great deal
/m~njati/
izmenjivati
smenjIvati
zamenjivati
be changing
be fIr ing
be replacing
poizmenjlvati
posmenjivati
pozamenjfvati
change all
fire all
replace all
998
40
SERBO-CROATIAN
/nositi/
be carrying out
iznositi
podnositi
be enduring
raznositi
be delivering
unositi
be bringing in
naiznositi se
napodnositi se
carry out a lot

endure a great deal
naraznositl se
naUnosit1 se
deliver a lot
bring in a lot
/pasti/
ispadati
otpadati
propadati
be falling off
be falling off
be falling through
poispadati
pootpadati
ispropadati
upadati
be falling in
be falling behind
poupadati
zapadati
pozapadati
(all) fall
(all) fall
(all) fall
be lost
(all) fall
(all) fall
thing
off
off
through; (all)
in
behind some-
/pfsat1/
prepisIvati
isprepisfvat1
be copy1ng
naprepisfvat1 se
copy everything
copy a lot
/pl!titi/
isplaIvati
be paying
poisplaIvati
pay all (b1l1s)
,
ispresecat1
cut all the way across
/se1/
prescat1
be cutting
/vod1ti/
,
izvoditi
pro1zvod1ti
prevoditi
provodit1 se
be taking out
be producing
be translating
be spending time,
be having a good
time
na1zvodlt1 se
take out a lot
napro1zvod1ti
naprevod1ti
naprovodit1 se
produce a lot
trans late a lot
enjoy oneself a great
deal
/voziti/
uvoziti
be exporting
be transporting
be importing
naizvoziti (se)
naprevoziti (se)
nauvoz1ti (se)
export a great deal

transport a lot
import a lot (of something)
svr~ivati
be finish1.ng
posvr~Avati
finish (all)
izvoziti
prevoziti
999
UNIT 40
BASIC COURSE
/vo.i/
oblaiti se
becoming overcast
naoblaiti se
become overcast
podvlaiti se
be going under
napodvlaiti se
go under a lot
provlaiti
be going through
isprovlaitl se
go through all holes
naprovlaiti se
go through a lot
Note 40.2
New Verbs
t~ziti
t~zIm
to
a
a
I
P
,
glasati
isglasat1
glaSB:m
da 1zglasa.m
to vote
to vote~ elect
to change
a/J~
izmenj!vati
1/J~
ostv~rit1
,
ostvar!vat1
da lzm!nIm
Ida , izmijenIm
1zmenjuj!m
,
da ostvarIm
ostvarujem
propasti
propadati
da , propadn!m
propadB:m
uVideti
/uvidjeti
,
da uvidIm
1zm~n1ti
/izmij~niti
tend~
strive
to realize,
achieve
,
propao, propala
to be ruined, fail
e/i
a
a
zavl~dati
vl.dam
da za.vladam
to rule
P
I
zakljo.citi
zakljuIvati
da zakljucIm
to conclude
i/J~
i
a
p
I
zavaditi
da, zavad!m
to divide
uvIati
,
vladati
zav~ati
to see, recogn1ze
uvIam
zakljuujem
zavaa.m
Grammatical Drills
GD 40.1
Verbs with two prefixes
Upotreba crkvenih knjiga na slovenskom

jezikU mnogo je doprinela zbli~avanju
ju~n1h Slovena.
Sta je doprinelo zbliavanju ju~nih
Slovena?
/doprinet1-doprinos1t1/
Upotreba crkvenih knjiga mnogo je

doprinela njihovom zb11~avanju.
1000
SERBO-CROATIAN
UNIT 40
Majka je dozvolila deci da idu u

bioskop, jer se daje jedan de~iji
/doZvoliti-dozvoljavati/
film.
Ko je dozvolio deci da idu u bioskop?
Majka je dozvolila.
deciji film.
Va sin u poslednje vreme izostaje

~esto
,sa
casova i zato ima
ocene
Za~to moj sin ima
rave
Daje se jedan
/izostati-izostajati/ 'lag, fall

behind, be absent'
rave
ocene?
Zato to cesto izostaje sa casova.
Kod mene je sada 10 sati, ali moj sat

zaostaje 5 minuta.
/zaostati-zaostajati/ 'lag, tall

behind, run behind; regarding time
interchangeable with /izostati/
Kod mene je 10 sati, a11 moj sat
zaostaje 5 minuta.

Da bi spre~ili seobe i popravili
odnose sa hri~anima Turci su
privremeno obustaVljali progone.
Zato su Turci ma i privremeno
obustavljali progone2
/obustavlti-obustavljati/
Ja pretpostavljam da sa~ekam dok se vreme

ne pobolja nego da putujem po ovom
nevremenu.
Hoete da sacekate da se vreme pobolj~a
lli hoete odmah da pOete na put?
/pretpostavitl-pretpostavljati/
'suppose, preteri
Prilikom neuspele opsade Be~a od 1683.

bilo je zaustavljeno tursko prodiranje
u Evropu.
Kad su hri~anske sile zaustavile tursko
prodiranje u Evropu?
/zaustavi ti-zaustavlj ati/
Oni su obustavljali progone da bi

spre~ill seobe.
Zaustavite kola kod Kalemegdana da ja

sa decom siem.
Gde ielite da zaustavim kola, gospoo?
1 /ocena/
Ja pretpostavljam da sacekam da se
vreme pobolj~a nego da putujem po
ovakvom nevremenu.
Hri~anske
sile su zaustavile tursko

prodiranje u Evropu prilikom
opsade Beca od 1683.
Zaustavite kola kod Kalemegdana.
rating I
1001
UNIT 40
BASIC COURSE
Hvala Bogu imali smo usput lepo vreme,

iako je radio predskazao da e padati
sneg.
/predskazati-predskazivati/
Kakvo ste vreme imali uz put?
Imali smo, hvala Bogu, lepo vreme,

,
iako je radio predskazao da ce
padati sneg.
spremljeno sve ~to md treba i

,
,
vrlo brzo cu se presvuci.
Hoete li se brzo presvui. Ne bih
eleo da zadocnimo za pozori~te.
/presvui-presvla~iti/
Jugoslavija je proizvela 1959. godine

4,130.000 tona p~enice i 6,670.000
tona kukuruza.
Kolika je bila najbolja etva p~enice
i kukuruza u Jugoslaviji posle rata?
/proizvesti-proizvoditi/ Ito produce
Imam
Da, hou. Imam spremljeno sve to

mi treba. Neemo zadocniti.
Najbolja etva je bila 1959. Te je

godine Jugoslavija proizvela
4,130.000 tona penice i 6,670.000
tona kukuruza.
Turci nisu mogli da sprovedu potpuno

svoju politiku o obustavljanju
progona hriana. Progona je uvek
bilo.
Da li su Turci sproveli potpuno njihovu
politiku obustavljanja progona
hriana?
/sprovesti-sprovoditi/ 'conduct,
execute'
Ne, oni nisu mogli da sprovedu

potpuno tu politiku, Progona Je
uvek bilo.
Ratovi protiV Turaka prouzrokovali su

seobe, koje su doprinele mnogo
stvaranju Jugoslavije.
~ta je prouzrokovalo seobe?
/prouzrokovati/ 'cause'
Ova radnja rasprodaje robu po niskim

cenam.a zbog seobe.
Zato su cene robe tako niske u ovoj
radnji?
/rasprodati-rasprodavati/ IselI out l
Seobe su prouzrokovali ratovi protiv

Turaka.
Roba se rasprodaje po niskim cenama

zbog seobe.
1002
UNIT 40
SERBO...CROATIAN
/raZm1moii se-razmimoilaz1ti sef
Na korzu je bilo mnogo sveta i mi smo

se razm1moillll.
Ito pass each other inadvertentlyj

differ'
Nisam. Bilo je mnogo sveta~ pa
smo se razm1moili.
Zar vi niste bili s Jovanom na korzu?

Velike sile su se razm1moi~le na pitanju
ujedinjenja Nema~ke.
Da li se velike sile slau'na pitanju
ujedinjenja Nema~ke?
ne slau se. Na tom pitanju

velike sile su se razmimoile.
Ne~
Nagodbom od 1867. Austrija se

sporazumela sa Madarskom na ra~un Srba
i Hrvata.
Na ~lji ra~un se Austrija sporazumela
sa Madarskom?
/sporazumeti se-sporazumevati sef
U Beogradu se ville upotrebljavaju

elektri~ni poreti nego poreti na
/upotrebiti-upotrebljavati/
gasI jer gasa ima samo u bocama.

Da li se u Beogradu upotrebljavaju
mnogo poreti na gas?
Sporazumela se na
Hrvata.
ra~un
Srba i
Ne~
vie se upotrebljavaju elektri~nl

~poret1~ jer gasa ima samo u
bocama/!
Jovan me je upoznao sa svojim kolskim

drugom Dragoslavom Simiem kad smo se
~etali korzom.
Poznajete li vi naeg kolskog druga
,
Dragoslava Simica?
/upoznati (se)-upoznavati (se)/
Vaa deca su uznemiravala goste u

hotelu i nisu im davali da spavaju
.3
Za~to mi otkazujete
sobu?
/uznemirit1-uznemiravati/uznem1rivati/
Jovan me je upoznao s njim kad

smo se etali na korzu.
Da~
Vaa deca uznemiravaju goste u

hotelu ~ ne daju im spavati.
'/slagati sef - 'to agree'

2/boca/ - 'bottle'
3/otkazfvati/ - Ito give notice'
1003
UNIT 40
BASIC COURSE
GD 40.2
Perfectivization of Imperfective Verbs
GD 40.2.1
Prefix /uz/
/trebat1/ - /ustrebat1/
Ako vam bude trebalo novaca ja vam
Ako vam ustreba novaca ja vam mogu
mogu pozajmiti.
pozajmiti.
/padati/ - /uspadati/
Ako bude padala kia jo nekoliko

dana~ mi emo imati poplavu.
Ako uspada kia jo nekoliko

mi emo imati poplavu.
dana~
/trajati/ - /ustrajati/
Ako vruina bude trajala jo malo,
ja idem na letovanje u Sloveniju.
Ako_vruina ustraje jo malo, ja
idem na letovanje u Sloveniju.
/morati/ - /uzmorati/
,
,
Samo ako budem morao, ja cu krenuti
Samo ako uzmoram, ja cu krenuti na
na put po ovoj zimi.
put po ovoj zimi.

/prodavati/ - /usprodavati /
Ako budete prodavali vaa kola, Ja
Ako usprodajete vaa kola, Ja bih
bih ih kupio.
ih kupio.
~uvati/
/u~uvati/
Ako budete ~uvali, vi ete imati
Ako u~uvate, vi ete imati dovoljno
dovoljno novaca za va put u
novaca za va put u inostranstvo.
inostranstvo.
/pisati/ - /uspisati/
Kad uspiete vaim roditeljima
pozdravite ih od moje strane.
Kad budete pisali vaim roditeljima

pozdravite ih od moje strane.
GD 40.2.2
Prefixes Inal, /P9/, /iz/

/kupiti/ - /nakupovati/
Mi smo nakupovali jutros na pijaci
Mi smo kupili jutros na pijaci mnogo
sve~eg povra i voa.
(mnogo )
sve~eg
" i voca.
povrca
1004
SERBO-CROATIAN
UNIT 40
/dobiti/ - /nadobijati/
,
Moja kci je dobila mnogo poklona
Moja ki je nadobijala mnogo poklona
za roendan.
za roendan.
~ekati/
- /na~ekati sef
~ekali
smo dugo dok brzi voz nije

do!iao.
Na~ekali
smo se dok brzi voz nije
do~ao.
/razgovarati/ - /narazgovarati sef

On je ostao kod nas celo posle podne i
dugo smo razgovarali o svemu i sva~emu.
On je ostao kod nas celo posle

podne i narazgovarali smo se o
svemu i svaemu.
/videti/ - /nagledati sef

Videli smo mnogo lepih stvari u
Narodnom muzeju.
Nagledali smo se lepih stvari u

Narodnom muzeju.
/jesti/ - /najesti sef

Deca su jela mnogo malina i kola~a i
nije ~udo ~to ne mogu da ve~eraju.
Deca su se najela malina i kolaca

i nije udo to ne mogu da
veeraju..
/piti/ - /napiti sef

Oni su se napili vina i piva.
Oni su pili mnogo vina i piva.
/platiti/ - /poplaati/
Ja sam poplaao raune za proli
mesec.
Ja sam platio ra~un za elektriku za

proli mesec.
/pasti/ - /popadati/ and /razbiti sef - /porazbijati sef 'break'

su popadale sa stola i
porazbijale se.
Dete je porazbijalo sve ae.
~ae
na!ia je pala sa stola i razbila se.

Dete je razbilo ca!iu.
/prepisati/ - /isprepisivati/ and /potpisati/ - /ispotpisivati/ 'sign'

2
Ja sam isprepisivao sva akta, vi

treba samo da ih ispotpisujete.
Ja sam prepisao akt , vi treba

samo da ga potpiete.
1 /pokl6n/
2,
fakt/
- I gift I
- lofficial letteri
1005
UNIT 40
BASIC COURSE
/prodati/ - /isprodavati/
Oni su prodali svoju kuu.
Oni su isprodavali sve to su

imali i sada nemaju nita vie.
GD 40.3
GD 40.3.1
Transform Drill
Verbs with prefixes Idol - /od/
/doi/ - /otii/
Moji prijatelji su doli pre mesec

i po dana u Beograd.
Moji prijatelji su otili pre

mesec i po dana iz Beograda.
/doterati/ - /oterati/
Sofer je oterao kola (od kue) u
gara~u pre sat i po.
Sofer je doterao kola (kui) iz gara~e

pre sat i po.
/doputovati/ - /otputovati/
Mi
smo doputovali u
ponedeljak.
Nema~ku
Mi
smo otputovali iz
ponedeljak.
Nema~ke
/dovesti (voziti)/ - /odvesti/

Treba prvo da dovezem decu (ovamo)
Treba prvo da odvezem decu (odavde)
iz ~kole.
u ~kolu.
/dovesti (voditi)/ - /odvesti/
Deca su odvedena (odavde) u kolu
dockan.
Deca su dovedena u kolu dockan.
/dOVUi/ - /odvui/ 'haul'
Kola su dovu~ena u garau

su tamo.
1 ve
Kola su odvu~ena u
su ve tamo.
gara~u
verovatno
/doseliti sef - /odseliti sei

Jovii su se odselili 1z nae ulice
Jovii
su se doselili u nau ulicu

pre otprilike mesec i po dana.
pre otprilike mesec i po dana.
/dopratiti/ - /otpratiti/
Zoru e Jovan otpratiti kui iz
Zoru je Jovan dopratio kui iz
pozori~ta.
pozor1~ta.
1006
UNIT 40
SERBO-CROATIAN
GD 40.3.2 Verbs w1th pref1xes lu/ and

lu1/
/1z1
- /izai/
Kad sam ~ao u spavau sobu J ja sam

upalio svetlost.
Kad sam lza~ao 1z spavae sobe J ja

sam ugasio svetlost.
/uteratl/ - /lsterati/
Kad sam uterao kola u gara~uJ ja sam
zatvorio vrata od garae.
Kad sam isterao kola 1z garae, ja

sam zatvorio vrata od garae.
/uvestl (voziti)/ - /izvest1/

Pro~la
godina je bila rava i mi smo

uvezli veu ko11~inu p~enice i drugih
ivotnih namirnica.
Pro~la
godina je bila dobra i mi

smo izvezli veu koli~inu penice
i drugih ivotnih namirnica.
/uvesti (voditi)/ - /izvesti/

Po~ela
Deca treba da se uvedu unutra.

je da pada k1~a.
Deca treba da se izvedu napolje.

K1~a je prestala da pada.
lusel1ti sef - /iseliti sef

Mi emo se iseliti (odavde) u nau
Mi emo se useli ti u na~u kuu ~1m
kuu ~im bude ispranjena.
bude ispranjena.
/uklju~iti/
/isklju~itil
Isklju~lte elektri~ni
poret dok
se ne opravi kratki spoj.
Uklju~ite elekri~ni
poret tek kad se

1
opravi kratki spoj.
/uneti/ - /izneti/
Iznesite moj kufer iz voza.
Unesite moj kufer u voz.
/uplsati sef - /ispisati sef

Kad smo otili iz Beograda moj sin
se ispisao sa univerziteta.
Kad smo do~li u Beograd moj sin se

upisao na univerzitet.
, /krd.tki Sp~j/ - 'short circuit'
1007
UNIT 40
BASIC COURSE
GD 40.4
Kako su Bee i Budimpeta vladali u zemljama u kojima su Srbi i Hrvati iveliJ

posle nagodbe od l867?
Ko je dao mandat za okupaciju Bosne i Hercegovine Austro-Ugarskoj?
Kakav je bio poloaj Srba u dvojnoj monarhiji posle okupacije Bosne i Hercegovine?
Da li su Srbi i Hrvati u dvojnoj monarhiji bili nezavisni od Ugarske?
Kad je osnovana dvojna monarhija?
Da li su uspeli pokuaji da se naein vladavine prema Slovenima u dvojnoj monarhiji
promeni?
Da li su Srbi, Hrvati i Slovenci mogli ostvariti svoja nacionalna prava u okviru
dvojne monarhije?
Sta je bilo presudno za jugoslovenski pokret?
Kakav je karakter imao jugoslovenski pokret kroz ceo XIX vek?
Kad je jugoslovenski pokret
poeo
da gubi romantieno-sentimentalno obeleje i
kad je postao narodni pokret?

Ko je zakljucio sporazum o srpskohrvatskoj koaliciji?
Kako su
lanovi
koalicije izlazili na izbore?
Da li je narod glasao za elanove koalicije?

Kakav je bio poloaj Slovena u dvojnoj monarhiji?
Kakav Je bio stav Austro-Ugarske prema Srbiji?
Na eijoj strani je ueestvovala Srbija u Prvom svetskom ratu?
Kakav je bio rad Jugoslovenskog narodnog odbora u emigraciji i srpske vlade na
stvaranju Jugoslavije2
Ko se borio protiv Londonskog pakta?
GD 40.5
GD
40.5.1
B
Vi ste kazali da su Bee i Budimpeta

poslije zakljuenog sporazuma vladali
u pokrajinama gdje su Srbi i Hrvati
ivjeli po naelu 'zavadi pa vladaj'.
DobrOJ ali ja bih zelio znati kako se
to ostvarilo u praksi?
DaI tako je.
Evo kako.
U svakoj pokrajini gdje su
Srbi i Hrvati zivjeli J vlada bi

obino zadovoljila neki interes
manjine J bilo Srba ili Hrvata.
1/romanticno _ sentimentalan/ - 'romantic - sentimental'

1008
SERBO-CROATIAN
UNIT 4Q
Razumijem.
Na taj
svaU' izmeU
na~in
su stvarali
Srba i Hrvata.
Tako.je.
Cilj vlade bio je
sporazum
izmeU
sprije~iti
Srba i Hrvata da bi
mogla vladati tim pokrajinama u kojima

je bilo malo Austrijanaca i
Kakav je bio brojni odnos izmedU Srba
i Hrvata u pojedinim pokrajinama?
A II Bosni i Hercegovini?
Ko je vladao Bosnom i Hercegovinom,
Austrija ili Ugarska?
Ka~ete da se poslije okupacije Bosne i
Hercegovine polo~aj Srba II dvojnoj
monarhij i pogorao.
U cemu j e bio
Mad~ara.
U Dalmaciji i Hrvatskoj sa Slavonijom Srbi

su bili u manjini.
Tu su Srbi bili u veini.
Tim pokrajinama vladale su zajedno
Austrija i Ugarska.
Glavno pitanje Bosne i Hercegovine bilo
2
je pitanje kmetova Da bi rijeila 3
to, kao glavno pitanje, AustroUgarska je traila i dobila mandat za
gori?
upravu Bosnom i Hercegovinom.

Pa zar ga nije rijeila?1
Nije.
Po statistickim podacima 1910.
godine ukupan broj kmetova iznosio je

46% iteljstva, od kojih 32% potpuno
Da li su kmetovi bili samo Srbi?
Ko su bili sopstvenici
zemlje?
Da li je u Bosni i Hercegovini bilo

vie muslimana nego pravoslavnih?
H EYAHMnemTa noc~e
aaK~y~eHe Ha~OA6e s~Aa~ y nOKpajHHaMa ~Ae cy Cp6H H XpsaTH ZHse~ no
npHH~ny "aasaAH na s~Aaj".
JIeno, aJIH ja 6HX xce.7leo Aa aRaM KaKO ce
TO cnpOSOAH.7l0 Y npaKCH?
BH peKocTe Aa cy
Ee~
'/svaa/ - 'quarrel'
bez zemlje (cisti kmetovi).

Od cistih kmetova 74% bili su pravoslavni,
21% rimokatolici, a samo 5% muslimani.

91% sopstvenika bili su muslimani begovi 5
Nije. Prema popisu od 1921. bilo je
43,9% pravoslavnih, 31.1% muslimana

i 23,6% rimokatolika.
,lIa, TaKO je.
Eso KaKO. Y cBaKoj noxpajHHH ~Ae cy Cp6H

H XpBaTH ZHBe~, s~Aa 6H 06H~RO aaAOSO~H~ HeKH HHTepec MaHHHe, 6H.7l0 Cp6a
HJIH XpBaTa.
2/kme t/ - 'serr'
~/rijeiti/ - to solvel
4/sopstvenIk/ - 'owner'
5/beg pl begovi/ - 'beyl
1009
UNIT 40
BASIC COURSE
Ha~aH
Pa3YMeM. Ha Taj
1
cBa~y
H3Me~y
cy
CTBapa~
Cp6a a XpBaTa.
TaKO je.
UH~ B~~e
cnopa3YM
je 620 Aa
cnpe~H
H3Me~y
Mor~ B~AQTH
Cp6a H XpaaTa Aa 68
y THM nOKpajRKaKa y
KOjRMQ je 68J10 KQJ10 AYCTpHjaHaua 8

Mar;rapa.
KaKas je 6HO 6POjHH O~HOC H3Meby
Cp6a m XpBaTa y nojeAHHHM nOKpa-
Y .llaJDlaIlHjJl
Cp6H cy
JI
6B~
XP8aTCKOj ca CJJaBOHHjOU:
Y Ma&HHB.
jHHaMa~
A y BocHa H XepuerOBHHH?
Ro je B~~ao BOCHOM H XepnerOBHHOM,
AycTpmja
B~
Ka~eTe
Aa ce
Ba
YrapcKa?
noc~e
AYCTpRja H YrapCKa.
DRTaBa BocHe H XepnerOBKHe
r~BHO
oKynanmje
BocHe a XepneroBHHe no~ozaj Cp6a

y ABOjHOj MOHapxaja noropmao.
y
~eMY
je
6H~O
na 3ap ra Kmje
Ty cy Cp6a 6H~ y BehRHH.

THM nOKpajRHaMa B~AaJ1e cy aajeAHo
TO noropmaBa?
6HJ10 je DKTaBa KMeToaa AYCTPOYrapCKa je TpaZH~ H A06H~ MaHAaT

3a ynpaBy BOCHOM K XepnerOBHHOM
3
~a 6K peDIH~
TO nHTaae, Kao I'~BHO.
pemH~?J
Haje. no CTaTaCTH~HM DOAanBMa OA

1910. yKynaa 6poj KM:eTOBa H3BOCHO
je 46~
cTaKOBBBDITS8., OA KOjBx
32%
nOTnyBo 6e3 3e~ (.-CTK KMeToBH).

~a ~
cy KMeTOBR
6H~
OA ~HCTHX KMeTOBa 74~ 6HJlH cy npaBO-
Cp6a?
C~BHH, 21~ PHMOK&TOJ1HIUI, a caKO
5%
Ko cy
6H~
~Q ~
je y BOCHR H XepnerOBRHH
BRme
conCTBeHmnR
MYC~MaHa
Kero
3e~~e?
6R~0
npaBOC~BHHX?
M1C~M&BH.
91% conCTBeHHKa 6HJlH Cl M7CJ1HMaBH 5

6eroBH
Haje. npeMa nonRCy OA 1921, 6K~0 je 43,9%
npaBOC~BBHX, 31,1% MYCJ1HM&B& H 23,5%
pOOKaTOJ1HKa.
1010
UNIT 40
OD 40.5.2
SERBO-CROATIAN
A
B
Da~ bilo je~ ali ta borba po pravilu'
Da li je bilo borbe protiv vlade u

krajevima gdje su Srbi 1 Hrvati
nije bila
~ivJeli?
i organizovana
sve do osnivanja srpskohrvatske

koalicije 1905.
Naravno a je bilo~ ali je takoer bilo
i Srba i Hrvata~ koji to nisu UVidjeli.
2
To je mnogo olakalo Austro-Ugarskoj
da vlada.
Bio Je Frano Supilo. On Je bio
dalmatinski Hrvat i iivio je u
Rijeci. Poto je sporazum zaklju~en
na Rijeci~ on se zove i IRijecki
sporazumi.
U prvoj polovini XIX stoljea bio je
Gaj. Tada se pokret jo zvao
Zar nije bilo Srba i Hrvata~ koji su

ranije uvidjeli potrebu takvog
sporazuma? I
Ko Je bio tvorac srpskohrvatske
koalicije?
Vi
zajednika
ka~ete
da su mnogi istaknuti Hrvati

bili nosioci jugoslavenskog pokreta
,
u XIX stoljecu. Ko su oni bili~
osim Gaja?
To znam.
'Ilirski'.
U drugoj polovini XIX stoljea pokret
dobija ime 'Jugoslavenski'. Glavne
linosti) pokreta bile su biskup
Josip Juraj Strosmajer i Franjo Racki.
On je osnovao 'Jugoslavensku akademiju'
(1860) i 'Sveuilite' (1874) u
Zagrebu sa ciljim stvaranja duhovnog
Sto je uradio Strosmajer za

jugoslavenski pokret?
jedinstva Jugoslavena.
Strosmajer je radio i na ujedinjenju
vjere.
To je vrlo zanimljivo. Nisam znao da

se akademija u Zagrebu zove
IJusoglavenska l
Sto Je uradio Franjo Ra~ki?
On je bio glavni prijatelj i saradnik 4

Strosmajerov. On Je pisao elanke sa
jugoslavenskim programom.
1!po pravilu! - 'as a rUle'

2!olak~atl-olak~ivati!- 'to facilitate'
~!11~n5st/ - 'personality'
4
,
Isaradn!k! - 'collaborator'
1011
UNIT 40
BASIC COURSE
~a
HAO ope
AH je
npOTHB
CpH
KpajeBHMa rAe cy
B~Ae
H XpBaTH
>KHBeAH?
~a, 6HAO je, aAH Ta 60pa no npaBHAY'

HHje
H~
3ajeAHHqKa H
op~aHH30BaHa
cBe AO OCHHBaaa cpncRoxpBaTcKe

ROaAH~Hje.
HAO Cpa
3ap HHje
H XpBaTa, KOjH
cy YSH~a~ nOTpey TaKBO~ cnopaeyMa paHHje?!

Ko je 6HO
TBopa~
cpnCKoxpBaTCKe
KOaJIH~je?
HapaBHo Aa je
HAO, a~
je TaRobe 6HAO
H Cpa H XpBaTa, KOjH TO HHcy YBH~aAH.

2
To je yBeAHKO O~KmasaAO AYCTPOY~apcKoj Aa BAaAa.
EHO je ~paHO CynHAO. OH je HO AaAUaTHHCKa XpsaT H EHseo je Ha PHjeQH. nomTO
je cnopa3yY 3aK~yqeH Ha PHje~H, OH ce
30se H "PHje1lKH cnOpa3YM".
BH KazeTe Aa cy MHO~H Y~AeAHH XpBaTH HAH HOCHO~ jyrocAoBeHCKO~
Y npsoj nOAOBHHH XIX BeKa 6ao je raj.

TaAa ce nOKpeT jom 3Bao "HJIHPCKH".
nOKpeTa y XIX BeKy. Ko cy OHH

HAH,
ceM raja?
Y APyroj nOAOBHHH XIX BeKa nOKpeT
To eHaM.
AoHja
HMe "JyY'OCJ10BeHCKH". rAaBHe JIH"IHOCTH )

nOKpeTa 6HJ1e cy 6HcKyn JOCKn Jypaj
mTa je ypaAHo mTpocMajep 3a jyro-
mTpocMajep H .paao Pa"IKH.

OH je OCHOsaO "JyY'OCAOBeHCKY aKaAeMHjy"
(1860) H "YHHBep3HTeT" (1874) y
cAOBeHCKH nOKpeT?
3a~pe6y
To je SpAO HHTepecaHTHO. BRcaK

3Hao Aa ce aKaAeMHja y
30Be "JY~OCAOBeHCKa".
mTa je ypaAHo
~paao
3a~pey
Pa1UCH?
ca
~H~eK
CTsapaaa
AYXOSHO~
jeAHHcTBa JyY'ocAoBeHa.
mTpocMajep je paAHO H Ha yjeAHHe5Y
Bepe.
OH je 620
~AaBBH npHjaTe~ H capaAHHK 4
mTpocKajepOB. OH je nHcao "IABBKe

ca jy~ocAOBeBCKHK npo~paKOK.
1012
SERBO-CROATIAN
UNIT 40
GD 40.5.3
Ko su bili
~lanovi
Jugoslavenskog
Bili su ugledni Hrvati, Slovenci i Srbi
narodnog odbora u emigraciji?

Da li je rad toga odbora utjecao na
iz Austro-Ugarske monarhije.
Jeste.
stvaranje Jugoslavije?
Da li su oni predstavljali Hrvate,

Slovence i Srbe iz dvojne monarhije?
Vi govorite o borbi protiv Londonskog
pakta.
Kakva je
Kakav je bio taj pakt?

sadr~ina
tog pakta?
su na
~lanovi
toga odbora utjecali
saveznike
vlade u korist
stvaranje Jugoslavije. Njihov utjecaj

je bio narocito veliki kod Britanske
vlade.
Da, i poto su bili jako ugledni ljudi
.., ,
njihov rad je bio vrlo vazan i
2
koristan.
Taj pakt su
zakljuile
Francuska, Velika
Britanija i Rusija sa Italijom u

Londonu J.,g15.
Po tom paktu Italija je trebala da
dobije Istru sa Goricom, cijelo
Hrvatsko primorje bez.
Rijeke i dio
Dalmacije sa ostrvima do Sibenika,

kao cijenu za stupanje Li u rat na
strani saveznika.
Da li je i koliko pakt izvren?
Italija je dobila Istru sa Goricom,

jedan deo Hrvatskog primorja sa
ostrvima
Versaljskom ugovorom o miru.
Rijeku je zauzela silom.

Da li je ujedinjenje Srba, Hrvata i
Jest, mnogo.
Slovenaca utjecalo na neizvrenje

Londonskog pakta?
Da li je '~etrnaest tacaka' predsjednika Jeste. Dvije tacke predsjednika Vilsona
odnosile su se na Jugoslavene. Zato
Sjedinjenih Amerikih Drava Vilsona
predsjednik Vilson Lma veliki ugled
imalo utjecaja na stvaranje
kod svih Jugoslavena.
Jugoslavije?
Slovenija je bila dio Austrije i to je
Kakav je bio odnos Slovenaca prema
oteavalo poloaj Slovenaca.
Jugoslovenskom pokretu?
"Iva~an,
-o/ - 'important'
2,
"
~
,koristan,
korisna,
-o/ - 'useful'
3/ostrvo/ or /otok/ - 'island'
4
Istupanje/ - I entry I
,~
va~na,
1013
UNIT 40
BASIC COURSE
Da li su oni bili za ujedinjenje sa
Jesu.
U Zagrebu se za Slovence govorilo:
'Oni koji smiju govoriti ne ele sa
Hrvatima i Srbima?
nama jedinstvo, a koji ele ne smiju

govoriti'.
To lijepo pokazuje njihov poloaj u
monarhiji.
Da, ali oni su bili dobro predstavljeni

u Jugoslovenskom narodnom odboru i
njihov rad u emigraciji doprinio je
mnogo stvaranju Jugoslavije.
Ko cy
6H~H ~~HOBH Jy~oc~oBeHcKo~
HapoAHo~
~a ~H
je
oA60pa Y
eMH~panHjH?
pa~ To~a o~opa
CTBa~a&e
YTHQaO Ba
J~OC~BHje?
cy yr~eAHH XpBaTH, C~OBeH~ H

Cp6H H3 AYCTpo-Y~apcKe MOHapxHje.
JeCTe. q~HOBH To~a OA60pa YTHQa~ cy
Ha caBe3HH~Ke B~Ae y KOpHCT CTBapaH. JY~OC~BHje. HHXOB YTHuaj je
6HO HapO~HTO Be~KH KOA BpHTaHCKe
BH~
B~Ae.
cy OHH npeACTa~~H XpBaTe,

C~OBeHue H Cp6e H3 ABojHe MOHapXHje?
BH ~oBopHTe o op6H npoTHB ~OBAOBCKO~
naXTa. KaKaB je HO Taj naKT?
~a
~H
KaKBa je caAP.RHa
~a ~
je H
KO~KO
To~a
naKTa?
naKT H3BpmeB?
je yjeARHeHe Cp6a, XpBaTa H

C~OBeHana YTHQa~O Ba BeH3Bpmese
~OBAOHCKO~ naKTa?
~a ~H je "~eTpHaeCT Ta~Ka" npeAceABHxa CjeAHHeHHX AKepH~Hx ~pza
Ba BH~COHa BKa~o YTuuaja Ba cTBapaHe JY~OC~BHje?
~a
~M
/J.a, H nomTO cy HJIH BP~O ~~eAHH ~YATIl.

1
HHXOB paA je 6HO BP~O BazaB TIl.
2
KopHCTaH
Ta j naKT cy 3aK"Y~HJIe <lpaHQYCKa, Be~Ka
BpHTaBHja H PYCHja ca HTaJIHjou Y
~OBAOHY 1915.
no TOK naKTy HTa~Hja je Tpea~ Aa
A06Hje HCTpy ca rOpHnoK, ue~o
XpsaTcKo npHMopje 6e3 PHjexe H Aeo
/J.aJIMaUHje ca OCTpsHMa3 AO mHeHHKa,
Kao ueHy aa cTynase 4 y paT Ba
CTpaHH case3HHKa.
HTaJIHja je AoH~ Bepca~CK~ yrOSOpOK
o UHpy HCTPY ca rOpHUOU. PajeKY je
aay3eJIa CH~OI(.
JeCTe MHO~O.
JeCTe. /J.se
npeAceAHHKa BH~COHa
Cl ce Ha Jyroc~oseHe.
3aTO npeAceAHHK BH~COB Rua BeJIHKTIl.
y~~eA KOA CBHjy Jyroc~oBeHa.
Ta~xe
OAHOCH~e
1014
SERBO-CROATIAN
UNIT
C~OBeHaQa npeNa
noxpeTy?
Aa JJH C1 OBH 6HJIH aa Yj e lume He ea
XpSaTHMa B Cp6HMa?
KaRas je 6BO
O~HOC
J~OC~OBeHCKO.
To JJeuo nOKaay je J:WIXOB nOJIO_ j T

lloHapxHjB.
CJlOBeHHja je 6uJI8 Aeo AYCTpHje H TO je

OTe_BaJlO nOJ1oxcaj C~OaeBaIlB..
Jecy. Y 3arpey ce aa C~OBeHQe rOBOpHJJO:
"OHH KOjH CMHjy (CMejy) ~OBOPHTB Re
)lCeAe ea HaMa jelJ,HBC'l'BO , a KO JR _.ne
Be CMHjy ~OBopHTH".
}la, aJIH ORH eT 6HJIH Ao6po npellCTaEU.eHB
y JyroCJJOSeHeKoM HapoAHoM OA6oPT H
aHXOB paA Y eMHrpaUHjH AonpHs8o je
MBoro CTB8palhY JYI'OCJJ8BHje.

On the basis of the data given in the Basic Sentences and Conversations of
lessons 36 1 36, 39 and this lesson be prepared to give short talks along these
lines:
l) Give an account of the major events and facts which brought Yugoslavs
together and helped in the creation of Yugoslavia.
2) Describe the events which divided Yugoslavs, preventing the creation
ot Yugoslavia.
At the teacherIs discretion the above may be a written assignment.

giving dates and other data.
1015
BASIC COUBSB
UIU'l'4l
UNIT 41

Soccer Match
Nogometaka utakmica
~YAa~cKa
yTaKMHQa
match, competition,
bidding
outlaw
football, soccer
pertaining to football,
soccer
club
dress, uniform
Hajduk (soccer club
from Split l white
uniforma )
dynamo, generator
Dinamo (soccer club
from Zagreb, blue
uniforma)
How did you like the game

between 'Hajduk' and
'Dinamo'?
utakmica
,
,
hajduk, hajduka
nogomet
nogometaki, -a,
yTaKMHIl8.
xajllYK, xaj.ntxa
ROI"OM8T
,
HOI"OMeTamKB,
-i, -6
-o
klnb pl klubovi
dres pl dres ovi
,
,l(pec
Hajduk (nogometaki
XajA'K (~YAa~cKH
klQb iz Splita,
..)
.bijeli dresovi
dinamo / d1n!mo
Dinamo (nogometaki
,
,l(peCOBH
Jo
KJIYCS
1'13
'
Cn~Ta,
CS;JIi A~COBB)
,
"
ABRaMO
/ ARRaMO
~HHaMo
(mYACSa~cKH
klnb iz Zagreba,
Jo
"
KJIYCS
B3 3arpe6a,
plavi dresov1)
n.dsfi APJCOSH)
Kako vam se dopala

utakmica
izmeU
'Hajduka' i 'Dinama'?
KaKO Bau ce
yTaKMHI:(B.
cBBAe~
H3:Me~y
'XajAYKa' H '~HHaMa.
preference, priority,
championship
federal
league
exciting
The game was very exciting,
since it was played for
the championship in the
Federal League.
deserving
prvenstvo
npS~RCTBO
savezni, -a, -5
liga
UZbudljiv, -a, -o
ciBe3Hfi, -i, -6
Y3CSYA~HB, -a, -o
nomTo ce HI" pa~o 3a

Poto se igralo za
npBeHCTBO Y CaBe3Hoj
prvenstvo u Saveznoj
~HI"H, YTaKMHua je 68ligi, utakmica je bila
jako UZbudljiva.
a BP~O Y3C5YA.hBBa.
zasluan,
z~sluna, - o
zero
"
~I"a
nula
"
3aCJIYz&a,
3acJIYZHa,
-o
"
,
HY~
1016
UNIT 41
The whites deserved their

l : O victory.
SERBO-CROATIAN
Bijeli su
zaslu~no
BeJIH cy aacJIYXCHo
pobijedili sa l : O
n06e~HJIH
(jedan prema nula).
(jeAaH npeMa HYJIa).
ca 1 :
to visit, attend
noc~THTH, ~a
posjetiti, da
posjetIm, posjeen
Was the game well attended?
Da li je utakmdca bila
dobro posjeena?
noceTHM, noceheH
Aa JIH je yTaRMHua
6H~
tL06pO noceheHa?
stadium
spectator
fan
There were over 35,000
spectators(mostlY fans of
1Dinamo I) a t the s tadium.
st~dion
..
gledalac, gledaoca
Gpl. gledalaca
navija G navij~ca
Na stadionu je bilo
preko 35.000
gledalaca ve6inom
navija~a IDinamai,
p~e~a~u,
..
..
rJIe~aOU8
PJIe~aMIli
HaB~ji~, HaBHjk~a
Ha
CTa~HOHY
je 6HJIO
npeKO 35.000
rJIeAaJIaUB BehHHOM
HaBHja~a 'AHHaMa'.
,
o~ymeBheH,
-a, -o
support
oduevljen, -a, -o
navijati, navIjam
sn~zan, sn~zna, -o
podrka
nOAPmKa
player
{gra, igr~ca
Hrpa~, Hrpi~a
enthusiastic
to wind up, support
strong
They were cheering players

of IDinamo I enthusiastically, giving them
strong support.
Oni su odu!evljeno
navijali za IDinamo I
i davali sna!nu
podr~ku njegovim
igrac!ima.
HaBijaTH, H;BHjaM
cHizaH, cHkEHa, -o
,
OHH cy
o~ymeB.leHO
HaBHjaJIH aa 'AHRaMO'
H AaB8JIH CHaXCHY
nOAPDIRY HerOBHJl
Hrpa~HMa.
e
center half
half(time)
goal
centarhalf
poluvrijeme
gal pl g6lovi
ueHTapX~JI4l
nOJIYBpeUe / nOJIYBp~Me
~
rOJI
'rOJIOBH
1017
UIIIT 41
BASlCCOuast:
They were very disappointed

when the center half of
'Hajduk' made a goal in
the first halt.
Kad je centarhalf
'Hajduka' dao u
prvom poluvremenu gol
KaA je ueRTapxa.m:J
'XajAyxa' Aao y npsoM
no~speMeHY
cy
oni su bili vrlo
rO~
oua
pa301lapaHH.
c:5HJJH SPJlO
razot!arani.
A
to hurt
"
nOBpe,uHTH,
povrijediti,
da pvrijedlm
or,
Aa nospe,uHM
#
o3JJ:5AHTH,
OZlijediti,
Aa 03JIeAibr
da zlijedlm
Was anybody hurt?
--
~a
Da li je neko bio
JlH je HeKO
HO
nOBpel)ea:?
ozlijeen?
fair
No, 'Hajduk' played fair
and nobody was hurt.
~p
fer
Ne, 'Hajduk' je igrao
ter i niko nije bio
~p
ozlijeen.
nOBpe1)8H.
attack, offensive
navala
superior
nadmnijI,
In the second half 'Dinamo'

went on the offensive
and was superior.
He, 'XajAyK'
je Krpao
H RHKO BMje
HO
RaSaJUl
Ha,lluohHHj&,
-i, -E
U drugom poluvremenu
y APYr0K
-a, -e
nO~BpeMeHY
'Dinamo' je preao
ILHHauo l je npemao
u navalu i bio je
ja~i.
HaAKohHHjH.
Hasa~
M HO je
to shoot
!utrrati, uttrarn
c.
' - myTHpaTH,
myTHpaM
ball
lopta
JIOnTa
goal-keeper
glman
I' OJIMa B
successfully
uspjeno
The players of t Dinamo ,

shot several times (Ithe
ball') at the goal, but
the goal-keeper of
'Hajduk' successfully
defended the goal each
time.
Igra~i
'Dinama' su
nekoliko puta
~utirali loptu u gol,
ali je golman 'Hajduka'
svaki put uspje!no
odbranio gol.
,
ycnemHo
Krt pa 1IH Ill,HHaMa' cy

HeKOJIHKO nyT&
myTHpaJlH JIOnTy y
I' OJI,
aJIH je rOJIMaB IXajAYK&'
cEaKH nyT ycnemuo

o,u6paHBO roJI.
1018
UNIT 41
SERBO-CROATIAN
e
oduevlj~nje
enthusiasm
The enthusiasm of the fans
went up and down accordingly.
Prema tome oduevljenje

navija~a
je raslo i
padalo.
shot
shout, cry
approval
dissatisfaction
Every good or bad shot was
accompanied by stormy
shouts of approval or
disapproval.
npeMB TOMe
o~yme~eHe
ce
HasHja~
AH3a~o
If IIBAa~o.
ut pl utevi
uzvik pl uzvici
odobr.vanje
nezadovc51jstvo
,
,
myT myTesR
Y3BHK Y3BHIUI
o~opiBiJlle
He3a~OBS"CTBO
Svaki dobar i slab ~ut

CBaKH Aoap H p~aB myT
pratili su burni uzvici npBTH~ cy ypHH Y3BHQH
odobravanja ili
0~06paBa&a RAH
nezadovoljstva.
He3a~OBO~CTBa.
to equalize, make
even
izjednaiti,
to achieve, attain
postii,
da iZjedna.im
da postignem
at least
If the goal-keeper of the
whites had not been so
good, the blues would
have not only tied the
whites, but scored at
least one goal more /
have won by one goal.
makar
Da golman bijelih nije
bio tako dobar plavi
bi ne samo
ve
lzjedna~111,
bi pobijedili makar
s jednim golom razlike.

A
sport
to stay, to occupy
oneself with something
What other sports do you

play ('With what other
sports do you occupy
yourselves')?
Xport pl Iportovl
baviti se,
bavim se
Kojim se jollportovima
lIoje,nHB"IHTR,
'"
Aa H3j~AHi"lHu
IIOCTHhR
Aa IIOCTHl"H8M
,
lIaKap
lla 1"0JDlaH
e~x
HH je
6HO TaKO Aoap II~BK

6H He callo K3jeAHa"lK~,
Beh H 1I0CTH1"~ aajllaae
jeAaH 1"0~ BH1Ile.
..
CIIOpT
cnopTOBII
aBHTH ce,
6aBill ce
KOjKII ce CIIOpTOBKKa jom
aBRTe?
bavite?
1019
UNIT 41
BASIC COURSZ
B
handball
koarka
rukomet
"
pyRoMeT
volleyball
odbojka D odbojki
o,n6jRa
basketball
Basketball, handball
and volleyball are
played.
Igraju se mnogo ko~arka,

rukomet i odbojka.
,
oA6ojRH
Mrpajy ce MHoro KomapRa,

pyKoMeT H o~6ojKa.
e
swinuning
rowing
plivanje
veslanje
Plivanje i veslanje su
Swimming and rowing are (a
kind of) popular sport[s].
neka vrsta narodnog
~porta.
n~HBaHe
BeC~He
cy
HeKa SpCTa HapOAHor

cnopTa.
What winter sports do you

have?
skling
glidlng, slipping,
skating
ice
entertainment
Kakvih zimskih ~portova KaKBBX 3HMCKBX cnopToaa

imate?
HMaTe?
skijanje / smucanje
CKHj8He / cMy~aHe
sklizanje
RJIH38He
l~dJl leda
"
~eA.
zabava
3:aaa
"
~eAa
Of the winter sports-besides Od zimskih ~portova

skiing, ice skating
osim skijanja,
is a favorite pastime.
sklizanje na ledu je
vrlo omiljena zabava.
OA 3HMCKHX cnopTOBa
nopeA cKHjaH:a,
KJlH3ase Ha JleAY je
BP~O OMH~Ha
3a6aaa.
e
team
hockey
water-polo
slowly, take it easy
tlm pl timovi /
ekipa
,
,
hokej, hokeja
,
aKKua
,
xOKej, xOKeja
"-
vaterpolo
phlako
BaTepnOJlO
00"1<0
1020
SERBO-CROATIAN
UNIT 41
Some of our soccer clubs

have good ice hockey and
water-polo teams. These
sports are being slowly
introduced and are
developing well.
Neki nogometa~ki klubovi HeKR my~6a~cKR K~6oBH

imaju dobre timove
HMajy ~ope THKOBe
(/ekipe) za hokej na
(/eKHne) aa xOKej Ha
ledu i vaterpolo i ti
~e~y
se portovi polako
uvode i lijepo
ce cnopTOBH
YBo~e
BaTepno~o
~eno
H TH
nO~KO
pa3BHjajy.
razvijaju.
Cultural Note
The Basic Sentences are based on an actual soccer game played in Zagreb
on June 2, 1963. Sports are taken very seriously and attended with great
enthusiasm. Of the many (and obvious) loanwords used, some are in general use such as /klub/, /sport/ /fer/ /stadion/ /dinamo/ [club, sport, fair, stadium,
dynamo]; others are used only with regard to the game of soccer. Nearly all are
loans from English.
Note that they are all totally assimilated into the Serbo-
Croatian vocabulary and have case endings and plurals according to their form
(/klub/ pl. /klubovi/, /tim/ pl /timovi/, etc.).
Loanwords from English are
also used in tennis and ice-hockey.
N~te
41.1 Prepositions: Review

A large number of prepositions have been used in the units up to this point
and there has been some discussion of their use. This note reviews those which
have occurred. The following note gives a general survey of all preposltlons in
common use.
Of the prepositions which have occurred, not all the uses can be illustrated
from the preceding units. Fuller representation of usage is given in the drills
of this unit.
Note 41.1.1
/bez/
Prepositions Regularly Followed by One Case

Genitive
bez smetnji Iwithout hindrance l
bez ikakvih nezgoda ili kvara
Idol
do stanice
do Moravske doline
/ dui
du same reke
1021
BASIC COURSE
UNIT 41
lizi
iz prolog pisma
lizal
iza Kranja
Ikodl
lodl
kod svih hrianskih naroda

od koga
lokol
od najva~n1jih
oko deset
dogaaja
Iprotiv/
pored razliitih azbuka

posle toga
posle Napoleonovih ratova
pre zore
pre odlaska
preko puta spomenika
preko Maribora
protiv Turaka
/radi/
radi vas Ifor your sake l
/seml - los im/
sem azbuke
sem toga
/vanl
/zbogl
van grada
Ipored( - Ipokrajl
/posle/ - /poslije/
/.pre/ - /prije/
/preko/
zbog toga
zbog poplave
A number of Icompound l prepositions also occur with the genitive.

are made up of a preposition plus another form.
position also or it may be a noun base.
by the genitive case.
This latter may be a pre-
Most compound prepositions are followed
All those with liz/ as first element take the genitive:
lispred/
ispred nas
/izrneu/
starih i novih kUjni

iznad prosecnog
izuzev primorskih krajeva
izvan grada
/iznad/
/lzuzev/
/izvan/
These
izmeu
The manner in which such prepositions were formed historically is seen very
clearly by the use of /za/ plus an expression beginning with /vreme/:
Iza vreme/
Ipremal
Ipril
za vreme vecere
za vreme vikenda
Dative
prema podacima
prema srpskom ustanku
pri povratku
1022
SERBO-CROATIAN
UNIT 41
Accusative
Ikrozl
Note 41.1.2
kroz divne, brdovite predele
Prepositions Regularly Followed by Either of Two Cases
Iblizul
luprkosl - lusprkosl
Genitive IDative
blizu Narodnog muzeja
blie moru nego putu
uprkos hladnoe
uprkos tome
Genitive
ls al
Inal
s leve strane s desne

sa zeleznicke stanice
sa sirom i mesom
sa gradskim saobraajem
A
D
Ipol
Imeul
Ipodl
A
I
Ipredl
Instrumental
101
Accusative IDative
na predele na sam voz
na zeleznicku stanicu
na drugom spratu
na svim nezvanicnim priredbama
o zid
o kulturnom zivotu
o vaem doruku
po lekara
po hektaru
Accusative I Instrumental
On Je seo meU decu
meU omlad1nom
pod upravu Beca
pod pritiskom Turske
Kola stadoe pred kuu
preda mnom
pred robnom kuom
1023
BASIC COURSE
Note 41.1.3
/za/
1JIIIT 41
Prepositions Regularly Followed by One of Three Cases

Accusative / Genitive / Instrumental
za koga
za.moj prtljag
oranje za hladovine
jedni za drugim
potreba za u~ionicama kao i

i profesorima
/ul
u
u
U
u
u
Note 41.1.4
u~itelj1ma
Accusat1ve / Genitive IDative

Moravsku dolinu
Narodno Pozori~te
straha su velike o~i (Fear has big
eyes.)
kom kraju
poslednjem momentu
Forms not Determined by the Preceding Preposition

posle podne
u sedam sati
uve~e
/podne/ and /sedam/ are both indeclinable. Compare the use of /hilJau/ in
numbers (Note 13.1.2).
Accusative expressions of time, such as /nedelju dana/ 'for a week',
/mesec dana/ Ifor a month' are used as set expressions after certain
prepositions as seen in the following examples. Compare:
pre nedelju dana
a week ago'
posle mesec dana
lafter a mon~hl
A prepositional phrase may be used after another preposition, as /pre
nekoliko sati/ in
do pre nekoliko sati
'up until a few hours agol
Preposltions and Prepositlonal Phrases followed by Clauses
Moete ne samo uzeti red vonje ve i popiti ne~to pre nego ~to poe voz.
A few prepositions may be directly followed by verb clauses. For example /bezl
Iwithout' may be followed by a clause beginning with Ida/: Ibez da je kazao
zbogom! Iwithout having said goodbye l The preposition Iprel is followed by
/negol before a clause with the introducer /to/, as above. Other preposlt1ons
have other construct1ons. Some of these are:
1024
SERBO-CROATIAN
UNIT 41
Preposltlon
bez
pre
(Object)
pored
nego
toga
Clause
da
to
to
prema
onome
to
Compare /zato/ 'why'.
Other examples are given in Note 41.2.
In one comblnatlon~ /poto/, the preposition ls immediately followed by
/to/. Note that the /po-/ or /poto/ parallels !posle/ 'after' in meaning.
'Before' plus clause is Ipre nego to /; 'after' plus clause is /poto /.
(/poto/ may also correspond to 'sincet~ the /po-I paralleling more Ipo/.)
The word /dokle/ substitutes for Ido koliko/ for 'up to when~ how long'.
The use of /pol as a distributive particle may be listed here. Used
distr1butively~ the case of the word or phrase following is determined by the
position of that word or phrase in the sentence. Ipo/ does not affect it.
For example:
Mojim prijateljima i meni donesite po jedno vino. (10)
Hoete da probate po pare pite sa sirom i mesom kao predjelo? (29)
Najbrojnija su domainstva sa po jednim ~alnom.
The last example shows clearly that the phrase ljednim
after Isa/.
~lanom/
is instrumental
Note 41.2
Prepositions: General Survey
Note 41.2.1 Preposltions Regularly Followed by One Case
The clause introducer or other construction is also indicated here.
Genitive
twithout'
bez
!bez da /
'up
ispod
ispred
iz
iza
izmeu
iznad
izuzev
/izuzev to /
next to~ beside; until 1

lalong~ down along'
'under, below'
Ibefore~ in front of'
'out of, from'
'behind, in the rear o~ after'
'among~ between'
labove~ beyond'
to~
to~
'except'
1025
BASIC COUR.
izvan
kod
kraj
I van
'outside of'
lat" by" at (the home of)" in (the
possession of)'
pokraj
mesto I umesto I mjesto I umjesto

nakon
nasred I sred
navrh I vrh
nie
od
oko
okolo
osim
UIG'1' 41
sem
losim to .1
pokraj I kraj
,
pomocu
papi1t
pored
Ipored toga to 1
posle I poslije
Ipoto 1
posred I sred
p6vodom
povrh Ivrh
pre I prije
Ipre nego to 1
preko
p?rt
radi
Iradi toga to 1
sem I osim
Isem to 1
sred I nasred I posred I usred
uoi
usled / usljed
'beside" besides'
'instead of'
'after' (chief1y used in Croatia)
'in the middle of'
'on top of'
'below'
'from" of'
'around" about'
'around'
'except" beside" besides'
'beside" besidesI
'with the help of" by means of'
'like l
'beside, besides, along, byl
lafter l
lin the middle of l
'regarding, on account of" on the occasion
of" because of'
Ion top of'
'before'
'across" over" by way of, via" beyond I
'in the direction of, toward, towards'
'on account of" because, for the sake
of l
lexcept" besides I
lin the middle of l
Ion the eve of l
las a result of l
1026
UNIT
41
SERBO-CROATIAN
/us1ed toga ~to /

usred / sred
,lin the middle of I
uvrh / vrh
Ion top ofl
van / izvan
'outside of'
labove, beyond I
vi~e
vrh / navrh / povrh / uvrh

zbog
/zbog toga ~to /
'on top of'

Ion account of, because of'
Dative
Ito, toward'
'according to, toward, facing'
ka
prema
k /
/prema onome
~to /
pri
lalongside of, near'

Accusative
lacross, through I
Idown, along I
lalong, up along, with, up, up against
( touching ) I
kroz
niz
uz / uza
Note 41.2.2
Prepositions Regularly Followed by One of Two Cases

Genitive / Dative (all usually with genitive)
blizu
G ' near'
Inear I
D
nasuprot
'against, contrary to'

lagainst, contrary to' (With names of
persons)
/nasuprot tome
protiv
~to /
D
uprkos / usprkos
/u(s)prkos
~to /
Iagainst I
'against I
G
'in spite of'
D
'in spite ofl (With names of persons)
lin spite of the fact that 1
s / sa
Genitive / Instrumental
G
'from off, from out of (vehicle)
I
'with (accompan1ment)
na
Accusative / Dative
A
lonto (place to which) direction
towards)
1027
BASIC COURSE
UNIT 41
Ioni (place where)
A
D
'onI onto l against'

'about l concerning'
A
Ihere and there onto a given surface or area'
D
'here and there on or over a given surface
or area'
Accusative / Instrumental
A
'between,among'(place to which)
I
fbetween l amongl(place where)
A
lover l (place to which)
I
lover'(place where)
A
'under' (place to which)
I
'underI underneath' (place where)
A
'before l in front of' (place to which)
I
Ibefore l in front of' (place where)
po
meU
nad / nada
pod / poda
pred / preda
Note 41.2.3
Prepositions Regularly Followed by One of Three Cases

Accusative / Genitive / Instrumental
za
A
G
'for'j movement 'behind' or 'after'

'for l during (a period of time)'
'behind'
'because'
zato to
u
Accusative / Genitive / Dative

A
'inI into' (direction to which)
G
D
'with l near l at the place of'

'inI inside of t (place where)
Note 41.2.4 Notes on Usage

In addition to the patterns mentioned in Note 41.1.4 1 the following
semantic relationships should be reviewed:
Genitive
Accusat1ve
Dative
iz 'froml out of'
u
'to l into I
u
'in'
sa 'off of j off and down from'
na 'onto l
na 'onI
Accusative
pod 'under
(involving motion) I
Instrumental
pod 'under
(place where)~
Genitive
ispod 'out from under'
but also 'under (place where)'
1028
SERBO-CROATIAN
UNIT 41
Inal Ioni is also used with certain words such as /stanica/ and /universitet/.
Isaf 'off of' is also used as lout of l a conveyance, as well as 'off l (a horse).
Compare English 'he got off the train' or 'off the plane' but lout of the carl
(all /sa/).
Note 41.3
New Verbs
ut:frati
utiram
to shoot (ball)
i
i
I
p
baviti' se
zabl!viti
bavIm se
da zabavrm
to stay, occupy
oneself; to
entertain
i
P
a/J! I
iZjedn~iti
izjednaIvati
da iZjedna!m
V/je p
a
I
miviti
naVIjati
dt; navijem
navIjam
,
da ozledIm
Ida, ozlijedIm
a/J! I
i
a/J! I
ozlgditi
/ozlijediti
ozle:fvati
/ozlje:fvati
posgtiti
/posjetiti
posefvatf
/posje:fvati
p postii /
C
V/ne p /postignuti
da poset!m
Ida posjetIm
',
posecujem
' -'
posecen
/posjeen
,,
posecivan
vrgati
vream
/vr1jeam
povrediti
/povrijed1t1
uvr~diti
/uvrijeditl
to wind up
to hurt
to visit
/posjeIvan
da postign~m
to equalize
/ozljeIvan
/posjeujem
postizem
postlzavam
/ozlijeen
,
ozleIvan
postizati
ozleen
/ozljeujem
postiz~vati
/vrijeati
,
nav1jen
-ena
,
navIjan
,
ozleujem
a/Je I
a
I
I
izjednaen
izjednaivan
iZjednauj~m
to achieve
postigao, postignut
postigla
to hurt, offend
da povredim
Ida, povr1jedIm
da uvredIm
Ida uvrijedIm
povreen
/povr1jeen
uvreen
/uvrijeen
to hurt
1029
BASIC COURSE
1JIUT4l
Grammatical Drill
GD 41.1
Review of Prepositions
GD 41.1.1
/bez/ 'without' with genitive only.
Jovan je dobio sobu bez kupatila.

KakVu sobu je dobio Jovan?
On je dobio sobu bez kupatila.
Autoputem saobraaju samo motorna vozila,

te se vozi brzo i bez smetnji. l
Kakva je bila vonja autoputem?
Autoputem se vozi brzo i bez

smetnji, jer saobraaju samo
motorna vozila.
Nama nije bila potrebna nikakva pomo

i stigli smo u Beograd bez ikakvih
nezgoda ili kvara.
Da li se moe dobiti pomo na autoputu
na
slu~aj
Ne znam, nama nije bila potrebna

nikakva pomo i md smo stigli
nekog kvara?
bez ikakvih nezgoda ili kvara.

/bez dal
Jovan je otiao bez da je kazao Zbogom.
Ne, otiao je bez da je kazao
Jeste videli Jovana pre odlaska?
Zbogom.
GD 41.1.2
/blizu/ 'near'
GD 41.1.2.1
Usually with genitive
Naa kua se nalazi blizu velikog i

lepog parka.
Gde se nalazi vaa kua?
Nalazi se blizu velikog i lepog

parka.
Sreom,
kad nam se desio kvar u motoru
bili smo blizu jedne garae.

Sreom,
Gde ste bili kad vam se desio kvar
bili smo blizu jedne
garae.
u motoru?
l/sm~tnja/ - 'hindrance'
1030
SERBO-CROATIAN
UNIT 41
GD 41.1.2.2
With Dative (less usually)
Njegova kua je blie moru nego glavnom

putu.
Da li je njegova kua blie moru ili
Ona je blie moru nego autoputu.
autoputu?
Idol
GD 41.1.3
Ito~ until~
up
to~
next
to~
Odavde do Zagreba ima 393 km. autoputem~

a 404 km. vozom.
Koliko kilometara ima od Beograda do
l
Zagreba?
Neu se moi vratiti kui do
besidel with genitive only.
Do Zagreba ima 393

a 404 km. vozom.
~.
autoputem~
7.
Hoete li se vratiti kui do sedam?
Ne~ neu se vratiti kui do sedam.
Poto je danas petak muzej je otvoren

do 19.00 asova.
Dokle je otvoren muzej?
Poto je danas
petak~
otvoren do 19.00
muzej je
asova.
U Makedoniji je dolo do smanjenja

prirataja zbog iseljenja znatnog
broja Turaka.
Kako je dolo do smanjenja prirataja
u Makedoniji?
Jovan je za
rukom
Do smanjenja je dolo zbog iseljenja

znatnog broja Turaka.
sedeo do gospodina
Jovia.
Gde je Jovan sedeo za
GD 41.1.4
ld ui
On je sedeo do gospodina Jovia.
rukom?
lalong~
down along l with genitive only.
Kad smo uli u Moravsku dolinu~ voz je

iao du same reke.
Da li je voz iao du reke?
ILjUbljana - Sarajevo
Dubrovnik - Rijeka
Beograd - Skoplje
Zagreb - Split
537
653
459
381
Da~
kad smo uli u Moravsku dolinu~

voz je iao du same reke.
km.
km.
km.
km.
1031
UNIT 41
BASIC COURSE
GD 41.1.5
lispodi lunder J below l with genitive only.
Dok je kia padala mi smo stajali

ispod jednog velikog drveta.
Sta ste radili dok je padala kia?
Stajali smo ispod jednog velikog

drveta.
Knjiga je pala ispod stola.

Gde je moja knjiga?
GD 41.1.6
Vaa knjiga je pala ispod stola.
/ispred/ lin front of l with genitive only.
Zora je stajala ispred Jovana.

Gde je stajala Zora?
Sela i gradovi su se
reali
Ona je stajala ispred Jovana.
ispred moga
prijatelja i mene kao na filmu.

Kakav je bio va put kroz Moravsku
Vrlo lepe Sela i gradovi su se
dolinu?
reali
ispred moga prijatelja 1
mene kao na filmu.

Moja kola stoje ispred kue.
Moja kola stoje ispred kue.
Gde su vaa kola?
GD 41.1.7
liz/ lout of, from l with genitive only.
Moj prijatelj je iz Splita, iz Dalmacije.

On Je iz SplitaJ iz Dalmacije.
Odakle je va prijatelj?
Iz prolog pisma vidi se da Jovana
interesuju OVdanji uslovi za ~ivot
i stanbene prilike.
Hoe li Jovan skoro doi ovamo?
DaJ iz prolog pisma vidi se da

ga interesuju OVdanji uslovi
za ~ivot i stanbene prilike.
Jovii se vraaju prekosutra iz
Zapadne Nemake.
Kad se vai prijatelji Jovii vraaju
iz Zapadne Nemake?
Oni se vraaju prekosutra iz

Zapadne Nemake.
1032
SERBO-CROATIAN
UNIT 41
GD 41.1.8
lizal 'behind, in the rear of, after' with genitive only.
Odmah iza Kranja postepeno se otvara

Ljubljanska kotlina.
Gde se dolina Save iri?
Odmah iza Kranja postepeno se

otvara Ljubljanska kotlina i
tu se Sava iri.
Parkirau kola iza kue.
Tu uvek ima
mesta za parkiranje.
Gde ete parkirati kola?
GD 41.1.9
Iza kue. Tu uvek ima mesta za

parkiranje.
/izmedU/ 'between, among' with genitive only.
utakmica je bila izmedu 'Hajduka' i

~inamal za prvenstvo u Saveznoj ligi.
Izmedu kojih fudbalskih klubova je
Bila je izmedu fudbalskog kluba
bila utakmica.
'Hajduk' i fudbalskog kluba

'Dinamo I.
Razli~ite
vere uticale su razumljivo na
slabljenje veza izmedu Srba i Hrvata.

~ta je uticalo na slabljenje veza izmeu
Srba i Hrvata?
vere su uticale na
slabljenje veza izmedu njih.
Razliite
Tursko osvajanje Ugarske i dela Hrvatske

poremetilo je ravnoteu snaga izmedu
velikih sila u Evropi u XVI veku.
~ta je poremetilo ravnoteu snaga izmedu
ve1~~h s~la u Evrop~ u XVI veku?
Posle turskog poraza l kod Beca 1683.

ravnotea snaga izmedu velikih sila
je uspostavljena.
Kad je uspostavljena ravnotea snaga
izmeu Turske i drugih velikih sila?
Tursko osvajanje dela Ugarske i

Hrvatske poremetilo je ravnotezl
snaga izmeu velikih sila u XVI
veku.
Ravnotea snaga izmedu velikih

sila uspostavljena je posle
turskog poraza kod Beca.
l/porazi - 'defeat l
1033
UlGT41
BASIC COURSE
GD 41.1.10
/iznad/ 'above, beyond' with genitive only.
U drugim republikama, ne racunajui

Sloveniju 1 Hrvatsku, prlra~taj je
iznad prosecnog.
Da 11 je u Sloveniji i Hrvatskoj
prira~taj stanovni~tva iznad prose~nog?
Nije.
Avion je leteo iznad grada.

Da li je avion leteo iznad grada~
The plane was flying above the city.

Da, avion Je 1eteo iznad grada.
Naa kua se nalazi na brdu iznad grada.

Je li va~a kua u gradu?
GD 41.1.11
U drugim republikama
prira~taj je iznad prosenog.
Ne, naa kua se nalazi na brdu

iznad grada.
lizuzevl 'except' with genitive only.
Izuzev primorskih krajeva ribe nema

dovoljno.
Da li ima dovoljno ribe?
GD 41.1.12
Iki, lkal
Izuzev primorskih krajeva, ribe

nema dovoljno.
Ito, toward l with dative only.
Jovan 1 Toma su i~li ka stanici.

Da 11 su Jovan i Toma i~li na stanicu?
Ja sam video da su ili ka stanici,

a da li su ili na stanicu to
ne znam.
Ovaj put vodi ka koli.

Koji put vodi ka ~ko11?
GD 41.1.13
Ovaj put vodi ka koli.
Ikod/ 'at, by' with genitive only.
Toma e biti kod kue u 7 sati, gospodine.

Kad e va mu~ biti kod kue, gospoO?
On e biti kod kue u 7 sati,

gospodine.
1034
SBRBO-CROATIAN
UNIT 41
Posle turskog poraza kod Bel$a.. ugled

Austrije je ogromno porastao kod
svih hriansk1h naroda.
Kad je ugled Austrije porastao kod svih
hriansk1h naroda?
smo se vrlo lepo proveli kod naih

prijatelja Jovia.
Kako ste se proveli kod vaih prijatelja
Da nije bilo turskog poraza kod

Be~a .. ugled Austrije ne bi
toliko porastao.
Mi
Proveli smo se vrlo lepo kod njih.
Jovia?
Kpd mene je 10 sati .. ali moj sat

zaostaje 5 minuta.
(What time do you have?)
GD 41.1.14
Kod mene je 10 sati.. ali moj sat

zaostaje 5 minuta.
/kraj/.. /pokraj/ 'beside(s)' with genitive only.
M! smo stojali kraj (/pokraj) reke.
Ode ste vi bili?
GD 41.1.15
Mi smo stojali kraj reke.
/kroz/ 'through' with accusative only.
Moji prijatelji putuju po Evropi.

Kako vai prijatelji provode odmor?
Oni putuju po Evropi.
Do Moravske doline voz je prolazio kroz

divne .. brdovite predele.
Da 11 put vodl kroz lepe 1 interesantne
predele?
Oni e se vratiti s puta kroz mesec
dana.
Kad e se vai pr1jatelji vratiti s
puta kroz Evropu.
do Moravske doline put je

prolazio kroz divne .. brdovite
predele.
Da..
Vratie se kroz mesec dana.
Kroz celu svoju istoriju sve do ujedinjenja

Jugosloveni su se pribli~avali i
udaljavall jedni od drugih.
Kakva je bila istorija Jugoslovena?
Kroz celu svoju istoriju sve do

ujedinjenja oni su se pribli~avali
i udaljavali jedni od drugih.
1035
UIIIT 41
BASIC COUBSE
GD 41.1.16
ImedUI
'among~
between' with accusative
GD 41.1.16.1 With accusative

On je seo
meu
decu$ jer nije bilo
drugog mesta.
Zato je on seo
meu
Da je bilo drugog mesta, on ne .bi
decu?
seo
Ja sam stao
meu
njih da bih
spre~io
decu.
I stood between them to prevent

a fight.
Da nisam stao meU njih ne bih
tu~u.
Kako ste
me\.'!"~
spre~i1i tu~u?
spre~io tu~u.
GD 41.1.16.2 With instrumental

On je sedeo
Ge
meu
decom.
Sedeo je
je g. Jovanovic sedeo kad ste v1
meu
decom.
doli?
Kroz ceo XIX vek jugoslovenski pokret
se irio
meu
omladinom i intelek-
tualcima.
Da li je jugoslovenski pokret bio irok
narodni pokret u XIX veku?
GD 41.1.17
Nije.
On se irio u XIX veku u
glavnom meu omladinom i

intelektualcima.
/mesto/, /umesto/ 'instead of' with genitive only.
Mesto Jovana doao je Toma.

Zar je Toma pozvan?
Nije.
Umesto vode on je pio vino.

Otkud to da se Jovan napio?
Da nije pio vino mesto vode, on
On je doao mesto Jovana.
se ne bi napio.
l/intelektU&lac/ - 'intellectual'
1036
SERBO-CROATIAN
UNIT 41
GD 41.1.18
GD 41.1.18.1
Inal
Ion (D); onto (A)I
With dative
Stanujemo na Topciderskom brdu.

Imamo kuu na Topc1derskom brdu.
Gde stanujete?
Bio sam na
~e1eznickoj
stanici da vidim
za moj prtljag.
Gde ste bili Jovane?
Bio sam na eleznikoj stanici

zbog mog prtljaga.
Nisam se dobro proveo na putu, jer je

voz bio pretrpan.
Kako ste se proveli na putu?
Da voz nije bio pretrpan, proveo bih se dobro.
Odeljenje za ensku konfekciju nalazi

se na drugom spratu.
Gde se nalazi odeljenje za ensku
konfekciju?
GD 41.1.18.2
Nalazi se na drugom spratu.
With accusative
Prvo idem u ambasadu da se javim na

dunost, pa onda idem na e1ezni!ku
stanicu za prtljag.
Gde idete Jovane?
Prvo idem u ambasadu da se javim

na dunost, pa onda idem na
e1eznicku stanicu za prtljag.
Sutra e me prijatelji voditi na jednu

pijacu.
Jeste bili na nekoj pijaci?
Pre podne idemo na univerzitet, a posle
podne na Kalemegdan.
Kakav je va~ raspored za sutra?
Jo~
nisam. Sutra e me prijatelji

voditi na jednu pijacu.
Pre podne emo ii na univerzitet,

a posle podne na Kalemegdan.
1037
1JJftT4l
BASIC COURSE
Austrija je iskoristila prvu priliku

da se izmiri sa Madarima na
raun
Hrvata i Srba.
Da li je Austrija odrala ree prema
Nije.
Hrvatima i Srbima.
Ona je iskoristila prvu
priliku da se izmiri sa Madzarima

na
Gospodin Jovi je otiao na ruak.

Da li je g. Jovi tu?
raun
~ao mi
na
Hrvata i Srba.
je on nije tu.
Otiao je
ruak.
Turska invazija Balkanskog poluostrva

imala je takoe velikog uticaja na
budunost Jugoslovena.
Da li je turska invazija Balkanskog
Je.~e,
imala je velikog uticaja na
njihovu budunost.
poluostrva imala uticaja na

budunost Jugoslavena?
Na zvaninu priredbu ne moete ii u

sivom odelu.
Ne, moete ii samo na nezvanienu
Mogu li ii na priredbu u ovom odelu?
priredbu u sivom odelu, ali ne

na
Nisam zaboravio na na sastanak.
Niste valjda zaboravili na na sastanak?
GD 41.1.19
zvaninu.
Nisam, doci cu na sastanak.
/nad/, /nada/ lover, above l with accusative and instrumental.

He was reading; bent over a book.
Video sam ga nagnutog nad
knjigu.
On je citao nagnut nad knjigu.

~ta
je Jovan radio kad ste vi

sobu?
u~li
We love freedom above all else.

Da, mi volimo slobodu nada sve.
Mi volimo slobodu nada sve.
Da li vi volite slobodu?
GD 41.1.19.2
With instrumental
Nad gradom je leteo jedan avion na

mlazni pogon.
Da li su leteli danas avioni nad gradom?
A jet plane was flying above the

city.
Da, jedan avion na mlazni pogon
je leteo danas nad gradom.
1038
SERBO-CROATIAN
UNIT 41
On nije imao vlast nad nama.
He had no power over us.

Ne, on nije imao nikakvu vlast
Je li on imao neku vlast nad vama?
nad nama.
GD 41.1.20
/nakon/ 'after' (chiefly used in Croatia) with genitive only.
Tomo je doao u Jugoslaviju nakon

Ivana.
Ko je doao pre u Jugoslaviju, Tomo ili
Ivan?
GD 41.1.21
(Croatian rorms or names used in

this sentence)
sam da je Tomo doao u
Jugoslaviju nakon Ivana.
~uo
/niz/ 'down along' with accusative only.
smo sili niz stepenice, jer je

lirt bio pokvaren.
Za~to ste silazili niz stepenice?
Morali smo sii niz stepenice, jer

je lift bio pokvaren.
Lako je plivati niz vodu.
It's easy to swim downstream.
Vi dobro plivate.
Lako je, jer plivam niz vodu.
Deca su
The children
trala
niz brdo kad sam
wer~
running downhill,
when I saw them.

Ne znam. Kad sam ih ja video, oni
ih ja video.
Gde su deca?
su trcali niz brdo.
GD 41.1.22
/nasuprot/ 'against, contrary to' with genitive and dative.
GD 41.1.22.1 With genitive

Jovan je to uradio nasuprot mojih saveta.
Jeste vi kazali Jovanu da tako uradi?
GD 41.1.22.2
Ne, on je to uradio nasuprot

mojih saveta.
With dative
On je to uradio nasuprot Jovanu.

Zato je on to uradio?
Ne znam zato, ali izgleda da je

on to uradio nasuprot Jovanu.
1039
BASIC COURSE
GD 41.1.23
UIOT41
/nie/ 'below' with genitive only.
Skrenite putem nie mosta.
Turn off below the bridge.
Koji put vodi ka koli?
Skrenite onim putem nize mosta.
Moja kua je nize puta.

Gde se nalazi vaa kua?
GD 41.1.24
GD 41.1.24.1
Blizu je, nalazi se nize puta.
101
with dative 'about', with accusative 'on, onto, against'.

With dative
Ja sam vecerao zajedno sa Jovanom i za

vreme vecere smo na miru razgovarali o
naim poslovima.
Vecerao sam samo s Jovanom da bismo
na miru razgovarali o na~im
S kim ste vecerali?
poslovima.
Iskoristio sam ovu priliku i napisao
roditeljima nekoliko reci o
kulturnom ivotu i prilikama ovde.
Po~to
O cemu ste pisali roditeljima?
se oni interesuju za kulturni
zivot i prilike ovde, pisao sam im

o tome.
GD 41.1.24.2
With accusative
On je obesio sliku o zid.

Je li Jovan obesio sliku o zid?
He hung the picture on the wall.

Ne znam ko je obesio sliku o zid.
Dete je palo i udarilo 1 glavom2 o zemlju

i povredilo se.
Kako se dete provedilo?
Palo je i udarilo glavom o zemlju.
'
1 - Ito hitI
lUdariti
2/g1~val - 'head'
1040
SERBO-CROATIAN
UNIT 41
GD 41.1.25
lodl
Ifrom, of, since l with genitive only.
Imaju dva pisma, Jedno je od kue

od mog oca i majke, a drugo je od
naih prijatelja Jovia.
Jedno je od kue, od mog oca i
maj ke, a drugo j o nisam otvorio
i ne znam od koga je.
Od koga su pisma?
Od Zagreba autoput prolazi kroz dolinu Save

,
izbegavajuci naseljena mesta.
Da li autoput prolazi kroz naseljena
mesta?
Od povra ima boranije, graka,
krompira, pasulja, zelene salate itd.
Kakvog povra ima?
Od sveeg voa ima raznih vrsta jabuka

i kruaka, jagoda, malina i kupina.
Da li ima sveeg voa?
Ne, izbegava naseljena mesta,

naro~ito kad prolazi kroz
dolinu Save.
Poto je sezona ima boranije,

graka, krompira, pasulja,
zelene salate itd.
ostalog video sam

razne vrste jabuka i kr~aka,
jagoda, malina i kupina.
Da,
Od kukuruza imamo vie prihoda i koristi.

Zato'sejete radije kukuruz od penice?
izmeU
Jer od njega imamo vie prihoda i

koristi.
Jugoslovenski pokret postaje narodni od

osnivanja srpskohrvatske koalicije.
Kad je jugoslovenski pokret postao
narodni?
Od osnivanja srpskohrvatske
koalicije.
Od ponedeljnika neu biti ovde.

Otkad neete biti ovde?
Od ponedeljnika.
Ovaj kola~ je napravljen od jagoda.

Od ~ega je ovaj kola~?
To je
Ovo je pita od sira.

Od ~ega je ova pita?
To je pita od sira.
kola~
od jagoda.
1041
URIT 41
BASlccOuaS
GD 41.1.26
lo ko/
laround, about I with genitive only.
Ml smo obili oko grada.

Da li ste izbegli gradski saobraaj?
Da, svi smo
Od Beograda do granice ima oko 630 km.

Koliko ima od Beograda do granice?
Ima oko
Ovogodinja euva je bila dobra i

uhvatilo nam se oko 20 metara po
hektaru.
Koliko ste imali p~enice po hektaru?
GD 41.1.27
Ipo/ with dative:
oko grada.
630 lan.
Uhvatilo se oko 20 metara po

hektaru.
Ihere and there on or over a given surtace or
area; according to, bYi peri afteri.

each one or of each one l
GD 41.1.27.1
obi~li
With accusat1ve: Itor;
1str1butive
tor
With dative
Ml smo putovali mnogo po Jugoslaviji.
Da, putovali smo po celoj Jugoslaviji.
Da li ste mnogo putovali?

Na alost ja sam razumeo operu vi!e po
radnji glumaca nego po znanju jezika.
Da li ste razumeli sadrinu opere?
Da, ali na .alost vile po radnji

glumaca nego po znanju jezika.
Poslao sam vam knjigu pO Zori.

Po kome ste mi poslali knjigu.
Poslao sam po Zori.
Glupo je bilo to nisam po povratku s

..,
puta pregledao kocn1ce.
~udo niste pregledali kocnice po
povratku s tako te!kog puta?
Bilo je glupo ito to nisam ulSinio

odmah po povratku s puta.
GD 41.1.27.2
With accusative
Taksi je doao po Tomu.

Po koga je doao taksi?
Po Tomu.
1042
BERBO-CROATIAN
UNIT 41
Dete se iznenada razbo1e10 i umesto da

doemo na prijem, morao sam tr~ati1po
1ekara.
Za5to niste
do~li
kod nas na prijem?
Dete se iznenada razbo1elo i morao

sam tr~ati po lekara.
Meni 1 mojim prijateljima donesite po

jedno vino.
~ta vi i va~i prijatelji elite da
pijete?
Kao predjelo donesite mi po
sa sirom i mesom.
Sta le1ite kao predjelo?
pare
Donesite nam po jedno vino.
pite
Donesite mi po pare pite sa
sirom i mesom.
Dajte mi deset maraka po 20 dinara.

Kakve marke lelite, gospodine?
Dajte mi deset maraka po 20 dinara.
/poto/
"
Posto
je kilogram jabuka?
(How much a kilo are apples?)
Kilogram j abuka J e 50 dinara.
To ne smete nipo~to uraditi.

Mogu li to da uradim?
You don 1 t dare do that on any account.

Ne, vi ne smete to nipo~to uraditi.
GD 1.28
GD 1.28.1
Ipod/I /poda/ 1 under I with accusative and instrumental.

With acc.usative
Po tom sporazumu Dalmacija je opet

stavljena pod upravu Beca.
~ta je bilo s Dalmacijom po tom
sporazwnu?
Ona je opet stavljena pod upravu

Beca.
Dete je otilo pod krevet.

Gde je otilo dete?
Otilo je pod krevet.

ga pod krevetom.
Video sam
l/treati/ - Ito run, rush l
1043
BASIC COURSE
GD 1.28.2
UNIT 41
With instrumental
Najvie zemlje nam je
obraeno
pod
kukuruzom.
Koliko zemlje imate
obraeno
pod
Ne znam tacno, ali najvie zemlje
kukuruzom?
GD 1.29
nam je
pod kukuruzom.
jpomou/ 'by means of' with genitive only.
Zavesa se dizala i sputala pomocu

elektrike.
Da li se zavesa dizala i sputala
,
pomocu elektrike?
GD 1.30
obraeno
Da, tako se radi.
Zavesa se dizala i
sputala pomou elektrike.
/poputj 'like' with genitive
Oni su ili peke poput ostalih ljudi.

Peke, poput ostalih ljudi.
Kako su oni ili?
GD 1.31
/pored/ Ibeside(s), along, by' With genitive only.
Mi putujemo prvom klasom i

mesta pored prozora.
Kakva mesta zelite da vam zauzmem,
v~limo
Zauzmite dva mesta u kupeu prve

klase ako je mogue pored prozora.
gospodine?
Sve do Zagreba autoput prolazi
kroz lepa, zlvoplsna naSelja 3 i
put je zanimljiv.
Kroz kakve predele vodi autoput?
Sve do Zagreba pored autoputa vide

se lepa ivopisna naselja i put
je vrlo zanimljiv.
l/z~vesa/ - 'curtaln'
2/sputati/ - 'to come down lower'
3/n~selje/ - I settlement I
1044
UNIT 41
SBRBO-CROATJAN
stare zgrade sa v1~e spratova

nemaju lift.
Da li nove zgrade imaju litt?
DaJ nove zgrade sa vie spratova

pored stepenica imaju 1 lift.
Pored razli~itih azbuka jezik Srba i

Hrvata ostao je isti.
Da li je jezik Srba i Hrvata ostao
isti i pored razliitih azbuka?
Da# njihov jezik Je ostao isti i

pored razlici tih azbuka.
Sporazumom izmeu Austrije i Ugarske

pored Srba ostavljeni su i Hrvati
na milost i nemilost Mad~ara.
Kakav je bio polo~aj Hrvata posle
sporazuma izmedU Austrije i Ugarske?
Posle tog sporazuma i Hrvati su

pored Srba ostavljeni na milost
i nemilost Mad~ara.
/pored toga to/

Ja sam se malo etao pored toga to
pada kia.
Zar ste se vi etali i pored toga to
pada kia?
GD 41.1.32
Da, ja sam se etao i pored toga.
/posle/ 'after' with genitive only.
Posle pada Beograda 1 turske pobede na

Moha~kom polju rat Be preneo u
Mad~arsku i Hrvatsku.
Kad se rat preneo u Mad~arsku i Hrvatsku?
Posle pada Beograda i turske pobede

na Mohackom polju.
Ja sam doao u Beograd posle Jovana.

Jeste vi doli u Beograd posle Jovana?
Da, ja sam doao posle njega.
Posle zauzea veeg dela Ugarske dola

je neuspela opsada Beca.
!ta je dolo posle zauzea veeg dela
Ugarske?
Posle toga je dola neuspela

opsada Beca.
1045
BASIC COURSE
GD 41.1.33
U1GT4l
/povodom/ 'on the occasion of, regarding, a propos ofl with genitive
only.
Imam da razgovaram s vama povodom vaeg
puta u Zagreb.
Povodom
~ega
elite da razgovarate sa
Povodom vaeg puta u Zagreb.
mnom?
GD 41.1.34
/pre/ 'before' with genitive.
Moete kupiti red vonje pre polaska

voza.
Imam li vremena da kupim red vonje pre
Da, imate dovoljno vremena i

moete kupiti red vonje pre
polaska voza?
polaska voza.
Ja
pro~itam
jugoslovenske novine pre
odlaska u kancelariju.
Kad ~itate jugoslovenske novine?
Pre odlaska u kancelariju.
Ja sam doao u Beograd pre Jovana.

Jeste vi doli u Beograd pre Jovana?
Da, ja sam doao pre njega.
/pre nego to/

Pre nego to poete na put treba da
pregledate ko~nice.
Da li ste pregledali ko~nice pre nego
Ne, nije potrebno.

nove.
to ste poli na put?
GD 41.1.35
GD 41.1.35.1
Nae kocnice su
/pred/, /preda/ 'before, in front of l

With accusatlve
Kola su stala pred kuu.

Gde su stala kola?
Pred kuu.
Kad smo doli pred kafanu, mi smo seli

da popijemo po jedno pivo.
Jeste svraali negde?
Da, kad smo doli pred kafanu,

mi smo svratili da popijemo po
Jedno pivo.
1046
UNIT 41
SERBO-CROATIAN
GD 41.1.35.2
With instrumental
Mogu samo zaustaviti kola pred
robnom kucom, ali ne mogu parkirati.

Gde zelite da
siete?
Zaustavite kola tu pred robnom

kuom.
Oni su preda mnom podmazali kola

i promenili ulje.
Da li je pred vama promenjeno ulje?
GD 41.1.36
genitive.
Da, kola su preda mnom podmazana

i promenjeno ulje.
/preko/, Ipreko puta/ 'across, over, by way of, via, beyond' with
Ne bih nikad vie putovao zimi u

Austriju preko Maribora.
Da li ste putovali u Austriju preko
Da, putovali smo samo jedanput

zimi preko Maribora.
Maribora?
Narodni muzej je preko puta spomenika
Kneza Mihaila.
Koja je ono zgrada preko puta spomenika
To je Narodni muzej.
On je preko
puta spomenika.
Kneza Mihaila?
Soba u Mazestiku kota izmeu pet i
est stotina dinara.
Koliko kota soba u Mazestiku?
Soba u Mazestiku kota preko pet

stotina dinara.
Naa kua je preko brda.

Da li je va~a kua daleko odavde?
GD 41.1.37
Nije. Pogledajte ono brdo.

je preko tog brda.
Na~a
ku6a
/prema/ 'according to, toward, facing' with dative.
Stav Austrije prema srpskom ustanku bio

je u pocetku prijateljski.
Kakav je bio stav Austrije prema
srpskom ustanku?
U pocetku je bio prijateljski. Kasnije

se njen stav prema ustanku promenio.
1047
BAllCcouaa
UIGt' 41
Iprema onome litol

Put vodi kroz plodne i bogate doline i
ne bih rekao da j e va5a zemlja siroma5na.
3ta mislite o na50j zemlji?
Ne bih rekao da j e va5a zemlja

siroma5na prema onome 5to sam
video.
OD 41.1.38 Ipril 'alongside ot, nearby' with dative.

Pri povratku je bilo hladno, all je
sunce s1jalo.
Kako je bilo pri povratku?
Pri povratku je bilo hladno, ali

je sunce sijalo i bilo je
prijatno.
Zao mi j e 5to nemam re~nik pri ruci.

Imate li re!nik pri ruci'
Nemam, all
treba.
Ipri svem tom/

On je znao da vreme nije povoljno za
put, ali je pri svem tom otputovao.
Zar je on znao da ce vreme biti
nepovoljno za put?'
~
mo~da
ja znam
re~
koja vam
Da, znao je, ali je pri svem tom

otputovao.
GD 41.1.39 Iprotivl 'against' with genitive.

U ratovima Sv. saveza svi hri5ansk1
narodi su se bralli protiv Turaka.
Da li su se Srbi borili protiv Turaka u
ratovima Sv. saveza?
on
With dative (less common)

je postupio protiv zakonu.
Da, Srbi su se borili protiv T\u'aka
zajedno sa ostalim hri.anima.

He acted illegally (against the
law).
Da, postupio je preko o~ek1vanja
protiv zakonu.
Zar je on postupio protiv zakonu?
1048
SERBO...CROATIAN
UNIT 41
GD 41.1.40
Iputl
On je otiao put
'in the direction of, toward' with genitive only.

zeleznike
Je li on otiao na
stanice.
zelezniku
stanicu?
On je otiao put
elezni~ke
stanice,
ali ne znam da li je otiao ba

na stanicu.
GD 41.1.41
only.
Iradi/ Ion account of, because of, for the sake or' with genitive
Toma je doao radi majke.

Radi koga je Toma doao?
On je doao radi majke. Ona ga je

zvala.
GD 41.1.42
GD 41.1.42.1
Isl, Isal
with genitive 'off of'; with instrumental 'with'.

With genitive
Prtljag vaeg prijatelja jo nije donet

sa zeleznike stanice.
Je li prtljag mog prijatelja donet sa
zeleznike
Da, njegov prtljag je ve.c donet sa

elezni~ke stanice.
stanice?
Na celom putu od granice do Beograda

bio je samo jedan zastoj i skretanje
s puta.
Da li je bilo zastoja i skretanja s
puta?
Odeljenje za
deake
Bilo je nekoliko zastoja i skretanja

s puta.
je s leve, a za
devojice
s desne strane.
S koje strane je odeljenje za
Vide6ete, za
deake?
devoj~ice
GD 41.1.42.2
de~ake
je s leve, a za
s desne strane.
With instrumental
Sutra pravimo izlet s naim prijateljima

na Fruku goru.
S naim prijateljima gospodinom
i gospoom Jovi.
S kim pravite izlet na Fruku goru?
1049
U1G'l' 41
BASIC COD.
Veza sa Dedinjem i ToplSiderskim brdom

je dobra.
Zar se vi
slu~ite gradskim saobraajn1m
sredstvima?
Ja vam mogu pokazati sutra jednu robnu
kuu i radnju sa samoposlugom.
Zeleo bih da vidim jednu robnu kuu i
radnju sa samoposlugom.
Ako imate vremena j a vam mogu

pokazati sutra i robnu kuu i
radnju sa samoposlugom.
U poreenju sa novim kuama.. starije

kue imaju vee i svetlije sobe.
Kakve su starije kue u poreenju sa
novim?
U poreenju sa novim.. starije

,
,
kuce imaju vece i svetlije sobe.
Ja po~injem doru~ak sa ~aom vonog

soka.. obi~no od pomorand~e.
S ~im vi po~injete doru~ak?
S ~aom vonog soka.. obi~no od

pomorandle.
Clanovi srpskohrvatske koalicije su

izlazili na izbore sa zajedn1lSk1m
programom.
Da li je osnivanje srpskohrvatske
koalicije imalo zna~aja?
GD 41.1.43
Da .. sluim se. Veza sa Dedinjem

i Top~idersk1m brdom je dobra.
Da .. od njenog osnivanja, ~lanovi

koalicije su izlazili na izbore
sa zajedni~kim programom.
Isem{.. losim{ 'beside.. besides .. except' with genitive only.
Sem 8aborne crkve i Top~iderskog parka

treba da vidite beogradski grad i
Zoloki vrt.
!Ita nam preporu~ujete da vidimo sem
Saborne crkve i Top~iderskog brda?
Preporu~ujem vam
da vidite beogradski
grad i zoloki vrt.
1050
UNIT 41
SERBO-CROATIAN
Sem azbuke nema nekih bitnih razlika

izmeU srpske i hrvatske recenzije
staroslovenskog jezika.
Ima li neke bitne razlike izmeU srpske
i hrvatske recenzije staroslovenskog
jezika?
/sem toga/
Sem toga# Hrvatska je dobila na upravu
Dalmaciju.
Da li Je Hrvatskoj priznata samo
nezavisnost od Ugarske?
Ne, sem azbuke nema bitnih razlika

izmeU
tih dveju recenzija.
Ne, sem toga, ona je dobila

Dalmaciju na upravu.
GD 41.1.44 /sred/# /posred/# /nasred/# /usred/ 'in the middle of' with genitive
only.
Mi smo bili usred ru~ka kad je Jovan
dolao.
Vi ste ru~ali kad je Jovan dolao,
jel'te?
Da, mi smo bili usred

je on dolao.
Dete je bilo nasred sobe.

Gde je bilo dete?
Dete je sedelo nasred sobe.
ru~ka
kad
GD 41.1.45 /u/ with dative (/locative) and accusative 'in, into'jwith genitive
'with# near, at the place of'.
ao 41.1.45.1 With dative
U Narodnom pozori~tu se daje
opera 'Seljaci', a u Jugoslovenskom
dramskom Nu'i!iiev komad 'Gospoa
ministarka'.
~ujem da vi i va'i!ia gospoa mnogo
volite pozorilte.
Da# gledali smo u Narodnom pozori5tu

operu 'Seljac1'# a u jugoslovenskom
ramskom# Nul1ev komad 'Gospoa
minlstarka~
1051
B,f&SIC COURSE
UMlT41
Kragujevac je grad u
Srbiji.
Gde ivi va prijatelj?
Deije
On zivi u Kragujevcu, u Srbiji.
odeljenje je u prizemlju.
Molim vas, gde je
deije
odeljenje?
U prizemlju.
Pismenost je najvia u privredno

razvijenim krajevima u kojima je
ve uvedeno obavezno osmogodinje
kolovanje.
Da li je pismenost visoka u privredno
nerazvijenim krajevima?
Ovde
~ene
imaju ukusa u
Nije, pismenost je najVia u

privredno raZVijenim krajevima.
o~evanju.
Svet je ovde dobro odevenJ
Da, naroito
odevanju.
Podaci popisa pokazuju dalje da su
imaju UKusa u
~ene
jo uvek u veini, mada neznatnoj.

Jugoslavija je sigurno pretrpela velike
Da, i zato su ene jo uvek u

veini, mada neznatnoj.
gubitke u ljudstvu u toku rata.
GD 41.1.45.2
~ene
With accusative
Treba videti Sabornu crkvu i

Kalemegdan.
Gde nameravate da idete danas?
Prvo emo ii u Sabornu crkvu, pa

onda na Kalemegdan.
U petak, subotu i nedelju neemo biti
kod kue.
Koliko ete biti na putu?
Tri dana, mislim, petak, subotu i

nedelju.
GD 41.1.45.3
With genitive (less common)
U nas Jugoslovena to nije
With us Yugoslavs thatIs not
obiaj.
customary.
Jer u nas Jugoslovena to nije
Zato niste uradili kao to sam vam

kazao.
obiaj.
1052
URBO-CROATIAN
UNIT 41
U straha su velike
GD 41.1.46
/uo~i/
o~i.
Fear has big eyes.
'on the eve ot, the day betore' with genitive only.
Jovan e doi uogi Bo~ia.

Hoe li Jovan doi kui za Bo~i?
John will come on Christmas eve.

Da, on e doi uo~i Bo~ia.
GD 41.1.47 /u(s)prkos/ lin spite ati usually with genitive, with dative with names
ot persons.
GD 41.1.47.1 With genitive
Uprkos hladnoe doputovali smo bez
ikakvih te~koa.
l
Kako ste podneli put?
Podneli smo put dobro uprkos

hladnoe.
GD 41.1.47.2
With dative
On Je to uradio uprkos Jovanu.

To Je bilo glupo.
GD 41.1.48
Naravno, ali on Je to uradio

uprkos Jovanu.
/uz/, luza/ 'along, up along, with, up, up against' with accusative.
litt nije radio, mi smo morali da

"2
se penjemo uz stepenice.
Za~to ste se penjali uz stepenice?
Po~to
smo stajali uz reku kad se to

desilo.
Ge ste vi bili kad se to desilo?
Penjali smo se uz stepenice,

po~to litt nije radio.
Mi
stajali smo uz reku.
1/POdnet1/ - Ito stand, endure'
2/penjati sei - Ito climb l
1053
BASIC COURSE
UNIT 41
Ja pijem vino samo uz Jelo.

Zato ne popijete
au
vina?
Hvala) ne mogu.
Ja pijem vino samo
uz Jelo.
Mi emo kupiti benzin uz put (usput).
Kupiemo
Zato ne kupite benzin u gradu?
ga uz put.
Ja nemam novaoa uza se.

~ao
Moete li da mi pozajmite hiljadu

dinara?
mi je, ali nemam novaoa uza se.
luz to (or usto)/ 'besides that, in addition to that'

On je star i uz to bolestan.
Zato va prijatelj ne radi?
Jer je star i uz to bolestan.
Moj prijatelj ima dobar posao i uz to

ovek.
Je bogat
~uJem
Kako ivi va prijatelj?
da ima dobar posao,

a uz to je bogat covek.
GD 41.1.49 Ivani, /izvan/ ' outside of' with genitive only.

Moji prijatelji
obino
provode vikend
van grada.
Da li e vai prijatelji provesti
Oni obi~no provode svaki vikend

van grada.
vikend van grada ili kod kue.

Smitovi su ve dugo van Sjedinjenih
Amerikih
Drava.
Da li e se Sm1tovi skoro vratiti iz
Evrope?
Mislim da hoe.
,
Oni su veo dugo
van zemlje.
Sta mislite?
/vie/ 'above, beyond' with genitive only.
GD 41.1.50
,
Njegova kuoa je na brdu vie mosta

Pokaite mi njegovu kuul
Eno, ono je njegova kua vie

mosta.
l/mGst/ - 'bridge'
2/enol _ 'there'
1054
SERBO-CROATJAN
UNIT 41
GD 41.1.51
/vrh/I /uvrh/ I /navrh/ I /povrh/ 'on top ot' with genitive only.
Naa kua je bila navrh brda.

Gde je bila vaa kua?
Ipovrh togal
Usevi su inace bili
dola je sua.
Bila je navrh brda.
raviI
Zato je godina bila tako
povrh toga
The crops were bad in any case l and

on top or that along came a
drought.
Usevi su ove godine ina~e bili
raviI i povrh toga do~la je
rava?
su~a.
!etva je bila rava, povrh svega

dola je bolest.
Zato vam treba novac?
Imali smo ravu ~etvu6 povrh

svega dola je moja bolest.
GD 41.1.52 /za/ with accusative 'for' or movement 'behind' or 'atter'jwith

instrumental 'behind' or 'torfexpressing wish or need; with genitive 'tor,
during' in the sense ot time elapsed.
Devojka je donela katu i ~aj.
Za koga su kafa i ~aj?
Kafa je za mene, a ~aj za moju
sestru.
~elela
bih da vidim lenake haljine i

de~ija odela.
Da li je na ovom spratu odeljenje za
~ensku i de~iju konfekciju?
Nije, odeljenje za ~ensku i

de~lj u konfekclj u j e na prvom
spratu.
Broj prodavnica za raspodelu dobara je

nedovoljan.
Zar ovde nema dovoljno
~ivotnlh
namirnica
i robe?
Nel ovde ima dovoljno ~ivotnih

namirnica i robe, ali broj
prodavnica za raspodelu dobara
Je nedovoljan.
l/raSPOdela/ - 'distribution'
1.055
BASIC
cona:
Ova ~kola je obavezna za svu decu i

,
uvedena je u vecem delu zemlje, ali
ne svuda.
Da li je osmogodi~nja ~kola obavezna
Da, ta
~kola
je obavezna za svu
decu, ali na ~alost

uvedena svuda.
za svu decu?
Turcima seobe nisu i~le u ra~un, jer su

remetile njihove planove za osvajanje
Beca i dalje prodiranje u Evropu.
za_to seobe nisu i~le u racun Turcima?
pete je oti~lo za kuu.

Gde je dete?
Mi smo seli za sto.
!ta ste radili kad ste
1JIIIT41
jo~
nije
Jer su remetile njihove planove

za osvajanje Beca i dalje
prodiranje u Evropu.
otilo je za kuu.
u~li
Seli smo za sto.
u sobu?
GD 41.1.52.2 With instrumental

Ja sam i~ao za Tomom.
Jeste vi i~li za Tomom?
Da~
Ml smo sedeli za. stolom i na miru

razgovarali.
sta ste vi radili kad je Jovan u~ao u
sobu?
,
Broj aka se mnogo povecao a s tim i
potreba za uc1on1cama~ kao 1
uitelj1ma i profesorima.
,
Broj aka se sigurno mnogo povecao kad
je uvedeno obavezno osmogodi~nje
ja sam
i~ao
za njim.
Ni~ta
nismo radili, ve6 smo sedeli za

stolom i razgovarali.
ali s brojem aka se povecala

potreba za ucion1cama~ u~itelj1ma
i profesorima.
Da~
~kolovanje?
~elje
za vi_im ~kolovanjem su vee nego

dru~tvene potrebe i mogunosti.
Da li su velike dru~tvene potreoe i
mogunosti za v1~1m 5kolovanjem?
Da~
ali su lelje za v1~im ~kolovanjem

vee i od dr~tven1h potreba 1
mogunosti.
1056
SERBO-CROATIAN
UNIT 41
GD 41.52.3
With genitive
Za vlade Josipa I I austriska politika

je bila antiklerikalna.
Zato su Srbi smatrali Josipa I I svojim
prijateljem?
Zato to je za njegove vlade

austriska politika bila
antiklerikalna.
Iza vreme/ 'during'

Mi smo zajedno vecerali i za vreme
veere na miru razgovarali.
Jeste li vi i Toma zajedno veceral~?
Da" i za vreme vecere smo na

miru razgovarali o poslovima.
Moram ostati kod kue za vreme vikenda

zbog posla.
,
,
,
Necu" ostacu kod kuce za
vreme ovog vikenda zbog posla.
Zar vi neete ii nigde za vreme

vikenda?
GD 41.1.53
/zbog/ 'because of' with genitive only.
U Makedoniji je dolo do smanjenja

prirataja zbog iseljenja znatnog
broja Turaka.
Zbog ega je dolo do smanjenja
Dolo je zbog iseljenja znatnog
pr1rataja stanovnitva u Makedoniji?
broja Turaka.
U Vojvodini je bio veliki prirataj

zbog doseljavanja stanovni~tva iz
drugih krajeva.
Zbog ega se poveao prirataj stanovnitva
u Vojvodini?
Da sam poao na put kolima sumnjam da
bih proao zbog poplave.
Zato ste ili vozom u Skoplje?
Poveao se zbog doseljavanja
stanovnitva iz drugih krajeva.
Zbog poplave. Da sam iao kolima

sumnjam da bih proao.
1057
mur41
BASlCcOuaSE
OD 41.2
Prepositions with numbers and their quantity words.
Neki put se pismo zadr~i du~e od pet dana.

Koliko putuje pismo od Amerike do
Jugoslavije?
Bio sam sa
Neki put se
dana.
zadr~i
dule od pet
slu~bom
u Beogradu kao mlad

~1novn1k pre petnaest godina.
Da li ste ranije bili sa slu~bom u
Beogradu?
Da, bio sam kao mla CSinovnik pre

petnaest godina.
Mislim da je bilo oko deset ljudi.

Da: li je bilo mnogo sveta kod njih,
Nije, mislim da je bilo oko deset

ljudi.
Prinos pJen1ce je bio oko 20 metara po

hektaru.
koliki je prinos pllen1ce dobar?
!'rinas pJen1ce oko 20 metara po

hektaru j e dobar.
Have zgrade sa viJe spratova pored

stepenica imaju 1 litt.
Da li nove zgrade imaju littove?
Zgrade sa Jest i
Vi~e
spratova
imaju i litt.
Dok smo tra.ili s tan uJli smo u mnogo i
starijih i novijih kua.
,
:va li ste bili u jugoslovenskim kucama ?
Moj mu~ dolazi kui obi~no izmeU llest i

sedam sati.
U koliko sati dolazi kui vaJ mu.?
Dal dok smo tra~ili stan uJli smo

'u mnogo raznih kua.
On dolazi kui abiCSna izmeU

lest i sedam. sem subote.
1058
VMIT 41
GD 41.3
SERBO-CROATIAN
Prepos1tions followed by time expressions in the accusative.
Pismo putuje od tri do nedelju dana.

Koliko putuje pismo od Amerike do
Jugoslavije?
-Najvie do nedelju dana.
Mi emo ostati na letovanju. do mesec
dana.
Koliko ete ostati na letovanju?
Od mesec do mesec i po dana.
Dete ima godinu dana.

Koliko godina ima dete?
Ima oko godinu dana.
Ml emo se vratiti kui posle godinu

dana.
Hoete li se vratiti kui iz Evrope pre
godinu dana?
Ne, vratiemo se tek posle godinu

dana.
Ostau u gradu oko jedan sat.
Ne, ostau samo oko jedan sat.
Hoete se zadr~ati dugo u gradu?
Sada je pet sati, a ja vas

jedan sat.
Od kada me ~eka te.
~ekam
od
~ekam
vas od jedan sat, a sada je
pet.
GD 41.4
GD 41.4.1.
A
Nogomet je do skora bio najomiljeniji

sport.
Zato ~to se ko~arka i rukomet igraju
sve vi~e.
Osvojili smo prole godine 1
meUnarodno prvenstvo u koarki.
Igra se loptom, ali ima golove.
Igra s e rukama.
Igra, a11 ne toliko kao koarka
i rukomet.
Da, to je ta!no. Nai gradovi su
ob1~no uz ili blizu neke rijeke.
Kojim se sportovima bavi omladina kod

vas?
Zaito ka!ete do skora?
Da, !uo sam da se ovdje dobro igra
koiarka.
Ne znam kako se igra rukomet?
Da li se igra rukama ili nogama?
Da li se igra odbojka kod vas?
sam da se ovdje SVijet mnogo kupa
i pliva.
~uo
1059
1JMIT 41
BASIC COURSE
Da, i kupanje na moru je najvece
A osim toga vi imate veliko i lijepo
uivanje za sve.
primorje.
Da li su razvijeni zimski sportovi?
Jesu, skijanje je narodni sport u

Sloveniji, a omladina se interesira
tim sportom u cijeloj zemlji.
Sklizanje na ledu, a s tim i hokej
Koji su jo zimski sportovi razvijeni?

Da li postoje klubovi za hokej na ledu?
Da li se odravaju utakmice?
na ledu.
Ne, nogometaki klubovi imaju
timove za hokej na ledu.
Da, odravaju se utakmice za prvenstvo
u Jugoslaviji.
RojHK ce cnopTOSHMa 6a8B

sac?
SamTO KazeTe AocKopa?
OM~ABHa
KOA
caM Aa ce OSAe Ao6po Hrpa

KomapKa.
He aHaM KaKO ce Hrpa PYKoueT.
Aa JIH ce IU'pa pyxaua HJIH HOI"aMa?
Aa ~ ce BI"pa oA6ojKa KOA sac?
~a,
~yo
qyo caK Aa ce oSAe cseT UHOI"O Kyoa B

DJIHSa.
A ceK TOl"a SH KUsTe SeJIHKO H ~eno
npBllopje.
aa JIH cy paaPHjeHB aBMCKH cnopTOSH?
RojH cY jom aHucKB cnopTosB pa38HjeHB?

~a ~H
nocToje
~a ~
ce oAPzasajy YTaKYHue?
K~60SH
aa xoxej Ha
je AOCKopa 6HO HajoMH~eHB

jH cnopT.
3aTo mTO ce KomapKa H PYKOyeT
HI'pajy cse SHme.
OC80jHJIH CKO npom~e rO~HHe B
Me~YHapOAHO npseHcTSO y KomapKB.
Hrpa ce ~onTOM, aJIH BMa I"o~ose.
Hrpa ce pyxaJla.
Hrpa, aJJH He TOJDIKO Kao KomapKa
B PYKOlleT.
aa, TO je TaqHO. HamH rpaAOSB cy
06H~0 nopeA HJIH 6~Hay HeKe
peKe.
aa, B RynaHe Ha MOpy je Hajsehe
yEBsaHe aa cse.
Jecy. CKBjaae je aapOARH CDOpT y
C~oseRBjH, a OM~AHBa ce HHTepecyje THY cnopTOM y ueAoj aeM~H.
KJIHaaae Ba AeAY a c THK H xOKej
Ha J1eAY.
He, !f>YA6aJICKH KJIY60SH HYajy THMose
aa XOKe j Ha Jl.eAY.
aa, oApzasajy ce yTaKMHue aa npseBCTBO y JyrOC~SHjH.
~YA6a~
~eAY?
1060
SERBO-CROATIAN
UNIT 41
GD 41.4.2
Da li se vi bavite nekim sportom?
Ja se kupam vrlo rado.
Ali oVdje
su kupanje, plivanje i veslanje

vie zabava nego sport.
Da li igrate neku igru loptom?
Da, igram koarku i pomalo tenis.
A da li
Da, sklizanjem na ledu.
s~
bavite nekim zimskim sportom?
poeo
Igrate li hokej na' ledu?
To sam
kao dijete.
Bio sam ranije
lan
tima, ali vie
nisam.
Ja se
takoer
dobro sklizam, ali vie
I ja se kratko vrijeme bavim tim

sportom.
volim skijanje.
Da, najblii tereni su na Avali,
Da li ima skijakih terena u okolini
ali Rudnik
Beograda?
Da li su tereni
nije daleko.
Na ta mislite kad kaete
ureeni?
Mislim, da li ima
takoer
uspinjaa
ureeni?
Na alost, nema.
Da li ima zimi bazena za kupanje?
Ima, i te bazene mnogo koristimo.
Kad budete prvi put poli na kupanje, ja
Bie mi jako milo.
Ja u vam
javiti prije polaska.
bih rado iao s vama.

Hvala lijepo.
~a ~H
Ja ce Kynall B~~O pa,ll,o. AJm KynaH:e,

n~HBaHe H seCJJ8.H:e OB,lI,e cy BHlDe
aa6aBa Hero cnopT.
~a, HrpaM KomapKy H nOlla~o TeHMc.
Ila, KJ1HaaHeIl Ba ~ell.Y. To call
no~eo Kao 11.eTe.
EHO caM paHRje ~JI8.B THUa, aJIH
BHlJIe HHcall.
H ja call no~eo Aa ce 6aBHII TRM
cnopToll OACKopa.
Da, Haj6J1HzH TepeBH cy Ba ABaJIH,
a~H PYPHHK TaKo~e HHje Aa~eKO.
Ha mTa MRCJlHTe Ka,; KazeTe ype~eHH?
Ha XCaJIOCT, Hella.
Hva, H VH KOpHCTHMO Te 6aaeHe
BpJIO IIBOI"'O.
BHhe liH BP~O IlH~O. Ja hy BaM
jasHTR KaA no~ell.
ce BH 6aBHTe HeKRK cnopTOK?
HrpaTe HeKy H~PY ~onTOM?

A Aa ~H ce 6aBHTe HeRHM aHMCRHM
cnopTOIl?
I1rpaTe ~H xORej Ka ~ell.Y?
~a
~H
Ja ce TaRo~e 11.06po K~H3all, a~ Bmme

SOJIHII cKHjas.e.
~a .lIH HKa cKHjamxHx TepeKa y OKOJIHHH
Eeorpa,;a?
~H cy TepeKH ype~eHH?
MHC.IIHII, ,;a ~H Hlla ycnHHa~a1
na .lIH Hlla 6aaeHa aa KynaBe aHIlR?
~a
npBR nyT nomJIH Ha Kynas.e,

ja 6HX pa,;o nomao C Balla.
XsaJ18. ~eno.
Ka,;
6Y,;eTe
l/usp{nja~a/ - Ichair li~tl
1061
BASIC COURSE
GD 41,,4.3
~udi
UNIT 41
me Jovane, to ne igrate nogomet?
Zato vas cudi?
Zato to vi govorite s oduevljenjem o
Da, to je tacno.
Pravo da vam
nogometu i posjeujete utakmice cak
kaem, ja sam elio da igram
i van Beograda.
nogomet, ali nisu htjeli da me prime.
Zato?
Rekli su mi da sam slab.
Pa vi ne izgledate slabi!
Stvar je u tome to ovde ima

veliki izbor.
Ovde svi ele
igrati nogomet, pa je bilo

boljih od mene.
l
Za koji klub vi navijate?
Ja navijam za Zvijezdu i za Hajduk.
Jeli Hajduk dobar klub?
Jest,
odlian.
Ali oni imaju
potekoa sa igraima.
Kako to?
Tako.
Uslovi za igrace su bolji u
ZagrebU ili Beogradu nego u

Splitu.
Klubovi u Zagrebu i Beogradu imaju vie
sredstava.
Da, igraci prelaze tamo gdje im je

bolje.
Time elite kazati?
Jeste bili na utakmici Hajduk i Dinamo?
Jesam, naravno.
Ja ne bih nipoto
propustio tu utakmicu.
U Zagrebu, na stadionu Dinama u
Gdje se igrala ta utakmica?
Maksimiru.
To ne bih mogao kazati, ali
Da li je tim Hajduka bolji od Dinama?
Spliani
igraju sa oduevljenjem
i ja ih zato volim.
Da, i sreca i slucaj neki put
Rezultat utakmice neki put zavisi od
igraju vanu ulogu3prilikom
sree ili slucaja.
utakmice.
l
/Crvena,
Zvijezda/ - IRed Star (soccer club in Belgrade )
2/nlpo~to/ - Iby no means l

3/uIOga/ - Irolei
1062
SERBO-CROATIAN
UNIT 41
qy~o
H~paTe ~y~6a~,
BH Be
SaTO mTO BH
~YA6a~
,aK H BaB
~OBopHTe
JOBaBe?
3amTO qYAO?
o~ymeB~eHeM
~a,
TO je TaqBo. npaBo Aa BaM KazeM,
H nocehyjeTe yTaKMHue
ja caM
Beo~paAa.
HHCy
SamTa?
PeK~
H3~~eAaTe
na BH He
CAa6H.
ze~eo
XTe~H
H~paM
p;a
~YA6a~,
a~H
Aa Me npHMe.
c~6.
cy MH Aa caM
CTBap je Y TOMe mTO

H36op. DBAe CSH
OB~e
3e~e
Aa
HMa
Be~HKH
H~pajy
~YA6a~,
K~6
3a KOjH
JeJl'
xa jP;YX
na je 6HAO 60~HX OA MeHe.

Ja HaBHjaM 3a '3se3Ay'1 H 3a 'XajAYK'.
BH HaBHjaTe?
JeCTe, OAAHqaH.
ca H~ pa qHMa
p;o6ap KJIY6?
KaKO TO?
K~y6oBH
3a~pe6y
Beo~paAY
A~H
OHH HMajy Tewxoha
Eso KaKO. YC~OBH 3a H~paqe cy

3arpe6y HAH Beo~paAY Hero y
60~H
~a,
HM je
Cn~HTY.
HMajy
SHme cpeAcTaBa. To xoLeTe Aa KazeTe?
H~paqH
npe~3e
TaMO
~p;e
6o~e.
JecTe 6HAH Ba yTaKMHUH

.nHBaMa?
rAe ce
Aa
H~pa~
je THM
XajAYxa
JecaM, BapaSHO. Ja He 6HX HHnomTO

nponYCTRO Ty yTaKMHUY.
Ta yTaKMRua?
XajP;YKa
60~H O~
3a~pe6y,
Ha CTaAHoHy DHHaMa y
MaKcHMHPY.
To He 6HX Morao ~a KazeM, a~ Cn~HLaBH
H~pajy ca o~yme~eHeM H ja HX BaTO
AHHa-
Ma?
BO~HIl.
~a,
H cpeha H
Bazxy y~o~y
Pe3Y~TaT
YTaKMHQe BeKH nYT 3aBHCH OA

cpehe H~ cJIYqaja.
c~yqaj
HeKH nyT H~pajy

npH~HKOM yTaKMHue.
1063
1JIGT 41
BASlCCOuaSB
GD 41.5 Homework - Domaci zadatak

Substitute in the following sentences items listed to the right of each
underlined phrase or preposition.
GD 41.5.1
Kafa je za ~.
Moja zena je sedela u pozoritu pored
/moja majka i moj otacl

~.
Ijedan stari gospodin/
Iako je stadion bio blizu uzeli smo taksi

zbog kie.
U nekim pokrajinama prirataj stanovnitva
je iznad prosenog.
Posle poraza kod Bea, ugled Austrije je
ogromno porastao kod svih hrianskih
naI'oda.
Sutra idem na elezniku stanicu za moj
prtljag.
/ravo vremel
Donesite nam po jedno pivo.
ljedna kafa/
Naa kua se nalazi preko puta jednog
ljedna stara crkva/
velikog parka.
Mi smo napustili Beograd pre dva meseca.
/godina dana/
/neka pokrajina/
/srpsk1 narodI
/moja stvar/in plura1
GD 41.5.2
/pod/
/pred/
Moja knjiga je pala ispod stola.

"
Mi cemo sici s kola
,
robne kuce.
Naa kua se nalazi ~ onom brdu.

Ovaj put vodi ka osnovnoj koli.
Moj prijatelj je ustao pre zore.
Mi smo stajali ispred Narodne skuptine.
Oni putuju kroz Zapadnu Evropu.
Mi smo otili u 2 sata ~ elezn1ku stanicu.
Donesite mi ~ pareta peena hleba.
On e doi kui pred Novu godinu.
/preko/
/u/
/pred/
/pred/
/po/
Isaf
/nekoliko/
/poale/
1064
SE.RBO-CROATIAN
UNIT 42
UNIT 42

The Geography of Yugoslavia - Geografija Jugoslavije
I
Part - I
deo
JyrOCJfaBHja JleXI'H Y jyroHCTO~{Hoj EBponH. OBa 3aY3HIl& cpe.nH1lIHH H ceBep03ana,ltHH .neo BaJfKaHCKOr nOJlYOCTpBa, je.naH .neo A~CKe 06~CTH H jyZHH Aeo naHORCKe
HH3Hje.
Jyroc~BHja o6yxBaTa npOCTOp OA 255.804 KM~ H Hlla 18,549.291 CTaHOSHHKa

(1961).
JeAHa TpehHHa HeRe nOBpmHHe nOKpHseHa je myKaKa. Y TemKO
B~Ma 3eM~e
ca~YBaHH cy OCTanH eBponcKe npawyve.
npHcTyna~HM
AeJlO-
HajBehe jyroc~oBeHCKe peKe (CaBa ca ~PHHOM, ~paBa. THca H Mopasa) npHToKe

cy ~yHaBa H YTH~y ca HMM y UPRO Mope. O.n OBHX peKa ~YHaB H THca cy nJlOBHH
ueJlHM TOKOM Kp03 Jyroc~BHjy, a CaBa .neAHMH~HO o.n CzcKa Aa ymh& y ~yHas.
~OJlHHaMa OEHX peKa BOAe cyBo3eMHH H Bo.neHH nyTesH aA BeJlHKOr YHYTPQm&er B
Ke~YHapOAHor 3Ha~aja. OHH cnajajy eBponcKe Hapo~e He caMa ca JyrOCJlaBHjOIl
H HeHHM cyce.nHMa Ha EaJfKaHY, Beh H ca bJIHCKHM II Cpe.nHHM KCTOROM.
CeBepHa rpaHHna JyrOCJlaBHje, H3Y3eB AJlDCKe 06JlQCTH, oTBopeHa je. OSO
~HHH
.na je JyrOCJlaBHja H3J1'OEeHa BeJlHKOM yTznajy ca ceBepa. 360r Tor pa3JlOra y

BeJlHKOM .neJlY JyrOCJlaBHje npeOBJla~yje yMepeHo KOHTHHeHTa~a RJ1'HNa. OBa KJlHNa ce
O~JlHKyje XJla.nHHM 311MaMa II TOnJIHU JIeTHMa. Y naHoHcKoj HH3HjH Bo.neHH TaJlOr HRje
BeJlHKH, aJlH Ao6ap pacnopeA naAaBHHa, nJlOAHO TJlO II .nyr nepHO,lt sereTauHje
ouoryhyjy pa3Boj CBHX rpaH8 no~onpHBpe.ne.
CeBepoHCTO~HH
.neo 3eM~e H3JlOEeH je Jle.neHO-XJlaAHOK, CyBOM seTpy, KojH ce

30se Romasa. Taj BeTap CymH 3eM~y, OTe~sa cao6pahaj H npe.nCTaa68 npasy
HanaCT aa
rpa~aHe
II y rpa.ny H ceJlY.
Jugoslavija lezi u jugoistocnoj Evropi. Ona zauzima srednji i sjeverozapadni

dio Balkanskog poluostrva, jedan dio Alpske oblasti i juni dio Panonske nizine.
Jugoslavija obuhvata prostor od 255.804 km
i ima 18,549.291 itelja (1961).
Jedna treina njene provrine pokrivena je uma~.

djelovima zemlje sacuvani su ostaci evropske praume.
U teko pristupa~nim
Najvee
jugoslavenske rijeke (Sava sa Drinom, Drava, Tisa i Morava)

pritoci su Dunava i utje~u sa njim u Crno more. Od ovih rijeka Dunav i Tisa
1065
1JMI'1' 42
BASIC COURSE
su plovni cijelim tokom kroz Jugoslaviju, a Sava djelomicno od Siska do

Dunav.
ua
Dolinama ovih rijeka vode suvozemni putevi od velikog unutranjeg i
meunarodnog
znaeaja.
Oni spajaju evropske narode ne samo sa Jugoslavijom i
njenim susjedima na Balkanu, ve sa Bliskim i Srednjim istokom.

Sjeverna granica Jugoslavije, osim Alpske oblasti, otvorena je.
da je Jugoslavija izloena velikom uplivu sa sjevera.
Ovo cini
Zbog tog razloga u
velikom dijelu Jugoslavije prevladava umjereno kontinentalna klima. Ova klima

istice se hladnim zimama i toplim ljetima. U Panonskoj nizini vodeni talog
nije veliki, ali dobar raspored oborina, plodno tlo i dug period vegetacije
omoguava razvijanje svih grana poljodjelstva.
Sjeveroistocni dio zemlje izloen ~ ledeno-hladnom, suvom vjetru, koji
se zove Ikoava'. Taj vjetar sui zemlju, oteava saobraaj i predstavlja
pravu napast za stanovnike u gradu i selu.
Nastavie se)
(To be continued

to lie
leati, leIm
JIexcaTH, .lIed\(
southeastern
jugo{stoean /
jugolstoean,
jYflOHCTO'laH /
-ena, -eno
Yugoslavia lies in southeastern Europe.
central
northwestern
lowland
It occupies the central and
northwestern part of the
Balkan peninsula, a part
of the Alpine region, and
the southern part of the
Pannonian lowland.
Jugoslavija leli u
jugoisto~noj
Evropi.
sredinj I, -a, -!
sjeveroz!padan /
sjeverozapadan,
-dna, -dno
nizina
jyroHCTO'laR,
-'IRa, -'IRO
JyroCAaBHja JIeZH y
jyrOHCTO'lHOj EsponH.
- - -
"
cpeAHWRH,
-a, -o
cesepo3fna.naH /
'"
cesep03ana.llaH,
-AHa, -AHO
Hi3Hja
QHa 3aY3HKa CFe~HmHH H

Ona zauzima srednji i
ceBep03anaARH .neo
sjeverozapadni dio
EaJIKaHCKOr nO~OCTpBa,
Balkanskog poluostrva,
je.n8H .neo AJIncxe
jedan dio Alpske
oblasti i juni dio

Panonske nizine.
06JIaCTH H jyZHH Aeo

ll8HoHcKe HH3Hje.
1066
UNIT
42
to embrace, comprise
space
pertaining to square
or,
The area of Yugoslavia is
255.804 km2 and its
population is 18,549,291
(1961).
SERBO-CROATIAN
06YXBaTHTH, Aa
o6YXBaTHIl
obUhvatiti, da
obUhvatIm
pr6stor
kvadratnI,
eetvornl,
'"
npoCTop
-a, -o
-a, -o
Jugoslavija obuhvata
prostor od 255,804
km2 (dvesta pedeset
pet tisu6a osam
stot1na !et1ri
6etvorna kilometra)
KB;APITHH, -i, -5
_..-a, -o
~eTBopHH,
o6yxBaTa
Jyroc~BHja
npOCTOp o~ 255.804
KK2 (ABecTa ne~eceT
neT
ocaK
XH.I)8~a
cToTHHa "IeTRpR
KBa~paTHa
KH~oKeTpa)
i ima 18,549.291
(osamnaest miliona,
pet stotina etrdeset
devet tisua dvjesta
devedeset jednog)
H RMa 18,549.291
~ite1ja
CTaHOBHHKa (1961).
(1961).
KH~OHa,
(oc8MHaecT
neT cTOTHHa
~eBeT
"IeTp~eCeT
XH~~~,
~eBe~eceT
treina
jeAHor)
third
surface, area
povrina
nOBpmHBa
to cover
pkriti,
nOKpRTB, Aa
forest
Uma.
,
myMa
One third of its area is

covered by forests.
accessible
da
pokrijem,
,
,
pokriven, -ena,-eno
Jedna trecina njene

povr1ne pokrivena
je ~umama.
pristupa~an,
-~na, -~no
remnant, remainder
virgin forest
In remote sections of the

country remnants of the
original European
forests are preserved.
ostAtak, -tka
plostici
prauma
U telko pristupa~nim
djelovima zemlje
sa!uvani su ostaci
evropske pra5ume.
~BecT8
,
noxpHjeM:,
,
,
,
nOKpHBeB, -eHa, -eHO
JeAHa TpehHH& HeBe

nOBpmHHe nOKpHseHa
je myPl8M:a.
,
npHcTyna~aH,
-ua, -"IHO
'"
OCTaTax, -TKa
OCTSUH
'"
,
npamyJla
Y TemKO npRcTynS"IBHM
Ae~OSBJ(a
BelUte
ca VBaHH cy OCTQIlII
esponCKe npamyMe.
1067
UII1T42
BASlC COUBSB
tributary
pritok
sea
~
more
npHToKa
The largest Yugoslav rivera Najvee jugoslavenske

Hajsehe j~oc~oseHcKe
(the Sava and Drina" Drava"
Tisa" and the Morava) are
rijeke (Sava aa Drinom" peKe (Casa ea .llpHHOK,
llpasa, THca H Mopasa)
tributaries of the Danube"
Drava" Tisa i Morava)
and they flow with it into
npHToKe cy llyHasa
the Black Sea.
pritoci su Dunava
H yTJI"17 ea BaRil Y
i utje~u sa njLm u
UPHO Mope.
Crno More.
navigable
pl5van" pI6vna,,-o
n~~saH I n~~sHa, -o
confluence" mouth of
a river
n!e
;mhe
Of these rivers" the Danube Od ovih rijeka Dunav i

and the Tisa are navigable
Tisa su plovni
throughout Yugoslavia"
and the Sava partly s~
cijelim tokom kroz
from Sisak to its conJugoslaviju.. a Sava
fluence with the Danube.
djelom1~no od Siska
do uMca u Dunav.
continental
pertaining to water
internal" inner
signlficance" importance
ThrOUgh the valleys of
these rivers run lines of

communication" both [by]
land and water" [which
are] of great importance
both internally and ~nter
nationally.
suvozemn!, -a"
vodeni, -a, -o
Unutra!nji"
-o
-a" -e
AeJlBIIH~O
OA ChCKa
AO ymha y llyHas.
- - -
,
cys03eMHJI,
-a, - -o
- - -
~
BOAeHH,
-a, -o
YHYTpam&i, -i, -8
vode suvozemni i
vodeni putevi od
BOAeHH nyTeBH
velikog unutraMnjeg
i meunarodnog
Be~KO~
spajam
st1sjed
Balkan" Balkana
bllzak.. bliska"
bllsko; bIlski"
-a, -o
east
TOKOM Kp03
J~Oe~SHjy a casa
ue~
OSHX peKa
sOAe cYBoaellHH H
Dolinama ovih rijeka
sp~jati,
lstok
3Ha~j
znaaj
zna~aja.
to connect
neighbor
Balkans
near" close (relative)
OA OBHX peKa llyaas

THea ey UJlOB:HJ![
~OAHHaMa
OA
YHYTpam&e~
H Ke~YHapOAHO~
3Ha1l8.ja.
"
enajaTH,
cna~j-all
.
eyeeA
BaJlKaH, BaJIKiHa
CSJIH3aK, CSJIHCKa,
(jaCKO; cs.nHCldi,
-i, -6
,
BeTOK
1068
SERBO-CROATIAN
UNIT 42
They connect the [other]

Oni spajaju evropske
European peoples not only
narode ne samo sa
with Yugoslavia and her
Jugoslavijom i njenim
neighbors in the Balkans~
but also with the Near and
susjedima na Balkanu~
the Middle East.
ve6 sa Bliskim i
Srednjim istokom.
OHB cnajajy eBponCKe

B HeRBK
Jyroc~sBjoM
cyce~HMa
Ha
Beh B ca
E~CRHU
Ea~aHY,
- -
'cesepHH,
-a, -o
The northern frontier of

Yugoslavia~ exc~pt for
the Alpine region~ is
without natural barriers
(Iopen l ).
exhibit~
Sjeverna granica
Jugoslavijelosim
Alpske oblasti~
otvorena je.
izloitil da
lzlo!m
expose
CesepHa
AJIIICKe
Ovo
~ini
da je
B3yoeB
06~CTB,
OTsopeRa je.
,
H3JIOXBTB, 11.a
H3JIOxdiM
,
ynJIHs
,
cesep
sj~ver
This means that Yugoslavia

is exposed to considerable influence from the
north.
I'paHB~
JYI"OC~BBje,
upliv
influence
north
OSO
je JyI"O-
~BHB ~a
Jugoslavija izloena
e~BBja B3~ozeHa
velikom uplivu sa
sjevera.
BeJIHKOIl YTBQajy
reason
to prevail
ea cesepa.
'
razlog pl razlozi
pa3JIOl'
pa3JI03B
prevladavati I
prevla.diiva
npeOBJIa~BBaTB,
npeosJJi~yje
moderate
Umjeren~ -al -o
,
YKepeR, -a, -o
continental
kontinentaln!~
KOHTHHeHT&JlHH,
-a~
For that reason the

moderate continental
climate prevails throughout the greater part ot
Yugoslavia.
excel~
by
orl
-i,
-o
Zbog tog raZloga u

velikom dijelu
Jugoslavije
prevladava umjereno
kontinentalna klima.
be characterized
odlikovati se,
odlikuje se
isticati seI
lsti~e se
-o
Kodila
klfma
climate
to
BCTOROM.
Cpe~lLHM:
northern
to
He caKo ca
Hapo~e
3601'
TOI' pa3JIOl'a y
SeJIHKOIl
~e~
CJIaSBje
npeosJIa~yje
Jyro-
yMepeHo
KOHTHHeHTa~a
KJlHlla.
,
OAJIHKOBaTH ce,
,
O,;JIHKyje ce
HCTHQaTR ce,
,
HCTB'le
ce
1069
BASIC COURSE
~his
climate is distinguished by cold winters

and hot summers.
sediment, precipitation
In the Pannonian lowland
the rainfa1l is not heavy.
raintal1
soil
vegetation
development
or,
branch
agriculture
Ova klima
istl~e
se
hladnim z1mama i
toplim lj et1ma.
talog
U Panonskoj nizini
vodeni talog nije

veliki.
oborine t pl
tlo / tle
vegeta-cija
razvoj
razvfja.nje
,
gra.na
po1joprlvreda /
poljodjelstvo
UMIT 42
OBa HJmlla C8 O,D;JmKl'je

XJI8.,D;UJDI alIMaxa
II
TOIIJJIIK J1eToa.
c.
TaJIOI'
Y naBoHcKoj BRBaja
SOAeu.
HRje
Ta~OI'
BeJIHH
lIa,aaSHB8
T~O
Ta
/
c.
Bel'eTaUHja
plasoj
paaBijiHe
I'plHa
..
Do...onpHBpe,aa /
no...o,aeJICTBO
'"
AAH ,ao6ap pacnopeA

But the wide distribution
Ali dobar raspored
of raintall, rich soil
naAllBaHa, nJlo,aHO
oborina, plodno
and a long growing
TJIO H AJI' nepao,a
season make possible the
tlo i dug period
development of all branches vegetacije omogu6avaju ael'8TaUHje 01101'1'of agriculture.
hyjl' paBBoj CBHX
razvijanje svih
rpaaa no...onpHape~8.
grana poljodjelstva.
northeastern
sjeverofsto~nr /
sjeverolsto(Sn!',
-a, -o
icy
dry
6'lame of a wind)
The northeastern section of
the country is exposed to
an icy cold, dry wind,
the name of which is
'koava'.
to dry
real
nuisance
leden, -a, -o
snv, sava, savo
koava
Sjeveroisto(Sni dio
zemlje iZlo~en je
ledeno-hladnorr..,
suvom vjetru, koji
se zove 'koava'.
saiti, sn!m
pravIli -rIli -(5
napast f
ceBepOHCTO"lHH /
.
ceaepOHCTOt{!fH,
..
-a,
-7S
Jl8,a;eB, -a, -o
:.
c.
eya, cysa, -o
,
H oma Ba
CesepOHC~O"IHH
,a;80 a8K.68
HaJIOZeH je JIe,a;8HOX~AHOIl,
eysoK seTpy,
KOjH ce 30se'XOm&sa'.
C;maTH, cjmo
npialf, -Il.
HanacT
'"
-o
1070
SERBO-CROATIAN
UNIT #2
graanin
citizen
~pa~aHHH
pl
graani
That wind dries the land,

impedes communications,
and constitutes a real
nuisance to the people
of both the city and
the country.
~To
rpa~aHH
Taj B8Tap cymH aeM~Y,

oTezaaa cao6pa~8j H
npeAcT8~ npaBy
Taj vetar sui zemlju,

oteava saobra6aj i
predstavlja pravu
napast za stanovnike
u gradu i selu.
Nastavie
be continued
HanacT aa
H Y rpaAY
se
rpa~aHe
H ce~.
HacT8BHhe ce)
NOTES
Note 42.1
Word Formation
Note 42.1.1
Formatives
It-I, Ik-I, lov-I, Ion-I
Compare
tako
toliko
takav
taj
thus
so many
such
that
kako
kolIko
kakav
nekI
kojI
how
how many
what kind of
some
which
svakI
every
The formative It-I points out something. It usually refers back to some
known thing or fact: /th.j ~ovekl 'that (the afore-mentioned) man'. The
element Ik-I, when at the beginning of the word is either a question 'how?' or
a clause 1ntroducer after another verb '(he told him) how he did it'. With
prefixes it is hard to define. As a pronoun it may be roughly equated with a
vague 'one' Inekol Isomeone', Inikol Ino one l The corresponding adjectives are
less easy to translate literally: InekII Isome - I, IsvakII 'every - I. The
form
Isva-I occurs with many words with Ik-I. It is the same root as Isavl
lall l (adjective) and Isvel Ieverything I (pronoun). The root is /s(a}v-/.
lov-/ refers to items in the near vicinity and /on-I to those at a distance.
They form combinations with much the same elements as /t-/ and Ik-I: /ovako 'this
way', lonako/ 'that way', /ovoliko/ 'this many', /onoliko/ 'that many', /ovakav/
'this much', /onakav/ 'that much', /ovaj/ 'this', /onaJ/ 'that' etc.
Note 42.1.2
Pref1xes
nek1 (4,14)
ikakav (22)
Inel, In-I, li..1

some
any kind of
nijedan
nikakaV
(4)
(38)
not one
no kind
ot
1071
UNIT 42
BASIC COURSE
These are adjectives, as seen by their usage and forms.
Note /nekI/ (Units
4,14,18), /nekog/ (12), /nekIm/ (22), /neku/ (9,26), /nekoj/ (27), /nek~/ (7),
/nek1h/ (34) and how they are used. In 22 and 33 are /ikakv!h/, in 38 /nikakvo/.
These modify nouns. Forms occurring independently (as pronouns) are:
neko (12)
someone
niko (4)
no one
neto (5,13)
something
nita (7,21)
nothing
poneto (29)
nekoliko (11,17) some, a few
other case forms for /niko/ are /nikoga/ (12,14) and /nlkome/ (33).
Ina~e ovi koverti, koje sam kupio nisu ni za ta.
The prefix form /nlta/ (and any other such form in Ini-I) does not occur
following a preposition. Another construction, with /ni/ Inpt even l before the
preposition, is used. Another example is:
On nema narocitih tekoa ni s jednim predmetom. (30)
Some adverbs with like prefixes are:
nigde (21)
negde (5,21)
somewhere
ponekad (15)
sometimes
nikad (17,37)
nowhere
never
The prefixes illustrated in all of the above forms are a generalizing

/ne-I, a particu1arizing Ii-I and a negative In-I (coming before Ii-I), as well
as
Ipol,
which is already familiar as a prefix and preposition.
The
ne~ative
/n-/ is also used with Iii 'and, also', /i il 'both',~nd' as Inilinot even l
and Ini ni/ Ineither nor'. There is also a form lnitil Inor'. The prefixies
/ne-I
/n-/ and /i-/ occur mainly with forms in Ik-I (/-g-/) and
(The /k/, /g/ Iti ~I forms are all historically related.)
Note 42.2
Word Formation:
General Survey of Formative
/t-I
(~-/).
It-I, Ik-I, Ine-I,
etc.
Note 42.2.1 Chart

Two charts follow, the first of forms beginning in It-I, Ik-I, etc., the
second illustrating how other prefixes may occur with these, using forms in Ik-I
as examples.
/t-I
Pronouns
ta
toliko
Adjectlves
taj
takav
taki
/k-I
lt-I
lov-I
Ion-I
ko
kolikO
ta
,
ovo
ovoliko
,
ono
onoliko
ovaj
ovakav
,
ovak!
onaj
onakav
,
onakI
kojI
,
kakav
,
kakI
1072
UNIT 42
tolIki
Adverbs
tada
tuda
that way
tn (to.de]
tako
tamo
SERBO-CROATIAN
kolIkI
ovolikI
onolikI
k8.d / k8.da
kud!
ovud!
onda
,
onuda
gde
k8.ko
[k8.mo]
6vde
ovako
ovamo
6nde
onako
onima
/ne-/
neko
nekoliko
nek!
,
nekojI
neklko
nekakav
nekad
/nekada
nekud
/nekuda
negde
/sva-/ /sv-/
svako
svakolika
/1-,
ko
koliko
koji
iko
ikoliko
ikoji
/n-1-/
niko
nikoliko
nikoji
AJI
sval
kS-ko
laikav
kad
IkS-da
,
kudi
ikako
ikakav
ikad
/ikada
gde
Igde
nikiko
nlkakav
nikad
/nlkada
nIkud
/nIkuda
nigde
~ta
i~ta
nl~ta
ne5to
svakoj1
svakAko
svakakav
svakad
/svakada
svUkud
/svUkuda
svUgde
/svUda
sva5ta
!ijI
1!ij1
nl!1j!
ne~ljI
(sva~ijI)
The forms /otkad/ .... !otkada/ 'since when' and /otkud/ .... /otkuda/ 'from where ..
whence' /otkako/ 'since' also belong here, though /ot-/ does not occur with
the other forms.
Note 42.2.2 Paradigma

For convenience the paradigma
chart are given here.
N
ko
iko
A
koga
ikoga
G
koga
ikoga
D
kome
ikome
I
1m
N
AG
neko
nekoga
of some of the words listed in the above

niko
nikoga
nikoga [but ni od koga]
nikome [but ni o kome]
[ni s k1m]
svako
svakoga
1073
BASIC COURSE
UIIIT 42
nekome
svakome
nek!m
svakIm
NA
l~ta
nl~ta
ta
cega
lceg(a)
nlceg(a)
[nl od ega]
neceg(a)
c~mu
lcem(u)
nlcem(u)
necem(u)
lm
i!m
niIm
[nl u cemu]
[nl s !m]
Note 42.3
Note 42.3.1
neto
neIm
Generalizers.
IgOdi, I-godi
~elimo
da govorimo srpskohrvatski kad god mo~emo.

Drugog mesa mo~ete da kupite koliRv god hoete.
Kako god hoete.
These are examples of a stressed particle Igodl following another word
(which has secondary stress): I~d godi 'whenever', IkolikO godi 'as much as,
however much', IkAkO godi 'however, in whatever way'. The word preceding Igodl
is one of the /k-/ group (which includes /ta/ - /to/ 'what'). The phrase is
comparable in most cases to English question words with suffixed - ~ or
-soever , as
etc.
whenever, h2!. - however, how much - howsoever much,
~-
!!h2 - whoever ,
There is also an unstressed suffix /god/ which may be added to these same
/k-/ words. This combination usually corresponds to English an~ ~ in anyone,
someone, anyhow, somehow, etc. Examples are /kogod/ 'anybody', /kadgod/ 'at any
time', /gdegod/ 'somewhere'. The adverb compounds with l-godi are equivalent
in meaning to adverb compounds with /ne-/ as /n~ko/ 'someone', /nekad/ 'sometime'
/negdel 'somewhere', etc.
Both the basic meanings of each and the difference between the two constructions are illustrated by the following examples:
Ko god dOe! k~zite da n~sam kod kU~.
Ako kogod
kU~.
I '
Kad god
d~e! kaite da n~sam kod
dOete, mo~ete
jed~te.
I
dobiti
da
,
,
I doite.
'
Kad god
hocete,
Ako kidgod d~ete u JugOSl~VijU!
pos~tite nas.
I
Whoever comes, tell [him] I'm not at

home.
If anybody comes, tell [him] l'm not at
home.
You can get something to eat whenever
you come.
Come whenever you wish.
If you ever (at any time) come to
Yugoslavia, visit us.
1074
UNIT 42
SERBO-CROATIAN
Melemo da se vidimO! gde god
hoete.
Molemo lilgdegOd'da se vidimo?

Mogu li dObitil~tgOdlza jelo?
Note 42.3.2
We can see each other wherever you

want to.
Can we get together somewhere?
Can I get something to eat?
Imal
ti ~ta da kaze radio" vreme je zimi promenljivo.

MA koliko se trudio da budem ta~an" Oja obi~no zadocnim.
Ali ~ koliko da se ovaj pokret irio meu intelektualcima i omladinom
Putovao sam prili~no udobno" mada je voz bio prili~no pretrpan.
Novije kue su udobnije od starih" lmada imaju manje sobe.
Ma." opravio sam ko~nice prolog meseca.
Imal may occur by itself as Ibuti" as in the last example" combined with
l-dal in Imadal Ialthough" even though l and also with following questiori words
of the Ik-I groups. In the last named combinations it has the sense of Ino
matter - I" leven given the fact that - I and the like: Ima ~tal Ino matter
what l , Ima kolikol Ino matter how mUChl" etc. There is also lamal Ibuti.
Note 42.3.3 1- bflo/" 1- mu drgol

The Ik-I group may also be followed by I brlo I or I mu drago I" such
phrases having similar generalized meanings: Iko bIlal or Iko mu dragol
Iwhoever l
Note 42.3.4
Generalized Words and Phrases: Summary
The words of the Ik-I group include pronouns (Ikoi, /tal - !tl5/),
adjectives (~!jI/"!kakav/,,!koj!!,, etc.) and a set which functions as clause
introducers (!k8.d!, Igda!, etc.) but also as adverbs when in generalizing
expressions (Ikad bIloi" Igdego/, etc.). Ikolikol may function nominally
(Ikoliko godina imate?/) or as clause introducer (Ine znam koliko zelil). The
accompanying chart gives a number of these generalizing comb1nations. The
translations for combinations with Irnil, Ibflo1 and Imu drAgoi are omitted"
being approximately the same as with !god!.
1075
UNIT 42
BASIC COURSB
I
..
kogod 'anyone'
ko god 'whoever'
ma ko
ko bIlo
ko mu drago
- neko
togod 'anything'
to god 'whatever'
ma ta
to bIlo
to mu drlgo
ma kad
ta bIlo
,
kad bIlo
- neto
kadgod 'some time
or other,
any time'
- nekad
gdegod 'anywhere'
kad god 'whenever'
gd~ bIlo
gde god 'wherever'
- n~gde
(kakogod 'somehow
or other']
- nekako
kako god 'however'
koliko god 'however

much'
kolikigod 'any
koliki god 'however,
whatsoever'
much a'
ciji god 'whatsoever'
kakav god 'whatever,
kind of'
I
..
koji god 'whichever,
whoever'
ma kud
ma kako
kud bIlo
kako bIlo
k~ko mu dr&go
,
ma koliko kolIko bIlo kolIkO mu drAgo
ma koliki
ma cijI
clji bIlo
I
lji my ~r.go
~
ma kakav
kakav bIlo
kakav mu drago
ma kOJI
koji bIlo
koji mu drago
..
Note 42.4 New Verbs

a/J~
odlikovati se
odlikuje se
istai
da istaknem
/istaknuti
isticati
istice
izloziti
a/Je
a/J~
V
a
ilJe
istakao
/lstaknUO
istaknut
to emphasize;
refl. to excel
to exhlblt, expose
da izlozlm
izlozen
iZlaem
(For /leati/ see Note 37.3)
da obUhvatim
obuhvatam
obUhvaen
to embrace
pokriti
pokrivati
da pokrijem
pokrIvam
pokriven -ena
to cover
preovllldati
da preovlada
P obuhvatiti
obuhvatati
iZI~gati
to excel
preovlaivatl
/prevladllvati
to prevail
preovlauje
/prevladava
1076
SERBO-CROATIAN
UNIT 42
i
i
spojiti
spajati
da spojIm
spajam
to connect
sd.itl
osUiti
sn!m
da osu.lm
to dry
Grammatical Drill
GD 42.).
GD 42.1.1
GD 42.1.1.1
Pronoun, Adjective and Adverb Prefixes

Drills on Ine-I, Ii-I and Ini-I Compounds
Affirmative Sentences and their Negative Counterparts
The instructor is to ask a question to which the drill sentence, or one much
like it, may be the answer.
Neki jezik je lak za
nije.
uenje,
a neki
On eita neku knjigu.

Jovan poznaje jednog dobrog lekara
Nijedan jezik nije lak za ucenje.

On ne eita nikakvu knjigu. On sedi i
slua radio.
Jovan ne poznaje nijednog dobrog lekara
ovde.
ovde.
Ima neka poruka za vas, gospodine.

Ima jedno pismo za gospou.
Nema nikakva poruka za vas, gospodine.

Nema nijedno pismo za gospou.
Ima
nekoliko pisama za Jovana.

Mi obino izlazimo negde subotom i
cetvrtkom uvee.
Nema nijedno pismo za Jovana.

Mi obino ne izlazimo nigde subotom i
eetvrtkom uvece.
Ja sam nekad iveo u Jugoslaviji.

Nekad je Dalmacija bila pokrivena
Ja nisam nikad iveo u Jugoslaviji.

Nikad Dalmacija nije bila pokrivena
umama.
Oni su znali da se neto ozbiljno
desilo.
On je traio neku uslugu od Jovana.
Zora je kupila ne~to u robnoj kui,
ali se ne seam ~ta.
Zedan sam, hou da popijem neto.
Mi emo sigurno ii negde van grada
za vreme Vikenda.
Neko je traio gospodina Jovia.
Toma je uzeo sluajno neiji kufer
umesto svoga.
~umama.
Oni su znali da se nita ozbiljno nije

desilo.
On nije traio nikakvu uslugu Od Jovana.
Zora nije kupila nita u robnoj kui.
Nisam edan, neu da pijem nita.
Mi sigurno neemo ii nigde van grada
za vreme vikenda.
Niko nije traio gospodina Jovia.
Toma nije uzeo niiji kufer ve svoj.
1077
UNIT 42
BASIC COURSE
GD 42.1.1.2
/ni/ forms with preposition
Ni u Jednoj oblasti nema vie velikih
/nijedan/
uma.
Da li ima velikih uma u jo nekim
Ne, velikih uma nema vie ni u jednoj
oblastima Jugoslavije?
oblasti Jugoslavije.
Moji prijatelji se vie ne interesuju

ni za kakav stan.
/nikakav/
Oni su nali stan.
Da li se vai prijatelji jo
Ne, oni se vie ne interesuju ni za kakav
interesuju za neki lep i veliki stan?

Ne bih uzeo ovu kuu ni pod kojim
uslovima.
stan.
Oni su nali stan.
/nikoji/
Suvie je daleko od grada.
Da li bi vi uzeli ovu kuu pod boljim
Ne, ne bih je uzeo ni pod kojim uslOVima,
uslovima?
jer je suvie daleko od grada.
Ja nisam traio ni uslugu ni novac ni
/niko/
od koga.
Jeste vi traili neku uslugu od Jovana
Ne, nisam trazio ni od koga ni uslugu
i Tome?
ni novac.
Mi nismo razgovarali ni o cemu.
Bili
/nita/
smo zajedno jedva pet minuta.

O
emu
ste razgovarali kad ste bili s
Ni o cemu.
Jovanom?
Mi smo bili zajedno jedva
pet minuta.
Nisam mogao parkirati kola ni u jednoj
/nijedan/
sporednoj ulici, jer nije bilo mesta.

Zato niste parkirali kola u nekoj
Jer nije bilo mesta ni u jednoj sporednoj
sporednoj ulici?
Jovan i Toma su se
ulici.
l
posvaali
ni zbog
/nita/
ega.
Zato je Toma ljut na Jovana?
Ni za ta.
Oni su se
posvaali
ni zbog
(/oko) cega.
Ja ne vidim da je kua u Pukinovoj
/nita/
ulici ni u cemu bolja od ove.

Sta mislite, da li je kua u Pukinovoj Ne, mislim da nije bolja ni u cemu.
ulici u necemu bolja od ove?
Jovan nije bolji od Tome ni po cemu.
Po cemu je Jovan bolji od Tome?
/nita/
On nije bolji od Tome ni po cemu.
l/posvaati sef - Ito quarrel l

1078
BASIC COUBII:
Ja ne idem ni s kim u pozorl~te.

Da 11 idete S nekim u pozor1tet
/nlko/
Ne, ne
Ne ~ellm da pijem ni iz ~1je !ae.

Ako ste ledni pijte iz ove caie.
Ini~ij1/
Hvala.
iem
ni s- kim.
We lel1m. da pij em n1 iz
~!.3e,
~ale.
GD
42.1~1.3
Noun-AdJ~ctlve
Phrase to Pronoun
Nekl lSovek 1 'lena vas tra!e.

Neki ljudi. piju kafu" a neki vino.
Ima. neka poruka za vas.
Ovde nemam nijednoe; srodnika..

Jovan treba da se vidi s nekim
prijateljem u varo~i.
Jedan ~ovek je doneo neke stvari za
Neko va.a tral1.

Neko pije kafu, a neko v1no.
rma ne~to za ~a$.

Ovde nemam nikoga.
Jovan treba da se vidi
&
nekim u varoli.
J-edan l!ovek j e doneo nqto za vas.
vas.
Nisam vieo nijednu lenu.

Nismo naili nijedan stan, koji nam
se dopao.
U gradu nije bio nijedan ~ovek, koji
nas poznaje.
Ja to ne bih preporu~io nijednom svom
Nisam video nikoga.

Nismo nali n1lta~ lt~ nam se dopalo.
U gradu. nije bio niko, ko nas poznaje.
Ja to ne bIh
preporu.~10
nIkome.
prijatelJu.
Neko prelaz! jugoslovensko-austr1sku
Neki ljudi prelaze Jugoslovenskogranicu Korensk1m prelazom, Jer je
austrlsku granicu Korensk1m prelazom,
to najlep~i prelaz ..
jer je to najlepei prelaz.
Nemojte mi uzeti ne5to malQ i ravo.
Nemoj te mi uzeti nekU malu i ravu
~.
GD 42.1.1.4 li .... ll, Ini ni/, Inltl ~~1/

Sve jugoslovenske reke su 1 velike
Sve jugoslovenske reke nisu ni velike n.1
plovne.
Svi kreveti su ~ Udobni i eisti.
Svi lJud1 su i lepo i ~isto odeven1.
P%"o1zvodl se dovoljno i hrane i robe.
plovne.
Svi kreveti nisu ni udobni ni ~1sti.
.svi ljUdi nisu ni lepo n1 ~lsto odeveni.
Ne proizvodi. se dovoljno ni hrane ni
robe.
1079
SERBO-CROATIAN
UNIT 42
Sve kue imaju centralno grejanje, a
Niti sve kue imaju centralno grejanje,
sva kupatila toplu vodu.

~ivotnih
niti sva kupatila imaju toplu vodu.

~ivotnih
namirnica ima dovoljno i
dobrog su kvaliteta.
Vozovi su udobni i dolaze na vreme.
namirnica niti ima dovoljno,
niti su dobrog kvaliteta.

Vozovi nisu udobni, niti dolaze na
vreme.
Svi hriansk1 narodi su zakljuili

savez protiv Turaka i borili se
protiv njih.
Gradski saobraaj je dobro organizovan
i jeftin.
GD 42.1.1.5
Svi hrianski narodi nisu zakljuili

savez protiv Turaka, niti su se borili
protiv njih.
Gradski saobraaj niti je dobro organizovan
niti je jeftin.
Questions and Negative Answers
Da li govorite neki stran jezik?

y
Da li izlazite negde veceras?
Da li imate neku poruku za mene?
Da li poznajete nekog dobrog lekara
Ne, ne izlazim nigde ve~eras.

Ne, nemam nikakvu poruku za vas.
Ne, ne poznajem nijednog dobrog lekara
ovde?
Da li imate neku dobru knjigu za
ovde.
Ne, nemam nijednu dobru knjigu za
Ne, ne govorim nijedan stran jezik.
citanje.
Na alost, ne mogu nikako da doem
ve~eras kod vas.
Zauzet sam.
Ne, nisam bio nikad u Jugoslaviji.
Ne, niko od nas nema ogledalo?
Ne, ne treba mi nikakva usluga.
~itanje?
Da li
kod
Da li
Da li
Da li
mo~ete
ikako da
doete
veceras
nas?
ste ikad bili u Jugoslaviji?
iko od vas ima ogledalo?
vam treba neka usluga?
GD 42.1.2
Drill on
lov-I, Ion-I, It-I
Da li elite ovakvu sobu, kao ~to

je moja?
Kakav stan zeli va~ prijatelj?
Da li imate ovakvo odelo moje
Compounds
Da, elim takvu sobu, ako mogu da
dobijem.
On eli onakav stan kao Jovanov.
Takav stan e biti taman za njega.
Da, imamo takvo odelo.
veli~ine?
Da li vam je potreban onoliki kufer

kao Jovanov?
Zar je usevima potrebno ovoliko ki~e
koliko je palo ovih dana?
Ne, nije mi potreban toliki kufer.

Da, potrebno je.
Zemaja je suva.
1080
BASIC COURSE
Zato ste kupili ovoliko pia i hrane?
UNIT 42
Imaemo goste.
Zato nam treba toliko
pia i hrane.
Zato ste uzeli toliku kuu?
Nije bilo izbora.
Uzeli smo onakvu kuu
kakvu smo mogli da

Gde elite da ostavim
kufe~
ovde ili
naemo.
Ostavite ga onamo kod fotelje.
na neko drugo mesto?

Zar se ovuda ne moze izai na Avalski
put?
Hoe li on doi ovamo ili emo mi ii
tamo?
GD 42.1.3
Drill on Compounds
~th
tuda se ne moe izai na Avalski

put.
Mi emo ii tamo.
Nel
Imal, /bilo/, /god/,
Da li imate ma kakvu sobu slobodnu?
~ao
/drago/
mi je, ali nemam nikakvu sobu
slobodnu.
Da li ima ma ta drugo za jelo sem
jaja.
Ja ne smem da jedem jaja.
~ao mi je gospodine, noas nemamo nita
drugo.
U toku dana moete dobiti to
god elite.
Ako nema teleeg mesa mogu li da kupim
kakvo drugo meso?
Ako nema teleeg mesa kupite ma kakvo

drugo meso.
Mogu li dobiti sobu na ma kojem drugom
Moete dobiti na kojem god hoete spratu.
spratu sem ovog?

Da li moemo ma gde da dobijemo sveeg
Ima puno praznih soba.

Sumnjam da igde moete dobiti sveeg
povra?
Da li nameravate da putujete, ako bude

bilo
povra ma koliko da platite.
Ne marim koliko kota.
ravo
Ja moram da putujem ma kakvo bilo vreme.
vreme?
Da li mogu ovde da dobijem ma kakva
Ne verujem da ovde moete dobiti ikakva
kola.
kola?
Zar vi neete putovati kolima ako radio Ja ne putujem zimi kolima ma ta da
predskaze radio.
predskae lepo vreme!?
~elim da razgovaram s kojim bilo od njih
Da li elite da razgovarate s Jovanom
l
ili Tomom?
Da li hoete sobu na drugom ili petom
dvojice.
Dajte mi sobu na kojem bilo spratu,
spratu?
Da li da uzmemo benzin ovde ili na
autoputu?
poto imate lift.

Moemo uzeti benzin gde god hoete.
l/dvOjica/ - 'two men (noun)'
1081
SBRBO-CROATIAN
UNIT 42
Da li vi5e volite da idemo na izlet

na
Fru~ku
Meni je sve jedno, mo!emo ii gde god

vam j e drago.
goru ili na Oplenac?
Hoete da poemo na izlet u
6 ili 7
Moemo poi kad god vi hoete.
sati?
Ako ne volite da idemo peke moemo
uzeti taksi, mada hotel nije daleko
odavde.
Kakvu sobu mogu dobiti i na kom
spratu?
Kad nema teleeg mesa ima li kakvog
drugog mesa?
GD 42.1.4
Kako god hoete.
Meni je sve jedno.
Moiete da birate kakvu god hoete sobu

i na kome god hoete spratu.
Drugog mesa sem teleeg ima koliko god
hoete.
Unstressed and Stressed Usage of /god/
Ako kadgod (/nekad) dOete u

Jugoslaviju, posetite nas.
Dajte mi ako ima togod (/neto) za
Kad god doete u Jugoslaviju posetite

nas.
Dajte mi to god ima za nas.
nas.
Da li molemo gdegod (/negde) da se
Moemo se videti gde god !elite.
vidimo?
Da li me je kogod (/neko) traiio?
Ko god me bude tra!io, recite da nisam

kod kue
GD 42.2
Questions on Sasic Sentences
Gde leli Jugoslavija?

Koji deo Balkanskog poluostrva zauzima Jugoslavija?
Koji deo Srednje Evrope zauzima Jugoslavija?
Koliki prostor obUhvata Jugoslavija?
Koliko stanovnika ima JugoslaVija?
Koliki je deo JugoslaVije pokriven 5umama?
U kojim delovima zemlje su sa~uvan1 ostaci evropske praume?
Gde uti~u najglavnije jugoslovenske reke?
Koje su reke plovne?
Zato su valne doline jugoslovenskih reka?
Koje narode spajaju putevi koji vode kroz doline jugoslovenskih reka?
Kakva je severna granica Jugoslavije?
Koja klima preovlauje u Jugoslaviji i zato?
1082
BASIC COURSE
~ime
UNIT 42
se odlikuje umereno-kontinentalna klima?
Koliki je vodeni talog u Panonskoj niziji?

~ta omoguuje razvoj poljoprivrede u severnom delu Jugoslavije?
Kako se zove vetar, kome je izloen severoistocni deo zemlje?

Kakav je to vetar?
Kakvu tetu pravi taj vetar?
Da li
graani
GD 42.3
GD 42.3.1
Granica
vole taj vetar?
A
izmeu
Balkanskog poluostrva i
Da, prolazi.
Srednje Evrope prolazi kroz Jugoslaviju,

zar ne?
Zanima me kuda ide ta granica?
Jedni smatraju da tu granicu cini prava

linija, koja ide od u~a Dunava do
Rijeke.
To znaci da granica sijece l Panonsku
Tako je.
nizijuJ
Da.
To je u stvari jedna zamiljena
linija.
To znaci da granica ide Dunavom od
njegovog ua u Crno more sve do
Beograda.
Ta granica je prirodna i Vi~e mi se
svia.
Prema ovoj drugoj granici cijela

Vojvodina, Slavonija, dio Hrvatske
sa Zagrebom i Slovenija pripadaju2
Srednjoj Evropi, zar ne?
Da, tako je. Interesantno je da li se
jo~ upotrebljava ime 'Balkanske
zemlje' za taj dio Evrope?
Koje se ime sada upotrebljava?
Kao to vidite, ta granica
nije prirodna.
Drugi smatraju da granicu cine Dunav,
Sava, Kupa - Rijeka.
Onda Savom i njenim pritokom Kupom do
Rijeke.
Da, i vjerojatno zato drugo miljenje
prevladava u zemljopisu, iako je
starijeg datuma.
Da, ali Dalmacija, koja je uvijek imala
najjae veze sa Zapadnom Evropom u
2
svakom sluajU pripada Balkanskom
poluostrvu.
Ne, to ime je izostavljeno poslije
Prvog svjetskog rata.
Upotrebljava se ime 'Jugoistocna Evropa'.
IIseci
.. , - sjeci
. , 1 - 'to cut'
2/prlpadatil - 'to belong' (to: D)
1083
SE~-CROAT~N
UNIT 42
rpaHHua H3ve~y Fa~aHCKOr no~

OCTpBa H Cpe~He EBpona npO~3H
Kp03 JyrOCAaFHjy, je~'Ta?
EHTepacyje ve Ky~a H~e Ta rpaHHua?
JeAHH cMaTpajy Aa Ty rpaHHUY 'IHHH
To 3Ha~H Aa Ta rpaHHna ce~e1

TIaHoHcKy HH3HjyJ
~B. To je y cTsapH jeAHa 3aMH~eHa
JIHHHja.
To 3Ha~H ~a rpaHHua H~e ~YHasou OA
HerOBOr ymha y UPHO Kope CBe ~O
JIHHHja, Koja H~e O~ ymha ~YHaEa ~o

PHjeKe.
TaKo je. Rao lliTO sHAHTe, Ta rpaHH~
HHje npHpotJ,Ha.
~pyrH cvaTpajy ~a rpaHHUY ~HHe ~YHaB,
CaBa, Ryna - PHjeKa.
OHAa CaBOU H HeHOM npHTOKoM RYDOU
CBe 1J,O PHjeKe.
npa~
Beorpa~a.
Ta rpaHHua je npHpOAHa H EHme VH ce

CBH~a.
ITpeKa osoj APyroj rpaHHUH ue~

BojBoAHHa, C~aBoHHja, ~eo XpsaTCKe
ca 3arpe6oK H C~oBeHHja np"na~ajy
Cpe~HOj EsponH, jeJI1Te?
~a, TaKO je. HHTepeCaHTHO je, ~a JIH
ce jom YDoTpe6~Ba Hve fEa~aHCKe
3eM~e' 3a Taj ~eo EBpone.
Koje ce Hue caAa ynoTpe6~Ba?
GD
42.3.2
la, H BepOBaTHO 3aTo APyro MHUUeHe

npeOBJIa~yje y reorpa~HjH, HaKO
je cTarHjer 1J,&TyMa.
~a, aJIH ~a~aUHja, Koja je yseK ~MaJIa
Hajja'le Be3e ca 3ana~HOM EaponOM
y csaKoM cJIY'Iajy npHna1J,a EaJIKaHCKOM
no.nyocTpBy.
He, TO HMe je HanymTeHo nOCJIe TIpsor
CBeTcKor paTa. CMaTpa ce ~a je
'EaJIKaHCKO nHT8aepemeHO.
YDoTpe6~Ba ce Hue 'JyroRcTo'lHa
Espona.
Vi kaete da je sjeverna granica
DaJ jer prolazi kroz ravnicu i otvorena
Jugoslavije otvorena.
je sa svih strana.
I stoga je izloena velikom utjecaju
DaJ to
sa sjevera.
ini
da skoro cijela Jugoslavija
ima manje vie istu klimu kao Srednja

Evropa.
Klima je vazan
inilac
u ivotu svakog
DaJ jer od klime zavisi
naroda.
nain
ivota i
rada.
l/ravnica/ - 'plain'
1084
1JMIT 42
BASIC COURSE
Da 11 je Jugoslavija izloena i drugim
Da.
Vi znate iz istorije Jugoslavije,
utjecajima sa sjevera ne samo
da je veliki dio zemlje bio u sastavu
klimatskim, na primer kulturnim?
Austro-Ugarske monarhije.
Da, all Srbija nije bila.
To je
ta~no,
ali Srbija je i pod Turcima
imala granicu sa Austrijom i Ugarskom.

Da, Sava i Dunav su bili granica.
Preko (Sava 1 Dunava) je lvio veliki

broj Srba i oni su mono utjecali na
kulturni ivot i razvoj Srbije.
Jesu. Osim toga, mnogi Srbi iz Srbije
sluzili su u austriskoj vojsci dok je
Srbija bila pod turskom vla~u.
Da li su Srbi iz Austrije odravali

vezu sa Srbima iz Srbije?
Da li su Srbi iz Austrije pomogli da se

Srbija oslobodi od Turaka?
U kom pogledu?
Na koji
na~in
su oni sudjelovali u
Jesu, ali njihova pomo je bila naro~ito

vana poslije
osloboenja
od Turaka.
Oni su pridonjeli mnogo brzom stvaranju

moderne srpske drave.
Oni su bili visoko ~kolovani i kulturni
ljudi i mnogi od njih su se doselili
razvoju Srbije?
u SrbijU.
Oni su sa sobom donijeli u SrbijU kulturu
i znanje Zapadne Evrope i ~irili ih.
A tako'
Da li je bilo Hrvata
meU
njima?
Oni su pomogli ureenje ~kola i

organiziranje uprave Srbije.
Jest, ali mnogo manje. Poznat je
slu~aj ~uvenog srpskog nau~nika Josipa
Pancia, koji je bio porijeklom Hrvat.
PH Ka:r.eTe
je ceeer.Ha rI>aHHU8.
Jyroc~pp.je OTPopexa.
Y CTora je H3~o~eHa Be~HKoM YTHuajy
CEt eeEera.
~a
je BazaH ~HHe~au y ZHBOTy

C BaKer HaI Ol1S
la ~H je Jyroe~BHja H3~0~eHa H
~ryrHM YTHuajHua ea cesepa He
cayo reor~a~cKHM. Ha n~HMep
Ky JITYf.'HIUf?
ls. a~H fp6Hja Heje 6H~.
~~Hua
~a. jep npo~BH KpOB I~BHHuy1 H

OTBopeHa je ca CBHX CTpaHa.
/la. H TO 'IHHM )l.a CKOrO ueJl&. JyrocJI&.BHja
HMa MaRe smme HCTy K~HMY Kao Cpe~H8
Espona.
Aa, jep O~ K~Hue aaSHCH Ha~HX ZHBOTa H
pa~a.
La.
PH BHaTe ~a je se~HKM Aeo BeM~

6HO y cacTaBy AycT~o-YrapcKe
MOHapxHje.
To je Ta 1iHO, 8J1H CJ..6M ja je H nOA
TypuHua HMaJl&. rpaHHuy ca AYCTPHjOU

H YrapCKOM.
1085
SERBO-CROATIAN
UNIT 42
~a,
Da
Aa
CaBa B
~yaaB
cy
B~ rpaaH~a.
cy CpH H3 AycTpHje o~pzaEa~H

se3Y ca Cp6HMa H3 Cpaje?
~H
cy Cpw H3 AycTpHje nOMor~H

~a ce CpHja oc~o60AH OA TypaKa?
Y KOM norJlepy?
~H
Ha KOjH Ha'lHH cy ORH YUCTBOB8.JJH

Y pa3sojy Cp6Hje?
A TaKO f
Aa
~H
je
HJlO X~BaTa Ye~y
GD 42.3.3
&HMa?
TIpeKo (Cape H ~YHaBa) je EIIBeO BSJlHKH

6poj Cpa H OHH cy MohHO YTHuaJlH
Ha KyJlTYPHH ~HBOT H pa3Boj Cp6Hje.
Jecy. CeM Tora. MHora Cp6H H3 Cp6Hje
CJIY3HJlH cy y aYCTpHjCKoj BOjcUH
AOK je CpHja 6HJIa nOA TYPCKOK BJIamhy.
Jecy. aJIH HMXOBa nOMO h je 6H~ aapO'lHTO
Ba~Ba nocJle oc~oo~eHQ OA TypaKa.
OHa cy AonpHHe~H MHoro 6P30M CTBapa~y
MOAepRe cpnCKe APzaBe.
OHH cy 6HJIH BHCOKO lDROJlOBaBH II KYJlTypBB
.z,Yll.H H MBOI"H Oll. HaHX cy ce llOCeJIBJIH
Y Cp6Hjy.
OHH cy ca COOY lJ.OHeJIH Y Cp6Hjy KYATypy
H 3BaBe 3ana~Re Espone H mHpHJIH HX.
OHH cy nOMOrJlH Aa ce ypeAe mKo~e H
OpI"aRH3yjs ynpasa CpHje.
JeCTe. aJlH MROro uaHa. n03RaT je
cJIY'Iaj '1YBeROI" CpnCKOI" RaY'IHHXa
JOCHna ITaH'IHha. KOjH je HO nOpeKJlOM
XpsaT.
Da li su jugoslovenske rijeke velike?
Jesu.
Iako je vodeni talog u nekim
djelovima zemlje
mali~
ipak
jugoslovenske rijeke su ve11ke.

Koja je najvea jugoslavenska rijeka~
Sava je najvea i najvanija unutra~nja
osim Dunava?
Koliko je
dugaka
rijeka u Jugoslaviji.
Sava?
Za~to
mislite da je ona najvanija

jugoslavenska rijeka?
Koji su glavni pritoci save?
Sava je
dugaka
940 km. a plovna je
593 km.
sava odvodi vodu sa povr~ine od 95.195
km2~ 111 37~Od ukupne povrine
Jugoslavije. Ona spaja Sloveniju~
Hrvatsku~ Bosnu 1 Srbiju jedne s
drugim i sa inostranstvom.
,l
U Savu utjeu takorekuc sve
slovenake.
hrvatske i bosanske rijeke.
l/takoreku/ - ISO to sayl
~o86
BASIC CORSE
Koji je najvei pritok Save?

Da li je
jo~
UNIT 42
Drina, koja
neka jugoslovenska rijeka
te~e izmeu
Plovna je Drava 151 km.
plovna osim Dunava, Tise i Save?
Bosne i Srbije.
Bosanske rijeke
(Bosna, Vrbas i Una) nisu plovne,

mada su bogate vodom.
Beograd lei na uu Save u Dunav, zar

ne?
Da.
A Ljubljana?
Ona lezi na pritoku Save (Ljubljanica).

Ali tu se dolina Save iri sve do
To je zanimljivo, tri glavna grada

Jugoslavije u dolini iste rijeke.
Koliko stanovnika ima glavni grad
Jugoslavije?
A Zagreb i Ljubljana?
Zagreb
takoer
lei na Savi.
Ljubljane.
Da, i to ini Savu najvanijom rijekom
Jugoslavije.
Prema popisu od 1961.
Beograd ima
598.346 stanovnika.
Zagre~. ima 457.499, a Ljubljana 157.412
stanovnika.
~a ~
jyroc~oseHcKe
cy
peKe
se~HKe?
Jecy. HaKo je
~e~OBHMa
Bo~eHH Ta~or
3eM~e
Ma~H,
BeHCKe peKe cy
jYFOc~oseHcKa
Koja je Hajseha
peKa,
Casa?
KHC~Te
~a
jyroc~oeeHcKa
je OBa HajBa3HHja
Ayra~Ka
Casa Je
593
3amTO
JyroC~BMjH.
peKa y
~yra~Ka
je
940 KM., a
O~BOAH BO~y
Casa
ca nospmHHe
95.195 KM2 , H~H 37
peKa?
Jyroc~BHje.
XpBaTcRY, Eocay H
r~SHe
npHToKe Case?
Roja je Bajseha npHToKa Case?

~H
Aa
je jom BeKa jyroc~oBeHcKa peKa

ceK ,llYBaBa, THce H Case?
n~OBHa
je
KM.
mHKe
Koje cy
jyroc~o
HnaK
Be~Ke.
Caea je HajBeha H HajB83HHja yHyTpamaa
ceM ,llyHaea?
KO~KO
y HeKHM
O~
%OA yRynHe nOBpOHa cnaja C~oBeHHjy,

CpHjy
je~He
ApyrHM H ca HRocTpaacTBOM.
Y Casy TeRy TaKopehH a cse c~oseaa~e,
xpsaTcRe H ocaacRe peKe.
ApHRa, Koja Te~e ~3Me~y bocHe H
rr~OBHa
~paBa
je
(EocRa,
n~OBBa
Bpac
C~6Hje.
151 KM. BocaHcKe peKe

H Yaa) HHcy n~OBHet
MaAa cy 60raTe SOAOU.

Beorpa~ ~eEH
Ha ymhy CaBe y DyHaB,
~a.
3arpe
OHa
~eEH
TaKo~e
~e~H
Ha CaSH.
je~ITe?
A l>y.lJaHa?
A~H
Ha npHTonH Case (~y6~HHna).

Ty ce AO~HHa Case mHpH CBe AO
..by.llaHe
To je HHTepecaHTHo, TpH r~BHa rpa~a

Jyroc~BHje y AO~HHH HCTe peKe.
2
na, H TO
~HHH
Casy Hajs8EHHjOM peKOM
Jyroc~sHje.
II
/T8KopehH/ - 'so to say'
1087
SERBO-CROATIAN
UNIT 42
KO~KO
CTaHOSHHKa
H~a ~~BHH
~paA
Opeua nonKcy OA
598.346
JY~OCJ18.SHje
3a~pe<5
If
?
by<5.MHa?
Beo~paA KMa
CTaHOBHKKa.
3arpe<5 HMa 457.~99, a ~y<5~Ha
157.412
GD 42.3.4
1961.
CTaHOBRHRa.
Vi rekoste da dobar raspored oborina,

plodno tlo i dug period vegetacije
Tako je.
omoguuju razvoj poljoprivrede u
Panonskoj nizini.
Koje dijelove Jugoslavije obuhvata
Ona obuhvata
Srbije i Slavoniju, koja je dio
Panonska nizina?
Zna~i
Vojvodinu, koja je dio
Hrvatske.
da je poljodjelstvo najrazvijenije Jest.
u tim pokrajinama.
Koji usjevi najbolje uspijevaju tamo?
Tamo sve uspijeva dobro. Ali najvie

se siju penica i kUkuruz, jer su
Da, razumijem. To se vidi i na

geografskoj karti.
oni glavna hrana iteljstva.

l
U rijecnim U sjevernom dijelu zemlje
nalazi se Sava i po~to su ona i njeni
pritoci najvee jugoslovenske rijeke,
to su i njihove doline najvee.
Da, to narocito vazi za sjevernu Bosnu
i Srbiju, naravno do Beograda.
~H
TaKO je.
U kojim su drugim dijelovima zemlje

dobri uslovi za poljodjelstvo?
peKocTe Aa Ao6ap pacnopeA naAasHHa,

n~oAHo T~O H Ayr nepHO~ sereTauHje
oMo~yhyjy
paasoj
no~onpHBpeAe
fiaHoHcKoj HHaHja.
~oje Ae~ose JY~OCJ18.BHje
OHa 06YXS8T8 BojBOAHHY, Koja je Aeo
o<5yxsaTa
Cp6Hje H C~BOHBjy, Koja je Aeo

XpsaTCRe.
DaHoBcKa HHazja?
SHaqH Aa je Do~onpHBpeAa sajpaaBHjesHja
Y TRK nOKpajHHaua.
JecTe.
l/rlje~n!/ - Ipert. to river l
1088
UNIT 42
BASIC COURSE
KOjH ycesH
Haj6o~e
Y KojHK cy ~pyrBM
Ao6pK ye~osH 3a
ycnesajy TaMo?
~e~osHMa 3e~
no~onpHspe~y?
pa3yYeM. To ce BHAH H Ha
cKoj KapTH.
~a,
GD 42.4
reorpa~
TaMO ese yeneBa Ao6po. A~H HajBHWe ce

eejy nmeHHua K KYRYPY3, jep cy OHK
r~sHa xpaHa HapOAa.
y ~O~HaMa peKa. Y eesepHoM Ae~y 3eK~e
Ha~3K ce Casa H nomTO cy OHa H HeHe
npHTOKe HajseLe jyroe~oBeHcKe peKe,
TO cy H 5HXOBe AO~He HajBehe.
~a, TO Hapo~HTO BaEB 3a cesepHy BocHy
H Cp6Hjy, HapaBHO AO BeorpaAa.
this unit be prepared to give short talks along these lines:
1)
Describe the location of Yugoslavia and the part of Europe it occupies.
2)
Give the size and populatiop of Yugoslavia in approximate figures.
3)
Show on the map the tributaries of the Danube and describe their
importance.
4)
Geographic and cultural influences from the north.
At the teacherrs discretion the above may be a written assignment.

giving figures and other data.
1089
SERBO-CROATIAN
UNIT 43
UNIT
International Fair
43

Velesajam
BeJlecajaK
velesajam
international fair
I heard you visited the
Zagreb Fall International
Fair.
re~enice
~uo
qyo caK ~a eTe nOCeTHJIR

sam da ste
posjetili Zagreba~ki
3arpe6a.xB jeee&H
BeJZeca jali.
jesenji velesajam.
B
picture
to produce
foreigner, stranger,
alien
Yes, I wanted to get an
idea what is produced
here as well as what
foreigners exhibit in
Yugoslavia.
fair
exhibitor
At the fair 43 countries
participated with over
6000 exhibitors, of which
1100 were Yugoslav.
,
CJlHKa
slika
proizvoditi,
proizvodIm
stranac , -nea
Da, ~elio sam dobiti
dojam o tome ~ta se
ovdje proizvodi,kao
i to stranci
izla~u u Jugoslaviji.
sajam
npoHoso.rdiK
,
cTpaHall, -HIla
XTeo caM
~a,
~a ~oHjell
CJlHK7 o TOKe mTa ce

OB~e
npOHOBOAH
Kao
B mTa CTpaHIlH HOJIazy

y JyrOCJIaBHjB.
cijaM
Ha~ri~, H3JIari~a
iZlag!~, iZlagi~a
Na sajmu su sudjelovale
43 zemlje sa preko
6000 iZlaga~a, od
kojih su 1100
npOHOBOAHTB,
Ha
cajKY cy
43
oeM~
y~ecTBOB8Jle
ca npeKO
BOJIara~a, O~
6000
KOjHX 1100 AOMahBx.
domaih.
factory
machine
to manufacture
tv6rnica
maina
izraditi,
da izrad!m,
UamBHa
co
HopaAKTB,
Aa HOP&Aiu,
,
Bopal)eH
izraen
cooperation
tractor
truck
railroad car; 10 tons
(weight)
kooperacija
traktor
kami5n, kam16na
,
,
vag5n, vagOna
co
KOOnepa1lHja
,
TpaKTOp
,
co
KaUKOB, KallBOHa
,
co
uroH, saroHa
lOgo
UNIT 43
BASIC COURSE
I noticed that many
Yugoslav factories
exhibited machines
manufactured through cooperation (tractors,
textile machines, automobiles, trucks and
railroad cars).
Primdjetio sam da su
mnoge jugoslavenske
tvornice izloile
izraene
maine
npHMeTHO caM Aa cy MHore

H3~OZH~e
nYT8M KoonepauHje (TpaK-
putem kooperacije
TO~H, TeKCTH~e
(traktori, tekstilne
aYTouo6H~H,
maine, automobili,
kamioni i vagoni).
BaroHH).
center
Yes, cooperation is the
center of attention now,
because of the better
results achieved through
it.
TEopHHue
MamHHe H3pa~eHe
jyroc~oBeHcRe
centar, cemtra
Da, sada je kooperacija
u centru panje, jer
MamHHe,
KaMKOHH H
..
ueHTap, neH'rpa
~a,
caAa je KoonepauHja
y ueHTpy
na~,
se na taj naein
Ha
postiU bolji
60..ltH pe3YJITaT~.
Ha~~H
Taj
jep ce
nOCTHzy
rezultati.
B
visitor
pavilion, exhibition
hall
market
The exhibition halls of
West Germany and Italy
were visited by the
greatest number of
visitors; does it mean
that the Yugoslav market
is interested in their
products the most?
posjetilac,
posjetioca
noceTMoua,
Gpl posjetili!ca
noc~TH.nani
pavIljon, -ana
trzIte
Hajaeme nOCeTHJIaua je
Najvie posjetioca
je bilo u paviljonima
6e~o y naBH..ItOHHMS
3anaAHe HeMa~Ke H
Zapadne Njemacke i
Italije; da li to
MTaJIHje;
znaci da njihovi
proizvodi najvie
zanimaju
jugoslavensko
trite?
3Ha~H
from there, hence,

for this reason
for the sake of
(with G)
because of that
to export
nOCeTHJJB.U,
Aa JIH TO
HMXOEH npo-
~S
H3~OAH
Hsjsmme HHTe-
pecyjy jyroCJIOSeHCKO
Tp3HmTe?
..
otudi! / otud
OTYAa / OTYA
radi
pSAH
radi toga
izvoziti,
1zvozIm
palla
..
Tora.
H3S03HTH,
#
H3B03HM
1091
UNIT
43
SERBO-CROATLAN
by the same token
s~mimlt!m
to import
uvoziti, uvoz!m
The reason for this is

that Yugoslavia exports
mostly to these countries
and by the same token
imports mostly from
these countries.
Radi toga to
,
yE03HTH, YBodhr
To
~O~3H
Jyroc~EHja
najvie u te zemlje
HajEHwe y Te 3eM~e
pa samim tim i
H caMHM THM Y. HSj-
najvie uvozi iz
BMme
import
This is evident from the
statistical data about
export and import
[trade] between these
countries and Yugoslavia.
H3B03H
H3 THX
YB03~
statistiekI,
cTaTHCTH~KY.,
-a, -o
export
WTO
Jugoslavija izvozi
tih zemalja.
statistical
oTy~a
-a, -o
,
H3B03
,
yB03
izvoz
,
uvoz
To se vidi iz
To
ce EH~H H3 cTaTHcTH~-
statistiekih
KHX
podataka o izvozu
H yB03y THX
i uvozu tih zemalja
JyrOCJJaBHjoM
rro~aTaKa
H3EO~y
3eMa~
ca
sa Jugoslavijom.
B
exhibition
IZlozba
H3JIO)K6a
fairgrounds
sajmite
ctijJlHnrTe
I visited also the

exhibition IAfrica-AsiaYugoslaviaI, which was
given a prominent place
on the fairgrounds.
Posjetio sam i
IToceTHo caM
iZlozbu IAfrika-
'A~FHKa -
H3~O)K6y
A3Hja -
,
Azija-Jugoslavija,
JyrOCJIaBHja, KO,jOj
kojoj je dato
je ~aTO yrJIe~HO ),feCTO
istaknuto mjesto
Ha cajMHlliTY.
na sajmitu.
A
outer, foreign
trade
Yes, foreign trade with
these countries is
developing favorably.
vanjskI,
trgovina
-a, -o
Crr5..1tHH,
-a, -o
Da, vanjska trgovina

sa tim zemljama
ea THW 3eM.h8.va
povoljno se razvija.
rrOBO~HO
press
~t~mpa
to accuse, (with Ise/)

to complain
tUiti, talm
ce pa3BHja.
IIITaJ.ma
1092
BASIC COURSE
to organize
UNIT 43
c.
prire!vati,
npHpe~HBaTH,
npHp~l;yjell
prireuj~m
Your press is complain1ng

that more tairs than
are necessary tor your
economy are organized
here'
Vaa se tampa tuzi
BanJa mTa:Mna c e za. JIH
da se ovdje
~a
prireuje
BHme cajuoBa Hero mTO
vie
ce OBAe npHpei)yje
sajmova nego to
je nOTpe6Ho Bamoj
je potrebno vaoj
npHBpe~K~
privredi'
A
specie,lized
speciJalizIran,
-a
-o
in addition to the
Uz Zagrebacki kao
Zagreb fair which is genopi sajam trebalo
eral, only the Belgrade,
Novi Sad and Ljubljana
bi zadrzati jo kao
[tairs] which are
specijalizirane,
specialized should be
Beogradski,
kept.
Yes~
-a~
-o
-sno
motivirati,
mot1v!rarn
to divide
EeorpaAcKH~
HOBoca~cKH
~y6~H
OC'1'iJIii, -i,
-o
j~caH, -CRa, -CHO
,
1l0THBHCaTH,
,
MO'1'HBHmeM
ekonomsk!,-a, -o
vrijednost f
eRoHoMcKH, -i,
podijeliti,
nOlJ,eJIHTH,
"
da podijel!m
The other tairs don1t
have well grounded
economic bases, so
opinions about their
usetulness are divided.
jom caMo
BaHe.
jasan, -sna,
usefulness.
6H 3aApzaTK
Ljubljanski.
clear
value~
Tpe6a~o
CKK, Rao cneuHjaJIH30-
ostal!,
economic
nopeA 3arpe6aQROr
cajMa Rao onmTer
~a,
Novosadski i
other, remaining
to motivate
cneuwjaJIK=30BaH,
-a, -o
-o
BpiAROCT
~a nOAe~ill
Ostali sajmovi nemaju
OC'1'aJIH cajMoBH ReMajy
jasno motiviranih
jacHo MOTHBHcaHHX
ekonomskih razloga,
eKOBOMCKHX
pa3~ora,
tako da su
TaRO Aa cy
M~&a
podijeljena miljenja
o njihovoj
o HMXOBOj BpeAHocTH
nop.e.heHa.
vrijednosti.
B
to agree
slagati se,
sla:z~m se
cJIlI"aTH ce,
~
ca.eM
ce
1093
UNIT 43
SERBO-CROATIAN
,
local
lokalan,
nature
lokalna, -o
prIroda
npli~oAa
to stimulate
podsticati,
nO,llCTHUa TH,
pdsti~t:!m
no,nc TH 'leM
JIOKiJI8.H,
or,
poticati,
preduz~e
Ne
nOTMQeM
"
poduzece
I don't agree with you;

fairs-even local onesstimulate ( business
to ) better production.
nOTHl\8.TH,
poti~~m
enterprise, fir.m
-o
JlOKiJlH8,
sla~em
se s vama;
sajmovi, makar i
npeAya;he /
nOAya;he
He CJI8.XCelf ce C BaMa;
C8jVOBH, K8Kap H
lokalnog karaktera
JIOK8JIHe
poti~u preduzea
nOACTHQy npepyaeha
na bolju proizvodnju.
Ha 60.bY
npHpOAe
"
npOHaBOA~Y.
NOTES
Note 43.1
Phonologic Changes:
Review
The phonologic changes discussed here are those which change the shape of
grammatical forms. For example, in /ispiti/ the prefix is lis-I; in /~zbiti/
it is fiz-I, but these may be said to be the same prefix. This kind of variation is directly related to the fact that such a sequence as /-zp-/ does not
occur in Serbo-Croatian. The same prefix is /iza-/ in /izabratl/. In the case
of /is-/ one may say that the shape is /is-/ before certain voiceless consonants.
/iza-/ (occurs in the infinitive stem when followed by two consonants: /izabr-I, /iza-zv-/, etc. The imperfective of /izabrati/ is, however, /izabirati/,
also with /iza-/ but only one consonant rollows. Here there is no phonologic
reason whatsoever for the shape /iza-/ instead of /iz-I. The best that one
can do is to say that /iza-I occurs before two consonants and if such a verb has
an imperfective counterpart, it too will have /iza-I. That is, if /izabrati/
has liza-I, its imperfective counterpart (/izabirati/) will also have /iza-I.
It follows that while some of the phonologic changes discussed below may be
described according to the sounds involved, many will be directly related to
the grammatical forms as such and not predictable in purely phonological terms.
The statements about where the forms occur will often be made both ln terms of
the sounds and in terms of the forms involved.
1094
UNIT 43
BASIC COURSE
Many of these changes - the phonologically predictable ones - take place

not only within words but across word boundaries, especially when words are
said together in normal colloquial speech.
that is, by the way it is written.
IWord' here is defined orthographically,
A linguistic statement would differ for
some combinationa.
As the changes are the same, for practical purposes it

doesnit matter whether we are dealing with one or more Ilinguistic l words.
Where appropriate, examples of Ibetween wordl changes will be given.
Note 43.1.1
Loss
One of the most frequent types of phonologic change is the loss of a vowel
For example, moveable la/ occurs in /podigao/ but not in
or consonant.
/podigli/.
Not all/a/Is are lost in such surroundings (compare /padali/), so
that this loss is not phonologically
predictabl~
In the lists below the
predictable instances of loss (or non-occurrence) are given first, under A,

followed by those restricted to certain grammatical forms, given under B.
1) When two identical consonants (such as Ittf) or two consonants forming

a voiceless-voiced pair (such as /td/ - see below, Note 43.1.2) would otherwise
occur, the first is lost.
For example:
/rast-/ + /-ti/> /rasti/ Ito grow l (cf. /rastem/)
s.> S
Between
p + p >
t + t ~
d + t ~
d
t
k
g
g
s
z
z
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
words:
p
ltp pUt /l~pht/ la fine road l
t
~lst tramvaj ~lstramvaj/ la clean streetcarl
t
brat od tetke /brat otetke/ Icousin (son of parentls sister)1
d ~ d
d ~ d
k :- k
k > k
g~
>
g
s
>
z > z
~
- z
>
/od-/ + /taiti/ > /otditi/ Ito estrangel

/p~t/ + /deset/ > /pedes~t/ Ififtyl
/iz-/ + /seliti/ ~ /iseliti/ Ito emigrate l
m + m~ m
k6mad drveta /k6madrveta/ Ipiece of woodl

d~set d~na /desed~na/ Iten daysl
t'tak kufer /t~akb.fer/ la heavy trunkl
ddg k~put /dttkaput] la long coatl
B5g gleda /B~gleda/ IGod sees l
glts s!vesti /gltstvesti/ Ithe voice of conscience l
iz sobe /isbbe/ Ifrom the room l
iz zla /izla/ 'from evili
na poret /naporet/ lour stovel
nA ivot /nalvot/ lour lifel
vrn ~vnp /vrQevap/ Ihot evapi
jt sam mu dao /j~samu daol II gave him l
1095
SERBO-CROATIAN
UNIT 43
2)
When other phonologically similar consonants would otherwise occur
together, the first is often lost. This is particularly true of oonsonants

made at the same or about the same place in the mouth (with the same or similar
point of articulation).
The consonants /s z/ do not occur next to / ~/. For example:
z +
.>
/iZ-/ + /amarati/.-> /iamarati/ Ito slap thoroughly'
z + ~ > ~
/iz-/ + ~fveti/ ..> /i~fveti/ Ito live up t
Between words:
z+'>
iz kble> /ikole/ 'from school'
Consonants of the /t d c e d~/ group do not
in'normal colloquial speech. In more careful speech
may be heard when the /tl is the last consonant of a
t + c > c / o t a c l G loca/ 'father', /sv~tac/
d + c > c
Isndac/ G /snca/ 'judge'
d+c.>c
occur next to each other

such a combinati~n as /tol
prefix (see example below).
G Isvecal 'saint'
/sUdac/ V /snee/ 'judge'

/od-/ - /d~ep-/ /odzep~riti/ Ito pick the poc~et of l
d + d~ :> d~
Between words:
t + a~
p~t ~k~ /ptlka/ 'five pupils'
t + e > e
p~t e~rafa /p~earafa/ 'five sheets'
d + c ~ c
d + ~
kod c~kve /koc~el 'at the church'

sad u /sau/ IIlll do it right away. I
/t/ and /d/ are usually lost before /s/ in normal colloquial speech, but
Itsl may be heard in a more formal style.
/od-/ - /seliti/ /otseliti/ or /oseliti/
/pred-/ - /staviti/ /pretstaviti/ or /predstaviti/ Ito introduce'
3)
When /t/ would otherwise occur between two consonants, it is usually
lost
koristan f korisna
s + t + n ::> sn
ristao but rasla
s + t + l > sl
est + puta espnta
s + t + p .> sp
godite godinj! 'pert. to a year'
+ t + nj> nj
s+t+s>s
petnaest s5b! or p~tnajs~b! ~ifteen roonw'
Compare /rastlina/, where no loss occurs.
/k/ may be lost in like circumstances.
dbckan 'latel dbcnije llater'
1056
BASIC COURSE
4)
-',
When
Ibl
comes before
Ivi,
the
Ivi
UJtIIr43
dropsj
vUci
to pull
ob + v6.i
ob6.l
to put on, dress
vratiti
to return
ob + vratiti
obrititi
to turn to
vf.nutl
to turn
ob + v:rnuti
ob~nuti
to turn ups ide down
vI!st
power
ob + vla:st
obliist
administrative region
Three consonant clusters where the first two are ld sl may be reduced
to two J Iscl, may be/tscl, or remain Idscl. The spelling consistently retains
Ids/. Prefixes ending in l-dl usually change this to Itl or lose it completely:
Before the suffix I-ski the Idi is more often kept but may be replaced by lt!
in normal colloqU1al speech:
!beogradski! or !beogratsk1! 'pert. to Belgrade l
5)
11judskll or Iljutsk!1 'pert. to people'

Contrast Isrpsk!1 ISerbian' where Ipl is the regular replacement of
Ibl
(/Srbinl la Serb') before I-sk-!.

6) Some voiced-voice1ess replacements (involving prefixes) are not
reflected in the spelling. Examp1es are /odsestil (for /otsesti/), !podiati/
(for !potiati/). This is a recent change in the official spelling, the
decision being made not to show the change in these forms. (This is regularly
the case with Bulgarian spelling, where voiced-voiceless replacements occur
even more frequent1y but are not shown by the spelling.) Some western speakers
do not make the change and actually say lod-lJ !pod-I, etc.
/VI - /VI
The variation between long vowe1 and short vowel may be included as a
type of loss, being loss of length.
There is automatic shortening in the
following instances:
1)
when the long vowe1 is unstressed and the word in which it occurs does
not have primary stress: For example

/maral one mus t' !~eka! IHe s waiting I
but Imbra da ~eka u foajeu! 'one must wait in the foyer l
2)
!mlai/
in the comparative of the adJective or adverb:

Iyounger l (See Note 26.1)
!m1Adl
Iyoung l
1097
SERBO-CROATJAN
UNIT 43
It is also possible to say that a long vowe1 is regularly replaced by

a short vowe1 when the stress shifts to a later sy11ab1e of the word, leaving
the previously long syllable unstressed, as:
3)
~~stl 'six'
Ides!tl
'ten' ~ezdes!tl 'sixty'

There is, however, considerable variation in length which is not predictable at
all, and such examples may be10ng there, rather than under a rule such as 3)
which is rarely applicable. Compare /knpitil /kupovatil but Ikupuj!m/. Ikupovatil
seems to follow ~u1e 3) but Ikupuj!ml shows that it is unpredictab1e in those
terms.
B
The preced:
instances of loss were determined by phonetic environment.
There are also examples of loss which are restricted to particular words. There
may be many words having the same loss, such as of moveable lal, but it is not
an automatic loss. For exampl~, the loss of moveable lal in Iva~nil (compare
Ivi~anl with moveable lal) is predictable if one knows that the second lal of
Iv!~anl is moveable lal. If one takes Ikl!zavl 'slippery', one cannot predict
that the lal will not drop (f. Ik1!zava/).
1) moveable lal. Many examp1es of moveable /al have occurred in the units.
A summary statement of its occurrence is:
(a) is lal before the genitive plural ending l-al
is lost when followed by a single consonant plus any other vowe1.
iE lal before a consonant (or I-oi for Ill) at the end of a word
or followed by another consonant.
Examples: Ip!smol Gp1 Ip!sa:mal 'letter'
Isestral Gp1 Isestara/ 'sister'
Idbarl f Idbral 'good' Idobrtal 'goodness'
ldevojkal 'girl' Idevoja~tvol 'girlhood' (devoj(a)k-)
2) Loss of lt d hl with zero stem formation suffix.
lt d h/ are lost before I-oi - III in the past:
pleo
'haVing knitted'
(/p1et!m/)
jeo
'having eaten'
(/jed!m!)
vro
'having threshed'
(/v~hoh/) 'I threshed'
lt hl are lost before the endings of the simple perfective past also:
Iplehl 'I knitted', Iplel 'you, he knitted', Iplesmol, etc. - when the stem
formative suffix is zero. (Compare the variant Ipletoh/, with stem formative
suffix lal. Idi may also be so lost, but such forms are rare (Ijehi rare for
/jedoh/ II ate f ).
1098
UNIT 43
BASIC COURSB
3)
Loss with particular forms.
A number of words show loss in some forms.

unpredictable. They include:
These may be classified but are
(a) Neuter nouns with bases in /tl or InI which lose Itl or In/ in
the nominative /accusative (vocative) and have no further ending:
1menNAs
lme
NApI
imena
Iname I
NAs
tele
Gsg
teletIcalf l
(b) certain verb bases before ending In(u)/:
kretati
Ito move
but krenuti
'
k8.pati
I to drop I
kanuti
kretkan-
Note 43.1.2
Replacement
In many cases the shape of a word (or part of one) changes by replacing
one sound by another, as Inad/ loveri but Initpis/ Iinscriptioni, /kaz-ati/
'to sayl but Ika~-eml II sayl. Many types of replacenlent have been discussed
in the preceding units.
The following gives a swrunary of the most important
types.
l) Voice-Voiceless Replacement
Serbo-Croatian consonants fall into three groups with regard to voicedvoiceless replacements:
,
c
s
<s
e
f
h
t
k
A
P
g
d
z
z
b
d
B
j
nj
lj
m
n
v
C
r
l
A group of two consonants may be both A, both B, both C, one A and one C,
or one B and one C (That is AA, BB, CC, AC, CA, BC, CB). Examples are:
Ifriend I
prijatelj
ptica
AC
prAA
pt'bird'
Icandle l
Ito watch l
CA
m11ikerc
bdeti
-rc
BB
bd...
BC
dlan
'palm (of hand)'
dlCB
brba
'battle'
-rbThe combinations AB and BA do not occur. Where they might be expected to
occur, one of the consonants (in nearly all cases the first) is replaced so
that BB and AA result. For example, if the prefix /nad-/ is added to /pisati/,
the result is /natpisati/. IdPI is a BA combination, so the ld' is replaced by
the corresponding A sound, Itl. Other examples are:
Ito pay out l
iz
'out
platiti
tto pay'
lsplititl
'
f. slatka
sladak
Isweet'
arrival ,
G. dlaska
dlazak
CC
D1ll-
D1llogo
'much
'
1099
SERBO-CROATIAN
43
UNIT
dovezem
II bring in'
dovesti
t~zak
'heavy'
f.
'to bring in'
teka
opiniti
Ito bewitch l
potc~niti
'to underestimate l
pod + Iati
potiati
'to cut oners hair'
iz + tu~frati
k-uda
istulratl se
ob
pod
+ initi
+ c~niti
'whether'
or
nekad
top
Isometimes I
negda
tobdija
'cannon'
Iwedding
attendantI
svat
Ito take a shower I

Iwhere l
g-de
lartilleryman l
Iwedding l
svadba
In a very few words BA is replaced by BB.

Im5zak/ G Im5zga/ IbrainI.
The only one in common use is

(Contrast /nIzak/ f. InIskal Ilow l .)
Many voiced voiceless replacements take place in conjunction with another
lal
sound change, such as the loss of moveable
in some of the examples above
or the loss of /t/ in the following examples:

st + d
est + des~t
zd
160 1
ezdeset
Between words:
ist grad
/lzgradl
2) III replaced by /01.
'a clean cityI

With a few exceptions /1/ at the end of a syllable
(that is, at the end of a word or followed by a consonant) is replaced by

Many examples have occurred.
/0/.
Compare:
inilac
G Inioca
zalost Isadness l but zao
/-01-/ is replaced by long /-0-/, as in /st5/ G /stola/'table l , /p6no/
'midnight l , (/pol-/ Ihalf') + /no/ Inight' and /p6dne/ Inooni (lat half day').
Examples where this change does not occur are /~stal/ Itable l
/molba/ 'petition'.
/s/ is replaced by l/ or /z/ and /zl is replaced by /z/ or // before

,
lIJ nj c d z/. These replacements are regular and follow these patterns:
lj
zamiljen 'deep in thought'
zamisliti 'to imagine l
s + lj
dananji Ipert. to todayl
danas Itoday
s + nj > nj
,
dopae se Iwill pleasei
dopasti se Iplease'
s + c .>
Imale dog l
pae
'dog (male or female)1
pas
s + ..> ~
3)
s + d
..>
zavolom
avolom
'with the devil'
1100
BASIC COURa:
UNIT 43
s + d~ > ~d~
s d~lnom
z + lj > ~lj
paziti fto watch'
dlnom
'with a giant'
paljiv 'attentive'
z + nj > ~nj
ispr!zni ti/!spra:~njen
p~nja 'attentiveness'
z + d > ~ gr~zd 'a cluster of grapes'

z + d~.> ldl
depa.r' pickpocket ,
z +
a>
~c
iz
+ urlikati
grOde 'grapes (collective)'

ideptriti Ito robi
1~url!kat1 Ito whistle a great deal'
"
raz + ~!ni ti
rac!niti 'to deprive' of rank
Note that some of these are voiced-voiceless replacements, as well as
changes to ~I or /ZI.
Other changes may also be involved, as
st + > ~
vrst Ifirm l
vri Ifirmer l
z+
,,>
See Note 26.1.2 for Ist-JI> //.

or Izl to /ZI are Note 20.1, 25.2.
Earlier notes illustrating
l) lJI changes. The consonants in line 1)

line 2) in a number of granunatical forms :
t
d
b
m
k
l) p
v
,
c
d
e
2) plj
blj
vlj
mlj
,
c
d
d
3)
Isl> ll
below are replaced by those in

g
4)
Many examples of these have been given - in nouns, verbs, adverbs,

adject1ves, etc. (See, e.g. Notes 25.2; 17.3; 26.1.1; 28.2.1). It is
convenient to consider all of these as one type of change, symbolized by IJ/.
Some examples are: Imlad!1 Iyounger l (/mlad-I + IJI + I-il) Ib~cenl 'thrown l
(/bac-I + IJel + Ini), lutic~ml (/tic-I + IJI + lei + l-ml; compare the infinitive
luticati/'flOw into'; Itic-I is an alternate of Itek-j.)
Line 3 gives the alternates used when voiced-voiceless replacement is reqUired.
For example 19-JI is usually ll as in Imoei (/mog-Je/) but is /I before Itl,
as in Imnotvol Ithe majority' (/mnog-J-st-v-o/) or IkI, as in Ihlrurk!1
Isurgical , (/h!rurg/ + IJI + Iki + Iii).
One IJI change (line 4) needs special mention. Ik-J-tl> /tl, as in
!tal /tol 'what (compare Ikol Iwho, ICinovnItvol 'bureaucracyl (jC{novn!kl
'
'public servantl). This same change occurs in /-rk-J-k-/ in /njujorki/ Ipert.
to New York I
la) /YI changes. In a few cases, /stl is replaced by /tl in the past
passive participle (See Note 25.2). as Ipustitil Ito allow' Iputenl 'allowed'.
[The stem formative suffix is usually IJel in Iii verbs ()istiti/, ICien/).]
We must treat these differently and may say that in such instances it is IYel,
meaning only that a preceding Isti is replaced by iti.
1101
SERBO-CROATIAN
UNIT 43
2)
are
I changes
lk g hl are replaced by lc z sl
/-il or begin with I-i-I. These
respectively before certain endings which

endings are:
l-il masculine nominative plural
l-imal
,
selj~k
masculine and neuter dative and instrumental plural

,
,
pl. N selj~ci, DI selj~cima 'peasant'
l-il
feminine dative singular

m~jka D majci 'mother'
l-il, I-itel
imperative
reci, recite 'say' (cf /rekao!)
pomozite 'helpl' (cf Ipomogao/)
Vlah pl. N Vlasi DI Vlasima 'Vlah'
For convenience these may be called III changes. Except for l-J k-I, noun
bases ending in two consonants do not usually have this replacement: /markal
D Imarkl1 Istampi, lma~ka/ D /ma~kil Icati.

A changes
Similar changes take place in the verb, when the a/J! suffix is added as
imperfectlvizer, along with a root vowel change:
stig - Isticil Ito arrive l Istizati/
rek - /porecil Ito deny I Iporfcatil
(See also 8) below and Itek-/ - /tic-I above.)
3)
4)
/01 replaced by lei
10/ ls regularly replaced by lei in most endings when following one of the
palatal consonants lj nj lj c ~ d /.
For example:
Neuter singular nominative-accusative noun/adjective ending 1-0/ mascullne and neuter instrumental slngular noun ending l-oml - I-erni.
Imine I
moje
property'
I
1mllnJem
1minje
I
poljem
polje
'field'
I
licem
lice
'face'
,,
Ipossible'
mogi1ce
t grapes I
I
gr6zem
gr6ze
'yours ,
vae
tez!
I-e/
'heavler'
1102
BASIC COURSE
UNIT 43
Extension sUfflx(es) I-ovi - I-ev/. Both the noun/adjective and the verb
suffixes have this regular altern~tion.
lo~evl1 Ifathers l Ikraljevatl1 Ito rulel
Compare
Islnovil tsons l , Ikupovatil Ito buyl
l-ogl - I-egl (I-agi - legl);
Adjective/pronoun genitive singular ending
dative singular I-orni - lemi (I-oml - lem/).

/va:~egl 'of your l D Iv~eml
Ibolj~gl lof a betterI D /boljem/
lmanjeg/ lof a smaller I D Imanj~ml
This change also occurs unpredictably in some other forms:
I
Isve/ lall'
G Isvega/
/pntevil or /patovi/ Iroads l

/mffre/ Isea I
/carevi/ lemperors'
The changes are quite regular after certain words the base of which ends
in /r/, as /mare/.
Historically most such /r/'s were palatal but with the
loss of this palatalization the two /r/ls fell together.

5)
Replacements with the infinitive ending
I-ti/.
While a few of these
are taken care of by other statements (such as Gl Cl ~ Cl or voiced-voiceless

replacement), it is convenient to have them all together.' ~he changes involved
are:
Stem and
Infinitive
end in:
these
combinations:
result
in:
-s-ti
-(e)t-ti
-sti
plet-
plesti (pletem) Iknit'
-d-ti
-sti
jed-
-z-ti
-st-ti
-sti
vezrastcrpgreb-
jesti (jedem) 'eat'

,
izvesti (izvezem) Ito take out l
,
r[sti (r~stem) Igrow I
p-sti
-p-ti
-b-ti
-sti
-psti
-psti
-i
-k-ti
-i
rek-
rei (of rekao) Isayl
-g-ti
-i
-h-ti
-i
mogvreh-
moci (cf mogao) Ibe abIel

vr~i (Ctf v~hoh) Ithresh l
6)
c~psti
(cf-pem) 'to pumpI

grepsti (grebem) Iscratch'
The masculine vocative ending varies:
l-el - /-Jel - /-u/.
The form
I-Jel
belongs with the J changes, l-ul is used after palatal consonants

and sometimes Iri where /JI does not occur. (Compare above under lal prijatelju'
'friend"
lei.
(See Note 15.1)

1103
SERBO-CROATIAN
43
UNIT
7)
Miscellaneous Assim1lations
ln-bl is normally /mb/: /stamben!/ (spelled

In-JI ~ Injl and Il-ji> /lj/. While these may be
stanben1 ) Ipert. to housing'
illustrated by /J/ changes

/olen-Je-n/ > /elenjen/ 'married', the changes also occur with enclitics, such
as Ije/ lisi:
hotel je dobar /hotelje dobar/
Stefan je moj drug /stefanje maj drhg/
Other Root Variation
Certain verbs have a regular alternation of root shape. These alternations
are of two kinds: l) alternation within the same verb paradigm, as /zvat1/,
/zovem/, 2) alternation between three forms (simple form and several 1mperfect1ves).
Compare:
Imperfective
Base Forrrt
Variation
otvrati
otvoriti
o-a:
predstaviti
predsta:vljati
a-a:
bIrati
brati berem
*/e-i
izazIvati
zvati zov~m
*/0-1
pon~ti pones~m I~o take with' ponositi se 'to be pona~ati se Ito
e-o-a:
,
proud of l
heha.ve l
dovesti dovez~m
dovoziti
Many such alternations must simply be listed:
8)
po!ti
ponem
poinjati
d6i
d5dem
dolaziti
do~ao
Note 43.2 Verb: Review of Verb Types

Note 43.2.1 General Survey
The discussion in Note 21.1.1 pointed out that differences in verb suffixes
was one of the ways by which differences in aspect were indicated. One of the
sets of verbs noted was:
sesti 'to sit down' sedati 'to be in the act of sedet1 'to be seated'
sitting down'
Another example is /pr!m1ti/ 'to accept' /prfmati/ 'to be accepting'. If
these are analyzed according to the chart given in the same note, we have
(Prefix)
ROOT
(Extension)
stem
Ending
Formative
Surfix
-ti
ses-ti
sed-a-
1104
UNIT 43
BASIC COURSE
sed-
-e-
-ti
prim-
-i-
-ti
prim-
-ti
-aThese verbs are unusual in that they are part of a small group of verbs which
contrast with each other only by the shape of the stem formative suffix.
They
do show, however, that such contrast is possible and that the stem formative
suffix may b~ considered as the basic feature by which verba are to be classified.
The matter of perfective-imperfective contrast usually involves some additional
form, a prefix (/plti/ - /popiti/) or suffix extension (/kcrPiti/) - /kup6vati/),
but the verb type is determined by what stem formative suff1x is used. This
waa the basis for the (partial) verb classification in Note 17.3.
The shape of any given stem formative suffix may change very little, as in
the case of the /a/ verbs, or it may change a great deal.
The /i/ verbs have
more variants for this suffix, and so do the others. Compare:

pit-a-ti
pr~-i-ti
pe-ci
pit-a-o
pr~-i-o
pek-a-o
pit-a-1-a
prim-i-l-a
pek- -l-a
pit-a-jU
pit--m
prim- -~
prim-t-m
pek-
pit-a-j
prim- -i
pec- -i
-u
pe-~-m
pe-e-nje
pit-a-nje
pit--n
prim-lj e-n
pe-e-n
The changes of shape for the root /pek-/ are easily stated in terms of
1) the changes of root shape with /-ti/, 2) moveable /a/, 3) the changes before
certain suffixes in /-i-/, and 4) /J/ changes. The shape of /-lje-/ in
/prim1jen/ is also a /J/ change. The shapes of the stem formative suffixes are
for these examples /a/ - /a/; /i/ .., /I/ - /Je/i zero - (a) - /Je/ .., /Je/.
As implied in Note 17.3 the SUb-types a/e, a/Je, a/je (1 and 2) are all
considered to be the $ame suffix. They occur with different verbs, depending
on the stem to which they are added, and do not contrast with each other. In
other words, no one verb has more than one of these suffixes. Some further
simplifications are possible both with regard to these and other stem
formative suffixes.
In Unit 17 a distinction was made between verbs with a long vowel before
/-la/ /-li/, etc. and those with a short vowel:
a/Je
Short
Long
a/je
a/e
.
kizao
poinjao
davao
putovao
zvao
kazala
davala
poinjala
putovala
zvala
1105
SERBO-CROATIAN
UNIT 43
Ijl nor IJI occurs after Injl, one may call Ipo~injatil an a/Je
verb, the IJI being lost after Inj/. In like manner we may say Idivati/ is an
a/J~ verb, the IJI being Ijl after the vowel /a/: Id!j!m/. This simplifies
the number of verb types. al! verbs also have a long vowel before l-lal, etc.
As neither
As there is no contrast between any a/I verb and any

classify all of these together.
a/~
type of verb, we may
One major verb type includes, then,
al! verbs,
a/~
verbs, a/J~ verbs and a/j~ verbs.

On the basis of formal sim11arities and possible contrasts we may set up
four basic types of verbs, and a 'miscellaneous' fifth type:
I
A
B
1 verbs
e verbs
a verbs
A
A.I
A. 2
Consonant verbs
plain consonant verbs
Cin verbs
A
B.l
al! verbs
ale verbs
B
B.l
Vowel Verbs
Root vowel and /nu/ verbs
B.2
a/je verbs
B.2
Vin verbs
B.3
a/Je verbs
vic
II
III
IV
verbs
Ibiti/, /hteti/, etc.
Another example contrasting two of these categories is /pasti/ Ito tall l

Ipadatil 'to be falling'.
also Ipadnutil Ito falll.
This contrasts type IV A.2 and type II. There is

This is also type IV (B.l) but does not contrast
with type IV A.2. In fact .. type IV A.2 has the /n/ suffix in the present.
(/padnem/) and the use of /pasti/ or /padnuti/ as the infinitive is optional.
(This does not deny that /nu/ may be used in a special sense .. but the verb
types as such do not contrast.) Some almost minimal contrasts are /lei/ Ito lie
down' (IV) and Il~gati/ Ito be lying down' (III); /biciti/ Ito throw l (I) and
/bacati/ Ito be throwing' (II).
The first ~hree categories are broad ones, including the vast majority of
verbs. There are some minor variations in the shape of the stem formative
suffixes, but on the whole they are very regular (see the examples in the lists
given below.
The last category includes a great many very frequently used verbs, but
the total number of verbs in this group 1s comparatively small. A few of the
groups are unique - /biti/.. /hteti/, and many Itypes l are restricted to only
a few verbs. The shapes of the stem formative sutfix are listed for a number
of typical verbs, but for practical purposes one must learn the forms of the$e
verbs by using them. It is helpful to keep in mind the phonological changes
listed in Note 43.1, as illustrated b1 the examples used above.
1106
BASIC COUR.
Note 43.2.2
UNIT 43
Examples of Verb Types
The following list gives the usual forms of a large number of verbs.
are divided into verb types and the shapes of the stem formative suffixes
These
indicated. When a verb is added which differs in only one or two forms with
regard to this suffix, the shape of that difference only is noted (as in the
case of /pustiti/, where /Ye/ is given for this verb, as against /Je/ for
/nositi/). In the case of unique or near unique verbs, the shapes of the stem
formative suffixes are omitted (as for /bltl/, /htetl/ and a rew V verbs).
I A i verb
pustiti
nositi
i
-ti
pustio
nosio
i
-o
pustila
nosila
i
-la
pustilo
nosilo
i
-lo
,
pustili
nosili
i
-li
-t
-n
-na
-nje
Je
Je
Je
-vi
-m
y
-s
i
i
i
-3
-mo
-te
-3pl
nosi
nosI
nosImo
nosIte
nose
-i
(e)
nosei
-1
*
*
nosi
nosite
carry I
-ite
noen
noena
noenje
nosivi
nosim
Ye
Ye
puten
putena
pustivi
pustim
pustI
pusti
pustimo
pustIte
puste
pusti
pustite
let P
1107
SERBO-CROATIAN
UNIT 43
I B
e verbs / je verbs
-ti
videti
je
-o
video
-la
videla
je
vidjela
-lo
vIdelo
je
vidjelo
-l
videli
je
vidjeli
-n
Je
vien
vien
-ne
Je
viena
viena
-nje
Je
vienje
vienje
-vi
vldevi
videvi
-m
-
vld!m
vidIm
vidI
vidi
-3
vidi
vidi
-mo
vidImo
vidimo
-te
vidIte
vidite
vide
vide
" ,
videci
videi
vidi
vidi
vidite
vidite
vidjeti
vidio
-t
-3pl
-i
-i
-ite
*
Ce)
*
*
see I
II
a verbs
-ti
pitati
-m
pItam
-o
pitao
-sv
pIta
-la
pItala
-3
-lo
pitalo
-mo
-li
pitali
-te
-t
a
a
pIta
pItamo
pItate
-3pl
pItaju
-n
pItan
-i
a( ju)
pItajui
-na
-nje
pItana
-j
pItanje
-jte
pItaj
pItajte
-vi
(u-plta:vi)
ask I
1108
BASlccOuass
UIU'l' 43
III A a/I verba

-ti
-o
-la
-lo
-11
-t
-n
-na
-nje
-v~l
a
a
drati
-m
r~ao
drzAla
drzalo
dr~!li
-
-3
-mo
-te
-jpl
,
-ci
-i
-ite
dr~An
A
A
drlAna
dranje
dra.v~l
-ti
-o
-la
-lo
-11
-t
-n
-na
-nje
-v5I
-m
-~
-3
-mo
-te
-3pl
,
-ci
-1
-ite
III B.I a/e verba

,
orati
a
,
orao
a
orAla
a
orAlo
A
orali
a-
drIm
dri
dr!
drimo
drIte
dre
(e)
dr~i
*
*
drzi
drzite
hold I
1
I
br~ti
brao
bra.la
bralo
br!.li
orAn
,
orlna
,
orAnje
bra.n
brana
bra.nJe
(po-orlv~l)
(o-bra:v~1 )
orem
berem
ore~
ber!~
ore
oremo
arete
oru
bere
beremo / beremo
berete / berete
berU
(a)
orui
berUi
*
*
ori
orIte
plow I
beri
,
berite
pluek I
a.
a.
a
e
e
e
e
e
1109
BERBO-CROATIAN
UNIT
III B.2
a/je verbs
-ti
kupovati
penjati se
-o
kupovao
penjao
-la
-lo
a.
a:
kupovala
kupovalo
penjala
penjalo
-li
-t
a.
kupova.li
penjali
je
-te
je
je
je
je
kupovan
kupova:na
kupovanje
(po kupova.v1)
kupujem
kupuje
kupuje
kupujemo
kupujete
-3pl
kupuju
penjU
-1
jeu)
kupujUi
penjui
-j
kupuj
-1
-jte
kupujte
buy I
-ite
III B.3
poinjati
dvati
-n
-na
-nje
-v1
-m
-
-3
-mo
penj~nje
penj~m
penje
penje
penjemo
penj~te
*
*
penji
penjite
climb I
-ti
a/Je verbs
pIsati
-o
pIsao
poinjao
dvao
-la
poinjala
d~vala
-lo
-11
a
a
pIsala
pIsalo
pIsa11
poinjalo
poinjali
dvalo
dvali
pisan
pisana
pIsanje
(na-p!sa.vi)
piem
pie
pie
piemo
piete
poinjan
d~va.n
poinjana
po~1nja:nje
dAvana
davanje
poinjem
da.j~m/d&j~m
poinje
pl~n
pf~ili
p!~i
poinjU
poc!injai
poinji
dAje
d&je
da.jemo
dAjete
djt1
-t
-n
-na
-nje
-vi
-m
-
-3
-mo
-te
-3pl
-1
-i
-ite
a:
Je
Je
Je
Je
Je
J
J(n)
J
J
pIite
poinje
p6injemo
poinjete
po'61nj1te
*
-jte *
-j
dtjtll
dAJ
dAjte
1110
SERBO-CROATIAN
UNIT
rv
A.
verba
t
st
plesti
jesti
pleo
jeo
plela
jela
r&stao
rsla
plelo
jelo
rslo
pleli
,
pleten
pletena
jeli
riis li
jeena
plet~nje
jed~nje
rst~nje
(p-jedavi/pj~vi)
-m
(1s-pletaVi)
pletem
jed~m
plete
jede
-3
plete
jede
(na-riistav1)
riistem
riiste
rste
-mo
-te
e
e
pletemo
jed~mo
rastemo
plet~te
jed~te
r~stete
-3pl
,
-ci
pletu
jedu
riis tu
(u)
pletui
jedui
riis tui
-i
-ite
jedi
pletite(knit I) jedite (eat I)
-ti
-o
-la
-lo
-li
-t
-n
-na
-nje
-v1
*
*
*
*
*
e
e
e
a
,
pleti
rasti
a
jeen
*
*
s
tresti
tresao
,
tresla
treslo
z
dovesti
dovezao
dovezla
dovezlo
-li
...t
'*
tresli
-n
-na
-nje
-vl
-m
e
e
e
tresen
tresena
dovezli
,
dovezen
dovezena
tresavi
tresem
trese
,
trese
-ti
-o
-la
-10
*
a
-mo
-te
e
e
e
e
e
-~pl
-
..:3
-ci
-i
-ite
tu)
r~sti
rstite (grow I)
P
c~pstl
cf.pao
c~pla
c~plo
,
Ci"pli
b
grepsti
grebao
grebla
greblo
,
grebli
c~pen
tres~mo
dove~~mo
tresete
tresu
dovezete
dovezu
greben
grebena
ct-pena
grebenje
cf.penje
(1s-c~pavi) (o-grebaVi)
grebem
c~p~m
grebe
c~pe
grebe
er.pe
grebemo
cr.pemo
grebete
cr.pete
,
grebu
etapu
tresi
tr(site
shake I
dov~z1
cf-pi
tres~nje
tresui
dovezav1
dov~zem
doveze
,
dovez~
dovez1te
convey to
c~pui
c~p1te
grebui
grebi
gr~bite
draw(water) I scratch I
1111
SERBO-CROATIAN
UNrt
-ti
pei
lei
-o
pekao
~egao
-la
*
*
*
pekla
~egla
peklo
eglo
egli
-lo
-li
?ekli
Cin
' ,
-t
Je
Je
Je
peen
een
peena
~eena
peenje
eenje
-v~i
pekavi
(o-egav~i)
-m
-
Je
Je
J@
peem
eem
pee
pee
-mo
-te
-3pl
Je
Je
peemo
-i
-i
-ite
stiglo
stigla
stigntlt
stigav~i
mogu
stignem
ee~
moe~
stigne~
moe
mo~mo
moete
"
moga
pecete
,
pekQ
ee
eAmo
eete
ega
stigne
stignemo
stignete
stignu
tili
pekai
egni
mogai
peci
pecite
bake I
ezi
ezite
burn I
(po-mazi)
(po-mazite)
..
to be able
to I
~,
-ti
icl
nAi
-o
iao
miao
-la
-lo
-li
*
*
*
i~la
m:i~la
ilo
1li
milo
-n
-nR
-nje
-vi
-m
-
Je
naen
Je
naena
1denJe
(ot1~Avi)
e
e
Idem/idem
-3
-mo
-te
-3pl
e
e
:ide/ide
idemo
idete
{'dull-dU
-ite
stigla
maga:v~i
e verbs
-i
-1
stigao
-n
-na
-nje
-3
stii
moci
"
mogao
,
mogla
,
moglo
,
mogli
*(a)
*
*
ide/ide~
idUi
idi
idite
go I
arrive P
na~li
naavi
Je
Je
Je
Je
Je
J
naem
nii
naite
nae
na:
na: emo
naete
nAa.
find P
1112
SERBO..CROATIAN
UNIT
IV B V verbs
u
-ti
-o
-la
-10
*
*
*
*
*
cuti
i
piti
cuo
pio
;
cula
pIla
culo
culi
pIlo
,
pIli
(pl:t)
-li
-t
-n
-na
-nje
V
ve
ve
uven
uvena
je
je
v~
cuv~nje
j~
-vi
Uvi
-m
-
j~
ujem
pijem
je
cUje
pije
-3
j~
Uj~
pije
-mo
je
Ujemo
pijemo
-te
je
Ujete
pijete
-3pl
uju
plju
.1(0)
V
cUjui
pijui
aj
cnJte
hear I
pIJ
pIjte
drink I
-ci
-j
-j te
-ti
-o
-la
-lo
-li
-n
*
*
*
*
*
Umeti
sna.bdeti
sncibdjetl
sna.bdeo
snabdio
,
snabdjela
umeo
;
umela
,
umelo
,
umeli
-3
V
V
V
V
V
u.men.1e
u.mevl
Umem
u.mes
,
ume
-mo
-te
V
V
um~mo
-~Pl
j
j (cr)
-ci
-j
-jte
sna.bdela
,
snabdelo
ve
ve
-na
-nje
-vi
-m
-
V
V
pljen
pijena
pijenje
umete
u.mejQ
u.mejl1i
Um~j
u.mejte
know how I
snabdjela
sna.bdeli
snabdeven
snabdevena
sna.bdjeli
snabdjeven
snabdjevena
sna.bdevi
snabdjevl
sna.bdm
sna.bdijm/sna.bdlm
sna.bd
sn4bdemo
snabdete
snabde.1Q
snabdije/snaLdi
sna.bdije/snabdl
snabdijemo/snabdlmo
snabdijete/snabdlte
snabdijll
sna.bdjte
sna.bdIjte
snabd
supply P
1113
tm!T 43
BASICCOU
IV e v/e
-ti
-o
-la
-10
-li
-t
-n
-na
-nje
-v!i
-m
-
-3
-mo
-te
-3p1
,
-ci
-i
-ite
doneti
(loss) doneo
,
donela
*
donelo
*
doneli
*
donet
*
e
donesen
e
donesena
d6nev~i
e
e
e
e
e
donesem
donijevi
donesem
donese~
donese~
dones!
donesemo
donesete
donesO
dones!
donesemo
donesete
donesu
*
*
donesi
donesite
,
donesi
donesite
-ti
-o
-la
-lo
-li
-t
-n/-nje
*
*
*
-v~i
-m
e
e
e
e
e
-
-3
-mo
-te
-3pl
-i
-i
-ite
donijeti
donio
donijela
donijelo
donijeli
donijet
donesen
donesena
*
V
*
*
V/n
poceti
poceo
pocela
pocelo
poceli
pocet
p6cev~i
nu/n
,
metnuti
,
metnuo
metnula
metnulo
,
metnuli
metnut
V/n
ostati
ostao
ostala
ostalo
ostali
metni1vi
metnem
metne
metne
metnemo
metnete
metna
ostAv~i
ostanem
ostane
ostane
ostanemo
ostanete
ostani1
pocnem
pocne
poene
pocnemo
pocnete
metni
metnite
ostani
ostanite
poeni
pocnite
(loss)
po~n\1
1114
SERBO-CROATIAN
UNIT 43
Miscellaneous Verbs
-ti
-o
-la
-lo
-li
-t
-n
-na
-nje
dati
dao
dala
dalo
dili
dat
dan
dana
Umreti
"
umro
Umrala
Umralo
Urnfali
Umrijeti
"
wnro
Urnf.la
Urnf.lo
Umrli
-v~i
dav~i
Wnrev~i
UmriJev~i
-m
dam
dlldm
Umrm
-~
da~
ddd!
-3
-mo
-te
-3pl
da.
dimo
date
dajl1
dad
Umrertl
Umre
"
umre
Umremo
Umrete
dademo
dadete
dadl1
Umr!
Umr!
Umrl1
Umr!mo
Umrete
u" mru
Umri
Umrite
Umri
Umrite
-i
-j
-jte
daj
da:jte
-ti
-o
-la
-lo
-li
-nje
Verb /hteti/
hteti
hteo
hte.la
htelo
hteli
htenje
-v~1
htevi/htI!V~1
,,
,
-m
-
hocu
cu
hoe
-3
-mo
-te
-3pl
hoe
-1
hot~1/hotg1/ht!i
htjeti
htl~
htjela
htjelo
htjel1
htjiv1/htjl!vi
ce
,
hoemo cemo
hoete ete
hoe
-1
-lte
1113
BASIC COURSE
-ti
Verb /biti/
biti
-o
bIo
-la
-lo
bIla
,
bIlo
-li
bIli
-vi
bIvi
budem
bude
bude
budemo
budete
-m
-
-3
-mo
-te
-3pl
bUdil
-i
budUi
-i
-ite
budi
budite
-h
bih
jesam
jesi
jest
jesmo
jeste
jesu
UNIT 43
sam
si
je
smo
ste
su
b!
Note 43.3 New Verbs

a/Je
a
i
a/J~
P
I
a/Je
1
a/J~
e
i
motivisati
/motiv!rat1
motiviem
deliti
/dijeliti
,
podeliti
/podijeliti
d~lIm
to motivate
/mot1vIr~
to divide
da pode!Im
Ida podijelIm
deljen
!dljeljen
,
podeljen
/podijeljen
izr~diti
izraivati
da izrad!m
izraen
to manufacture
izvesti
izvoziti
da izvezem
izvozlm
izvezao -ezla
podstai
!potai
pods takao -akla

/potakao -akla
podsticati
/poticati
da podstaknem
Ida potaknem
podsticem
/poticem
P
I
prirediti
da pr;iredlm
p
I
proizvesti
proizvoditi
prireIvati
/dl~ellm
izraujem
izralvan
izvezen -ena
to export
podstaknut
/potaknut
to stimula'te
izvo~en
to organize
prireujem
da proizvedem
proizvodIm
proizveo -ela
proizveden -ena to produce
1116
SERBO-CROATJAN
UNIT 43
V
a/e
sastati
se
,
sastajati se
da se sastanem
sastajem se
i
a/J!
p
I
slo~iti
da slo~tm
sla.~!m
slo~en
to arrange
slagati
i
i
a/J!
I
p
I
tQ~iti
optn~iti
optu~fvati
da ptn~tm
tn~!Jn
tQ~en
ptQ~en
optu~tv!n
to accuse,
indict,
charge
C
i
uvesti
uvoziti
da uvezem
uvoz!m
to meet
optu~uj!m
,
,
uvezao -ezla
uvezen -ena
uvo~en
to import
Grammatical Drills
GD 43.1
GD 43.1.1
Tomu
~ta
Verbs with Phonologica1 Changes

In Present Tense
tra~i
da
savetnlk Smit.
ka~em
Mi bismo
Tomi kad
~eleli
/kazati/
doe?
Kaite mu da se Javi meni ili

savetniku Smitu ~im doe.
da vidimo
/pokazati/
sutra jednu beogradsku pijacu.

Da li vam je neko pokazao neku
beogradsku pijacu?
Jo~
nije.
Na~i
da nam poka~u sutra Jednu

beogradsku pijacu.
Ii u u Zagreb ~im mi se uka~e prilika.
Kad ete ii u Zagreb?

~ta
/ukazati/
~im mi se uka!e prilika.
da predska~e radio, ja ne bih

putovao kolima u ovo doba godine.
Da li ete putovati kolima ako radio
predska!e lepo vreme?
/predskazati/
Brzi voz sti~e u Skoplje bez

zadocnjenja.
Da li brzi voz sti~e u Skoplje sa ili
bez zadocnjenja?
/stizati/
Pomou
/postizati/
Ma
prijatelji treba
Ne, neu putovati kolima u ovo doba

godine, ma ~ta da predska~e radio.
Stie bez zadocnjenja.
kooperacije posti~e se bolja

i jeftinija proizvodnja.
Za~to se uvodi kooperacija u industrisk1m
preduzeima?
Zato ~to se pomou kooperacije

posti~e bolja 1 Jeftinija pr~l~vadl~a.
1117
1D1IT 43
BASIC COURSE
Iznad Ljubljane
di~e
se stari grad.
Gde se nalazi stari ljubljanski grad?
/dlzati/
On se die iznad Ljubljane.
u ovom paviljonu jugoslovenske tvornice
/izlagati/
izla~u
ma5ine
kooperacije.
~ta
se
1z1a~e
izraene
putem
u ovom paviljonu?
Izlau se maine
kooperacije.
Sla~em
se s vama da su lokalne izlo~be

skupe, ali su korisne, jer podstiEu
pr.oizvodnju.
Lokalne 1zlo~be su skupe i treba ih
ukinuti.
Na visinu
prira~taja stanovn1~tva
ne
izraene
putem
/slagatl sef
/podsticatl/
Slaem se s vama da su skupe, all
podstl~u proizvodnju 1 zato su kori~
/uticatl/
uti~e samo stopa raanja, ve uti~u
i drugi ~1nioci kao doseljavanje ili

iseljavanje.
~ta uti~e na pr1ra~taj stanovni~tva sem
raanja?
sava uti~e u Dunav kod Beograda.

Gde Sava uti~e u Dunav?
Utl~u
i drugl ~lnlocl na prlmer

doseljavanje 1 lseljavanJe.
Ona
utl~e
u Dunav kod Beograda.
da ne volim da p1~em, moram ovog

vikenda da napi~em nekoliko pisama.
~ta nameravate da radite ovog vikenda?
/plsatl, napisatl/
Mi smo ~uli da Dalmacija lepo
/opisati/
Ma
Ovog vlkenda moram da naplem

nekoliko plsama, ma da ne volim
da pl~em.
izgleda.
O ~emu ~elite da vam p1~em u iduem
pismu?
U iduem pismu opi~ite nam kako

izgleda Dalmacija.
Moj
sin treba ove godine da se

upi~e na univerzitet.
Da li je va~ sin svr~io gimnaziju?
/upisati sef
Ovaj
/poslati/
najmlai
ra~un
treba da se
po~alje
gospodinu
Da, svrio je i treba ove godine

da se upi~e na univerzitet.
Joviu.
Kome treba da se
po~alje
ovaj
Po~aljlte ga gospodinu Joviu.
ra~un?
1118
UNIT
43
SERBO-CROATJAN
Kola treba da se urede.

Za~to terate danas kola u garau?
/podmazati/
Treba da se operu i podmau.
Skreem vam panju na narodni muzej, koji
/skretat1/
treba da razgledate.
Koje bi
jo~
znamenitosti grada trebalo
da vidimo?
GD 43.1.2
Skreem vam panju na narodni muzej,
koji bi trebalo da razgledate.
In Future Tense
Deca e pojesti sve kola~e, ali nece

pojesti sve meso i hleb.
Da li e deca pojesti sve meso, hleb i
kola~e?
/pojesti/
Pojee
sve kola~e, ali nee

pojesti sve meso i hleb.
Obavezna osmogodi~nja ~kola e se uvesti

gde god je to mogue.
Da li e se obavezna osmogodi~nja ~kola
uvesti u celoj zemlji.
/uvesti (uvoditi)/
Ako odu u Dalmaciju oni e se provesti

dobro.
Hoe li se na~i roaci provesti dobro
na letovanju?
/provesti (voditi)/
Ove godine e se proizvesti dovoljno

hrane.
Da li e se ove godine proizvesti
dovoljno hrane.
/proizvesti/
Kad kola budu gotova, odve~u decu kui.

Kad ete odvesti decu kui?
/odvesti (voziti)/
Odve~u ih kad kola budu gotova.
Ako vole more, dopa~e im se Dalmacija.

Da li e se gospodinu i gospoi Smit
dopasti Dalmacija?
/dopasti sei
Ako vole more, dopae im se.
Prira~taj
/opasti/
Da, uvee se gde god je mogue.
Prove~e se dobro, ako odu u
Dalmaciju.
Da, proizvee se dovoljno hrane.
stanovnitva e opasti zbog

iseljenja.
Zbog ~ega e opasti prira~taj
Opae
zbog iseljenja.
stanovni~tva?
Ove godine e porasti izvoz ivotnih

namirnica.
Da li e ove godine porasti izvoz
ivotnih namirnica?
/porasti/
Da, porae.
1119
BASlccouag
Moji prijatelji e odsesti u Ma~estiku,
/odsesti/
ako dobiju sobu.

Da li e va~i prijatelji odsesti u
Malestiku?
Da, odse~e, ako dobiju sobu.
GD 43.1.3
In the Past Passive Participle
M1~ljenja
o vrednosti lokalnih sajmova

su podeljena, zato ~to su skupi .
Za~to su mi~ljenja o vrednosti lokalnih
sajmova podeljena?
/podellti-delitl/
Ma~ine iZlo~ene
u ovom paviljonu izraene

su putem kooperacije.
Koja je tvornica izradila ma~ine u ovom
paviljonu?
/izraditi/
Najvi~e
/obraditi/
zemlje je obraeno pod p~enicom,

iako od kukuruza imamo vi~e koristi.
Da 11 je vi~e zemlje obraeno pod
p~enicom ili kukuruzom?
M1~ljenJa
su podeljena. zato
su lokalni sajmovi skupi.
Te
ma~ine
nije izradila jedna

tvornica. One su izraene u
kooperaciji.
Vi~e
je obraeno pod p~enicom. iako

od kukuruza imamo vi~e korIsti.
Zbog velikih gubitaka u ljudstvu,

pretrpljenih za vreme rata u Jugoslaviji
ima vi~e ~ena nego ljudi.
otkud to da u JugoslaviJi ima vi~e ~ena
nego ljudi?
/pretrpeti/
Zagreba~ki
/posetlti/
,
posecen.
jesenji sajam bio je dobro
~to
To dolazi od velikih gubitaka u

ljudstvu pretrpljenih za vreme
rata.
Kako je bio poseen zagreba~ki jesenji

sajam?
Bio je odli~no poseen.
Autoput je bio o~teen zbog poplave,

ali ~elezni~ka pruga nije bila
/o5tetiti-~tetIti/
o~teena.
Da li su autoput i leleznl~ka pruga bili

o~teenl od poplave?
Autoput je bio o~teen, ali pruga

nije bila o5teena.
1120
SERBO-CROATIAN
UNIT 43
Posle
zaklju~enja
sporazuma
izmeu
/izmeniti/
Austrije i Madarske poloaj Hrvata

je bio izmenjen na gore.
Kakav je bio poloaj Hrvata posle
sporazuma
izmeu
Bio je izmenjen na gore.
Austrije i Madarske?
Posle Srba i Hrvati su ostavljeni na
/ostaviti/
milost i nemilost Madara.

~ta je bilo sa Hrvatima posle sporazuma
zaklju~enog izmeu Austrije i Madarske?
GD 43.2
Pored Srba i Hrvati su posle

zakljuenog sporazuma ostavljeni
na milost i nemilost Mad~arima.
Conversatlons - Razgovori
GD 43.2.1
Da 11 ste bili na
zagrebakom
jesenjem
Da, bio sam.
Ja posjeujem svaki
velesajmu?
Kad je otvoren sajam?
zagrebacki sajam.
otvoren je u nedjelju 8. septembra.
Koliko e trajati?
Imate vremena.
Da li imam vremena
Trajae 15 dana.
da ga posjetim?
Mislim 43 ili 44 zemlje.
Koliko zemalja sUdjeluje na sajmu?

Zar je
zagreba~ko sajmi~te
Da, veliko je i lijepo
toliko
ureeno.
Neke
zemlje imaju svoje paviljone na
veliko?
sajmitu.
Drze se odavno. Zagrebaki sajmovi
su meu najstarijim u Evropi.
Ovo je 65. velesajam, koji se odrzava
Od kada se drelsajmOVi u Zagrebu?

To nisam znao.
u Zagrebu.
Koliko
izlagaa
sudjeluje na sajmu?
~ta su izlozila domaa preduzea?
Da li mnogo preduzea sudjeluje u

proizvodnji putem kooperacije?
Zato se vri proizvodnja na taj naein?
U kom pogledu bolji?
SUdjeluje prek~ 6000 izlagaa, od

kojih 1100 domacih.
IZlozila su razne maine izraene
najvie u kooperaciji.
Da, taj naein proizvodnje prevladava
kod nas.
Zato ~to se taj naein pokazao najbolji.
Postiu se bolji rezultati.
Proizvodnja je boljeg kvaliteta i
jeftinija.
1121
UNIT 43
BASlC COURSE
~H
La
cTe
6H~H
Ha
3arpe6a~KOM
jeCeHeM
na, 6HO cau. Ja nocehyjeM csaKH
BeJ1ecajMy?
3arpe6a~KH
KOJ1HKO he TpajaTH? na
cajaM
OTBopeH je y HeAe~y
KaA je OTBopeH cajaM?

~H
HMaM BpeueHa
8. eenTeM6pa.
ViMaTe BleueHa. Tpajahe
15
~aHa.
,Zla ra noceTHM?
KO~KO 3eMa~ y~ecTByje
3a~
je
3arpe6a~KO
WHe~HM
Ha cajMy?
cajkHmTe
TO~HKO
Da,
Be~HKO?
43
H~H
aeu~e
OA KaAa ce APze' cajwoBH y 3arpe6y?
To HHcaM 3Hao.
OBO je
Ha cajMY?
3ar~e6a~KH
Me~y HajcTa~HjHM
65.
O~pEaBa
~OAHKO H3~ra~a y~ecTByje
3eM~e.
je H .neno y~e~eHo. HeKe

Huajy esoje naBH~OHe Ha
cajMHmTY.
npEe ce OAaBHO.
ey
4~
Be~HKO
cajuoBH
y BpponH.
Be~ecajaM,
KOjH ce
y 3arpe6y.
yqeCTByje npeKO 6000
H3~rSqS,
OA
KOjHX 1100 ,Z10UShHX.

M3~O*H~
cy paaHe MsmHHe
H3pa~eHe
BehHHOM y KoonepauHjH.
Da
~H
MHoro
n~eAY3eha y~ecTByje
ns, Ta. j Ha '{HH nfoH3BOAHe npeo:HJ18 J)y je
Ha~HH?
3aTO WTO ce Taj
npOH3B0,Z1HM nyTeu KoonepauHje?

SamTO ce spmH
npOH3BO~Ha
Ha Taj
KOA Hac.
nor~e.ZlY
60~H?
nOKQaSO Haj6QbH.
60~H pe3Y~TaTH.
llOCTHZY ce
y KOU
Ha~HH
6o~er KBa~HTeTa
llpOH3BOAHa je
jecbTHHHjS.
GD 43.2.2
Vaa tampa pie da se ovdje
prireuje
Da,tono
je.
sajmova.
vie sajmova nego to je potrebno.

Da li je to
Prireuje
se mnogo
tono?
Da li su svi ti sajmovi potrebni i
tome su miljenja podijeljena.
korisni?
Da.
Svi sajmovi su korisni za privredu?
Mnogi smatraju da sajmovi
preduzea
Da, sajmovi
potiu
na bolju
proizvodnju~
potiu
na bolju proizvodnju.
Jest, ali su skupi i ne isplate se.

Naa privreda ne moze da plaa
Vi kaete da treba zadrati uz

zagreba~ki sajam jo samo beogradski,
tolike sajmove.
Da, zagreba~ki je ope prirode, a
ostali su specijalizirani.
ljubljanski i novosadski sajam?
1122
SERBO-CROATIAN
UNIT 43
Kako
~slltel
specijalizirani?
A u Ljubljani i Beogradu?
Razumijem.
Tako, na primjer u Novom Sadu se

prireuju samo poljoprivredni sajmovi.
U Beogradu je 27. septembra (1963.)
otvoren cetvrti Meunarodni sajam
kemije. To je specijaliziran sajam.
Slicno je i sa sajmovima, koji se
prireuju
To znaci da su zagrebacki sajmovi

najvei i najvaniji?
Da, tako je.
Bama mTaMna DM1IIe Aa ce oBAe DI)Hpe ~1 je
~aJ
slime cajMOBa He~o mTO je DOTpe6HO.

La ~H je TO Ta~Ho?
Aa ~ c1 CBH TH cajMoBH nOTpe6Hp. H
KOpRCKP.?
CBH cajMoBH cy KOpHCHII aa npHBpeAY.
o TOMe cy
BH
Ta'lHO je.
cajMoBa.
npHpe~yje
ce
MHO~O
M~eHa nOAe~eHa.
~a.
MHorH cMaTpajy ,Ela cajMoBH nOACTH~Y npe~Y3eha Ha 6o~y npOR3BO,n~.

JeCTe, a~H cy CKyDII II He Hcn~Te ce.
Hama npHspe.na He Moze .na n~ha
TOJ1HKe cajMoBe.
Ba, 3a~pe6a~H je onmTe DpHpOAe, a
OCTa~ cy cneUHjaJ1H30BaH"
.na Tpe6a 3a.npzaTH DopeA 3ajom caMO 6eor~aAcKHJ

.loy6.JJaHCKH II ROBoca,lJ.cKH ca jaM.
~aKO MHC~HTe cneUHjaAH30BaHv.?
Ka~eTe
rpe6a~Kor
To
u LjUbljani.
TaKO, Ha nJHMep y HOBOK Ca,ny ce npHpe~yjy caMO Do~onpRBpe~HH cajMoBH.

y Beo~pa,ElY je 27. cenTeM6pa (1963.)
OTBo~eH ~eTBpTR Me~YHapo.nHH cajaM
xeMHje. To je cneUHja~H30BaH cajaM.
C~H'IHO je H ca cajMoBHMa, KOjH ce
DpRpe~yjy y hy6~HH.
lla, TaKO je.
,Ela c1' 3a~lle6a'lKH cajMoBH

HajBehR H HajBa~HjH.
3Ha~H
1123
UNIT
BASlC COURSE
GD 43.2.3
Primjetio sam da je u paviljonima
To je prirodno.
To razumijem.
da je
Naa razmjp.nalobara
sa tim zemljama je vrlo velika.
Italije i Zapadne Njemacke bilo

mnogo posjetioea.
Lj)
otkud to?
Isto tako sam primjetio
iz~ozba
'Afrika-Azija-Jugoslavija
zauzimala jako istaknuto mjesto na

sajmu.
Da li je vaa trgovina sa tim zemljama
velika?
Nije tako velika, ali se vrlo brzo

razvija.
zemljama.
Kolika je vrijednost razmjene
Naroito
sa afl'ickim
Prije osam godina vr'ijcdnost razm.jene_
~bara
dobara iznosila Je 8 milijardi
sa africkim zemljama?
dinara.
To nije tako mnogo.
Da, ali prole godine razmjena je

porasla na 23 milijarde.
To ve neto znai.
Da, to iznos! oko 30 miliona dolara.
DpHMeTHO caM pa je y na~H~OHHMa HTa~Hje

H 3ana~He HeMa~Ke Ov.~o MHoro noceTH~
To je npHpo~HO. I~ma pa3Meaa po6apa

ea THM 3eM.LaM8 je Dj JIO }eJUfK8.
ua. OTKYA TO?

To pa3YMeM. Mc TO TaKO npHMeTHO caM ,Zla
Zla, TaKO je.
je H::'~o)l(6a A<bPMKa-A~Hja-JyrOCJIanHja
BP~O yr~epHo MecTO Ha cajMy.
lIa JIH je paUJa TJrOlly.Ha ea THM 3eM.Il8.Ma
HHje
Be.r.HKa?
KOJIHKa je
Dpe ocaM
3aY3HMa~
B~e~HOCT
pa3ueHe
~oOapa
ea
H~je
rO~HH8
H3HOCHJ1Q je 8
a~pH~KHM
To
FWJIHK8, aJni ce nl
TUKO
3eM.baMa?
TaKO MRoro.
~a,
aJIH npOWJIe
nopac~
To Beh HeUJTO
JIO ClP30
npeAHOCT pa3MeHe
MY-JIH jap.ltM
rO~~He
,Ill-wapa.
pa3ueHa je
Ha 23 MHJIHjapAe.
la, TO H3HOCH OKO 30 MHJIHOHa AOJIapa.
3Ha~H.
l/razmena/ - 'exchange I
1124
UNIT 43
GD 43.3
SERBO-CROATIAN
Fill the blanks with the proper form of the verb listed to the right of
each sentence.
GD 43.3.1
~ofer e doterati kola kad se .
/podmazati/
Da voz .. na vreme, mi bi mogli svriti

posao rano.
Ja ne . da lokalni sajmovi nisu
korisni, nego da su skupi.
Kako elite da ... ovo pismo?
Ako radio .. ravo vreme, ja neu
putovati kolima.
Put za Beograd ...... na desno.
Pomou kooperacije .. ~ se vea i bolja
/stizati/
/kazati/
/poslati/
/predskazati/
/skretati/
/postizati/
proizvodnja.
Moram prvo da ..... pismo majci.
/napisati/
Deca rano ..... i rano ustaju.
/legati/
/pokazati/
Molim vas da mi ...... put za Sarajevo.

GD 43.3.2
soba je .... i
da doe na veeru.
Jovanu je
Voe i povre su ........ na pijaci.
/poclstiti/, /ureditl/
/javiti/
/kupiti/
Parkiranje je
/zabraniti/
Va~a
u ovoj ulici.
Oba rauna su ..........

Ravnotea snaga u Evropi je .......
Saobraaj je ........ zbog snega.
Va~a kola e biti ......... u la sati.
Moj sin je ....... 1955. godine.
Hleb jo~ nije dobro ........
/platiti/
/poremetiti/
/obustaviti/
/opraviti/
/roditi/
/lspei/
1125
1DIIT44
BASIC COURSE
UNIT 44
Reading Selections - ~tivo za ~itanJe
II Part - II Deo
CBojoll 3ana,l.tHOM rpaHHUou: JyroCJI8.BHja H8JI8.3H Ha Ja,l.tpaHCXO Mope. lIymrHa OBe
rpaHHue je 640 KIl. Y npaBoj ~Baja.
nJI8.HHBe, Koje ce npyzajy AYZ o6a~e, oAsajajy npHMopje OA aerosol'
8a~e~a. Te nJI8.HBHe cnpe~aBajy npO,l.tHpaae BJI8.EKHX BeTpoBa y ySYTpamuocT JyrOCJI8.szje, TaKO ,l.ta je YTHuaj cpe~03eKHe KAHMe orpaHB~eH BehBHOM Ha npBJlOpc~y 06JI8.CT.
~HHapCKe
BJI8.ra K~a oJ,foryhyje rajeae paHor nOBpha. AHMyHB H nOMopaHue ycne~ajy

caMO Ha jyZHOIl npHKopjy. AAH He,l.tOCTaTaK n~O,l.tHHX ,l.to~sa oHeu:oryhyje sehB pa3soj
3ell~OpaAHe. TOMe Tpe6a AO,l.taTH Aa cy lIHHapCKe nJI8.HHBe sehHaOM ro~e CKPaC). TaKo,
Aa ynpKoc Hajseher BOAeRor Ta~ora yEspona (AO 4000 KM) OBa 06JI8.CT OCKYAesa y
BOAH.
Cse TO BnaK He YKa~yje 3Ba~aj B ~enOTY jyroc~oseRCKor npHMopja. HeHGMepRe
aerOBHX o6aJI8. H OCTpsa oMoryhH~e cy pa3Boj TypH3u:a, KOjH TaMO HKa Be~KY
~enOTe
6YAyhBOCT.
Ba npHKopjy Ayaajy ABa BeTpa, 6ypa B mHpOKO
B~
jyro. 06a BeTpa cy ce30BCKa
H Mory AOCTBhH 6p3BHY OA npeKo 100 KM. Ba caT.

Cpe,l.tHa ro,l.tHm&a TeKnepaTypa Ba npHKopjy B3HOCH Ba
PHje~
13,5
lle~8BjycOBHX,
a y lIy6poBHHKY 11.
Svojom zapadnom granicom Jugoslavija izlazi na Jadransko more.
Duina je
ove granice 640 km. u pravoj liniji.

Dinarske planine~ koje se pruaju du obale, dijele primorje od njegovog
zalea.
Te planine sprijeavaju prodiranje vlanih i toplih vjetrova u
unutranjost Jugoslavije, tako da je utjecaj sredozemne klime
veinom na primorsku oblast.
Blaga klima omoguava uzgoj ranog povra.
ogranien
Limuni i narane uspijevaju
samo na junom primorju. Ali nedostatak plodnih dolina ometa veem razvoju
poljodjelstva. Tome treba dodati da su Dinarske planine veinom gole (kras).
Tako, da usprkos najjaih oborina u Evropi (do 4000 mm.) ova oblast oskudijeva
u vodi.
Sve to ipak ne umanjuje
znaaj
i ljepotu jugoslavenskog primorja.
Neizmjern
ljepote njegoVih obala i otoka omoguile su razvitak turizma, koji tamo ima
veliku budunost.
1126
SE_RBO
......_-_CRO~_T_IAN
U
_-..N1.T
. --.4...
4
Na primorju duvaju dva vjetra bura i jugo.

dostii brzinu od preko 100 km. na sat.
Oba vjetra su sezonska i mogu
Srednja godi~nja temperatura na primorju iznosi na Rijeci

a u Dubrovniku 170

Yugoslavials southwest
border extends to the
Adriatic Sea.
length
line
The length of this border
is 640 km. as the crow
fIles (lin a straight
linel).
mountain
to stretch~ extend
coast, bank
to separate
seacoast, coastal
region
hinterland
The Dinaric Mountains,
which extend along the
coast, separate the
coastal region from
the hinterland.
13~5
Celzijusa,
re~enice
Svojom zapadnom granicom

Jugoslavija izlazi
na Jadransko more.
esojOM
3ana~HOX ~paHHUOM
Ha
J~oc~BHja H3~3B
Ja,npaacKO Mope.
,
,nyZHHa
.dHHja
duina
lfnija
Du!ina je ove granice
640 km. u pravoj
liniji.
planina
prUati (se),
praam (se)
obala
odvajati (se),
odvAjam (se)
prfmorje
JJ,YXCHB8 OBe I'paBBue je

640 KM. Y npaBoj
JmHlfjB.
UMHBHa
npfzaTH (ce).
npjuM (ce)
O<.5a.na
o.naijaTB (ce),
oABijaM (ce)
npbopje
zalee
Dinarske planine koje

se pruzaju dUz
obale, dijele
primorje od njegovog
}J,HuapcKe n.naBBHe, Koje

ce npysajy .nyz o<.5a~e.
oABajajy npuMopje o.n
HeI'OBOI'
3a~e ~a.
zalea.
moist, damp
interior
humid~
vla~an, vla~na,
Unutranjost f
-o
"
BJIaDB,
"
B.7IS.XCHQ,
-o
Y.HYTpam&OCT
These mountains prevent the Te planine sprije~avaju Te n.naHRHe cnPe~aBajy

moist and warm winds from
npOAHpaHe ~ZHHX B
prodiranje vla~nih i
penetrating into the
Ton~x BeTpOBa y yHYtoplih vjetrova u
interior of Yugoslavia.
unutranjost Jugoslavije. TpamaoCT JyrOC~SHj~.
1127
1J1GT 44
BASlCCOua8B
mediterranean
to limit
sredozemni,
-a,
~
cpeAoaeMHR,
-i, -6
-~
ograni~iti,
OrpaHH1IRTII,
da ograni~rm
Thus the inrluence or
the mediterranean
climate is ror the
most part limited to
the coastal region.
mild, gentle
growing, raising,
cultivation
Tako da je utjecaj
ograni~en ve6inom
OI'paBH~eH
na primorsku oblast.
Ha npHMOpcKy
ran!, -ll,
to make impossible
to thwart (D)
farming, agriculture
But the lack of fertile
valleys makes a greater
development of farming
impossible.
06~CT.
paHi, -i, -6
R~ra K~a
oMoryLyje
rajese paHor nOBpLa.
,
J1HMyB
limOn
Limuni i
BehHHOK
co
-o
Blaga klima omogu6ava

uzgoj ranog povr~a.
K~Me
6JUlr, 6ara.
6JUiro
rijese
blitg , bUlga,
"
blllgo
uzgajllnje (Cr.)
early
Lemons and oranges do

well only in the
southern part of the
coastal region.
YTII~j
cpeAOaeMHe
uzgoj (Cr.)
lemon
TaKO Aa je
sredozemne klime
growing
The mild climate makes

possible the growing
of early vegetables.
.na OrpaHH1IHM
naran~e
H nOMopaHue
~HMYHH
uspijevajU samo na
ycneaajy caKO Ha
junom primorju.
jYXCHOM npHMopjy.
onemoguavati,
oHeMoryLIiB8.TII,
onemoguavam
oBeMor~LyjeK
omiitati, ometa
'~
OMeT8TH,
OMeTaM
--
aeM.6opip,y
poljodjelstvo
Ali nedostatak plodnih
dolina ometa vecem
razvoju poljodjelstva.
A~
HeAocTaTaK
pO~HHa
EehR
n~oAHHX
oHeMoryLyje
pa~Boj
oeM.60pap,He.
~
to add
naked, barren
dodati, da dodam
g5, gola, golo
Aa AOAau
,
1'0. rOA, ro~o
carst
kras
xpac
In addition to that, the

Dinaric Mountains are
for the most part barren
(the carst).
Tome treba dodati da su

Dinarske planine
vecinom gole (kras).
p,o~aTH,
,,~
TOMe Tpe6a AOAaTH Aa cy

LHHapcKe nJUlHHHe
BaLHHOM ro~e (Kpae).
1128
UNIT 44
m.1llimeter
to be scarce, short
SBRBO-CROATIAN
milimetar (mm)
oskudijevati,
oskudijevam
Thus, in spite of having

the heaviest ra1nfall
in Europe (up to 170
inches), this area is
short ot: water.
Tako, da usprkos
to dim.1nish, lessen
umanjIvati,
umanjujem
ljepota
beauty
Nevertheless, all this
does not d1minish the
importance and the
beauty of the Yugoslav
coast.
island
development
tourism
The innumerable beauties
of its shores and
islands made possible
the development of
tourijm, which has a
great future there.
najja~ih
oborina
u Evropi (do 4000
mm), ova oblast
oskudijeva u vodi.
W!JDD(eTap (10()
OCKYAesa
" TH,
OCKYAesall
#
TaKO, Aa ynpKOC RajseheI'

8oAeHo~ Ta~o~a
y ESPODK
(AO 4000 MM) 08a
o~CT
OCKYAeBa Y SOlUl.
c.
YMalYlB8.TH,
#
~eDOTa
Cse TO HDaK He YMa~yje

Sve to ipak ne
BHa~aj H ~enOTJ j~o
umanjuje zna~aj i
c~o8eHCKO~ npHMopja.
ljepotu jugoslovenskog
primorja.
otok
razvitak G
razvItka
turizam
Neizmjerne ljepote
njegovih obala i
otoka omogu6ile su
razvitak turizma
koji tamo ima veliku
'"
OCTpSO
paBBRTU,
c.
paB8KTKa
#
TypKBall
HeHBMepHe
oaJIa
~enoTe
H OCTpB8.
OUO~YhH~e
TypHBlla,
HMa
He~OSHX
ey paBBOj
KOjH TaKO
Be~KY
6YAYhHOCT.
budunost.
(name ot a wind);
storm
sirocco
Two winds prevail in the

seacoast region, the
'bura' and the I slrocco I
or I Jugo I.
bura / bara
~iroko
m /
Jugo m
Na primorju duvaJu dva

vjetra bura 1 Jugo.
Ha npnop jy AYsa jy Asa
seTpa
ypa
H mHpoKO
KD j)TO.
1129
UNIT 44
BASIC COURsE
seasonal
sezonskI,
to attain, to reach
dostii,
"
ce30HcKH,
-i,
-a, -o
tIOCTHIIH,
~a ~OCTH1"'HeM,
"
.D,OCTH1"'aO
da dostign'!m J
dostigao
velocity, speed
brzina
Both winds are seasona1

and may attain a
velocity of over 100
km. per hour.
degree, grade
6p3HHa
06a BeTpa cy ce30HCKa
Oba vjetra su
sezonska 1 mogu
H Mory
dost16i brzinu od
preko 100 km. na
sat.
O~
~OCTH~H
"
CTeneH
pl stupnjevi
CTeneHH
/
C'1';OeHH
1I~Jl3HjYCOB, -a, -o
Celzijusov, -aJ -o
The median temperature

Srednja godinja
at the seacoast during
temperatura na
the year is 13.5
Centigrade in Rijeka, and
primorju iznosi na
17 in Dubrovnik.
Rijeci 13.50 C
6p3HHy
npeKO 100 KM. Ha caT.
..
stUpanj, stUpnja
Centigrade, pert.
to Celsius
-o
Cpe~Ha
rO.D.HWHQ TeMoepaTypa
Ha npHMopjy H3HOCH Ha
PHjeoH
13,5 v U (TpHHaeCT
H neT CTeneHH TIeJl:!Hjyco-
(trinajst i po
BHX), a y ly6pOEHHKY
Celzijusa) a u
11
(ce.naMHaecT)
Dubrovniku 17 0
(sedamnajst).
Points of the Compass - Strane sveta
north
sjev~rJ
northern
northeast
sjevernI, -a, -o
sjevero!stok
/ sjeveroistok
C~l'epHji, -i,
"
ceaepOHCTOK
/
northeastern
sjeveroisto~an
ce:eepOKCTO'laH /
sjevera
sJeveroisto~an, -~na,
,.
ceBepOHCTO'l&H, -'IHa,
sJeveroz~pad /
sjeverozapad
northwestern
ceBepOHCTOK
-'1HO
-eno
northwest
-o
sJeveroz~padan /
sjeverozapadan, -dna,
.. -
ceBep03&na~
ceBep03ans.n&H /
CBep03inaA&H, -AHa,
-AHO
-dno
1130
SERBO..CROATIAN
UNIT 44
south
JUg
j~
southern
ju~nil -a.I -~
J'yeii, -8: ,
southeast
southeastern
jugoistok
jY~OHCTOK
jugoistok
jugoisto~an I jugoisto~anl
-~Ha,
jY~OHCTOK
jy~oHcTo~aH
-~nal -~no
-o
I
jyroHCTo~aH,
-'IRO
j~03ina~
j~o3ani~
southwest
jugozapad
southwestern
jugozapadan I
jugozapadan, -dna,-dno
jyro3ina,ZJ;aB
east
eastern
istok
istocni, -a,
KCTOR
,
- -a, -o
HCTO'lHH,
west
western
zapad
~
aana,ZJ;
zapadni I zapadnil -a.I -o
aana,ZJ;HH / ainaAHH,
jugozapad
jyr03ani,ZJ;aH, -,ZJ;Ha, -AHO

...
- -
-o
-a,
-o
NOTES
Note 44.1 Word Formation:
Noun stem For.mative
The notes in this and the next several units are concerned with the
formation of the stems of nouns, adjectives and to a lesser extent verbs. The
primary emphasis in earlier units was on the proper usage of words - their
relationship to each other.
Most notes have therefore dealt with the final
endings - those indicating gender and case in nouns l pronouns and adjectives
and those indicating person in the verbs. HoweverI discussions of stem
formation have come up again and again, such as the noun suffixes
/-(a)c/ (Note 32.2) the adjective suffixes
the verbal nouns in
I-nj-e/
I-sk-I I-(a)nl
I
I-ini
and
I-n-Ji/ (Note 26.1)1
and I--e/ (Note 31.1) and the verb prefixes and
extensions connected with aspect (Note 21.1.1). One note (31.1.3) took up
the relationship of verbal nouns to other nouns based on verb stems. The
following note takes up this last subject in greater detail and introduces the
more general sUbject of noun formation.
Note 44.1.1
Some Nouns and Verbs Having Common Roots or Stems
The verbal nouns discussed in Note 31.1 are predictable.
Any imperfective
verb describing an action will have a verbal nollO indicating that action.
NollOs such as lodlazak/ and /eta1i~te/ are formed on the same base as the
verb but one cannot predict exactly what form the noun will take, that is,
what suffix or suffixes it will have, etc. The examples in Note 31.1.3 were
of nouns which described the verb action. Many other formations and meanings
are possible. The following discussion will be primarily concerned with form,
1131
UNIT 44
BASIC COURSE
not with meaning.

A large number of nouns are made up of a root plus final endings (gender
and case) and, of course, a stress pattern.
involved, also.
Change in vowel length is often
Compare:
"
glas
voice
glasati
to vote
korIst
kva:r
p!d
benefit
korIstiti
breakdown
fall
bill, reckoning
birth
news
kvariti
padati
racUnati
roditi
to
to
to
to
to
rann
r~d
v~st
izv~stiti
use
spoil
fall
calculate
give birth
to inform
v5z
,
zajam
train
voziti
loan
zlljmiti
to drive
to loan
zId
wall
zidati
to build
Note that such nouns may be masculine (as/mos t.,1 or feminine (as /korist/,
/vest/) /zajam/ has moveable lal. Masculine nouns of this type which have
only one syllable in the nominative singular generally have an extension in
the plural (/glasovi/, /vozovi/).
There are also nouns which have no suffix extensions but have the prefix
(or prefixes) of the related verb:
izgled
view
izgl~dati
izvoz
,
opis
export
izvoziti
description
opIsati
otvor
opening
pogl~d
view
greeting
otvoriti
pogledati
pozdrav
p5ziv
pr~nos
proglas
proizvod
Uvod
,
uvoz
to look out
to export
to describe
to open
glance
greet
invitation
transfer
pozdraviti
pozIvati
prenositi
to
to
to
to
proclamation
production
introduction
import
progitlsiti
proizvoditi
uvoditi
uvoziti
to
to
to
to
proclaim
produce
introduce
import
invite
transport
Another set of nouns has the feminine /al gender and case endings:
brana
cEna
,
hrana
igra
dam
price
food
play
braniti
c~niti
hr.niti
igrati
to defend
to apprise
to feed
to play
1132
SERBO-CROATIAN
UNIT 44
nada
hope
nadati
to hope
pohvala
praise
pohvaliti
to praise
poplava
flood
poseta
visit
poplaviti
posetiti
to flood
to visit
predstava
,
prevara
performance
predstavljati
to perform
deception
prevariti
to dec'eive
pr5ba
stia
,
veza
zabrana
trial
drought
connection
pr5bati
sUiti
prohibition
zabraniti
to
to
to
to
v~zati
try
dry
connect
prohibit
Still another set of nouns has the 'infinitive' stem, the suffix being
the /t/ of the infinitive or its replacement (See Note 43.1). These nouns are
regularly feminine i-nouna.
dobIt
,
moc
~
pomo
gain
dobiti
might
help
moi
pomoi
A few have the infinitive stem plus the
lal
footwear
obai
to receive
to be able
to help
endings:
to dress
The nouns listed in Note 31.1.3 illustrate several other noun stem
formatives which are used with bases common to the verb:
I-(a)k/
d~lazak
arrival
dolaziti
to come
/-n-(a)k/
sastanak
meeting
sastati se
to meet
etati
= /-ist-y-/)
etati
to walk
plus feminirie l-al

~tnja
a walk
/-al-~t-/ plus neuter /-el (/-it-/
promenade
etalIte
I-nj-I
to walk
The /-(a)k/ suffix, indicating the action, is a frequent one (see also
other examples in Note 31.1.3)
silazak
troak
descent
expenditure
silaziti
troiti
to come down
to spend
It frequently has other extensions, as /-n-/ in /sastanak/ above and /ustanak/

'uprising' (/ustati/). The infinitive /tl also occurs:
/-t-(a)k/
dobitak
pro:f'it
dobiti
to get
1133
UNIT l~4
BASIC COURSE
gUbItak
loss
gubiti
to lose
poCS~tak
beginning
poCS~ti
to begin
zadatak
task
zadati
to set a task
The above examples are largely confined to nouns indicating l) the

taken, 2) the object or result of the action.
Note 44.2
New Verbs
oskud~vati
oskudevam
/oskudijeva.m
/oskudijevati
acti~n
to be scarce,
short
dodati
da dodam
a/JE!
dodavati
dodajem
dostii
da dostignem
a/J~
dostizati
dosti~em
graniiti
P
I
ograniciti
ograniCS~vati
da ogranicIm
ograniCSavam
ogranicen
to limit
odvojen
odvajan
to separate
om~ten
to thwart
granii
se
dodan
/docmt
dodavan
to add
dostigao
dostignut
to attain,
reach
se
odvojiti
odv~jati
da odvojIm
omesti
om~tati
da omtem
ometa:m
a/Je
a
I
I
onemogOiti
onemogufvati
onemoguavati
da onemoguim
onemoguujem
to border
ograniavan
odv~ja.m
"
omeo
onemoguav.m
pruiti
praati
da pruim
prUam
P
I
umanjiti
umanjIvati
da Uma:njlm
a/Je
dodao,
dodala
umanjuj~m
ometan
onemoguen
onemoguivan
to make
impossible
onemogucavan
to stretch,
extend
~njen
to diminish
umanjiviin
Grammatical Drill
GD 44.1
GD 44.1.1
Noun Formation
With final suffixes only
Kakav je bio Jovanov govor

je trajao?
/govoriti/ - /govor/ Ispeech l

Jovanov govor je bio vrlo
koliko
a trajao je jedan sat.
dobar~
1134
SERBO-CROATIAN
UNIT 44
/izlaziti/ - /izlaz/ 'exit'

Da li kua ima jedan ili dva izlaza?
Kua ima dva izlaza.
/ulaziti/ - /ulaz/ 'entrance'

Da li ima jo jedan ulaz sem glavnog?
Da, imaju dva ulaza.
/platiti/ - /plata/ 'pay'

Kakvu platu ima va
roak?
On ima vrlo dobru platu.

/pregledati/ - /pregled/ 'examination'
Da li se pregled pasoa i prtljaga vri

na granici?
Da pregled pasoa i prtljaga vri

se na granici.
/odgovoriti/ - /actgovor/ 'answer l

Da li ste dobili odgovor od vaeg
Da, dobio sam
prijatelja?
jue
odgovor od
njega.
/prelaziti/ - /prelaz/ Icrossing l
Da li je prelaz granice zatvoren nou?
Da, prelaz je zatvoren za saobraaj

kolima.
/pogledati/ - /pogled/ Iview l

Pogled sa Avale je vrlo lep kad
Kakav je pogled sa Avale?
je vedro vreme.
/predstavljati/ - /predstava/ Jperformance l
Kada
poinje
Predstava
predstava u operi?
poinje
u 7:30.
/pozdraviti/ - /pozdrav/ Igreetings l

Hvala dobro Je.
Kako je va otac?
Imate pozdrav od
njega.
/izvestiti/ - /vest/ Imessage l
Ima vest od Jovana da ne moze
;Sta ima novo?
doi na veeru.
/izvoziti/ - /izvoz/ lexporti and /uvoziti/ - /uvoz/ rimporti

Da li se jugoslovenski izvoz i uvoz sa
Italijom poveava ili smanjuje.
Ju~oslovenski
izvoz
uvoz Ga
Italijom se povecav8.
/poplaviti/ - /poplava/ 'floodi

Poplava je otetila autoput, -tli
Da li je poplava otetila autoput i
nije prugu.
eleznicku prugu?
1135
UNIT 44
BASIC COURSE
Ira~unati/
- /racun/ 'bill'
Da li su plaeni ra~uni za ovaj mesec?
Da, svi
ra~un1
za ovaj mesec su
placeni.
/prenositi/ - /prenos/ 'transfer'
Da li je
izvr~en
prenos
va~eg
nametaja 1
kui?
Da, prenos mog
name~taja
je
izvren juce.
/hraniti/ - /hrana/ 'food'
Kako vam se svia hrana u hotelu,

gospodine?
Hrana mi se mnogo
/roditi/ - frodl
svia.
-kin, fruit'
Da li ste vi 1 Toma rod?
Da, mi SffiQ rod.

od strica.
Kakav je rod jabuka?
Rod jabuka je
Toma je moj brat
prilino
dobar.
/suiti/ - /sua/ IdrQught'

Da 11 Je sua uticala mnogo na prinos
Da, sua Je uticala na prinos

penice, ali ne mnogo.
p~enice?
/vezati/ - /veza/ 'connection'

Koja je veza bolja do va~e kue,
tramvajem ili autobusom?
Bolja je veza autobusom.
/odnositi sei 'to refer to' - /odnos/ 'relationship'

Kakvi su bili odnosi Srba i Hrvata sa
Madarima za vreme Madarske bune
Njihovi odnosi su bili
ravi.
(1848)?
/pozivati/ - /poziv/ 'invitation'
Da li ste dobili poziv od Jovia?
Da, dobili smo poziv od njih.
/rei, re~em/ - /re~/ 'word'
Koliko novih reci ima u ovoj lekciji?
Ima 35 novih reci.
/padati/ - /pad/ 'fall'

Da li je pad Beograda u turske ruke (1521)
imao uticaja na Ugarsku?
I/name~taJ/ -
Da, posle pada Beograda uskoro Je

pala i Ugarska.
'furniture'
1136
UNIT
44
SERBO-CROATIAN
/kvariti/ - /kvar/ 'breakdown'
Vrlo
ravo.
Imali smo kvar u
motoru i to nam je pokvarilo

ceo put.
/porasti/ - /porast/ 'growth' and /ceniti/ - /cena/ 'price'
Rava
~ta
je prouzrokovalo porast cena

ivotnih namirnica?
etva je prouzrokovala
porast cena ivotnih namirnica.
/braniti/ 'to defend' - /brana/ 'dam'

Koliko je visoka ova brana?
Ova brana je visoka go metara.

/odbraniti/ - /odbrana/ 'defense'
Da li je mogua odbrana od poplave?
Da, odbrana od poplave je mogua,

ali skupa.
/glasati! 'to vote' - /glas/ lvote l and /glasiti/ eto read' - /glas/ !sound, voice'
U srpskohrvatskom jeziku ima 30
Koliko glasova ima u srpskohrvatskom
glasova.
jeziku?
Ona ima vrlo lep glas.
Kako vam se dopada glas ove glumice?
/uvoditi/ - /uvod/ 'introduction, preface'

Uvod mi se dopada, ali jo~ nisam
proitao knjigu i ne znam da li
Kako vam se dopada uvod u ovu knjigu?
je tacan.
/odmoriti sef - /odmor/ 'rest, vacation'
Ove godine idemo na odmor u
Sloveniju na Bled.
Gde idete na odmor?

/pomoi/
- /pomo/ 'aid, help'
Da li vam je potrebna naa pomo?
Ne, hvala. Nije nam potrebna

nikakva pomo.
1137
BASlccouaa
GD 44.1.2
UNIT 44
With suffix /-ak/

/polaziti/ - /polazak/ 'departure'
Koliko ima do polaska voza?
Do polaska voza ima
jo~
5 minuta.
/dolaziti/ - /dolazak/ 'arrival'

Koliko ima do dolaska voza?
Do dolaska voza ima Jo 10 minuta.

/odlaziti/ - /odlazak/ Ileaving ,
Da li ste pregledali
na put?
ko~nice
pre odlaska
Da, pregledao sam.
/ustati/ - /ustanak/ luprising'

Kad je bio prvi srpski ustanak?
Prvi srpski ustanak je bio 1804.

godine.
/po~eti/
Koliko ima do
po~etka
/po~etak/
po~etka
Do
predstave?
Ibeginning ,
predstave ima jo 10
minuta.
/zadati/ - /zadatak/ Iassignment I
Da, svrio sam domai zadatak.
Da li ste svrili domai zadatak?
/sastati sei - /sastanak/ Imeeting l

Mi imamo sastanak u 4 posle podne.
U koliko sati imate sastanak sa vaim

prijateljem Tomom?
GD 44.1.3
With suffix /-ica/

/u~iti/
Kakva je vaa
/uionica/
Iclassroom l
Naa
uionica?
~ekati/
Da li ste ~ekali dolazak voza u

ili na peronu?
~ekaonica/
~ekaonici
/re~/
uionica
je lepa 1 velika.
Iwaiting room l
eekao sam u
~ekaonici.
- /recenica/ Isentence I
Da, razumem tu recenicu.
Da li razumete ovu recenicu?
/stati, da stanem/ - /stanica/ Istation, stopi

Da, autobuska stanica je vrlo
blizu moje kue.
Da li je autobuska stanica blizu vae

kue?
1138
UNIT
44
SE.RBO-CROATIAN
/u~enik/ - /ucenica/ 'student'
Da li vaa deca idu u gimnaziju?
Da, moj sin je
u~enik
III razreda,
a ki u~enica I razreda gimnazije.

/peva~/
/peva~ica/
Kako peva gospoa Petrovi?
'singer'
Ona je
peva~ica
u operi.
/glumac/ - /glumica/ 'actress'

Kako vam se dopada igra ove glumice?
Ona igra vrl~ dobro.

glumica.
Ona je dobra
/Hrvat/ 'Groat' (man) - /Hrvatlca/ 'Groat' (woman)

Da li su vai prijatelji Srbi?
Moj prijatelj je. Srbin, a njegova

~ena je Hrvatica.
/u~itelj/
- /uciteljica/ teacher'
eime se zanima gospoa Jovi?
Ona je
/devojka/ -
/devoj~ica/
/varo~/
varo~
- /varo5ica/ 'small town'
treba,ka~ika
Le~nica
ili varoica?
/ka~ika/
Sta vam
'little girl'
Moja ki je jo~ devoj~ica.
Kolika je va~a ki?
Da li je Lenica
uiteljica osn~vne ~kole.
ili
/ka~i~ica/
je
varo~ica.
'teaspoon'
Treba mi jedna
ka~i~ica?
kai~ica.
/soba/ - /sobica/ 'little room'

On ima jednu sobicu.
Kakvu sobu ima va prijatelj?
GD 44.2
GD 44.2.1
A
Kako se zove primorska oblast

Jugoslavije?
Istra je poluostrvo na sjevernom
dijelu pr1morja l zar ne?
li je cijela Dalmacija u sastavu
Hrvatske?
Da
Zove se Dalmacija. Rijetko ko pravi

razliku izmeu Istre i Dalmacije.
Da. Mo~e se rei da Dalmacija po~inje
od Rijeke. Sjeverni dio se zove j~~
i 'Hrvatsko prim~rje'.
Nije. Dio na jugu ~d Dubrovnika je u
sastavu Crne Gore. Taj se dio z~ve
i 'Crnogorsko primorje'.
1139
UNIT 44
BASIC COURSE
~uo
mnogo otoka.
Ima preko tisuu
Da, to je tocno.
sam da uz dalmatinsku obalu ima

Da li je to tocno?
otoka.
Da li su svi otoci nastanjenil?
Nisu, samo
Koliko ima velikih otoka?
Ima
su veci otoci nastanjeni.
vei otok,
71
645 manjih i 456
malih.
Najvei otok zove se Krk.
Kako se zove najvei otok?
On je veliki
408 km2 .
Koje otoke vi najvie volite?
Ja najvie volim Hvar i Rab, ali svi

otoci su lijepi.
pokriven umom i
lijep.
Otok Mljet je
takoer
je jako
Brionski otoci ili Brioni nalaze se
Gde se nalaze Brionski otoci?
pored zapadne obale Istre.

To ne znam.
Koliko ima Brionskih otoka?
otoka.
To je
II
stvari niz malih
Mislim da su samo dva
nastanjena.
:"aE<:O >::0 30Be npHMopCKa 06JIaCT .Typoc..'Ia81!je?
;'c :pa je nOJIYOCTpaO Ba ceeepHOM 1J,eJry
npauopja, je JI 'Te?
ila
30ae ce
je ue.JIa llaJI'ofau.HJa y cacT8BY
JHol
XpSQTCKe?
qyo caM Da nopeA

'APOr'O OCTP?t-l.
na
~aAMaTHHCKe
Ila .,'1111 je TO
CY CBB OCTpSS
~~
~OJIH~O
Hua
Be~~K"X
o6aJIe HMa
T811HO?
Hace~eHa?
OCTfsa?
PeTKo KO npaSH paaJIUKy H3r.re;y HCTpe ti llaJIMQ11Hje.

~a, MOEe ce pehu Aa ~a~auHja nOQHHe
OA PHjeKe. CesepHH 1J,eo ce aope jom
H XpS8TCKO npHMopje'.
HHje. Aeo Ha jyPy OA ~y6poaHHKa je y
CaCTQBY UpHe rape. Taj ce 1J,eo aoae H
'UpaoropCKO npHMopje'.
~a, TO je TaqHO. HMa npeKO XH~AY
OCTpBa.
HHCY. CaMa cy seha ocxpsa Hace~eHa.
HMa 11 Behe OCTpBO, 645 MaaHX H 456
La.~auaja.
MSJIHX.
~aE<:O
ce aOFc HsjEehe OCTpBO?
HaJBe~e
408
~oju
OCTpS8
~O~HKO
~Ma
BH Hajav.me
SO~Te?
FrHOHCKax OCTpsa?
OCTpao 30B8 ce KpK. OHO je
Be~o
Ky2.
Ja Ha JSRme BO"yaM Xaap if Pa, aJD{ CBa

oCTpBa cy ~ena. OCTpBO ~T je uOKpHseBo
myMOM H TaKo~e je BP~O ~euo.
BpHOHCK8 OCTpBa H~ BpHOHH H8JIa3e ce
nope~ 3an8~He 068~e HCTpe.
To He GHaM. To je y cTaapH HH3 M8.mX
OCTpBa. MHCJlHM .na cy caMO ,llBa
HaceAeHa.
1/na3t~niti/ - 'settle', /nastanjen/ 'inhabited'

1140
SERBO-CROATIAN
UNIT 44
GD 44.2.2
Da li ima velikih rijeka na primorju?
Nema.
Najvea rijeka je Neretva.
Druge rijeke su manje.

Kako to, kad je vodeni talog veliki?
To je zbog Dinarskih planina, koje

odvajaju primorje od njegovog
zalea.
dugaka 218
Da li su oborine tamo zbilja 4000 mm?
km. Iona je jedina

rijeka, koja sijeCe 1Dinarske planine.
Da, strane njenih klisura su visoke
od 800-1000 metara.
Vodeni talog je najvei na ju~nom
4
primorju povrh3Boke Kotorske
Da, to je na visini od 1.097 m. u
mjestu, koje se zove Crkvice.
Da, neki put su i mnogo vee od 4000 mm.
Kako mislite vee?
Tako, jedne godine oborine su bile
Koliko je dugacka Neretva?
Ona je
pnda, njena klisura 2mora biti vrlo

lijepa?
U kom je dijelu primorja vodeni talog
najvei?
Je li to na Crnogorskom primorju?
visoke preko 6000 mm.

in~i2
Pa to je skoro 300
Da.
Jesu.
Da li su Dinarske planine visoke?
U Dalmaciji njihova visina Je do
2000 metara, a u Hercegovini i Crnoj
Gori preko 2000 m.
~a ~H
OTKypa TO
SeJlHKH?
KO~HKO je
OH~a,
HeMa. HajBeha peKa je HepeTsa. Apy~e

peKe cy MaHe.
To po~eH a6o~ ~HHapcKHx nAaHHHa, Koje
oAsajajy npHMopje OA BerOBOr aaJle~a.
ORa je Ayra~Ka 218 KM. H OHa je jeAHHa
peKa, Koja ce~e1 ~HHapCKe nAaHHHe.
Aa, CTpaHe BeHe KJlHcype cy BHCOKe OA
800-1000 MeTapa.
BOAeHH TaJlOr je aajBehH Ha jYZHOM
npHMopjy HaKaA BOKe KOTopcKe4
Aa, TO je Ha BHCHHH OA 1.097 M. Y
~eCTY, Koje ce aOBe UpxBHue.
Aa, HeKH nYT je H MHoro sehH OA 4.000 KM.
HMa BeAHKHX peKa Ha npHMopjy?
HeHa
PO~~K,
KaD je BoaeHH
~y~a~Ka
HepeTsaf
Ta~o~
K~KCypa2 Mopa 6HTK SPJlO
JIena?
Y KOM je AeJlY npHMopja BOAeHH TaJlOr

aajsehH?
Je JlH TO Ha UPHO~OPCKOM npHMopjy?
Aa JIM je 80AeHH
4.000 MM.?
Ta~or
TaMO a6Mda
l/SJei/ - "cut I
2/kllsura/ - I canyon I
3/p&vrh, vrh/ - lat

~/Boka Kotorska/ -
the top ot (with G)I
(a large and beautiful gulf)

1141
BASIC COUllSE
KaKO
MaC~Te
Beha?
TaKo. jeAHe
~oAHHe
naAaBHH6 cy 6HAe
SHCOKe npeKO 6.000 MM.
na
TO je CKOpO 300
!a
cy
BH~B.
~HHapcKe n~HHHe
Ila.
BHCOKe?
Jecy. y
Aa~aUHjH
&HXOBa BHCHH8 je Aa
2.000 MeTapa, a y Xe~uerOBHHH H

Upaoj ropa opeKO 2.000 MeTapa.
GD 44.2.3
Vi
ka~ete
da Dalmacija ima blagu
klimu:?
Da 11 pada snijeg na primorju?
Da, to je sredozemna klima, koja ~a

vrlo blage zime.
To se deava vrlo rijetko i to na
sjevernom primorju.
Da li je zimi hladno na primorju?

Kakav j e v j etar bura?
Nije, osim kad duva bura.

To je hladan vjetar, koji duva sa
Dinarskih planina ka moru (sjeverac) l .
U koje godinje doba duva bura?
Bura duva obiono zimi i u rano proljece.
Da li je bura brz vjetar?
Jest.
Bura postie brzinu od preko
100 km. na sat.
Da li taj vjetar donosi kiu?
Kiu donosi vjetar, koji se zove
Kakav je to vjetar?
'iroko' ili 'jugo'.

To je vlaan vjetar, koji duva sa mora
Da li j e na junom primorju mnogo
(iz Afrike-Sahara).
Na junom primorju je toplije oko pet
toplije nego na sjevernom?

To je
pril1~no
velika razlika?
stupnjeva Celzijusovih.
Da, jest. Zato je leti ugodnije na
sjevernom, a zimi na junom primorju.
Gdje je zimi najugodnije na primorju?

Zato
lnaro~ito
na Hvaru'?
Da li su bure na Jadranskom moru
Na junom primorju od Dubrovnika na

jug, a od otoka naro~lto na Hvaru.
Zato to na Hvaru ne duva bura. Tako
bar svijet kaze i vjeruje.
Da, to zavisi od vjetra.
velike?
Kad duva jaka
bura ili jugo, onda je i bura na moru

velika.
l/sjeverac/ - 'north wind'
1142
SERBO-CROATIAN
UNIT 44
Bu KalC8T8 .aa ,llaaaIlHja HMa C5JIa1'Y
KJIHMy.
~a JIH naAa CHeI" Ha npHMopjy?
JIH je OHMH
~a
X~~HO
Ha npHMopjy?
KaKaB je seTap C5ypa?
Y Koje rOAHmHe AoC5a Aysa 6ypa?

Aa ~H je C5ypa C5pB BeTap?
~a ~H
Taj seTap AOHOCH KHmy?
KaKas je TO seTap?
je Ha jyzaOM npHMopjy MHOI"O
Ton~je He1'O Ha ceBepHoM?
To je npH~H~HO se~Ka pa3~Ka.
~a ~H
je BHMH aajnpHjaTHaje aa npHMOpjy?

SamTo IHapO~H~O Ha Xsapy'?
r~e
Ila
JIH cy C51'pe Ha JaApaHCKOM KOpy

SeJIHKe?
GD 44.3
Aa, TO je
BP~O
cpe~oaeMHa K~Ma,
JJa1'e
Koja HMa
aHMe.
To ce Aemaaa
ap~o peTKo H TO Ha ceBepaOM

npH'fIopjy.
Hilje, ceM KaA AyBa 6ypa.
To je XJJaAaH aeTap, KOjH Aysa ca AHHapCKHX nJIaHHHa Ka !lOPY (cesepau1 ).
Bypa Aysa 06H~HO GRMK K l' paHO npo~ehe.
JeCTe. Sypa AOCTHZ8 pBHHJ OA npeKO
100 KM. Ha caT.
KHmy ~OHOCH seTap, KOjH ce Bose 'mHpOKO'
H~ 'jYl'O'.
To je SJJazaH aeTap, KojH AyBa C Mopa
(A~pHKa - Caxapa).
Ha jYZHOM npHMopjy je Ton~Hje OKO neT
cTeneHH Ue~aKjYCOBHX.
~a, jecTe. 3aTO je ~eTH npHJaTHHje Ha
ceaepHOM, a aHIlS Ha jyzaOM npHM'Opjy.
Ha jyZHOU npHKopjy OA ~yC5posHHKa Ba
jY!", a OA OCTpsa Hapo~HTO Ha XBapy.
3aTO mTO Ha Xaapy He AYsa 6ypa. TaKO
6ap cseT Kaze H Bepyje.
~a, TO aaBRca OA BeTpa. RaA Ayaa jaKa
ypa HJIH j7ro, OHAa je H C5ypa Ha
KOpy BeJJRKa.
Homeword - Donai zadatak
this lesson be prepared to give a short talk along these lines:
l)
Describe the geography of the coastal region of Yugoslavia (mountains,
rivers, islands).
2)
Describe the climate that prevails in this region.
3)
Describe the economic situation of the region in so far as mentioned
in this uni t.
At the teacher's discretion the above may be a written assignment.
giving figures and other data.
1143
1J1UT45
BASIC COURSE
UNIT 45
Baslc Sentences - Osnovne

At the Doetors
Kod
re~enlce
lije~nlka
Maklng an Appointment by telephone
ROA JleKapa
3axa3Hsase caCTaHKa
Te~~HoK
A
osjeati, osjeam
to feel
I donlt feel well.
Ne os3eam se dobro.
He ocehax ce Ao6po.
doktor
doc"Cor
Can you see ('examine')
me, doctor?
ocehaTH, ocehiK
Da 11 me moete
pregledati, gospodine
doktore?
lJ.a
KozeTe Aa Ke
DperJleAaTe, rocnoABHe
,IlOKTope?
JIll
ordinAcija
doctorls offlce
[Yes], I can. Come to
my offlce ln an hour,
lf lt ls convenlent
for you.
Mogu. Doite u moju

ordinaciju kroz
jedan sat, ako vam
je zgodno.
OPAHBi~ja
~O~HTe
Mory.
Y MOjy
0PAHHaIlHjy Kpoa
je,l1aH caT, aKO saK
je 3r0,l1BO
All rlght, lill be there

ln an hour.
Dobro, bi6u tamo kroz

jedan sat.
~opo,
Hhy
At the Doctorls
Kod 11.1 e<Snika
Ko,l1 .neKapa
TaMO Kpoa
je,l1aR caT.
boljeti, bol!
to pain, ache,
hurt
What's wrong with you
('What palns yoUl),
Mr. Simi?
.",
Sta vas boli,

gospodine Simiu?
A
throat
My throatls sore (IThe
Boli me grlo.
6o.neTH, oJ!i
mT& sac 6oJlB, rOCDO,l1HXe
CBMHhy?
rpJlo
BOJIH
Me rp.no.
throat palns mei).
1144
SERBO-CROATIAN
UNIT 45
to catch cold
prehlliditi se,
Ha3encTH,
da se prehUidIm
to cough
I caught a cold and I'm
coughing.
,Zla Ha356eM
kaljati, kaljem
Prehladio sam se i
"
KaltJ.ba TH, Kam.lbeM
caM
Haaeao
ft ~a~eM.
kaljem.
B
Have you had a temperature?
l!a JIM CTe HMaJIH
Da li ste imali
temperaturu?
TeMnepaTYPY?
Yes, I had a temperature of 38 0 1
Da, imao sam 38

(stupnjeva) .
lJ.a,
Huao caM 38
(cTeneHH).
patient
OJl6CHHK ,
bolesnIk,
OJIe cHiKa
bolesnIka
(The doctor takes
['measures'] [his]
temperature and
examines him ['the
patient t] ).
to set on fire,
inf lame
or,
lungs
healthy
Your throat is inflamed,
but your lungs are
all right.
prescription
to put, to place
(He writes a prescription
and gives it to ['puts
[it] in front of'] the
patient.)
(Lje~nik
(~eKap
mjeri
temperaturu i
pregleda bolesnika.)
Teune~aTYPY
MepH
H nper~e,Zla OJleCHHKa.)
c.
zap~liti,
3anaJIHTK,
,lIa 3anaJIHU
da zapalIm
ynaJIHTH,
"
up~liti,
ynaJIHM
da upalIm
plUa (Sg plUe n)
nJIfha
zdrav, -a, -o
3,lIpaB, -a, -o
J1,a
..
Grlo vam je upaljeno,

ali plua su vam
rpJIO BaM je
zdrava.
recept
metati, meem
3,lIpasa.
(Pie recept i
mee
pred bolesnika.)
(nJl~he)
3ana~eHO,
nJIyha cy saM
a~
peuenT
(fiRme peuenT
npe,lI
Mehe
OJ1eCHHKa.)
1 370C is equivalent to 98.6oF. (normal)
1145
UNIT 45
BASlC COURS
Here 6 [take] this prescription.

medicine
Evo vam ovaj recept.

lljek, lijeka
pl lijekovi
pharmacy
Get the medicine at the
pharma.ey.
EBO BaM OBa j pe u;enT

.aiR, .niRa
.niROBH
"
anOT8Ka
apoteka
AeKose TaKHTe y anOTeU;H.
Uzmite lijek u
apoteci.
A
(to the) outsiae,

out ot doors
May I go outdoors?
..
HanO.lte
napolje
Smij em li
izii
van?
OMeN:
JIH
Aa B3J18.3HIl HanO.68?
I advise you to stay in
your room tor a tew

days.
Ja vam preporu~ujem
da ostanete u sobi
nekoliko dana.
Ja saM
npenopy~yjeM
Aa VBaTe c067
KeROJIHRO AaKa.
to smoke
smoking
pU~iti, pulitm
..
..
nymHTlI,
nymo
pu~enje
..
nymeJi8
to recover, get well
ozdraviti 6
aa oZdravtm
O3.llpa SIfTH,
In addition to that you

should stop smoking till
you get well.
Osim toga morate

prestati sa
pu~enjem dok ne
,
Aa o3ApaBHM
Ceu: Tora
Tpea
Aa
npecTaHeTe Aa nymlfTe
,l[OR Re 03ApaSHTe.
ozdravite.
c1garette
Or at least reduce your
smoking to a couple of
cigarettes.
owing
to owe
All right, thank you.
What do Iowe [you]?
cigareta
Ili, smanjite
pu~enJ~
bar na nekoliko
cigareta.
nymese Ha
HeKO~RO
UHrapeTa.
d~an, dd~naJ -o
Ai-H, AfZHa,
biti dd~an
CSHTH'AJSH
Dobro, hvala.
sam duan?
Koliko
-o
,Aocspo, xsaJla. mTa caM

Ay:a.B?
1146
SERBO-CROATIAN
UNIT 45
pertaining to health
Nothing. This is a health
station.
zdravstvenI J -aJ
Nita. Ovo je
zdravstvena stanica.
-o
BApaSCTeHH,
-i,
-o
HHmTa. Oso je BApaSCTsesa

CTaHRua.
Parts of the Human Body
,
rame pl ramena
vrlt pl vratovi
.
srce
stomak J stomaka
rWca Gpl rUk\l
,
..
noga Gpl nog\l
body
head
eye
pl o~i f Gpl ~ij\l
uvo / Uho pl ui f Gpl uij\l ear
nose
nOsJ nosa
face
lIce
tooth
zUb
telo
glava
oko n
shoulder
neck
heart
s tomach
armJ hand
leg J foot
Vocabulary Pertaining to Sickness

b~)1
pain J ache
hospital
stomach ulcer
out-patient clinic (Ihome of health l )
headache
grippe, influenzaJ flu (dangerous form)
intection
injection J shot
crisis
medicine (liquid)
common cold J flu
pilI
rheumatism
stroke (Iheart strike')
pneumonia (Iinflammation of lungs')
health institution
pl bOlovi
b6lnica
~3:rl u stomAku
I
..
dom zdrAvlja
glavobolja
grip
infekcija
injekcija
krIza
medicIna
nazeb / prehlada / influenca
pilula
reumat!zam
sr~ani udAr
zapaljenje1plda
zdravstvena ustanova
1147
BASIC COURSE
NOTES
Note 45.1
Noun:
Formation
The discussion in Note 44.1 illustrated a number of noun formations:

ROOT
ROOT
Prefix(es)
Prefix(es)
ROOT
ROOT
ending m.
z!d
f-i
korIst
f-a
hrAna
extension
ending
~t-nJ-a
o-tvor
extension
ending
ending
O-bf-t-ak
Some of these, such as IZii and/hranal add the inflectional endings

(masculine for IZid/; feminine l-al, etc. for Ihrana/) directly to the root.
Even in the plural, however, IZidl has a further suffix before the masculine
endings: Izid-ov-i/. Such suffixes are here called 'stem formativesi as they
I form' the stem to which the final suffixes are added.
As the examples above
show, there are also prefixes used as 'stem formatives'.
quite
~1mited,
These are, however,
and the discussion on verb prefixes previously given will serve
as a general introduction to noun prefixes
also.
The variations in vowel
length and stress are of course also part of the noun formative pattern, but
these changes are not generally included in the analysis here.
Occasional
statements are made concerning them, however.

The use o~ the stem formative suffixes is, on the other hand, more complex.
The present note does not attempt to discuss all such suffixes nor all combinations of them. The student should~however, become familiar with those most
frequently used, and these are taken up below.
Note 45.1.1
Compare :
Simple suffixes
glf1p
voziti
vi'tt
stran
videti
nacionalan
glupak
voza<S
vrtar
stranac
vidIk
nacionalizam
The endings I-ak/, I-!~~/-ar/, I-aci, I-Iki and I-iz(a)ml are in these
words added directly to the root (/glup-I, /voz-/J IVid-l, etc.). Each forms
amaseuline noun with the regular case endings. A feminine i-noun, such as
that formed by the ending I-osti, is similarly transparent as to formation:
n~v
new
novOst
news
1148
UNIT 45
SERBO-CROATIAN
other feminine nouns, and neuter nouns generally, have a case-ending in

all forms, so that the suffix must be abstracted to be seen clearly. For example:
Formative
Declension
Suffix
Suftix
clst
clean
cistina
clearing
-in-a
(of terrain)
jUnak
hero
junakinja
heroine
-inj-a
ljut
angry
lJiitnja
anger
-nj-a
~eleti
wish
zelja
wish
-j-a
levI
left
levica
the left
-ic-a
lep
beautiful
lepota
beauty
-ot-a
,
skO:p
expensive
skupoa
high cost
-uc-a
of living
~tB.mpar
printer
~tamparija
printing press
-ij-a
I
brat
brother
bratstvo
brotherhood
-stv-o
vldeti
see
vldelo
daylight
-el-o
zelen
green
zelenilo
green color
-il-o
,
pozor
theater
attention
pc5zor.1.te
-it-e
Although stem formative suffixes such as those listed above may be treated
as unit suffixes, it would also be possible to reduce the total number of such
suffixes by considering /-o-/ as /-ot-/ plus /-J-/, /-inj-/ as /-in-/ plus
/-J-/, etc. For practical purposes it is generally easier not to do this.
Note 45.1.2
Complex or Multiple Suffixes
Compare:
neurednost
covecnOst
radnitvo
slu!alac
UrednIk
'disorder'
'being human'
'labor'
'llstener'
'editor'
red
covek
rad
slu!atl
red
'order'
'man'
'work'
'llsten'
'order'
neuredan
covecan
radnIk
'human'
'worker'
Uredan
'in order'
'out of order'
These show some of the complexities of derivation. {See also Note 44.l}.
/netirednOst/ is obviously /ne-u-red-n-ost/, but this complex form is not
directly made from fredi. There is, rather, a series of words, each formed
with certain affixes. The 'order' of this formation may be reconstructed
somewhat as follows: fredi, verb formed with prefix and verb suffixes /ureditl/
'to put in order', adjective formed from this verb {See Note 46.l} /Uredan/ with
stem formative suffix /-{a)n/, negative of this adjective /netiredan/, abstract
formed by stem formative l-osti: /neUrednst/. The other words above may be
analyzed in a similar fashion.
1149
BASIC COURSE
UNIT 45
In many cases, however, not all of the intermediate steps are available,
and the reconstruction of the chain of derivation is purely a matter for linguistic
history.
For this reason, it has been customary to treat some complex endings
as units.
Note 45.1.3
Noun Formative Suffix
The following list gives only the more important formati ves, stressing
those which may readily be used in making new words. The formations in which
they are found and the meanings given are also selective, no attempt at
completeness being made.
-(a)c
-ac
-ic-a
-ac-a
-inj-a
-i
-k-a
-onJ-a
-(a)k
-ak
-sk-/-Jk-a
-b-a
-liJ-a
-dzij-a
-ar
-d-a
-ar-a
-tk
-telj
-nJ-e
-c-e
-1-0
-i~t-e
-stv-o
-in
-ot-a
,
-oc-a
-aj
-in-a
-ost
-luk
-(a)nj
-J-a
-ad
-iJ-a
-nj-a
-ez
-iz(a)m
-j-e
-J-e
-(a)c (See also Note 32.2.2)

This suffix is very frequent, both as a simple formative and in combination
with others.
l)
Among its meanings are the following.
a person engaged in such-and-such activity

kapiti
to buy
kUpac
buyer
In this meaning it is often used with other formatives, especially verbalones.

For example:
-ov-ac
-av-ac
-a-l-ac
-i-I-ac
trgovati
Ito trade I
trgovac
Imerchanti
prod~vati
'to be sellingi
'having read'
Ihaving been
carrying'
prod~vac
Isalesman'
italac
'reader'
Ibearer'
citao
nosio
nosilac
1150
SERBO-CROATIAN
UNIT 45
2) one of a species or type.

or an adjective.
a)
The base may be a place name , a common noun
with place names - one from that place

Makedonija
'Macedonia'
Maked5nac'a Macedonian'
The feminine counterpart is I-k-a/:

b)
lMakedonka/.
with common noun bases - one of that species or type.

jUnad
'bulls and heifers'
jUnac 'a bull'
The feminine counterpart is here , as often, I-ic-a/ , IJUnica/.
c)
adjective base - one of such-and-such a characteristic

beo
'white'
b~lac
'white '(horse, man)
'black'
c~nac
'negro'
cf.n
stran 'strange'
stranac 'foreigner'
a)
one who does such-and-such, particularly as an occupation.

base is a root or stem in common with a verb.
porter
nositi
to carry
nosac
I-aci
driver
to drive
voza
voziti
potroa
to spend
consumer
potroiti
I-aci
b)
I-ii
orati
to plow
ora
plowman
prod&vati
to be selling
prodava
salesman
The instrument by which something is done.

brIja
to shave
brijati se
I-Ii
l) forms dim1nutives
neck
vr.t
city
gr.d
nose
nBs
young
ml&d
cf I-e-ii
2)
vrati
gradI
nosi
mladI
short
small
small
young
The
razor
neck
town
nose
man
(often duplicating diminutives in I-ii)

kamen
stone
kameni
small rock
forms personal names (last names) directly (With base noun in
Nikola
with
l-al)
Nikoli
I-ov-I - I-ev-I
Gavrilo
Lazar
Gavrilovi
Lazarevi
1151
BASIC COURSE
/-(a}k/
l)
forms nouns indicating
action~
verb stem is generally one having a prefix.

pritisnuti
to press
with verb stems as a base.
The
(See also Note 31.1.3)

pritisak
pressure
2)
forms nouns from noun bases plus prefixes~ with the meaning of
the prepos1t10n (= pref1x) plus noun
,
,
za selom
behind the village
zAselak
hamlet
na prstu
on the finger
naprstak
thlmble
3)
forms nouns indicating the result of the
action~
with verb stems
including I-t-I
I--t-(a)kl
gUbiti
'to lose'
gUbItak
'loss'
ostati
'to remain'
ostatak
'remnant'
This formant is actually /-/ (vowel length before the Itl) + Itl +
I-(a)k/~ with 1'1 on the long vowel~ as seen by these examples.
4)
forms d1minutives
gl.s
'voice'
lkn
'member'
Frequent1y I-J-akl (after Ik/~ Ig/~ Ih/)
priak
pr.h
'dust'
zraak
zr.k
'ray'
graak
grah
'beans'
Note that this is I---J-ak/. Also in other
5)
added to numera1
bases~
'a thin voice~ weak voice'

'article'
'powder; motel
'little ray' (of hope)
'peas'
combinations.
forms nouns indicating 'approx1mate1y so
as well as several days of the week.

d~set
'ten'
des~tak
'about ten'
utorak
'Tuesday'
etiri
r four'
etvrtak
'Thursday'
pet
'five t
petak
'Friday'
Note again that the suffix is accompanied by length on the preceding syllab1e
many'~
I-~t-{a)k/.
Another day of the week has the suffix I-(a)kl but is not a numeral
base:
IponedelJakl 'Monday'.
6)
Forms some adJectives (Note 46.1.3).
1152
SERBO-CROATIAN
UNIT 45
I-akl
Forms nouns from adjectives or numerals indicating 'one characterized
by such-and-suchl
prast
glUp
p!'vI
devet
deset
simple'
prostak
'stupid'
'first'
glupak
'nine'
ltenl
dev~tak
prvak
desetak
Also from adjectives in /-nj-/:

godi~nji
'yearly'
/-J-Ak/ forms nouns from /1/ participles:
doao
'having come I
'vulgar person'
'stupid personI
'leader, champion'
'a ninth part'
la tenth part, tlthe l
godinjak
doljak
'annual, year-book'
'newcomer'
I-a.r/
Most frequently forms nouns indicating one pursuing a given occupation,
from noun or verb bases.
vrtar
'garden'
Igardener'
vrt
tampa
tampar 'printer'
'press'
vozar
voziti
'to drive
'driver
'
/-!k/
forms nouns, mostly from adjective or verb stems. (For the meanings
see the examples below.) These are usually derived stems, so that this suffix
is part of a complex. Compare:
bol~st
'sickness'
boleti
'to be sick'
-est
-e-ti
bolesnIk
'sick person'
bolestan
'sick'
-est-(a)n-ik
-est-(a)n
An example of a simple suftix is:
vidik
'horizon, sight'
videti
'to see'
Complex suffixes (the intermediate forms are not given in most cases)
re~nlk
'dictionary!
/-n-lk/
re~
'word'
prolaziti
'to be passing by'
prolaznik
'as passerby'
saveznik
'ally'
savez
'alliance'
govornIk
'speaker'
govoriti
'to speak'
With /-n-I of past participle
u(}enik
'pupil'
'to learn'
/-n-lk/
u~ltl
poznanlk
'acqua1ntance'
'to become
poznati
acquainted with'
'settlerI
Ito settle'
naseljen1k
1153
UMlT45
BASIC COUltSB
Some others:
eas (pl. ~asovi)
stanovati
/-(a}n-!k/ uredan
/-t-n-!k/
Umeti
/-n-lk/
praznovati
The use of /-lk/ to form nouns
type of tree is also of interst:
bar
bUkva
/-ov-n-lk/
~ljlva
eas~vn!k
'watch'
'to dwell'
stanavnIk
Uredn!k
'in order'
'to know how'
UmetnIk
'to celebrate'
prAznIk
indicating a woods or grove
'pine tree'
'beech tree'
'plum~ plum
tree'
borik
bUkvIk
~ljlvlk
'watch'
'inhabitant'
'editor'
'artist'
'holiday'
of a given
'pine forest'
'beech forest'
'plum orchard'
I-telj/
indicates 'one who performs such and such action' or the like. While
not many words have this suffix~ some very frequent ones do.
roditi
'to bear'
roditelj
'parent'
uiti
'to learn'
ueitelj
'teacher'
/-in/ (See also Note 32.2.1)
This suffix forms masculine singular nouns indicating persons connected
by origin or by occupation to a given cultural unit or persons having certain
charac~eristics. The cultural unit may be
l) a national or ethnic group
Bugarin
Bulgarian
2)
3)
a religious group
musIlmanin
Moslem
an occupational group
berberin
barber
a family group
doma!
'homemade'
dam
'home'
cf. gospod
'lord'
The IJI suffix may be associated with I-ini:
TUrin
'Turk'
4)
domain
gospodin
fhost'
'gentleman 1
I-AJI
forms nouns of various meanings (abstract and item).
dogaaj
'event'
dogaati se
'to occur'
ob:L~a:j
'custom~ habit'
obian
'customary'
le~aj
'bed'
'lie down'
le~ati
1154
SERBa-CROATIAN
UNIT 45
It also occurs with other suffixes:

'sign'
I-J-Ajl znak
'inform'
I-Y-.jl izvestiti
zna.~Aj
izvetAj
'sign1ficance'
'report'
I-luki
A not too frequent suffix (of Turkish origin).
had~ija
hadzi1uk
'pi1gr1m'
'pi1gr1mage'
I-(a)njl
For examples of this suffix see the names of the Croatian months in
Note 29.2.1.
I-iz(a)ml ls found with many 1oanwords:
turIzam
'tourist trade'
nacionalizam
'nationallsm'
I-ic-al
a very frequent suffix combination, often found with other stem
formatives. It forms nouns of many different 'meanings from other nouns,
adjectives and verbs. For example: (The order of presentation is of no
significance.)
1)
-a-ic-a
feminine corresponding to mascu1ine

domaica
domain
'host'
,
glUmica
glumac
'actor'
Hrvatica
Hiavat
'Croat'
'hostess'
'actress'
'Croat' (f)
Igra~
'player'
igraica
krAlj
'king'
kraljica
'player' (f)
'queen'
-ar-lc-a
kuvar
'cook'
ku.varica
'cook' (f)
-a-telj-ic-a
prijatelj
'friend'
prljateljica
'friend' (f)
-e-n-ic-a
-n-1c-a
uen!k
'student'
'acquaintance,
friend'
uenica
'student' (f)
'acquaintance,
friend, (f)
'to wait'
'throne'
'flat'
'barber'
ekaonica
-a~-lc-a
2)
pozna.n!k
nouns of place
~ekati
-on-lc-a
on-ic-a
presto
,
rAvan
berberin
-n-lc-a
3)
-a-l-ic-a
poznanica
berbrn1ca
'waiting room'
'capital city'
'plain'
'barber shop'
slual1ca
'rece1ver, earphone l
prestonica
ravnica
nouns of instrument
slu~atl
Ito 1isten l
1155
BASIC COURSB
,
ulaz
-n-ic-a
4)
5)
,
ulaznica
'ticket'
,
pravica
'justice, rightness'
besposlica
'idleness, unemployment'
children'
decica
'small children'
glavica
maramica
sestrica
'small head'
'handkerchief'
'little sister'
'chair'
'small town'
'little girl'
kaeica 1
kaicica
'entrance'
Abstracts and Collectives

,
pravo
'law'
,
posao
'work'
deca
-J-lc-a
dlm1nutlves
,
glava
,
marama
sestra
sta
I-J-1c-al
devojka
I-J-ic-al
gospoa
'head'
'kerchief"
'sister'
'table'
'town'
'girl'
madam ,
I-J-lc-al
kaika
'spoon'
v~ro
UNIT 45
stlica
varica
devjcica
gospoica
'miss'
teaspoon'
I-ac-al
forms feminine nouns indicating 1) a person of such-and-such nature
or concerned with doing so-and-so 2) instrument or object used for such-andsuch purpose 3) fruit juice or liquor.
Person:
glupak
Thing:
naslon
'stupid woman'
'stupid man'
'leaning back,
lean-to'
Drink: (/-ov-ac-a/)
jabuka
'apple'
nasIbnjaca
'armchair'
jabukovaca
'cider'
I-k-al indicates la single
__
The 'single
, may be associated with a verb indicating action
of' a given kind, a nollO indicating an llOdifferentiated mass, or an adjective.
pripvediti
'to tell a story'
pripov~tka
'short story'
psvati
'to curse'
psavka
'oath'
biti
strike ,
bitka
'battle'
grah
beo
'beans'
'white'
graka
fa single grain'
b e l k a ' a white female'
ena
'woman'
'a
Compare also:
female (of
animals)
1156
SERBO-CROATIAN
UNIT 45
It otten indicates 'a teminine one' or 'a female one', palring with a
corresponding masculine noun. The pair may reter to persons of a gender, origin
or attiliation or just be masculine and feminine counterparts.
minista.r
'minister'
lekar
'physician'
m1nista.rka
lekarka
graanin
'citizen'
graa:nka
DalmatInac
Dalmatian,
'turkey'
Dalmat!nka
Uran
brka
'minister' s wife I
'woman doctor'
'citizen' (t)
'Dalmatian woman'
'turkey hen'
I-sk-al - I-Jk-al
This suffix, with l-al, forms nouns of place. See Note 28.2.1 for
the form, as this is the same suffix as the adjective formant.
I-sk-al Hrvat
'Croatian'
Hrvatska
'Croatia'
Bugarin
'~Ulgarian'
Bugarska
'Bulgaria'
~vaj ca.rac
'ISwiss ,
~vaj carska
'Switzerland'
I
I-Jk-al
I-k-al
Grk
Nemac
'Greek'
Gr~ka
'German'
Nema~ka
(cf. I-k-al above)

Engleska
Englez
'Englishman'
,
FrancUska
Francuz
'Frenchman'
(Compare Peoples and Places, Unit 8)
'Greece'
'Germany'
'England'
'France'
I-b-al
forms nouns l) indicating the result of verbal action
2) action in process
Verbal base:
'petition, application'
molba
moliti
'to beg'
slu~ba
'service'
sltl~iti
'to serve'
nl:irud~ba
'order'
nartl~iti
'to order'
I-i-t-b-al
is the infinitive stem of i-verbs plus I-b-a/.
~eniti se
'to marry'
~enidba
ploviti
'to sail'
plovidba
'wedding'
'navigation'
l-Oh-al
forms abstracts from adjective bases.
zloba
'evil'
grdoba
'ugliness'
teskoba
'tlghtness'
1157
BASIC
cona
URIT 45
/-ar-a/
usually forms nouns indicating the premises with which such-and-such
is associated; it more rarely indicates a person.
The stress is on the syllable before /-ar-/.
brano
'flour'
branara
'flour bin'
knjiga
'book'
knjiara
'books tore
zelezo
zelezara
'iron'
'iron-works'
occasionally forms the feminine of a noun in /-r/ or a feminine
derivat1ve of another noun.
trava
travara
Igrass" herb l
'woman who heals
with herbs l
vraCSati
Itell fortune'
vraCSara
'fortune teller'
/-ot-a/
forms nouns (with bases in common with adjectives or other nouns)
l~p
IbeautifuI I
lepota
Ibeauty'
dobar
Igoodi
dobrota
Igoodness l
/-o-a/
(may be considered /-ot-J-a/)

ist
'clean l
istoa
'cleanliness'
/CSistota
t~ak
Idifficult l
tekoa
'difficulty'
hl~dan
'coIdi
hladnoa
'cold'
/-in-a/
forma nouns covering a wide range of meanings" mostly from adjective
and noun bases" though also from verbs. It occurs in combination with a
number of other suffixes.
On adjective bases it may indicate the quality of the base adjective"
a person" place or thing associated with that quality" etc.
bf.z
visok
.. ,
vrilc
trei
sitan
, ,vecl
star
nizak
brzina
Visina
' ,
vrucina
"
trecina
'fast'
'high'
'hot'
'third l
s1tn1na
small ,
'larger'
lolct l:
veina
starina
starina
,
nizina
'low'
'speed
'height I
Iheat'
'a third'
Ismall change'
'majority'
lantiqultyl
lold man'
'lowlands" lowness'
1158
SERBO-CROATIAN
UNIT 45
With
/-J-/
dug
'long'
dU~ina
'length'
velik!
'large'
velieina
'size'
mnogi
'many'
mno~!na
'plurall
From noun bases.
A frequent use is that indicating meat of a given
kind.
jagnje G jagnjeta
'a lamb'
jagnjetina
tele G teleta
'calf'
teletina
pile G pileta
'chicken' piietina
Other types of nouns also occur as bases:
"
car
'emperor'
carina
With
'lamb , (meat)
'veal'
, chi cken' (meat )
'customs duty ~
tariff'
/-J-/
govedo
'head of cattle l
With /-ov-/ - /-ev-/

dam
'home'
hll1d
'cold'
govedina /goveina
'beef'
Ihomeland ,
domovina
hladovina
'shade~
cool (of the

commerce I
day) ,
tt-g
'public square'
trgovina
Itrade~
otac
'father'
'father'sl
o~evina
'property inherited
from father'
~ev
From verb bases - (with /-ov-/ - /-ev-/ and frequently /-J-/.)

'property'
imovina
imati
'have'
preraevina
'processed goods~
preraditi
'process'
manufactured'
With /-av-/
vladati
vladavina
'rule'
padavine f pl. Irainfall'
'rule I
pasti (pad-) 'fall'

From miscellaneous bases
Qkolo
'around'
Ineari
blfzu
'hundred I
sta
koliko
bliz!na
stotina
Isurrounding area'
Inearness l
Ihundred ,
koli~lna
'quantity'
okolIna
'how much'
/-J-a/
/-J-/ occurs in many combinations.
It also occurs with /-a/~ often

forming abstracts but also forming nouns indicating persons and things.
sretan
'fortunate 'srea
'fortune'
sUh
'dry'
sti~a
'drought l
1159
BASIC COURSE
gr!diti
voditi
gospodln
UlIlI' 45
'build'
graa
'building material'
'lead'
'gentleman'
voa
'leader'
'lady'
gospoa
l-lj-al
There are two major ways in which this suttix is used. One ls as a
regular formative, making abstract nouns as well as others. The other is an
ending for recent loan words, often corresponding to English -ye
Regular Formative
nlzak
nlzija
'lowland'
'low'
stiditi
'to judge'
sudija (m)
'judge'
Recent loans
istorija
'history'
filozofija 'philosophy'
geografija 'geography'
I-cij-al often corresponds to ~.
generacija generation ,
organizacija
'organization'
but
direkcija
J directorate ,
I-nj-al
usually forms nouns indicating the action of the verb base.
vOnja
voziti
'driving'
'drive'
smetnja
smatati
'hindrance'
'hinder'
Iwork'
rAdnja
rAditi
'action, work;
store'
panja
paziti
'pay attention
'attention'
to'
Occasionally a noun in I-nj-al will indicate an object or the like
rather than an action. Note the derived meaning 'store' for IrAdnjal above.
nositi
'wear'
nOnja
'costume'
Ispin (yarn)'
sUknja
'skirt'
sakati
sdkno
'cloth'
I-inj-al
forms nouns of various kinds, including abstracts, nouns indicating
people, places, etc ..
pnstinja
'desert'
pf1st
'desolate'
sirotinja
'poverty'
sirota
'orphan'
Grkinja
'Greek woman'
Grk
'Greek'
robinja
'female slave'
rob
'slave'
1160
UNIT 45
SERBO-CROATIAN
I-k-inj-al
forms nouns indicating women of such-and-such origin, etc.
,
,
seljak
'peasant'
seljakinja
'peasant woman'
stranac
'foreigner'
strankinja
'foreign woman'
ISlovene l
Slovenac
Slovenkinj a
'Slovenian woman'
I-onj-al
forms nouns of rather specialized meaning - persons (and also oxen)
have a strikingly large --, as
gl&va
'head'
'person with extra

large head'
I-lij-al
usually designates persons from a given place, more rarely persons
possessing such-and-such characteristics
Be
'Vienna'
Belija
Sarajevo
'Sarajevo'
Sarajlija
'a Viennese'
'man from Sarajevo'
'(money) ,
par&jlija
'rich man'
Ilong'
dugHjlija
'tall person'
I-aj-lij-al
"
para
dug
I-dij-al
indicates persons concerned with something, usually doing, making or
selling it.
, sapun
kazan
sapUndija
kazandija
'soap'
'kettle'
'soapmaker'
I tin-smith'
I-osti
forms abstract nouns, usually on adjective bases.
are feminine 1-nouns.
mlo
vredan
'dear'
iworthy'
sv~tao
'light l
pismen
znamenit
Iliterate I
Ifamous ,
All
I-osti
mllst
Imercy'
vrednost
svetlost
pismenost
znamenitost
'value
'light'
'literacy'
'landmark'
nouns
I-n-ostl
ls a frequent combination
okalnost
okolo
'about'
Ifuture ,
bUdiinost
budl1'i
prIpasti
pripadnost
'belong'
circumstance ,
'f'uture'
'adherence l
l-adl
forms collective feminine i-nouns.
jagnjad
jagnje
'l~b'
telad
tele
'calf'
pilAd
pile
'chicken'
'lambs'
'calves'
'ch1ckens'
1161
BASIC COURa:
UIIIT 45
l-e~1
forms collective feminine i-nouns indicating groups of such-and-such

characteristics.
mla.d
Iyoung I
mlade~
Iyouth'
forms masculine nouns indicating the action
base or the instrument involved.
bsti (bod-) Ito stick l
bdez
grabiti
'to grabi
gribe~
describe~
by the verb
Istiletto l
Ilooting I
I-J-el - I-j-el
forms nouns of various meanings - collectives, nouns indicating a
feature of a given subject (geographic feature, part of the body, or the like),
verbal nouns, etc. (Verbal nouns have been treated under Note 31.1.1.)
osoba
Iperson I
osoblje
'personnel I
leto
Isummer I
prolee
'spring I
pred
Ibefore I
predgrae
'suburbs'
grad
'city'
'ati
'sea'
l mouth I
'under I
'foot l
'Upi
'head 1
pri
mare
6.sta
pqd
noga
uz
gliva
primorje
'seacost l
a~e
podnozje
'mouth of river l
'foothill'
uzglavlje
Ihead support'
I-nj-el
is
/-n-J-el
and has been discussed under verbal nouns (Note 31.1.1)
I-c-el
forms dim1nutives
in
I-n-I
of neuter nouns.
It often occurs with an extension
or I-~-I (/-~n-I, I-an-I, la~-I, etc.)

vino
'wine I
vince
jagnje
vrAta
pseto
jagnjence
j agnjce
vratanca
psetince
psetice
'lamb'
pl
Idoor'
Idog l
(affectionate word
for wine)
'little lamb'
'little door l
'little dog'
1-1-01
makes neuter nouns, often with other extensions.
sesti
'sit'
selo
'village'
I-i-l-ol
voziti
vozilo
'drive I
'vehicle'
1162
UNIT 45
SERBO-CROATIAN
/-at-i-I-o/
kUpati se
Ibathe l
kupatilo
/-a-l-o/
gledati
Ilook l
ogledalo
Imirror I
forms nouns of place

Ifair I
s~jam
sajmI~te
Ifairgrounds l
sredI~te
Ithe center I
/-!~t-e/
sreda
Ibathroom I
Icenter l
/-J-!te/
t~g
/-I~te/
lmarket-place l
Imarket I
trIte
added to /1/ participle (/-(a)l-It-e/)
etati
Ito walk l
etalIte
/-stv-o/ - /-Jtv-o/ forms abstracts

drag
Icompanion I
ljUdi
'men l
Ipromenade I
drQtvo
Isociety, company'
ljudstvo
car
ICzar, emperor I
c~rstvo
'manpower'
empire ,
stanovnik
linhabitant'
stanovnItvo
'population I
podanIk
Icitizen'
pod~nstvo
'citizenship'
Note that /g-Jt/ and /k-Jt/ > It/ (See Note 43.1.2)
Note 45.2
Noun Formation: Compounds

The discussion in Note 45.1 did not take up words which had more than
one root. Such a word may have one of the suffixes given in that note but
may also have only the final (gender-number) suffix.
Some compo~ds have the roots plus final suffix:
ime G imena
Iname ,
d~n
Iday I
imendan
Iname day I
'half'
na6
Inight l
p6no
Imidnight I
pa
The first part of the compound may be a participle:
roen
Iborn I
dan
Iday'
roendan
birthday'
The first part may also be a fuller form that does not usually occur
by itself:
I half ,
ostrvo lislandi
poluostrvo
pO / pola
More frequently the roots have /0/ between them:
ltst
'leaf'
pAdati
'be falling'
listopad
rQka
'hand I
meta
I target'
rUkomet
Examples with other suffixes:
...
Ieight I
ljetosam
(cf. leto
Iearth I
raditi
zemlja
'year l
'summeri )
Ito work
'
'peninsula
'
'October l
la kind of
ball game l
osmoljetka
18 year primary
school'
zemljoradnja
Ifarming l
1163
UMlT 45
BASIC COuaSE
An example with adjective bases:

r:van
Note 45.3
teak
'even'
'heavy'
ravnot~a
'balance'
New Verbs
a/J~
kaljati
kaljem
to cough
e/i
boli
to pain,
hurt
e/i
boleti
/boljeti
zaboleti
/zaboljeti
da zaboli
a/Je
P metnuti
metati
da metn~m
meem
P osetiti
/osjetiti
to feel
oseati
/osjeati
da osetim
Ida osjetim
osecm
p
I
ozdraviti
ozdravljati
da ozdravim
ozdravljam
to recover
prehl~diti se
prehlafvati se
da se prehladim
prehlaujem se
V/n~
a/J~
e
e
metnut
metan
to put
/osjea.m
prehlaen
to catch
prehlalvan cold
puiti
putm
P popuiti
da popuim
(for verbs /zap:liti - upaliti/ see Vol. I)
to smoke
z~bao, z~bla
to catch
cold
I
P
ZEpsti
nazepsti
,
oz~psti
z~b~m
da naz~bem
da oz~bem
nazebao, naz~bla
ozebao, oZ~bla
Grammatical Drill
GD 45.1
Verb Drill - Question and Answer Drill with Prompt
Jovan se ju~e nije oseao dobro.

Moj sin je pokvario stomak.
Moga oca bole noge i ruke. On ima
reumatizam.
Jovana je pregledao lekar i kaze nije
nita opasno.
Lekari pregledaju bolesnike u raznim
zdravstvenim ustanovama.
Kriza je prola i bolesniku je bolje.
Moji bolovi su prestali (/proli/).
Kako se Jovan osea danas?

Od ~ega je bolestan va sin?
Kako je va otac?
Da li je Jovan bio kod lekara?
Da li lekari pregledaju bolesnike
kod kue?
Kako se osea bolesnik?
Da li imate jo bolove?
1164
SERBO-CROATIAN
UNIT 45
~im je ostao kod kue nekoliko dana
Da li je Jovan ozdravio?
Jovan je ozdravio.
Jovan pui preko 20 cigareta dnevno.
Da li Jovan pui mnogo?
Dok me je bolelo grlo lekar mi je
Da li ste puili dok vas je boJelo
zabranio da puim.
grlo?
Ja sam prestao da puim dok me nije
Zato ste prestali da puite?
prolo grlo.
GD 45.2 Questions on the Basic Sentences
Give expanded answers to the following questions, according to the model
given.
Od
~ega
Moj brat je nazebao.
je bolestan va brat?
Boli ga grlo.
On se ne euva i ne slua lekara.

Kako se osea va brat?
Da li vas je pregledao lekar?
Gde je ordinacija Dr. Jovanovia?
Sta vas boli,
~ospodine?
Da li imate temperaturu?
Kad ste merili temperaturu poslednji put?
Sta vam je rekao lekar?
Da li vam je lekar dao neki lek?
Jeste kupili lakove?
Da li smete da izlazite napolje?
Sta vam je
preporuio leY~r?
Da 11 puite?
Da li moete da prestanete sa puenjem
dok vas ne
proe
grlo?
1165
UNIT 45
BASIC COURSE
GD
45.3
ReadinG:
Voj npHjaTe~ iopbe Ae~li y 60J1H~UH.

H~je
Ha
Y 60J1HHUH
OH 6o~yje
oa ~llfa y cToMaKy . OillTO
na3y.o Ha ~HjeTY HerOBO CTaae ce noropma~o. 3STO
C0~riMUY
je nfeH8T y
JIe 'ftHi:e.
llomTo je MHoro OC.7Ia6MO, J1eKapM HliCY CMe~'I~ Ila ra or.e~ Hury. I oc; .'0 .1e HCKO)II'KO TpaHC r;YGHja RpER
nHjeTY mTO
IJOl:fTO
OH Jour
My TaRobe
OH
)if
Flory oceha ce CSO.lle. Jope;: 1'Ol"a OH
XRa.7I8
~o6ro
11:;:')1<11
CT},ory
'{MRH.
Huje O)J(eH:eH MM ra '(eCTO nocelly';oMo.
HI1je
M3~etreHJ aJIM
EMIrH
HeMa
orracHOCTH
~~aT()
no )f<.'ft:lOT.
he 6HTH
o:-nyUITeH 113 60JIHJiue H,lIyhe He,z:e ..t>e. J:eKa;-M cy My peKJlM Aa .te rrQTnYllO 03tlpaSMTH,
aKO 6Ylle tlp>t<:ao CTpOt"'J
03ApaS.lleH:e
tlM jeTY 11
~aFIl~CH 011 H>erOBe
I
Moj prijatelj
ore
H l~O
npeCTH.He na nyUIA v. moi je.
~FlpC'THHe
U bolnici
Reading:
lei u bolnici.
On
JA
tolestan od
Poto nije pazio na dijetu njegovo stanje se pogoralo.

bolni~u
Ca,aa :rerOBO
tla Ir:3BpmH OHO mTO ~IY' je J1CRo.r napel'!~o.
ira
s~omaku~
pr~nijet
Zato je
na lijecenje.
Polo je mnogo oslabio, lijecnici nisu smjeli da ga operiraju.

nekoliko transfuzija krvi i hvalA BOLU osjpa se bolje.
strogu dijetu to mu
tako~~r
dobro
Dobio je
Osim toga on dri
cini~
On nije oenjen te ga mi esto pOEje~uj~mo.

On jo~ nije iZlije~n, ali vl~e nema opasnos~i Z~ ~ivot~
pusten iz bolnice
slijedep
llpdjt:ljt.'.
Zato ce
:::"ijenicl su mu l'~kl i da
:t::
ti~i
potput.o
ozdraviti, ako bude drao strogu dijetu i ako pr'estane da pui i pije.
Sada
njegovo ozdravljnje ovisi od njegove volje da izvri oro sto mu jl lijccDik

naredio.
b61nica
hospital
bolovati, bolujem
to be sick
cvrs ti rla
firmness
dijeta
drari, drim
iZl~citi, da Izl~cim
to cure
/izlijeciti, da IzlijecIm
blood
kr-v, krvi
le~nje /
lij~~nje
f'ea tm~nt
(to ' n"a t
nar~diti, da nar~dIm
to issue an order.
organi za v~r~nje
digestive organs
)
t~
"ommand
45
UNIT
SEBBO-CROATIAN
operIrati, operiram
/operlsati, operism
oslabiti, da oslabtm
otpustiti, da otpust!~
to operate (medical)
strog, -a, -o
transft:lzlJa
to weaken
to dismlss, discharge, fire
to watch
strict, severe
transfusion
volja
will
paziti, pazIm
II
Reading:
3~paBCTBeHa
nr~KCY.
c~E6a
aBCTEeHa
ORH cy
c~J36a
je couHja~R30BaHa. ~eR8pH Heuajy npHs8THY

3ppaaCTBeRHX YCT8HOBa dH~O npHspeAHHX npe~Y3eha.
C~YEeHHnH 6H~O
~HcnaH3epH
JyrOC~BHjH
JyroC~BHjH
3ApaBCTBeHHX YCTQHOB8 HMa

aMOY~HTe,
pa~B~X.
K~RHKe
c~y*e
3~paBcTBeHe
cT8HHue, AOUOBZ
3a AaEahe npse nOMohH H
3~paBhQ,
~eqe&e
MaHaX
60~eCTH.
6o~Huava
H C8aaTopwjYVHM8
~eqe
Te~e 6o~eCTW
ce
H Bpme onepaUHje.
HUa couHja~o oCHrypaae. Y conHja~o OCHrypaae cy y~yqeHH

caK paAHHUH, KHAYCTpHjCKH ~ no~onrHBpe~HH, Kao H paaRe npomecHje. CaH q~HOBH
couHja~Hor oc~ypaHa HMajy nfaBO Ha Oecn~aTHo Ae~e~ H ~eKoae. To npaao
HMajy H ~pzaaHH QHHOBHKUH. 3a ca~a HH~HBH~ya~H ee~UH HHey YK~yqeHH Y oay
opt" 9 HHGa UH jy.
Jyroc~BHja
JyroeA8sHja UMa
~eKOBH,
KOj~
ce
HeKO~HKO
nFOH3BO~~
TBOpHHUB, Koje
3eM~H
npOH3Bo~e
YHHBep3HTeTH y BeorpaAY. 3arpeOy.
byO~HH
Capaje~y
Y eTpY~HHU Me~HUHHCKHM mKO~Ma mKo~yjy ce

nOMohHM!UH H nOMohHHUe If npyro oeo6.6e.
~KY~TeTe.
~eKarCKH
II Reading:
Zdravstvena sluba
privatnu praksu.
II
pa3He
~eKoae.
OHH
HRey cKynH.
HMajy
Me~KUHHcKe
Me~HUHHCRe
eeCTpe,
Zdravstvena sluzba u Jugoslaviji
JugoslaViji je socijalizirana.
Oni su slubenici bilo zdravstvenih
Lijenici
ustan~va
nemaju
bilo privrednih
preduzea.
Zdravstvenih ustanova ima raznih. Zdravstvene stanice, domovi zdravlja,

ambulante, dispanzeri i klinike sluze za davanje prve pomoi 1 lij~~enje
manjih bolesti.
II
BASIC COURSE
U bolnicama i sanatorijumima
lijee
se tee bolesti i vre operacije.
Juboslavija ilna socijalno osiguranje.
U socijalno osiguranje su
svi radnici: industrijski i poljoprivredni, kao i razne profesije.

socijalnog osiguranja imaju pravo na besplatno lijecenje i lijekove.
imaju i drzavni
inovnici.
Za sada individualni seljaci nisu
ukljueni
Svi
~lanovl
To pravo
ukljueni
u ovu
~rganizaclju.
Jugoslaviji ima nekoliko tvornica, koje proizvode razne

lijekovi, koji se proizvode u zemlji nisu skupi.
'U
11jek~ve.
Oni
Univerziteti u Beogradu, Zagrebu, Ljubljani i Sarajevu imaJu medicinske

fakultete.
U strucnim medicinskim kolama ekoluju se medicinske sestre,
lijekarski pomonici i pomonice i drugo osoblje.

ambulanta
out-patient c1inic
dispanzer
dispensary
dravni I inovnik
individualan, -Ina, -Ino
govermment employee
kLinika
c1inic
medicInskI, -a, -5
medical
medIcinska sestra
nurse
01 'bI'4ciJ a
operation, surgery
osiguranje
insurance
pomonica
assistant (woman)
pomon!l{, .nIka
assistant (man)
praksa
practice
privatan, -tna, -tno
private
sanat5rijum
sluzba
sluzbenik
sanatorium
service
servant, employee
socijalnI, -a, -5
social
socijalizirati, socijallzIram
socijallzovati, socijalizujem
to socialize
kolovati, kolujem
to educate (in school)
individual
1168
SERBO-CROATIAN
UNIT 46
UNIT 46

III Part - III Deo
~yz HCTO~He
~YK
seHnH.
je jeAHa OA
osex
~paHHne
Jyroc~sHje
O~HHHa
ceqe
Haj~ymHx
npyzajy ce KapnaTcKO-6aAKaHCKH
K~cypa ~YHaBa.
n~HHHCRH
Koja ce SOBe DepAan. Osa
K~cypa
H HajAenmHx y EsponH (OKO 100 KM.).
KapnaTCKO-aAKaHCKe n~HHHe. Kao ft ~HBapcKe, HMajy y JyrOCAaBHjH npaeau

cesep-jyr. Oso oTezasa HsrpaA~y A06pHX ca06pahajBHx sesa HSMe~y jaApaHcKor
opHMopja H ae~osor sa~e~a, TaKO Aa je SeAHKH Aeo seM~e sesaH ca CSOj~M npUMOpjeM nocpeAHo - opeKO PHjeKe. To y se~HKoj Mepu OMeTa npHBpe~HH passoj OSHX
Kpajesa.
y
HCTO~HOM Ae~ seM~e
Ha~sH
ce MopaSCKo-sapAapCRa
06~CT.
Osa
06~CT
saysHua CpeAHmHH no~ozaj Ha BaAKaHY. MopaSCKo-sapAapCKOM AO~HOM npo~se

saZRH Me~YHapOAHH oyTeBH. T~ nyTesu Besyjy 3anaAHy Espony ca B~CKRM RCTOROM
(Beo~paA-HHm-Co~Hja-UapHrpaA)
CO~YH).
H ca CpeAoaeKHHM KopeM (BeorpaA-HHm-CKon~e

Osa 06~CT ce Ha~aH sehHM Ae~OM y JyrOC~SHjH. Meyses COAYHCKe
KOT~He,
Koja npHnaAa
rp~Koj.
Ha Jy~y rpaHH08. npeMa rp~o j AeJIHMHqHO je OTsopeHa, TaKO Aa AOJIHHe

jyZHe MaReAoHHje Huajy 6~ry K~MY. Ta KAHKa oMoryhyje rajese HH~YCTPHjCRHX
6H~KH, Koje He ycnesajy Y APY~HM Kpajeswva seM~e (naMYK, MaK u nHpHBa~).
Du istocne granice Jugoslavije pruaju se Karpatsko-balkanski planinski

vijenci.
Ovaj planinski vijenac presijeca klisura Dunava, koja se zove
erdapska
klisura.
Ova je klisura jedna od
najduih i najljepih u Evropi
( oko 100 km.).

Karpatsko-balkanske planine kao i Dinarske imaju u Jugoslaviji pravac
sjever-jug. Ovo oteava izgradnju dobrih saobraajnih veza imeu jadranskog
primorja i njegovog zalea, tako da je veliki dio zemlje posredno vezan preko
Rijeke sa svojim primorjem.
To je jako omelo ekonomski razvoj ovih krajeva.
U istocnom se djelu zemlje nalazi Moravsko-vardarska oblast.

zauzima sredini poloaj na Balkanu.
Ova oblast
Moravsko-vardarskom dolinom prolaze vani
putevi. Ti putevi spajaju Zapadnu Evropu sa Bliskim istokom

(Beograd-Ni-Sofija-Carigrad) i sa Sredozemnim morem (Beograd-Ni-SkopljeSolun). Ova se oblast veim dijelom nalazi U Jugoslaviji, izuzev Solunske
meunarodni
kotline, koja pripada
Grkoj.
1169
UlGT46
BASIC COURSE
Na jugu je granica
djelomi~no
Makedonije imaju blagu klimu.
Gr~koj,
otvorena prema
Ta klima
omoguava
tako da doline june
gajenje industrijskog bilja,
koje ne uspijeva u drugim krajevima zemlje (pamuk, mak i
ri~a).

pert. to mountain,
mountainous
wreath; circle (city);
range
The Carpathian-Balkan
mountain ranges extend
along the eastern border
of Yugoslavia.
arc
to cut
planInskI,
Dut
lsto~ne
granice
~yz
HCTOQHe
~paHH~e
Jugoslavije pruaJu
JY1"OCJJ8.BH je Dl)Yw.a J1 ce
se Karpatsko-balkanski
planinski vijenci.
KapnaTcKo-68~aHcKH
n~BHBcRH
J1;X
Ink pl lnkovi
klisura
.utRosa
uJ:eceIUlTH,
' -npeceua
,
cehH, ce'leu
'"
c.
presijeca
KJIHCypa
Ovaj planinski vijenac

presijeca klisura
Dunava, koja se zove
erdapska
BeRUH.
...
sjei, sijeem
canyon, deflle.gorge
~K
OSHX
U~HHHa
ceQe
KJ1JIcypa llYHasa, Koja

ce 30ae Dep,u.au.
klisura.
Ova je klisura jedna

This gorge is one of the
longest and most beautiful
od najduih i
in Europe (about 100 km.).
najljep~ih u Evropi
(oko 100 km.).
Karpatsko-balkanske
planine kao i
Dinarske imaju u
Jugoslaviji pravac
sjever-jug.
building
-o
"
'"
presijecati,
The Carpathian-Balkan
mountains, like the
Dinaric, run north and
south (Ihave a northsouth directioni) in
Yugoslavia.
-i,
n~RBRCXH,
aeH8rt, BeRIla
to cut across,
traverse
The arc of these mountains

is cut by the gorge of
the Danube, which is
called the Iron Gate.
- -
-a, -o
Osa KJ1Hcypa je jeAHa

op,
HK
jl1YZXX H
Haj.nenmHX YEspona
(OKO 1 OO KM.).
~ApDaTCKO-6aJIKaBCKe
DJJ8HHHe Kao JI
AHHapCKe Huajy y
JY~OCJJ8.BHjH
Dpasau
ceeep-jYJ'.
izgr~dnja
1170
UNIT 46
This makes the development

of good communications
between the Adriatic
seacoast and the(lits l )
hinterland difficult.
SERBO-CROATIAN
Ovo oteava izgradnju
dobrih saobra6ajnih
veza izmeu
Oso oTezasa
A06pHX ca06pahajHHx
seaa
jadranskog primorja
i njegovog zalea.
posredan"
direct
posredna" -o
neposredan"
neposredna" -o
HaMe~y jaApascKO~
npHMopja H
ae~oso~
aaJle ~a.
indirect
Ha~paA~
nocpeAaH,
#
nOcpS,Ilsa, -o
#
HenocpeAaB,
,
HenocpeAHa, -o
Thus a large section of

the country is connected
with the seacoast
indirectly - through
Rijeka.
Tako da je veliki dio

zemlje vezan
posredno preko
Rijeke sa svojim
primorjem.
TaKo Aa je BeJ!BKa Aeo
This hinders to a great

extent the economic
development of that
section of the country.
To je jako omelo
ekonomski razvoj
ovih krajeva.
To y SeJJ:HKoj Mepa OMeTa
In the eastern section of
U istocnom se djelu
zemlje nalazi
Moravsko-vardarska
oblast.
This region occupies a

central position in
the Balkans.
Ova oblast zauzima

sredini poloaj
na Balkanu.
Osa 06JJ:aCT aaY3BMa

CpeAHmHH nOJlozaj
Ha BaJIRaay.
The important international

routes go through the
Morava-Vardar valley.
Moravs ko-vardars kom

dolinom prolaze
vani meUnarodni
putevi.
MopasCRo-sapAapCROM
,ll.OJJBHOM np0Jl8.3e
the country is the

Morava-Vardar region.
aeM~e
BeSaH ca CBOjKK
npHKopjeK nocpeAHO
npeKO PlIjeKe.
npHspSAHH pa3soj osax

Rpajesa.
HCTO~HOM Ae~
Ha~aH
3eu~e
ce MOpaSCKO-
sapAapcKa
O~CT.
Mebysap0,llHH
IIyTeSH.
Ba3HH
1171
These routes connect

Western Europe with the
Near East (Belgrade-NiSofia-Istanbul) and with
the Mediterranean Sea
(Belgrade-Ni-SkoplJeSaloniea).
to belong
This region is mostly in

Yugoslavia, except the
Thessalonian basin,
which belongs to
Greece.
BASIC COOU
UNIT 46
Ti puteVi spajaju
Zapadnu Evropu sa
TH nyTeBR Be8yjy 3ana,lJ;HY

E!lpony ea BJDlCRHM
Bliskim istokom
RCTOROM (Beo:rpa,tl-HHJII-
(Beograd-Ni-Sofija-
CO~Hja-UapBl"paA) H
Carigrad) i sa
CpeAoaeMR~M
Sredozemnim morem
(Beo:rpaA-HHm-CRon~-
(Beograd-Ni-SkopljeSolun)
COJIYH)
The southern border toward

Greece is partly without
natural barriers,
Ova se oblast veim

dijelom nalazi u
Jugoslaviji, izuzev
Solunske kotline,
prema
thus the valleys of
southern Macedonia have
a mild climate.
Gr~koj.
Na jugu je granica
djelomi~no
otvorena
Gr~koj,
tako da doline june

Makedonije irnaJu
blagu klimu.
plant, herb
plants, herbs
biljka Gpl biljki
cotton
poppy
pamuk
mak, maka
This climate makes possible

the growing of cash
('industrial') crops,
which donat do well in
other sections of the
country (cotton, poppies
and rice).
KopeK
,
npHna,n;aTH,
npanaA8M
pripadati,
,
pripadam
koja pripada
ea
OBa O<SJI8.CT ce HaJ18.aa

BehHM
Ae~oM
y Jyro-
CJJaBXjB, &3Y8eB
CO~HCKe
KOT~He,
Koja npHnaAa
rp~oj.
Ha jYt'y J1paHBll8. npeKa
rpqxoj
Ae~HqHO
je
oTBopeBa.
TaKO
Aa AOJDIHe jymre
MaKe,n;oHHje HM'ajy
(5JI8.J1 Y K JIHMY
<S~Mta
cs Radi
bIlje
MaK, MaKa
Ta klima omogu'ava
Ta K~ra oMoryLyje
gajenje industrijskog
J1ajeae &HAYCTPHjcKHX
(5HMtH, Roje He ycnesajy
bilja, koje ne
Y APYt'HM Kpa jeBBMa
uspijeva u drugim
aev~e (naMYK, MaK &
krajevima zemlje
nXpHHa1J)
(pamuk, mak 1 rl~a).
1172
SERBO-CROATIAN
UNIT 46
NOTES
Note 46.1
Adjective Formation
Note 46.1.1
Prefixes in Adjective Formation
As in noun formation, other factors besides suffixes are involved, such

as prefixes and compounding. Examples of prefixes in adjective formation are:
Formatives
bez-
besplatan
without
bezbeznad-
-(a}n
-ei-(a}n
-J-(a}n
ne-
-m-en
nesvr~en
ne-
-e-n
dotada~njl
do-
-~-nj-
omiljen
beloved
0-
-J-en
bezn!de~an
nad-
over
ne-
negative
n!dleian
in charge
nepismen
illiterate
unfinished
up to
(perfective)
o-
0-
Note the use of

kratak
mil!
Iprel Itoo muchl in:

pr~kratak
short
small
premalen
too short
too small
There are, of course, many examples of adjectlves having stems in common

with verbs or nouns which have prefixes. For example:
izvestan
IzlaznI
prose~an
zanimljiv
poslednjI
prolenI
neprekidan
promenljiv
certain
pert. to exit
average
inteI!estlng
last
pert. to spring
uninterrupted
changeable
izvestiti
Izlaziti
prosei
zanfmati
posledica
prolee
prekid
promena
to
go
to
to
inform
out
cut through
entertain
result
spring
interruption
change
Note 46.1.2 Compounding in Adjective Formation

Examples of compounding in adjectives are:
maloletan
suvozemni
meunarodnI
under age
pert. to dry land
international
snv
meu
Compare:
leto
small
dry
zemlja
among
narod
swnmer
land
people
1173
UMlT 46
BASIC COU1lSE
sr~da
sredoze.rnn!
med1terranean
ovogdi~nj!
pert. to thls year
,
ovo
takozvAn!
so-called
tako
Note 46.1.3
Compare:
,
middle
zemlja
th1s
gOd1na
land
year
thus
zvan
called
Suffixes in Adjective Formation
A number of sufflxes used ln the formatlan of adjectlves have been

discussed in earlier units. This note prov1des a general review and also
discusses other adjective formants. While not complete~ the most frequent
suffixes so used are given here~ as well as a few others.
Participles are adject1ves regularly made from verb stems. These include:
~
Part1c1ple
Present Active Part1c1p1e
l-particip1e
Past Actlve ParticipIe in -v
Past Active Participle in -vi
Past Passive Parti-elp1e ln -n
Past Passive Particip1e 1n -t
Adjective Formant
,
-c-1-v-v-n
-t
Example
:idue!
ostao
po~l!v
bIvi
..
pozvan
pozvAt
Of these~ the partlcip1es in /-i/~ l-vl and l-v1/ are generally 1nvariab1e.
Those ln l-nl and l-tl have broader use as adjectives~ taking any adjectlve
endings~ though
their actual use is~ compared with other adJectives~ restricted
somewhat by mean1ng. Examp1es of those in I-c-/~ 1-1-1 and I-v-I as adjectives
in cases other than the nominative are:
-c-1-v-
idUc! nedeljf
prole nedelje
o bivem pr!tsedn!ku
other frequently used participles of this kind are:

neuspeo
unsuc-eessful
tekaI
ostal!
other~ remaining
zadovoljavajU1
current
satisfactory
Of the non-verbal adjective formants the most frequent are:

-(a)n/-n-; with
-s k-/-Jk-/-k-ij-/-J-ov
-in
-J-: -J-(a)n/-J-n(Note 28.2.2)

(Note 28.2.1)
(Comparative; Note 26.1)
(Note 27.2.2)
(Note 27.2~3)
1174
UNIT
SBRBO-CROATIAN
46
The suffixes discussed here l including those above l may be summarized in

a chart, associating them roughly by consonant and vowel s1m1laritles:
-J-ij-oj
-aj
-t
-lt
-nj-
-n-in
-en
-ek
-ok
-(a)k
-sk-Jk-
-(a)n
-c-
-v-iv
-ev
-ov
-aY
-k-
-1-
-ac-
-v~-
As is clear from prev10us d1scuss10ns l these are not all 'separate' suff1xes l
but rather several of these cluster as performing the same functlon l aSI for
I-k-I, I-sk-I and I-Jk-I.

I-J-I and 1-1j-11 along w1th I--I are comparative formants (See Note 26.1).
In add1t10n I-J-I 1s a frequent for.mative used with other suffixes (see examples
below). It also occurs in Ina i lour' (compare Inlsl lus I) and Ival I your , ,
example
as well as in other words.

G praseta
G teleta
Compare:
pra.seI
suckling pig
calf
I-ij-I, I-oJI
and
I-aJI
teleI
pert. to suck1ing pig

pert. to veal
are used ln the formation of pronominal adJectlves.
Compare:
Root
k-
m-
Formatlves
-oj-J-lj-oj-
which
whose
I-aj-/ is used only as an extens10n in the mascullne singular nominative:

/tlj/I /ovaj/, /onaj/. /-oj-/ also occurs 1n some numerical adjectlves:
dv-
dvojI
-oj-
'two '
(See Note 14.2). /-J-ij-/ is found with some noun bases l as /de~ljt/ Ichild'sl
(/dec-J-ij-t/; cf. /deca/ 'children').
For.mations involving /nl are very frequent. /-(a)n/ with its var1ant
/-n-/ (before /-t/ etc.) is extremely common (see Note 28.2.2). /-J-/ often
occurs before the /-n-/ suffix: /krG.g 'circle l l IkrG.an/ and /krG.nt/ 'round'.
I-eni
occurs with both
led (G leda)
...
vuna
voda
1ce
wool
water
l-zero
-a
-oi
leden
...
vunen
voden
vodenI
end1ngs and
l-t
-a -0/:
1cy
woolen
watery
pert. to water
1175
1JItUT46
BASIC COURSE
c1'kva
church
crkvenI
ecclesiast1cal
dr~tvo
dru~tven
sociable
drUg
society
companion
dru~tvenI
social
hrana
food
prehranbenI
pert. to food
I-inI
is frequent as a possessive adjective associated with nouns in
l-al
(see Note 27.2.3).
I-nj-I
(or I-n-J-/) may occur by itself or with other format1ves {/-as-I,

1-1s/, etc.}. (See Notes 28.2.3,29.2.4, 30.1J This suffix is particularly
used with reference to time, though words in I-nj-II of considerably different
meanings may be found.
I-nj-il
1s regularly added to adverbs in

today
Idanasi
I-a~-nj-!I
I-asi:
Idana~nj!1
pert. to today
is also found where no adverb in
I-asi
is in use:
unatra
inside
UnutranjI
interior
sada
sadanjI
contemporary
6vde
do
now
here
to
oVda~nj!
tada
that time
tada~njt
local
up to that time
of that time
Other examples of I-nj-t/:

prolee
spring
posledica
result
I-it/ is not frequent by itself.

rAzlika
difference
dotada~nj!
proletnjt
, ,
prolecnjt
,
poslednjt
pert. to spring
the last
An example of I-J-it/ is:

r!zli~it
different
I-ov-itl forms adject1ves indicating 'characterized by'

kla
dar
brdo
meati
rain
gift
hill
mix
kiovit
darovit
brdovit
meovit
rainy
gifte
hilly
mixed
I-k-I, I-ek-I, I-ak-I, 1-(a}KI, I-sk-I, l-Jk-I

The suffix I-k-I - I-Jk-I - I-sk-I is discussed in Note 28.2.l,I-(a)kl
in Note 45.1.3. I-ek-I and I-ok-I are extensions found in a few adJectives
which are very frequent. Examples are Idaleki 'far' (compare IdalJ!1 'farther l ).
/dubokl ldeep' (compare IdublJ!1 Ideeper'), Ivfsokl 'high l (compare Ivi!1
'higher'). /-(a}k/, a much more frequent suffix, patterns in the same way with
some common adJectives. Examples are Iblizakl 'near' Icompare /bll!1 Inearer').
/redak/ Irare' (/re!1 'rarer').
1176
UNIT 46
SERBO-CROATIAN
I-ov-/
and /-ev-/ are very frequent adjective suffixes, occurring on
pronorrtnal adjectives, as well as on nouns.
For example:
njega
'him'
njegov
'his'
brat
'brother'
bratov
'bI'()ther's'
I-avi may be added as a near relative of the I-cv/ - I-evl suff!>'.::

kako
kakav
'how'
'what kind :Jr'
(See Note 27.2.2 and compare Note 42.2.1)
I-a-/ is found in words such as:
domai
'home'
1-1-1
'pert. to home'
is used not only in the l-participle but also in some non-verbal
adjectives.
'brown'
Note 46.2
New Verbs
presei
,
,
presjeci
a
pres~cati
Ipresijecati
e/ne
da pres~~m
,
presekao
da presijecem
p!~esjekao
presecam
Ipresijecarn
P
I
pr;pasti
pripadati
da pripadnem
pripadam
pripao
sei /
secem
sekao
sjei
sijec~m
sjekao
da is~cem
Isekao
da isijecem
isjel{ao
Isei
Isjei
GD 46.1
presecen -ena
Iprese~en
'
,
-ena
presjeCen -ena
Il;resjecen -ena
presecan
Ipresijecan
to cut,
traverse
to belong
secen -ena
Isecen -ena
sjecen -ena
Isjecen -ena
Isecen -ena
/isecen -ena
Isjecen -ena
lisjecen -ena
to cut
Koje se planine pruaju du istocne granice JugoslaVije?

Kako se zove klisura Dunava?
Kroz koje planine je Dunav prosekao svoju klisuru?
Kakav pravac imaju Dinarske i Karpatsko-balkanske planine u JugoslaViji?
~ta oteava izgradnju dobrih saobraajnih veza izmeu primorja i njegovog zalea?
Gde se nalazi Moravsko-vardarska oblast?

Kakav poloaj zauzima Moravsko-vardarska oblast na Balkanskom poluostrvu?
Koji puteVi prolaze kroz Moravsko-vardarsku oblast?
U kojim zemljama se nalazi Moravsko-vardarska oblast?
Kakvu klimu imaju doline june Makedonije i zato?
Koje industrijske biljke uspevaju u Makedoniji?
1177
UNIT 46
BASIC COUR.
Reading:
JYI"'OCJIB.BHja H H:eHJI cyce,lJ.H
OKO 3.(1) KM.
Jy:rOCJI8Bltlja HMa SpJIO .nYI"'a'lKY cyBo::!eMHy :rpaflilIuY -
lJTaJ11~ JOM.
Ha 3ana..u,y JyrOCJ1aSH Ja HMa 3a jellHH'IKY rra3MI.IY ca
Ira rf,as;.rua
liJle O/l. JallpaHcKor Mopa H npOJI8.3H Kp03 aJInCRa npe;::teJIe /1.0 TpOMe ~e ca AYCT:Pti JOM.
151
hyra'fKa je
5%
KM. HJIH
Oll yKynHe KonHeHe rpaHHue.
~TSJIHja je ceM Tora cycell
JYI"OC~Buje Ha
,Ta~paHCKOM MO~Y. To 'IMH~ /la
je
MT8JIHja OKJIa y nrOmJIOCTH 111 na je ~ caA8 JellaH Oll Ha)B8*HHjHx cycella Jyroc~aB~Je.
Ha cesepy JyrOCJI8sHja ce rp8HH'IH ca AyCTpHjOM
rpa~~ua
UauapCKOM.
CTPHjOM .z;.yrS'fR8 je 32u KM. HJIM 10,7%. IlpeMa MauapcKoj 11yroc.'Ia~H.1a

~onHeHY rpaHH1lY -
623 RM.
'HJIK
Ay-
ca
Ha.1.r:;nr.:1
HMa
20,7%. LOK rpaHHua npeMa AYCTpHjH n:r:OJlUOH Rf03

~.~8!,JS rCKO
OpPoBHTe SJll1CKe npe.neJIe, rpSHH!.Ia nreMa
j H,lle .K[.oa EeJtHKy riaHoHcRy
paBHH~V.
Ha HCTOKy cyce,lJ.H JyrOCJlaFlH je cy I'YMYHH ja

rpSHHua npeM8 PYM.VHH ja nyl"a 'IKa je
JIa~H rpaH~ua paBaH
3eMa,l)Q Jj.yHaB.
L.yHaa
ea
je CBe ,lJ.0 kYH8Ba
y beppan
KM.
Fyra.pCK8..
HJIJ.f
1 lj ,5%. Ter-eH
~YH8a je
KJI~CYPY, '1Mje cy cTpaHe BliCOKa IJO
~YHaBOM BP~O
~O
13U
I~CTO
M~Tara.
BJeYe 'IIUTY.
TemROM H onaeHOM.
rraHHU8 npeMa FyrapcKo j

HAH
KO jJ" DrO-
600 MeTapa. nj:e;.
mH pOK 2 KM., a y .KJ1HCypH ce cyEaBa
0130 'IliaH KJIHCypy ,[JYHaBa jeJlHOM Oll Ha.iJIen:!JHX y b";spon:a, aJIn y

nAoBHAOy
Kp03
(BaH8T). O~aTJIe je rpaHMaa H~Me~y r.Ee~y
oOe CTp8xe llY.H2aa /l.VJ.Yl.Y ce KapnaTcKe nJIaHHHe. K}.'03 ose nJIaHMH~
je npoceK80 CBOjy
y~a~sK
'5S 7
If
Mlle npeKO BaJIK8HCI<HX nJJUHHHS 11 l:.;\'I"'R 'q]{fl.
.le ~; 36
KM.
17,8%.
JY~OCJ1aBHjy
~a
nyTesid E8)i('HK
ca CBOjKM ceBe~HKM M HCToqHHM CYCCJlVJ.M8 He ~e~yjy caMO CYE03eUH~

H:.~7.0B
np'1E~pe.z;.H.VJ.
~J
K;',"JI'fypHI1 ){(VJ.BOT. Hl-JJ: Be 3y je PI l
j'Ha!~.
OHC'~
~Y
CBe nOllYHaBCKe aeM.l.e mTO y BeJIPIRoj MapI nO'AehaBa HJ1XOBe 38 .je.nH~!'1Ke HH'I'eI~ce
MoryhHocTH aa
JY~OCJIaBHja
262
KM. HAH
nr.O.na.~aH.
rpaHVJ.~a
co Ha jyry rpSHH'IH ca rpQKOU.
8,7%.
rpaHHU8
nr-eMa rp'IKoj
H~e
lleJIltlMH'IHO npeKo H!-'ecnaHCRor .je3epa. Ha
/lO Ja/lpaHCKOr Mopa JyroCJIaBHja ce rpSHfII'Ili ca.

fII~e
~yra1{Ka
TepaH Kp03 KojH Or0J183H rpSHHUS BehHHOM je OTEOr~H
A.JI~8HK
fi
:e
~8KO
;-~peCm.l.HCKO)/
je3epy aa.na.3H ce TpoMe~a H3Me~y JyrOCJIaBHje, rp'lRe PI AJ1~aHy.je.

rpaHHUa
VJ.
capaA~Y.
O~
Te 'I'rOYe~e
;m.r. Oli I:pecnaHCRor
je3~J:a
rpeOeHOM apJIo BHCOKHX DJI8HHHa, ce'lo r..Ea ,je 3epa ()XPi1,D.CKO H CH:S/lar CKO
H H~Jla3H Ha JaJ1p8HCKO Mope. l1YZHHB OBe r pa H if ue je
4613 ItM. HJUI 1 lj ,I.J%. AKO ce
OBa rpaHHU8 norAe.na Ha reorpsTcKoj KarTH, Er,,~ehe ce Aa je HCTO :Rr;JIO TelllKO

fir-0JI8.3H8, ceM y .nOJIMHQM8 peKa, KO Ji-DC Jl'Ma uaJIo.
Ha Kpa jy Tpe6a ~01l8TH, .na JYI"'OCJl8 PHjy

~YT, KOj~ B,lJ.a /l.OJIHHOM OBe peKe OJI
Ee~HKe
If
rp'l1C'Y Beay je ~OJIHHa BaU18j:a
je eKOHoMCKe
fI
(AKC;~OC).
CTpaTePHjcK6 Ba~HOCTH
3a 06e 3eM..Ie. CJI060,lIHa 30Ha, KOjy JyrOCJI8SH ja HMa y COJIYHCKOlK
nr\~CTaHHmTY
(ErejcKo Mope) MHOI"O nosehaaa sazaocT OBor cycenCTSS.
1178
UNIT 46
SERBO-CROATIAN
Reading:
Jugoslavija ima jako
Jugoslavija i njeai susedi
dugaku
suvozelnnu granicu - oko 3.013 km.
Na zapadu Jugoslavija ima zajednicku granicu sa Italijom.

od Jadranskog mora 1 prolazi kroz Alpske predjele do
Dugaka
tromea
Ta granica ide
sa
A~atrljoffi.
je 151 km ill 5% od ukupne kopnene granice.
Italija je astm toga susjed Jugoslavije na Jadranskom moru.
Osim toga
Italija je bila u prolosti kao i sada jedan od najvanijih susjeda Jugoslavije.

Na sjeveru Jugoslavija granici sa Austrijom i Madarskom.
Austrijom dugacka je 324 km ili 10,7%.
Granica sa
Prema Madarskoj Jugoslavija ima
najduu kopnenu granicu - 623 km ili 20,7%.
Dok granica prema Austriji prolazi
kroz brdovite Alpske predjele, granica prema Madarskoj ide kroz veliku Panonsku
nizinu.
Isto~ni
susjedi Jugoslavije su Rwnunija i Bugarska.
Granica prema Rumuniji dugacka je 557 km ill 18,5%.

prolazi granica ravan je sve do Dunava (Banat).
zemlje Dunav.
Teren kroz koji
Odatle je granica
Sa obe strane Dunava diu se Karpatske planine.
izmeu
dvije
Kroz ove
planine Dunav je prosjekao svoju klisuru, cije su strane visoke do 800 metara.
Pred ulazak u
Dunav je irok 2 len, a u klisuri se suava do 150 metara.
erdap
Ovo cini klisuru Dunava jednom od najljepih u Evropi, i stoga je plovidba

Dunavom vrlo teka i opasna.
Granica prenla Bugarskoj ide preko Balkanskih planina i dugacka je 536 km
ili 17,8%.
sv~jim
Jugoslaviju sa
sjevernim i istocnim susjedima ne vezuju samo
suvozelnni putevi vani za njihov privredni i kulturni zivot. Njih vezuje i

Dunav. One su sve podunavske zemlje to u velikoj mjeri poveava njihove
zajednike
interese i
mogunosti
za saradnju.
Jugoslavija se na jugu'granici sa Grekom.

je 262 km ili 8,7
11
Granica prema
Grkoj duga~ka
Teren kr.oz koji prolaZi granica veinom je otvoren i lako
prolazan. Granica ide djelomicno preko Prespanskog jezera. Na Prespanskom

jezeru nalazi se tromea izmeu Jugoslavije, ar~ke i Albanije. Od te tromee
do Jadranskog mora Jugoslavija se granici sa Albanijom.
Od Prespanskog jezera
1179
UNIT 4(,
BASIC COURSE
granica ide grebenom
vrl~
sjee
visokih planina,
i izla zi na Jadransk~ m~re.
dva jezera Ohridsko i
S~~darsko
Al(~
Duina ove granice j e 465 km ili 15, 4%.
se ova
gru~lica pogleJa na gecgrafskoj karti, vidje~e se da je ista vrlo teko prolazna,
osim u dolinama l'ijeka, k::.>jih ima

lJa kraju treba oodati, Ja
:AK5i~s).
Jug~slaviju
i Greku vezuje dolina Vardara
Put, koji ide dolinom ~ve rijeke od velike j~ ekonomske i strategijske

za obe zemlje.
vazr~3ti
mal~.
Slobodna zona, koju Jugoslavija ima u Solunskoj luci
(E_'~js.{o more) mnogo pO'/eava vaznost ovog susjedstva.
Banat, -cita
name of a provirlce - part
~f
Vojvodina
mn. p
ridge
-a, -o
kopner.i,
cJntinental, land
port
lL1k;J.
,
~:i;-
from there
,,115
plovidb:l
llavigati~n
podu.r.. avslcI,
I
-at
Danl1bian
-5
Prespan8k~
lak(~
jezer~
pr"5lazan, pr5lazna, -o
Prespa
acc~"~-)S
pr{:s t <lxci tE
por't
prosei,
to
~a pr'os~eJll, prosekao
l ble
Cvl.t
thr'Jugn
/pr'osjei, da prosijeccm!
pr~s15st
poe t
saraor.ja / sur~dnja
collaboration
strate,~ijski, -aJ -6
stratec.:;ic
sUsedstvo / sUsjedstvo
nei,~hborhood
suz~vati, SU78.Vam
to narrow
tr~rnea
il
polrIt
\,/11(:1'(:
(;'Jurl'\.,r'j (~~;
Questions on
Readin~ IJu~oslavija
Sa kojim zemljama se
S kojom zemljom se
~ta ini
Jrl(;(_
thc borders of three

t
i njeni susedi l
grani~i Ju~oslavija?
Ju~oslavija
granici sa zapada?
Italiju jednim od najvaznijih suseda Jugoslavije?
Ko su susedi Jugoslavije na severu?
1180
SERBO-CROATJAN
UNIT 46
Kakav je teren kroz koji prolazi granica
izmeu
Jugoslavije i AustrlJ0
Mad~arkse?
S kojom
dr~avom
Jugoslavija ima najduu kopnenu granicu?
S kim se Jugoslavija
grani~1
na istoku?
kojih zemalja se nalazi klisura Dunava?

vezuje Jugoslaviju sa njenim severnim i isto~nim susedima som suvozemnih
Izmeu
~ta
puteva?
Koje su podunavske zemlje sem Jugoslavije?
Kakva je granica izmeu Jugoslavije iGrcke?
Gde utice reka Vardar?
Da li je solunsko pristanite vazno za Jugoslaviju?
YUGOSLRVIR
tUIJl-;:;--l
l _ . - Intetnahonal boundat'
(!)1ia1.....
kePubhr CdDltal
o Autummou!) 'lea tapatal I

OttNn
I
,.tr
Au.............. _
SelectedU,,"1
I!JO
,1~!JO
1'>lJ
Stdlutlllil!des
1110
I!JO
.ledaI
44-
ITALY
TIRKE\
~_ttfA""'''''''='
_.,..,..dl,.,,.t/
f
O\U.I:RIO\
.......
..
\',,"oI"""McUI,-.~,Io_-q
-x,Jothol,....."
11"."-\
I
20
L I B Y A
13636 1 55
1181
fOOT 47
BASIC COURSE
UNIT 47

In Visa Section
U odeljenju za vize
A
Please sit
down~
madam.
Izvolite
sjesti~
H~O~HTe
cecTH,
roclo~o.
gospoo.
What can I do for you?
~to
zelite?
B
to report~ Isel
denounce; to
register~ file
prijtiviti,
da prlja.v:I:m
immigrant (adj.)
useljenick:I:,
rIJ
i'
jkRW]'H,
r-8 n~ ~ ~i'~M)"
-a, -o
visa
consul
I wanted to register for
an inunigration visa~ sir
('Mr. consul').
h~38
vIza
k5nzuI
K5Hty.r.
Ja sam htjela da se
Ja
caM X'f~ ..'U:l ;:'1.1
C61
prijavim za
useljenicku vizu,
gospodine konzule.
A
('Whom') Do you have

[any relatives] in
America?
Koga imate u Americi?
MY husband lives in
and he wants
me and the children to
join him there.
America~
Moj mu ivi u Americi

i on eli da ja sa
djecom doem kod
njega.
A
permit
sojourn
Is your hus band an American
citizen or a permanent
resident (or 'has a
permanent permit of
soJourn' )?
dozvola
boravak, bor~vka
Da li je va
noa f'o ..'Ja.

#
(loT/alaR, c-o;nry-:.
mu~
ameriki graanin
ili ima stalnu

d~zvolu boravka?
1182.
UNIT
47
SERBO-CROATIAN
B
not long time ago,

recently
He recently became an
American citizen.
,
HeAaBHO
nedavno
On je nedavno postao
OH je CROpO nOCTao
ameriki graanin.
aMepH~KH ~pa~&HHH.
What is he doing?
to sustain, support;
to endure, stand
Is he able to support
you and the children?
Cime se on bavi?
qHMe ce OH a&HHMa?
'"
iZdr~iivati,
H3ApzaBaTH,
,
23.zI.pxcaBaM
izdravam
Da li moe vas i
Aa
Moze Aa H3ApzaBa
Bac H lleuy?
djecu izdrzavati?
B
to employ
--
aanOCJIHTH,
zaposliti,
Aa aanocJIiM
da zaposlim
draftsman
crta, crt~a
UPT81f, uPTi~a
to earn
zaraIvati,
aapa l)HBa
" TH,
3a~~l)yjell
zaraujem
Hels employed as a draftsman and is earning

enough for us to live on.
On je zaposlen kao
crtao i
OH je
3anoc~eH
upTa~
zarauje
Kao
aapa~yje
dovoljno za zivot.
A
to submit; to stand,
endure
podnijeti,
application
molba
Did he file an application

for your visa with the
immigration authorities
in America?
,
Aa nOAHeCeJl
da podnesem
MOJl6a
Da li je on podnio
Aa
~H
je
molbu za vau vizu
Mo~y
kod useljeniokih
KOlI
vlasti u Americi?
B~CTH
OH
nOAHeo
oa samy BHay
yce.lleHH~HX
y AMepZUH?
Yes, he did.
Da, podnio je.
D.a, nO,lJReO je.
'"
copy
prijepis
npenac
or,
statelnent
kapija
KSnHja
,
Hajasa
izjava
1183
UNIT 47
BASIC COURSE
oath
Here ls a copy of his
affidavit of support
('his statement under
oath about his material
situation' ).
z~kletva
'"
3aKJleTSa
Ovo je kopija njegove
Oso je Dpenee Herose
izjave pod zakletvom
H3jase
o materijalnom
no~ 3aK~eTBOM
MaTepHja~oM
cTaHr.
stanju.
A
How old (1big t ) are your

children?
Ko11~a
su
va~a
djeca?
KO~Hxa
cy sama
~eua?
daughter
l{~rka Gpl
xh;pxa
krki
under age
maloljetan"
of age
maloljetna" -o
punoljetan,
punoljetna, -o
My daughter is still a
minor" but my son is
of age.
Xh;PXH
,
Moja kerka jo~ je
MaJ10~eTaH,
-o
Ma~o~eTHa,
,
nyHo.lIe TaH ,
nyHOJleTH&, -o
Moja KhH je jom
maloljetna, ali
MaJlO~eTHa,
aJlH Moj CHH je IlYHOJleTaH.
moj sin je
punoljetan.
A
The age doesntt affect the
preference right if
your son lsn 1 t. married.
Godine nita ne
utl~u
r OAM He
na pravo
HHDfT8
He yTH '1y
Ha npaso DIJseHCTsa,
aKO Bam CHH BRJe
prvenstva" ako va
sin nije o~enjen.
ozeBBH.
No" he isntt.
to speed up"
accelerate
or"
issuing, issuance,
issue
Can I do anything to
speed up the issuing of
the v1sa?
Ne" niJe oenjen.
He, HY-je oze&eH.

Y6p3aTII,
Ubrzati"
da ubrzam
pospjeiti,
da pospjeIm
izdavanje
Da li mogu u~initi
neto da pospjeim
izdavanje vize?
~a Y6~3iM
'"
nocnewHTH,
~& nocnemiiM
'"
R3.l1.aaaJlle
~a
ja Mory .lI.a Y'lHHRM
HemTO
/l.a
HOA8SaHe
y(jp3all
SHoe?
1184
UNIT
47
SBRBO-CROATIAN
to take out, pUlI

out, extract; to
get a ticket or
document
document
or,
Surely I have to get
some documents.
Izvaditi,
B3B8.AH'1'B,
da Izvadrm
.ua H3saAiu
dOku.nen(a)t,
dOkUmenta
isprava
,tl ox1-xea
(a) T,
- H'1'&
ltOKYJle
" cnpaB8.
H
Sigurno moram
izvaditi neke
isprave.
CHrypHO Tpe6a Aa
HBBa~HM
HeKa ltOKyveHTa.
ins truc tion

regulation,
instruction
Here is this ins truc tion.
extract" swmnary
leaf, letter, newspaper
to wed
uputa
pr6pis
ynyTC'1'BO
t.
nponKc
Evo vam ovaj propis.

izvod
list pl listovI
You'll need copies of

your marriage and birth
certificates as well as
some other certificates.
outgoing" exit
em1grant (adj.)
B~B'li8
BBBO,tl H3 (IIaTHue) KJHlre

s8a1li'ai'x / SeaUHHIlB.
"
POAHH, -I, -8
-(5
rodni list
,
I
(xaTHue)
KaHI'e
po~eBHX / KpmTeHKU&
RSBOA
kr~tenica
uvjerenje
HB
7Bep5B:e
Treba6e vam vjenani

i rodni list i jo~
neka uvjerenja.
-a.,
-<5
iseljenIkI,
-!" -<5
exit visa
or
em1gration visa
a-
JlBCTOBH
vjenanica
iZlaznI,
Jmc'!'
Bea.'1'B,
,
,tla Be8118.1I,
p.p.p. vjen~
vjenani list
rodnI, -a"
,
BBSOZl
vjenati,
vjenam,
marriage certificate
or,
pert. to birth
birth certificate
or,
certificate"
conviction
Eso BaU OSO ynyTC'1'BO.
izlazna vfza
TpeaLe
Bau BGBOAH BG K&HI'a
sea,aHHX B
po~eBHX,
Kao H
jom HeKa 7B8PeBa.

BGJJa8Hi, -i, -8
Hce~HB~., -i, -6
IIG_8Ha BII8a
"
iseljenika vfza
U8S
BASlCcouaSB
Can you get a passport

and ex!t visa?
Da li moete dobiti
paso~ i izlaznu
UNIT 47
lla
MOKeTe ltOCSJlTB
uacom B Be~aHY B.ay?
JIH
vizu?
B
I hope I won't have any

difficulties with that.
Nadam se da
pote~koa
neu
imati
oko toga.
RaAalI ce lta ReLy oaTH

Temxoha OKO To~a.
All right.
Dobro.
l1oCSpo.
Vocabulary Pertaining to Consular Affairs

driivl j anin
dravljAnstvo
emigracija
em.!grant
citizen (legal)
citizenship (legal)
emigration (political)
emigrant (political)
citizen
citizenship
to emigrate, to move out
emigration
emigrant
death certificate
graanin
graanstvo
iseliti se - iseljavati se
iseljava.nj.e
iseljenIk, -Ika
izvod iz mati~ne knjige
~IIh / Umrlica
in charge
nationality
fatherland
inheritance
niidlean, -na, -no

nir6dnost f
otadbina
nisle [niislje] /
nasledstvo [nasljedstvo]
podanIk pl podanIci
pod&nstvo
spisak pftanja / upitnIk
citizen, subject
citizenship (legal)
ques tionnaire
visitor's visa
transit visa
to imm.igrate J move in
1mm1grant
immigration
inheritance, estate
native land
native
domicile
tur:!stI~kalvfza
tranz:ttna1vfza
useliti se - useljavati se
useljenlk, -fka
useljavanje
zaostav~tina / masa
za.vi<SAj
za.vi<Sajan, za.vicAjna,-o
zavi~ajnost f /dom!Cil
1186
'C:
H3DO)];
-I:='
I~
H3 MATIf1IHE KILHrE POnEHHX

Qyuan_
ePna
01Dll1llllO
CP
CJ'PAHA
(JluI. MeCCIl rO.tllOI8
(1eQb Ipoj)
---..-
" "
--
_.......
(aH, . . . . . . . . . . . . . .
MM
_M
(O-~
- ...... po'
- " ...
(llapO_ ..
nOllAUIt O PO,IUI1'EJWtMA
~a)
POItraa)
CNCl:TO
pol)c-
Y'lRqll H
fipoJ)
HaKNllJ1NM ynKLK II npll6eJ1CWKe

nOli 4DftT8)
OllA
Jj
MAJKE
nopoAII'IHO ...
(1ll ...., ..,ja. . .
~
~
OJ
-.J
POI)UO . . .
".,.... llIeaeQ R rOJllQla
pol)elwl
Mem po1)eaa
,IlpnIINIICTJIO
Hapoucr
1aIUiMaIM
Mecro
C1'lUI08IIN
~"""'fl*IU8
IbJ1d TO
Ropo4JItIRO H
~ lp.
nm ..A"
pa4eao ....e nPJIJ&Blloua

(llpja8lLUll)
19
"IlaHa
(M
nl
rOJl
MaTM'Iclr
(MlITI...,,)
H 1148"~H
e'~~~~1 ~:=;:~i':;:u'~ &, I"a:t
UNIT 47
BASIC COURSE
"3DO)];
H3 MATIflIHE KlLHrE BEH1IAHHX
CKynWTHHa OUWTHHe _._._.._._.._
, cpe3a _
._..
_................ peny6J1HKe.
CT.PAHA
(TCQilii6;ojr
---(MCTO-n.:mm
)KeHHKa
....-&'P.i8)"---
He.CCTe
nopOAH'DIO H poJ)eHO
HMe
.....- -------------------I
~-------_t_-------------------
PallHje 6pa'lllo
CTIUY
AaB,
MeceJl H rOAHH8
po1)eatL
ApJCllBJloaHCT80
HapOllHOCT
MecTo CTaH08lUloa
(Cpe3)
nOpoaK~HO H PO~HO
"Me poaKTen.a
oua
oua
MajKe _.___._
H pOTjeHO H~C I)
" MecTO CTaHOsafb8 caeaOK8
IIpK clUIanatt.y 6pau
2) _._
____..____.
MajKe
nOpoaH~HO
._._
._
_.__.
._..__ ...
_.___.
...__
~-----------
nOpOalt~HO H P01)eHO HMe H MeCTO
CTaHOBaHoll nYHoMO!\HKKa HnK TYMa'l8 _ _...____._._....._ __
____.
__ ___
.___".'___." ".
nOpoJlH~HO If poJjeHO HMC CJlyxc6CHOI
,1Rua opca KojHM je 6paK CKnODJ&eH

nOpOaH~HO K PO~HO HMC MaTH'fapa
"ljasa 6pa~HHX ,lIpyrosa,

y apyre Hljase
npHMea6c H ucnpa8Ke
o tt.HX08RM nOpOJ1H'IKHM HMeKKMa
rpewaxa:
&pa'IIIH apyroBH:
CaeJlOuH:
I)
J)
2) _._ ._. __...
HaxKuHH yoHCH II npll6enewxe:
._...__.._.........
_..__._....._...
2) ._......._..._...
__.
HlllaTO llaHa
..
MaTJl1l8p,
(M.
Cn)'lK6eJlO nKllC
._..........._ I~ ........__ rOJl.
n.)
MaTJI'IlIp
06pa1lU,l 11/33
1188
'C:
H3BOA
-3
03 MATHqHB KIbHrB YMPJIHX

HapoAHOr oroiopa
Cpe38.
...........................................................................................................
CTPAHA
(Aau. MeCI:U H rOAHlla ynllcal
TexyIm Spoj
(llaR. Meceu. ra.BHa H 'lac (0-24) CMp"")
(eleCTO ClllpTH.
)'."IU8
H lipOJ)
UOPOAJAHO H pot,)eao lIMe YMP.nor (.ne)

HaKHtU\HH ynHCJI:
,l(au. MeC~ H ro,qrma pot,)eaa yMPJIOr (JIe)

..
..
.. -MecTO poljeHaa yMpJIor (.ne) (cpe3)
_._--_.- --_._----_
------ ---- - - - - - - - .._.ztpZ8BJb8BC'1'BO
.....
.....
Jj
--
~.-
., - - - 1 - - - - - - - -.. - - - - - - - - - - - - - - . -....- - - . . .
Hapo~OCT
eX>
\o
e;
UOCJIe,ttHte MecTO C'r8HOB8lDa; y.n. JI 6p.
-----
BP8'f1lO CTaJ&e
______
..
__
_ _ ..
_._-
-o
._
..
Uo~o JI poljeao HMe 6pa'IHor myra

Oila
UapoJ;tH'lHO JI pol}eHO HMe poAKTen.a
MajKe
!
UOPOWAHO H pot,)eHO HMe JIPHjaBH~a
"
__
"
MecTO CTaBOBaB4
(y.n.
__
JI
6p.)
..
upHjaBHo~a
npHME'A)e JI Hcnpasxe rpemaKo:

Jth;laTO AlUiQ
19
(M. II.)
npHjalD.lal!
06p13al1 Gl'. t1il.. ('3-'lO..1O)
ro:l.
MaTH"lap.
MaT8'1ap
.f.1i181Le: ..CaspelleRI IAlIRR8crpauaj8 -6eorp8.l. III'HlpeRC!K8 li
UNIT 47
BASIC COURSE
NOTES
Note 47.1
Word Formation:
glUp
Adject1ves and Verbs
'stupid'
zaglt1piti
jeftin
'cheap'
/oglupiti
pojeftIniti
sknp
slep
'expens1ve'
'blind'
poskupiti
oslepiti
'to become stupid'
'to cheapen'
'to raise the price of'
'to become blind'
In these pairs the adjective may be ~considered as basic and the verb as
derived from it. In each case the verb has added a prefix - a perfectivizing
prefix.
The following forms show how the verb may share formants in common with
the adjective:
Root
snag-
,
snaga
strength'
ed-
gl~d-
..
sn~an
osn~iti
vlaga
Imoisture'
oedneti
'thirsty'
-(a)n
'thirst'
ogladneti
(a)n
'be hungry'
'hungry'
OVlaiti
Imoisten'
vlaan
Imo1st" damp'
objasniti
jasan
jas-
strengthen'
strong'
gl.dan
glad
'hunger'
vlag-
Adject1ve
edan
'thirst'
Adjective-Verb
Formatlve in
Common
-(a)n
'make clear'
'clear'
An example where the adjectlve is derived and the verb appears baslc ls:
Adjective
mog-
~,
moc
,
mo" can
moi
1190
SERBO-CROATIAN
UNIT 47
An important set of adjective - verb forms is that of the comparative of

the adjective and verbs derived from it. Examples are:
Adjective
blAg
,
dalek
,
dobar
gorak
jak
lep
m.1i
mek
rav
veliki
Comparative
Verb
lmild'
blaI
ubU1lt1
ifar'
dalji
udaljiti
'good'
Ibitter l
boljI
pobolj~ati
gor~!
ogar~iti
ja~!
poJa.~ati
lepi
manj!
mek!!
gorI
ulep~ati
'strong'
'beautiful'
'small'
'soft'
'bad'
'large'
Note the extension
/--/
embellish'
reduce'
sorten'
worsen, deteriarate'
increase'
'to
'to
'to
'to
'to
smanjiti
umek~ati
pogorati
poveati
ve!
'to alleviate, soothe'

lto remove'
'to improve'
Ito embitter 1
'to strengthen, intensify'
in /pogorati/, parallel to /umekati/ and !ulepati/
where it is the comparative suffix.

The following list ls of some other common adjectives and verbs which are
based on them:
"
cftn
,
crven
~ist
glf.tp
glQv
).
go
jeftin
ljat
mlAd
prost
"
skt1p
slab
sl~p
"
spor
star
sve!
topal
'black'
poc~niti
oc~niti
Ired l
pocrveniti
Iclean'
Istupidi
istiti
Ideaf l
'naked, barel
Icheap ,
Iangry I
Iyoung I
'simple'
'expensive'
'weak'
'blind'
'slow I
'old'
'fresh'
'hot l
zaglUpiti
/oglllpeti
ogltlviti
/ogltlveti
ogoleti
pojeftIniti
ljllt1t1 se
podmliidi ti
I-podmlacnvati
uprostiti
poskllpiti
slabiti
osleptti
usporiti
ostariti
osveitl
topllti
/utoplltl
'to blacken, to become s unburned ,

'to speak ill of'
Ito redden, blush l
Ito clean I
Ito become stupi l
Ito become deaf'
Ito denude l
'to cheapen'
Ito become angryl
'to rejuvenate'
simplify'
raise the price of'
weaken'
become blind l
slow down l
'to become old'
'to freshen'
'to warm'
'to
'to
'to
Ito
Ito
1191
UNIT 47
BASIC COURSE
Note 47.2
New Verbs
iZd1~Im
a/I
izdrati
da
izdravati
izdravam
to endure
to support
podn~ti
da
/podnijeti
podnositi
podnosIm
a!J~
pospe!vati
/pospje:fvati
da pospe~Im
!da pospje~Im
pospeuj@m
/pospjeujlm
i
a/J@
P
I
prijaviti
prijavljfvati
prijavljuj~m
a
a
P
I
ubrzati
ubrza-vati
i
a
i
i
I
p
i
a
vIc
a/J~
posp!~iti
!pospje~iti
podneo -~la
podn! t/podni j et
podnio -ijela podnesen -ena
podnes~m
to submit
podno~en
to speed Upi
da prijavIm
prijavljen
prijavlJtva.n
to report
da , ubrzam
ubrzavam
,
da uselim
useljavam
ubrzan
,
ubrzava:n
to speed up
useljen
useljaVan
to move in
immigrate
useliti
uselja.vati
,
vaditi
,
izvaditi
vadIm
da izvadIm
vaen
to take out
vencati
/vjencati
venca-vati
/vjencavati
da vencam
Ida vjencam
vencava:m
/vjencavam
ven~a:n
/vjen~a:n
to wed
vencavan
/vjenca:van
zaposliti
zapoljavati
da zaposlim
zapoljavam
zaposlen
zapolja:van
to employ
I
P
zara.diti
da zaradIm
,
zaraen
zara:J:van
to earn
zaraIvati
Izvaen
zarauj~m
Grammatical Drill
GD 47.1
Verbs Derived from Adjectives
The follOWing transform drill may be drilled first as a learning drill.

In the second drill the verb transform is to be given without books with the
adjective sentence as cue. The third drill is to be question and answer. One
stUdent is to ask a question based on the drill sentence. The other is to answer,
using the verb being drilled. The answers may be as free from the text as the
student wishes, provided only that the verb in question is drilled.
1192
SERBO-CROATIAN
UNIT 47
/dobar, bolji/ - /Poboljati se-poboljavati sef 'to improve'

Uslovi za zivot su sada dobri.
Uslovi za zivot su sve bolji.
Odnosi izmeu velikih sila su dobri.
Uslovi za zivot su se poboljali.

Uslovi za zivot se poboljavaju.
Odnosi izmeu velikih sila su se
poboljali.
/rav,
gori/ - /pogorati se-pogoravati se / 'to worsen, deteriorate'

Stanbene prilike u gradu su rave.
Stanbene prilike u gradu su se
pogorale.
Vremenske prilike su sve gore.
Vremenske prilike se pogoravaju.
Odnosi izmeu velikih sila su ravi.
Odnosi izmeu velikih sila su se
pogorali.
/veliki, vei/ - /poveati se-poveavati sef 'to increase'
Broj aka u kolama je veliki.
Broj aka u kolama se poveao.
Broj aka je sve vei.
Broj aka se poveava.
Tekoe su velike.
Tekoe su se poveale.
Imali, manji/ - /smanjiti-smanjivati/ 'to reduce, diminish'
Prirataj stanovnitva je manji.
Prirataj stanovnitva se smanjio.

Prirataj stanovnitva se smanjuje.
Tekoe su se sada smanjile.
Prirataj stanovnitva je sve manji.

Tekoe su sada manje.
ljak, ja~i/ - /poja~ati-poja~avati/ 'to intensify'

Vetar je danas ja~i nego juce.
Vetar se danas pojacao.
vetar je danas sve jaci.
Vetar se pojaava.
/snaan/ - /sna~iti-osna!iti/ 'to strengthen'
On je snaan ~ovek zbog tizi~kog rada.
Njega je fiziki rad osnazio.
Fizi~k1 rad pravi ~oveka snaznim.
Fizi~ki rad snazi oveka.
Islabi - /slabiti-oslabit1/ 'to weaken'
l
On je f1zickl oslabio zbog nerada.
On Je fizick1 slab zbog nerada
Nerad slabi coveka.
Nerad pravi coveka slabim.
/gladan/ - /ogladneti/or /ogladniti/ '-to get hungry'
Gladan sam. Dajte mi ne~to da jedem.
Ogladnio sam. Dajte mi neto da
jedem.
/Zedan/ Dete je zedno.
i11 vode.
/ozednet~
or oedniti/ 'to be thirsty'

Dajte mu cal1u mleka
Dete je ozednilo.
i11 vode.
Dajte mu cau mleka
l/neradi - linactivity'
1193
UMlT 47
BASIC COURSE
~1st/ - ~1st1t1-pO~1st1t1/ 'to clean, sweep'
Va~a soba je ~ista, gospod1ne.
Vaa soba je po~iena, gospod1ne.
Va~a soba jo n1je gotova.
Va~a soba se sada ~1st1.
~1st/ - ~1stit1-0~1st1t1/ 'to clean'
Vae c1pele su ~iste.
Vae cipele su 0~1ene.
/prljav/ - /prljati-isprljati/ 'to soil'

Moja koulja je prljava.
Moja kouaja se isprljala.

Odelo svetle boje lako se prlja.
/topal/ - /otopliti/ 'to become warm'

U maju je
obi~no
toplo vreme.
Vreme u maju
obi~no
otopli.
/topal/ - /topliti-utop11ti/ 'to dress warmly'

Decu treba toplo obui.
Decu treba utopliti.

Decu treba dobro topliti.
/hladan/ - /hlad1ti-ohlad1t1/ Ito cool down'

Moja kafa je hladna.
Moja kafa se ohladila.
Moja kafa je jo vrua.
Moja kafa se jo hladi.
/hladan/ - /hladit1-rashladit1/ Ito make cool'

Da li je voda hladna?
Da li se voda rashladila?
Voda jo nije dovoljno hladna.
Voda se jo hladi.
/hladan/ - /zahladneti/ 'to become cold'

Napolju je hladno.
Napolju je zahladnelo.
/uzan/ - /suziti/ Ito narrow l

/ui/ - /suavati/
U jednom delu
erdapa
U jednom delu
Dunav je vrlo
erdapa
Dunav se suava
na 150 m.
uzan (150 m. ).
/iroki - /iriti-pro~iriti/ Ito widen l

Ovaj put nije dovoljno irok.
Ovaj put treba proiriti.
Od Zagreba dolina Save je iroka.
Od Zagreba dolina Save se iri.
Iskupi - /poskupiti/ 'to raise the price'

/skuplji/ - /Poskupljivatl/
~ivotne
namirnice su skupe.
~ivotne
namirnice su poskupile.
~ivotne
namirnice su sve skuplje.
~ivotne
namirnice poskupljuju.
/jeftin/ - /pojeftiniti/ Ito cheapen'

Voe je jeftino.
Voe Je pojeftinilo.
1194
UNIT
47
SERBO-CROATIAN
/sladak/ - /zasladiti/ Ito sweetenI

Vaa kafa j e slatka.
Vaa kafa j e
zaslaena.
Igo, gola/ - /ogoleti/ 'to denude l

Dalmatinske planine su veinom gole.
Dalmatinske planine su veinom ogolele.
/dockan/ (adv.) - /docniti or zadocnjavatl- zadocniti/ I to be late I

Ja sam doao dockan na veeru.
Vozovi sti~u dockan zbog snega.
Ja sam zadocnio za veeru.

Vozovi docne Zbog snega.
Vozovi zadocnjavaju zbog snega.
/kasan/ - /kasnit1 or zaka!njavati-zakasnit1/ Ito be late'

Voz je do~ao kasno.
Voz je zakasnio.
Vozovi sti~u kasno zbog snega.
Vozovi kasne Zbog snega.
Vozovi zakaInjavaju zbog snega.
/blag,
bla~i/
/ubla~iti-ubla~avati/
'to soften, alleviate I
Oni su postali blagi pod uticajem
Kultura i obrazovanje su ih
kulture i obrazovanja.
Pod uticajem klime ljudi postaju blazi.
~ima
ubla~ili.
ublazava ljude.
/lep, lepi/ - /prolep~ati/ Ito become beautiful, improve I

Radio ka~e da e se vreme sutra
Radio kaze da e sutra biti lepo vreme.
prolep~ati.
- /ulep~ati/ Ito make beautiful, embellish l

Ovo drvee je ucinilo na~u ulicu lepom.
Ovo drvee je ulepalo nau ulicu.
/lep,
lep~i/
/slep/ Iblind l - /oslepet~or/oslepiti/ Ito become blind l

Moj prijatelj nije potpuno slep, ali
Moj prijatelj nije potpuno oslepio,
slabo vidi.
ali slabo vidi.
/gluv/ Ideaf I - /ogluveti/or/ogluviti/ 'to become dearl

Moj srodnik je skoro potpuno gluv.
Moj srodnik je skoro potpuno ogluvio.
/ljut/ - /naljutiti (se)-ljutiti (se)/ Ito get angry'
Ja sam ljut na Jovana.
Ja sam se naljutio na Jovana.
Ja se ljutim na Jovana.
1195
BASIC COURSE
GD 47.2
UNIT
47
Ko iZdaje vize?
Ko je nadlezan za izdavanje viza?
Da li vi izdajete vize?
Da li ste vi nadlezni za izdavanje viza?
Kakvu vizu elite, gospodine?
Koja dokumenta treba da podnesem za useljenicku vizu?
Da li ~ena i deca imaju pravo prvenstva za useljenicku vizu?
Da li je va otac americki graanin?
~ime se zanima va otac?
Da li mo~e otac da vas izdrava?
Koliko on zarauje mesecno?
Koliko godina ima va sin?
Koliki je va sin?
Da li imate izvod iz knjige vencanih?
Da li ste podneli izvode iz knjige roenih?
Da li imate paso?
Da li ste dobili izlaznu vizu?
Da li ste bili kod lekara?
1196
SERBO-CROATIAN
UNIT 48
UNIT 48
Reading Selection -
~tivo
za
~1tanje
Reformat1on - Reformacija
nOKpeT
peroopua~je
6HO je
Hajja~R Me~y C~OBeH~HMa.
YCKOpO
noc~e
06ja~RsaHa
~TepoBHx 95 Ta~aKa (1517) R~eje pe~opMa~Hje noja~yjy ce y C~oBeHHjH (1525).

DpoTecTaBTcKH pemopuaTOp npHKOZ Tpy6ap (1508-1586) npeBeo je HOBB 3aBeT Ha
c~oseHa~KH. Ha HeKa~HM yHBBep3HTeTHMa CTYAupajy He caMO n~eMHhB H rpa~aHB,
seh H M~~HhH ceOCKor nOpeKAa. (CaMO y TH6HHreHy y~H 301 ~aK H3 THX KpajeBa.)
y UpKSH nponose~HHUH ynoTpe6~Bajy AO Ta~a 3anOCTa~eH, C~OBeHa~H je3HK.
c~oseHa~B
3aTO
K~a
nyx pa~o npHXBaTa HOBy HayKy. npOTeCTaXTH cy H3AaAH OKO

aa C~OBeB~e (1551-1595). TaKO je y C~oseHHjH npOTeCTaHTCKH nOKpeT
HanpaSHO AyXOBHy
YTHQaj
peso~UHjy
pe~opMauHje KO~
HapO~HY
H CTBOpHO
50
K&HEeSHOCT.
XpsaTa HHje 6BO TaKO jaK Kao
KO~
C~oseHaua.
UeHTap
nOKpeTa 6HO je y HCTpH. H3 HCTpe je 6HO ~yseHB npOTecTaBTCKB HaY~HHK MaTHja

B~~Hh (1520-1575) noaRaT no~ HMeHOU ~AaQHjyc H~PHKYC. Ha ~e~ Tor nOKpeTa
6R~ cy y~eHB ~y~H mapOKHX nor~eAa. OHH cy ze~e~H ~a ce nOKpeT pe~opMaUBje
npomxpH no ue~OK Ba~aHY, ~aK H Me~y TYPUHMa. 3aTO ce OHH BHCy orpaHB~H~
Ha npeBO~eHe H mTaUnaHe CseTor nBCMa H upKseHHX K5Hra caMO 3a C~OBeH~e H
XpBaTe. To je KO npBK KY~TypHK nOKpeT y KOMe ce OCTsaPR~ capa~Ha C~OBeHaua,
XpsaTa B Cp6a. AO 1564. DpOTeCTaSTR cy 06jaBR~ 3a Cp6e H XpsaTe 13 CDRca
rJl8.rO.6RIlOM,
Ko~
hBPH~IlOU H
Cp6a je nOKpeT
9 AaTHHHIlOM.
pe~opMaUHje
HMao Bajuaaer ycnexa. Y TO
~oa
na~a
o6Ba~He neLKe naTpHjapmRje (1557). CeM Tora, npaBOCJI8.BHa Bepa BeL je A06BJ18.
KOA Cp6a aaIlBOBaABO 06e~e.je H npeABOAHJ18. HapOA y 60p6H aa onCTaRaK.
TaKO je noxpeT pemopuauHje ocTao y OKBHpy
Pokret reformacije bio je
najjai meu
KaTo~~e
Slovencima.
upKBe.
Uskoro poslije
objavljivanja Luterovih 95 to~aka (1517) ideje reformacije pojavljuju se u

Sloveniji (1525). Protestantski reformator Primo~ Trubar (1508-1586) preveo je
Novi Zavjet na slovenaki.
Na njemakim sveu~ilitima studiraju ne samo plemii
i graani" ve i mladii seoskog porijekla.

tih krajeva.)
slovena~k1
(Samo u Tibingenu ui 301 ak iz
U crkvi propovjednici upotrebljavaju do tada zanemareni,
jeZik.
Zato
slovenaki
puk rado prihvata novu nauku.
Protestanti
su izdali oko 50 knjiga za Slovence (1551-1595). Tako je u Sloveniji

protestantski pokret napravio duhovnu revoluciju 1 stvorio narodnu knjievnost.
1197
UNIT 48
BASIC COURSE
Utjecaj reformaoije kod Hrvata nije bio tako jak kao kod Slovenaca.
Sredi~te pokreta bilo je u Istri.
~uveni protestantski naunik Matija Vlaci
(1520-1575) poznat pod imenom Flacius Illyricus, bio je iz Istre.

pokreta bili su uceni ljudi
~irokih
nazora.
Na celu toga
Oni su eljeli da se pokret
reformacije proiri po cijelom Balkanu, pa ~ak i meu Turcima. Zato se oni nisu
ogranicil1 na prevoenje i tampanje Svetog Pisma i crkvenih knjiga samo za
Slovence i Hrvate. To je prvi kulturni pokret u kome se ostvarila saradnja
Slovenaca, Hrvata i Srba. Do 1564. protestanti su objavili za Srbe i Hrvate
13 spisa glagoljicom, 8 irilicom i 9 latinicom.
Kod Srba je pokret reformacije imao najmanjeg uspjeha.
obnova Peke patrijarije (1557).
U to doba pada
Osim toga, pravoslavna vjera ve je dobila
kod Srba nacionalno obiljeje i predvodila narod u borbi za opstanak.

Tako je pokret reformacije ostao u okviru katolicke crkve.

reformation
The Reformation movement
was strongest among
the Slovenes.
announcement,
publishing
point, period
Soon after Luther made
known his 95 Theses
(1517), the ideas of
the Reformation appeared
in Slovenia.
reform.cija
Pokret reformacije bio
je naj jaci meu
Slovencima.
I.
pe4JopN:a~ja
nOxpeT
pe~opManHje
je Hajjallu
Me~y
CJlOBeH~HMa.
1._
objavljfva.nje
06 j aB.IJHBaB:e
toeka (Cr)
"
Ta1lKa
Uskoro pos-lije
objavljivanja
Luterovih 95 tocaka
(1517), ideje
reformacije
pojavljuju se u
620
YCKOpO DOCJle
AYTeposHx
o6ja~HBaHa
95
(1517), BAeje
MaUBje
TallaKa
pe~p
noja~yj7
ce
y CJlOS8HUjB (1$25).
Sloveniji (1525).
Protestant (adj.)
protestantsk!,
-a, -o
to translate
prevesti,
da prevedem
preveo, -ela
DpOTeCTaHTCKI,
-i, -o
,
npeseCTII.
,
Aa npeBeA8X
,
opeseo. -eJlll
1198
UNIT
48
SERBa-CROATIAN
c-
saseT
vow
zavjet
New Testament
Novi Zavjet
Jo
cHOBH SaseT
Protestantski reformator
The Protestant reformer
Pr1mus Trubar [1508-1586]
Primoz Trubar (1508translated the New
Testament into Slovenian.
1586) preveo j e Novi
npeseo je HOBH SaBeT Ila

C~OBeHa~H.
plemI
nobleman
peasant (adj.)
-a,
seoski,
Na
Ha
sveucilitima
studiraju ne samo
plemiei i
graani,
eeOCRH.
-5
njema~kim
Tpyap (1508-1586)1
TIpHMOZ
slovena~ki.
Zavjet na
Not only noblemen and

burghers were (Iarel)
studying at German
universities but also
young men of peasant
origin.
npoTec~aBTcK. pe~opMaTop
HeMa~HM
-i,
-o
yHHsep3HTeTHMa
CTY~Hpajy
He caMO
n~eMHhH
~pa~aHH,
Beh H
K~~HhH
ceOcRor
nOpeKJIa.
vec! i mladi6i
seoskog porijekla.
(Samo u Tlbingenu
(Three hundred and one
students from this area
301 ak iz tih
were studying in TUbingen
krajeva.)
alone.)
preacher
to neglect
u~i
propovednik,
(Cauo y
301 baR Ha THX Kpajeaa.)
nponOBe.nHHK,
propovednfka
cnponoSeAHHRQ
pl propovednfci
nponose~HtiuH
zapostaviti,
aanOCTaBHTH,
~a sanocT8.sD
da zapostavim
or,
zanem~riti,
aaHeMfpHTH,
common people;
regiment
to accept
U crkvi propovjednici
y qpKBH
nponoBe~HHUH
upotrebljavaju do
ynaTpe~Bajy
tada zanemareni,
slovenacki jezik.
Ta~a
AO
Banoc~a~H,
C~OBeHa~KH
jeBHK.
pUk pl pUkovi
prihvatati,
prihvatam
science, teaching
--
,
BaKeM8.pHIl
~a
da zanemar!m
Preachers were using the
hitherto neglected
Slovenian language in
church.
THMHreHy Y~H
n~uka
,
npHXB8TaTH,
npHXB8.TaM
BkYR8
1199
UNIT 48
BASIC COURSE
For that reason the

Slovenian common people
readily accepted the
new teaching.
to give out j issue,
print; betray
The Protestants published

about 50 books for the
Slovenes (1551-1595).
spiritual, intellectual
revolution
So the Protestant movement
caused ('made') a
cultural revolution in
Slovenia and created a
national literature.
Zato slovenacki pUk

rado prihvata novu
nauku.
izdati, da iZdam,
iZdao, izdala
Protestanti su izdali
CJIOBeHa1fKH O.fK
3&1'0
npXXBaTa HOBy
Hayxy.
pa~o
H3~aTH, ~a H3~iM,
,
,
H3~ao, H3~iJ18.
npOTeCTaHTH cy
50
HB~a~
oko 50 knjiga za
OKO
Slovence (1551-1595).
CJlOBeHue (1551-1595).
KaMI'a aa
dUhovnI, -a, -o
~YXe'BHii, -i, -6
revoll1cija
pe BO.njUH ja
Tako je u Sloveniji
TaKO je y CJlOBeHHjH
protestantski pokret
opoTecTaHTcKH ooxpeT
napravio duhovnu
HanpaBHO lJ..YXOBHY
revoluciju i stvorio
peBOJIYUHjy H CTBOpHO
narodnu knjievnost.
HapoAHy K&HZ8BHOCT.
The influence of the

Reformation among the
Croats was not as strong
as among the Slovenes.
Utjecaj reformacije kod
YTHuaj pet:tlopMaIlHje KOA
The center of the movement

was in Istria.
Sredite pokreta bilo

je u Istri.
The famous Protestant

scholar Matija Vla~i,
known under the name of
Flacius Illyricus, was
from Istria.
~uveni
forehead
l earned
opinion, view,
conception
Hrvata nije bio tako

jak kao kod Slovenaca.
XpBaTa KHje HO TaKO

jaK Kao KOlJ.. CJIOBeHaua.
UeHTap noxpeTa 6HO je

y HCTpH.
protestantski
naucnik Matija
npOTeCTaHTCKH
Vlaci (1520-1575)
MaTHja
poznat pod imenom
nOBHaT nolt HMeHOM
Flacijus Ilirikus
bio je iz Istre.
<IlJI8. tUI jyc H~PHKYC.
B~~HL
HaY~HHK
(1$20-1$75)
,
'leJlO
celo
ucen, -a, -o
(P.P.p. of uciti)
y1ieH, -a. -o
n~zor
Hiaop
( p. p. p.
of YU:TB)
1200
UNIT 48
At the head of that

movement were learned
men of wide outlook.
SERBO-CROATIAN
Na celu tog pokreta
Ha 'leJIY Tor nOKpeT9
bili su uceni ljudi
cy
6H~
~Y~M
yqeHH
irokih nazora.
They wanted to spread the
reform movement throughout the Balkans, even
among the Turks.
Oni su eljeli da se
OHH cy
Ee~e~
reformacija proiri
pe~opManHje
po cijelom Balkanu,
pa cak i meu Turcima.
no
npeao~eae
printing
Bible
t~mpanje
~
lIiTaMnaae
GaeTO niicMO
Sveto pIsmo
Zato se oni nisu
qaK
H Me I)y T.\ PIJ;HMG..
prevoenje
So they did not limit

themselves to the translation and printing of
the Bible and church
books only for the
Slovenes and Croats.
nlom~pH
ue~OM Ea~KaHY.
translation
Aa ce nOKpeT
3aTO ce OHM HMCy
ograniili
na
OI"paHH'lHJIH
prevoenje
npeaol)eHe H mTaMnaHe
Ha
nECMQ H upKBe-
tampanje Svetog
CBeTor
pisma i crkvenih
HHX
knjiga samo za
CJlOaeH11e
KHMra caMO aa
H
Xp Ba Te.
Slovence i Hrvate.
That was the first cultural To je prvi kulturni
movement in which a
pokret u kome se je
collaboration of the
ostvarila saradnja
Slovenes, Croats and
Serbs was ach~eved.
Slovenaca, Hrvata
To je npBH KyJlTypHH
nOKpeT y KOMe ce
OCTBapH~ capa~Ha
CJlOBeHana, XpaaTQ
H Cp6a.
i Srba.
to publish
obj~viti,
writing
da objavIm
spIs
Up to 1564 the Protestants Do 1564. protestanti

published 13 items
(Iwritings l ) in Glagolitic~ su objavili za
Srbe i Hrvate 13
8 in Cyrillic and 9 in
the Latin alphabet for
spisa glagoljicom~
the Serbs and Croata.
8 6irilicom i 9
o6jiBHTH,
~a 06jiBHM
~
cnBC
~o
1564.
npOTeCTaHTB
cy o6jaBHJIH aa Cp6e
H XpBaTe 13 cnBca
r~I"O.llHUOM,
hHpBJDn~OM
H 9 JI8THHHIlOM.
latinicom.
success
uspjeh pl uspjesi
,
ycnex
,
ycnecH
1201
UNIT 48
BASIC COURSE
The reform movement had

the least success among
the Serbs.
Kod Srba je pokret
Ko~
reformacije imao
pemopMaUHje HKao
najmanje uspjeha.
HajMaHe ycnexa.
restoration, renewal
obnavljanje
o6RlNiHe
obnova
06HOBa
or,
U to doba pada obnova

The patriarchate of Pe
was re-established (1557)
Peke patrijarije
at that time.
(1557)
to lead, head
survival
y;;revod!m
opstanak, opstanka
Os~
TO ~o6a DaAa OaHa~He

IIehRe o8TpBjapmHje
(1557).
toga, pravoslavna
nJ..eABO,ltHT2,
npe.aBollHK
,
,
onCTaH8a, OnCT8HRa
CeM TOI"a, npaSOCJIH BHa
vjera vec je dobila

kod Srba nacionalno
ROA
obilje~je
o6e~ezje
i predvodila
Bepa Beh je Ao6XAa

Cpa
RaUHoaa~o
M npe4ROAH~
narod u borbi za
HapOA y
opstanak.
oncTaaaR.
katoliki, -a,
catho1ic
-(j /
katolikI
Thus the reform movement

remained within the
sphere of the
Catholic church.
predvoditi,
And in addition, the

orthodox religion had
already acquired a
national character
among the Serbs and had
led people in their
struggle for survival.
Cp6a je DORpeT
Tako je pokret
reformacije ostao
u okviru
crkve.
katolike
aa
opR
KaTO~~KH, -i, -5 /
RS. TOJJHlIRM
TaKO je noxpeT
ooTao y
pe~pMaQHJe
OKBH~Y
KaTO~K~e
upRBe.
NOTES
Note 48.1
Verb:
Use of Tenses
Tako da su i Hrvati, a kamoli Srbi, brzo uvideli da ne mogu ostvariti

svoja nacionalna prava u okviru Austro-Ugarske.
The verb complex here may be literally translated 1they quickly saw that
they cannot realize l The English equivalent is, of course, Ithey qulckly saw
that they could not realize l Subordinate clauses such as that begun with
above do not use the same tenses as English. Serbo-Croatian uses the same
Idal
1202
UNIT 48
SERBO-CROATIAN
tense in the subordinate clause as it does in a corresponding independent one.

The following examples illustrate this pattern. The English translations show
the contrast in the use of tenses.
Present
On
doru~kuje ~im
ustane.
On je kazao da
doru~kuje ~im
ustane.
Future
He eats breakfast as soon as he

gets up.
He said that
as soon as
He said that
as soon as
On e doru~kovati ~im ustane.
On Je kazao da e doru~kovati
~im ustane.
He said held eat breakfast
as soon as he got up.
HelIl eat breakfast as soon as

he gets up.
Past
On je
doru~kovao ~im
je ustao.
He ate breakfast as soon as he

got up.
Conditional
On bi
doru~kovao ~im
ustane,
ako je mogue.
he
he
he
he
eats breakfast
gets up. or,
ate breakfast
got up.
On je kazao da je
~im je ustao.
doru~kovao
He said that he ate

as soon as he got
He said that he had
breakfast as soon
got up.
On je kazao da bi
breakfast
up. or,
eaten
as he
doru~kovao
~im ustane, ako je mogue.
Held eat breakfast as soon as

he gets up, if possible.
He said held eat breakfast

as soon as he got up, if
possible.
There are two possible translations for both the subordinate clause in the
present tense and that in the past. ~uo sam da je Jugoslavija bogata./ may
be translated either II heard that Yugoslavia is rich l or II heard that
Yugoslavia was richl, with the two English renderings meaning the same thing.
In contrast, /~uo sam da je Jugoslavija bila bogataj means II heard that
Yugoslavia was (at some time in the past) richl, the implication being that
it no longer is. The example above with the subordinate clause in the past
tense shows that it may oorrespond to either a past or a pluperfect in English.
In other words, IHe said that he ate breakfast as soon as he got upi is
ambiguous and may correspond to either a present or a past in Serbo-Croatian.
There is no ambiguity in the Serbo-Croatian from this point of view. Some
other examples of this present-past contrast in subordinate clauses are:
Nisam znao da je Zagreb tako lep grad.
cf. Zagreb je vrlo lep grad.
I didnIt know that Zagreb is/was

such a nice city.
1203
BASIC COURSB
Nisam znao da je Sirmium bio tako

veliki grad.
cf.
Sirmium je bio vrlo veliki grad.
UNIT 48
I didn't know that Sirmium

was such a big city. or
I didn 1 t know that Sirm1Wa
had been such a big city.
Sirmium was the main Roman city in Pannonia and was destroyed by invaders.
is therefore appropriate to speak of it in the past tense.
Mitrovica is on the site of ancient Sirmium.)
~uo
sam da ste u Zagrebu i do~ao sam

da vas pozdravim.
~uo sam da ste bili u Zagrebu i zao
mi je to se nismo videli.
It
(Modern Sremska
I heard that you were in

Zagreb and came to see you.
I heard that you were(had been)
in Zagreb, and lIm sorry
that we didnIt see each
other.
The /ste bili/ implies that he is no longer in Zagreb.

~uo
sam da Jovan ima brata.
~uo
sam da je Jovan imao brata.
I heard that John has/had a

brother.
I heard that John had a
brother.
The first sentence corresponds to /Jovan ima brata/. The second implies that
the brother is no longer alive and might well be continued / i da je njegov
brat umro odavno/ or the like.
Another contrast illustrated by the type sentences (on eating breakfast)
above is that between the use of the future and the conditional. Here the
rule holds that Serbo-Croatian uses the same construction in the independent
sentence and in the dependent clause:
future - future, conditional - conditional.
English may use the 'would' form in both cases. The Serbo-Croatian conditional
is used only when something hypothetical is involved. Some further examples
are:
~uo sam da Jovan nee doi na ve~eru.
Jovan nee doi na ve~eru.

On kaze da Jovan nee doi na veeru.
~uo sam da Jovan ne bi do~ao na ve~eru da
je padao sneg.
I heard that John wasn't

coming for dinner.
I heard that John wouldn't
come for dinner.
I heard that John wouldn't be
coming for dinner.
cf.
I heard that John wouldn';

have come for dinner had
it snowed.
1204
UNIT 48
SBRBO-CROATIAN
Lekar je kazao da e Jovan umreti za

tri dana, ako se ne
operi~e.
Lekar je kazao da bi Jovan umro za tri

dana, da se nije operisao.
The doctor said that John

would die in three days if
he wasnIt operated on.
The doctor said that John
would have died in three
days had he not been operated
on.
There is also a marked difference between Serbo-Croatian and English

questions used independently and in dependent clauses.
Serbo-Croatian main-
tains the same structure for both, while English changes the position or
character of the verb. Some examples are:
Da li je Jovan kod kue?
Is John at home?
Da li je Jovan bio kod kue?
Was John at home?
Ne znam, da li Je Jovan kod

kue.
Ne znam, da li Je Jovan bio

lead l<:ue.
Da li e Jovan doi u 7 ili 8?
,
Meni Je svejedno da li ce
Will John come at 7 or 8?

Is John going to come at 7 or 8?
Jovan doi u 7 ili 8.

Itls all the same to me whether
John is going to come at
7 or 8.
Examples of other question words are:

Ko je taj gospodin?
Ne znam, ko je taj gospodin.
Who is that gentlemen?
I donlt know who that gentlemen is.

Zato pitate hoe li Zora
Hoe li Zora ii s vama u bioskop?
ii
Will Zora go with you to the movies?

Is Zora going to go with you to the
movies?
How did you enjoy your trip?
Sta je
u~inl0
Jovan?
sa mnom u bioskop?
Why do you ask whether Zorals
going to go with me to the
movies?
Interesuje me, kako ste se
proveli na putu?
lIm interested to know how
you enjoyed your trip.
Ne znam, ~ta je u~inio Jovan.
/ ~ta je Jovan u~1n10.
I don1t know what John did.
What did John do?
Note that the difference in English often involves the use or not of an
auxiliary verb, while in Serbo-Croatian the verb elements are the same.
1205
UNIT 48
BASIC COURSE
Note 48.2
New Verbs
predvoditi
predvodXm
iZdati
da iZdWn
a/Je
iZd~vati
1zd.jem
i
a/Je
iZdao,
izdala
izdan/izdat
to issue
da objavIm
,
objavljujem
p
I
prevesti
prevoditi
da prevedem
prevodIm
i
a
P
I
pr1hvatiti
pr1hvatati
da pr.:!hvattm
pr1hvat!m
i
a/Je
P
I
zanemariti
zanemarfvati
i
a
P
I
zapostaviti
,
zapostavljati
/pr.:!hvaati
to lead, head
1zd.van
obja:vati
objavljfvati
predvoen
objavljen
,
objavljIvan
to publish
preveden -ena
to trans late
prihvaen
to accept
da zanem.r!m
,
zanemaruj em
zanemaren
zanemarIvan
to neglect
da zapostavXm
,
zapostavlj!m
zapostavljen
to neglect
preveo -ela
prev~en
/pr!hvaam
Granunatical Drill
GD 48.1
Gde se prvo pojavio pokret reformacije u Jugoslaviji?

Koju knjigu Je preveo Primo
z Trubar
na
slovena~ki?
Da li su samo plemii i graani studirali na nema~kim univerzitetima?

Da li je slovena~ki jezik upotrebljavan II crkvi pre reformacije?
Koji jezik upotrebljavaju reformatori u crkvi?
Za~to
je
slovena~ki
pUk rado prihvatio novu nauku?
Da li su protestanti izdavali knjige za Slovence?

Da li je protestantski pokret imao uspeha II Sloveniji?
Sta je stvorio taj pokret u Sloveniji?
Da li je uttcaj reformacije bio tako jak u Hrvatskoj kao u Sloveniji?
Gde je bio centar protestantskog pokreta kod Hrvata?
Odakle je bio protestants~i nau~nik Matija Vla~i?
Kakvi ljudi su stajali na ~elu pokreta reformacije?
Da li su protestanti zeleli da se pokret pro~iri po celom Balkanu?
Sta su reformatori prevodili i ~tampali za narod?
Da li su se reformatori ogran1~ili na rad samo meu Slovencima i Hrvatima?
Da li su reformatori zeleli da se pokret proiri meu Srbe?
Sta su oni uradili da se pokret pro~iri meu Srbe?
Da li je pokret reformacije imao uspeha kod Srba?
Zbog kojih razloga pokret reformacije nije imao uspeha kod Srba?
1206
SERO-CROATIAN
UNIT 48
Reading:
pe~OpMaQHje
DoxpeT
AB~KY
uPxsy.
Beh
TO~&
npoTHBpe~opMaUHja
ce 6P30 mHpHO H
npe~CTaB~O se~HKY
ce peaKUHja pHMcxe upKse paHO
ne~eceTHX rO~HHa
XVI Bexa
Hajyr~e~HHjH
nojasH~
onacHocT aa KaTOH
npOTeCTaHTcKH
6H~ SP~O
jaxa.
BO~H MOpa~
cy
no6ehH H3 AycTpHje Y HeMa~7 (BHTeH6epr, TH6HHrea, BasapCKa). 3a 6op6y npOTHS

pe~opKa~je OcHRsa ce pe~ je3YHTa (1540). A upKseHH ca60p Y TpHeHTY
(1545-1563)
~a
~OHOCH
HH3 O~~Ka He cauo 3a 60p6y npoTHs npoTecTaHaTa, seh H

ce CTaHe y caMoj KaTo~H~oj UPKBH nonpaSH.
TaKo nO~H&7 no~ SO~CTBOM Xa636ypra KpsasH BepcXH paTOSH Y HeMa~oj H

aYCTpKjCXHK 3e~Ma. TH paTosK cy Maoro OC~6H~ 6op6y xpHmhaaa npoTHS
TypcKe HHsa3Kje.
je 6H~ ja~a He~o pemopMaUHja.
H XpBaTCKOj npOTeCTaHTCXH nOKpeT je nOTnyHo yrymeH. XpBaTCKH
ca60p je 1609. AOHeo OA~KY ~a ce y XPBaTCKOj npH3Haje caMO KaTO~H~a Bepa.
Taxo cy y XpsaTcxoj y Ao6a npoTHBpe~pMauHje 6H~e aa6paHeHe npaBOC~BHa H
y
jyroc~oBeHCKHM aeM~Ma npOTHBpe~opMaUHja
C~oBeHHjR
npOTeCTaHTcxa sepa.
A~, 3Ha~aj pe~opMaUHje
OCTao je BeAHKH aa AyXOBHH EHSOT JYZHHX CAOBeHa.
RaB.eBHK paA pe~opMaTOpa HHje 6HO yHHWTeH. PemopuaUHja je npHCH~H~ pHMCXy

UpKSy Aa npoAyEH KHM~eBHH paA Ha c~oseHaqxOM K cpnCKoxpsaTCKOM je3HKy.
cnHcM Ba HapO~HoM je3Kxy noja~yjy ce Beh Y APyroj
SHHH XVI sexa. IDT&Unajy ce XHMre K AaTHHHI~M H hHPHAHUOM. HaPO~HTO je
npBK
KaTO~H~H
no~o
3Ha~ajaH
KHH.eSHB pa~ 60caHCXHX ~paHeBaoa (~pa MaTHja ~HBKOBKh, 1563-1631). OHH nHmy
xaare y nony~pHOM 06AHKY, ~HCTHM HapO~HHU jeaHKoM, hHpH~nOM H aa KaTo~xe
H npaSOCJI8.BHe.
Y l!.y6pOBHHKY H
.na~aTHHCKHM rpa~OBHlla
<SH~O npOTeCTaHTCKO~
HRje
noxpeTa.
A~,
nOA YTHuajell peRecaHca (/npenopo~a), pa3BHja ce <SoraTa XHH.eBROCT. OA

~Y6poBa~oj KBHzeBHOCTH ynoTpe6~sa ce je3RK, KOjHK ce rosopH y
XepueroBHHH (~ToKa8cKB p.Hja~eKaT). SaTO Ta KHMZeBHOCT HMa HapO~HTH HaUHOHa~H
XVII sexa y
3Ha~aj,
jep je H XpBaTH H ep6a cMaTpajy CBojOM.
Reading:
Protivreformacija
Pokret reformacije se brzo irio i predstavljao veliku opasnost za

katoli~ku
crkvu.
S toga se reakcija rimske crkve rano pojavila i bila vrlo
jaka.
Ve pedesetih godina XVI stoljea najistaknutije protestantske voe morali
su bjeati iz Austrije u
Njema~ku (Vitenberg~
Tibipgen, Bavarska).
protiv reformacije osniva se red jezuita (1540).
Za borbu
A Crkveni sabor u Trientu
(1545-1563) donosi niz odluka ne samo za borbu protiv protestanata~ ve i da

se stanje u samoj
katoli~koj
crkvi popravi.
1207
UIII'I' 48
BASIC COURSE
Tako
po~inju
pod vodstvom Habsburga krvavi vjerski ratovi u
austriskim zemljama.
invazije.
Nema~koj
Ti su ratovi mnogo oslabili borbu kr~ana protiv turske
U jugoslavenskim zemljama protivreformacija je bila ja~a nego reformacija.

U Sloveniji i Hrvatskoj protestantski pokret potpuno je ugu~en.
Hrvatski sabor
je 1609. donio odluku da se u Hrvatskoj priznaje samo kato11~ka vjera. .Tako

su u Hrvatskoj u doba protivreformacije bile zabranjene pravoslavna i protestantska
vjera.
All,
zna~aj
reformacije ostao je veliki za duhovni
~lvot Ju~nlh
Slavena.
Knji~evni
rad reformatora nije bio uniten. Reformacija je prisilila rimsku

crkvu da produ~i knji~evni rad na slovena~kom i srpskohrvatskom jeziku.
Prvi katoli~ki spisi na narodnom jeziku pojaVljuju se ve u drugoj polovini
XVI stoljea.
!tampaju se knjige i latinicom i irilicom.
Naro~ito je
znamenit knji~evni rad bosanskih franjevaca (fra Matija Divkovi, 1563-1631).

Oni piu knjige u popularnom obliku, ~istim narodnim jezikom, irilicom za
katolike i pravoslavne.
U Dubrovniku i dalmatinskim gradovima nije bilo protestantskog pokreta.
Ali, pod uticajem renesansa (/preporoda), razvija se bogata knji~evnost. Od

XVII stoljea u dUbrova~koj knji~evnosti upotrebljava se jeZik, kojim se govori
u Hercegovini (tokavski dijalekat).
nacionalni
zna~aj,
Zato ta
knji~evnost
ima
naro~iti
jer je i Hrvati i Srbi smatraju svojom.
be~ati, be~Im / bje~ati, bje~Im
to flee, escape
franjevac, -~vca
Francis can
fra
krvav, -a, -o
jezuita
friar (short form)

bloody
Jesu1t
decision
danger
odluka
op~snost
pedesetI, -a, -o
pobei [pbjei], da p&begn~m [pobjegnem]
popularan, popularna, -o
prIsiliti, da prisilIm
protlvrerormac1ja
,
renesa,ns
/preporod
fift1eth
to flee, escape
popular
to force
counter-reformation
renalssance
1208'
UNIT 48
rImsl,
SERBO-CROATJAN
'-a,
ugt1iti, da ugi1rm
Roman
to suffocate, suppress
Unititi, da Unitim
to annih11ate, destroy
-6
IZ TRUBAROVA ABECEDARIJA (1551)

Vsem mladim inu preprostim Slovencom milost bojo inu to
veno dobruto od Oeta nebeskiga v tim imeni Jezusa Kristusa
prosim.
Sveti Paul od nuca'! Uga pisma taku govali (II. Thim. III.), de
vse tu pismu, kateru je danu od Duga, je nl1cnul! h timu vuku b ti
trafingi4, h timu popravlanu, h timu kojcnull oti rejenull v ti' pravici, de ta flavile boji dokonan8 inu perpravten ,bode vsimu dobrumu delu. S tejmi besedami1 hoe sveti Duh skuzi svetiga Pavla
vsem ludem dati na znane, de ta lovi1e, kir8 je od mladiju norast9,
preprost, hudlo, vsclejll le budimu preklonenU inu kir bi rad le po
suji hudi voli djal ts, slwzi abeno drugo re se ne more dober zrediti 14 inu spet slllriti tii moder tcr v dobruti obdrati, samu'8 skuzi
to bescdo Uga svetiga pisma; zakaj iz pisma se navuimo, odkod
ta budi strup pridel~, kir Uga loveka taku hudiga ter noriga 18 sturi
inu budimu naklanc; inu iz tig~ se mi tudi navuomo to arcnijo19,
koku inu skuzi Itaj ta lovik more inu ima taJi strup, tu je ta greh,
perpravili od sebe, de spet dober, moder inu Bogu Jub postane tcr
ostane v milosti boji do konca, de v ncbu pride ...
1 korist (nem. Nutzen)j II koristan j a nauk"j f kazna (nem. Strafe)j II odgoj j

vaspitanje; II svditi, spremiti j T rei 8 koji; 9 ne:ozbiljan; 10 zao; 11 uvek; 12 na.
klonjenj H raditi j u odgojiti; 111 uiniti j lG samo, osim; lT otrov dolazi; 18 hldj
III lek (nem, Arznei).
H3 nPBOr )lEJlA HOnOrA TEWTAMEHTA.

aA CT. KOH3YJla -II AUTYua ]la.ulaTuHa
lIaI<U TaKajlIIe 1 Hjype J(06po SHallO, JJ.a ncaKoMy ODa HaUJC
TJIltla1JClbC OJI OBa Hawa C.I(OBa IlC GyAY yrOp.Ha. Ha '1'0 BH, npeJJ.parll
Ao5pH K!pCTHaHH Xpnarn, 3HauTc, Aa: jec~iO C TlU1 lawHM' TJlM3t IeIbCM BCH~I C.1JOBeJICKora ja3UIca JbYlJ.eM' CJlY>KHTIf XOTf.i1H, HaHnpBo
BaM XpBaT011 H ]lam,laTlfilOM, nOTOM TaKalfwe DOlUfLaKOM, ScsjaKOli'!!, Gp6.'1aUOlI H ByJlrapOM, jepe 3Ha~IO nO H3YKY caeTora naaJla
PHMJb3HHHOM, 1.: Aa JJ.Y>I\JUf jeclfo BeUM' .n,YACM, rpI~OM 3aHeJtHo H
6apGapoM II TaKO ytlcmUI KaKO HeYlICHIL\I. Tora pa,!tH jecMo Ba ODa
Mil
Rawe
TJlMatleJbe
ODe
nplinpoC'l C,
H3Dap.ue3 ,
paSYMHe, oGhcHe,
Bcar-
AaH~C,
ca.n.8wlbera .np'hMcua 6eceJJ.c', KOHC' XpBan, J].a.rnlaTHHH H

APYrH CJlOIJC}lJ~1f ill KpalUItU HluU!che Ba lbUX rOBopeJby roBope, xo....liJIH nocTaUUTH li Ka;J.arop.'h ABe HJlH TpU 6cceA'h sa jeJ(HY, KaKO
Ha CTpaHII BliACTII xoncTe, Aa aCaKO 6y.n.c MOtlH p83yMeTH, jeAua
6eceAa H.ll1 Mlle no ABa nyora II no Tpn lISpCt lCHa II IIHeaRa, Aa jep.tt3
APyry TJlMalIll... , .
TaKoJ,ep; 2 (jc:sjal'll Bony ce n nanae JltYAIf KOju ro&ope ~1ellraum,1 H8f1eqJCM,
KajKall~n y XpBaTCKOJ, I1cTpanu ~ojlf I"OBOpe qal\UCKOcnOnenaQKJrM no-
Ila np.
)\eWaHlI!l\ I1RpC 11!Cl.l liTA;
a 06ll'UlC, '.peelU
Gornja dva spisa reformatora snimljena su iz 'Istorije Srpskohrvatskos1ovena~kog Knj1levnog Jezika'

od Franje Poljaneea, Zagreb
1936, strana 196-198.
1209
BASlCCOuaSB
UNIT 49
The EconomY
re~enice
Privreda
A
industrial
HH.tYCTpii(j)CKH,
industrI(j)skI,
-A, -6
Did you visit any of our

Da li ste posjetili
state farms or industrial
neko na~e poljoenterprises?
privredno dobro ili
inustrijsko
Aa
~H
Haure
-i,
-o
eTe
noeeTH~
HbKO
nO.bOnrHE'pe~HO
~o6po H~
HH~yeTpvjeKo
npeAY3ehe?
poduzece?
B
Yes, I visited some.
Da, posjetio sam
Aa, noeeTHO caM
HeKO~HKC.
nekoliko.
You have rather good
conditions for the
development of agriculture.
Vi imate prili~no
dobre uVjete za
razvoj poljoprivrede.
BH HMaTe
Ao6pe
n~H~MqHO
YCJlOBe aa paGBO j
no.a:-oDpBB~'elle
arable
Yes, we have plenty
(Ienoughl) of arable
land and manpower.
obradiv, -a, -o
OCSpal'IIB,
Da, mi imamo dovoljno
Aa, MK HMaMO
obradive zemlje i
ljudstva.
OCSpal'BSe
-a, -o
~OBO~HO
3eM~
ft
~YACTsa.
production
Only you need more means
of production, so that
all of your fields can
be well cultivated.
proizv~dnja
Samo vam treba vi~e

poljoprivrednih
sredstava, da bi
sve njive bile dobro
obraene.
CaMO BaM TpeCSa BHme

cpe~CTasa
B0ABl',
3e~
~a
CSB~
Ga npOBaCSB CBa
~oCSpo
oPaf)eBa.
1210
SERBO-CROATJAN
UNIT 49
I agree with you~ but the

situation is getting
better in that respect
also.
Sla~em
se s vama, ali
se stanje i u tom
pogledu popravlja.
e.nazell ee e BaJla, aJIM

ce CTaBe H y TOK
nOI"Jle,lly nonpaB.ll8.
lo
ulttgatl, u.la.l!m
to invest
We are investing more and
more in agriculture.
Mi
sve vi~e ula~emo u

poljoprivredu.
sto~n!,
pertaining to
livestock
fund
artificial
manure, fertilizer
fertilizer
MH
y~.eMO
nO.llOnpHspe,llY.
-a, -o
BemTi~i,
BJmTa~Ko bYPHBO
Sto~ni fond kao i

(The fund of) livestock
as well as the production
proizvodnja traktora
ot tractors and fertilizer
are constantly increasing. i umjetnog gnojiva
stalno se pove6avaju.
CTO~HH
~B,Il
-aj
pertaining to
weather, time
vremenskI,
But as you know~ weather

conditions are not so
favorable.
Ali kao ~to znate,

vremenske prilike
nisu tako povoljne.
-5
H SemTaQKOI" ~Y6PHBa
eTaJIHO ee nOBehaaajy.
- -a, -o
"
apeu8HcKH,
AJIP. Ka o mTO
GHaTe,
speueHcK8 nplfJlHKe
TaKO
HHCy
nOBO.688.
krtv, krfva, krfvo
KpHI:', KPif'B8., KplJ-o
sa~a
cyma
'"
"oceTaH,
osetan, -tna J -tno

Mi
Kao ft
npOa3BO,llH& TpaKTOpa
And it1s not our fault

that droughts and floods
frequently reduce the
harvest cons1derably.
-o
-i,
~Y6PH:B0
umjetno gnojivo
crooked,
guilty
drought
tangible
CBe SRme y
-a, -o
fond
UmJetnI,
"
gnojivo
bent~
__
y.nara TH, y.nazeM
nismo krivi ~to

~esto puta su~e i
poplave znatno
smanjuju letvu.
M MH HMCMO
-TH8.,
KpHBP-
-THO
WTO
QeC10 nyT8. cyme H
nonJIaae OC8THO
CM8.JbY jy .eTsy.
1211
UMlT 49
BASIC COURSE
B
to touch; Isel to be
concerned (with : G)
As far as industry is
concerned I know that
you invested and are
investing heavily in
its development"
t!Ce
(se)
to se tice industrije
znam da ste
ulo~1l1
i da mnogo ulaete
u njenu izgradnju.
~a
y~zeTe
UHoro
y HeHy H3rpa:'aJ.&Y.
,
HanI-e.ztaK,
,
HanpeTK&
~a,
H aaTO CMO Ha TOM
no~y
napredovali nego u
Hanpe.zt&K Hero Y
poljoprivredi.
nO.!lOnpHspe.zt H
eljezan,
pertaining to iron
eljeznaJ -o
Gdje je vaa eljezna
industrija?
A
nOCTHr~
Eeh~
,
ZeJIeaaH,
,
DJleaHa, -o
r.zte Je sama ZeJleaHa
HH1J,YCTpHja?
,
qeJIHK
steel
In Bosnia, Croatia and
Slovenia.
U Bosni, Hrvatskoj i
There are also two steel

mills in Serbia and
Montenegro.
A imaju dvije tvornice
Sloveniji.
~elika
u Srbiji i
Crnoj Gori.
Y BOCHH, XPBaTCKOj H
CJlOSeHHjH.
A HMajy .zIse ma6pHKe
qe~Ra
pertaining to stone
kamen! J -aJ -5
I
..
kameni ugalj
hard coal, anthracite

~ini
mi se da nemate
y Cp6HjH H
UpHoj POpH.
It seems to me you don1t

have hard coal of good
quality.
HH~ycTpHje
polju uspjenije
Where is your iron

industry?
(ce)
3HaM lI.a CTe YJlO:HCHJIH
Da, i zato smo na tom
(ce),
mTO ce THqe
napredak,
,
napretka
progress, success
Yes, and for that reason

we achieved greater
success in that field
than in agriculture.
TlnaTR
Tiqe
tfcati (se),
..
KaMeR2,
-i,
,
R8MeHH
...
-o
yra..
BH qHHH MH ce HeMaTe
kva11tetnog kamenog
KaMeHor
uglja.
KEaJJHTeTa.
yr~
.zto6por
1212
UNIT 49
SERBO-CROATIAN
A
pertaining to energy
energetsk!~ -a~ -~
source
izvor
brown
mrk~ -aJ -o:
mrkI,
low quality
. . -..
MpKK, -a, -6
-(5
,
mrki ugalj
l{gnlt J -fta
brown coal
lign1te~
-! J
eH~preTCKI, -~, -&

H3S0p
..
MpK, -a, -o
MpKM YI'a..
,
'"
araH'!',
-KTa
coal
petroleum~ naphtha~
mifta
crude oil
power plant
centrala
(No]~
we don1t (have).
But we have other
sources of energy such
as brown coal~ lignite I
oil~ gas and hydroelectric plants.
Nemamo. Ali zato imamo

druge energetske
izvore kao: mrki
ugalj~ lignit~ naftu l
gas i hidroelektri~ne
centrale.
~pyre
eHepreTCKe
Rasope Kao: UpRH

J!'a..., arHIIT , xactrry,
rao H
XBAPoe~eKTpH
. .e
UeHTpaJle.
~
PYAa
rUda
mineral
pertaining to ore~
mineral
wealth~ treasure
raw material
ore~
HeMaMO. AJm aa TO HuaMO
J:'hdnl~ -a:I
-(5
bla:go
sirovina / sirovina
~
PYAHH,
-i,
-o
,
,
CHpOSBHa / C.pOSHHa
I heard that Yugoslavia
is rich in mineral
wealth and various other
raw materials.
~uo
sam da je
Jugoslavija bogata
rudnim blagom i
raznim drugim
sirovinama.
qyo caM Aa je Jyroc~sHja o~aTa

arou
metal
copper
zinc
lead
ant1mony
bauxite
obOj1t1~
da Obojrm
,
meta:l~ -ala
bakar
paaHHM APyrau:
C.pOBllKaa.
e
to dye l color
Jr
PYAHHK
oojHTH,
Aa OojiK
MeTi~,
clnk
..
..
UHHK
olovo
O~OBO
antimon
aRTBMOH
boks1t
OKCBT
co
-aa
aKap
..
1213
UNIT 49
BASlC COURSE
Yes l especially in nonterrous metals as

copper I zinc, lead,
ant1mony, bauxite, etc.
Da,
naro~ito
obojenim
~a,
Hapo~HTo
oojexHM
Kao: 6aKap,
metalima kao bakar,
MeTa~Ma
cink, olovo, antimon,
UHHR,
boksit" itd.
60RCHT RTA.
O~OBO,
&XTMMOH,
NOTES
Note 49.1
Agreement of Nouns and Verbs
Sev&ral previous notes have dealt with the agreement of nouns and verbs,
including participles. The present note discusses equational sentences and
the matter of agreement.
The ordinary equational sentence is of the pattern
X is Y
Va~e
(or X" Y)
odelo je tamnosivo.
X
=
y
In such a sentence X (the subject) usually agrees with the verb, as in
the above example.
Examples from the Basic Sentences of this unit are:
nismo krivi
vremenske prilike nisu povoljne
Due to enclitic order, the pattern may be lis X YI, as in
mi
~uo
sam, da je Jugoslavija bogata.

Here also there is complete agreement - the subject agrees with the verb and
the predicate adjectlve with the SUbject.
In earlier notes on agreement it was pointed out that there is a definite
tendency for the nearer of two SUbjects to agree with the verb (when the verb
precedes the subject):
Kakav su utisak na vas napravila na~a sela i gradovi?
There is also a tendency for the verb to agree with the predicate in certain
constructions, as when a plural with singular meaning is involved:
Folksvagen su dobra i jeftina kola~
Volksvagen is a good cheap car.
Linkoln su dobra ali skupa kola.
The Lincoln is a good but expensive car.
Another construction, in which one of the items is separated from the verb J
is illustrated by the following examples:
1214
UNIT
49
SERBO-CROATIAN
Glavni razlog
~to
nismo
do~li
~to
sam zadocnio bilo
bila
The main reason we didnIt come was

the blizzard.
je meava.
Glavni razlog
je
ravo
The main reason I was late was the

bad weather.
vreme.
Glavna snaga u Prvom ustanku protiv
The main force in the first uprising

against the Turks was the common
people.
Turaka bio je prost narod.
These are translated as if the first elements, /glavni razlog/ and /glavna snaga/,
were the SUbjects of the sentence. Actually the last element in each is the one
which agrees with the verb, so that the pattern is rather Y is X (that is,
las to Y, X is [it]I). Some other examples are:
Jedina hrana, koJU smo imali bilo
je meso.
Jedina kua udobna za stanovanje bio
The only
fo~d
which we had was meat.
The only building fit for

was an old hotel.
je jedan stari hotel.
habitati~n
Note in each example how far the first noun is separated from the verb, and
that in each sentence the verb begins a new phrase (/bila je/, /bilo je/, etc.)
with a new intonation contour. It is, of course, possible for the order to
be X is Y in all of the sentences discussed above and have the verb agreeing
with the first noun.
This construction should be compared with that in which the object is
placed first in the sentence.(Compare Notes 12.3 and 50.1.)
Note 49.2
New Verbs
i
i
I
p
bojiti
.,
obojiti
bojIm
da obojIm
tai
da takn!m
V/n!
a/J!
/taknuti
tIcati
t~~!m
i
a/J!
p
I
ulo~ltl
uI~gati
da ulo~!m
U1!!m
to dye, color
obojen
takao,
takla
taknnt
to touch
to touch" refl. to
be concerned
ulo~en
,
to invest
ula:g!.n
1215
BASIC COURSE
Grammatical Drill
GD 49.1
Kakve uslove ima Jugoslavija za razvoj poljoprivrede?

Da li Jugoslavija ima dovoljno obradive zemlje?
Da li Jugoslavija ima dovoljno ljudstva za obraivanje zemlje?
Da li je sva zemlja dobro obraena?
Zbog ~ega sva zemlja nije dobro obraena?
Da li se ula~e dovoljno novca u poljoprivredu?
Da li seljaci imaju dovoljno stoke za obraivanje zemlje?
Da li ima dovoljno traktora za obraivanje zemlje?
Da li Jugoslavija proizvodi dovoljno ve~ta~kog ubriva za svoje potrebe?
Da li su vremenske prilike povoljne za poljoprivredu u Jugoslaviji?
~ta ~esto uti~e na smanjenje ~etve u Jugoslaviji?
Da li Jugoslavija ula~e mnogo kapitala u izgradnju industrije?
Gde Je Jugoslavija postigla veci napredak u poljoprivredi ili industriji?
Da li Jugoslavija proizvodi dovoljno hrane za svoje stanovni5tvo?
Gde se nalazi jugoslovenska ~elezna industrija?
l
Da li Jugoslavija ima kamenog uglja dobrog kvaliteta u dovoljnim koli~inama?
Koje druge energetske izvore ima Jugoslavija sem uglja?
Da li je Jugoslavija bogata rudn1m blagom?
Kojih metala ima u Jugoslaviji?
l /koli~{na/ - 'quantity'
1216
SERBO-CROATIAN
UNIT 49
Reading:
I
nper~eA jyroc~oBeHcKe
npHBpeAe
DO,J,onpHEI'8,l1,a
Jyroc~BHja 06yxsaTa npocTop OA 255.804 Ky2. OA Tora o6paAHBa nOBpmHHa

H3HOCH 103.000 Ky2 Z~H 10,300.000 xeKTapa 1
Fajn~o~HajH Ae~OSH
Ty ce 38Mda
Hajo..IJe
3eM..IJe
06pa~yje
Ha~3e
ce y ITaHoHcKoj HM3Hja H ~O~HaMa peKa.

H npHHOCH no xeKTaFY cy HajBeha.
nOKymaj Ko~eKTHBa3auHje nO,J,on~HEpeAe nYTeM pa~HHx 3aAPyra Hzje ycneo

360r oTnopa C8~Ka. Ce..lJaUH cy 3appza~H 3eM..IJY, a~H cy OCTa~ 6e3 AOBO~HO
cpeACTaea 3a HeBO opa~HBaHe (Ter~eha CTOKa HaASTa).
JeAaH Aeo o6pa~HBe 3eM..IJe H CBa C8speueHa cpeACTBa 3a HeHO 06pa~HBaHe
cBojMHa cy APymTBeHHX ra~AHHcTasa. OA THX ra3AHHCTaBa HaFo~HTO cy BaZRe OnmTe
3eM,J,opaAHH~Ke ~aAPyre (033) 060r HHX08e Koonepauaje ca aH~H8HAya~HM raOAHHCTEHMa - ce~UHMa. TIpeKo OBHX oaApyrs Ce..IJaUH KopHCTe nOA H38eCHHM yc~OeHYS
TpaK1'ope H AoHjajy BemTa~KO ~y6pHBO H ceMe Ha KpeAHT. RO~KO cy oSAPyre
ycne~e Aa CTaBe Ha pacno~o~eHe
HHAHBHAya~HM
raCAHHCTBHMa caepeMeHa epeAcTsa
oa o6pa~HBaHe 3eU..IJe EHAH ce HO ao~e HaBeaeHHX nOAaTaKa o o6pa~HBa~ oeM,J,e
1962. rO~MHe.
O,ll o6paAHBe OeM..IJe npHna,lla~O
je 1962. rOAHHe ApymTBeHHM ra3AHHCTBHua

1,180.000 xeKTapa, a HHAHRH~ya~HM 9,130.000. ~pymTBeHa raOAHHCTBa HMa~ cy
Ha pacnOAara~ y 1962. rOAHHH 35.270 TpSKTopa, a HHAHBHAyaAHa 5.080. CeM Tora
749.000 xeKTaps OeM..IJe HHpHEHAya~HHx Ce..lJ8Ka 06pa~eHo je y KoonepauHjH ca
~appyraMa. OA yRynHe npOH3BOAHe nmeHHue ApymTBeHH ceKTOp je npOH08eo 944.000
TOHa Ha 326.160 xeKTapa, a npHBaTHH 2,570.000 TOHa Ha 1,833.840 xeKTapa oe~.
Y npOH3BO,llHM KyKypy08 ~pymTEeHH ceKTOp je y~ecTBoBao ea 756.000 TOBa Ha
168.266 xeKTa~a, a npHBaTHH ca 4,514.000 TOHa Ha 2,291.734 xeKTapa. BemTaqxor
~ypHB8 ynoTpe6~Ho je Te rO~HHe 1,335.874 TOBe. OA Tora 846.276 TOHa KOpHCTH~a
cy ApymTEeHa raOAZHCTsa, a ocTaTaK KoonepaHTH. 2
CeM paTapCTBa Jyroc~BHja HMa A06pe YC~OBe 3a paoBoj CTo~a~cTEa, BohapCTEa
H myuaI.cTBa. CB~ OBe rpaHe nO,J,onpHBpeAe BaZRe cy oa jyroc~oBeHcKH HOBOO. HapO~H
TO je CTOKa aMa~ eaERO ueCTO y TrrOBHHCKOM 6H~HCY oa 1962. rOAHHy 3a KOjY cy
OBAe A&TH nOAane.
(EHAH Ta6~ue: "0 npOH3B01lH:rH rJI8.BHHX yceBa no peny.1lHK&Ua" H "TprOBHHCKH
H~aHC".)
1) CTaTHCTH~KH rOAy.mHaK CouHja~HcTH~Ke ~eAepaTHBHe ~enY~Ke Jyroc~BHje

(~PJ) oa 1963. Ta6.11Hua 107-6
CTpaHa 134.
TaJIHua 107-3 CTpaHa 132 H TaJIHue: 107-9 CTp&Ha 135;

107-44. 107-48, J07-S0, 107-52 CTpaHe 150-1$3.
2) BHAH op. cit.
1217
1DIIT 49
BASIC COOSB
Reading:
Pregled jugoslovenske privrede

I
Poljoprivreda
JU6os1avija obuhvata prostor od 255.804 km2

iznosi 103.00 km2 ili 10~300.000 hektaral.
Od toga obradiva povr~ina
Najplodniji dijelovi zemlje nalaze se u Panonskoj nizini i dolinama rijeka.

Tu se zemlja najbolje obrauje i prinosi po hektaru su najvei.
Pokuaj kolektivizacije poljoprivrede putem radnih zadruga nije uspio
zbog otpora seljaka.
Seljaci su zadrzali
zemlju~
ali su ostali bez dovoljno
sredstava za njeno obraivanje (teglea marva i alati).

Jedan dio obradive zemlje svojina je
dru~tvenih
gospodarstava.
Od tih
gospodarstava narocito su vane ope zemljoradni~ke zadruge (OZZ) zbog njihove

kooperacije sa individualnim gospodarstvima - seljacima.
Preko ovih zadruga
seljaci koriste pod izvjesnim uvjetima traktore i dobijajU umjetno gnojivo i

sjeme na veresiju.
Koliko su zadruge uspjele da stave na raspolaganje
individualnim gospodarstvima savremena sredstva za

iz dolje navedenih podataka o
obraivanju
obraivanje
zemlje vidi se
zemlje 1962. godine.
Od obradive zemlje pripadalo je 1962. godine drutvenim gospodarstvima

1,180.000
he~tara,
a individualnim 9,130.000.
imala na raspolaganju u 1962. godini 35.270
Drutvena su gospodarstva
traktora~
Osim toga 749.000 hektara zemlje individualnih seljaka

sa zadrugaIna.
94~.000
a individualna 5.080.
obraeno
je u kooperaciji
Od ukupne proizvodnje penice drutveni sektor je proizveo
tona na 326.160 hektara, a privatni 2,570.000 tona na
1~833.840
hektara
zemlje. U proizvodnji kukuruza drutveni sektor je sudjelovao sa 756.000 tona

11a 168.266 hektara, a privatni sa 4,514.000 tona na 2~291.734 hektara. Umjetnog
gnojiva upotrebljeno je te godine 1,335.874 tone. Od toga 846.276 tona koristila
su drutvena
gospodarstva~
a ostatak kooperanti .
l Statisti~ki godinjak Socijalisticke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ)

~ 1963. tablica 197-6 strana 134.
2Vidi op. cit. tablica 107-3 strana 13E, 107-9 strana 135, 107-44, 107-45,
107-50, 107-52 strane 150-153.
1218
SERBO-CROATIAN
pNlT49
Osim ratarstva Jugoslavija ima dobre uvjete za razvoj sto~arstva, voarstva

i
~umarstva.
Naro~ito
Sve ove grane poljoprivrede vane su za jugoslavenski izvoz.
je stoka imala vano mjesto u trgovinskom bilansu za 1962. godinu za
koju su ovdje dati podaci.

(Vidi tablice: .0 proizvodnji glavnih usjeva po republikama' i 'Trgovinski
bilansl.)
gazdinstvo [gospodarstvo]
otpor
holding, farm
a farmer who cooperates with a zadruga
credit
livestock
resistance
raspolaganje
disposal, to have available
ratarstvo / ratarstvo
farming
seme [sjeme], semena [sjemena]
seed
sektor
sto~arstvo
sector
cattle, livestock breeding
svojina
property, ownership
~umarstvo
forestry
teg1ea stoka / t~glea m~rva
draft animals
t~govinski
trade balance
kooperant
kredIt, -fta
marva
bl1ans
credit
cooperative,
farm
veresija
zadruga / zadruga
'lt'
op~ta
I
']
opca
zem1joradni~ka
zemljOradni~kl, -a,
,
zadruga
-o
household, collective
general agricultural co-operative

agricultural, farming
1219
BASIC COU1lSE
II
noc~e ~pyro~ CBeTCRo~
HH.u,ycTpsja
no~e~
paTa
je
MHO~O y~raHo
HH.u,YCT~Hja~3ausja
je y6p3aHa
c~BHje. Be~HHa HapoAHo~ RanHTa~ y~~aHa

HaPO~HTO
UNIT 49
Jyro-
je H jom ce y~ze y nOAH3aHe HHAYCTpmje.
H3~paA~ ~e~e3He
r~BHa Ee~e3apa
HHAYCTpHje.
y 3eHHUH (BOCHa) npomHpeHa je. nO~H~HYTa je HOBa ze~e3apa y CHCKY (XpBaTCRa).

Kao H roa6pHKa ~e~Ka y HHKmH~Y (UpHa ropa). CaAa je Y H3~paAaH Ee~e3apa Y
CKon~y (NaKepoHHja). nOAH~HYTe cy pa~HHepHje UMBRa H a~HHHjyMa, a pa~HHepHja

6aKpa y Bopy <Cp6Hja) npoIDHpeHa je. MeTa~a H xeMHjcKs HHAYCTpHja TaKo~e cy
npOUIHpeHe.
YC~OBH
Haj60~H
Ee~e3a
DO~H3aHe Ee~e3He HHAYCT~Hje,
3a
36o~
ce y BOCHH, a HMa
JYI"OC~BHja
HHAYCTpHja
~a
H y
3a
npa~eHe
KOKca.
APY~HM Ae~OEHMa
r~BHH
HHCy
AenOGMTH
3eM~e.
HMa B!'JJO .n06pe YC~OBe 3a HHAYCTpHjy 060jeHHx MeTaJJa. Ii Ta ce

pa3BHja. noc~e MapapcRe JYI"OC~BHja HMa H8jBehe Aen03HTe
DOBO~HO
60KCHTa yEspona -
OKO 200
J~OC~BHja
UpHoj rOpH.
XIOMa H
npBOK~CHO~ Y~Aa
Be.u.OCTaTxa
Ha~3e
pe~eHO,
Kao mTO je paHHje
a~uHHHjyM8.
MH~OHa
TOHa, OA KOjHx npeKO CTO
npOH3BOAH eHaTHe
npOHeBOA~
KO~H~HHe
OBHX MeTaJJa OHa
6axpa,
3aY~HMa
MH~OHa
o~oBa,
TOHa y
UHHKa, 8HTHMOHQ,
yr~eAHo
ueCTO y
EsponH H CBeTY.
Pa3Boj HHPYCTFHje MOEe ce BHpeTH H3 npH~o~eHHX Ta6JJHUa: "O npOH3BOAHM
Me Ta JJ.a "
~S
6z
1)
no~a
"O
y~emhy
C~Ka
pa3HHX ~paHa npHBpe.ne y H3B03Y H YB03Y".

Jyroc~aEHje 6H~
o npHBpeAH
nOTnyHa, nOTFe6Ho je HSBeCTH:
Aa je OAHOC H3Me~y CTaHOBHHIDTsa esnoc~eHO~ Y no~onpHBpe.nH H HHPyCTPHjH

no~.
OBO je
Hapa~HO
npOCeqaH npoueHaT 38
HejePHaxy HHAYCTpHjaJJH3aUHjy pa3JJHXa
H3Me~y
Ue~ 3eM~Y.
063HpOM Ha
HHPYCTpHjCKH pa3BKjeHHx H Hepaa-
BHjeHHx KpajeBa y TOM no~~eAY je se~HKa OA 15 - 70% 3anoc~eHHX y no~onpHBpeAH.

2) rOAHHe 1962. YJJ03eHO je Y pa3se rpaHe HHnycT~Hje 441 MH~japAH
pHHapa. a y nO.IJonpHBpel1Y 118
HHaeC!'Hu~ja
'p. ,.it.
no~on~HBpe~y
MH~HjaI-,z:.p1. O~O npe~CTaB.JJa 3H8THO nosehaHe
npeua
Ta6.nHU& 118-1
HHBecT~uHjaMa
no~eTKY HHAycTFHja~aanHje.
cTpsHa 262
1220
SERBO-CROATIAN
UNIT 49
II Industrija
Poslije Drugog svijetskog rata
p~cela
je ubrzana industrijalizacija
Veina narodnog kapitala uloena je i jo se ulae na izgradnji
Jugoslavije.
industrije.
Nar~cito
je mnogo
ulagan~
na izgradnji eljezne industrije.
eljezara u Zenici (BJsna) poirena je.
Sagraena
Glavna
je nova eljezara u Sisku
(Hrvatska), kao i fabrika celika u Nikiu (Crna Gora). Sada je u izgradnji

eljezara u Skoplju (Maked~nija). Sagraene su rafinerije cinka i aluminijuma,
& rafinerija bakra u Boru (Srbija) proirena je.
takoer
Metalna i kerndska industrija
su proirene.
UVjeti za izgraduju eljezne industrije, kao to je ranije

najbolji zbog nedostatka
eljeza nalaze se
Jug~slavija
prv~klasn~g
II Bosni~
re~eno,
uglja za pravljenje koksa.
nisu
Glavne naslage
a ima ga i u drugim dijelovima zemlje.
ima jako dobre uvjete za industriju obojenih metala.
industrija povoljno razvija.
ta se
Poslije Madarske, Jugoslavija ima najvee naslage
boksita u Evropi - oko 200 miliona tona, od kojih preko 100 miliona tona u
Crnoj Gori.
antimona,
Jugoslavija proizvodi znatne
kr~ma
i aluminijuma.
koliine
bakra, olova, cinka,
U proizvodnji ovih metala ona zauzima
ugledn~
mjesto u Evropi i svijetu.

Razvoj industrije moe se vidjeti iz priloenih tablica:
'O proizvodnji
metala' i 'O ucecu raznih grana privrede u izvozu i uvozu'.

Da bi slika o privredi Jugoslavije bila potpuna, potrebno je navesti:
l) Da je odnos izmeu stanovnitva zaposlenog u poljoprivredi i industriji
pola i p~la. Ovo je naravno prosjecan postotak za cijelu zemlju. S obzirom na
nejednaku industrijalizaciju razlika izmeu industriski razvijenih i nerazvijenih
krajeva u tom pogledu je velika, od 15%- 70~ zaposlenih u poljoprivredi.
2) Godina 1962. uloeno je u razne 5rane industrije 447 milijardi dinara,
a u poljoprivredu 118 milijardil. Ovo predstavlja znatno pove6anje investicija
u poljoprivredi prema investicijama u pocetku industrijalizacije.
lOp. cit. tablica 118-1 strana 262
1221
UNIT 49
BASIC COURSE
depozit
deposit, layer
hr5m
chrome, chromium
kapital, -~la
capital
k6ks / koks
coke
metalni, -a, -o
pertaining to metal
n~slaga
navesti, da
deposit, layer
to quote, cite, allege; induce a

person to do something
naved~m
prilaziti, da prilazim
to attach, enclose; contribute

(donation)
prvoklasni, -a, -o
first-class
rafInerija
refinery
ironworks
'
zelezara
1222
godi~nJak
Statisticki
205-6
UKUPAN
PRINOS
SFRJ-e za 1963 godinu
RATARSKIH
USKVA
'C::
Poljoprivreda - SR
strana 370
u vagonima
\5
SFRJ
I\)
I\)
ul
Crna
Gora
hrvatska
Makedonija
Slovenija
10 200
21 000
20 300
SRBIJA
svega
Vojvodlna
7 150
10 600
I I 900
149 000
195 000
201 000
71 900
92 100
92 200
8 530
15 300
14 000
Kosovo 1
Metohi.1 a
1
1939
~ 1950-59
1961
1962
287
234
317
351
600
000
000
000
18 100
28 900
28 200
602
l 100
180
48 000
61 000
88 500
KUkuruz
1939
Corn
~ 1950-59
1961
lyG2
404
380
455
527
600
000
000
000
37 .300
42 500
39 000
l 580
2 580
2 050
84 800
133 000
129 000
7 700
7 890
8 000
7 180
13 000
I I 000
241 000
256 000
338 000
137 000
169 000
212 000
12 500
10 000
13 200
Seerna
145 000
173 000
187 000
2 470
5 450
3 860
----
34 500
54 000
59 000
l 720
464
631
532
106 000
102 000
115 000
86 500
77 400
91 600
454
I I 000
3 370
3 410
56
2
33
106
71
135
1 620
804
l 420
l
O
o.
1 060
404
890
333
132
254
203
74
151
2 020
3 710
74 900
94 500
97 000
4 060
5 870
5 480
63 800
79 100
72 500
45 300
54 600
58 600
19 900
22 300
20 500
2 520
3 270
3 130
Penica
Wheat
....
Bosna i
Hercegovina
repa
Sugar
beets
~ 1950-59
1961
1962
Duvan
~ 1950-59
Tobacco
1961
1962
1 500
2 980
600
222
497
Krompir ~ 1950-59
Potatoes 1961
1962
210 000
269 000
263 000
19 600
31 000
26 900
2 970
8 520
4 070
Proizvodnja penice i kukuruza za 1939. uneta je iz Statistickog godinjaka za 1956, strana 100 tablica 7-4
- prosean 'average I
vagon - 10 tons
=
R
I
BASlC COURSB
Statisti~ki
113-1
UMIT 49
godinjak SFRJ-a za 1963 godinu
Trgovinski bi1ans
Ko1i~ina
u hiljadama
tona
izvoz
uvoz
Spoljna trgovina
Vrednost umi1ionima
dinara pOltekuim
cenama
izvoz
uvoz
3 466
8 222
440
l 321
1924
915
3 916
l 128
1929
5 330
l 672
9 539
7 922
1934
3 584
3 464
876
3 878
l 126
486
622
5 521
16 232
3 573
4 757
12 205
3 082
l 630
46 307
69 202
3 388
2 079
5 205
5 394
76 976
169 848
5 934
6 979
207 146
1920
1939
1946
1950
1955
1960
1962
I
I
Saldo trgovinskog
bilansa
izvo z
u%
uvoz a
izvoz-uvoz
umi1ionima
dinara
2 145
1 317
327
38
116
104
305
764
109
116
027
133
67
98 092
- 22 595
- 21 116
229 466
- 59 618
74
237 225
- 30 079
7 595
+
+
+
+
+ -4
78
87
Od 1920. do 1939. pretvaranje stranih valuta u dinare vrilo se po

berzanskim kursevima. Od 1946 do 1959 po zvanicnom kursu na bazi pariteta
jedan SAD dolar - 300 dinara, sem kod Italije, gde je primenjen paritet 48
lira - 100 dinara.
2 Od 1951. g. kod uvoza nije ukljucen uvoz na ime ekonomske pomoci, niti od
1956. uvoz iz vikova SAD, koji su iznosili:
7 430 miliona dinara.
1951
l 038 hiljada tona u vrednosti
1952
991 hiljadu tona u vrednosti
1953
1 602 hiljade tona II vrednosti
1954
l 390 hiljada tona II vrednosti
1955
1956
l 062 hiljade tona u vrednosti
1957
1958
9~6 hiljada tona II vrednosti
1959
1 143 hiljade tona II vrednosti
1960
232 hiljade tona II vrednosti
1961
835 hiljada tona II vrednosti
1962
955 hiljada tona II vrednosti
1224
SERBO-CROATIAN
UNIT 49
Statisticki godinjak SFRJ-a za 1963 strana 216

Spoljna trgovina
Foreign trade
113-4 Izvoz i uvoz po granama delatnosti
Exports and Imports by Branches ot Activity
1955
1956
1958
1960
1962
169 848
247 916
680
8 919
6 323
21 104
207 146
266 317
393
7 692
8 162
24 527
18 961
6 690
5 724
4 048
27 200
81 366
19 837
3 015
8 800
12 684
ukupan izvoz
ukupan uvoz
Ugalj i derivati
uglja
Crna metalurgija
izvoz
uvoz
izvoz
uvoz
Obojena metalurizvoz
gija
uvoz
Nemetali
izvoz
uvoz
Metalna industrija izvoz
uvoz
Brodogradnja
izvoz
uvoz
izvoz
Elektroindustrija
uvoz
HemiJska industrije izvoz
uvoz
Drvna industrija
izvoz
uvoz
Tekstilna industri- izvoz
uvoz
ja
Prehrambena induizvoz
strija
uvoz
Industrija duvana
izvoz
uvoz
Ratarstvo
izvoz
uvoz
Sto~arstvo
izvoz
uvoz
76 976
132 288
484
7 366
l 302
5 195
15 649
l 399
2 415
2 112
2 1CO
29 474
43
33
517
6 564
2 745
9 423
14 207
182
4 103
18 480
2 421
4 731
4 733
393
3 082
26 377
10 509
8 668
97 011
142 243
9
5
6
14
l
3
2
2
25
l
l
l
5
3
10
13
4
17
4
7
5
5
35
14
8
790
934
874
218
457
991
294
022
450
004
806
091
653
501
205
833
033
315
977
022
123
096
798
14
570
507
712
561
I
132 419
205 504
831
7 652
5 323
14 355
14 108
2 937
3 630
2 755
6 988
60 045
7 617
l 027
4 325
9 655
3 018
20 948
16 516
826
5 081
21 395
8 194
15 954
7 809
333
16 010
20 240
13 113
I I 408
16
7
4
4
20
85
953
764
373
372
297
247
5
l
7
13
5
22
20
569
690
251
739
044
651
587
808
110
213
664
916
887
l
076
755
129
573
10
26
15
12
5
15
7
18
12
5 092
25 037
22 995
760
12 233
31 002
14 368
13 188
6 128
l 064
5 139
23 332
25 206
12 321
lova tablica nije prepisana u potpunosti. Neke manje vazne grane nisu unete.
Sem toga uvoz i izvoz su staVljeni zajedno.
2 Prema tablici 2-222/1960 izvoz za 1939 iznosio je 5 521 milion, a uvoz
4 757 miliona dinara po tekuim cenama.
1225
Mining and industry
Rudarstvo i industrija
Industrijski proizvodi (1963)
109-12
.
Sirovo
gvo~e
Sirov
SimensMartinov
~e1ik
Elektro
Ferolegure
Blister Elektrolit
bakar
bakar
Rafinirano
olovo
Srebro
I-'
I'\)
1950
1955 !
1960
1961
1962 l
101
84
212
232
201
414
514
759
l 322
972
997
050
.)93
l 4'i5
3
l
14
46
120
139
160
Cink
re~ulus
Aluminljum u
bloku
~iva
u tonama
u hiljadama tona
1939
1946
Antimon
12
4
14
42
22
40
12
lj
II
57
76
89
17
47
29
15
25
~6
35
56
il
jO
5.3
46
46
:;J')
.J)
90
98
1,3
8,7
74,2
92,8
94,1
11...,7,4
116,7
500
206
l.
815
1 (j05
2 410
2 4n:s
2 691
4 918
j 294
12 ~15
13 768
:;5 9,5
~6 8fi8
.:l9
~104
l 795
~78
567
:S06
l 9D.
I I 499
495
50j
25 070
27 4('1
485
550
27 980
5nl
i
n
(tl
R
-I=='
~
UNIT 50
SERBO-CROATIAN
UNIT 50
Reading Selections -
~tivo
za
~itanje
The XIX Century Renaissance - Preporod XIX veka

npenopo~
EsponCRH
To je
XIX seRa HMao je
nepHo~ HaUHOHa~o~ y~eHa ft
se~RO~
YTHoaja Ha cBe
ft KHH~eBHOCTH.
06Hose HayKe
HanoJleoaose HJIHpCRe npoBHBuHje ltOHeJIe cy CJIOBeHUHMB

jeGHRa. OA TaAa nOqHHe useTaae CJIOSeHaqKe
KOA XpB8Ta cyK06 ca
Ma~apHMa
J~oc~oseHe.
ynoTpey
Hapo,l]HOr
KHM~eBHOCTB.
OKO jeGHRa
npeTBa~8
HaUHOHa~HH
ce y 6op6y aa
oncTaaaK. Y TOj ce 6op6H CTBapa HJIHPCKH nOKreT. Taj he nOKpeT KacHHje ltOBeCTH
AO cTsapaaa Jyroc~B~je.
Me~YTHM,
HajBehe cy ce npoueHe AeCBJIe KOA Cp6a. BaH YTHuaja BeJIUKHX
nOKreTa HOBor BeKa Cp6Hja
~OZK~sa
y XIX seKy csoj
HaUHOHa~H
npenopOA. Y
DpBOM H ~P~OM yCTaHKy Cp6Hja ce OCJI060,l]H~ Olt TypaKa (1804-181$). B~~

CTe~aHoBHh - KapaUHh spmH je3H~Y pemopMY. nOCJIe Ayre 6op6e yEOAH ce Ha~O~HH
je3BK y KHMZeSHocT. H8nymT8 ce AOT8AaWHH je3MK, KojH je 6HO MemaBHH8 CTapoCJlOBeHCRor H HapOAHor jeGHK8.
TaKo cy
~ypeBMT
nOCT8~HH TeMe~H
raj cnpOBOAH
MOltepHoj
jeGH~KY
jyroc~oBeHcKoj
~~mopMY
Y XpB8TCKOj.
JIHTep8TypH H
CTsapa~y
J~OCJI8BHje.
Evropski preporod XIX vijeka imao je velikog utjecaja na sve Jugoslavene.

To je doba nacionalnog
buenja
knji~evnosti.
i obnove nauke i
Napoleonove Ilirske provincije donijele su Slovencima upotrebu narodnog

jezika.
Od tada pocinje cvijetanje
slovena~ke
knjievnosti.
Kod Hrvata se sukob sa Madzarima oko jezika pretvara u borbu za nacionalni

opstanak.
U toj se borbi stvara Ilirski pokret.
Taj e pokret kasnije dovesti
do stvaranja Jugoslavije.
Meutim, najvee
su se promene dogodile kod Srba.
Van utjecaja velikih
pokreta Novog vijeka Srbija do~ivljava svoj nacionalni preporod u XIX stoljeu.
U prvom i drugom ustanku Srbija se oslobodila od Turaka (1804-1815).
Vuk
Stefanovi - Karadi vri reformiranje jezika.
narodin1 jezik u
knji~evnost.
Poslije duge borbe uvodi se

Naputa se dotadanji jezik, koji je bio
mjeavina staroslavenskog i narodnog jezika.
Ljudevit Gaj uvodi u Hrvatskoj
reformiranje jezika.
Tako su osnovani temelji modernoj jugoslavenskoj literaturi i stvaranju
Jugoslavije.
1227
UNIT 50
BASIC COnSE

The European renaissance
of the XIX century had
a great influence on
all the South Slavs.
awakening
revival, restoration
re~enice
Evropski preporod U
XIX stoljeu imao
BeKa HMao je
je velikog utjecaja
YTHuaja Ha CBe Jyro-
na sve Jugoslavene.
C~OBeHe.
The Napoleonic Illyrian

provinces brought the
use of the peoplels
language to the
Slovenes.
bIossoming
The bIossoming of
Slovenian literature
begins at (IfromI)
that time.
Be~HKor
bu~nje
,
OC5HOBa
obnova
To je doba nacionalnog
It was (lisI) a period of
the awakening of
buenja, i obnove
[feelings of] nationality
nauke i knjievnosti.
and a revival of science
and literature.
province
EBponcKH npenopoA XIX
To je Ao6a
KBl:llCeSHoCTH.
npOSHHIIHja
provincija
Napoleonove Ilirske
H oC5Hose HayKe
6y~eHa
HaUHoHa~or
Hano~eoHose
M~pCRe
provincije donijele
npoBHHuHje
su Slovencima
cy
upotrebu narodnog
ynoTpeC5y HapOAHor
jezika.
je3HKR.
cvljetl!nje
Od tada po~inje
cvijetanje slovenacke
AOHe~e
C~OBeHUHM:a
ll.seTaHB
CJlOB6Ha'IICe KHMZeBHOCTH.
knjievnosti.
,
conflict
to transform,
change
Among the Croats the

conflict ~J1 th the
Hungarians about
language changed into
a struggle for national
survival.
sUkob
cYR06
pretvarati,
pretva.rIDn
npeTsipaTH,
Kod Hrvata se sukob

sa Madarima oko
jezika pretvara u
borbu za nacionalni
KOA XpeaTa ce cYKo6

ca MaI,IapHMa ORO
opstanak.
npeTsapaM
je3HKR npeTsapa y
6op6y 3a HaUHOHaJlHH
onCTaHaR.
1228
UNIT 50
SERBO-CROATIAN
The Illyrlan movement was

U toj se borbi stvara
created ln that struggle.
Ilirski pokret.
to bring, to lead to
dovesti,
Y TOj ce 6op6e CTBapa

HJIHpCKH nOKpeT.
,
,aoaeCTH,
,aa ,ZIOB~,ZIeM, ,ZIoaeo,
,
-ea
da dovedem, dveo,
-ela
Later. this movement was
to bring about ('lead
to') the creatton of
Yugoslavia.
change
The greatest changes,
however, occurred among
the Serbs.
Taj e pokret dovesti

kasnije do stvaranja
Jugoslavije.
..
promena
Meutim,
najve6e su se
promjene dogodile
kod Srba.
to experience,
live to see
Unaffected by the great

movements of the Modern
Age, Serbia was (1is l )
experiencin~ its
national renaissance in
the XIX century.
dozlvlj~vati,
Taj he nOKpeT KacHHje

AoseCTH no cTsapaaa
JyrocJlB.BHje.
npOMeHa
npOMeHe
AeCH~e
KOA
Cp6a.
co
AOXtH&,I)QSaTH,
".
dozivljaviim /
,
dozivljujE:!m
Van utjecaja velikih
HajBehe cy ce
Me~YTHM,
AODBMsaM /
,ZIOzHB.Ily jeM
BaH YTHuaja
Be~KHX
pokreta Novog vijeka
nOKpeTa HOBor BeKa
Srbija doiVljava
svoj nacionalni
preporod u XIX
C~6Hja
AOEH~aa
y XIX BeKy csoj

HaUHOHa~H
npenopo,ZI.
stoljecu.
Serbia was llberated from
the Turks by (IlnI) the
first and second uprislngs (1804-1815).
linguistic
reform
reforming
Vuk Stefanovi-Karad~i
carried (Icarries l ) out
a language reform.
U Prvom i Drugom
ustanku Srbija se
oslobodlla od
Turaka (1804-181~).
jeziCSni, -a, -5
reforma
reformIranje
Vuk Stefanovi Karad!ic vri
reformiranje jezika.
Y llpBOM
h~yrOM
yCTQHKy C}:.6Hja ce
oc~o60AH~
~aKa
OA Ty-
(1804-1815).
je311'1KH, -i,
-o
p~~opMa
pemopMipaHe
FYK CTefaHoBHh KapauHh BpmH
jeaH1IKY perbopMY.
1229
BASIC COURSB
After a long struggle

the language of the
people began to be
used ('was introduced')
in literature.
Poslije duge borbe
UNIT 50
IIocJIe llyY'e
ore
uvodi se narodni
ce
jezik u 100jizevnost.
.K1llH>r.eBHOCT.
-a,
yaOl:,H
HapollHH je3HK y
,
.no':'s.n.aIJJlt~,
-a, -e
up to that time
dotadanji,
mixture
mjeavina
MerranHHa
Old Church Slavic
staroslavenski,
CTSpOCJfOBeaCKH,
-a,
The mixture of Old Church
Slavic and the spoken
language~ which had been
used up to that time,
was abandoned.
-!
-a,
-6
Naputa se dotadanji
jezik~
koji je bio
-6
HanymTa ce .n,oTallamHM
je~BK,
KOjH je
6~o
mjeavina
MemaBHHs CTapOCJIOBea-
staroslavenskog i
CKor H HapO.lJ,aOr
je~HR8.
narodnog jezika.
Ljudevit Gaj carried out
the language reform in
Croatia.
Ljudevit Gaj uvodi u

Hrvatskoj reformiranje
je3H~KY pe~~MY
jezika.
Xr--BSTCKOj.
to lay, place;
appoint
postaviti,
modern
moderan, moderna~
Thus the foundations were

laid for a modern
Yugoslav literature and
the creation of
Yugoslavia.
da postavim
Ila nOCT8BiiM
Mo,z:epaH, Mo,ne!.Ha,
-o
literatdra
Tako su osnovani
,
nOCTSSHTH,
-o
literature
Pa j cnpOBOllH
..f>y,neBHT
J1y.TepaTYpa
TaKO
cy nOCTaS.tJeHH
temelji modernoj
TeMe.J)H MOllepHoj
jugoslavenskoj
jyroCJJ:OEeHcKoj
literaturi i
stvaranju Jugoslavije.
pa~y
JIHTepaTypH H
CTB~
Jyroc~BHje.
1230
SERBO-CROATIAN
UNIT 50
NOTES
Note 50.1
l.
Variant Word Order
Sve do Zagreba pored autoputa vide se lepa, zivopisna sela.

A(dverblal)
2.
Nj e g a
S(ubject)
smatraju kao najdarovitijeg studenta na naem fakultetu

.
.-
O(bject)- IV(erb)
3
IV(erb)
-O(bject)
Te porete domaice
A(dverbial)
mrze.
O(bject) IS(ubject)1 V(erb)
4.
Taj sporazum su zakljuili odgovorni

O(bJect)
V(erb)
Spomenik Neznanog junaka na Avali, Narodnu skuptinu i Glavnu potu

O(bject)
ve ste videli.
politiki
predstavnici Srba i Hrvata.

S(ubject)
V(erb)
6.
Daje
se
jedan jugoslovenski film.

S(ubject)
V(erb)
Serbo-Croatian often has a word order very much like that of English,
differing mainly in the order of adverbs and adverbial expressions. E.g.
Jugoslavija
S(ubject)
8.
u jugoistocnoj Evropi.
lezi
IV(erb)1
A(dverbial)
Evropu sa Bliskim istokom i sa Sredozemnim morem.
Ti putevi
vezuju
S(ubject)
V(erb)1
O(bject)
Ovo
je
zdravstvena stanica.
S(ubject)
V(erb)
10. On
S(ubject)
Zapadn~
je
V( erb)
A(dverbial)
C(omplement)
ovde.
A(dverb)
The order of sentences 7-10 is S V A, S V O A, S V C, S V A.

In contrast to these, the patterns of sentences 1-6 are S V S, O-V-O,
O S V, O V S, O V, V S. (The 0- -O notation is used to indicate two parts
of a segment, separated by some other segment. Here -O is in apposition
to 0-).
1231
UNIT~O
BASIC COURSE
These variant orders are not haphazard. It is not possible to give rules or
reasons for the orders of sentences 1-6 ae isolated sentences. Tney must be
put back into the context from which they came. If these contexts are examined,
it is seen that the first segment of the sentence, whether it be A, V, S or O,
is connected with a topic previously introduced. The basic pattern behind the
general order of the sentence elements (S V O A C) is that of topic-comment.
The topic may be that of the entire discourse, that of the paragraph, or a
topic just introduced in the preceding sentence. Tne following selections illustrate what we may call the topic motifs of discourse.
In the three units on geography the topic of Yugoslavials position is
clearly outlined by the following selected sentences:
Main topic-Yugoslavia1s position in Europe Jugoslavija le~i u jugoistonoj Evropi.
Position topic outlined by boundaries:
Severna granica Jugoslavije, izuzev Alpske oblast, otvorena je. S A e v
Severoistoni deo zemlje izloen je ledeno-hladnom, suvom vetru, koji se
zove Ikoava I.
(sub-topic)
(s C- V -e)
Svojom zapadnom granicom Jugoslavija izlazi na Jadransko more. A S V A

Du istocne granice Jugoslavije pru~aju se Karpatsko-balkanski planinski
venci. A V S
Na jugu granica prema
Grkoj delimino
The opening item in each sentence, whether
je otvorena. A S C- V -C
S or A is the topic.
Taking a single paragraph we see how a sUb-topic is chosen and then what
we may call a Iparagraph topicl.
Moravsko-vardarska oblast.
zemlje
nalazi se
istonom delu
U
S (paragraph topic)
V
A (sub-topic of boundary topic)
Ova oblast
zauzima
V
S (p. topic)
sredisni poloaj na Balkanu. Moravsko-vardarskom

A (p. topic)
A
o
dolinom prolaze vani medunarodni putevi. Ti putevi (topic from preceding

sentence)
S (sentence topic)
S (new sub-topic)
V
vezuju
Zapadnu Evropu
V
Ova oblast
S(p. topic)
koja pripada
sa Bliskim istokom i sa Sredozemnim morem.
se nalazi veim delom u Jugoslaviji, izuzev Solunske kotline,

A
V
Grkoj.
1232
SERBO-CROATIAN
UNIT 50
Another example of a paragraph topic is given in tihe following:
Najvee jugoslavenske rijeke (Sava sa Drinom, Drava, Tisa i Morava) pritoci
c-
S (topic)
su
Dunava
-G
su
utjeu
sa njim u Grno more. Od ovih rijeka

A
A (topic)
plovni cijelim tokom kroz Jugoslaviju

G r
vode suvozemni putevi
....
Dunav i Tisa
Dolinama ovih rijeka

A (topic)
od velikog unutranjeg i medjunarodnog
znaaja.
Sentences 1-6 should now be re-examined in context (l - Unit 22; 2 - Unit

39; 3 - Unit 26; 4 - Unit 40; 5 - Unit 20; 6 - Unit 13).
Another example which is illum1nating is found in Unit 36. The order is
O V S,
Pored toga, granicu Austro-Ugarske utvrenu Karlovakim mirom (Sremski
Karlovci, 1699), branili su od tada neprekidno Srbi i Hrvati.
The /pored toga/ is a connecting phrase, followed by /granicu /, which is
part of the main topic of the unit, the military and political events leading
to the creation of Yugoslavia. One may wellimagine that in another context the
/Srbi i Hrvati/ might be the topic of a sentence composed of practically the
same words but in a different order. Note that the sentence following this one
in Unit 36 begins with /Vojna granica /, another clear topical link.
It is instructive to note the treatment of the same or similar material ln
different contexts. What the topic of a succeeding sentence is depo.nds on the
speaker. He chooses one of the items in the preceding context as the topic
(unless, of course, he ls 'changing the SUbject'). Tne relationship between
an item in one sentence with the topic of the follo~ing one ls well illustrated
in the following:
~
Kad su
~
doli na Balkan?
Je pozvao kao saveznike u
pomo
Jovan Kantakuzen.
f-
Kad je stvarno
po~ela
njihova invazija Balkanskog poluostrva?
Poela
~
je posle
pobedili brojno
~
~
jau
na reci Marici 1371 godine. U toj bici
Turci su
srpsku vojsku.
Note the way in which the topics have been treated in the following sentences:
Seobe prouzrokovane ovim i drugim ratovima najvie su izmeale stanovnitvo
i stvorile zajedniki zivot Jugoslovena. (from Unit 36, Basic Sentences,
which see for context).
1233
UNIT 50
BASIC COD.
Ratovi protiv Turaka prouzrokovali su
~,
koje su doprinele mnogo stvara-
nju Jugoslavije. (prompt drill, Unit 40, based on Unit 36)

~ta
je prouzrokovalo seobe?
(here /seobe/ refers back to the prompt
sentenc~
su prouzrokovali ratovi protiv Turaka. (The suggested answer, the
obvious topic being put first)

One could also have:
~ta
je prouzrokovalo seobe?
Ratovi protiv Turaka su

In other words, the topic is a matter of the discourse as a whole.
We see, then, that the topic (whether main or subordinate) is the most
important factor in word order. It occurs most frequently in the first part ot
the sentence, forming a connecting link with the preceding material.
Note 50.2
I
dovesti / da dovedem
dovoditi/ d6vod1m
I
a/Je
Verbs
doveo -ela
'" -ena
,
doveden
dC:voden
to bring to
doziveti/
, da do~ivim
,
to experience
doivljavati/dozivljavam
l
,
dozivI javati/doivlj ujem
,-
postaVljen
postaviti/ da postavim
postavljati/ p6stavljam
,
GD
New
_
1-
pretvoren
"
pretvaran
pretvoriti/ da pretvorim
"
pretvarati/
pr~tvaram
50.1
--
to lay, set up
to transform
Da li je evropski preporod XIX veka imao velikog uticaja na Jugoslovene?

Kakvog je uticaja imao preporod XIX veka na Jugoslovene?
Kakvog je uticaja imao taj preporod na Slovence?
Kakve veze ima
slovena~ka
knjievnost sa Napoleonovim Ilirskim provincijama?
Koji je deo Hrvatske bio u sastavu Napoleonovih Ilirskih provincija?

Da li su Hrvati i ranije pisali na narodnom Jeziku?
1234
SERBO-CROATIAN
UNIT 50
Zbog ~ega je do~lo do sukoba izmedju Hrvata i Madara?

Za~to
su Hrvati u borbi protiv Madara stvorili Ilirski pokret?
Ko je sproveo jezi~ku reformu u Hrvatskoj?

Kakve promene su se desile kod Srba u XIX veku?
Kad su se Srbi oslobodili od Turaka?
Ko je izvrio
jeZiku
reformu kod Srba?
Da li se narodni jezik upotrebljavao u knjizevnosti kod Srba pre Vukove reforme?

Kakav je bio knjievni jezik Srba pre Vukove reforme?
Ko je postaVio temelje modernoj jugoslovenskoj literaturi?
ByK CT.
Kapau~h
(OA~OMUH)
JOBaH CKepJlHh
ByK KapaUBh
(1787-1864)
je jeaHa O~ HajopH~HHa~HjHx ft Hajja~Hx JlH~HOeTH na-
Jie cpnCKe KH2ZeBHOCTB. CavoYK, 6e3 mKOJlCKHX H RHHzeBHHX Tpa~HuHja, eaUOCTa~R

H 60p6eH AYX, OH HanymT8 CTaoe KojHKa ce AOTJle HWJlO, ft 3anOQUHe je~aH HOE nOKpeT, KOjH 6H ee Korao Ha3BaTB KHHzeBHOK peBo~UHjoK.
3a HeKHX QeTp~eCeT
OH he ce 60pHTH ca upKBeHHK B KHMZeBHHH ~Y~HKa
KapaOHh je Kvao BeJlHKHX JlHqBHX cnoc06HoCTH, 6KO je je4aH on HajnapoBHTwjHx
~04HHa
~YAH
KOjH cy nocTojaJIH y cpnCKou HapOAY. OH je npHnaAao OHOM jaKoK HapamTsjy
KOjK je y nOQeTKl
BeKa CTBopao
HOHm~ BojcKoBo~e
KHX peAOBa
By
XIX
AaHa~y
B ApzaBHHUH
Cp6ajy, HapamTajy HO QHjax cy
npBO~
ce~.
peAa. OH je KKao npHpoAHY 6HCTpH-
~ omTpOYK~e cp6Hj8HCKO~ ce~Ka.
Paa BYKa KapaUHha je orrouaH. OH je Hajp8AHHjH H
Bajn~oAHHjH
epnCKH naeau.
3a no~ BeKa BeyKopHe H HenpeRH~He pe~THoCTH OB je H3Beo BeKOJlHRO Be~KHX

nocJlosa 1 , OA ROjHX OH cBaKH OHO nOBO~H 3a Ueo BeK jenHo~ 06BqHO~ QOBeRa.
~eo
HajBehH
HerOBor
noc~
je
cKyn~He
HapOAHKX YUOTBopHHS H
Oops
aa Ba-
pOAHH jeGHR
nHTa~
~a cyaBo
je3HKa H npasonzca
He~OB pa~ HO
je npeCYAaH. OH je jeAHoM aa
PYCKOCAoseHCKH je3HK HO cpnCRe RHBzeBHOCTH H H3sojesso
noeAY
CBa~
Ha-
pOAHOK jeoHKY.
'BYK je nonpaBHO B nonyHHo 806YKY (hHPH~QY), opeseo HOBK 3aseT CseTO~ URCKa
Ha HapOAHH je3BK, H BaDHcao
~eqHHR
B rpsU8THKY.
1235
BASIC conSB
HC'1'pHaa
-a.
Dopea,
,
J"p&K8THKa
,
118J1aTHOC'1'
clearness~ lucidity
militant
grammar
activity
to supplement~ improve
statesman
mind~ intelleGt~ spirit
to fight out
generation
fragment
shrewdness~ lucidity
orthography
independent
self-educated person
ability
footpath
folklore
-o
xc.p.
~
~OD7B.TB,
~8
aooyBHK
llPdsHJrK
,
1J.'1x
H3BojeB8TH, Aa H3BOjyjK
aap8mTj
O~~OKaK, O~~aKK8
omTpofK.6e
np8.Boniic
oo
caKoCTi~H,
CalloYK,
-~a,
-~O
-a, -o
cnoc56HOCT
,
CT838
,
Y1l0TBopHHa,
,
URIT 50
J.
HspollHe
yvOTBopHHe
II Reading: Ljudevit Gaj
(Odlomak)
Ksaver ~andor alski

Ah~
Niti
gospodo
kraljeVi~
moja~ otpoe
Ljudevit
Gaj~
moe li narod bez jezika svoga biti?
niti naa prava - nita nije tako
vrst
bedem naoj
slobodi~
budunosti
ove svete zemlje~ koja nas je rodila, kao to je jezik naih majka,
na~e dJeceJ Iz daleka svijeta dolazim iz mnogih gradova - iz sredine mnogih naroda. I svagdje sam naao da svaki narod svoj jezik ljubi~ za nj iVi i za nj
urndre. Glas njegov eas je zveao blago i ljubezno~ as je umeo kao brza silna
rijeka, a oi mu plamtele od zanosa i vatre, - s lica mu je otsijevala istina i
ljubav. Nitko se nije mogao oteti sili toga glasa i aru toga uverenja. Kad je
dovrio, poleti i staro i mlado, i gospoda i gospoe do njega, da ga na srca
svoja vuku i da s njim skupa zanosno slave roenu. do sad zabaeenu rije. A
dolje s dvorita zauje se vesela seljaka pjesma etelica, to donijee penieni vijenac. Gaj zauti i s njim cijelo drutvo. Pa im je na dvoritu pjevanka,
on u istoj melodiji zapjeva pjesmu svoju fJo~ Hrvatska ni propala!f - Sada zanosu nije bilo kraja. Od istih onih ljudi, koji su jo sat prije ismijevali ~elju
stare Hrvatice da joj unuk hrvatski pjeva, naeinio je veliki taj earobnjak ili
1236
BERBa-CROATIAN
UNIT
sveti apostol,
Mjesto
~to
li - najzanesenije rodoljube. .
obi~ajnih
latinskih
~ala,
mjesto praznih zdravica,
~uje
se Gajeva
rijec, gdje slavi slovensku brau, gdje pri~a iz davne 1 slavne prolosti 1 gdje
smjelo 1 krepko rl~e slike budunosti, pa otkriva svoje namjere. Pa kad je pono
prola, Gaj je imao cetrdeset do pedeset najvernljlh u~enika, koji e sutra prekosutra njegove rije~i dalje nositi. .
Slava LJudevitu Gaju.
,
bedem
c~rObnjak
glas, pl. glasovi

ismijevati,
1smijevam
,
kralj, kralja
krepak, krepka, -o
ljubav, f
"
,
ljubiti, ljubim
J.
namjera
" - 1. da "'oteti,
otmem
I
__
otkrivati, otkrivam
,
'otsljevati,
otsljeva
pjevanka
plamteti, plamti
pOI~tetl, da pOletim
pono f
,
'
peni~ni vijenac
-P~~ki,
-a, -o
"
,
risati, riem
I
rodoljub
,
slava
,
"slavan, slavna, -o
",
slaviti, slavim
,
smjelo
,
,
~
,,
,
s,edina ,
Umeti, UmI
,
,wnirati, umirem
unuk
vjeran, -rna, -rno

,
zaba~en, -a, -o
-, -
zanesen, -ena, -eno
darn.. bulwark
magician
voice
to riducule
king
vigorous, strong
love
to kiss, to love, to be fond of
intention
to grab, refl. (se) to break loose
to uncover, discover, unveil
to reflect, glare
singing
to blaze
to ~ake off; to rush, to fly at
midnight
wreath made of wheat
pertaining to the common people
to draw
patriot
glory
glorious, famous
to glorify, celebrate
boldly, daringly
middle, center, among
to rustle, roar
to die
grandson
faithful
neglected, remote
exalted, enraptured
1237
UNlT50
BASlC COURSE
~
zanos
exaltat1on, ecstasy
with ardor, enthus1ast1cally
zanosno
zveati, zve~i
toast
to rattle, sound
~ar
live coals; ardor, enthusiasm
zdravica
,
~ete1ac, ~eteoca,
reaper
Gp1.
, . ,
ete1acajete11ca
~
1238
SERBO-CROATIAN
SERBO-CROATIAN -
ENGLISH VOCABULARY
The words in this glossary are identified by the number of the unit in which
they appear for the first time.
See Vol. I, pages 595/596 for details on alphabetic order, abbreviations, and
other items.
34
alphabet
official letter
copper
bAkar, -kra
49
,
42
Balkan, -a:na
Balkans
pert. to Balkans
balkanski, -a:" -o
36
,
ban, ba:na
governor, ruler (Cr. )
38
ba 24
just, exactly
baviti se; bavim se I (p zabaviti [se])
41
to stay, to OCCUPY oneself with
something; P to entertain (see Vol. I)
bedem
50
dam, bulwark
beg pl. begovi
40
bey
desertion
bekstvo [bjekstva]
38
besplatan, -tna, -tno
30
free, without charge
berb!rnica
31
barbershop
hopeless
40
beznide~an, -~na, -~no / bezn!dan" -dna, -dno
48
to flee, escape
bezati [bje~ati]; be~im [bjeim] I (p pobei)
bilO lli / bilO bilO
26 either . or
plants, herbs
bilje
46
~
- 46 plant, herb
biljka Gpl. biljki
bio16g1ja
30
biology
~
1239
SERBO-CROATIAN
4
birati) biram) biran I (p izabrati)

38
to elect, choose
"
biskup,
34
bishop
bistrina 50
clearness, lucidity
"
bitan, -tna, -tno
34
essential, vital
"
bitka
36
battle
blAg, bllga, bllgoj blAgI; bla~1
44
mild, gentle
bllgo
49 wealth, treasure
r~dno blKgo
49 mineral wealth
blagodiriti; blagodArim I (p zablagod~riti) 39
to thank
blagodarei
39 thanking, owing to, due to
blagovremeno
35 in time
blizak, bliska/bliska, -OJ bliskI; bli~I
42
near, close (relati~e)
Bliski istok
42
Near East
blizina
27
nearness, proximity
blQza
27
blouse
boca
40 bottle
bodriti) bodrIm I (p obodriti)
38
to encourage
bbgznA ~ta
29
heaven (aGodi) knows what
bojiti; bojim I (p obojiti)
49 to dye, color
boksit
49 bauxite
b~l pl. bOlovi
45
pain, ache
bolesnik, -Ika
45
patient
bolest t.
38
sickness, illness
bolestan, bolesna, -o
38
sick, ill
boletl [boljeti]; boli I {p zaboleti)
4S to pain ache, hurt
b61nica
45 hospital
bo1ovat1~ bolujim I (no p)
45
to be sick
boravak, borAvka
47 sojourn
dozvola borAvka
47 permanent resident (Ipermit of sojournl)
borba
34
struggle
borben, -a, -o
SO militant
boriti se; borim se I (no p)
36
to fight, struggle
botanika
30
botany
Bo~i
29
Christmas
bo~inl,
36
pert. to Christmas
braniti; branIm; brAnjen I (p odbraniti)
36
to be detending, to defend
brati
37
cousin (son ot tatherls brother)
brijacnica
/ brijanica (Cr.)
31
barbershop
,
brijanje
31
shaving
-a, -o
1240
SERBO-CROATIAN
,
brijati (se); brijem (se) I (p obrijati [se])
braj, broja
pl. brojevi
27
31
to be shaving
number, size
brojnI, -a, -o
32 numero us
,
44 velocity, speed
brzina
brI, -a, -e
26 faster, quicker, more rapid
bad1ti; b~dim; ba~en I (p iZbnditi, probnd1ti)
bt1denje
37
to be waking up
awaken1ng
bUd.nost
36
future
bt1na
rebel110n
38
bUra / ba.ra
44 name of a wind; storm
baran, -rna, -rna
34 stormy
car
50
emperor
38
empire
pl. carevi
36
cifrstvo
44 centigrade, pert. to Celsius

c~n1ti [cijeniti], c~nIm [cijenim]; c~njen [cijenjen] I
Celzijusov, -a, -o
CP
oc~nit1)
31
to
rate, evaluate; to esteem, respect, appreciate

c~nta
37
quintal
mhtarska c~nta
37
metric qUintal, 100 kilograms
centar, -tra
43
center
centarhalf
41
centerhalt
centr~la
49
center, headoffice; power station
centralni, -a, -o
26
central
cigareta
45
cigarette
,
,
cilj
L cilju pl. ciljevi
30
aim
~
cink
49
zinc
,
cipela
27
shoe
crkveni,
c;kveni,
34
crtac, crt~ca
47 draftsman
crven, crvena, -o
41
red
cvetanje [cvijetanje]
50 bIossoming
-a, -o /
arapa
27
arobnjak
elik
~elo
-a, -o
eccles1astical, pert. to church
sock, stocking
pl.
arobnjaci
pl. celici 49
50 magician
steel
forehead
cetvorni,
42
pert. to square
~1nilac, inioca Gpl. inilaca
32
factor
~lr pl. ireVi
45
ulcer
48
-a, -o
1241
SERBO-CROATIAN
~lstiti; ~istrmj ~i~en
I (P ~istiti, p~istiti)
31 to be cleaning
~i~enje
31 cleaning
~l!n / ~lan pl. ~lanovi
32 member
~lanak / ~l!nak pl. ~lanci / ~linci
30
article; ankle, knuckle
~udan, -dna, -dno
35
strange, queer
~uditi ses ~udim se I (p za~udit1 se)
38
to wonder
~udo pl. ~~da / ~udesa Gpl. ~Qd~ / ~ud!s~
35 wonder, miracle
~dvatij ~avmm; ~av!n I (p sa~dvati / o~avati)
35
to keep, guard, shelter,
holdj P - to preserve
~uven, ~uvena, -o
29
famous
~vrst, ~vrsta, -Oj ~vrstrj ~vr~~1
26 firm, solid
~vrst!na
45
firmness
irilica / irilica 34 cyrillic alphabet

"
"
co~ak,
-~ka pl. co~kovi
39
corner
,,
cuprija
39
bridge
tatis 6t!m I (p untati / zantati)
39
to be silent
darovit, -a, -o
39
talented, gifted
d!tum 29
date
decembar, -bra
29
December
de~~k [dje~ak] G de~!ka [dje~ika] pl. de~ici [dje~ici]
27
boy, lad
de~(i)j1 [dje~(i)jr], -~, -!
27
childts, childrenls
de~ko [dje~ko]
30
boy, lad
delatn~st [djelatnost] f
50
activity
del1m1~no [djel1m1~no I djelom1~no (Cr)]
28
partly
d!liti [dijeliti]; delim [dljelIm]) d!ljen [dljeljen] (p podeliti)
43
to
divide
delovati [djelovati]) delujem [djelujem] I (no p)
32
to influence, affect;
to act, work
depozit
49
depos1t, layer
devoj~ica [dJevoj~ica]
27
little girl
devC5jka.l. _[djevC5jka]
27
girl, maid
dezertiranje
38
desertion (army)
dii / dIgnuti; da dignem; digao -gla; dignnt p (I dlzatl) 38 to lift, raIse
dijalek(a)t, dijalekta
38
dialect
dijeta
45
dIet
ar~ati dijetu
4s to observe a d1et
dInamo / din~o
41
dynamo, generator
1242
SERBO-CROATJAN
dispanzer
45
dispensary
dlzati; di~!mJ diz!n I (P dici I dignuti)

38
to lift, raise
dobicitiJ da dobAcim p (I dobacIvati)
39
to throw to
,
,
,
,
dobacIvati;
dobacujemj dobac!van I (p dobaciti)
39
to be throwing to
,
dobijanje
28 getting
d6iJ da dOej do~lo P
(I dolaziti)
32
to comej(1mpersonal with
Idol)
to
come about
dodati) da dod~J dodao -!la) dod~n I dodat p (I dod!vati)
44 to add
dodavati) dod~j~m; dod!v!n I (p dodati)
44 to add, to be adding
dodd~e
33 it is true, in truth
dogaaj
34 event
doktor
45
doctor
dOkUmen(a)t, -nta
45
doc~~ent
dolaziti) dolazI I (p dSi)
32
to comej (1mpersonal with
domaI,
27
domestic
domacica
26 hostess, housewife
,-'
domacinstvo
32
household
,
domicil
47 domicile
domovina
34 homel and
Idol)
to come about
-a, -e
dopratitij da dopratim P (I pr~titi)

33
to accompany
,
'
''''
...
doprineti [doprinijeti]) da doprinesemj doprineo -nela [doprinio
-nijela]j
doprin!t [doprinijet] I doprinesen -ena p (I doprinositi) 34
to contribute
,
,
-'
,
doprinositi; doprinos1m; doprino~en I (p doprineti) 34 to be contributing
dopuniti; da dopunim) dopunjen P (I dopunj!vati) 50 to supplement, improve
dopunj!vati I dopunjIvati) dop~javam I dop~jujemJ dOp~javan I dop~j!van I
(p dopuniti)
50
~o supplement, improve
doputovati; da doputuj!m P (I putovati)
33 to arrive, to travel back
doru~ak, -~ka
pl. doru~ci
29
breakfast
doru~kovati; dOru~kuj~m I (no p)
29
to eat breakfast
doseliti (se); da (se) doselIm) doseljen P (I doselj!vati [se])
32
to
move to, to move in, to imm1grate, settle
doselj!vanje
32
1mmigrating, settling
doselj!vati sej doselj~vmm se; doseljavn I (p doseliti se)
32
to be
moving to, to be moving inj to immigrate, settle
dostii; da dostignem; dostigaoj dostignat p (I dostizati)
44 to attain,
reach
dostizatij dosti~m I (p dostii)
44
to be attaining, reaching
dotad(a)
28
until that time, by then (adV.)
dotada{~)nji, -a,
50
up to that time (adj.)
-e
SERBO-CROATIAN
dovesti / dovesti; da doved@mj doveo -elaj doveden -ena p (1 dovodit1)
to bring to (general)
dovoditi; dovodim; , dovoen I (p dovesti)
50
to bring to
dovr~~vati / dovrivati; dovr~Evmm / dovruj@m; dovrEv~ / dovrivan
35
(p dovriti)
to complete
dovr~iti; da dov~lm; dov~en P
dozvola
50
(I
dovr~~vati
35
to complete
41
permit
_
do~iveti [dozivjeti]; da dozivim P (I do~ivlj~vati)
50
to experience~
to live to see
do~ivljavati / dozivlj1vati; dO~1VljaVam / dO~1VljUjem I (p do~tveti) 50
to experience, to live to see
dr~~ski,
28
dramatic, pert. to play
~
v~
v~
-a, -o
drkmsko kazalite
28
playhouse
dramsko p5zorlte
dres pl. dresovi
41
dress~ uniform (sport)
drag Vsng drQ~e pl. drugovi
39
comrade, companion , close friend
-o
drutveni, -a,
28
social
dr~tven, -a, -o
28
sociable
drvo, drveta
26
tree, wood
drva pl.
26
firewood
drvee
26
trees
dr~anje
38
attitude, stand, behavior , bearing
drati; drIm I (p odrati)
43
to hold, keep; refl. to behave
dr~avljanin pl. dr~vljani
47
citizen (legal)
dr~avljanstvo
47
citizenship (legal)
dr~!vni, -a, -o
45
pert. to state, government
dravni inovnIk 45
dr!vnIk pl. d;avnIci
government official
50
statesman
dUbok~ duboka, -o; dubokI) dubljI
38
deep~ profound
dUh pl. duhovi
50
mind, intellect, spirit
dUh6vnI,
48
spiritual, intellectual
dDnuti; da dcrnem p (I davati)
33
to blow
davati; davam I (p dDnuti)
33
to be blowing
daan, -zna~ -zno
45
owing
blti daan
45
to owe
,
duzina
44 length
dvojica
42
two men (noun)
dvajnl~
double~ dual
-a, -o
-a, -o
1244
SERBO-CROATIAN
lk, ika
pl. icI 30 pupil; student of primary school or gymnaslu.rn

{secondary school)
Ubrlvo
49
manure, fertI1Izer
v~~ta!ko dubrivo
49
fertI1Izer
egzistencijalist / egzistencijalista
39
ekipa
41
team
ekonomija 30
economy) thrift; farm
politi~ka ekonomija
30
economics
ekonomskI, -i, -o
43
economic
er 39
nail
elektri~an, -~na, -~no
26
electric
emigracija
40
emigration
,
emigrant
47
emigrant (pol.)
,
enciklopedIja
30
encyclopedia
energetski, -a, -o
49
pert. to energy
41
there
eno
epIz5da
40
epIsode
etn1~ki,
32
ethnic
etnografski,
36 ethnographie
eto
37
there
exIstentialist
eks
-a, -o
-a, -o
fabrika
49 factory
fakultatlvan, 1'na, -vno
30 optional
fakultet, -Ita 39
school (university)
to be missing, to be wrong
talIti; fall I (no p)
35
flza
34 phase
februlr
29
February
federa tlvan, -vna, -vno
federal, federative
f'r
41
fair (adV.)
30 to finance
finansfratiJ fin~lrim I ( no p)
rlnI,
-i, -o
29
fine
,
,
fizika D fizici
30 physics
fizickI, -i, -o 30
physical
filozofija
30 philosophy
foaje m 28
foyer
fond
49
fund
fotelja
28
armcbair
fra
48
friar (short form)
1245
BERBa-CROATIAN
frajer
frak
39
l ounger
pl. frakovi
31
full evening dress, tails
franjevac, frinj!vca
48 Franciscan
fudbal
41
football, soccer
fudbalSk1, -a, -o
41
pert. to football, soccer
gijenje
44 growing, raising, cultivation
gAjiti; gajim; gijen I (p odgijiti)
44 to grow, raise, cultivate
galerija
28 gallery
gas pl. gisovl
35
gas
gazdinstvo
49
holding, farm
generacija
34
generation
geogr8rlja [zemljopis]
30
geography
~
-geografski, -a, -o
34
geographical
I
,
geografska karta
46 map
,
g1mna~tika
30
gymnastics, physical education
,
g1mn!zija
gymnasium, grammar s~hool
glagoljica / glagoljica
34 glagolitic or glagolithic alphabet
gl~s pl. glasovi
50 voice; vote; reputation
glasati; glasam I (p izglasati)
40
to vote
glava
41
head
glavobolja
45 headache
gledalac, gledaoca Gpl. gleda1!c
41
spectator
glOma
28 acting (in a play)
glOmac, glQmca
28
actor
glUmica
28 actress
glOm1tiJ glhmIm I (no p)
28
to act (in a play)
glQp, gltlpa, -o; glhp3:; gl~PljI
35
stupid
gnojivo
49
manure~ fertllizer
g~, gola, -O} goll; g~liJ!
44 naked, barren
god
33
ever
~to god
33
whatever, no matter
g~l pl. galovi
41
goal (in sport)
golman
41
goalkeeper
gospodarstvo
32
domination; household, holding, farm (Cr.)
gotovitl; gotovim I (p zgotoviti)
29
to be preparing (food)
grad
33
hail
griditi; grkdlm, gr~en I (p sagraditi)
26
to b:..dld, construct
graenje
30
construeting, building
1246
SERBO-CROATIAN
graanin
pl. graani
graanstvo
gramatika
grana
47
50
42
42
citizenship
grammar
branch
grani~iti se; grani~r se I

greb~n
citizen
46
(p ograni~iti)
44
to border
ridge
grejanje [grIjanje]
26
heat1ng
grejat1 [grIjat1]; grejm [grijem]; grej~n [grij~n] I (p zagrejatl)
26
to heat
gr~iti [gr1jeiti], gr!lm [grijeIm]; gr~en [grijeen]
(p pogre1ti)
35
to sin; to be wrong, mistaken

grIp
45
grlo
45
gr1ppe, influenza
throat
blI melg~lO
grupa
"
32
45
group
gubItak, gubftka
gUma
pl. gubfci
hektar
32
loss
41
outlaw
tire, rubber
39
hajduk, hajdQka
haljina
I have a sore throat
27
37
pl. hajdQci
dress
hectar
hem1ja [kemija]
30
chemistry
hemijsk1 / hemiski [k~m1jskI], -a, -o

hidroe1ektri~ni,
-a, -o
historija [{storija]
49
30
pl. h1!dovi
hladna
33
hladvina
37
hk~j, hok~ja
41
chemical
hydroelectric
history
histrljskI [ist~rIskI], -a, -o

hl~d L hlEdu
31
37
34
historical
shade
cold
shade, cool (of the day)
hockey
hr~nitij hr~nrmJ hr~njen I (p nahr:niti)

37
to be feeding, to feed
hrianin [kfanin] pl. hriani [~ani] 36
Christian
hr5m
49
chrome, chromium
hV~litij hvalIm) hV~ljen I (p pohv~liti)
hvatati; hvatam I (p uhvatiti)
ideja
38
1dea
{grati j igrmm I (p odigrati)
37
28
28
to pralse; refl. to boast
to be catchlng, to catch
to play) to dance
1247
SERBO-CROATIAN
igr~~, igraa
41
player
ikakav, -va, -kvo
33
any
,ilirski,
- -a,
- -o- 38 Illyrlan
iminje
37
property, holding, land, estate
individualan, -lna, -lno
45
individual
industrIjskI / in~strIski, -a, -o
49
industrial
infekcija
45
infectlon
influenca
45
common cold, flu
in~ormat!van, -vna, -vno
30
informative
injekcija
45
inJection, shot
inostranstvo
29
abroad
intellectual
intelektulac, intelektulca
41
,
interes
34
interest
invazija
36 invasion
lsei [isjei]; da is~~!m - is~kQ [isje~!m - isjeka]; {sekao [{sjekao], {se~en /
isecen -ena [Isjecen / isjecen - ena] p (I sei)
46 to cut
iseliti (se)j da (se) IselImj {seljen p (I iseljavati [se])
36
to move
away, to emigrate
iseljiv~nje
47 emigration
iselj~vati (se); iselj~v~ (se); iselj!v!n I (p 1seliti [se])
36
to be
moving, away, emigrating
, iseljenik, -ika
47 emigrant
iseljenIki,
47 pert. to emigration
iselj~nje
32
emigration
iskren, -a, -o
27
sincere
Iskusan, -sna, -sno
40
skillful
isknstvo
26
experience
ismejati [ism1jati]j da ismej!m [ism1Jem]; ismejao -~la [ismijao -Ila]; ismejan
[lsmij~n] P (I Ismej&vatI)
50
to r1dlcule
Ism@vatI / Ismejvati [lsmij@vatI / Ismijavati], Ismevam / ismejlvam (ism1jevlm/
1smdjavmm]j Ismevan / Ismej!van [ Ism1jlvln / 1sm!Jlvln] I (p ism~vati) 50
to be ridiculing, to ridicule
, ' /(
' da ispeem
"
,
' Ispekao -ekla;
'
'''JJ!.'
ispeci
~speciJ
-erno,
-ete, ispeka;
ispecen
-ena P
(I pei)
29
to bake, roast, try, broil; to burn
isprava
47 document
isprIati; da IsprIam p (I prIati) 39
to tell, talk, narrate
{spr~iti; da Ispr~Im p (I pr~iti)
29
to try
istai / istaknuti) da Istaknem; Istakao -akla; Istaknat p (I Isticati)
42
to emphasize, point out, retl. to excel
-a, -o
1248
SERBO-CROATIAN
istaknut, -a, -o
40
prom1nent
{sticati; {sti~em I (p istai)

excel
istok
42
east
lsto~nr,
42
to be emphasizing, pointing out; ref1. to
-a,
-5
44
eastern
Bliski istok
42
Near East
Srednji istok
42 Middle East
istarija [historija]
30
history
istorijskI / istoriski [historijski], -a, -5
43
historical
istro~iti ses da se {stroim, istroen P (I troiti)
24
to wear out, to be
exhausted
istuIrati se; da se istu.Iram; istulran p (I tufrati se)
to take a
31
shower
Izbor
40
choice, selection; pl. elections
i~ez~vatij iezavam I (p ieznuti)
26
to be disappearing
!~eznutij da I~eznem; !~ezao -zla P (I i~ezivati)
26
to disappear
izabrati; da izaberem / izaberem; Izabrao -~la; Izabran p (I bIrati)
38
to
choose,
elect,
to select
,
,
izazivati; izazivam; izazIvan I (p izazvati)
to be provoking, cha11engingJ
34
to be causing
izazvati) da lzazov@mj Izazvao -ala; Izazv~n / Izazvat p (I izazIvati)
34
to provoke, challenge, to cause
iZbQditi; da Izbud1m p (I bnditi)
to wake up all
37
izdinje
34
edition
Izdati; da izdam -trno -~te, Izdaju / iZd~duj Izdao -!la; izdan / izdat p
(I iZd~vati) 48 to give out, spend (money); to issue, pUblish; to betray
iZdava~kI, -a, -o
38
publishing
izdavacko preduzge 38
pUblishing house
iZiv~nJe
47
iSSUing, issuance, issue
48
to give o~tJ spend
izdavati; Izdaj~m - izdaju; IZdavan I (p Izdati)
(money); to issue, publish, to betray
iZdr~ati, da iZdrim p (I iZdr~ivati)
47 to stand, endure
iZdr~ivatiJ iZdr~avmm I (p iZdr~ati)
47 to sustain, support
to vote, elect
izglasati) da izglasam P (I glasati)
40
to pronounce; refl. to excuse
izgovlrati; izgov!rmm I (p izgovoriti)
39
oneself
izgovor
39
pronunciation; excuse
izgovoriti; da izgovorim P (I izgovarati)
39
to pronounce; refl.
to excuse oneself
SERBO-CROATIAN
izgradnja
46
building, constructing
lzjava
47
statement
iZj ednaitij da iZjednacIm, izjednaen P (I iZjednafvati) 41
tc> equalize,
make even
,
,
iZjednacivati I iZjednacavati; izjednacuj@m I IZjednacavam I (p iZjedn~clti)
41
to equa1ize, make even
izlaga, izlagaa
43
exhibitor
iZl~gati; Izla~@m I (p lzlo~iti)
42
to exhiblt, expose
IZlazni,
47
outgoing, exit
iZl!citi [izlijeciti]; da Izl@clm [Izlijecim] P (I l!citl)
45
to cure
{zlog pl. Izlozi
27
show window
IZloba
43
exhibition
iZloiti; da IZloIm; Iz1o~en P (I iZlgati)
42
to exhibit, expose
izmeu
26
between, among (with G)
izmeniti [izmijeniti]; da izm!n1m [izmijenIm] p (I izmenjIvati I m~njati)
40
to change
izmenjIvati; izmenjujem I (p izm~njati) 40
to change, exchange
izm@atl [izmijeati], da lzmemm [IzmijeIDm]; lzmean [Izmijean] P (I m!ati)
~
-a, -o
36
to mix
izmiriti; da izmirIm p (I mIriti)
38
to reconcile; settle (bill)
iznad
32
above, over (with G)
izneti [iznijeti]; da iznesem -~mo, -~te; izneo -ela [iznio, iznijela]; lznet
[i~nijet] I iznesen -ena p (I iznositi)
32
to take out, amount to; to
bring out, present
32
to take out; amount to; to bring
iznositi; iznosim) Iznoen I (p izneti)
out, present
to
izraunati, da izracUnam, izracun!t / lzracun!n p (I racUnati)
32
calculate, reckon; to count (uponi Inal)
lzrada
27
manufacture
'to work out, manufac ture
izrditi; da izr!dIm; izraen p (I izraivati)
to manufacture
izraIvati; izraujem; izraIvan I (p izr!diti)
Izvaditi) da izvadIm; izvaen p (I vaditi)
47
to take out, pull out,
extract, get a ticket or document
izvesti I Izvesti;da izvadim -~mo -ete, Izveo -elaJ izveden -ena p (I izvoditi)
28
to lead out, take out; to execute, to perform
izvesti I izvesti, da izvezem, (-erno -!te}j 1zvezao, 1zvezla I izvezla; izvezen
-ena p (I izvoziti)
43
to export, to drive out
lzve~tlj
33
report
1250
SERBO-CROATIAN
:!zvod
47 extract, summary
Izvod iz mAt1~ne knjige ven~an!h 47
Izvod iz mati~ne knjIge rodenIh
47 birth certificate
Izvod iz mati~ne knjige UmrlIh
47 death certificate
izvoditi; izvodim) izvoen I (p izvesti)
28
to be leading, taking out;
to be executing~ perform1ng
izvojevati; da izvojujem; izvoj evan P (I vojevati)
50 to fight out
izvor
49
source
izvoz
43
export
izvoziti) !zvozIm; !zvo!en I (p izvesti)
43
to export, drive out
i~fveti se [izfvjeti se]; da se !!IvIm P (I i!ivljivati se / iivljIvatl se)
39
to live up
izivljivati se / i!1vljlvati se, iz!vljavam se / ~!!vljuj!m se I (p ilveti se)
39
to live up
januar
29
January
3asan, jasna~ -o
43
J!van, javna, -o
30
~
jedinstvo
38
unity
clear
public
jednostavan, -vna, -vno

38
jel, je li
37
is it
jelo
29
dish, food
jel~vnlk pl. jel5vnIci
29
jeS!n f
29
fall, autumn
simple
menu
-a, -e
jesenji,
27
pert. to fall, autumn
jezero
46
lake
jezi~ki / jezi~nI, -a, -~
50 linguistic
jezuita
48 Jesuit
Jugo m 44
sirocco
Jugoistok / Jugoistok
44 southeast
jugo{sto~an / jugoisto~an, -~na, -~no
42
southeastern
Jugozapad / jugozapad
44
southwest
jugozapadan / jugozapAdan
44 southwestern
jal / Jali
jan / jani
29
29
k8.jgana
29
k8.menI, -A, -5
July
June
eggs
pert. to s tone
scramble
49
1251
SERBO-CROATIAN
"
kameni ugalj
49
hard coal .. anthracite
kami5n.. kami6na
43
truck
kamoli
40
let alone, not to mention
kapital .. kapit!la
kapat .. kapnta
kasa
ka~ika
27
27
49
capltal
coat
safe.. cash register
29
spoon
ki~i~lca / ka~~ica
29
ka~ljatl) ka~ljem I ( no P
kat pl ~tovl 26
floor
katoll~kI / katoll~kI.. -a..
kazali~nI.. -a..
kerka
-o
teaspoon
45
to cough
-o
48
Cathollc
pert. to ., theater
D kerki / kerci Gpl kerki
47
28,
daughter
30
chemistry
kemijskI [hemijski] .. -a, -o
kidati; kidam, kidan I (p prekinuti)
35
to be tearlng, to be breaking .. to
be lnterruptlng
rainy
ki~ovit.. -a .. -o
33
clerical (pert. to clergy)
klerikalan.. -Ina.. -Ino
38
,
klIma
42
climate
klinika
45
clinic
klisura
46 canyon .. defile .. gorge
klIzanje
41
gliding .. slipping .. skating
klIzav .. -a .. -o
33 slippery
"
klub pl klubovi
41
club
kmet pl kmetovi
40
serf
knjiga
34
book
knji~~vnost / knjievnost. 30 literature
koalIcija
40
coalition
kocka
34
cube .. lump (sugar); die .. gambllng
"
koks / koks
49 coke
koli~lna
49 quantity
kolovoz (Cr)
29
August
komad
28
plece .. play
komadi
29
little piece
,
kombinezon [kombine]
27
slip
konfekcija 27
ready-made clothes
kongres
40
congress
kontinentalnI.. -a .. -o
42
continental
kemlja [hemlja]
12'52
SERBO-CROATIAN
~
consul
47
konj, konja
37
horse
kooperacija
43 cooperation
kooperant
49
a farmer who ~ooperates with zadruga
,
kopija
47 copy
kop~enI, -a, -o
46
continental, lan
26 use, profit, benefit
korIst f
od korIsti
26
usef'ul
koristan, korisna, -o
40
usef'ul
korzo
39
promenade
kositi; kosIm; ko~n I (p pokositi)
37
to be mowing
kostIm, kostfma
27
lady1s suit, costume
koErka
41
basketball
koava
42
a kind of' wind
koulja
27
shirt
kras
44 carst
~
'
kralj, kralja
50
king
.
.
'
..
~
.. ,
kratak / kratak, -tka, -tko) kratkI/kratkI; kracI
26
short
krava
37
cow
kredIt, -rta
49
credit
kr~nuti~ da kr~nem p (I kr~tatl)
35
to move, to start
krepak, -pka, -pko
50
vigorous, strong
kr~tatl; kr~em I (p kr~nuti)
35
to be moving, to be starting
krijQn~irenje 38
smuggling
krijum~~riti; krijum~arlm I (p prokpljum~~riti) 38
to smuggle
krIv, krIva, -o; krIvi; krlvljl
49
bent, crooked, guilty
I
~
ji sam kriv
49
it1s my fault
.t.
kriza
45
crisis
Christian
kfanin pl krani
36
krtenica
47
certificate of' baptism, birth certificate
..
krug pl krugovi
35
circle, society
krrrzan, -~na, -znoJ krGznI
35
circular, rou~d
krUna
38
crown
~"
45 blood
krv, krvi f
~viv, -a, -o
48
bloody
kunI, -a, -o
37
pert. to house, home
kUhati [kuvati]; kUham [kuvam] I (p skUhati)
26
to cook
kUhinja
26
kitchen
khJna Gpl kajnI
29
kitchen, culslne
konzul
..
'"
1253
SERBO-CROATIAN
kukUruz
37
corn
kU1tUran~ kU1tarna~ -o
kapanje
28
cultural
bathing~ swimm1ng
31
kapati (se); k~pim (se); ktpan
(p okUpati [se])
to take a bath~
31
to bathe; to swim
kupiti; kupim; kupljen
kutija
34
(p pokupiti)
to gather~ pick up
box
kUvati [kUhati]~ kuvam [kUham]
-o
kvadratnr~ -a~
lak~ -a~ -o
42
(p skuvati)
-e
34
easier~ lighter
Latin alphabet
30
Latin
l~~enje [lije~enje]
45
treatment (med.)
l~~iti [lije~iti]; l~~rm [lije~rm]
lei; da legnem; legao

l~d~ leda
41
(p iZI~~iti)
l~gati~ le~ati)
(I
(p lei)
leden~ -a~ -o
42
37
44
(p lei)
linija
pl llftovi
26
list
42
(p poleteti)
50
to fly
to be lying, going to bed, to lie, go to bed
44
44
lemon
line
).
pl listovi
listopad (Cr)
literatdra
47
29
50
June
29
leaf, letter~ newspaper
October
literature
livada
37
meadow
logika
30
logic
lojilnost f
elevator
lignite, low quality coal
l!panja, lIpnja (Cr)

~
medicine
person~ personality
40
lIga
41
league
l!gnIt, -Ita
49
J.
45
face
li~nost f
limun
going to bed
beauty
leteti [letjeti]; [letIm] leteo [letio~ letjela]

le~ati; le~Im
down~
icy
lepota [ljepota]
lift
to treat (med.)
to lie down~ go to bed
37
to be in the act of lying
lk [11jek]~ l~ka [lijeka] pl l~koVi [lijekovi]
45
45
ice
l~gati; 1~em
lice
to cook
pert. to square
26
latinskI~ -a~ -o
J.
26
easy; light
lakI~ -a~
latInica
37
38
lOkalan~ -Ina, -Ino
loyalty
43
local
1254
SERBO-CROATIAN
lopta
l5za
lak
41
ball
28
box (theater)
pl lakovi
46
arch
46
laka
ljt1bav
bay, port, harbor

50
love
ljUbiti; ljUbIm
ljudstvo
ma
32
33
to kiss; to love, to be fond of
50
manpower
but, however.
ma kolIko
ma ~ta
magla
39
whatever~ no matter
33
33
however much
fog
maglovit~ -a~ -o
mij
(p poljUbiti)
29
33
foggy
May
mak~ maka
46
makar
41
malI
small
poppy
even
maloletan [maloljetan]~ maloletna [maloljetna], -o

manastIr
40
manjina
minority
32
46
mandate
map
miriti; ~rIm I
(no p)
nIta ne marI
marka
32
31
29
mart
March
29
49
masa
Iza/)
it doesnIt matter
livestock
47
mass, crowd; inheritance, estate

29
butter
ma~!na
43
machine
matematika
medicIna
30
mathematics
45
medicine (liquid)
-o
medIcInskI, -a,
I
"
medicinska sestra
40
meutIm
meUvr~me
"
mesec
to care (for
marmalade
maslac
meu
31
stamp
marmelida
mirva
under age
~onastery
36
mandat~ -~ta
mapa
47
45
45
medical
nurse
among, between (with Acc and

28
I.)
however, meanwhl1e
28
~ Gp1 meseci
interval, meanwhile, meantime
~meseca
29
month, moon
1255
SERBO-CROATIAN
m~atl [mijeati]; m~am [mljeim]; min [mljein]
36
to mix
meavina [mJeavina]
50
meovit [mjeovit], -a, -o

metal, metila
49
metal
metalni, -a, -o
49
(p izmati [izm1je!ati]
mixture
30
mixed
pert. to metal
metar / mttar, -tra Gpl metara / m;tara

meter; 100 kilograma
37
metric
m!tarskl, -i, -o
37
l
~
metarska centa
37
metric quintal, 100 kilograms
metati; meem; metin I (p metnuti)
45
to put, place
meteoroloki; -a, -o
33
meteorologic
to put, place
metnuti; da metnem; metnut P (I metati)
migricija
36
migration
m1limetar (abbr. mm)
44 milimeter
milost f
38
mercy, grace
G)
na milost i nemilost
38
at the mercy (of
m1nistarka
28 ministerIs wife
to reconcile, conciliate, to
mIriti; mIrIm I (p izmIriti, pomfriti)
mediate
mlsa
38
mass (religious service)
mladI, -ra 39 young man

Mleci m pl Gpl Mletika
36
Venice (state)
mleta~kl, -i, -o
36
Venetian (state)
modar, modra, -o
31
blue; indigo
moderan, -rna, -rao
50
modern
mogdnost t
30
possibility
molba
47
application, request, petition
monarhija
38
manarchy
m5re
42
sea
m5st, mosta pl mostovi
41 bridge
moti / moi f pl
36
relics
mot!visati [motivIrati]; mot!vIem [mot!v!ram] I (no p)
mr~k
37
darkness, dark
trost
mraz
pl mrazevi
mrazovi
"
"/"
33
mrk, -a, -o: mrki; mrklij r 49 brown, dark
I
"
mrk!
ugalj
49 brown coal
mrklI, -i, -o
37
dark, late in the night
,
~
~,
)
mrzeti [mrziti]; mrzim I (p omrznuti
26
to hate
muka
31
trouble, nausea
1256
SERBO-CROATIAN
38
municija
ammunition
m~sllman / muslimanin
mU~kI,
-a, -o
27
muzika
28
music
pl. muslImani
32
Moslem
man's, male
nacion~lan, -Ina, -Ino
32
national
nac1onal{zam -zrna
nationalism
38
na~~lo
40
principle
n~cin
28
manner, way; mood (grammatical)
nad / nada
38
over (With A 'place to which'; with I 'place where')
n~dlezan, -~na, -zno
47
in charge
nadmoniji, -a, -e
41
superior
,
nadmoan, -na, -en::>
superior (less used)
nafta
49
petroleum, n~phtha, crude oil
n~glo
34
abruptly, suddenly
38
agreement, comprom1se
n~grada / nagrada
38
reward
nagodba
n~hr~nit1; da nahr~nIm; nahr~njen P (I hr!niti)
najezda
36
37
to feed
invasion
ntmera [n~mjera]
50
intention
name~taJ
44
furniture
nameten, -a, -o
26
furnished
naobl~citi se; da se nabl~ci P (Ioblaciti se / obla~ati se)
33
to become
overcast, covered with clouds

n~past
f
42
nuisance
napojiti; da napojim; napojen p (I pojiti)
to water
nap~lje
/ napolju
45
outside, out of doors
n~por
34
effort
napred
30
forward
49
progress, success
napredak, napretka pl. napreci
30
to progress; to run fast, advance
napredovati; napredujem I (no p)
36
to leave, abandon; to
napustiti; da napustim; naputen p (I napatati)
spoil
to leave, abandon
napQtati; napa~t~m; napat~n I (p napustiti)
36
naran~a / narandza
29
orange
nara~t~j
50
gen~ration
naredan, -dna, -dno
32
following, next
na~~diti; da nar!dim; nareen P (I narettivati)
to
iss~e
an order, to
command
1257
SERBO-CROATIAN
nareIvati; nareuj!m; nareIvan I (p nar~ditl)
45
to issue an order,
to oommand
narisati; da nari~@m P (I risati)
50
to draw
niro~ito
26 espeoially, particularly
n!rod
36
nation, people
n!rodonosnl, -a, -o
32
pert. to nationality, ethnic
narodnost f
47
nationality
nis!lje
41
settlement
n!slaga
49
layer, stratum, deposit
nislestvo [nisijedstvo]
47
inheritance
nisl~e [nislj~e]
47
inheritance
,
,
,
-'
nast!niti; da nast!n1m~ nastanjen P (I nastanjivatl)
44
settled
to settle, to be
nastanjen, -a, -o
resident
nastaviti; da nastavIm; nastaVljen P (I nastavljati)
to continue, to
34
go on
nastaVljati; nastavljam I (p nastaViti)
to be continuing, to continue,
34
go on
nistavnI / nistavn1, -a, -5
30
1nstruotional
nastUpati; nastupam I (p nastUpit1)
36
to advance; to begin, take place
nastGpitl; da nastupim P (I nastapat1)
36
to begin, take place
nau~nrk pl nau~nici
38
s~ientist
n~uka
48
science, teaching
navala
41
offensive
navesti / navesti~ da navedem (-~mo, -~te); naveo -ela; naveden -ena p (I
navditi)
49
to quote, cite, a11ege; to induce a person to do something
nav!ja~
41
fan (sport)
navIjati; navIjam; navIjan I (p na~iti)
41
to wind up; to cheer (sport)
naviti; da navijam; navijen -ena p (I navijati) 41
to wind up
navditi; naVOdIm; navdio; navoen I
(p navesti)
49
to quote, cite,
allege; to induce a person to do something
nizeb
45
common cold
naz~psti; da naz~bemJ nazebao, naz~b1a P (I z~pstl)
45
to catch cold
nizor
48
opinion, view, conception
nebo pl nebesa
33
sky
nedavno
47
recently, not long ago
to be lacking
nedostajati; nedostaje I {p nedostati
35
nedostati; da nedstane P (I nedostajati)
35 to lack
1258
SERBO-CROATIAN
38
nelzmeran [neizmjeran], -rna, -rno

nemilost t
38 disgrace
nemir
38 unrest, disturbance
neopredeljen [neopredijeljen], -a, -o
..
neoprezan,
immeasurable, immense
32
undeterm1ned
35
careless, not cautious, unguarded
careless, inattentive
nepismen, -a, -o
30
illiterate
nepomIrljiv, -a, -o
38
irreconcilable
neposredan, -dna, -dno
46
direct
nepr~kidan, -dna, -dno
36
uninterrupted
nerad
47 inactivity, idleness
nerazUman, -mna, -mno
38 unreasonable
neprijateljski, -a, -o
38 unfriendly, hostile
nestajati; nestaje 1 (p nestati)
26 to disappear
nestati; da nestane P (1 nestajati)
26 to disappear
nesvr~en, -a, -o
39
unfinished
neu~tlv, -a, -o
39
impolite
neUgodan, -dna, -dno
26 unpleasant
neuspeo [neuspio], neuspela [neuspjela], -lo
36 unsuccessful
neuspe~an [neuspje~an], -~na, -~no
36 unsuccessful
bad weather
nevreme [nevrijeme], n~vremena 33
nezadov5ljstvo
41
dissatlsfaction
.t.
tl.
nezavisan, nezavisna, -o
38 independent
neznatan, -tna, -tno
32
insignificant, slight
nezvani~an, -~na, -~no
31
unofficial, informal
nipo~to
41
by no means, not at any price
~
~
niz pl nizovi
40
series, row, string
nizak, niska, -o; niSkI; nilI
28
low, mean
nfzija [nizina]
42
lowland
noga D nozi Gpl nogu
45
leg, foot
nogomet
41
football, soccer
nogometa~kI, -a, -o
41
pert. to football, soccer
nSs G nosa L nosu I nosom pl nosevi / nosovi
45
nose
nosilac, nosioca Gpl nosilaca
40
bearer, representative
nositi) nosIm; no~en I CP doneti)
27
to carry, to wear
novembar, novembra
29
November
n6, n5a pl n5zevl
29
knife
nula
41
zero
njiva
37
cultivated field
-zna, -zno
nepa~ljiv, -a, -o
35
1259
SERBO-CROATIAN
obala
44
coast, bank
obavezan, -zna, -zno
30
compulsory
obavitis da obavim P (I obavljati)

obavljati; obavljam I (p obaviti)
obed / obed
37
35
35
to perform
to perform, to be performing
meal
obe1e~je [ob!lje~je]
34
characteristic, identity
obi~aj
39
custom, habit
obj~Vitij da objavIm; objavljen p (I objavljIvati)
48
to publish, to
announce
objavljIvanje
48
announcing, proclaiming
objavljIvati; objavljujem; objavljIvan I (p objiviti)
48
to be
announcing, publishing
ob1a~atl seI ob1a~a se I (p naob1i~itl se)
33
to become overcast, covered
with clouds
obli~iti se; obla~I se I (p naobl~iti se)
33
to beoome overcast,
covered with clouds
"'~ob1auenje
31
dressing
obli~iti (se); obla~Im (se); ob1a~en I (p obGi [se])
31
to be dressing, to dress
oblast f I oblasti / obla~u
32
region, area, field
oblik pl oblIci
38
form
ob~ivljanje
48
restoration, renewal
obnivljati; obnavljam; obnavljan I (p obnoviti)
36
to be renewing,
restorlng
obnova
50
revival, renaissan~e
obnoviti; da obnovIm; obnovljen P (I obnvljati)
36
to renew, restore
obojiti; da obojIm; obojen P (I bojiti)
49
to dye, color
oborine f pl
42
rainfall
obriditi; da obradImJ obraen P (I obraIvati) 37
to tilI, cultivate
obradiv, -a, -o
49
arable, tillable
obradovati; obradujem P (I radovati se)
26
to make glad, to cheer up
someone; refl. to rejoice, to be glad
,
obraIvati; obradujem; obraIvan I
(p obraditi)
37
to be tilling, cultivating land, to tilI, cultivate
obratan, -tna, -tno
29
reversed, opposite
obrazovati; obrazujem; obrazovan I (no p)
36
to form, to educate
obrazovan, -a, -o
39
educated
obrazovanje
30
education; formation, forming
obr!jati; da obrijem; obrijan P (I brIjati)
31
to ahave
1.260
SERBO-CROATIAN
obrok
pl obroci
37
ration, helping; meal
obua
27
footwear
obdi (se); da (se) obd~em, obdku; obUkao, obdkla; obd~en P
31
to dress, to get dressed
(I obl~~iti [se])
obUhvatati / obUhvaoati; obUhvatam / obuhvaoam I (p obUhvatiti)

42
to
embrace, comprise, include
,
,
r
"
obUhvatiti: da obUhvat~mJ obuhvacen P (I obUhvatiti)
42
to embrace, comprise, include
obuka
30
instruction, training
obustaviti; da obustavim; obUstavljen P (I obustavljati)
36
to suspend
obUstavljatij obustavljam I (p obUstaviti) I (p obustaviti)
36
to be
suspending, to suspend
obuti; da obujam; obuven -ena p (I obvati) 37
to put on shoes
ob~vatij obuvam; obuvan I (p obuti)
37
to be putting on shoes, to put on
shoes
obzIr
26
regard, consideration
bez obzIra
26
without regard, regardless
ocena
40
rating
~
~
ociniti [ocijeniti] (31.2); da ocenIm; ocenjen p (I ceniti, ocenjivati)
31
to judge, to estimate
31
to be judging,
ocenjIvati; ocenjujem; ocenjivan I (p oc~niti)
est1mating
o~istiti; da o~lstlm; o~ien P (I ~lstiti)
31
to clean
o~avati; da o~uvimj o~uvan p (I ~~vati)
35
to preserve
.l
o~uvanje
34
preservation
odanost f
38
loyalty
odatle
46
from there
odbojka D odbojkI
41
volleyba11
odbor
40 co~ttee
odbrana
36
defense
odbriniti; da odbrinim; odbranjen P (I brinlti)
36
to defend
od~lo [odijelo]
27
clothing; man1s suit
I
.l
gotovo odelo
27
readymade suit
4.
4.
odeljenje [odijeljenje]
27
section, department
odenuti /odeti [odjenuti /odJeti] (3l.2); odenuo / odeo) odeven
p
odivati)
31
to dress
odiy at1 [od1jevat1]) (31.2); odevams odivaoJ odevin I (p odenut1)
31
dress
od-ivanje [ocU.JevinJe]
31
dressing
-ena
(I
to
1261
SERBO-CROATIAN
odgijitii da odgaj1m; odgajen p (I gijiti)
cultivate
odgovoran, -rna, -rno
40
responsible
44
to educate; grow, raise,
odigrati; da odigrim P
(I igrati)
28
to play; to dance
odli~an, -~na, -~no
28 excellent
odlikovatis odlikujem I (no p)
42
to ecorate; (Isel) to excel
,
,
,
odlomak, odlomka pl odlomci
50 fragment
odluka
48
decision
odnos
36
relation, relationship
odnosno
38
respectively, that is to say, or
odobrivanje
41
approval
to grow up
odristi; da odristem; odrastao, odrisla P (I r~sti Iristi)
38
(of animate beings)
odrastao, odr~sla, -o
38
adult, grown-up
odr!anje
34 maintenance, preservation
ods~vati [odsijevati]; odseva [odsijeva] I (no p)
50
to reflect, glare
to sleep a little
odspivati; da Odspavam P (I sp~vati)
37
,
_ _
ot.
28
to play (music)
odsvirati; da odsviram P (I svirati)
odueVlJen, -a, -o
41
enthusiastic
odu~evlj~nje 41
enthusiasm
odv~jati; odvajam I
(p odvojiti)
44 to separate
odvojiti; da odvojIm; odvojen P (I odV~jati)
44
to separate
ogor~~vati I ogor~fvati; ogor~avam I ogor~uJem) ogor~avan I ogor~rvan I (p
og5rciti)
38
to embitter
og5rciti; da ogor~Im; ogorcen p (I ogorc~vati) 38
to embitter
ograni~~vati; ogran{~avam; ogran{~avan I
(p ograni~iti) 44
to limit,
bound, set bounds, del1mit
to limit, bound,
ograniciti; da ogran1cIm; ograni~en P (I ogran1~~vati) 44
set bounds, delim1t
enormous, huge, tremendous
ogroman, -mIla, -mno
38
oko n pl o~i f
45 eye
ok5lnost f
34 circQnstance
oktobar, -bra
29
October
okupicija
40
occupation
to take a bath,
ok~pati (se); da (se) okUpam, okUpan p (I kdpati [se])
31
to bathe, swim
okvir, okvIra
38
frame, framework, sphere
olakati; da olakam -~mo -~teJ olakao -ala; ola~an P (I olak~vati) 40
to facilitate, make easy
1262
SERBO-CROATIAN
Olakivati; ol~a:vam; olakavan

easy
olovo
49
lead
~
oluja
33
(P olak~atl)
40
to facilitate, make
storm
om~stiJ da om~temJ omeo; omiten p (I om~tati)

44 to thwart, frustrate
om~tati; ometam; ometan I (p om@st1)
44 to thwart, frustrate
omladina
39 youth
omoguivati / omoguIvati; omogua:vam lomoguujem; omoguS:van / omoguivan I
(p omog~citi) 28
to make possible, to enable
~' .
,
,
"
,,
)
omoguciti, da omogQc1m; omognc~n
P ( I omoguc!vati
28
to make possible, to
enable
onemogUivatl / onemogucfvat1; onemoguivam / onemogucujem; onemoguavan /
,,_ _
.4.,
onemoguci~an I
(p onemogu~iti) 44
to make impossible
onemogcriti; da onemoguim) onemoguen p (I onemogu~vati) 44
to make
impossible
omrznuti; da omrznem; omrzao / omrznuo; omrznut P (I mFzetl)
26
to hate
,opadanje 32 decreasing, decline
opadati; opadam I (p opasti)
32
to decrease, decline; to slander
opisnost f
48 danger
,opasti; da opadnem;
,
- ,opao P (
I '
opadati )
32
to decrease, decline; to slander
opadnut, -a, -o
slandered (p.p.p of /opasti/)
opaziti; da opazim; opalen p (I opzati)
35
to notice
opei [optI], -a, -e
28
general
uope [uopte]
28
in general, generally
opera
28
opera
opereta
28
operetta, light opera, musical comedy
opericija
45 operation, surgery
operisati [operrrati]; operiem [opariram] I (no p)
4s to operate
(medical)
opis
28
description
opisati; da opIem; opisan p (I opisIvati)
26
to describe
opisrvati; opIsujem} opisivan I (p opIsati)
26
to be describing, to
describe
opred~liti se [opredijeliti se] (32.3); da se oprede11m; oprede1jen P (~
oprede1jrvati se)
32
to dete~n1ne
oprede1jfvati se [opredije1jfvati se) (32.3); oprede1jujem se; oprede1jlvan
I
(p opred@1iti se)
32
to determine
opsada
36
siege
1263
SERBO-CROATIAN
opstanak, opstanka
48
survlval
opI [opI], -a, -e
28 general
uopte [uope]
28 ln general, generally
optaitij da optUim; optuen P (I tltl, optuIvati)
43
to accuse,
indiet J charge
,
optuivati j optuujem) optuivan I (p opt~ltl)
to accuse, lndlct,
charge
oranje
31 plowing
orati; oram; orao, orala; oran I (p poorati)
37
to be plowing, to plow
ordlnicija
45 doctor1s office
organiz~ciJa 40
organization
orkestar
28 orchestra
oruje
38 weapons, arms
oseati [osjeati]; oseam [osjeam] I
(p osetiti)
45
to feel
osetan, -tna, -tno
49
tangible
osetiti [osjetiti]; da osetIm [osjetIm] p (I oseati)
45
to feel
osigur~nje
45
insurance
osigUrati; da osigUram; osigurao -ala; osiguran P (I oSigur~vati) 45
to insure, secure
osigurivatij osiguravam; osigUravan I (p osigUrati)
45
to insure,
secure
osim
24 besides, except (With G)
I
"
osim
toga
36
besides that, in addition to that
44
to be
oskud~vati [oskudijevati]; oskUdevam [oskudijevam] I
(no p)
scarce, to be short
oslabiti; da oslabim; oslabljen P (I slabiti)
45
to weaken
to r~ee, to
osloboditi; da oslobodim; osloboden p (I oslobod~vati) 36
liberate
OSlOboivati; osloboavamJ osloboavan I (p osloboditi)
36 to free, to
liberate
osmogodinjI, -a, -e
30
eight years old
~ osnivanje
36
founding, establishment
osnfvati; osnIvam; osnIvan I (p osnovati)
36 to found, establish
osnov
36 foundation, base, element
osnova
36 foundation, basis
.t.
osnovati; da osn~jem; osnovao -ala; osnovan p (I osnivati)
36 to found,
establish
osnovnI, -a, -o
30
basic
osoblje
30
personnel
~
1264
SERBO-CROATIAN
ostili, -i, -o
43
other, remaining
~
, - - os t a~ta k , os t~tka
a
pl ostaci
G ostataka
42
remnant, remainder
,
,
I
'
,
ostaviti; da ostav m; ostavljen P (I ostavljati)
ostaVljati; ostavljam I
ostrvo
44
island
~
ostvarenje
4.
38
to leave, to put
to leave, to put
realization
40
CP ostaViti)
38
'
~)
ostvariti, da ostvar1m; ostvaren P I ostvarivati

40
to rea11ze"
achieve
ostvarIvat1; ostvarujem; ostvarIvan I (p ostvir1ti)
40
to reallze"
achieve
osUit1; da osu~ImJ osu~en p (I sditi)
to dry
42
osvijanje
36
conquest
osv~jat1; osvajam; osvajan I (p osvoj1ti)
to be conquer1ng, to
36
conquer
osv~t11t1; da osvetIIm; osvetljen
P (I osvetljivat1)
26
to throw light,
br1ghten, 1llum1nate
osvetlj~nje 26
l1ght, illuminat10n
.to
,
_ ..
,
__
'
osvetljavati; osvetljavam; osvetljavan I (p osvet11t1)
26
to throw
light, brighten, to 11luminate
osvojiti; da osvojim; osvojen P (I osv~jati) 36
to conquer
oiati (se); da (se) o~lamj oIan p (I ~fati)
31 to cut hair; refl.
have onels hair cut
otar, -tra, -tro
28 sharp" biting
ote~vati / otefvat1; o~teavam / oteujemj oteavan / o~teIvan
(p
otetiti)
35
to be damag1ng" to damage
otetiti; da otetim; ~teen P (I ote~vati) 35
to damage
o~troUmlje
50
shrewdness, lucidity
otadbina
47 fatherland
oteti; da otmem; oteo -ela; otet p (I otimati)
50
to grab; refl. to break
loose
to
otezat1" da oteim -imo -~te; oteao -ala; otean P (I ote~vati) 28
make difficult" to impede
28 to make difficult" to
otez~vati; otezaVamj oteavan I (p otezati)
impede
to g1ve notice
otkizat1; da otkaem; otkazan p (I otkazIvat1)
40
to g1ve notice
otkazIvati; otkazujem; otkazivan I (p otkizat1)
40
otkrit1; da otkr1jems otkriven -ena p (I otkrivati)
to uncover" d1s50
cover" unve1l
~
1265
SERBO-CROATIAN
otkrIvati; otkrivim; otkrivan
veil
otok pl otoci
44
island
(p otkriti)
50
to uncover, discover, un-
otpevati [otpjevati] (28.3); da otpevam p (I pevati)

28 to sing
otpor 49
resistance
otpustiti; da otpustimj otputen P (I otpatati)
45 to dism1ss, discharge,
fire, let go
otp~tat~j otputam; otputan I (p otpustiti)
45 to dism1ss, discharge,
fire, let go
otsijevati see odsijevati
50
otud (a)
43
from there, hence, for this reason
~
ovca
37
sheep
oVdanjI/ovdanjI, -a, -e
26 here, local
ovogodinji, -a, -e
37
this yearis
ovuda / ovuda
38 this way
ozdraviti) da oZdravim P (Iozdravljati)
45 to recover, get well
ozdravljati; ozdraVljam I (p ozdraviti)
45 to recover, get well
oz~pstiJ da oZ~bem; ozebao l oZ~bla P (I z~psti)
45 to catch cold
oZI~diti [ozlijediti]) da ozledim [ozlijedIm]; oZleen [ozlijeen] P (I
ozleaIvati)
41
to hurt
oZlelvat1 [oZljeIvati]; ozledujem [ozljeujem]; ozledIvan [ozljelvan] I (p
oZI~diti)
41
to be hurting, to hurt
oujak, OUjka (Cr)
29 March
~
pad
pl padovi
36
fall
padati; pada I (p pasti)
33
to be falling, to fall
padavine f pl
42
rainfall
pakovati; pakujem I (p spakovatl)
27 to wrap
pakt pl paktovi
40
pact
pamuk
45
cotton
pantalone f pl
27 trousers
~
r
papa
30 pope
~
~
par Gpl pari
27
pair
..
par pl parovi
27 couple
piree, parceta pl parad f
29
piece
~
parkiranje
27 parking
park!ratl; parkIram I (no p)
to park
,
t~
28
t
parter, par era
par erre
~
1266
SERBO-CROATIAN
pasti; da padnem; pao p (I padati)
patrijar~1ja 36
patriarchate
pauza
28
interm1ssion
pazitij pazim I
(no p)
33
to fall
to watch, be careful
45
paviljon, -5na
43
pavilion, exhibition hall
pe~nje 29
roast
.. ,
pec, peci r
26 stove
peciS peem, pekao, pekla, peen -ena I (p ispeci)
to roast, bake
29
pedesetI, -a, -o
48
fiftieth
penjati se; penjem se I CP popeti se)
41 to climb
perad f
37
poultry
perIod
32
period
pe~iiti [pjeiiti]; peaim [pjeacIm] I (no p)
to walk, go on foot
39
peak, -ika pl pe~~ci [pjeak, -ika pl pjeici]
pedestrian,
39
infantryman
peice / pe~ke [pje~ice / pjeke]
39
on foot
ii peice or peke etc
39
go on foot
28
to sing
pevati [pjevati (28.3)]; pevam I (p otpevati)
pilula
45
pill
pismenost f
30
literacy
pita
29
pie; pastry with filling
p(j}evanka
50
singing
plamteti; plamtI I (p zaplamteti)
to blaze
50
~
~
plan
pl planovi
3 6 plan
planIna
44
mountain
planInski" -i, -o
46 pert. to mountain, mountalnous
I
~
planinski venac
46
mountain range
'
"
~
'
"
,
plav, plava, -o; plavi; plavlji
31
blue; blond
to be flooding, to flood
plaviti; plavim; plavljen I (p poplaviti)
~,
pleme, -ena pl plemena Gpl Plem~na

plemIc
48
nobleman
'"
~
plin pl plinovi
35
gas
plivanje
41
sw1mm1ng
plovan,
-van, -vno
42
navigable
'"
plovidba
46
naVigation
~,
4
pluce
5
lung
1
~,III=:
zapaljenje pluca
~
pneumon1a
'"
'"
,
pljusak,
pljuska
pl pljuskovi
33
tribe
shower
1267
SERBO-CROATIAN
pobei [pobjei]; da pobegnem [pobjegnem]
pobeda [pobjeda]
36
(I bezati)
48
to f1ee, escape
victory
pob~diti [pobijediti]; da pObedIm [pobijedIm]; pobeden [pobijeen] P

~
pobeivati)
36
(I
to win a victory, to defeat
pobedfvati [pobjeivati]; pobeujem [pobjeujem]; pobedivan [pobjeivan] I

(p pob~diti)
36
to win a victory, to defeat
POb~ljatl; da poboljam; poboljao -ila; poboljan
(I
pobo1j~vati)
31
to improve
PObOlj~vati; poboljavam; poboljavan I (p poboljati)
31
to be
improving, to improve
,
,
,
po~etak, po~etka pl po~eci Gp1 poetaka
28
beginning
poistiti; da po~istIm; po~ien P (I lstiti)
31
to clean, to sweep
pod
34
under (with A involving motion, with D involving location)
podanIk pl podanIci
38
subject
pod~nstvo
.t.
47
4.
podatak, podatka
citizenship (legal)
, _ _ ...
pl podaci Gp1 podataka
~
26
datum,
info~nation,
statistic
podela [podjela]
34
division
pod~liti [podijeliti]; da podelim [podijelIm]; podeljen [podijeljen]
d~litl)
43
(I
to divide
podii / podignuti; da podignem; podigao; podignut
30
(I podizati! dlzati)
to lift, to raise, to erect; to build
podizanje
30
erecting, building
podizati, podizem I (p podii)
30
to be lifting, raising, erecting)
to be bUilding, to build
podneti [podnijeti / podnijeti]; da podnesem; podneo -ela [podnio, podnijela];
podnesite; podn!t [podnijet] ! podnesen -ena
submit (application); to stand, endure
podnositi; podnosim; podnoen I (p podneti)
47
(I podnositi)
47
to
to submit (appl1cat1on)jto
stand, endure
podrka
41
support
podstai! podstaknuti [potai / potaknuti]; da podstaknem [potaknem]; podstakao
-ak1a [potakao -akla] podstaknut [potaknat] p (I podsticati)
43
to
stimulate
podsticati [poticati]; podstiem [potiem] I
(p podstai)
43
to stimulate;
!poticati! also 'to originate, to stem'

prodrucje
32
region, area, field
podiati (se); da (se) pOdIam; podran p (I fati ! podi~vat1 !
POd1Ivati [se])
31
to cut, to trim onels hair; ref1. have one's ha1r
cut
1268
SERBO-CROATIAN
PO~i~ivat1 (se); pod~!avim (se) / podifvat1 (se); Pod{ujem (se) I (p
poiat1 [se])
31 to be cutting, tr1mm1ng hair; refl. have onela hair
~
cut
podunavskI,
pogled
26
-a, -o
46
Danubian
look, sight, view
1 pogledu
"u tom
26
in that respect
pogorati (se): da (se) pogora: pogorao (se); pogoran p (I pogorivati [se]

[se])
33
to worsen, deteriorate
pogorivati (se); pogorava (se); pogoravin I (p pogorati [se])
to
33
deteriorate
pogotovu
40
let alone, not to mention
pogr;iti [pogrijeiti]; da pogr~im [pogrijeIm] P (I gr;iti)
to make
35
a mistake
28 to praise; refl. to
pohviliti; da pohValimJ pohvaljen p (I hviliti)
boast
pojam 35
conception, idea, notion
pojava
34
appearance, phenomenon
to appear, emerge
pojiviti se; da se pojavim p (I pojavljIvati se)
34
to be appearing,
pOjavlJIvat1 se; pojavljujem se I (p POjiViti se)
34
emerging
pojedinI, -a, -o
32 individual
pojiti; poj1m I (p napojiti)
37
to be watering
poklon
40
gift
tl.
pokoljenje
34
generation
to mow
pokositi; da pOkOS1mJ pokoen P (I kositi)
37
pokrajina
40
province
pokret
38 motion, movement
to cover
42
pokriti; da pokrijem; pokriven P (I pokrIvati)
.l.
~
-~-to be covering, to cover
42
pokrivati; pokrivam; pokrivan I (p pokriti)
to gather, pick up
37
pokupiti; da pokupim; pokupljen p (I kupiti)
tl.
poku~aJ
40
attempt, try
polako / poliko
41
slowly, take it easy
poledica
33
slippery frozen ground
pOl~tati [polijetati]; poleem [polijeem] I
(p poleteti)
fly at
poleteti (poletjeti]; da poletIm P (I poletati / leteti)
rush, fly at
politika
36
policy, politics
pol{ti~ki, -a, -o
30
political
50
50
to take off,
to take off,
1269
SERBO-CROATIAN
poluostrvo / poluostrvo
~oluotok pl poluotoC1
36 pen1nsula
36 pen1nsula
poluvreme / pOluvr~me [poluvrijeme / poluvrijeme]

polje
38 field
~
41
half(time)
poljodelstvo {poljodjelstvo]
42
agriculture
poljoprlvreda
42
agriculture
POlj~bit1; da poljub!m p (I Ij~bit1)
50
to kIss
pom;nutlJ da pomenem; pomenut p CI pom1njatl)
33 to mention
pom1nJat1; pomdnjem I (p pom~nuti) 33
to mention
pomIriti; da pomirIm; pomiren p CI mirIti)
38
to reconc1le~ come to terms
,,
pomocn1ca
45 assistant (woman)
,,_
4.
,
pomocn1k, -ika pl po~cnlci 45
assistant (man)
pomorandza
29 orange
ponianje
39
behav10r
poniati se; ponaam se I (p poneti se)
39
to behave
poneti se [ponijeti se]; da se ponesem (-imo~ -ite); poneo -ela (ponio,
ponijela]; ponet (ponijet] / ponesen -ena p (I poniati se)
39
to carry,
take w1th, take along; refl. to behave
poneto
29
somewhat
.t.
,
ponoc f
50
midnight
ponovo
38 again, anew
to plow
poorati; da poorems pooran P (I orati)
37
to climb
41
popeti se; da se popnem P (I penjati se)
~
~
popis
32
census, inventory
to list, make an
popfsati; da popiem; popIsan p (I popisfvati)
32
inventory, census
~
to be listing,
poPisivati; popisujem; pop!slvan I (p popisati)
32
mak1ng an inventory, census
poplava
35
flood
to flood
poplaviti; da poplavIm; poplavljen P (I plaviti)
35
populiPan, -rna, -rno
48
popular
,
,
r_
'
to yIeld, gIve out

popustiti; da popust~u, popu ten P (~)
I popu tati
35
popuiti; da popuIm p (I puiti)
45 to smoke
to be yielding, giving
popdtati; popu~tamJ poputan I (P popustiti)
35
out
porast
32
growth, increase
.t.
.t.
_,_
.t.
porasti; da porastem) porastao, porasla
increase
"
41
defeat
poraz
(~)
I rasti
38
to grow
up~
1210
BERBa-CROATIAN
--
~
,
poraziti;
da poraz1m;
pora~en
(I
poraz~vat1)
(p por~zit1)
36
to defeat, rout,
crush
pora~ivat1; porazavam; poraivin
36
to be defeat1ng,
rout1ng, crushing
poreenje
26
comparison
u poreenju
26
compared, in comparison (w1th or to)
,
poreklo [porijeklo]
38
origin
poremetiti; da poremetIm; poremeen P (I remetiti)
36
porez / poreza
37
tax
~
to upset , disturb
poseIvati [posjef~atl]; poseujem [posjeujem]; poseivan [posjeivan]
(p pos~titi)
41
to be visiting, to visit
posetilac [posjetilac], posetioca [posjetioc~] Gpl posetilaca [posjetilaca]
43
visitor
pos~titi [posjetiti]; da posetim [posjetIm]~ poseen [posjeen] p (I
,~
posecivati)
41
to visit
posed [posjed] Gpl poseda [posjeda]
37
property, hold1ng
posejati [posijati}; da posejem [p6sijem] p (I sajati)
37
to sow
posledica [posljedica]
32
consequence, result
posluati, da posluam p (I sluati)
29
to obey
pospeiti [psPje~lt1); da pospe~Im [pospje~rm] P (I pospe~fvat1) 47
to
speed up
pospe!vati [pospjeIvati]; pospeujem [pospjeujem] I (p pospeiti)
47
to speed up
posredan, -dna, -dno
46
indirect
to be becoming, to become
postajati; postajem I (p postati)
29
29
to become
postati~ da postanem P (I postajati)
,
,
,
to set up, lay,
postaviti; da postavimj postavljen P (I postavljati)
50
place; to appoint
postavljati; postavljam I (p postaViti)
50
to be setting up, laying,
placing; to be appointing
postii / postignuti; da postignem; postigao -gla; postignut P (I postizati /
.to
postizavati)
41
to achieve, attain
postizati [Postiztvatl]; postizem [post!zavam] I (p postii)
41
to be
achieving, attaining
postojbina
34
homeland, native land
postotak, -tka
37
percentage
posUmnjati; da posUmnjam p (I sGmnjati)
35
to doubt
p6svaati se, da se posvaam P (I svaati se)
42 to quarrel
1271
SERBO-CROATIAN
potreba
30 need" necessity
~
,
potrGditi se; da se potrudlm
P (I truditi se)
to make effort" to
39
endeavor
"
" -poveoao
' , / poveoao;
"
" - P (I poveoavati)
,~
povecatis
da poveoam;
poveoan
30 to
inorease
to be increasing
~ove:vati; poveivim; poveivan I (p poveati) 30
.I.
~
poverenje [povjerenje]
38
confidenoe
povest [povijest] f
30 history
povesti / povesti; da povez!m (-'mo -'te); povezao" povezla / povezla; povezen
-ena p (I voziti)
34 to drive" take with; to give a lift
poVl~~iti; povla~im; povla~en I (p povUi)
35
to be withdrawing" retreating
povoljan" povoljna" -o
34 favorable
povratak" povratka pl povraoi Gpl povrataka
33 return
povr~ditl [povrijediti]; da povredim [povrijedim]; povreen [povrijeen] p (I
~
vreati)
41 to hurt, injure
povrh" vrh
44 at the top ot (with G)
povr~!na
42
surfaoe
~,
~~-,
~
~~
~~)
povuoi, da povucems povukao" povukla;
povucen
P (I povlaciti
35 to
--
withdraw" retreat
p~zori~nI" -i" -o
28 pert. to theater
praksa
45
practioe
,
,
prase" G praseta pl prasad t
29
suekling pig
praseci" -a" -e
29
pert. to suckling pig
pra!uma
42
virgin forest
pratiti; pratim; praen I (p dopratiti)
33 to accompany" to follow
~
privi" -a" -o
42
real
pravilo
40
rule" regulation
po pravilu
40
as a rule
pravopIs
50 orthography
pravoslavan" -vna" -vno
34 orthodox" Orthodox
30 to
predati; da predim; predao -ila; predan / predat P (I predivati)
hand over" deliver; refl. to surrender
to hand over; to lecture" teach;
predivati} predajem I (p predati)
30
refl. to surrender
predjelo
29
appetizer
~
predmet
30
object
to prediot
predskizati; da predski~iJn; predsDzin P (I pzaedskazfvatl)
33
1272
SERBO-CROAT~
preskazivatl; predskazujem; predskazivan I (p predsk~zati)
to be
33
predlctlng, to predict
28
predstava
performance
predstaviti; da predstavim; predstavljen P (I predstavljati)
to
30
represent; to introduce
predstavljati; predstavlj~m I (p predstaviti)
to perform} to represent)
30
to introduce to
pl. predst~vnlci
predstavnik
preduz~e
representative
preco~dition
40
predUslov
40
[poduz~e]
38
izdavako preduz~e
enterprise, firm, business
38
publishing house
predvodltiJ predvodim; predvoen I ( no p)

predvojnIkI,
-a,
45
prehlada
30
-5
48
to lead
pre-military
common cold
prehl~dtti se; da se prehl~dIm; prehlaen P (I prehlaIvati se)
45
to
catch cold
,
prehalivati se; prehlaujem se; prehla1van I
(p prehl~diti se)
to
catch cold
pr~kid [prijekid]
prekIdanje
26
26
interruption, break
interrupting, breaking
prekIdati J prek!d~m; prekIdan I (p prekinuti)

breaking, cutting off
prekinuti; da prekinem) prekinOt P
to be interrupting,
35
,
(r prekidati / kidati)
35
to
interrupt, break, cut off

prekratak, -tka, -tko
26
premalen, -a, -o
premda
26
too short
26
too small
although
preneti [prenijeti]) da prenesem, (-~mo -~te); preneo -ela [prenio -ljela];

prene t [prenijet] / prenesen -ena p
tr~nafer
(r prenositi)
36
to carry over,
(by carrying)
prenositi; prenosIm; pr~noen 1 (p pren~ti)
36
to be carrying over,
transferring (by carrying)

preovldati; da prevI~da P
(r preovlaIvati)
42
to prevail
,
preovla1vati / preovladvati; preovlauje / preovladava
42
preovl~dati)
to prevail
pr~pis [prijepis]
preporod
r (p
48
47
copy
renaissance
preporUiti; da preporuim; preporuen P
(1
,
preporuivati)
33
to recomnend
1273
SERBO-CROATIAN
preporucivati; preporucuj!m; preporucivan I (p preporaciti)
recommending, to recommen
33
to be
pres!cati [presijecati]~ pres!c!m [presijec~]; pres!c~n [presijec!n] I (p presei)

46
to cut across, traverse
presei [presjei]; da p~es!c!m - pres~ka [presijec!m - presijeka]; presekao
[presjekao] presecen, presecena / presecena [presjecen, presjecena/presjecena]
p (I prescati)
46
to cut off
prestajati) prestaJ@ I CP prestati)
33
to cease, stop
prestati; da prestan@ P (I prestajati)
33
to cease, stop
presuda.n, -dna, -dno
40
decisive
presv1~~~nje
31
changing clothes
presv1i~iti {se)J presv1a~Im (se);
presv1a~en I (p presvOi [se])
31
to be changing clothes
presvai (se); da (se) presva~em - presvOkQ) presvakao, presvakla; presva~en
P (I presv1i~iti) 31
to change clothes
preterati [pretjerati]; da pretJr~ [pretjer~m] P (I preterfvati)
39
to
drive across (a road); to exaggerate
preterivati / preterivati [pretjerfvati / pretjer~vati]; preterujem / preteravam
[pretjerujem / pretjeravam]; preterIvan / preteravan [pretjerivan /
pretjeravan] I (p preterati)
39
to be driving across (a rvad); to be
exaggerating
prethodan, -dna, -dno) prethodnI
32
preceding
pret~eti [pret~pjeti] (32.3); da pret~plm, pretrpljen (pret~P1jen) P (I
t~peti)
32
to suffer, stand
pretvirati; pretvaram; pretvaran I (p pretvoriti)
50
to transfarm, change
pretvoriti; da pretvorIm; pretvoren P (I pretvrati)
50
to transfarm,
change
prevariti; da prevarIm p (I varati)
31
to deceive, cheat; ref1. to be
m1staken, wrong
"
,
(-emo,
'
~) ; preveo
"
"
prevesti
/ prevesti; da prevedem
-ete
-e~ai preveden
-ena P
(I prevoditi) 48 to translate; to take across (a road, street etc.)
prevoditi; prevodIm; prevoen I (p prevesti)
48
to be translating; to be
taking across (a road, street etc.)
prevoenje
48
translating
pri
33
at (wIth D)
prib1I~ivanje
34
rapprochement
prIb1I~~vati se; prIb1{~avam se; prib1{~avan I (p prIb1f~lti se)
34
to
be drawing nearer, to be comIng nearer
1274
SERBO-CROATIAN
priblI~iti seJ da se pr!blr~rm p
(I
pribli~avati
se)
34
to draw nearer,
come nearer
prI~atiJ prr~am
4-,
~ _
prici; da priemJ
come up, join
(p
\
isprt~ati)
pr~~ao
/ pr
~ao,
39
to tell, talk; to narrate
i
i
pr ~la P (I pr laziti)
36
to approach,
pridoneti [pridonijeti]; da pridonesem (-~mo, -~te); prldoneo -nela [prldonio

-nijela]; prldonet [prldonijetl. / pridonesen -ena p (I pridonositi)
34
to contribute
pridonositi; pridonosim; pridonoen I (p pridoneti)
34
to be contributing,
to contribute
4prihod
37
income, revenue
prihvatati / prIhvaati; prIhvatam / prIhvaam I (p prIhvatiti)
48
to
accept
prihvatiti; da prihvatim; prihvacen p (I prihvatati)
48
to accept
prijateljski, -a, -o
38
friendly
prij~viti; da prijavIm; prij~Vljen P (I prijavljIvati)
47
to report,
denounce; refl. to apply, register
prijavljIvati; prijavljujem; prijavljivan I (p prij~viti)
47
to report,
denounce; refl. to apply, register
priligati; prIlaem I (p priloiti)
49
to attach, enclose) to contribute
(donation)
prIlaziti) prIlazIm I (p prti)
36
to approach, come up, join
prilika
26
occasion, chance, situation
priloiti; da prilozim p (I priligati)
49
to attach, enclosej to contribute (donation)
primeivati [primjeIvati] (32.3); primecujemj primeclvan I (p prim~titi) 32
to notice; to remark
prim~titi [primjetiti] (32.3); da primetim) prlmecen p (I primeivati) 32
to notice; to remark
prImorje
44
seacoast, coastal region
prIncIp, princIpa 40
principle
4prinos
37
income, revenue, yield
to belong
46
prIpadati; prIpadam I (p prIpasti)
prIpadnost f
32
adherence
priP~jati; pripajamj pripajan I
prIpasti; da prIpadne, prIpao p
pripojiti; da pripojim; prIpojen
pripr~mati; prIpremam; prIpreman
to annex, join
(p pripojiti)
38
(I prIpadati) 46 to belong
38
to annex, join
p (I pripijati)
to be preparing
I
(p pripr~m1ti) 30
1275
SERO-CROATIAN
pripr;mitiJ da pripremim; pripremljen p (I pripr~mati)

prirataj
32
growth, increase
.!.
priredba
31
performance, entertainment
prlr~itl; da priredIm; prireen p
(I prireIvati)
30
43
to prepare
to organize,
prepare, arrange
prireIvati; prireujemj prireIvan
(p prir~dlti)
43
to organize,
prepare, arrahge
priroda
43
nature
prisiliti; da prisilim; prIsiljen p (I prisilj~vati) 48
to force
prisilj~vati~ pr1s1ljavam} prisiljavan I
(p prisiliti)
48
to force
pristajati; prIstajem I (p pristati)
27
to consent; to dock; to fit
prIstanIte
46 port
pristati; da pristanem p (I pristajati)
to consent; to dock; to fit
27
,
prIstojan, -jna, -jno
38
decent
pristupaan, -ena, -eno
42
accessible
pritIsak, prltlska pl pritISCi
36
pressure
prltoka [prltok]
42
tributary
privatan, -tna, -tno
45
private
privilegija
38
special right, privilege
privreda
30
economy
prlvrednI, -a, -o
30
economic
privremen, -a, -o
36
temporary
.!.
prizemlje
27
ground floor
-(
( "
~
')
to ad'Tlit,
34
pr~znatl; da pr~znam, -amo, -ate; pr~znat
P ( I priznavati
.!.
recognize, confess
prizn~vati; priznajem; priznavan
(p priznati)
34
to be admittlng,
recognizing, confessing
to try
pr5bati, pr~bam I (no p)
,
.!.
problem, -ema
30
problem
to wake up
31
probcrditi; da probudim; probuen P (I baditi)
procen(a)t, procenta
37
precentage
prodiranje
36
penetration
prouivati / produIvati) produavim / produujem; produavan / produivan I
(p prodaiti)
39
to be 1engthen1ng, prolonglng, continuing
,
"
,
)
produiti; da produim; produen P (I produavati
39
to lengthen, prolong, continue
profesor
30
professor, secondary school teacher
prog~njanje
36 persecution
proglisltl; da proglasim; proglaen P (I progla~ivatl)
34
to proclaim
1276
SERBO-CROATIAN
proglaivati / proglaIvati; proglaavam / proglaujem; proglaavan /

proglaivan I (p progl~siti) 34
to proclaim
J.
prognoza
33 forecast
progon
36
persecution
program 30
program
proizvesti / proizvesti; da proizvedem (-~mo -;te)~ proizveo, proizvela -ela;
proizveen -ena p (I proizvoditi)
43 to p~oduce; to promote (army)
proizvoditi; proizvodIm; proizvoen I (p proizvesti)
43
to produce; to
promote (army)
proizv~dnja
49
production
J.
prolazan# -zna# -zno
46
accessible; transient# fleeting
prolaznik pl prolaznici
passerby
39
promena
50 change
promenljiv [promjenljiv], -a, -o
33
changeable# variable
propadati; propadam I (p propasti)
40 to fall through; to be ruined# fail
propasti; da propadnem; propao p (I propadati)
40 to fall through; to be
rUined# fail
p~gpis
47 regulation, instruction
,
_
4.
,l,
propovednik# propovednika pl propovednici
48
preacher
to omit, let pass
propustiti; da propustim; proputen P (I prop~tati) 35
to be omitting,
proptati; proputam; proputan I
(p propustiti)
35
letting pass
prose~an [prosje~an]# -~na, -~no
32
average
prosinac, prosInca (cr)
29
December
pr5stor
42
space
pro~tati se; da se proetam P (I ~tati se)
39
to walk; to take a walk
proIrIti) da proIrIm; proIren p (I Iriti)
38
to widen, expand
prolost f
34 past
J.
prota~a
33
protaslsJ condition - constrasted with apodos1s; 1ntroduction the part preceding apodosls
protestantskI # -a#
48
protestant (adj)
protiv(u)
36
against (With G)
protivreform~cija
48
counter-reformation
26
to cause
prouzrokovati [prouzro~iti] (26.3); prouzrokujem I (no p)
-o
provincija
50 province
prst L prstu pl prsti Gpl prstiju / prstI / p~sta DLlpl prstima
38
finger, toe
.t.
pruga
35
track
44
to stretch, extend
prUati; prcr~am I (p pru~lti)
Apl prste
1277
SERBO-CROATIAN
pruiti; da pruIm p (I prcrzati)
44
to stretch, extend
~
prvenstvo
41
preference, priority, champ1onsh1p
prvoklasni,
-a, -o
priti; przlm
psihologija
penica
37
49
f1rst class
(p {spriti)
30
psychology
29
to be frying, to fry
wheat
penl~n1, -a,
-o
pert. to ~heat
puk pl pukovi
48
com~on people; regiment
~
pU~ki, -a, -o
50
pert, to common people
punoletan, punoletna, punoletno [punoljetan]
47
puenje
45
smoking
puiti; puIm I (p popuiti)
45
to smoke
puter I buter
29
butter
~
50
putovanje
33
of age
travelling
ra~UnatiJ ra~Unam I
(p izra~Unati)
32
to calculate, to reckon; to count
(upon : Inal)
rid pl r~dovi
31
work
radi
41 for the sake of, because of (With G.)
radi toga
43
for the sake of that, because of that

,
radija pl radiji / radio-aparati
33
radio
radovati se; radujem se I (p obradovati [se])
26
to rejoice, to be glad
curiaus
radoznao, -ala, -alo
27
r~inje
32
birth, delivery
r~ati; r~am; r~dan I
(p roditi)
to give birth, to yield fruit
37
rafinerija
49
refinery
rame pl ramena
45
shoulder
raspadanje
40
dissolution, d1sintegration
raspodela [raspodjela]
37
distribution
raspoliganje
49
control) free use of; [at one lS] disposal
raspoligatl; raspoli~em I (p raspolo~iti)
39
to have at onels disposal,
to have available
raspolo~it1 [se]; da [se] rasplo~Im; raspolo~en P (I raspaligati)
39
to cheer up
disposed, inclined, ready
raspolo~en, -a, -o
39
,.,
radio,
:.iiscussion
ris prava I rasprava
30
rat pl ratovi
26 war
ratirstvo I ratarstvo
49 farm1ng
ravn!ca
42
plain
1278
SERBO-CROATJAN
ravnot~~a
balance
razaranje
35 distraction
~
razdoblje
32 period
rizli~lt, -a, -o
different
34
rizlika
difference
r~zlog pl r~zlozi
42
reason
razmak pl razmaci
35 interval, distance
raz~ena [razmjena]
43
exchange
razo~irati; d~ raz~aram; raz~aran P (I razo~ar~vatl) 38
to disappoint
razo~ar~vati; razo~aravam; razo~aravan I (p razoeirati)
38
to disappoint
.I.
razred
30
class
razvedr~vati se; razvedrava se I (p razvedriti se)
33
to clear up (weather)
razvedriti se; da se razvedrI P (I razvedrivatl se)
33 to clear up
(weather)
26 to cheer up; refl. to be
razveseliti; da razveselIm P (I veseliti se)
cheerful, to be ~n high spirits
razvIjanje
42
develop~ent
,
razvIjati; razvijam; razvijan I (p razviti)
to develop
30
,
razvItak, -tka
44 development
.I.
razviti; da razvijem; razvio, razvila; razvijen -ena p (I razvijati)
30
to develop
r~zvoj
42
development
recenzija
34
recension, amended edition
recept
45
prescription
r~~ f [rlje~] G r~~i L r~~i I r~ei / r~cju pl r~ei G ri~I DI r~e1ma
28 word
raenI [rijecni / rje~nI], -i, -o
42
pert. to river, riparian
re~nIk [rje~nIk] pl re~nIci [rje~nIci]
38
dictionary, vocabulary
redakcija
34
redaction; editorial office
reforma
50
reform
reformicija
48 reformation
reformator
48
reformer
reformIranje
50
reforming
registrovati; registrujem I (no p)
32
to register
relatIvan, -vna, -vno
28 relative
remetiti; remetlm I (p poremetiti)
36
to upset, disturb
renesans
48
renaissance
republika
32
republic
.I.
36
1279
SERBO-CROATIAN
re~vati [rje~ivati]; re~avam [rje~avim]
(p r~~iti)
40
to solve; refl.
to decide, make up onels mind

r~~iti [rije~iti]; da r~~rm [rlje~rm]; r~~en [rlje~en]
to solve; refl. to decide, make up onels mind
re5, rea m 26
hot plate
reumatizam
45
rheumatism
(I 're~ivati)
40
revizija 34
revision
revolGcija
48 revolution
,
.l.
rezultat, rezultata
34
result
rlmokatolik pl rimokatolici
34
Roman Catholic
rimSkI, -a, -o
48 Roman (adj)
rlje~ f [r~c] G rljei L rijeci I rljei / rijeju pl rije~i G rijeI
DLI rijeeima
28
word
risati; riem I (p narisati)
to draw
50
r5d, roda L r~du pl rodovi
sex; genus (bot.); gender (gram.); birth,
37
fruit, relative
rodan, rodna, -o
37
fertile, productive, rich
roditi; da rOdim; roen P (I r~dati)
37
to give birth, to give fruit
rodni,
47 pert. to birth
I
).
rodni list
47
birth certificate
,
rodoljub
50
patriot
roendan
29
birthday
, _
.t.
roman, romana
39
novel
I
y."
4O romantic-sentimental
romanticno-sentimentalan
).
rublje
27
linen, underwear
rdda
49 ore, mineral; shaft, tongue of waggon
~
- -a,
- -o 49 pert. to ore, mineral
rudni,
rhjan, rcrjna (cr)
29 October
rUka L rc1 Gpl ruku
45
arm, han
rukomet
41 a kind of ball playing with hand
rukovati / rukovati; rUkujem / rUkujem I (no p)
39
to manage, retl. to
shake hands
ruenje
36
destruction, destroying
.l.v
~
~
ruzan, -~na, -~no 33
ugly
-a, -o
sibor
34
diet, parliament; council (church)
sae~vati; da sa~uvamJ sacuvan p (I ~vati)
35
sadanjI, -a, -e
34
present
to preserve
1280
SERBO-CROATIAN
sa.dr~aj
28
content, contents (of a book)

sadr~ina
28
contents
~
sagraditi; da sagradIm; sagraen P (I griditi)
to build, construe t
~
sajam 43
fair
sajmite 43
falrground~
~
sala 28
auditorium
,
salvet,
salveta
29
napkin
samostalan, samostalna, -o 50 independent, autonomous
50 self-educated person
samouk, -a, -o
samouprava 38 autonomy
sanatorijum 45
sanatorium
saradnIk pl saradnIci 40
collaborator
saridnja
[suridnja]
46 collaboration
,
/ sarma
~
sarma
29
sarma ( kind of food )
to meet, get together
sastajati seJ sastajem se I (p sastati se)
43
to meet, get together
sastati se; da se sastanem P (I sastajati se)
43
~
sastav 32
composition
~
satira 28
satire
sivez 36 alliance, un1on~ league
s!veznI, -a, -o
41
federal
,saveznik pl saveznici 36 ally
sazIdati; da sazIdam; sazIdan p (I zIdati)
26 to build
saznati) da saznim p (I saznivati)
37
to find out, learn
~
, - '
i)
37
t o .I.~i nd ou,
t learn
saznavatl;
saznajem
I (
P saznat
~'l(- - sekU ['V., - ] ; sekao
"
[sjekao;
"
] selSen / se~en
seci sjeci; secem
sljecem - sijeku
46
to cut, be
-ena [sje~en / sje~en - ena] I (P {sei, presel etc.)
cuttIng
sed15te [sjMI5te]
28
seat
to be sowing, to sow
saJati [sijati]; sejem [sljem] I (p posejati)
37
sektor 49
sector
seme [sjeme], semena [sjemena]
49
seed
hay
s~no [sljeno] pl s~na [sijena] Gpl s~ni [sijeni]
37
seoba 36 migration
seoski, -a, -o
48 pert. to village, peasant
septembar, -bra 29
September
~
serpentina 35 halrpln curve
,..
-'
servis, servisa 31
establishment, service
sever [sjever]
42
north
"
,,-
",
"']
"
1281
SERBO-CROATIAN
sev~rao [sjevirao], sev@roa [sjeviroa]
severni [sjeverni,
-a,
-6]
42
44
northern
north wind
severo!stok / severolstok [sjever01stok / sjeveroIstok]

44
northeast
severo!sto~an / severolsto~an [sjevero!sto~an / sjeverolsto~an], 42
northeastern
severozipad / severozapad [sjeverozipad / sjeverozapad]
44
northwest
"
/ severozapa
' - dan [ sjeverozapadan
" / sjeverozapadan
' - ] , -dna, -dno
severozapadan
42
northwestern
sezonski, -i, -o
44
seasonal
sIi; da sIem; si~ao / sl~ao p (I sIlaziti)
27
to descend, alight
sIjati; slji I (no p)
33
to shine
slje~anj, slje~nja (or)
29
January
sIla
36
foroe, power, might, violenoe
sIlaziti; sllaz1m I (p sIi)
27
to be going down, to desoend, alight
sIr pl sIrevi
29
oheese
sIrOVina / sirovina
49
raw material
srv, stva, -OJ stvi; sIvljI
31
gray
skIjanje
41
skiing
sklIzanje
41
gliding, slipping, skating
skllzav, -a, -o
33
slippery
sklonost f
32
tendency
skrinutl; da skr~nem P (I skretati)
39
to turn
skretati) skreem / skritati; skr~em I (p skr;nuti)
39
to turn, be turning
skroman, skromna, -o
39
modest
skuvati [skUhati]; da skuvam [skUham] P (I kuvati)
26
to oook
slabljenje
34 weakening
slabiti; slabrm I (p oslabiti)
45
to weaken
slig ati; slklem I (p sIoliti)
43
to stow, pack, arrange) refl. to agree
slin, slina, -o
38
salted
slanina / slanIna 29
baQon
slava
50
glory
)"
:..
slavan, slavna, -o
50
glorious, famous
slaviti) slavim r (p proslaviti)
50
to celebrate, glorify
sledeI [slijedeI], -i, -e
32
following
sliditi [slijediti]; sl~dim / sl~drm [slijedIm] I (p us1~diti) 36
to
follow
picture
sllka
43
freedom
sloboda
38
1282
BRBO-CROATIAN
Sloven [Slaven], Slov~na [Slav~na] 34

Slav
slovenski [slavenski], -i, -o
34
Slavic
sloiti; da slo~Im; slozen P (I sligati)
43
to agree
to stow, pack~ arrange; refl.
sluati; sluim I (p ~uti, posluati)

29 to l1sten to; to obey
sluzba
45
service
slubenIk pl slubenIci
45
servant, employee
~
smanjenje
32
reduction, decrease
~
~
~
~
smanjiti; da smanj~;
smanjen
P (I smanjivati)
30
to decrease, to
diminlsh, to reduce
,
smanjIvati; smanjujem; smanjivan I (p s~njiti) 30
to decrease, to
d~nish, to reduce
s~trati; s~tra:m I (nu p)
3H
to consider
,
'
]
~
-)
" - - )
,
(no p)
smeti [smjeti; smem [s~jem]; smeo, smela [smao, smjela]
I
35 to
dare
smeo [srolo], smela [smjela], -o
50
daring
~
smetnja
41
hindrance, obstruction
smIsao, smisla m 28
sense
smoking
31
tuxedo, dinner jacket
smrzivat1 (se); smrzavam (se) I (p smrznuti [se])
33
to freeze
smrznuti (se); da (se) smI-znem; smrzao / smrznuo; smrznut P (I smrz~vat1 [se])
33
to freeze
smU~anje
41
sk1ing
sn~ga
36
strength, power
sn~an, sn~na, -o; sn~nIJ snanijI
41
strong
sn~g [snlJeg] pl snegovi [snjegovi]
33
snow
p~da sn~g [p~da snljeg] 33 it is snowing
socijallst1~ki~ -a~ -o
32
socialistic
socijal!zovati / Socijal1zIrati; socijalizujem / soc1jallz1ram I (no p)
45
to socialize
socijalni,
45
social
I
~
socijalno osiguranje
45
social security
sociologija
30
sociology
~
"
,
sok / sok, soka pl sokOVi
29
juice
sopstvenlk pl sopstvenici
40
owner, proprietor
~
~( P spojiti
,
)
42
spajati;
spajam
I
to connec t
spa.kovati; da spa.kujem P (I pa.kovati)
27
to wrap
,
~
,
~
(
'
)
spati; sp~; spao, spala I
P zaspati
37
to sleep
-a, -o
1283
SERBO-CROATIAN
sp~vati; spivam I
(p zaspati)
to sleep
37
specijal1zovan [specijaliziran], -a, -o
43
specialized
~
spis
48
writing
splsak, splska
pl splskovl
47
list
spISak pftanja
47 questlonnaire
,
spoj, spoja pl spojevi
40
joint~ connection
I
~
kratak spoj
40
shor~ circuit
spojiti; da spojim~ spojen P (I sp~jati)
42
to connect, link; refl. to be
connected
outer, foreign
sp51JnI, -a, -o
49
I
,
spoljna trgovina
49
foreign trade
spominjati; spominjem I (p spom~nuti) 33
to mention (see Ipominjati pom~nuti l)
sporazUm 38
agreement
sporazUmeti se [sporazUmjeti se]; da se sporazUmem [da se sporazUm1jem];
s porazUmeo se [sporazUmio se -mjela se] p (I sporazum~vati se)
38
to
agree, to come to terms
sporazum~vati se [sporazumijevati se]; sporazUmevam se [sporazUm1jevam se] I
(p sporazUmeti se)
38
to agree, to come to terms
,
secondary
sporedan, -dna, -dno
27
sport pl sportovi
41
sport
-'
sposobnost
r 50 ability
sprat pl spratovi
26
floor
sprava
26
apparatus, appliance
sprovesti I sprovesti; da sprovedem, (-~mo -~te); sproveo -ela; sproveden -ena
p (I sprovoditi)
36
to conduct
to conduct, be consprovoditi; sprovodIm; sprovoden I (p sprovesti)
36
~,
ducting
41
to come down, descend
spustiti; da spustIm; sputen P (I spatati)
~
~
I
(p spustiti)
41
to come down, to descend
spu tati; spu tam
srce
45 heart
sr~ani, -a, -o
45
pert. to heart
sredina
50
middle, center, among
sredite
38
center
42
central, middle
sredinI, -a, -o I sredinji, -a, -e
srednjekolski, -a, -o
30
pert. to secondary school
srednji, -i, -e
28
medium, ~dd1e, central, average
srednjIllstOk
42
Middle East
1284
SERBO-CROATIAN
-a, -o
sredozel~~i,
~
44
srpanj, srpnja (Cr)

st~dion
41
29
mediterranean
July
stadiwn
stajatl~ stajem
(p stati)
27
to be stopping; to cost
stajati / stjati~ stojIm, (-Irno -Ite); stajao, stajala; Imp. st5j, st5jte
(p stati)
to stand, to stop; to cost
27
stanbeni / stambenI, -a, -o

26
pert. to housing
stanovnik pl stanovnici
32
inh~bitant
stanovnitvo
32
population
.t.
stanje
31
state, situation
staroslavenski [staroslavenskI],
-o
50
Old Church Slavic
stati; da stanem P (I stajati / stajati)
to stop, to stand (intr.)
27
-a,
stat!stl~kI,
stav
-a, -o
pl stavovi
43
38
statistical
attitude, stand
staviti; da stavIm; stavljen

stavljati; stavljam
staza
stepen
(I stavljati)
(p staviti)
38
38
footpath, trail
Gpl step~nI
44
degree, grade
50
stepenica
26
step, stair; pl. stairs
sticaj [stjecaj]
34
convergence, accumulatlon
stoga
36
therefore
stoka
37
livestock, cattle
sto~nl,
-a, -o
sto~arstvo
49
stolee [stoljee]
pert. to livestock
cattle or livestock breeding
49
century
stopa
32
foot, footprintj rate
strana
27
side, page; point of the compass, direction; abroad
stranu/ or / biti na strani /)
stranac, stranca
43
foreigner, stranger, alien
46
strategic
strategiskI [strategijskI], -a, -o
,
uncle, father 1 s brother
stric, strIca pl strI~evi 37
.t.
male cousin, son of lstrlc 1
brat od strica
37
strict, severe
strog, -a, -o
45
30
professional, expert
stru~an, -~na, -~no
strUja
26
current, power
stube f pl
26
stairs
stUdeni, studenoga (Cr) m 29
November
student 30
student at the university
34
(/ii
na
~,
1285
SERBO-CROATIAN
.!
30
stud1ranje
studIrati; studIram
st~panj, st~pnja
st~panje
40
un1vers1~y
studying at the
30
(no p}
44
pl stupnjevi
to study at the university

degree, grade
entry, entrance, appearance
st~pati~ sthpam
40
(p stUpiti)
to step, enter, appear; begin (work);
strIcte, pace
P (I stdpati)
stdPiti; da sttpIm
40
to step, enter, appear; begin
(work)
stv~rati; stv~ram I
(p atvoriti)
stvoriti; da stvorIm~ stvoren
40
subdonosan, -sna, -sna
to be creating, to create
30
(I stv~rati)
30
to create
fateful
sudelovati [sudjelovati]; sudelujem [sudjelujem]
(no p)
36
to partici-
pate
suknja
s~ob
sklrt
27
50
conflict
s~jati; sUmnjam I
.!
(p posumnjati)
33
sun
suprotan / suprotan, -tna, -tno
ssed [sdsjed]
42
ne1ghbor
35
to be doubting, to doubt
sUnce
s~sedstvo [sGsjedstvo]
46
29
opposite
neighborhood
33
~leet
sda
49
drought
saiti; sUIm I (p osditi)
42 to dry
,
~]
,
[
'
]
4
suv {sUh, suva sUha, -o
2
dry, thin
suvQzemnI, -a, -o
42
continental
.!
~
~
,
)
46
suziti; da suzim; suzen P ( I suzavati
to narrow, tlghten
suz~vati; suavam; suavan
46
to narrow, tighten
svaa
40
quarrel
42
to quarrel~ b10ker
svaati se; svaam se I
(p posvaati se)
I
sve vie
26
~ore and more
sveaka
30
volume; copybook
sv~tao [svijetao], sv~tla [SViJetla], -Oj sv~tlI [svijetlI]; svetliji [svJetlijI]
susnezica
26
bright, light (in color)
svetI, -a, -o
I
.!
Sveto pismo
sveu~11ite
36
48
(Cr)
svibanj, svibnja
~
),.
svilen, -a, -o
.!
svinja
37
holy, saint
Bible, Holy Scripture
30
(Cr)
university
May
29
siIken
27
pig, hog, swine
1286
SERBO-CROATIAN
svIrati; sviram I
(p odsvIrati)
28
to play (Jlusic)
sVl~Citl (se); sVl~~Im (se); sVl[~en I

u.ndress1ng
svrha
31
28
purpose
svaci (se)~ da (se) svaem; svITkao, svakla; svd~en p

pulI down; to ta~e off, ~~dress
~la
37
joke, hwnor, comedy
~~tati se; ~~tam se I
(p pro~tati se)
,
etnja
39
walking
Iriti, irIm; lren I (p proIriti)
44
iroko m
~
iati~
~ian
30
30
kola / k51a
kolovanje
-a,
29
paret 20
-5
(p
31
to
to take a walk, to walk

to wlden, expand
.!.
oi~ti)
31
to be cutting hair, to cut hair
school
schooling
kolovati; kolujem
~~lja
39
(I sVI~~iti)
sirocco
i~am;
kolski,
to be taking off,
property, ownersn~p
49
svojina
(p svaci)
30
(no p)
45
to educate (in school)
educational, pert. to school
cup
kitchen stove
sport
pl portovI
t~pa
43
press
41
sport
t~mpanje
48
printing
tamparija
36
printing press
t~dnjak pl t~dnjaci
26
kitchen stove
teta
27
d~ge, loss
to be damaging, to damage
tetiti; ~tetIm I (p otetiti)
35
tIt, tIta pl titovi
35
shield
"'
)..
-~,
~
to be protecting, to protect
tititi; ~titlm~ tlcen I (p zatititi)
35
1
...
33
whatever, no matter
to 30d
42
anything, something (see Note 42.3.1)
togod
38
to-dlalect
tok~vskl dljalek(a)t
Uma
42
forest
~rstvo
49 foreatry
~n1tlj tmI I (p za~itl)
50
to rustle, roar
ut pl utevl
41
shot (sport)
~teti [Utjeti]; UtIm I (p uGtetl [uatjeti] / zadteti [zaUtjeti])
39
to be silent
~
,
41
to shoot (ball)
utlratl; utiram I (no p)
1287
SERBO-CROATIAN
32
tablica
table
ta~ka [to~ka (Cr)]
48
point, period
taci / taknuti; da taknem; takao, taklaj ta~lut
tako reci / takoreci / tako rekavi [takoreku]

takozvanI, -a, -5
34
so-called
42
(I
ticati)
49
to touch
so to say
t~log
pl t~lozi
42
sediment, deposit
~
vodeni talog
42
rainfall
fit (size)
taman
27
t~man, t~mna, -o
3l
dark
~
~
tamnosiv, tamnosiva, -o
31 dark gray
, -'
,
,
tanjir, -ira [tanjur, -Ura]
plate
29
I
,...
I '
~
tegleca stoka / tegleca marva
draft animals
49
I
-a,
tehni~ki,
tehni~k1
tekui,
28
tec~~ically
26
current, running
pl telad f
37
calf
basis, fo~~dation
30
tendencija
32
tendency
teren, ter~na
tetka
technical
body
45
temelj
28
-a, -e
tele, teleta
t~lo
-6
28
35
terrain
aunt
t~ziti; t~zim
(no p)
40
to tend, strive, aspire
t~znja
Gpl t~znjI
34
aspiration, tendency
tIcati; trem I (p tai / taknuti)
49
to touch; refl. to be concerned
~
tim
pl timovi
41
team (sport)
37
week
tlo / tle
42
soil, ground
t5k / tok, toka pl tokovi
33 flow, course
u toku
33
under way, during
traktor
43
tractor
transformator
26
transformer
transfuZija
45
transfusion
tr~vanj, tr~vnja (Cr)
29
April
trati; trcim
41
to run, ~ush
treina
42
third
trgovina / trgOVina
43
trade
trgovinski, -a, -o
49
pert. to trade
tromea
46
point where the three borders meet
tjedan, tjedan
pl tjedni
1288
SERBO-CROATIAN
to surfer, tolerate
,
trudim se
trli~te
tua
,
(p potruditi se)
to make an effort, to endeavor
39
market
33
Turin
se~
truditi
hail; fight, raw
pl TUrci
32
Gpl Turaka
turizam
44
tourism
turskI,
-a, -o
36
Turk
Turkish (TUrska - Turkey)

,
tuirati se~ tuiram se; tuiran I (p istulratl se)
31
(p optUiti)
tUiti; tuIm; taen I
to
be
accusing,
43
,
imperfective
,
tvorac, tvorca
indicting~
refl.
to complain
38
crea tor
factory
tv6rnica
,
ubijati; ubijam; ubijan
29
37
(p ubiti)
ubiti~ da ubijem; ubijen -ena

ubrus
to take a shower
to be killing, to kill
(I ubIjati)
37
to kill
towel, napkin
ubrzati; da ubrzam~ ubrzan

ubrz~vati~
ubrzavam; ubrzavan
uen, -a, -o
48
40
(no p)
(p ubrzati)
to speed up
to speed up
36
to participate
participation
ucionica / ucionica [uciona]

uitelj
47
47
learned
uestvovati; uestvujem I
uee
(I ubrz~vati)
30
classroo~
teacher; primary scho~l teacher
30
ucrtati; da udtIm
(I
crtati)
39
to stop talking, to become silent
ualj~vatl / udaljIvati; udaljavam / udaljujem; udaljavan / udaljivan
(p
ud~ljiti)
34
to remove; refl. to divide, separate
ud~ljiti; da udaljim; udaljen p (I udalj~vati / udaljIvati)
34
to re~ove;
refl. to divide, separate

45
udar
blow, strike
srani l udar
45
heart attack
udarati~ udaram
(p udariti)
41
to hit
P (I udarati)
41
to hit
udariti; da udarim
26
ugalj, uglja
I
..
49
kameni ugalj
I
...
mrki ugalj
coal
49
hard coal, anthracite
brown coal
angle, corner
ugao, ugla
39
ugled
reputation, authority, model
38
1289
SERBO-CROATIAN
..
ugledan,
ugovor
34
-dno
prom1nent
36
treaty, contract
-dna~
ugaiti; da uguIm; Uguen
(I uguivati)
48
to 3uffocate, suppress
uguivanje
38
surfocation, suppression
,
ugulvatl; uguuj em; uguivan I (p ugUiti)
48
to suffocate, suppress
Uhvatiti; da Uhvatim; Uhvaen P (I hvatati)
37
ta catch
ujak pl ujac~ 28
uncle, motherls brother
uJedinj~nje
34 union
~zatij da uka~em~ ukazan p (I ukazIvati)
to point, show to
38
ukazIvati; ukazujem.; ukazivan I (p uk~zat1)
to be painting, showing to
38
ukIdati; ukrdam; uk1dan I tP ukinuti)
38
to be abolishing, canceIling
ukinuti; da Ukinemj ukinut P (I ukIdati)
to abolish, cancel
38
ukoliko / ukoliko
31
ina~much as, as far as
Ukuanin pl ukuani
37
inmate, member of the household
Ukupan, Ukupna, -o
37
entire, total, whole
Ukus 29 taste
tasty
Ukusan, ukusna, -o
29
uligati; ula~em; ulagan I (p UlOiti)
49 to be investing, to invest
uloga
41 role
to invest
49
UlOiti; da UloIm; ulozen P {I ul~gati}
,
-'
, _...
,44 to dlminish, lessen,
umanjiti; da Urn.anJim; umanjen p (I umanjIvati)
reduce
,
44 to be diminishing,
umanjIvati; umanjujem; umanjivan I (p ~njiti)
lessening, reduc1ng
Umeren [Umjeren], -a, -o
42 moderate
40 skil1ful
Umean [Umjean], -na, -no
Umeti [UmJ eti]; Umem rUmij em], um~mo / Umemo [umij emo I Umij erno], wn~te I Umete
[umijete /
Um1j~te] ~eo [Umio, ~mjela] I (no p)
Umetnost [Umjetnost]
30
29
to know
how
art
Umirati) Umirem I (p Umreti)

50
to die
UmjetnI [Umetnl], -al -o
49
artificial
umjetno
gnojivo
fertilizer
..
49
,
,
umotvorine, narodne umotvorine
50
folklore
to die
Umreti [Umrijeti}; da Umrem} Umro, Umrla P (I Umirati)
50
UmrlI # -a, -5
50
dyingj having died, late
Umrlica
47 death certificate
bniJa
38
union
to annihl1ate, destroy
48
un1tivati; un1tavamJ unitavao I (p Unititi)
1290
BERBa-CROATIAN
UnI~tItI; da UnI~tIm p
(I
unI~t~vatI)
univerzItet / universItet~ -ta

',
unuk pl unuoi
50
grandson
Unutranji [UnutarnjI]~ -a~ -e
Unutra~njost r
44 interior
uop~te [uope]
upadlJIv, -a~ -o
48
to
university
30
38~ 42
annlhilate~
destroy
internal~ inner
in general~ generally
28
39
consplcuous~
strlklng
upili ti; da upalIm p (I P~liti)

45
to set on fire~ to be inflamed
~
,-,.~
upisati; da upiamJ upisan P (I upisivati)
32 to register
upisIvati; up{sujem; up{sivan I (p upIsati)
32 to register
upitnik pl upitnIci
47 question mark; questionnaire
upliv
42
influence
upotreba
34
use
uprava
38 administration
uprkos / uprkos [usprkos / usprkos]
despite (With G)
33
uputstvo [uputa]
47 ins truo tion
~
ureenje
30
order~ arrangement~ settlement
I
,
drutveno ureenje 30
sooiaI order
useliti se; da se uselim; useljen P (I useljivati se)
47 to move in~
inun1grate
useljivinje
47 immigration
useljivati se; useljavam se; uselj!v!n I (p useliti se)
47 to be moving
in~ 1mm1gra ting
.' - useljenika
~
useljenik~
pl useljenioi
47 imm1grant
useljeni~ki~ -a~ -o
47 pert. to imm1grant
usev / ~sev [usjev / asjev] Gpl usava [usjeva]
31 orop
"Uskrs
29
Easter
usl~diti [uslijediti]; da usledl [uslijedI] P (I slditi)
36
to follow
uslov I aslov
26
condition
usluga
26
service
uspeh [uspjeh] pl uspesi [uspjesi]
48 success
uspean [uspjean], -an~ -~no
41
sucoessful
usp{nja~a
41
chair lift
uspostaviti~ da uspostavIm; uspostavljen P (I uspostavljati)
36
to
establish, to reestablish
uspostavljati; uspostavljam I (p uspostaviti)
36
to be establishing, to b
reestablishing
ustanak, ustanka pl ustanci
38 uprising, rebellion
ustanIk pl ustanicI
38 rebel
"
1291
SERBO-CROATIAN
bstanova
45
institution
usto / uz to
29
along with
he
42
confluence, mouth (of a river)
u~ateti [u~crtjeti]; da u~atIm P (I ~ateti)
39
to stop talking, to become
silent
utakmica
41
match, competition, bidding
utei / utei} da ute~em (ute~~mo -~ta), uteku / da uteknem; utekao -ekla p
(I uticati)
32
to escape
uticaj [utjecaj]
36 influence
uticati Eutjecati] (32.3)~ uti~em I (p utei)
32
to flow into; to
influence
utol!k5
29
that much, inasmuch as" to the extent that
utV~diti; da utvrdim; utvren p (I utvrIvati) 36
to fortify; to establish
(fact)
,
utvrIvati; utvrujem; utvrivan I
(p utV~diti) 36
to be fortifying; to be
establishing (fact)
uver~nje [uvjer~nje] 47
certificate; conviction
"
,
(~
" );"uveo, uvela / uvela;
,
,
,
uvesti / uvesti; da uvedem -erno -ete
uveden
-ena
P (I
uvoditi)
30
to bring in, introduce
uvesti / uvesti; da uvezem (-~mo -~te), uvezao, uvezla / uvezla; uvezen -ena p
(I uvoziti) 43 to import
to see, recognize
40
uVideti [uvidjeti]; da uvidim p (I uviati)
"
to be seeing, recognizing
40
uvIati; uviam I (p uvideti)
26
condition
uvjet / QVjeta [uvet / nveta] Gpl uVj!ta [uv!ta]
uvo / Uho pl u~i Gpl u~ijii
45
ear
to be bringing in, introducing
uvoditi; UVOdIm; uvoden I (p uvesti)
30
uvoz
43
~port
to be importing; to be bringing
uvoziti; uvoz1m; uvoen I (p uvesti)
43
into
uvr&iti [uvrijediti]; da uvredIm [uvrijedIm]j uvreen [uvrijeen] p (I
vr~ati)
41
to ottend
uzalud / uzllud
31
in vain
uzan, -a, -o / uzak, uska, -o; uzani / uski; uzI
32
narrow, tight
uzbudljiv, -a, -o
41
e~it1ng
uzgljanJe / uzgoj
44
growing, raising, cultivation
uzgred
32
by the way, in passing
uzrok pl uzroci
26
cause
uzvIk pl uzvIci
41
shout, cry
Ulinati; uz1nim 37
to take a light meal
1292
SERBO-CROATIAN
,
u!lvanje
,
33
pleasure~ del1ght~ enjoying
u~lvatij u~lvam
(no p)
39
to enjoy
vadIti; vadim; vaen I (p Izvaditi)

47
to take out~ pulI out~ extract;
get a ticket or a document
, 443
vagon,~-ona
railroad ca~; 10 tons ( weight )
vanjski,
(Cr) 43 outer~ foreign
varati; varam I (p prevariti)
31
to deceive, cheat; ref1. to be ~staken,
to be wrong
4vaspitanje
30
education
vaterpolo
41
water polo
vazdu~nr, -i, -o
33
pert. to air
v~~an, -ina, -zno
40
important
viziti; v~zr I (no p)
39
to be of importance, to be prom1nent; to be
va1id~ in force (law)
ve~ernjI, -a, -e
30
pert. to evening
veI, -i, -e
26 larger
vefna
26 majority
ve!nom
26 mostly
vedriti se; vedri se I (p razvedriti se)
to clear up
33
vegeticija
42
vegetation, growth
V~k [vljek] pl v~kovi [vij6kovi] 34
centurys 1ifet1me, span of life
velesajam 43
international fair
ve1i~fna
28 greatness, size
ve1Ja~a (Cr)
29
February
46
vinao [vijenac], vinca [vijenca]
wreath, circle (city)} range, chain
(mountain)
I
,
mountain range
planinski venac
46
47 marriage certificate
ven~anica [vJen~anica]
ven~at1 [vjen~at1]; da ven~im [vjenlSim]; venlSan [vjen~an] p (I ven~ivatl)
47
to wed
I
~
vjen~ani list
47
ven~ivati [vjen~ivati]; ven~avam [vjen~avim]; ven~avan [vjen~ivin] I CP
ven~ati)
47
to wed
vera [vjera]
34 faith, religion
viran [vj~ran], -rna, -rna
50
faithful
verskI [vJerskI], -a, -o
38
religious
veresija
49
credit
-a, -o
1293
SERBO-CROATIAN
veseliti se; veselIm se I (p razveseliti se)

veselost f
39
gaiety
veslanje
41 rowing
v~st [vijest] f
26
to be glad~ rejoice
informatlon~ message; pl news

ve~ ve~a
31
linen~ laundry
vetackl~ -a~ -o
49 artificial
vetar [vjetar]~ vetra [vjetra] pl vet~ovl [vjetrovi]
33 wind
36
St. Vitus' Day
Vldovdan
vIljuka
29
fork
vInograd
37
vineyard
visIne
32 height
viza
47 visa
"
Izlazna 'vrza
47 exit visa
iseljenlcka 1vIza
47 emlgration visa
tranzItna'vfza
transit visa
turlstika'vfza 47
tourist visa
useljenikalvIza 47
immigration visa
vlada
30
government, reign
"
vlidati; vl~dam I (p zavItdati)
40
to rule
vl~st f L vltsti I vl~sti / vl~u Gpl vltsti DLI vlistima
36
authority~
power
4J+
vlazan, -zna~ -zno
hum1d~ moist, damp
,
,
ox
vo, vola pl volovi
37
",
pert. to fruit
vocni~ -a, -5
29
vonjak
37
orchard
vdenr~ -a~ -5
42 pert. to water
vod / voda
38
leader
v5stvo [vodstvo]
38
leadership
to be fighting~ waging war
vojevati; vojujem I CP izvojevati)
50
vojska
35
army
"
vojvoda
38
duke
vr~t L vr~tu pl vratovi
45
neck
vr~dn6st [vrijednost] f
43
value, usefulness
vremenski, -a~ -o
49
pert. to weather or time
vr~atl [vrijeati]; vrdam [vrljeam]; vr~dan [vrljedan] I (p povr~diti)
41
to hurt, ortend
vruIna
33
heat, hot weather
"
wool
vuna
27
woollen
27
vUnen, -a~ -o
33
1294
SERBO-CROATIAN
zaba~en, -a, -o
z~bava
41
50
neglected, remote
entertainment
zablagodir1t1; da zablagodir1m
zaboletl [zaboljet1]; da zabol! P (I baleti)

).
"
zabrana
/ zabrana
34
prohibition, ban
.t.
39
(I blagodir1t1)
45
to thank
to pain, ache, hurt

.t.
zabraniti; da zabr!n1m; zabranjen P (I zabranjivat1)

27
to forb1d,
prohibit
zabranjivati; zabranjujem; zabranjivan I (p zabr~n1ti)
27
to be
forbiddlng, proh1b1ting
zac~lo [zacijelo]
27
lndeed
za~as
33
in a moment
za~etn1k
38
beginner, creator
za~uditl sej da se za~udlm; za~uen P (I ~uditi se)
38
to wonder
zaatati: da zaatlm p (I atatI)
39
to stop talkIng, to become s1lent
zadati; da zadam; zadao -ala; zadan / zadat P (I zadivat1)
31
to cause;
to 1nf1Ict, deal: to set
zad~vatI; zadajem; zadavan I (p zadati)
31 to cause; to Inf1Ict; deal: to
set
zadovo1j~vatl; zadovoljavam; zadovoljavan I (p zadovoljitt)
34
to be
satisfying, to satisfy
zadovoljiti; da zadovoljIm; zadovoljen P (I zadovoljivati)
34
to satisfy
z~druga
37
cooperative, collective
Opta [Opca] zem1Joradn1~ka zadruga (OZZ)
49
General Agricultural Cooperative
26 ta heat
zagrejati [zagrijati]; da zagrejem [zagrIjem] P (I grej atI)
ta thank
zahvilltlj da zihvillm p (I zahvaljIvati)
30
ta thank
zahvaljIvati; zahvaljUjem I (p zahvi11tl)
30
zahvaljujuI (+ D)
30
thank1ng, owing to, due to
zajednl~kI, -i, -o
34
mutual, common
zikletva
41 oath
zaklju~~nje
40
conclusion
zakljcrc1ti; da zaklju~rm; zaklju~en P (I zaklju~fvat1) 40
to conclude
zakljuIvati; zakljuujem; zakljuclvan I (p zak1jiti) 40
to conclude
zalazak, zalaska pl zalasci
39 sunset, downfall
zilee
44 hinterland
zamirati / zamerivati [zamj~ratI / zamjerivati]; zameram / zameravam [z~erim /
38
to be reproach1ng~ blaming; refl. to
zamjeravam] I (p zameritl)
affend l dlsplease
1295
SERBO-CROATIAN
zameriti [zamjeriti], da zamerim [zamjerim] p (I zam~rati / zamer~vati)
to reproach, blamej refl. to offend, displease
z~Sliti; da z~~isILm; zamtljen
(I
38
to imaglne, think;
zamrljati)
refl. to be absorbed in thoughts

zamiljati; zamtljam
(p zamisliti)
38
to imagine, think
,
, , zanemariti; da zanemarim;
zanemaren
P
(I
zanemarIvati)
,
~
48
48
to neglect
zanemarIvati; zanemaruj em: zan~marlvan I (p zanemiriti)

to neglect
,
,
,
exalted, enraptured
zanesen, -ena, -eno
50
zanos
50
exaltation, ecstasy
"
.
zanosno
50
with ardor, enthusiastlcally
zaostajati; zaostajem I (p zaostati)
30
to be laggtng behln1, to be
running slow
zaostatI; da zaostanem P (I zaostajati)
30
to lag behind, to run slow
"
zaostaQ, zaostala, -o
zapad / z~pad
backward, retarded
i~~eritance,
47
zaostavtina
30
44
estate
west
zapadnI / z~padnI,
-a,
-o
zaptlitij da zapalim; zapaljen
western
P (I P~liti)
45
to set fire, to be intlamed,
to light
zapaljenje
45
inflammation
"
50
zaplamtetlj da zaplamti P (I plamtet1)
to blaze
zapo~eti; da zapo~nem; zapo~eo, zapo~ela; zapo~et P (I zapo~1njat1)
begin
to begin
zapo~lnjat1; zapo~injem I
(p zapoeti)
36
zivesa
41
curtaln
zv~zda [zvijezda]
41
36
to
star
1296
SERBO-CROATIAN
SERBO-CROATIAN
GRAMMAR NOTES INDEX
Tne following abbreviationa are used:
ace
adj
adv
asp
con
conj
dat
decI
f
fut
gen
imper
inf
instr
impf
1r.reg
m
accusative
adjective, adjectlval
adverb, adverbial
aspect
consonant
conjugation
dative
declension
feminine
future
genitive
imperative
infinitive
instrumental
imperfective
irregular
:na.scullne
neg
nom
obj
p
perf
pl
poss
pre p
pron
refl
sg
vb
vwl
(gospoa);
Ig.1
accent:
(see also stress) 1.2; see note on p. 35 for conventional

symbols
accusative:
see cases or declension
adjectives:
adj and III (past) participIe 30.3

adj and past passive participIe 30.2
adj and vb (verbs derived from adjectives) 47.1
agreement with ~ultiple nouns 7.2; see cases for ge~eral
agreement
cases - declenaion: acc sg 6.2; pl 7.1
dat sg and
pl 10.1; 10.3
gen sg and
pl 11.1
instr sg and pl 15.1
nom ag and pl 3.1; pl
swnmary 16.2
comparison:
Q~der
19-cal
(gospoica) 2.4
abbrevlations:
(gospodin);
19-dal
neuter
negative
nominative
object
page
pe:rfective
p1ural
possessive
prepos1tion
pronoun
reflexive
singular
verb
vo::>wel
adjectives, nouns and pronouns
form 26.1; of past passive participle 26.2.3;

use: with lod/, Inegol 26.2.1; with sense of
1rather, somewhat 1 26.2.2; superlative 26.1
definite and lndefinite 3.1; 6.2; review (Including indefinite mascu1ine declenslon) 16.2
demonstrative:
formation:
lvajl, /anaj/, /t~j/ 11.2
adj referring to days IdananjI/, etc. 30.1

compounding with examples: /ovogdi~nji/ etc.
46.1.2
1297
SBRBO-CROATIAN
general remarks 27.2.1
prefixes: /ne-/ 3.1; survey 46.1.1
suffixes (formants): in /-(a)n-/ 28.2.2; in
l-ini 3.1; 27.2.3; in l-n-J-l1 28.2.3; in
I-ovi 3.1; 27.2.2; in I-sk-I 28.2.3; survey
46.1.3
meaning contrast:
n~~erical
lrutvenl/, /rutvenl 28.2.4
adj 14.2
parallel use of pronoun Isoba mu je/ and pronom1nal adj

/njegova soba jel 10.4
pronominal adj
16.3
adverbs:
Im~j/,
/val
etc. 4.2; 10.1; 10.3; review
referring to daysl
Id~nanjil etc~30.1
verbal adjectlvea:
see under verbs
comparison: comparative and superlative: form 26.1;

use 26.2
formation:
from adjectives (adj - adv relationship) ending
I-oi, l-el
5.2
referring to ays lanasl etc 30.1

alphabet:
Cyril1ic and Latin
1.1.1
assimilation:
see under phono1ogic changes
cases and declens1on: see under adjectives, nouns and pronouna

clause introducersl
lakol
Idal
21.1.2; 33.1
21.1.2
6.4; 21.1.2; 35.1
Idok/, Idok nel 20.4; 21.1.2
Ikadl 21.1.2; 34.1
~im/
prepositional phrases of the type /bez

etc. 41.2
conditional:
dal,
pre nego to/
see under verba
conditional (hypothetical) sentences: with lako/ 33.1) with Idal 35.1; w1th
Ikadl 34.1; s~ary statement (real and
unreal condit1on) 35.2
conjugat1on:
see un::ier verba
CO:ljunct1ons:
see clauae 1ntroducers
consonants:
see
~~der
sounds and phonolog1c changes
1298
SERBO..CROATIAN
contrary to fact - real and unreal conditions: with lkad/
Cyrillic alphabet
34.1; with /da/ 35.1
1.1.1
dates and times:
gen and acc of time 29.2.6; by the day 29.2.3; by the

year 29.2.4; holidays and personal days 29.2.5; months
29.2.1; of the year 29.2; seasons 29.2.2; telling time
30.1
declenslon:
see under
adjectives~
nouns and pronouns
enclitics - unstressed words: forms and order 8.1; 12.4 (see also 10.2 and
12.2); order of enc1it1cs - summary 20.2
generalizers:
Igd/~ I-godi 42.3.1; lma/

42.3.3; s~nmary 42.3.4
gf!nitive:
see under
imperfect1vization of verbs:
adJectives~
see aspect
1mperaona1 type construction:
nouns and pronauns
uner v~rbs
/m110 mi Je/~ /treba

/dopada mi sef 10.2
indirect object:
9.1.2; 10.2
infinitive.
6.4; review 17.2
intonationi
1.3
Latin alphabet
1.1.1
/neka/
use of
nouns:
agreement of no uns and verbs

cases:
42.3.2; l-bf10/~ l-mu dragoj
Ida se
Javi/~
27.1
49.1
acc sgl form 6.1.1; use 6.1.2; acc pl 7.1j

acc sg of masculine animate nouns 12.1; acc of
time 29.2.6;
dat sg and pl: form 9.1.1j use 9.1.2;
gen sg and pl: fo~n 11.1; use 11.2; gen of
time 29.2.6 J
1nstr "ag and pl 15.1;
nom sg 2.1; nom pl 7.1
summary 16.2
vocat1ve 16.1
collective nouns:
/deca/~ /braa/, !gospoda/
/telid/ etc
45.1.3
ays
mi/~
of the week:
declens10nl
14.1; type
37.2; with surrix /-e/
unit 15
special fonns: /brat/~ /braa/ 14.1.2

~!n1lac/ etc 32.2.2
/d'te/~ /daca/ 14.1.1
Igast/ etc 23.3
1299
SERBO-CROATIAN
,~
/kci/
/vecel
dimlnutives:
formation:
genders:
Igr~dl
14.1.3
and Ive~er/ 7.3
45.1.3
compounds /lmen~n/, Ip5no/ etc 45.2; stem
formative 44.1; suff1x with I-in/ as
/musl{manin/ 32.2.1; suffix with I-l-(a)c/ as
jC{nilac/, /Slov~nac/ etc 32.2.2; survey of
formation 45.1; survey of suffixes: simple
45.1.1; complex or m~ltiple 45.1.2; list of
more important suffixes 45.1.3
2.1
use of 20.5
moveable
la/:
nouns l{nilac/ etc

phonologic changes
months: names of
32.2.2, see als~ under
29.2.1
neuter animate nouns in
/-e(t)-I
numepals: use of with plural nouns
14.2
plural nouns /kola/, /panta15ne/, /svatovi/, /vr~ta/ 14.2

sUfflxes:(noun, adjective, verb) formation
numerals:
cardinal: form
l3.1.1~ usage 13.1.2~
collective 14.2; fractions 29.1.2; numerical adjectives
14.2; ordinal 29.1.1
paradigms:
see under
peoples and places: names of
w~rd
formation
cou~tries
and nationals, supplement of
u~lt
perfectivization of imperfective verbs: see aspect under verbs

phonologic changes: consonants: /J/ changes: in comparative 26.1.2; in nouns
45.1.3; in past passive participle 25.2, 43.1.1; general
loss of consonants 43.1.1 (p 1095); loss of Itl between
two consonants I-stn-I, l-stl-1 etc. 43.1.1 (p 1096);
replacement: III replac~d by 101 summary 43.1.1 (p 1100);
voiced and voiceless replacement 43.1.1 (p 1099)
vowels: loss of vowel 41.1.1; moveable lal sllinmary
s~atement 43.1.1 (p 1098); moveable lal in adj Idobari,
ludobani etc~ 3.1; moveable /al in past participle 43.1.1
(p 1095); replacement of vowels in adj, naun and verb 43.1.1
(pp 1102, 1104); review 43.1
prepositions:
/bl1zu/ with gen 11.1.2; Idol with gen 11.1.2; lizi with
gen 11.1.2; Ikodl with gen 11.1.2; Inal use with acc
6.1.2, with dat 9.1.2; lodl with gen 11.1.2; lokol with
gen 11.1.2; Ipreko putal with gen 11.1.2; IsI, Isal with
gen and instr 15.4; lul with acc 6.1.2, with dat 9.1.2;
Izal with acc 6.1.2,with instr unit 18.
1300
SERBO-CROATIAN
general survey: prep regularly followed: by one case
41.2.1; by one of two cases 41.2.2; by on~ of three cases
41.2.3; uaage 41.2.4
review 41.1: prep regularly followed: by one case 41.1.1;
by either of two casea 41.1.2; by one of three cases 41.1.3:
forms not determined by the preceding prepositlons 41.1.4
pronouns:
demonatrative:
1ndefin1te:
Ionoi, lovoi. It51
/neko/ 12.2; /neto/
1nterrogative:
11.2
16.3
Iko/, /to/, !ta/ 12.2; 15.2; review 16.3
negative:
Inlko/ 12.2, 16.3: /nita/ 16.3
personal:
declension: ac~ ag (stressed and unstressedencl1t1c forma) 10.lj acc pl (stressed and
unstressed forms) 8.2; acc sg and pl 12.1;
dat sg and pl (stressed and enclitlc forms)
10.2: gen sg and pl 12.1; inatr sg and pl:
form 15.2; use 15.3; nom sg 4.l~ nom pl 8.2;
review 16.3
use of dat as indirect object; lmpersonal type
construct1on with /treba/ and with refl vb
10.2j parallel use of dat enclltlc forms and
pronom1nal adj Isoba mu je/ /njegova soba/ 10.4
reflexivel
review:
quantity words:
/sebe sef:
10.2, 15.2, review 16.3
16.3
/koliko/, neko11ko/, /toI1ko/ etc
question expressions:
Ije l l te/, /zar nel
13.2
10.5
question words.
/kB.kO/, Igdal (Igdje), Ida 11/, /11/ 2.3
sounds:
consonants 1.4; volced and volceless 1.1.1 (see also

corresponding drills); vowels 1.2 (see drills for dlphthongs
and miscellaneous sequence of vowels: see also under
phonologlc changes for sounds)
stress:
(see also accent) 1.21 1.3; see note on p 35 for

stress symbols
timea
tel11ng time 30.1; see under dates and tDnes of the year
29.2
verba:
agreement of nouns and verbs (agreement of verb with predicate noun) 29.2
conventio~al
agreement of tenses (use of tenses) 48.1

aspect:
1mperfectlve and pertectlvel 5.1, 6.4; pairs

21.1.1; past 17.1.3; present of /blti/ 21.1.2; preflxes: /iz-/, /na-/, /po-/ as intensive perfec1301
SERBO-CROATIAN
tlvizers 40.2; review of aspect with table 19.2;
21.1.1
Ibltil
present: impf Ijel lisi, Inlje/ lisnIt 2.2~

full set of forms (stressed, enclitic and
negative) 8.1; perf Ibudeml form 21.1.2; use
33.1; imperson~l use Iblo/, Ibila/, Ibilo/
Ithere was l 23.1.2; Iblel Ithere will bel
23.1.3; simple perf past Ibihf, Ibll 28.1
Ibi l :
III
change of
101:
to
see past participIe
17.3; general survey 43.2.1; examples af
classification:
verb types
43.2.2~
review of verb types
43.2
28.1) use:
conditional:
for
~se
see under contttional sentences

of conditional
contrary to fact sentencesI

formation:
future:
see under conditional
nouns and verbs with the same root:

word formation
form 19.1; special forms 20.1;
Ibud~ml referring to future
lakol
senten~es
see under
cla~ses
with
33.1
gerund:
see verbal nouns
Ihteti/,
Ihoul forms and use 13.4~ auxiliary of future
19.1; use 20.3

limati/:
full set of present (affirmative and negative)
7.4; intransitive use of /ima/ Ithere is, there

are l 13.3; 23.1.1
imperative:
affirmative 22.1.1; negative 22.1.2; use of

Inemojte/ 21.1.3
imperson~l use of:
Iblti/ 23.1.2, 23.1.3; /trebati 23.2.1;

impersonal type constructions 10.2
infinitive 6.4; review 17.2

intransitlve use of /lmati/ see under /imati/
/mogul forms and use 13.4
moveable
negative
lal in
Ine/ -
past participIe Idoao,
d6~la/
etc
17.1.1
double negation 4.3
Inemojte/ see imperative

particlples:
/1/ particlpIe - past participIe: form

17.1.1; use 17.1.2; review 17.2; past passive
participIe: form 25.1.1; use 25.1.2; comparative 26.2.3; I-i/ I-IngI form 32.1;
1302
SERO-CROATIAN
participIe with suffixes l-vl, /-vi/37.1;

survey of suffixes 46.1.3
past:
form 17.1.1j use 17.1.2; III participIe review 17.2;

subject agreement in past tense 18.1.1; aspect
17.1.3; usage of aspect 21.1.3
passive:
/se/ constraction as substitute for passive

24.1.1; past passive participIe 25.1
perfectivizers:
see aspect
IJI changes in past passive participIe 25.2
phonology:
pluperfect 23.4
prefixes:
present:
general 38.1; simple: list 39.1.1; examples

38.1.2; mUltiple: list 40.~.1; examp1es 40.1.2;
liz-I, Ina-I, Ipo-I as intensive perfectivizers
40.2
formation 5.1; Iblti/; impf: Ijel lisI, Inljel
lisnItI 2.2; full set of forms stressed,
unstressed and negativeS.l; perf Ibudeml forms
21.1.2, use 33.1; Ihoul and Imogul ~3.4; l1matil
Gne~ative present 7.4; review of forms 17.2;
/elimi anq Ivolimi 6.3
simple past:
perfectlve 36.1.1; imperfective 36.1.2;

examp1es 36.1.3; usage 36.1.4
real and unreal condition:
see condit~ona1
Ikadl and Jdal
senten~es
reflexive verbs using Isel 10.2; constructlons with

24.1.1; reflexive and non-ref1exive verbs 24.1.2
with
Isel
stress patterns 22.2

Ithe~e
isl, Ithere was l , Ithere will bel 23.1
It~ebatl/:
impersona1 use 23.2.1; personal use 23.2.2
use of negative 9.2

use of tenses (agreement) 48.1
use of verbs Ivoditi/, IVQziti/,
forms in Idol and lodl 25.3
verbal adjectives:
Inositil
with their prefix
see participles
verbal nouns in l-nj-el, I--e/: form 31.1.1; use 31.1.2;

use of verbal nouns in relation to other nouns based on verb
stems 31.1.3
verbs derived from adjectives 47.1
1303
SERBO-CROATIAN
word formation:
formatives It-I, Ik-I, lov-I, Ion-I (Itakoi, lkakol etc)

42.1.1; prefixes Ine-I, In-I, Ii-I (/neki/, Inljedanl etc)
42.1.2; general survey of formatlve It-I, Ik-I, Ine-I, etc:
chart 42.2.1, paradigms 42.2.2; generalizers: Igod/ J I-godi
42.3.1; Imal 42.3.2; genera1ize words and phrases SQnm~ry
42.3.4; noun stem formative 44.1; some nouns an verba
having common roots or stems 44.1.1; noun formatlon 45.1;
noun: simple suffixes 45.1.1; complex or multiple sufflxes
45.1.2; list of more important noun 9uff1xes 45.1.3; nJQ~
compounds Ilmendan/, Ipono/ etc 45.2
vowe1s:
see
uner
sounds
voiced and voiceless consonants:
see under sounds and phono1og1c changes
Ile U S GOVERNMENT PRINTING O," IC E
I.ea 0-3IZ-Z35
1304

FSI - Serbo-Croatian Basic Course - Volume 2 - Student Text

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

FSI - Serbo-Croatian Basic Course - Volume 2 - Student Text

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SERBO-CROATIAN

Hosted for free on livelingua.com

Adjectives and Adverbs: Comparison

26.1.1 Comparative Suff1x /-1J-/

Hosted for free on livelingua.com

29.2.6 Genitive and Accusatlve ot Time.

Hosted for free on livelingua.com

How Yugoslavia Was Created

How Yugoslavia Was Created,

Hosted for free on livelingua.com

How Yugoslav1a Was Created,

Supplement: Cultural Note.

Preposit1ons Regularly Followed by Either of Two

Prepositions Regularly Followed by One of Three

Forms not Determined by the Preceding Preposition.

Prepositions: General Survey

Prepos1tions Regularly Followed by One of Three

The Geography ot Yugoslavia,

Formatlves It-I, Ik-I, lov-I, Ion-I

Prefixes Inel, In-I, 11-1

Hosted for free on livelingua.com

The Geography of Yugoslavia~

Word Formation: Noun stem Formative

Some Nouns and Verbs Having Common Roots or Stems

Hosted for free on livelingua.com

The Geography of Yugoslavia J

Reading: Vuk Stefanovi-Ka.rad~i (Odlomci) Jovan Skerli

Hosted for free on livelingua.com

Letters from John

6RAH OA KOpHCTK. EHhe MH MHAO, aKO

udobnije od starih, premda imaju manje sobe.

Stare kuhinje imaju tednjake za drva i ugalj.

tednjake domaice mrze i oni brzo i~ezavaju. Sve se vie upotrebljavaju

sprave, narocito tednjaci i reoi na kojim je lake i brze kuhati.

s vremena na vrijeme prekidanje struje.

Veseliti e me ako vam ovi podaci budu bili od koristi.

ako vam mogu uciniti neku uslugu.

ted in living conditions

Hosted for free on livelingua.com

look, sight, view

Mbje iskUstvo u t~m

But while we were looking

Ali, dok smo tr!ili

rIlI describe for you what

CTaH " yUIJJH cMO Y

AJlH, AOK CMO TpaXCHJJB

rIve been here for too

Qpsacu vam on5 to

without regard, regardless

All the houses, regardless

Sve kUce, bez obzira

CBe KyLe, 6e3 063Hpa

firm, solid, strong

firmer, more solid,

Hosted for free on livelingua.com

The newer houses have for

NOVije kuce vec!nom

step, stairs pl.

The new buildings with

Nove zgrade sa vl~e

Hose 3rpaAe ca SMme

rat pl. ratov1

Zato su novije kUce,

... MJlH ...