SLIDE 1

Mobbing1 je specifian oblik ponaanja na radnom mjestu, kojim jedna osoba ili grupa
sistematski psihiki zlostavlja i poniava drugu osobu, s ciljem ugroavanja njenog ugleda,
asti, ljudskog dostojanstva i integriteta, sve do odlaska sa radnog mjesta.
Lorenz je tom rijeju nazvao ponaanje nekih vrsta ivotinja koje se udruuju protiv
jednog svog lana, napadaju ga i istjeruju iz Prvi znanstvenik koji se poeo baviti
istraivanjem ovog fenomena je vedski psiholog Heinz Leymann. Izraz mobbing,
Leymann je pozajmio iz etimologije Konrada Lorenza. zajednice, dovodei ga ponekad i do
smrti. Slino ponaanje ljudi u radnoj sredini, Leymann je nazvao upravo mobbing.
SLIDE 2

Sistematsko prouavanje mobinga poelo je prije desetak godina kada je dolo do promjene
radnog zakonodavstva u smislu poveanja prava zaposlenika. Osnaena je i uloga radnikih
sindikata. S druge strane velika konkurencija na tritu, globalizacija, organizacijske
promjene, ekonomske krize, nesigurnost radnih mjesta, doveli su do sve ee pojave
mobbinga, Moralna maltretiranja postala su uoljivija nego ikada.
Istraivanja su pokazala da je jedan od vanih imbenika u poveanju trokova poslovanja
upravo mobbing. U Njemakoj jedan radnik koji je bio rtva mobbinga kota poduzee
izmeu 25 i 75 tisua eura godinje zbog gubitaka prouzrokovanih odsustvom sa posla, zbog
bolovanja, smanjenja radnog uinka i zbog greaka u radu. Statistiki podaci pokazuju da
50% radnika izloenih mobbingu ide na bolovanje 6 tjedana godinje, 31% od 1.5 do 3
mjeseca, a 11% je na bolovanju due od 3 mjeseca godinje
SLIDE 3
Postupci i metode kojima se radnik maltretira mogu se podijeliti na:
1.Napadi na mogunost adekvatnog komuniciranja - pretpostavljeni ili kolege ograniavaju
mogunost izraavanja rtve; rtva se ometa i prekida u razgovoru; odbijaju se neverbalni
kontakti sa rtvom (izbegavanje pogleda, ne primjeuje se podizanje ruke itd.)
2.Napadi na mogunost odravanja socijalnih odnosa - rtva se stalno izolira, nitko joj se ne
obraa, svi se ponaaju kao da i ne postoji, rtva se premijeta na radno mjesto daleko od
kolega, ne poziva se na zajednike sastanke, neformalna druenja kolega i slino.
3.Napadi na osobnu reputaciju izmiljanje pria o rtvi i njenom privatnom ivotu,
ogovaranje, ismijavanje, negativni komentari osobnih karakteristika rtve itd.
4. Napadi na profesionalnu kvalitetu stalne kritike i prigovori, vrijeanje, pretjerana
kontrola, stalna kanjavanja i niska ocjena rada, rtvi se ne daju radni zadaci i oduzimaju joj
se sredstva za rad npr. telefon, raunalo (sindrom praznog stola), zadaju joj se zadaci koji ne
odgovaraju njezinoj kvalifikaciji (zadaci su prelaki ili preteki i zahtjevaju od rtve
sposobnosti koje nema, cilj je natjerati rtvu da pogrijei), zatrpavanje zadacima i odreivanje
1 Andreja Kosteli-Marti: Mobing: psihiko maltretiranje na radnome mjestu, kolska knjiga, Zagreb, 2005.

kratkih rokova za njihovo zavravanje (sindrom punog stola), stalno mijenjanje radnih
zadataka i slino.
5. Napadi na zdravlje rtva se prisiljava da obavlja zadatke koji naruavaju njezino zdravlje
i fiziko stanje, ne dozvoljavaju joj se godinji odmori i slobodni dani, prijeti se fizikim
napadima, seksualno se zlostavlja
SLIDE 4
Obzirom na hijerarhiju i poloaj u poduzeu mobbing se moe podijeliti na horizontalni,
vertikalni i obrnuti mobbing2. Horizontalni mobbing javlja se izmeu radnika na jednakom
hijerarhijskom poloaju u poduzeu. Ovaj oblik javlja se u 25% sluajeva. Vertikalni oblik
najei je oblik mobbing i javlja se u 75% sluajeva. Uzroci takve vrste mobbing mogu biti
razliiti, a najbitnije je da se on pojavlja izmeu radnika na razliitim hijerarhijskim
poloajima u poduzeu. Zlostavljai su na vioj poziciji dok su rtve esto zbog nie pozicije
nesposobne djelovati. Obrnuti okomiti mobbing se odvija kada skupina radnika zlostavlja
pretpostavljenog. Ovaj oblik mobbinga se esto odnosi na ljubomoru i zavist prema
nadreenome.
SLIDE 5
Mobbing prolazi kroz 5 osnovnih razvojnih faza3:
I. faza: U prvoj se fazi kao potencijalna osnova mobbinga pojavljuje nerijeen konflikt meu
suradnicima, koji u konanici rezultira poremeajem u meuljudskim odnosima. Izvorni se
sukob ubrzo zaboravlja, a zaostale agresivne tenje usmjeravaju se prema odabranoj osobi.
II. faza. U drugoj fazi potisnuta agresija eskalira u psihoteror. U vrtlogu spletki, ponienja,
prijetnji i psihikog zlostavljanja i muenja rtva gubi svoje profesionalno i ljudsko
dostojanstvo i poinje se osjeati i postaje manje vrijednim subjektom koji u svojem radnom
okruenju gubi ugled, potporu, pravo glasa...
III. faza: U treoj fazi ve obiljeena i permanentno zlostavljana osoba postaje "vreom za
udarce", "deurnim krivcem" za sve propuste i neuspjehe kolektiva.
IV. faza karakteristina je po oajnikoj "borbi za opstanak" rtve, kod koje se tada pojavljuje
sindrom izgaranja na poslu, tj. kronini sindrom umora (burn-out ), psihosomatski ili
depresivni poremeaji
V. faza: U petoj fazi, uglavnom nakon viegodinjeg teroriziranja, rtve obolijevaju od
kroninih bolesti i poremeaja, naputaju posao ili poseu za suicidalnim izlazom.

Mobingu su podjednako izloeni i mukarci i ene. Mukarci ee doivljavaju prijetnje ili

fizike nasrtaje, a oko 15 posto ena susrelo se i sa seksualnim ugroavanjem na poslu. Za
2 www.mobbing.hr
3 S.Vasilijevi, Seminar: Pravna zatita od zlostavljanja na radnom mjestu, Hep, Velika, 24-26.9.2007.

mobbing su posebno rizini ispitanici s niskom strunom spremom. Najee rtve

uznemiravanja tihe su, mirne i povuene radnice nie razine obrazovanja, koje ute i trpe,
esto zastraene i osjeajem manje vrijednosti, kojima se moe lako manipulirati. Meu
zaposlenicima visoke strune spreme najee su rtve4 mlade osobe pune entuzijazma, ija je
karijera u usponu i nije u skladu s oekivanjima okoline ili planovima nadreenih osoba.
SLIDE 6

.MOBBING U HRVATSKOJ I SVIJETU

Mobbing kao problem modernog svijeta u velikom je porastu, to pokazuju i sva
strana i domaa istraivanja. Takoer javlja se potreba za suzbijanjem tog problema, stoga je
zakonski sustav mnogih zemalja doraen zakonima koji reguliraju takav oblik zlostavljanja i
zaposlenicima daju vea prava. Mobbing se takoer pokuava suzbiti formiranjem razliitih
udruga koje spajaju rtve mobbinga i omoguavaju im meusobnu interakciju, te olakavaju
zajedniku borbu. Zemlje koje su se najvie pokuale zatititi jesu vedska, Norveka,
Francuska, vicarska u kojima zlostavljai, ak i kazneno odgovaraju za svoja nedjela, a rtva
moe traiti odtetu za nanesene psihike boli.
SLIDE 7
U Hrvatskoj je anketa o prisutnosti mobbinga provedena tek 2005. , a glavni joj je cilj bio
prevencija i spreavanje. Anketu je ispunilo 1152 ljudi, a od toga je 70% bilo ena, 45% ljudi
u najproduktivnijoj ivotnoj dobi, vie od pola ih je bilo visokoobrazovanih, te ih je 50%
radilo za istog poslodavca ve vie od 10 godina. Zanimljivo je da se ak 15.4% zaposlenika
susrelo s nekim aspektom mobbing (omalovaavanje,vrijeanje, izbjegavanje, izoliranje), a
samo 7% od njih smatra da je neto od toga zapravo mobbing. Na pitanje kako je mobbing
utjecao na njihov odnos prema radnom mjestu, najee su osjeali pojaan stres (64%), preko
polovine (53%) ih je razmiljalo da napusti sadanji posao, pola (50%) je osjealo smanjenu
radnu uinkovitost i gubitak koncentracije (49%). Vie od 40% osjetilo je gubitak motivacije i
nije htjelo ii na posao, a etvrtina (24%) je poela ee odlaziti na bolovanje5.

4 Koi, E. ; Apostolovski, J.: Mobing : najea pitanja i odgovori , Udruga za pomo i edukaciju rtava
mobinga, Zagreb 2006.
5T. Malenica, Ima lijeka za psiholoko zlostavljanje na poslu, Hep, 2007., str.22.

SLIDE 8

Europsko udruenje za poboljavanje uvjeta ivota i rada izvjestilo je da je oko 8%

radnika u EU godinje rtva mobbinga, no veliki se broj sluajeva mobbinga ne prijavljuje 6.
Europski parlament 2000. godine poziva socijalne partnere iz drava lanica da razviju
vlastite pristupe za borbu protiv zlostavljanja i nasilja na radu.
Prva EU drava koja je uvela zakonodavstvo o zabrani psihikog maltretiranja na radnom
mjestu sa Pravilnikom o viktimizaciji na radnom mjestu je vedska7.
SLIDE 9
Nekoliko je pravnih izvora koji reguliraju zatitu dostojanstva, zabranu
uznemiravanja, diskriminacije i spolnog uznemiravanja na radnom mjestu. Osim
Konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i odreenja iz Ustava RH,
ta je materija na vie ili manje opsean nain regulirana Zakonom o
radu, Zakonom o suzbijanju diskriminacije te Zakonom o ravnopravnosti spolova

Poslodavac na temelju Zakona o radu, internim uredbama i pravilnicima mora razraditi

postupak sprjeavanja mobbinga u svom kolektivu. Postupak i mjere zatite ureuju se
kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca ili
pravilnikom o radu. Ova zatita ukljuuje i poduzimanje preventivnih mjera. Poslodavac koji
zapoljava vie od 20 radnika duan je imenovati osobu koja je osim njega ovlatena primati i
rjeavati pritube vezane za zatitu dostojanstva radnika8.
6 Lyons, E.: Psychosocial factors related to job stress and women in management, Work, 2005.
7 S.Vasilijevi, Seminar: Pravna zatita od zlostavljanja na radnom mjestu, Hep, Velika, 24-26.9.2007.
8 Ibidem

Mobbing se moe i zakonski sankcionirati. Razlozi malom broju tubi nalaze se u

nepoznavanju postojeih zakona i u nepostojanju kvalitetnih zakonskih regulativa na tom
podruju. Radnik koji je uznemirivan ili spolno uznemirivan ima pravo prekinuti rad dok mu
se ne osigura zatita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana zatraio zatitu pred
nadlenim sudom. Nakon radno-pravne evaluacije djelovanja mobbera moe uslijediti
opomena, premjetaj ili otkaz mobberu. Da bi se neko ponaanje moglo sankcionirati, ono
naime mora biti propisano zakonom, a potrebno je i znati kako i u kojim sluajevima potraiti
pravnu zatitu.
SLIDE 10
Postojanje mobbinga uzrokuje i pojavljivanje posljedica 9 i to ne samo na rtvu, ve i
na poduzee, ali i na cijelu zajednicu. Posljedice ovise o karakteru osobe, o intenzitetu i
duini trajanja. Zdravstvene posljedice koje mobbing uzrokuje pojavljuju se kod rtve i mogu
biti psihike, fizike ili pak neki poremeaji u ponaanju.
Fiziki poremeaji podrazumijevaju razliite fizike tegobe, poput glavobolja, tjeskobe,
vrtoglavice, dermatolokih promjena, pritiska i boli u prsima, neritmini otkucaji srca, gubitak
zraka, poremeaj u teini, probavne smetnje, razliiti sindromi bolesti, pojava karcinoma koji
je uzrokovan prvenstveno stresom, te openito pad imuniteta. Psihiki poremeaji oituju se u
potrebi za panjom, depresiji, anksioznosti, potrebi za bijegom u razne ovisnosti kao to su
alkohol, droga ili cigarete, gubitku motivacije i poletnosti za radom, nesanici, nemogunosti
prilagodbe... Poremeaji u ponaanju se odnose na nekritino rizino ponaanje, gubitak
koncentracije, zaboravnost, pretjerana osjetljivost na vanjske stimulanse, bezosjeajnost,
rigidnost, stalna okupiranost poslom, obiteljski problemi, razvod braka, suicid rtve, grubost,
eksplozivnost, iritantnost
Posljedice za poduzee mogu biti raznolike. Zbog neugodne radne okoline smanjuje se
produktivnost mobiziranog radnika, a i produktivnost drugih koji mobbing primjeuju zbog
straha da se isto ne dogodi njima. Poduzee je u sluaju tube moe izgubiti puno novaca na
razne odtete, te cjelokupni pravni proces. Zbog odlaska zaposlenika iz poduzea ono gubi
mnogo vremena i sredstava na zapoljavanje novih, te njihovu edukaciju.
SLIDE 11
Prevencija mobbinga10 moe se organizirati na tri razine koje se definiraju kao primarna,
sekundarna i tercijarna razina prevencije.
9 Kosteli-Marti, A.: Mobbing - psihiko maltretiranje na radnome mjestu (kako prepoznati mobbing, kako se
obraniti i kako ga sprijeiti), Zagreb, kolska knjiga, 2005.
10 Koi, E.: Programi prevencije mobbinga - meunarodna i hrvatska iskustva, Motovunski oglasnik br. 43,
2004.

Cilj primarne prevencije jest sprijeiti pojavu patolokih sluajeva uzrokovanih

mobbingom, a da bi se to postiglo, potrebno je: optimizirati radni ambijent i radno vrijeme,
aktivirati stalni proces izmjene informacija dvosmjerno i odozgo prema dolje, i obrnuto.
Sekundarna prevencija odnosi se na mobbing koji je ve poeo. Kada je mobbing ve
zapoeo, moe biti teko drati ga pod kontrolom ako se odmah ne poduzmu efikasne mjere.
Vrlo vanu ulogu mogu imati savjetnici od povjerenja i medijatori.
Tercijarna prevencija odnosi se na razdoblje nakon to je mobbing izvren. Budui da
mobbing moe uzrokovati vrlo teke posljedice za rtvu, moraju se poduzeti mjere koje e
rtvi mobbinga pomoci da to bre ponovno uspostavi psihofiziko zdravlje i povrati uniteno
dostojanstvo.
SLIDE 12- ZAKLJUAK
Kako bi se utjecaj mobbinga sprijeio potrebno je educirati ljude o njihovim pravima i
pruiti im adekvatnu pomo u situacijama kada je nad njima mobbing izvren. Takoer im je
potrebno ukazati na pravne mehanizme koji ih tite, a oni ih ne poznaju. Postoje zakoni koji
reguliraju prava zaposlenika, a onaj tko ne potuje zakone mora biti kanjen. Organiziranjem
edukacije, izotravanjem zakona i provoenjem kazni smanjiti e se zlostavljanje i poveati
svijest o osobnoj vrijednosti i smanjiti strah od posljedica reagiranja na uoeni problem.