I. egulja, A.

Buka: Odravanje brodskog pogona

Pomorstvo, god. 20, br. 2 (2006), str. 105-118

105

Pregledni lanak
UDK: 629.5.03.083
Primljeno: 21. rujna 2006.
Prihvaeno: 11. listopada 2006.

Dr. sc. Ivica egulja

Dr. sc. Ante Buka
Pomorski fakultet u Rijeci
Studentska 2
51000 Rijeka

ODRAVANJE BRODSKOG POGONA

U radu je izloen nain odravanja brodskog pogona koji obuhvaa sistem brodskog odravanja, pristupe brodskom odravanju i odravanje u brodskom ivotnom
ciklusu. U sistem brodskog odravanja ulaze etiri glavna faktora koji utjeu na
funkcionalnost odravanja broda. To su operater, okolina (luke pristajanja, luke u
sluaju potrebe, klima, uvjeti na moru), zakonitost (propisi koje brod mora zadovoljiti) i samoodravanje.
Predoen je pregled pristupa odravanju u posljednjih
trideset godina. Korektivno odravanje je najstariji model odravanja opreme, a izvodi se nakon to je dolo do kvara. Preventivno odravanje moe biti periodino i
preventivno odravanje prema stanju. Kod periodinog odravanja interval
odravanja moe biti temeljen na kalendaru ili vremenu rada (vijeku). Politika
periodinog odravanja temeljena na vijeku (periodi odravanja po instrukcijskim
knjigama proizvoaa) openito se koristi na brodovima. Preventivno odravanje
prema stanju moe biti povremeno ili kontinuirano. Prikazana je struktura trokova
odravanja, kao i sve faze odravanja u brodskom ivotnom ciklusu.
Kljune rijei: odravanje, korektivno odravanje, preventivno odravanje,
odravanje prema stanju, proaktivno odravanje, upravljanje vijekom trajanja,
trokovi ivotnog ciklusa

1.
UVOD
Namjena suvremenog odravanja je odrati projektiranu pouzdanost,
raspoloivost i stupanj korisnog djelovanja uz to manje trokove. Od pravilnog
odravanja brodskog pogona ovisi njegov pouzdani dugotrajni rad. Neplanirani
zastoji i havarije, koji mogu nastati uslijed neodgovarajueg odravanja, mogu
stvoriti dodatne trokove. Zadatak strunjaka za odravanje je uiniti sve da do
neoekivanog zastoja ne doe ili da se vrijeme zastoja smanji, jer svaki sat zastoja brodovlasniku donosi velike trokove.

Pomorstvo_200_2.indb05

7.2.200:05:58


106

I. egulja, A. Buka: Odravanje brodskog pogona

Pomorstvo, god. 20, br. 2 (2006), str. 105-118

Odravanje brodskog pogona temelji se na planu odravanja zasnovanog

na podacima dobivenim od proizvoaa. Koncepcija odravanja po vremenu,
koja se openito koristi na brodovima, ne predstavlja najdjelotvorniji nain
odravanja. Zbog toga svaki brodar individualno za sebe trai najpovoljniji
model odravanja. Niz neplaniranih (sluajnih) kvarova porivnog stroja, koji se
pojavljuju tijekom operacije, pokazuju da je potrebno kombinirati i ostale
modele odravanja.

2. SISTEM BRODSKOG ODRAVANJA

Odravanje obuhvaa sve radnje potrebne da se zadri ili obnovi jedan sustav u radnom stanju. Cilj odravanja broda je efikasni nadzor za tehniki sustav
(brod i njegovi sustavi) uz niske trokove i u skladu sa sigurnosnim zahtjevima.
Sistem odravanja je jedna organizacijska cjelina resursa (osoblja, ureaja,
rezervnih dijelova), metoda (postupaka, informacija) i objekta odravanja
(tehniki sustav - brodski pogon) u ostvarivanju gore spomenutog cilja.
Postoje etiri glavna faktora koja utjeu na funkcionalnost odravanja broda, a prikazana su na slici 1. To su operater (direktno posada ili indirektno pomono osoblje smjeteno na kopnu - ured), okolina (promet, luke pristajanja, luke u sluaju potrebe, klima, uvjeti na moru i sl.), zakonitost (pravila i
propisi koja brod mora zadovoljiti) i odravanje.
Brod je centralno mjesto u sistemu odravanja. Resursi ukljueni u
odravanje broda su u skladu s uputama koje su specificirane u konceptu
odravanja. Koncept odravanja definira ili poblie odreuje (u kooperaciji s
tri druga faktora: operater, zakonitost, okolina) funkcionalnost odravanja.
Nain odravanja je reakcija operacije sustava. Ono ukljuuje stanje pogoranja,
postupno slabljenje performansi i kvarove. Funkcionalnost odravanja odreuje
trokove, koje se za uzvrat koriste za procjenjivanje efikasnosti koncepta

Slika 1. Sistem brodskog odravanja

Pomorstvo_200_2.indb0

7.2.200:05:59

I. egulja, A. Buka: Odravanje brodskog pogona

Pomorstvo, god. 20, br. 2 (2006), str. 105-118

107

odravanja. Efikasnost koncepta odravanja takoer se ocjenjuje kontroliranjem usuglaenosti sa sigurnosnim zahtjevima.
Koncept odravanja ukljuuje specifikaciju preventivnih (PM) i korektivnih
(CM) zadataka koji su potrebni da povrate ili zadre opremu u specificirano
stanje. Nadalje, koncept takoer ukljuuje: plan izvrenja zadataka (plan
odravanja), razinu odravanja i potrebne resurse za izvrenje zadataka.

3. PRISTUPI BRODSKOM ODRAVANJU

Razvojem sve sloenijih brodskih porivnih sustava i traenje rjeenja koja
bi im omoguila da budu u funkciji bez zastoja ili da se zastoji svedu na najmanji mogui broj, pogodovali su da se u svijetu razvije niz pristupa i koncepata odravanja. Osnovni cilj uinkovitog odravanja brodskog pogona je
omoguavanje stalne funkcionalne sposobnosti pod zadanim uvjetima, kroz
odreeno razdoblje, uz minimalne trokove.
Ovaj cilj moe se ostvariti razliitim
modelima i konceptima odravanja, a oni su prikazani na slici 2.
Korektivno odravanje (CM Corrective Maintenance ili On-Failure Maintenance [2]) je najstariji model odravanja opreme, a izvodi se nakon to je
dolo do kvara. Nijedna preventivna akcija prije kvara nije izvrena. Aktivnosti
korektivnog odravanja svode se na vraanje opreme iz stanja kvara u stanje

Slika 2. Pristupi odravanju

Pomorstvo_200_2.indb07

7.2.200:05:59


108

I. egulja, A. Buka: Odravanje brodskog pogona

Pomorstvo, god. 20, br. 2 (2006), str. 105-118

rada. Sedamdesetih godina odravanje brodskog pogona temeljeno je na korektivnom odravanju. Planirani pregledi bili su bez ikakvog sistema, a trokovi
odravanja dolazili su do izraaja u trokovima eksploatacije [3]. U veini
sluajeva odravanje je preputeno volji posade. Tih godina odravanje se tretiralo kao nuno zlo i to sa strane vrlo odgovornih ljudi. Meutim, u [4] opisana
je neophodnost izrade planova odravanja brodskog pogona u odreenom vremenskom roku. W.M.J. Geraeds 1972. godine na I. europskom kongresu o
odravanju u Wiesbadenu, CM pristup naziva ekaj i pogledaj [5]. Danas se
ovaj pristup koristi samo za pomonu opremu ili u kombinaciji s preventivnim
odravanjem.
Preventivno odravanje (PM Preventive Maintenance) ova politika
odravanja ukljuuje zadatke odravanja, koji se vre po odreenom rasporedu, prije nego to se javio kvar. Uzima se da je stanje komponente, nakon
izvrenja preventivnog odravanja, isto tako dobro kao i novo. Preventivno
odravanje moe biti periodino (Periodic PM) i preventivno odravanje prema
stanju (On-Condition PM). Kod periodinog PM odravanja interval odravanja
moe biti baziran na kalendaru ili vremenu rada (vijeku). Za kontinuirane operacije prikladnije je periodino odravanje po vijeku, odnosno, ako je operacija povremena, druge relevantne jedinice odravanja mogu biti prikladnije
(br. ciklusa). Politika periodinog odravanja bazirana na vijeku (periodi
odravanja po instrukcijskim knjigama proizvoaa) openito se koristi na
brodovima. Preventivno odravanja prema stanju moe biti povremeno (Discrete On-Condition PM) ili kontinuirano (Continuous On-Condition PM).
Kod odravanja prema stanju kontinuirano se mjere odreene veliine i intervenira se samo onda ako je veliina izvan odreenih granica. Povremeno

provjeravanje stanja obavlja se vizualno ili pomou raznih instrumenata.

Preventivno odravanje prema stanju je akcija od dva koraka. Prvi korak je
utvrivanje stanja, to ukljuuje pregled komponente zbog moguih kvarova
(kvarova koji se oekuju). Zadatak pregleda (inspekcije) je uoiti pogoranje
koje se zove potencijalni kvar, koji moe dovesti do stvarnog funkcionalnog
kvara. Drugi korak ukljuuje izvrenje odravanja. Ovo se dogaa ako stanje
komponente padne ispod stanja u skladu s potencijalnim kvarom. Akcije koje
udovoljavaju ovoj politici efikasne su samo, kada se potencijalni kvar moe
primijetiti (detektirati) bilo monitoring operativnim parametrima ili monitoring opremom koja e prikazati pogoranje ili inspekcijskim pregledom.
Odreivanje stanja dizel-motora moe se postii pomou analize ulja [

6
],
gdje se moe ustanoviti koncentracija estica istroenih dijelova u ulju za podmazivanje, uljne magle [

7
]
metode za otkrivanje koncentracije uljne magle
radi sprjeavanje eksplozije (osobito kod dizel-motora s krinom glavom) i
koritenjem tribotehnologije [

8
]
, koja se bazira na znanju iz tribologije (nauke o
trenju). Rezultat tretmana tribotehnologije na dizel-motorima je smanjenje
potronje ulja za podmazivanje, smanjeno troenje tarnih povrina (manje

Pomorstvo_200_2.indb08

7.2.200:05:59

I. egulja, A. Buka: Odravanje brodskog pogona

Pomorstvo, god. 20, br. 2 (2006), str. 105-118

109

trenje), a time i smanjenje potronje goriva. Tribotehnologija

uvodi koncept
analiza stanja i izvoenja tzv. CP analiza (Concept of Condition and Performance Analysis; CP Analysis).
Kontrola vibracija predstavlja najee koritenu metodu u preventivnom
odravanju prema stanju. Utvrivanje uzroka nastalih promjena stanja i performansi sloeniji je i odgovorniji posao. Dijagnostika stanja leajeva obavlja se
preko metode udarnih impulsa SPM (Shock Pulse Method) [2,9,10]. Problem
vibracija i dinamikih sila pojavljuje se u sloenim brodskim reduktorima kod
porivnog sustava s tri dizel-motora i jednim porivnim vijkom [24]. To je poznati problem raspodjele optereenja kod zupastih prijenosa s viestrukim zahvatom (u ovom sluaju sa spajanjem snage). Promjene stanja stroja utjeu i na
promjene vibracije stroja. Mehanike greke mogu se podijeliti u dvije osnovne
kategorije na one koje se brzo razvijaju i na one koje se postepeno razvijaju
kroz due vrijeme (tjedan, mjesec ili godinu dana). Britanska tvrtka Aconstic
Technology Limited razvila je raunalni program za praenje vibracija pogonskog motora [11]. Koritenjem spomenutog programa mogu se predvidjeti
eventualni kvarovi na stroju. Sistem praenja vibracija i stanja stroja bazirano
je na unaprijed definiranom konceptu. Program koristi zabiljeke o odravanju
i povijesti kvarova slinih pogona da bi se definirali toni parametri za praenje
i odredila najefikasnija metoda analize podataka i prezentacija informacija.
Vano je primijetiti da kod bilo kojeg sistema za praenje zahtjevi programa
moraju biti detaljno definirani na osnovu tipa stroja (koji se prati), tipova kvarova i greaka koji e imati stroj. Postizavanjem detaljnijih znanja o karakteristikama kvarova pogona mogu se poboljavati spomenuti sustavi. Tvrtka MMC
podrunica BP Shipping razvila je raunalni sistem CM koji koristi vibracije
strojeva za utvrivanje njihovog stanja [12]. Ovaj raunalni sistem koristio je
podatke snimljene pri preuzimanju stroja (pokusna vonja) i vrio kontrolu po
izvrenim radovima na odravanju. Postavljeni detektori mjere i buku.
Tvrtka Siemans AG 1976. godine proizvela je raunalo koje slui za davanje dijagnoze o stanju motora [13]. Cilj je bio izrada takvog sistema dijagnosticiranja koji obuhvaa i kontrolu kompletnog pogonskog ureaja. Ispitivanja
su zapoela na pokusnom motoru tvrtke MAN tipa V65/65. Wrtsil Diesel,
jedna od vodeih tvornica dizel-motora, osamdesetih godina uvela je novi nadzorni sustav specijalno namijenjen dizel-motorima ENCOM (Engine Condition Monitoring) s naglaskom na pouzdanost i poveanu sigurnost [14]. Tih
godina objavljeno je niz radova i izvjea u kojima se razmatra nadzor i dijagnoza stanja motora, kao npr. [15, 16, 17, 18, 19, 20].
Ekspertni sustavi za odravanje nastaju takoer osamdesetih godina razvojem tehnologije umjetne inteligencije, a predstavljaju novu etapu u tehnolokom
razvoju praenja stanja dizel-motora. To su raunalni programi, koji djeluje
kao inteligentna pomagala u rjeavanju odreenih problema. Baza znanja
ekspertnog sustava je datoteka gdje se unose teoretska i praktina znanja

Pomorstvo_200_2.indb09

7.2.200:05:59


110

I. egulja, A. Buka: Odravanje brodskog pogona

Pomorstvo, god. 20, br. 2 (2006), str. 105-118

eksperata. U spomenutom razdoblju Lloyd Register razvija sistem DECSP

(Diesel Engine Software Processor) s ekspertnim sustavom dijagnoze kvara i
karakteristike goriva uz simulaciju potrebnog odravanja [21].
MAN B&W razvio je sustav raunalnog nadzora rada motora CoCoS
(Computer Controlled Surveillance) ime se omoguuje poveani nazor, planiranje odravanje motora i identifikacija priuvnih dijelova. Postoje etiri softverska programa. Program CoCoS EDS (The Engine Diagnostics System)
obuhvaa biljeenje, nadzor i dijagnostiku. Ukoliko postoji odstupanje performanse ili kvar, dobit e se mogunost uzroka kvara i koje radnje treba poduzeti da bi se kvar uklonio. CoCoS MPS (The Maintenance Planning System) daje
podatke za cjelovito planiranje poslova odravanja, potrebnih rezervnih dijelova, alata, kao i predvieno vrijeme za obavljanje odreenog posla. CoCoS SPO
(The Stock and Spare Parts Ordering System) omoguava optimizaciju
priuvnih dijelova, potrebne minimalne zalihe rezervnih dijelova, cijene,
opskrbljivae, dok CoCoS SPC (The Spare Parts Catalogue) daje informaciju o
priuvnim dijelovima, potrebne crtee, skice, itd. [22]. Sulzer je razvio sustav za
dijagnostiku stanja brodskih motora pod nazivom MAPEX koji se koristi za
optimizaciju rezervnih dijelova i odravanje [23,24]. Baza podataka omoguava
traenje bilo koje komponente, potrebne operacije, identifikaciju priuvnih
dijelova, pristupa odravanja, itd. Sulzer je u sklopu razvojnog projekta Technology Demonstrator primijenio elektroniko upravljanje i nadzor na motor 4
RT X 54.
Amerika mornarica razvila je vie pristupa odravanja. U radu [

25
]
opisan
je PIMS (Phalanx Integrated Maintenance System) integrirani sustav odravanja
razvijen da smanji zahtjeve za vremenom odravanja, povea pristupanost
sustavu i osigura okvir za budunost elektronikom odravanju. PIMS kombinira ekspertni dijagnostiki sustav, automatizirane postupke odravanja, automatski upisuje aktivnosti odravanja, itd.
Prijedlog za implementaciju procesa proaktivnog odravanja PaM (Proactive Maintenance) unutar amerike mornarice opisan je u
[
26
]
. PaM pristup
usredotoen je na reduciranje koncepta odravanja i maksimiziranje vijeka
strojeva putem sistematske identifikacije i eliminacije/ublaavanja korijenskih
uzroka kvarova. Pristup koji je predloen zasniva se na principima odravanja
usmjerenog na pouzdanost RCM (Reliability Centred Maintenance) i cjelovitom produktivnom odravanju TPM (Total Productive Maintenance). Dizajniran je da bude kompatibilan s ukupnom kvalitetom kontinuirane strategije
odravanja mornarikog poslovnog poduzetnikog modela CMS-NBE
(Continuous Maintenance Strategy Navy Business Enterprise Model) i
informatikog integralnog sustava za utvrivanje stanja ICAS (Integrated
Condition Assessment System). PaM ili living RCM analizira podatke, istie
potencijalni problem podruja, istrauje rjeenja i nudi novi pravac u nastojanju odravanja. Predloeni PaM proces sastoji se od osam koraka ukljuujui

Pomorstvo_200_2.indb0

7.2.200:05:59

I. egulja, A. Buka: Odravanje brodskog pogona

Pomorstvo, god. 20, br. 2 (2006), str. 105-118

111

pristupe RCM i TPM. Pristup je slian krugu dr. Deminga planiraj uradi
kontroliraj djeluj. Koraci PaM procesa su: 1. Selekcija sustava 2. Opis
sustava & definicija podruja 3.
Verifikacija opreme & procjena 4. Funkcionalni opis & definicija kvara 5. Analiza modova kvara 6. Analiza korijena uzroka 7. Razvoj strategije rjeenja i 8. Implementacija rjeenja &
monitoring.
Sve vei trokovi i sloenost sustava u kombinaciji s kraim ekonomskim
vijekom trajanja proizvoda visoke tehnologije potie analizu uinkovitosti sustava i trokova u vijeku trajanja. Posljednjih godina razvio se sustav upravljanja
vijekom trajanja ili LCM sustav (Life Cycle Management), kako bi se
poboljala kontrola logistikog procesa i postigla bolja trokovna uinkovitost
ratnih brodova i sustava Nizozemske kraljevske ratne mornarice RNLN (Royal
Netherlands Navy) [27]. Koncepcija LCM sustava sastoji se od definiranja,
specificiranja, primjene i kontrole logistikog procesa. To se postie metodom
analiziranja koja je utemeljena na analizi logistike podrke LSA (Logistic
Support Analysis MIL-STD 1388-1A) i metodom programiranja zasnovanom na integralnoj logistikoj potpori ILS (Integrated Logistic support).

4. ODRAVANJE U BRODSKOM IVOTNOM CIKLUSU

LSA metoda obuhvaa zadatke u traenju dizajna, operacijskih i potpornih
pristupa koji minimiziraju LCC (Life Cycle Costs). ILS/LSA je selektivna primjena znanstvenih i inenjerskih analiza poduzetih za vrijeme procesa dizajna u
skladu s mogunostima odravanja. Glavni cilj odravanja u brodskom ivotnom
ciklusu je smanjenje trokova ivotnog ciklusa LCC. Uobiajene faze vijeka
jednog broda prikazane su na slici 3 [1].

Slika 3. Ciklus brodskog vijeka

Pomorstvo_200_2.indb

7.2.200:0:00


112

I. egulja, A. Buka: Odravanje brodskog pogona

Pomorstvo, god. 20, br. 2 (2006), str. 105-118

Konceptualni dizajn
Nakon to je identificirana potreba za brodom odreene usluge (prijevoz
tereta ili putnika) po specificiranoj brzini, do potpuno detaljne specifikacije
preciznih zahtjeva koji se tiu brodske forme i opreme, vri se izbor pogonskog
sustava uz potrebnu snagu za odreenu brzinu, tip goriva, nain odravanja i
traena posada. Pored spomenutog, konceptualni dizajn ukljuuje planove,
crtee, predraun, pismo namjere i ugovor o gradnji. Konceptualni dizajn se
smatra najkreativnijom fazom brodskog ivotnog ciklusa.
Detaljni dizajn
Klasifikacijska drutva odreuju odgovarajue norme u konstrukciji broda.
Najjasnije norme koje se tiu odravanja su pitanja zalihosti (redundance).
Zahtjevi se odnose na glavne brodske funkcije da zadovolje sigurnosne uvjete
kao to su porivno postrojenje i ureaj za kormilarenje, a ne odravanje.
Meutim, klasifikacijske norme imaju utjecaj na koncept odravanja. Brod koji
je izgraen u skladu s normama dobiva klasifikacijski certifikat, a time se osigurava odreeni standard vrstoe i kvalitete.
Vrlo rijetko brodovlasnici pristup odravanju temelje na analizi stabla
greke FTA (Fault Tree Analysis) i moda kvara, efekata i analize kritinosti
FMECA (Failure Mode, Effects and Criticality Analysis).
Proizvodnja
Funkcija brodogradilita je proizvodnja gotovog broda prema normama
postavljenim u ugovoru o izgradnji. Obino je trup glavni proizvod
brodogradilita, a nakon porinua brod se oprema potrebnim ureajima, sustavima cijevi, palubnim strojevima, sustavima tereta, sigurnosnom opremom,
itd.
Glavna aktivnost odravanja za vrijeme proizvodnje i opremanja je kontrola kvalitete procesa proizvodnje (naroito za trup) i postupka ugradnje
(strojeva). Osim vlasnika, kontrolori klasifikacijskih drutva odgovorni su za
testiranje materijala i kontrolu konstrukcije. Za vrijeme ove faze zavrava koncept odravanja. Oprema se kompletira s pripadajuim prirunicima za
odravanje. Oni moraju biti ukljueni u koncept odravanja sustava broda.
Probe i narudbe
Probe predstavljaju testove kada se gradnja broda pribliava zavretku. Za
vrijeme probne vonje brodogradilite dokazuje ugovorenu operativnost broda, koja ukljuuje test: brzine, okretanja, sidrenja, mjerenja buke i vibracije,

Pomorstvo_200_2.indb2

7.2.200:0:00

I. egulja, A. Buka: Odravanje brodskog pogona

Pomorstvo, god. 20, br. 2 (2006), str. 105-118

113

otkrivanja poara, itd. Odravanje u ovom periodu usmjereno je prema kontro

li kvalitete gotovog proizvoda brodogradilita broda.
Operacija
Osim zakonima zemlje zastave, u meunarodnim vodama, brodovi se moraju pridravati propisa u skladu sa sljedeim meunarodnim konvencijama:
 onvention on the International Regulations for Preventing Collisions at
C
Sea - COLREG
International Convention for the Safety of Life at Sea - SOLAS
International Conventions on Load Lines
International Conventions for the Prevention of Pollution from Ships MARPOL
International Code for the Construction and Equipment of Ships Carrying
Dangerous Chemicals in Balk - IGC Code.
Ove konvencije tiu se dizajna i operativnih zahtjeva, dok su zahtjevi
odravanja definirani u kontrolnom programu koji brod mora ispuniti da zadri
svoju klasu. Kada je brod operativan kontrolori klasifikacijskog drutva
periodino kontroliraju trup i sustave za utvrivanje klase. Povremeno
podeavanje inicijalnog koncepta odravanja u eksploataciji doprinosi minimizaciji LCC-a.
Otpis ili faza van
Otpis ili faza van je zakljuna faza brodskog ivotnog vijeka
Metoda za podeavanje i dizajniranje koncepta odravanja MA-CAD
(Maintenance Concept Adjustment and Design) detaljno je opisana u [

1
]
. Minimizira LCC i zadovoljava sigurnosne limite.
U MA-CAD-u procjena mogunosti dizajna (za vrijeme konceptualnog dizajna) broda koristi podatke o ponaanju stroja koji su sakupljeni u fazi eksploatacije. Podaci se koriste za procjenjivanje alternative dizajna i izbora najboljeg stroja, koristei osnovu trokova ivotnog ciklusa (LCC), uz razmatranje
potrebnog odravanja.
Oblikovanje koncepta odravanja poinje s detaljnim dizajnom broda. Za
novi brod radi se inicijalni koncept odravanja. Koncept se bazira na podacima
ponaanja slinih strojeva ranijih generacije (ukoliko su pristupani). Zadaci
efikasnog odravanja biraju se na osnovi analize rizika. Koncept inicijalnog
odravanja gotov je prije eksploatacije. On ukljuuje: zadatke odravanja s definiranim frekvencijama, razine izvrenja i traenu potporu (rezervni dijelovi,
dokumentacija, alat, oprema za testiranje).
Podeavanje ili prilagoavanje koncepta odravanja ukljuuje podeavanje
na osnovi podataka o eksploataciji brodskog pogona. Ovo podrazumijeva da je

Pomorstvo_200_2.indb

7.2.200:0:00


114

I. egulja, A. Buka: Odravanje brodskog pogona

Pomorstvo, god. 20, br. 2 (2006), str. 105-118

koncept odravanja poznat i da su sakupljeni podaci o ponaanju sustava u

eksploataciji. Ovi podaci se koriste za poboljavanje sadanjeg koncepta
odravanja (sadraj zadatka i interval izvrenja).

5. STRUKTURA TROKOVA ODRAVANJA

Kod razmatranja odravanja tehnikih sustava podrazumijeva se niz postupaka potrebnih za sprjeavanje pojava stanja u zastoju, odnosno vraanje sustava iz stanja zastoja u operativno stanje. Meutim, ivotni ciklus tehnikog
sustava poinje od trenutka kada se pristupi njegovom projektiranju. Od toga
momenta pa sve do otpisa sustava (Phase Out) poduzimaju se mjere da bi se
postigla odgovarajua spremnost sustava. Zbog visokih trokova odravanja,
istraivai su 1970. godine u Velikoj Britaniji poeli koristiti koncept terotehnologije s ciljem optimizacije trokova odravanja u ivotnom ciklusu [

28
].
Brodski operativni trokovi podijeljeni su u direktne (trokovi goriva, ulja za
podmazivanje, osiguranja, posade, odravanja, tete, itd.) i indirektne trokove
(luke pristojbe, agencije i dr.). Trokovi odravanja broda kao dio brodskih
operativnih trokova tvrke Nedlloyd prikazani su u tablicama 1 i 2 [

1
].
Tablica 1. Trokovi odravanja i trokovi ovisni o odravanju

Operativni
trokovi
100%

Trokovi
Personal
odravanja
Tree stranke
16,5%
Materijal
Trokovi ovisni o odravanju

10,8%
4,5%
1,2%
1%

Trokovi ovisni o odravanju procijenjeni na 1% operativnih trokova (Tablica 1), a pripisuju se gubitku zarade broda zbog zastoja. U trokove zastoja
uzima se i zastoj zbog dokovanja, koji ima karakter preventivnog odravanja.
Ti trokovi takoer moraju ukljuiti trokove zbog smanjenja performansi uslijed nedovoljnog odravanja.
Trokovi odravanja podijeljeni su u preventivne (PM) i korektivne (CM)
trokove, a prikazani su u tablici 2.
Tablica 2. Trokovi odravanja

Trokovi
Personal
Tree stranke
Materijal
Prosjena vrijednost

Pomorstvo_200_2.indb

PM
81%
86%
78%
 82%

CM
19%
14%
22%
 18%

7.2.200:0:0

I. egulja, A. Buka: Odravanje brodskog pogona

Pomorstvo, god. 20, br. 2 (2006), str. 105-118

115

Slika 4. Prikaz trokova odravanja

Tablica pokazuje odnos trokova PM naprama CM odravanja Nedlloyd

brodova. Oito, uraeno je previe preventivnog odravanja (82%). Vidljivo je
da su PM trokovi preveliki u ukupnim trokovima.
Koncept odravanja je kombinacija preventivnog i korektivnog pristupa.
Program odravanja koji se koristio u Nedlloyd brodovima, kao i kod ostalih
kompanija, pokazuje da se on moe znatno poboljati. Indikatori za ovaj
zakljuak su: visoki trokovi rada odravanja, niski materijalni trokovi, nepravilan omjer (PM/CM).
Iz slike 4 proizlazi dominantni rast PM trokova u ukupnim trokovima
odravanja. Brodska studija stanja (Case Study Vessel) lei na desnoj strani od
optimalnih trokova (ili optimalna povrina - Optimum Area). Optimizacija
trokova moe se postii pomicanjem razine prevencije u lijevo, tj. reduciranjem PM trokova, a time i manjeg PM/CM omjera.

6. ZAKLJUAK
U radu je predoen pregled istraivanja i pristupa odravanju u posljednjih
trideset godina. Zbog velikih trokova odravanja koji su dolazili do izraaja u
trokovima eksploatacije, sedamdesetih godina vodila se velika rasprava da li je
bolje vriti preventivno ili korektivno odravanje. Osamdesetih godina za
odravanje brodskog porivnog sustava koristi se model preventivnog odravanja
prema stanju i performansama. Ovaj model izvodi se na temelju mjerenja i

Pomorstvo_200_2.indb5

7.2.200:0:0


116

I. egulja, A. Buka: Odravanje brodskog pogona

Pomorstvo, god. 20, br. 2 (2006), str. 105-118

praenja niz utjecajnih parametara uz pomo tehnike dijagnostike tijekom

eksploatacije, na temelju koje se ocjenjuje stanje opreme i donose odluke o
potrebnim zahvatima odravanja. Ekspertni sustavi za odravanje nastaju
takoer osamdesetih godina razvojem tehnologije umjetne inteligencije, a
predstavljaju novu etapu u tehnolokom razvoju praenja stanja dizel-motora.
To su raunalni programi koji djeluje kao inteligentna pomagala u rjeavanju
odreenih problema. Baza znanja ekspertnog sustava je datoteka gdje se unose
teoretska i praktina znanja eksperata.
Odravanje i trokovi ovisni o odravanju podijeljeni su u preventivne i
korektivne trokove. Analizom spomenutih trokova trgovakih brodova dobije se da je omjer trokova preventivnog odravanja prema korektivnom
odravanju (PM/CM) 4,5 : 1.
Prijedlog

autora

je

da

se

optimizacija

tro

kova

mo

posti

boljim

obrazovanjem
i

organizacijom

posade

kako

bi

se

efikasnije

otkloni

kvar

. Time

se

posti

e
smanjenje trokove ivotnog ciklusa broda i to od konceptualnog dizajna pa do otpisa ili zavrne faze brodskog ivotnog vijeka. Cilj

je

pomicanje

razine
prevencije

ulijevo

bli

e
optimalnoj

povr

ini
, smanjenjem

tro

kova
pre
ventivnog
odr

avanja
,
a
time

manjeg

PM
/
CM
omjera.

Oznake

- korektivno odravanje (Corrective Maintenance ili On-Failure

Maintenance)
ILS
- integralna logistika potpora (Integrated Logistic support)
LCC
- trokovi ivotnog ciklusa (Life Cycle Costs)
LCM
- upravljanje ivotnim ciklusom (Life Cycle Management)
LSA
- analiza logistike podrke (Logistic Support Analysis)
FMA
- analiza modova kvara (Failure Modes Analysis)
- mod kvara, uinci i analiza kritinosti (Failure Mode, Effects and
FMECA
Criticality Analysis)
FTA
- analiza stabla greke (Fault Tree Analysis)
- podeavanje i oblikovanje koncepta odravanja (Maintenance
MA-CAD
Concept Adjustment and Design)
PM
- preventivno odravanje (Preventive Maintenance)
PaM
- proaktivno odravanje (Proactive Maintenance)
- odravanje usmjereno na pouzdanost (Reliability Centered
RCM
Maintenance)
TPM
- cjelovito produktivno odravanje (Total Productive Maintenance).
CM

Pomorstvo_200_2.indb

7.2.200:0:0

I. egulja, A. Buka: Odravanje brodskog pogona

Pomorstvo, god. 20, br. 2 (2006), str. 105-118

117

LITERATURA
1.
Vuini, B., MA CAD, Maintenance Concept Adjustment and Design, Delft, Faculty of
Mechanical Engineering and Marine Technology, 1994.
2. Majdandi N., Strategija odravanja i informacijski sustavi odravanja, Slavonski Brod,
Strojarski fakultet, 1999.
3.
........ Considerations on systematic or preventive maintenance, The Motor Ship,53 (1972),
622, str. 57a 58.
4.
Schapals, P., Vorbeugende Instandkaltung von Schiffsmaschinenanlagen, Hansa, 111
(1974), 4, str. 485

488.
5.
ala, I., Suvremeni pristup strategiji odravanja, Management i odravanje, 1 (1994),
br.1.
6. Fucks A., Zustandsermittlung des Dieselmptors durch Olanalyse-ein Weg zur Einhaltung
betriebsgerechter Standzeiten, Jahrbuch STG, 73 (1979), str. 27 29.
7. Behrens H. P., Triebraumberwachung von Grobdieselmotoren durch lnebeldetektion,
Hansa, 119 (1982), 18, II. September, str. 1209

1211.
8. ......... Repair cost reductions from Tribo-Technology, Marine Propulsion Intern., (1987),
March, str. 13-14.
9. ari, T., N. Majdandi, Inteligentni sustav za predvianje i potporu odluivanju u
odravanju po stanju, Opatija, 9. meunarodno savjetovanje HDO, Odravanje, 2003.
10. ibrat, D., Daljinski nadzor signala kotrljajuih leajeva turbopuhala, Opatija, 9.
meunarodno savjetovanje HDO, Odravanje, 2003.
11. ........ Vibration monitoring to reduce maintenance costs, Marine Propulsion Intern., March,
1987., str. 9 10.
12. ........ Computerized condition monitoring optimizes maintenance, The Motor Ship, 69
(1988), 813, str. 62.
13. Hasselbacher, F., Motordiagnose mit Prozerechner, Hansa, 133 (1976), 24, str. 2147.
14. ........ ENCOM Engine Monitoring System from Wrtsil Diesel, Sciff und Hafen, 37
(1985), 5, str. 56.
15. Singer, W., Brandes, K. H., Machinenberwachungsanlagen fr den Bordbetrieb, Hansa
125 (1988), 15-16, str. 822.
16. .. Complete computer control of machinery, Marine Propulsion Intern, (1986), May,
str. 31.
17. .. Valmet develops bridge workstation for engine control, The Motor Ship, 69 (1988),
817, str. 34.
18. .. On-line monitor helps to optimize performance, The Motor Ship, 69 (1988), 813, str.
45.
19. .. Engine history at Dicares heart, The Motor Ship, 68 (1987), 804, str. 26 28.
20. .. EAW eletronic E 8100 Einrichtung zur Automatisierrung des Schiffsmaschinenbetrebes, Hansa, 125 (1988), 7-8, str. 402 403.
21. ........ Diesel Engine Condition Monitoring Research, The Motor Ship, 68 (1987), 798, str.
20.
22. ........ The Intelligent Engine: Development Status and Prospects, MAN&W Diesel A/S,
Copenhagen, Publ. No. P. 360 399.
23. Dvornik, J., Primjena ekspertnog sustava u rjeavanju pogonskih smetnji brodskog motora,
Nae more, 49 (2002), 3-4, str. 117 125.

Pomorstvo_200_2.indb7

7.2.200:0:02


118

I. egulja, A. Buka: Odravanje brodskog pogona

Pomorstvo, god. 20, br. 2 (2006), str. 105-118

24. Pederson Sun, P., Development Towards the Intelligent Engine, 16th International Marine
Propulsion Conference, London, 1994.
25. Raley, G. C., Lewellyn, A. H., PHALANX Integrated Maintenance System, The Future
Maintenance Today, Naval Engineers Journal, March, 1996.
26. Hedderich, C. P., Navy Proactive Maintenance, Naval Engineers Journal, November,
1996.
27. Stavenuiter, J., A Methodology to Design and Implement a Life Cycle Management Model,
Odravanje i eksploatacija, 5 (2001), 2, str. 53 61.
28. Tomi, M., . Adamovi, Pouzdanost u funkciji odravanja tehnikih sistema, Beograd,
Tehnika knjiga, 1986.

Summary
SHIP MACHINERY MAINTENANCE
The paper aims at presenting the maintenance of the ship machinery, which
includes the system of the ship maintenance, the approaches to the ship maintenance and the maintenance during the ship life cycle. The four main factors that
influence the functionality of the ship maintenance are included in the ship maintenance system. These are the operater, the environment (the ports of call, the
emergency ports, the climate, the conditions at sea), the legislation (regulations
that a ship must fulfill) and the maintenance itself. A survey of the maintenance
procedure used in the last 30 years is presented. The corrective maintenance is the
oldest model of the equipment maintenance. It is performed after a failure. The
preventive maintenance can be a periodical and an on-condition preventive maintenance. The maintenance interval by the periodical preventive maintenance can
be a calendar based or the operating life based one. The periodic maintenance
policy based on the operating life (maintenance performed following the manufacturers instructions) is generally used onboard ships. The on-condition preventive
maintenance can be periodical or continued. The maintenance cost structure is
presented, as well as all the maintenance phases in the ship life cycle.
Key words: maintenance, corrective maintenance, preventive maintenance, oncondition preventive maintenance, ship life cycle management, proactive maintenance, ship life cycle costs.
Faculty of Maritime Studies Rijeka
Studentska 2
51000 Rijeka
Croatia

Pomorstvo_200_2.indb8

7.2.200:0:02