SVEUILITE SJEVER

Sveuilini centar Varadin

104. brigade 3
42 000 Varadin

ANTIKOROZIVNA ZATITA U
BRODOGRADNJI
(SEMINARSKI RAD-TEHNIKA I GOSPODARSKA LOGISTIKA)

Studenti: Mentor:
Marcel Laba ivko Kondi
Irena Solar
Kristinka Balainec

Varadin, studeni 2014

SADRAJ
 1. UVOD
2.
3. Korozijski procesi, s kojima se svakodnevno susreemo i koji predstavljaju
pretvaranje velikog broja korisnih metala u nekorisne spojeve, pa i tetne korozijske
produkte, u sutini su spontani procesi izmeu metala i komponenata okoline pri
emu metali prelaze u termodinamiki stabilnije stanje.
4. elik je materijal koji se najvie upotrebljava kod izrade raznih konstrukcija,
pa je njegovo korozijsko ponaanje i antikorozivnu zatitu potrebno dobro poznavati.
Korozija smanjuje uporabnu vrijednost elika, skrauje vijek trajanja konstrukcija,
poskupljuje njihovo odravanje, uzrokuje gubitke u proizvodnji, zastoje u radu,
havarije, nesree i dr. Ekonomsko znaenje korozije elika je veliko i ono raste s
industrijalizacijom privrede. Stvarnu tetu nastalu zbog korozije na elinim
konstrukcijama je teko izraunati jer osim direktnih teta ukljuuje i indirektne koje
su goleme.
5. Da bi dolo do pojave korozije ili procesa oteivanja eline konstrukcije,
mora u promatranom sustavu postojati kemijska, mehanika, bioloka ili neka druga
pokretaka sila. Ona je uzrok tetne pojave ili procesa, a njezinu djelovanju se opiru
fizikalni i kemijski otpori. Koritenjem raznih tehnologija antikorozivne zatite,
upravo se ti otpori poveavaju i usporavaju tijek korozijskih procesa.
6. Brod kao sloen i skup proizvod svoju funkciju mora obavljati tijekom
ivotnog vijeka od nekoliko desetljea, u uvjetima koji su korozijskoga stajalita
iznimno nepovoljni. Korozijska oteenja mogu uzrokovati velike probleme na
brodskoj konstrukciji, a s vremenom i kolaps konstrukcije to osim materijalne tete
moe uzrokovati ljudske rtve, ekoloke probleme i sl. Tehniki ispravno i
pravodobno izvedena antikorozivna zatita znatno utjee na produljenje ivotnog
vijeka broda.
7.

3
 8. KOROZIJA
9.
10. Prema HRN EN ISO 8044:2001 Korozija i zatita metala i legura - Osnovni
nazivi i definicije
11. Korozija je fizikalno kemijska interakcija izmeu materijala iokolia, iji rezultat su
promjene u svojstvima materijala koja mogu voditi k slabljenju nosivosti i
funkcionalnosti konstrukcije
12.
13. Korozija je tetno i nepoeljno troenje razliitih konstrukcijskih materijala (osobito
kovina) kemijskim djelovanjem plinova, para ili kapljevina iz okolia. Oituje se najee
nagrizanjem i razaranjem povrine, ime se mijenjaju svojstva materijala, te uporabna
svojstva ureaja i tehnikih sustava koji su od njih izraeni. U uem smislu, korozija je
troenje kovina, a moe biti kemijska (korozija u neelektrolitima) i elektrokemijska (korozija
u elektrolitima).
14. Prema geometrijskom obliku korozijskog razaranja, korozija se dijeli na:
Opa korozija zahvaa itavu povrinu materijala, a moe biti ravnomjerna ili ne
ravnomjerna. Ravnomjerna opa korozija tehniki je najmanje opasna jer se proces
moe lako pratiti i predvidjeti kada treba odreeni dio popraviti ili ga zamijeniti s
novim. Neravnomjerna opa korozija je puno opasnija. Do ope korozije dolazi kada
je itava povrina materijala izloena agresivnoj sredini pod priblino jednakim
uvjetima s obzirom na unutranje i vanjske faktore korozije.
Lokalna korozija napada samo neke dijelove izloene povrine, te je ujedno i
najraireniji pojavni oblik korozije. Lokalna korozija se moe podijeliti na pjegastu,
rupiastu, potpovrinsku i kontaktnu.
Selektivna korozija je rijedak oblik korozije pri kojoj je napadnut jedan element
metalne legure, te nastaje promijenjena struktura. Najei oblik selektivne korozije je
decinkacija, kada je cink izvuen iz mjedenih legura ili bilo koje druge legure koja
sadri znaajan sadraj cinka. Kod tako novonastalih struktura nije dolo do znaajne
promjene dimenzija ali je legura oslabljena, porozna i krhka. Selektivna korozija je
opasan oblik korozije jer pretvara vrst i duktilan metal u slab i krhak te podloan
lomu. Kako nema velikih promjena u dimenzijama, selektivna korozija moe proi
neopaeno te izazvati iznenadnu havariju
15.

4
16.

2.1. KEMIJSKA KOROZIJA

17.
18. Kemijska korozija metala dogaa se u neelektrolitima, tj. u medijima
koji ne provode elektrinu struju, pri emu nastaju spojevi metala s nemetalnim
elementima (najee oksidi i sulfidi). Najvaniji neelektroliti koji u praksi izazivaju
kemijsku koroziju metala svakako su vrui plinovi i organske tekuine. Kemijska
korozija metala sastoji se u reakciji atoma metala iz kristalne reetke s molekulama
nekog elementa ili spoja iz okoline, pri emu izravnio nastaju molekule spoja koji je
korozijski produkt.
19.

20.
2.2. ELEKTROKEMIJSKA KOROZIJA
21.
22. Elektrokemijska korozija metala zbiva se u elektrolitima, tj. u medijima s
ionskom vodljivou. To je proces pri kojemu dolazi do oksidacije atoma metala u
slobodni kation uz istodobnu redukciju nekog oksidansa, tzv. depolarizatora.
Elektrokemijska korozija se odvija u prirodnoj i tehnikoj vodi, u vodenim otopinama,
kiselina, luina, soli, i dr. tvari u vlanom tlu, u sokovima biolokog porijekla u
talinama soli, oksida i hidroksida te atmosferi. Elektrokemijska korozija vrlo je
rairena jer je velik broj metalnih konstrukcija i postrojenja izloen vodi ili otopinama,
vlanom tlu ili vlanoj atmosferi.

23.
2.2.1. ELEKTROKEMIJSKE METODE ZATITE
24.
25. Metode se temelje na tome da se metal odrava ili u pasivnom stanju ili
u imunom stanju kada ne korodira. Elektrokemijske metode zatite se upotrebljavaju
kao antikorozivna zatita elinih konstrukcija prvenstveno u konstrukcijama koje su
ukopane i uronjene (cjevovodi, luka postrojenja, rezervoari, kondenzatori i
izmjenjivai topline i dr.) Moe biti katodna i anodna.
26.

5
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40. Slika 1: Postupci zatite metala

41.
2.2.1.1. KATODNA ZATITA
42.
43. Jedna od najznaajnijih metoda zatite u elektrolitima. Temelji se na
usporavanju korozije katodnom polarizacijom metala, tj. pomakom elektrokemijskog
potencijala metala u negativnom smjeru.
44.
45. U praksi se koriste dva naina katodne zatite:
46.
Katodna zatita u kojoj zatieni predmet katodno polarizirani djelovanjem vanjskog
izvora istosmjerne struje
Katodna zatita u kojoj se katodna polarizacija ostvaruje kontaktom zatienog
materijala s neplemenitijim metalom-rtvovanom anodom (protektorom)
47.
48.
49.
50.

6
51.
52.
53. Slika 2: Katodna zatita
54. Izmeu dva navedena postupka katodne zatite nema bitne teorijske
razlike jer se oba temelje na istim elektrokemijskim temeljima. Uspostavljanjem
sustava katodne zatite s vanjskim izvorom, metal se spaja na negativni pol
istosmjerne struje tako da se na granici konstrukcije i elektrolita, uspostavlja razlika
metala (elektrodni potencijal), pri kojoj se na cijeloj povrini konstrukcije odvija
katodna reakcija, dok se anodna reakcija odvija na protuelektrodi odnosno anodi.
55. Anode za ovaj sustav mogu biti topljive i netopljive. Topljive su
najee od konstrukcijskog ugljinog elika, a netopljive se izrauju od ferosilicija,
grafita, ugljena magnetita, nikla, olova, platiniranog titana, itd. Anode mogu biti
ukopane i vie od 500 metara od zatiene konstrukcije. Vijek trajanja anoda trebao bi
biti najmanje 10 do 12 godina. Kod sustava katodne zatite rtvovanom anodom,
konstrukcija se spaja sa elektrodom od materijala koji je elektronegativniji nego to je
materijal konstrukcije. rtvovana se anoda nakon spajanja poinje otapati, a na
konstrukciji se uspostavlja elektrodni potencijal pri kojem se odvija katodna reakcija
odnosno povrina konstrukcije postaje katoda.
56.
57. Prednosti katodne metode su:
Neovisnost o izvoru struje
Jednostavnost ugradnje
Nepreesto kontroliranje
Neznatni utjecaj na susjedne konstrukcije
58.
59. Nedostaci katodne metode su:
Nepovratni gubitak anode i potreba za povremenim mjenjanjem
Zagaivanje okolia zbog pojave korozije anoda
Neprimjenjivost u sredinama sa veim otporom
Relativno male zatitne struje
60.

2.2.1.2. ANODNA ZATITA

7
61.
62. Temelji se na usporavanju korozije anodnom polarizacijom metala,
tj.pomakom elektrokemijskog potencijala metala u pozitivnom smjeru.
63.
64.
65. Koriste se dva naina anodne zatite:
izvorom istosmjerne struje (spajanje s pozitivnom polom istosmjerne struje)
protektorom (spajanje s elektropozitivnijim metalom)
66.
67. Kod anodne zatite izvorom istosmjerne struje korozija elika se smanjuje
odravanjem u podruju pasiviranja. Zatita metala protektorom postie se spajanjem
s metalom iji je potencijal pozitivniji od potencijala metala koji se zatiuje.
Elektropozitivniji metal naziva se katodnim protektorom. Za elik se mogu koristiti
kao protektori neki plemeniti metali (platina, srebro, paladij, bakar) ili grafit. Dobre
karakteristike anodne zatite su potrebna mala gustoa struje (15-100 mA/m2) i
smanjene brzine korozije ak i do 100 tisua puta. Zbog skupe investicije ne
upotrebljava se esto.
68.

69.
3. KOROZIJA METALA U MORSKOJ VODI
70.
71. Korozija metala u morskoj vodi je posljedica djelovanja:
Saliniteta
Koliine kisika
Biolokih organizama
Temperature
Brzine kretanja
72.
73. Velika je razlika u brzini korozije kod toplih i hladnih mora.
74.
75. Morska atmosfera
Vlanost

8
 Sastav zraka
Lokacija
Orijentacija
Temperatura
Suneva svjetlost
Vjetar
Vrijeme izlaganja
Utjecaj godinjeg doba
76.
77.
78. Morska voda
Koncentracija soli (salinitet)
Temperatura
Koncentracija kisika
Vrijednost pH
Oneienja
Obratanje biljnjim i ivotinjskim kolonijama
79.
80.
81.
82.

9
 83. Odvija se kao elektrokemijska korozija metala. U morskoj vodi metali se slabo
pasiviraju, te je brzina korozije znatna. Uslijed biolokih procesa organizama voda se
obogauje kisikom, ugljinim dioksidom pa ak i sumporovodikom. Sve navedeno utjee na
poveanje se brzine korozije. Brzina kretanja morske vode najvie utjee na brzinu korozije
metala. Pri turbulentnom kretanju vode pojavljuje se tokasta korozija. Intenzitet korozije
metalnih konstrukcija ovisi od dubine uranjanja konstrukcije u vodu, odnosno od povrine
dodira metala s vodom.
84.
85.
86. Najvie korodiraju dijelovi neto iznad nivoa vode u zoni kapilarnog kvaenja metala
ili u zoni zapljuskivanja valova. Brzina korozije metala u zoni povremenog zapljuskivanja
valova tri do pet puta vea od brzine korozije uronjenih dijelova (vei dotok kisika). Prirodnu
korozivnost morske vode u lukama poveavaju industrijski otpaci kao to su kiseline, oksidi i
organski spojevi koji sadre sumpor.
87.
88.
89.
90.
91.
92.
93.
94.
95.
96.
97.
98.
99.
100. Slika 3: Korozija broda u morskoj vodi
101.
102.

3.1. PROBLEMI NA BRODOVIMA UZROKOVANI

KOROZIJOM
103.
 104.
105. Morski zrak je stalno zasien solju tako da se i na metalnim povrinama, iznad
razine mora, javlja stalna kondenzacija. Osim toga i djelovanjem vjetra na svim izloenim
povrinama taloi se morska sol. Na taj nain, uz obilne koliine kisika i visoke prosjene
temperature, ispunjeni su svi uvjeti za nastajanje korozivne atmosfere.
106.
107.
108. elik je zahvaljujui izvanrednom svojstvu vrstoe, dominantni konstrukcijski
materijal za gradnju brodova. To je metal heterogenog sastava koji u svojim mikroskopskim
esticama utjecajem vode (vlage) i kisika iz zraka, generira galvanski lanak. Ve i najmanja
razlika potencijala pokree elektrokemijsku reakciju. Dodatno se elektrokemijski proces
korozije snano pootrava u podruju pojasa gaza zbog jake turbulencije mora (plovidbom u
balastu) i nadvoa u ekstremnim uvjetima izmjeninog vlaenja i suenja, jakog vjetra, visoko
zasiene aerirane atmosfere morske soli i snanog katalitikog ultravioletnog efekta.
109.
110.
111.
112.
113.
114.
115.
116.
117.
118.
119.
120.
121.
122.
123.
124. Slika 4: Brzina korozije u morskoj vodi u odnosu na poloaj objekta
125.
126.
127.
 128. Uporaba nehrajuih elika je optimalno rjeenje. Budui da je nehrajuem
eliku glavni nedostatak visoka cijena, koristi se samo na najizloenijim dijelovima (vanjski
cjevovodi i vitalni dijelovi opreme na brodovima i offshore konstrukcijama).
129. Privremeno kompromisno jeftinije rjeenje je oblaganje standardnih brodskih
ugljinih elika nehrajuim oblogama (cladded steel). Ipak, standardni
brodograevni elik, i elik poviene vrstoe, nemaju zamjene u skoroj budunosti.
130. Proces korozije tj. brzina i djelovanje ovisi i o temperaturi medija, u ovom
sluaju morske vode, kao i njenog sastava, posebno udjela soli. Vea slanost i via
temperatura uzrokuju i bru koroziju. Brzina protoka odnosno kretanja plovila takoer utjee
na koroziju. Bre kretanje plovila uzrokuje i bri proces korozije. Naravno, u zatvorenim
podrujima marina i luica gdje je i zagaenost mora razliitim organizmima i kemijskim
spojevima vea i proces korozije je bri, bez obzira na to to plovilo zapravo miruje.
131. Meutim ne ponaaju se u procesu korozije svi metalni oksidi jednako. Kod
aluminija izloenog atmosferskim utjecajima na povrini se vrlo brzo stvori sloj metalnog
oksida koji poput zatitnog filma titi aluminij od daljnje korozije. Ovaj film je vrlo
kompaktan i zatvara sve pore, tako da kisik ne moe prodrijeti u unutranjost i nastaviti
proces korozije.
132. Nasuprot tome, hra tj. eljezni oksid je vrlo porozan i ne predstavlja nikakvu
branu za daljnju koroziju. Kada proces korozije na eljeznoj povrini zapone skoro ga je
nemogue zaustaviti bez radikalnih zahvata u strukturu materijala (bruenje, pjeskarenje,
rezanje).
133. O stupnju korozije pojedinih vitalnih metalnih dijelova ovisi sigurnost posade i
plovila. Taman kada mislimo da smo se rijeili korozije time to smo neto dobro oistili i
preventivno premazali bojom, lakom ili pocinali, korozija ponovno napada.
134. Pojavljuje se na svim dijelovima plovila: osovini, propeleru, kormilu,
natezaima, sajlama, vijcima i svim metalnim prikljucima na oplati, motoru i ispuhu, a njeni
znakovi vidljivi su posvuda, na drvu, metalu, prokromu, aluminiju, mjedi, ali i na svim
ostalim dijelovima plovila. Zamjeujemo je kao piting, male tokice hre na prokromu, ali i
kao velike mrlje hre na eljeznim dijelovima, kao bijeli prah na aluminiju, zelenu tvar na
mjedenoj (mesinganoj) povrini, na bronci, pa ak i na drvu.
135.
136.

4. ZATITA BRODOVA OD KOROZIJE

 137.
138.
139. Najbolja zatita od korozije jest upotreba metala otpornih na koroziju i
legiranje s njima, ali je taj nain i najee ekonomski neopravdan. Metali koji se najee
sreu na brodu, a pokazuju visoku otpornost prema koroziji su: cink, olovo, krom, aluminij,
nikal, nehrajui elici, itd. Nehrajui elici su: legure elika sa najee 18% kroma i 8%
nikla, koje imaju veliku primjenu u proizvodnji posua pod pritiskom, ventila i cijevi.
140. Jedan preventivni nain zatite od korozije u fazi projektiranja i konstruiranja
motornih elemenata i sklopova jest izbjegavanje takozvanih "dizajnerskih klopki", odnosno
mjesta na kojima se korozija najbre i najee pojavljuje. Takva mjesta su bimetalni kontakti,
mjesta izloena estim mehanikim udarima, direktno razdvajanje razliitih temperaturnih
sredina
141. metalnim pregradama itd.
142.
143. Zatita bojama
144.
145. Jedan od najeih naina zatite od korozije je sprjeavanje kontakta izmeu
elektrolita ili atmosfere i metala, premazivanjem bojama. Boja odvaja metal od elektrolita
fiziki (barijerno), odnosno ini zatitni sloj koji sprjeava kontakt metala i elektrolita
(atmosfere).
146. Prilikom tretmana povrine bojama, posebno je vano voditi rauna o pripremi
povrine koja se treba zatiti. Postoji vie standarda za prikazivanje istoe povrine boja, a
skoro svi proizvoai boja zahtijevaju to veu istou povrine. Meutim, postizanje istoe
povrine isto tako ima ekonomsku komponentu i brodari najee prave kompromis. U
principu, prije nanoenja boja, povrina se isti jednim od sljedeih postupaka:
pranje vodenim mlazom,
pjeskarenje, samarenje ili mehaniko ienje.
147.
148. Mehaniko ienje se moe vriti raznim etkama i posebnim alatima
(vibracijski ekii, vibracijske vilice,...).
149. Prilikom tretmana bojama vodi se posebno rauna o atmosferi u kojoj se boje
nanose, jer temperature, relativna vlanost, kemijski sastav atmosfere, itd. veoma utjeu na
kvalitetu i trajnost premaza.
 150. Boja se na metalne povrine nanosi etkama, valjcima ili rasprivanjem pod
pritiskom, prema preporukama proizvoaa, koje osim koliine boje (debljine filma) sadre i
uputstva u pogledu nanoenja, atmosferskih uvjeta koji trebaju vladati, istoi povrine i sl.
151. Na tritu postoji veliki broj proizvoaa boja koji su se specijalizirali za boje
na brodarskom tritu, kao to su "Hempel's", "International", "Jotun" itd. U njihovom
proizvodnom asortimanu nalaze se boje za strojarnicu, boje za cijevi, boje za balastne
cjevovode, boje za tankove, boje za lananik, boje za palube otporne na produkte
sagorijevanja i mnoge druge.
152. Na brodu se upotrebljavaju boje i radi drugih razloga kao to su antifouling
boje za spreavanje obrastanja, "antislip" boje protiv klizanja na palubama za etnju, boje
otporne na visoke temperature i druge koje se nanose u kombinacijama sa dugim bojama.
153.
154.
155. Eliminiranje agresivnih komponenti
156.
157. Korozija se moe efikasno smanjiti i eliminiranjem agresivnih komponenti iz
elektrolita koji okruuje metal. Na taj nain se posebno tite cjevovodi rashladnih sistema
slatke vode, kotlovi i kotlovski cjevovodi itd. u kojima se kao agresivne komponente
pojavljuju kisik, razne kiseline, baze itd. Kemijskim tretmanom vri se neutralizacija vode i
izdvaja kisik i, u velikoj mjeri, smanjuje korozija metala. Pored ovog naina postoje i razliite
kemikalije koje se dodaju mediju (kao npr. Na/Si02) koji se u dodiru sa mjestima koja
korodiraju rastvaraju nakon ega fine estice Si02 prekriju anodu i izoliraju je.
158. Metalno premazivanje
159.
160. Kao zatita od korozije esto se koristi i metalno premazivanje sa metalima
kojima povrinski sloj hra, ali istovremeno i predstavlja zatitni sloj koji sprjeava daljnje
propadanje metala.
161. Ti postupci najee se provode sa cinkom ili aluminijem i to bilo nanoenjem
metalnog spreja u rastopljenom stanju (debljina sloja oko 0.1 ram), elektrolizom (debljina
sloja nekoliko mikrona) ili difuzijom u metalnoj atmosferi pri velikoj temperaturi.
162.

163.
 4.1. KONSTRUKCIJSKI SASTAV BRODA
164.
165.
166. Pramana i krmena statva su dijelovi kojima zapoinje odnosno zavrava
struktura broda. Iz njihova poloaja i znaaja u strukturi potjee potreba njihove odgovarajue
konstrukcije. Osim strukturnim zahtjevima, statve moraju svojim oblikom odgovarati obliku
broda te smanjivati otpor i poboljavati ponaanje broda na moru. Osobito je vano osim
vlastite vrstoe statvi, osigurati i odgovarajuu strukturnu povezanost s cijelim trupom broda.
167.
168. Statve se izvode od razliitih materijala:
statve od lijevanog elika
statve od kovanog elika
statve od zavarenih valjanih limova
kombinirano, od lijevanog ili kovanog elika i valjanih limova
169.
170.
171. Lijevana statva openito mora biti jednostavne izvedbe, sa to manjim
zakrivljenostima, s poprenim orebrenjem. Zbog tekoa u lijevanju treba izbjegavati nagle
promjene debljina i primjenjivati prokuanu ljevarsku praksu. Polumjeri lijevanja moraju biti
najmanje 50 - 75 mm. Velike lijevane statve se prave od dvaju i vie odljevaka, koji se
zavarivanjem spajaju u brodogradilitu. Nakon zavarivanja potrebno je izvriti poputanje
zaostalih unutarnjih naprezanja. To se postie grijanjem do oko 650 stupnjeva i potom
laganim hlaenjem. elini otkivci imaju veliku otpornost na udarna optereenja i stvaranje
pukotina.
172. Statve od kovanog elika su obino pravokutnog, okruglog ili poluokruglog
presjeka te se esto koriste kod manjih brodova. Kod velikih brodova su statve obino od
oblikovanih valjanih limova koje se mogu napraviti u samom brodogradilitu. Kod izrade
zavarenih statvi, vano je koristiti brodograevni elik s dobrim svojstima zavarljivosti te
kvalitetne i provjerene elektrode za zavarivanje.
173.
174.
175.
176.
 177.
178.
179.
180.
181.
182.
183.
184. Slika 5: Lijevana statva i kombinirana statva
185.
186.
187.

4.2. PRIMJENA HLAPIVIH INHIBITORA KOROZIJE U

BRODOGRADNJI
188.
189. Brod je sloena konstrukcija koja je izloena vrlo agresivnom morskom
okoliu. Kako se radi o konstrukciji koja mora podnijeti velika i promjenjiva optereenja,
dijelovi konstrukcije su izvedeni od brojnih rebrenica, ukruta i ojaanja. Tako izvedene
dijelove konstrukcije je teko uvijek kvalitetno pripremiti i zatititi premazima. No u tim
sluajevima primjenu sve ee nalaze inhibitori korozije koji se danas sve vie koriste i u
brodogradnji.
190. Zbog svojega specifinog djelovanja, jednolikog ispunjavanja prostora i
stvaranja zatitnog filma na povrini metala, ime se sprjeava dodir s okolinom i medijem,
inhibitori nalaze svoju primjenu za zatitu nepristupanih mjesta brodskih konstrukcija kao
to su, npr. kobilica, list kormila iznutra, rog kormila, bokotitnik, a isto tako mogu se
primijeniti za zatitu cjevovoda, brodske opreme, elektrinih kontakata itd. Inhibitori hlape i
adsorbiraju se na svim povrinama metala, pri emu se inhibirani sloj kontinuirano obnavlja,
tako da nije potrebna regeneracija zatitnog sustava u vrijeme njegove trajnosti.
191.
192. Zatvoreni prostori na brodu izloeni su agresivnom djelovanju atmosfere koja
sadri visok udio klorida zbog blizine mora, visoku relativnu vlanost i uestale promjene
temperatura, to pridonosi jakoj koroziji brodskog trupa. U tim uvjetima, loe izvedena zatita
premazima zbog nepristupanosti ne ispunjava zahtjeve potrebne trajnosti te je primjena
inhibitora korozije odgovarajue rjeenje za zatitu takvih prostora od korozije. Hlapivi
inhibitori korozije u obliku praha, stavljeni u zatvoreni prostor, hlape i ire se molekulama
ulazei u sve otvore, pore i upljine metalne opreme. Proces inhibicije poinje kada pare dou
do povrine metala i adsorbiraju se, stvarajui tanki zatitni film. U prisutnosti i minimalnih
koliina vlage, molekule inhibitora se otapaju i odmah poinje jaka ionska aktivnost. Rezultat
ove disocijacije je stvaranje monomolekularnog sloja koji onemoguuje izravni kontakt
uzronika korozije s metalom. Prakasti inhibitori korozije se nanose zapraivanjem,
zamagljivanjem ili posipanjem.
193. Nakon primjene, prostori koji se tite, na prikladan nain se zatvore, kako prah
ne bi hlapio u okoli. Zamagljivanje se postie uporabom niskotlanoga zranog crijeva, a
takoer se mogu koristiti konvencionalni sustavi za pjeskarenje. Doziranje, odnosno koliina
inhibitora za zatitu od korozije, ovisi o veliini prostora koji se titi, uvjetima koji vladaju u
prostoru i projektiranoj trajnosti zatite. U hrvatskim brodogradilitima inhibitori korozije se
primjenjuju za zatitu unutranjosti lista i roga kormila, u koje se na 1 m3 upuhuje 500 g
Cortec-ovog VCI-309 inhibitora i postie zatita od korozije u trajanju od 3 godine.
194. Upuhivanje inhibitora traje do trenutka kada na drugoj strani lista kormila VCI
prah kroz otvor ne pone izlaziti van. Tada se taj dio zatvara i prelazi na drugi otvor. Na taj
nain se osigurava da je inhibitor ispunio itav predvieni prostor. Na poseban zahtjev
brodovlasnika, inhibitori su se primijenili za zatitu od korozije prostora koji je nastao
postavljanjem kosina na oslonce (eng. stool) korugiranih pregrada Chemical tankera.
195.
196.
197.
198.
199.
200.
201.
202.
203.
204.
205.
206.
207.
208.
209. Slika 6: Primjena inhibitora korozije za zatitu unutranjosti lista kormila
 210.
211.
212. Pored ovih primjera primjene inhibitora korozije u zatiti u brodogradnji,
postoji jo niz drugih prostora na brodu koji bi se mogli tititi inhibitorima korozije.
Primjerice, to bi mogli biti razni suhi prostori, postolja ureaja i strojeva, postolja i kranovi
palubnih dizalica, stupovi (rogovi) rampe za ukrcaj automobila i razni drugi uski prostori koji
predstavljaju probleme kod zatite premazima. Osnovno svojstvo zatite inhibitorima je
jednostavnost primjene, a i to da nije potrebna priprema povrine radi kondicioniranja
povrine i nije nuno posebno paziti na atmosferske uvjete kod primjene inhibitora.

213.
4.2.1. ZATITA CJEVOVODNIH SUSTAVA BRODA
214.
215. Hlapivim inhibitorima korozije mogu se tititi protoni sustavi kao to su
sustavi grijanja tereta, rashladni sustavi glavnog i pomonih motora, sustavi grijanja prostora
za posadu i putnike, itd. Ekonominost zatite inhibitorima prvenstveno dolazi do izraaja u
sustavima s recirkulacijom, gdje se oni polako troe. U sustavima s jednokratnim protokom
tekuine treba, naravno, periodiki ili kontinuirano dozirati inhibitore, ali je esto i za njih
takav nain zatite optimalan.
216. Od velike je vanosti primjena inhibitora u hidrostatskoj probi kada se za
ispitivanje primjenjuje voda koja moe biti agresivna za materijal cjevovoda, ime bi se
uklonila mogunost korodiranja i prije same uporabe odreenog sustava.
217.
218.

4.2.2. PRIMJENA INHIBITORA KOROZIJE KOD

PRIPREME POVRINE METALA
219.
220. Jedna od metoda pripreme povrine je abrazivno ienje (samarenje,
pjeskarenje). Ova metoda je izuzetno skupa i danas se uglavnom naputa jer nije prihvatljiva
zahtjevima zatite okolia. Kao takva, metoda pripreme povrine abrazivnim ienjem ostaje
isplativa samo u proizvodnji gdje se radi o velikim koliinama metalnih proizvoda, ali mora
biti provedena u zatvorenim prostorima s posebnim sustavom prozraivanja. Nedostatak
pripreme povrine vodenim mlazom je korodiranje obraene povrine, budui da je
brodograevni elik neotporan na vodu.
221. Zbog toga se u vodu za ienje dozira inhibitor koji sprjeava korodiranje
povrine kod ienja. Inhibitor ini vodu neagresivnim za ''golu'' elinu povrinu. Nakon
pripreme povrine, ona se zatim zatiuje specificiranim sustavom premaza.

222.
4.2.3. PRIMJENA INHIBITORA U ZATITNIM
PREMAZIMA
223.
224. Osnovna metoda zatite od korozije u brodogradnji je zatita premazima.
Premaz je openiti naziv za jedan ili vie meusobno povezanih slojeva na nekoj podlozi,
izraenih od premaznog sredstva (boje). Pored zatite od korozije, premazi imaju i funkciju
otpornosti na troenje, otpornosti na vatru, estetskog izgleda itd., a posebnosti premaza koji se
primjenjuju za zatitu podvodnog dijela brodskog trupa je i protuobratajno djelovanje. Kod
zatite od korozije prevlaenjem korozija se sprjeava formiranjem barijere prevlake izmeu
konstrukcije koja se titi i agresivnog medija. Zatitno djelovanje ovisi o vrsti prevlake,
debljini prevlake, stupnju homogenosti prevlake te vrstoi prianjanja.
225.
226. Antikorozijsko djelovanje boje se ostvaruje na nekoliko naina:
uinkom barijere (primjena debeloslojnih premaza koji fiziki usporavaju prodor vode
i kisika prema povrini)
galvanskim uinkom (primjena premaza pigmentiranih, npr. cinkom koji ima funkciju
katodne zatite)
primjenom inhibitora (primjena temeljnih premaza s inhibitorima koji sprjeavaju
iniciranje korozijskih procesa)
227. Tradicionalni premazi primjenjuju pigmente od ''rtvovanih'' metala (cink,
aluminij) ili od inhibitora (kromata, fosfata). S obzirom na veliinu estica tih pigmenata,
postoje praznine koje omoguuju iniciranje korozivnih procesa i njihovo eventualno irenje,
to vodi do oteivanja premaza. Primjenom hlapivih inhibitora korozije u premazu uklanjaju
se praznine koje se pojavljuju kod tradicionalnih premaza i postie cjeloviti inhibirajui film
koji titi metale od korozije.
 228. Primjena hlapivih inhibitora u premazu osigurava dugorono djelovanje
premaza. Posebno je vana primjena takvih premaza kod povrina koje je teko odgovarajue
pripremiti jer monomolekularni film prekriva jednoliko sve povrinske hrapavosti.
229.

4.3. KATODNA ZATITA BRODOVA

230.
231. Katodna zatita broda je sastavni dio svakog broda na njegovom podvodnom
dijelu. Primarna zadaa katodne zatite je elektrokemijski nain zatite metala od utjecaja
korozije, a provodi se na dva naina:
Postavljanjem rtvovanih anoda (SCAP)
Instaliranjem narinute struje (ICCP)
232.
233.

4.3.1. GALVANSKA KOROZIJA

234.
235. Za galvansku koroziju potrebna su dva metala s razliitim korozijskim
potencijalom, elektrolit, i meusobna elektrina veza bilo da su direktno spojeni ili preko
nekog vodia. Do galvanske korozije moe doi ak i ako su dva metala na razliitim
brodovima.
236.
237. Osnovni preduvjeti da bi dolo do galvanske korozije, lake e se shvatiti kako
na pravi nain njeno djelovanje svesti na najmanju moguu mjeru:
moramo imati dva ili vie razliitih metala ili estica razliitih metala u nekoj
leguri
razliiti metali moraju biti u kontaktu s elektrolitom, te
mora postojati elektrini ili galvanski spoj izmeu razliitih metala (ili se ovaj
spoj moe zakljuiti preko elektrolita)
238.
239.
240.
241.
242.
 243.
244.
245. Slika 7: Galvanska korozija
246.
247. Ako su se poklopile sve ove okolnosti, imamo galvansku eliju gdje e jedan
od metala (anoda) korodirati, dok e drugi metal (katoda) ostati neoteen. Jaina struje u
galvanskoj eliji, a to znai i brzina kojom e doi do razaranja anode ovisi o:
razlici napona razliitih metala, odnosno njihovo mjesto na tablici galvanskih
potencijala: to je vei napon meu njima to je i korozija jaa
odnosu izmeu veliine odnosno povrine anode i povrine katode znaajno utjee na
brzinu i intenzitet korozije. Tako velika povrina bronanog kormila (katoda) spojenog
s malom povrinom elinog leaja kormila (anoda) rezultirat e brzim unitenjem
leaja, dok e u obrnutoj situaciji kada imamo veliku povrinu elinog kormila
(anoda) i malu povrinu bronanog usisa mora (katoda) proces korozije biti vrlo spor i
skoro nezamjetan
248.
249.
250.
251. Galvanska korozija se pojavljuje najee tamo gdje su dva ili vie razliitih
metala meusobno povezani, kao to je vijak i osovina, kormilo i njegova osovina, ispuni
lonci motora, razliiti prikljuci na oplati ili u plovilu.
252. Ope je poznato da se jarboli, bum, kormila i ostali dijelovi jedrilica ili brzih
brodova grade od karbonskih vlakana. Karbonska vlakna su dobri vodii el. struje, ali nee
sami biti oteeni korozijom. Meutim, ako se na takvoj kobilici ili bumu montiraju metalni
okovi ili fitinzi, na jednom kraju od aluminija, a na drugom od inoksa, karbonska vlakna e ih
meusobno povezati i u slanom morskom okruenju opet imamo galvansku eliju i, naravno,
koroziju.
253.
254.
255. Da bi bolje razumjeli katodnu zatitu broda, potrebno je objasniti proces
galvanske korozije. Svaki metal u kontaktu s vodom ima tendenciju otputanja pozitivnih iona
(kationa). To ini vodu sve vie pozitivno nabijenom, a metal postaje sve negativniji. to je
metal manje plemenit, to ima veu tendenciju otputanja pozitivnih iona. Takav metal postaje
jo vie negativan, i sve vie se troi. Suprotno, to je metal plemenitiji, to ima manju
tendenciju otputanja pozitivnih iona, pa e stoga biti i manje negativno nabijen u odnosu na
vodu, to znai da se i manje troi.
256. to je potencijal metala negativniji, to je materijal manje plemenit. Tako je npr.
zlato plemenitije od bakra, bakar plemenitiji od kositra, kositar plemenitiji od eljeza, eljezo
plemenitije od cinka, a cink plemenitiji od aluminija. Pojednostavljeno gledano, brod moemo
promatrati kao sistem sastavljen od triju razliitih metala u elektrinom kontaktu: elika
(oplata broda), bronce (brodski vijak) i legure cinka (anoda za katodnu zatitu). elik se u
morskoj vodi anodno polarizira kad je u spoju s broncom, a katodno kad je u spoju s legurom
cinka.
257.
258. Elektrokemijska reakcija na brodu javlja se na sljedeim mjestima:
izmeu brodskog vijka i okolnog elika
izmeu dijelova iz slitina bakra (npr. izmjenjivaa topline) i elinih dijelova
izmeu alumnijskih i elinih dijelova broda
na mjestima gdje je boja oteena
259.
260.
261.
262.
263.
264.
265.
266.
267.
268.
269. Slika 8: Prikaz procesa galvanske korozije
270.
271. Turbulencije, brzina, poviena temperatura i salinitet vode ubrzavaju proces
korozije brodskog trupa. Glavni nain zatitite od galvanske korozije je eliminiranje struje
koja ju uzrokuje.
272. To se moe postii na nekoliko naina:
 Izoliranjem metala na izloenoj strani bojenjem. Time se titi izloeni metal od
kontakta s kisikom i elektrolitom (voda). Sve dok je sloj boje neoteen, boja
predstavlja izolator te nema kontakta izmeu elektrolita i metala. im se sloj boje
oteti poinje proces korozije
Preusmjeravanjem toka struje koritenjem rtvovanih anoda
Preusmjeravanjem toka struje nametnutim naponom
273.
274.
275.
276.
277.
278.
279.
280.
281.
282.
283.
284.
285.
286.
287.
288.
289.
290.
291.
292.
293.
294.
295. Slika 9: Potencijali metala u morskoj vodi
296.

4.3.2. KATODNA ZATITA RTVOVANIM ANODAMA

4.3.3.
297. Kada su dva metala u kontaktu jedan s drugim u prisutnosti vode (makar i u
malim koliinama), manje plemenit metal e imati nii potencijal u odnosu na
 plemenitiji. Ova razlika potencijala i kontakt izmeu metala generira elektrinu struju
izmeu njih. Struja tee od plemenitijeg metala (katoda) ka manje plemenitom
(anoda). Kontinuirani tok struje prema manje plemenitom metalu uzrokuje
oslobaanje jo vie pozitivnih iona, koji se otapaju u vodi. To dovodi do polaganog
otapanja manje plemenitog metala u vodi. Ovo otapanje metalnih iona naziva se
anodna reakcija, a metal koji se otapa naziva se anoda. rtvovane anode su komadi
metala koji imaju nii potencijal u morskoj vodi od metala brodskog trupa koji se
zatiuje. Anode se izrauju od neplemenitog materijala i lake korodiraju od eljeza.
298.
299. rtvovane anode obino se izrauju od cinka, aluminija ili u rijetkim
sluajevima, magnezija. Prije su se znatno vie koristile magnezijeve anode, ali su ukinute, jer
magnezij proizvodi puno vodika u samom procesu korozije to tetno utjee na prirodni
okoli. Danas se najvie koriste rtvovane anode od cinka, koje se zavaruju na razliita mjesta
na brodskoj oplati. Ova anoda ima nii potencijal u odnosu na elinu oplatu, tako da "sie"
21 struju izvan izloenog dijela oplate, te se na taj nain ostvaruje strujni krug izmeu
cinkove anode i dijelova opreme broda koji su izraeni od legura bakra ili drugih plemenitih
metala (npr. brodski vijak). Na taj nain troi se cink, a titi elini dio trupa broda. Kad se
cinkova anoda istroi, strujni krug se ostvari izmeu idueg manje plemenitog materijala to
rezultira njegovim otapanjem.
300. Ako je sloj boje u podvodnom djelu trupa oteen, omoguen je tok elektrine
struje iz vode u metal. to je oteenje vee, to e troenje cinkovih anoda biti e bre. Pri
montai anoda vano je postii dobar zavareni spoj izmeu trupa broda i anode, a anode se ne
smiju premazati bojom. Anode su obino etvrtastog oblika i plosnate, ali se oko podvodnih
otvora i izlaza osovine brodskog vijka postavljaju anode i drugih oblika prilagoene dijelu
trupa ili opreme koji je potrebno zatititi.
301.
302.
303.
304.
305.
306.
307.
308.
309.
 310.
311.
312.
313. Slika 10: Cinkove anode na oplati broda
314.
315. Sustav katodne zatite rtvovanim anodama je vrlo fleksibilan, jer se male
anode mogu rasporediti tako da mogu osigurati zatitu cijele brodske strukture. Jedini
nedostatak primjene takvih anoda je to uestalo zavarivanje rtvovanih anoda na brodski trup
moe rezultirati vanjskim i unutarnjim tragovima gorenja na vanjskoj oplati broda, te su u tom
sluaju potrebni novi popravci oplate.
316.
317. Prednosti katodne zatite rtvovanim anodama su:
izmeu dva pregleda broda ne zahtjeva se posebno odravanje
niski trokovi
raspoloivost u cijelom svijetu
318.
319. Nedostaci su:
ogranieno vrijeme trajanja od 1 do 5 godina, to je teko predvidjeti
oteenja vanjske oplate struganjem u plutajue sante leda i sl. uvelike mogu ubrzati
troenje anoda, to trajnost anoda ini teko predvidivom
320.

4.3.4. KATODNA ZATITA NAMETNUTIM NAPONOM

321.
322. Ovaj sustav sastoji se od ispravljaa, ICCP anoda, referentnih elektroda i
kontrolne jedinice. Ispravlja dobavlja potrebnu struju, ICCP anode odailju struju na
potrebnu lokaciju, referentne elektrode prate razinu zatite, a kontrolna jedinica automatski
podeava izlaz struje prema potrebi. Kod katodne zatite narinutim naponom, voda se
pozitivno polarizira. Kao rezultat dobiva se tok struje prema brodskoj strukturi gdje god je
ona u kontaktu s morskom vodom. Na taj nain titi se elini dio oplate od korozije.
323. Da bi se to postiglo, ispravlja je spojen na brodsku oplatu s negativnim polom.
Pozitivan pol je spojen na dvije ili vie anoda na brodskoj oplati. Anode su izraene iz
plemenitog metala, kao to je platina. ee se koriste visokogradni metalni oksidi. Ti oksidi
ne mogu ponovno oksidirati niti se otapati u vodi. Jakost narinute struje kree se izmeu 10 A
i 600 A. Tona vrijednost ovisi o veliini broda, koliini oteene boje, brzini broda i
salinitetu vode. Napon moe biti i do 20-30 V, to ovisi o broju i poziciji anoda. Na mjestima
gdje je oplata u direktnom kontaktu s morskom vodom, napon se smanjuje na 1,5-2,5 V. Vrlo
vaan dio tehnologije katodne zatite je odreivanje vrijednosti potencijala metala tijekom
koritenja. Vrijednost potencijala ukazuje da li korozija oteuje metal utjee ili je on zatien.
Da bi se odredila ta vrijednost, potrebno je posluiti se "referentnom elektrodom". Ta je
elektroda spojena na voltmetar i ona nam pokazuje napon izmeu metala i same referentne
elektrode.
324. Pritom se referentna elektroda mora spojiti na negativnu stranu voltmetra.
Najee koritene referentne elektrode su sljedei tipovi elektroda:
Zn (isti cink) s potencijalom korozivne zatite + 250mV
Ag/AgCl (srebrni klorid) s potencijalom korozivne zatite - 800mV
SCE (elektroda od zasienog kalomela s potencijalom korozivne zatite 790 mV
Cu/CuSO4 (bakreni sulfat) s potencijalom korozivne zatite - 850 mV
325.
326. Vrijednosti potencijala koje su negativnije od navedenih pokazuju da je
materijal brodskog trupa zatien od korozije, dok pozitivniji potencijali upuuju da postoji
mogunost korozije.
327.
328.
329. Prednosti sustava katodne zatite nametnutim naponom su:
zahtijeva minimalno odravanje
visoka pouzdanost
kontrolirano djelovanje u svakom trenutku
glatka povrina oplate te nema otpora gibanju broda
dugi radni vijek uz minimalno odravanje
nije potrebno zavarivanje anoda kod suhog dokovanja
automatski regulator podeava jakost struje na referentnoj anodi, ovisno o sastavu
vode (slatka, boata ili slana voda) ili oteenju premaza vanjske oplate
330.
331. Nedostaci sustava katodne zatite narinutim naponom su:
 visoka nabavna cijena (znatno vea od uporabe rtvovanih anoda)
sustav se amortizira nakon cca. 6 godina
krivo namjetanje napona moe prouzroiti znaajno oteenje boje i oplate
podvodnog dijela trupa
332.
333.
334.
335.
336.
337.
338.
Aktivna
339.
anoda
340.
341.
342.
343.
344.
Aktivna
345.
anoda
346.
347.
348. Slika 11: Princip katodne zatite nametnutim naponom
349.
350.
351. Katodna zatita moe se koristiti:
kao primarna zatita od korozije za elik bez premaza
kao sekundarna zatita od korozije na mjestima gdje je koriten zatitni premaz
kao mjera odravanja da bi se umanjila korozija kada druge mjere nisu zadovoljile ili
su skupe
352.
353.
354. Jedno od ogranienja katodne zatite je to moe djelovati samo u prisutnosti
elektrolita koji je potreban kao prijenosnik elektrona. Za sluaj vanjske oplate broda
elektrolit je morska voda.

5. PREGLED I IZVOENJE REMONTA SKLOPA KORMILA

 355.
356. Kormilom broda omoguuje se upravljanje brodom, na nain da se brod
odrava u zadanom kursu ili da se osigura promjena kursa u eljenom pravcu. Smjeteno je na
krmi broda. Prema obliku poprenog presjeka kormila se dijele na plosnata i strujna. Prema
poloaju kormila s obzirom na njegovu osovinu, razlikuju se balasna, poloubalasna i
nebalasna izvedba kormila Najee su u uporabi obina i visea kormila. Obina su kormila
vezana za brodski truppreko osovine kormila i jednog ili vie leaja na krmenoj statvi. Visea
kormila vise izvan trupa broda, a za brod su iskljuivo vezana preko vlastite osovine, odnosno
struka kormila. Pregled kormila, njegove osovine i leajeva izvodi se kako bi se ustanovila
zranost u leajevima i pad kormila.
357.
358. Potrebno je kontrolirati sljedee:
zranost tenca kormila
pad kormila
zranost struka kormila
359.

6. PREGLED I IZVOENJE REMONTA OPREME ZA

SIDRENJE
360.
361. Pod opremom za sidrenje podrazumijevaju se sidra, sidreni lanci, lananik,
sidrena drijela, sidrene nie, sidrena vitla i toperi. Pregled, kontrola i odravanje opreme za
sidrenje mora se izvriti najmanje jednom svakih pet godina. Pregledi se izvode u prisustvu
predstavnika klasifikacijskog drutva, brodovlasnika i brodogradilita.
362.
363. Pri pregledu i remontu opreme za sidrenje izvode se sljedee aktivnosti:
demontaa sidra, sidrenih lanaca i njihovo rastezanje u doku kako bi se omoguilo
izvoenje mjerenja i kontrole opreme za sidrenje
odspajanje uza sidrenih lanaca spojenih skidljivim karikama (kenter karika)
mokro i suho ienje sidrenih lanaca, sidara i lananika
pregled i kontrola sidara i sidrenih lanaca od strane zapovjednika broda i inspektora
klasifikacijskoga drutva
 mjerenje istroenosti pojedinih karika sidrenoga lanca
oznaavanje sidrenih karika koje je potrebno zamijeniti
pregled dodatnog sidrenoga lanca u brodskom inventaru
pregled i testiranje sidrenih vitala, provjera koionog sistema i topera sidrenih lanaca
nanoenje zatitnih premaza i kontrolnih oznaka uza na sidrenim lancima
364.
365.

6.1. PREGLED SIDARA I SIDRENIH LANACA

366.
367. Pregled sidara i sidrenih lanaca zapoinje njihovim izvlaenjem dizalicom i
rastezanjem du poda doka Sidreni lanci i sidro peru se s mlazom vode pod visokim tlakom,
ime se s njih odstranjuju obrasline i neistoe. Rastavljanje sidrenog lanca izvodi se
odspajanjem svih skidljivih (kenter) karika sidrenog lanca. Mjerenjem debljine karika
sidrenog lanca provjerava se njihova istroenost zbog korozije i habanja. Dozvoljeno
istroenje promjera karike sidrenog lanca iznosi do 12% od izvornog promjera. Svaka uza
sidrenog lanca gdje se utvrdi istroenje vee od dozvoljenog mora se zamijeniti. Za kontrolu
istroenosti karika sidrenih lanaca. koriste se pomina mjerila. Izvodi se i mjerenje teine
sidra.
368.
369. Smanjenje teine sidra ne smije biti vie od 10% od izvorne teine sidra. Sidra
za koje se utvrdi manja teina od dozvoljene moraju se zamijeniti. Karike sidrenih lanaca brzo
se troe. Redovito se karike blie sidru jae istroe, pa se kod ponovne montae itav lanac
moe zaokrenuti, tako da se na sidro spoji onaj kraj lanca koji je ranije bio spojen u lananiku.
370.
371. Ovisno o starosti broda utvruje se koje su aktivnosti potrebne za pregled i
remont opreme za sidrenje prilikom boravka broda u doku. Kada se procjeni da e brod ubrzo
ii na dokovanje, nuno je da zapovjednik broda smanjiti uestalost radnji sa sidrenom
opremom koliko god je to mogue.
372.
373.
374.
375.
376.
 377.
378.
379.
380.
381.
382.
383.
384.
385.
386.
387.
388. Slika 12: Razvlaenje sidrenog lanca i polaganje sidara na pod doka
389.

7. PREGLED I ODRAVANJE GLAVNOG MOTORA

390.
391. Najvei dio pregleda i odravanja glavnog motora izvodi se dok je brod u
plovidbi. U luci se izvode pregledi i radovi koji se ne mogu izvriti tijekom plovidbe.
Klasifikacijsko drutvo zahtijeva da se svakih pet godina izvri pregled svih dijelova glavnog
motora i sistema bitnih za sigurnost rada motora u plovidbi. Ovi pregledi mogu biti obavljeni
na kraju petogodinjeg ciklusa, ili mogu biti rasporeeni tijekom cijelog perioda. U
odreenim okolnostima dio pregleda moe biti izvren od asnika stroja, ako je on za to
kvalificiran.
392. Tada on podnosi izvjee o tome to je uoeno i uinjeno. Pojedini dijelovi
motora zahtijevaju posebne preglede i prije od perioda od pet godina. To su: rashladnici,
klipovi, leajevi, turbo puhalo, i sl. Odravanje dijelova glavnog motora koji su preveliki,
preteki ili se jednostavno ne mogu izvriti tijekom plovidbe, izvode se u remontnom
brodogradilitu.
393.
394.
395.
396.
397.
398.
399.
 400.
401.

8. ZAKLJUAK
402.
403.
404. Pravilno projektirana i izvedena zatita od korozije pri gradnji broda je od
presudne vanosti za vijek trajanja broda i njegove uporabe, s obzirom da je brod vrlo
zahtjevna i sloena konstrukcija, izloena izuzetno agresivnom okoliu, kao to je morska
voda te ostalim zahtjevnim eksploatacijskim uvjetima. Upravo zbog toga, zatita od korozije
ini vaan imbenik kvalitete i cijene broda u cjelini. Iz seminara se moe zakljuiti da postoji
vie naina zatite od korozije. Primjenom pravilne metode zatite od korozije moe se bitno
utjecati na dugovjenost brodova. Dobro provedena zatita moe bitno utjecati na smanjenje
trokova koji se javljaju kod odravanja broda u doticaju s morskom vodom jer nema potrebe
za tako estim mijenjanjem i/ili popravcima dijelova koji su skloni korodiranju.
405.
406.
407.
408.
409.
410.
411.
412.
413.
414.
415.
416.
417.
418.
419.
420.
421.
422.
423.
424.
425.

9. LITERATURA