You are on page 1of 4

Anaksimandar

Anaksimandar.. je rekao.. da je apeiron poelo bia.. iz iz ega bia nastaju u to


isto i propadaju po nunosti. Jer ona po redu plaaju kaznu i odtetu jedna drugima
zbog nepravde.
- Simplikije, fragment iz Dils-Krainz-a.

(ivot)
1. Rodio se oko 610. godine p.n.e. u Miletu. Poreklom iz Mileta.
2. Otac mu se zvao Praksijades.
3. Bio je prijatelj i uenik Talesa.
4. Bio je uitelj Anaksimena.
5. Putuje na Samos, na Polikratov dvor tamo sree Pitagoru.
6. Umro je oko 546. godine p.n.e.
(delo)
1. Napisao je prozno delo O prirodi.
2. U njemu izlae neto poput naturalizovane verzije Hesiodove kosmogonije.
a. Anaksimandrovo izlaganje je slino Hesiodovom u smislu
sistematinosti, tj. priklonjenosti shvatanju da u roenju kosmosa
postoji neki redosled nastajanja stvari.
i. Hipoteza ovakvog shvatanja je uverenje da je ceo svemir jedno
sistematiko jedinstvo logiki ureeno na takav nain da ga mi
moemo shvatiti milju te mentalno rekonstruisati proces
njegovog nastanka.
b. Anaksimandrova kosmogonija se razlikuje u odnosu na Hesioda po
tome to Anaksimandar ne koristi mitske konstrukte ve nastajanje
sveta predstavlja kao prirodan proces.
(nauna dostignua)
1. Izradio je sunanik u Lakedemoniji.
2. Izradio je mapu Crnog mora.
3. Izradio instrumente toka Sunca i istrumente odreenja ravnodnevnice.
4. Shvatao je zemlju kao valjak visine jednake treini njegove irine koji lebdi u
prostoru i ostaje nepomian zbog jednakosti sa zvezdama.
5. Pokuao je da objasni grmljavinu koristei se racionalnom milju.
6. Smatrao je da do grmljavine i munja dolazi kada vetar koji je sastavljen od
sitnih estica pokida oblak ili vazduh.
a. U ovom Anaksimandrovom shvatanju nastanka grmljavine vidi se
njegova tenja ka naturalizaciji svih pojava, tj. njegova sklonost da se
stvari objanjavaju racionalnim, naunim putem umesto mitovima i
priama.
(anegdota)
1. Plutarh navodi da je Anaksimandar je uivao u tome da jede ribu kao to je i
vatra jela svog oca i majku (drva), s obzirom na to da su ribe roditelji ljudi.
(shvatanja)
2. Anaksimandar navodi apeiron kao arche.
a. Anaksimandar apeiron shvata kao ono bezgranino i ono veno.
i. Poto je apeiron vean i bezgranian, Aristotel ga smatra
boanskim.
1. Ipak ovo nije odrednica koju mu je udelio sam
Anaksimandar.
ii. Teofrast interpretira Anaksimandrovski odreenje apeiorona kao
bezgraninog da se ovaj epitet odnosi na oblik i veliinu
apeirona, tj. njegove telesne karakteristike.
1. Iz ovoga bi se moglo zakljuiti da je apeiron neka vrsta
materije, drugaija od suprotnosti ali da je opet tvar.
2. No Anaksimandar to nigde eksplicitno ne navodi, stoga
apeiron moe ili ne mora biti materijalan.
b. Poto o apeironu ne znamo nita, sem da je to ono bezgranino i
veno iz kojeg nastaju suprotnosti Hegel Anaksimandrovo poelo
eksplicira kao prvo neodreeno poelo.
i. Time on apeironu pripisuje kvalitet neodreenosti.
c. Apeiron se moe shvatiti i kao ono nevezano granicama, ono to se
nalazi van granica.
d. Van kojih granica? Granica iskustva, granica prostora i granica
vremena.
i. Ovo je dosta logino objanjenje s obzirom na to da Grci nisu
verovali u stvaranje sveta ex nihilo.
ii. Kosmos je onda morao nastati odnekle iz neega to nije
kosmos.
iii. Kada Anaksimandar govori o tome kako suprotnosti bivaju
vraene u apeiron to i zvui kao povratak u neki drugi prostor,
karantin ili limbo.
3. On objanjava nastanak sveta vrtlonim kretanjem.
a. Isprva je postojao samo apeiron.
i. Ukoliko apeiron shvatimo kao neto materijalno, tada ovu fazu
moemo interpretirati i kao fazu indiferenciranog haosa.
b. Apeiron je u sebi je sadrao sve suprotnosti (elemente).
c. Iz nekog razloga dolazi do razdvajanja suprotnosti i njihovog izlaenja
iz apeirona.
i. Alternativno ovu drugu fazu moemo shvatiti kao fazu
diferenciranja i izdvajanja suprotnosti iz indiferenciranog haosa.
d. Razdvajanje suprotnosti dovodi do nastanka vrtlonog kretanja koje
dovodi do meanja suprotnosti i nastanka svetova.
i. U ovoj fazi vatra se smeta na periferiji vrtloga, tei elementi
vode i zemlje se smetaju u sredini vrtloga, a vazduh izmeu.
4. Anaksimandar shvata promenu kao sukob suprotnosti.
a. U sreditu anaksimandrovske promene nalaze se pojmovi mere, pravde
i kazne.
i. Naime, ukoliko bi neki element prekoraio svoju meru, irei se
na raun drugog elementa on bi time njemu nainio nepravdu i
za kaznu bio usisan nazad u apeiron gde bi boravio neko vreme
tokom kog bi se element nad kojim je uinjena nepravda
nesputano irio sve dok se kanjeni element ne bi vratio iz
apeirona.
ii. U ovakvom shvatanju odnosa suprotnosti, putem pojmova mere,
pravde i kazne jasno se vidi kako Anaksimandar zakone kosmosa
razume na osnovu ljudskih zakona, koji su smatrani za njihov
izraz te time pogodni za njihovo dokuivanja.
b. Sukob suprotnosti moe biti shvaen i kao uzrok kretanja, a ono je kao i
sukob suprotnosti veno.
i. Uzrok kretanja moe biti i sam apeiron, to ta uzrokuje veito
kretanje nije jasno iz fragmenata, samo da ono postoji i da je
ono uzrok nastanka kosmosa (reda) iz haosa (apeirona).
5. Anaksimandar smatra da postoji bezbroj koegzistirajuih svetova.
a. Svi svetovi nastaju kao posledica veitog kretanja.
b. Bezbroj koegzistirajuih svetova Teofrast objanjava na sledei nain:
i. Veito kretanje koje proizvodi apeiron stvara univerzum.
ii. Poto univerzum nastaje na nekom mestu, nema razloga da ne
bi mogao nastati i na drugom mestu, a poto je kretanje koje
proizvodi svetove veito, nema razloga da ne bi moglo biti vie
svetova.
iii. Stoga Anaksimandar smatra da postoji mnotvo svetova koji
koegzistiraju.
c. Veito kretanje je, dalje navodi Koplston, shvaeno kao neko
razdvajanje suprotnosti nakon kog dolazi do vrtlonog kretanja kojim se
suprotnosti meaju i nastaje svet.
d. Svetovi, bivajui sainjeni od suprotnosti su propadljivi prema
Anaksimandru.
6. Anaksimandar je smatrao i da ivot nastaje iz vode, a da je ovek originalno
nastao u utrobi riba i da su ga one othranjivale.
a. To je moralo biti tako jer sva druga bia odmah po roenju poinju da
se hrane, a jedino je oveku potrebno dugotrajno dojenje. Da je ovek
u poetku bio takav kakav je danas, nezavistan, ne bi preiveo.
b. Kada su odrasli i mogli brinuti sami o sebi, ljudi su se dokopali zemlje i
sami brinuli o svojim mladima.

(dodatna argumentacija)
1. Arche mora biti neto neodreeno jer ako bi on bio neto posebno, bio bi
neka od suprotnosti prekrio bi meru i izvrio nepravdu za ta bi morao biti
kanjen.
2. Arche mora biti bezgranian jer neiscrpnom stvaranju ne sme da nedostaje
materijala.
(fragment)
1. Barnet tvrdi da je Anaksimandrov fragment prvi predsokratski fragment koji
podstie na apstraktno i metafiziko razmiljanje.
2. unji je primetio da se tek kod Anaksimandra re apeiron prvi put javlja kao
kao pojam, tj. imenica u obliku to apeiron.
3. Heidegger istie stanovite da je ovaj Anaksimandrov iskaz nastariji fragment
zapadnog filozofskog miljenja, u smislu promiljanja bitka te da filozofija
zapravo poinje sa Anaksimandrom, a ne Talesom.
(znaaj Anaksimandra)
1. Prvi uvodi termin arche (poelo).
2. Prvi oznaava arche kao neto neodreeno.
3. Prvi poelu pripisuje atribut boanskog. (venog i bezgraninog)
4. On je prvi koji je napisao filozofski prozni spis i generalno moda prvi Grk koji
je uopte ita napisao u prozi.
5. Prvi pokuava da objasni kretanje, tj. nastajanje.
6. Postavlja antiku teoriju evoluciju. (ovek je isprva bio riba, pa se vremenom
razvio u dananjeg oveka)
7. Moe biti i smatran prvim metafiziarem poto nema jasnih indikacija da je
apeiron bio bilo kakva tvar.

You might also like