MASINE ZA ISKOP U SUHOM : bageri, buldozeri, skreperi, grejderi i masine za

sabijanje tla.

BAGERI
-najstarije i najcesce koristene masine za iskop i utovar razdrobljenih, zemljanih i
rastresitih materijala.
Podjela bagera:
1. Prema vrsti konstrukcije: univerzalni, teleskopski, vedricari, rotacioni, tunelski,
refuleri
2. Prema donjem stroju: na gusjenicama, na tockovima, setajuci, plovni, na
kolosijeku
3. Prema vrsti pogona: parni, dizel, elektricni, dizel-elektricni, hidraulicni
4. Prema nacinu rada : ciklicni, kontinualni
5. Prema vrsti komandi: mehanicke, kombinovane, hidraulicne
6. Prema nacinu iskopa: horizontalni, visinski, dubinski, kombinovani
7. Prema vrsti iskopa: u suhom, u vodi

Univerzalni bageri

Sastavni dijelovi osnovnog bagera su donji stroj, bagerska kucica i prikljucna

orudja(kasike,dizalica,nabijac).

Bager sa ceonom (visinskom) kasikom

Primjena bagera sa ceonom kasikom je kod iskopa usjeka sa cela, kod otkopa sa
strane i kod utovara miniranog kamena.
Podrucje upotrebe radi velike snage kopanja je siroko i ova vrsta kasike moze da
kopa zemlju svih kategorija sve do trosne snage.

Bager sa zahvatnom kasikom (grajfer)

Radi ogranicene sile kopanja i punjenja korpe dolazi u obzir samo za zemljane
radove manjeg obima -- Primjenjuje se kod temeljnih jama, za manje iskope pod
vodom, za produbljivanje korita, kod obaloutvrda, u sljunkarama i sl.
Prednost im je sto imaju veliki domet kod ugradjivanja u masi

Bager sa dubinskom kasikom (motikar)

Specijalna primjena dubinske kasike je za iskope temeljnim jamama i u slucaju
manjih prodora vode,specijalno u gradovima i naseljima. Pogodni su i za iskope
rovova za polaganje cijevnih vodova i za kanalizaciju.

1
Prednost je u tome sto bager radi sa ravni terena i ne mora da silazi u dno a opet
ima veliku snagu rezanja. Nedostatak mu je sto ostavlja strmu kosinu iskopa koja
moze da dovede do obrusavanja, kao i to sti kod utovara u vozilo dosta rasipa
materijal.

Bageri sa povlacnom (skreperskom) kasikom

Primjena je kod iskopa kanala, za regulacione radove, otkrivanje jalovine, iskopa
velikih jama, iskopa pod vodom.
Iskop se moze vrsiti na razlicite nacine : sa cela u poduznom smjeru, u
poprecnom smjeru u punom iskopu ili u nepotpunom, kao i kombinovano u vise
faza.

Hidraulicni bageri
-prenos snage motora vrsi se pomocu hidraulicnih pumpi. Raspodjela snage i
prenos vrsi se metalnom cijevima i specijalnim armiranim crijevima.
Preopterecenje masine tokom rada eliminise se sigurnosnim ventilima. U odnosu
na bagere sa mehanickim komandama , pokretljiviji su i imaju nesto kraci radi
ciklus. U pogledu ukljucenja hidraulickog prenosa imamo bagere sa djelimicnom i
sa punom hidraulikom.

Bageri sa teleskopskom katarkom

Osnovna karakteristika je to da je duzina katarke promjenjiva, uz mogucnost
produzivanja pomocu clanaka tipizirane duzine.
Prednost u odnu na univerzalne bagere je ta da je kod njih moguce precizno
vodjenje kasike tokom rada, sto ih cini pogodnim za fine zemljane radove, kao sto
su fina planiranja kosina nasipa i iskopa, kao i kod izgradnje saobracajnica.
Nedostatak je sto su osjetno skuplji od univerzalnih bagera. Ova vrsta bagera
moze se smatrati specijalnim masinama.

Proracun ucinka rada bagera

Odredjivanje ucinka kod bagera moze da se vrsi na 2 nacina, da se analiziraju
pojedine radne operacije a kod drugog nacina se polazi od optimalnih rezultata.
Prvi nacin
Polazi se od elementarnog trajanja radnih operacija u radnom ciklusu i vodi se
racuna o svim uticajima koji uticu na smanjivanje, odnosno na povecanje ucinaka.
Polazi se od vremena trajanja jednog radnog ciklusa na bazi cega se izracuna
teorijski ucinak po obrascu Ut=3600*q /Tc (q-zapremina bagerske kasike Tc-
vrijeme trajanja radnog ciklusa). Radni ciklus obuhvata slijedece radne operacije:
ispok, okretanje bagera, istresanje kasike ili utovar u vozilo, povracaj do pocetnog
polozaja. Proracun po prvom nacinu uzima u obzir razlicite koeficijente, pa je
konacan obrazac za proracun :
UpI= UtI*kv*ko*kp*kr (kv koeficijent koristenja radnog vremena
k o koeficijenti za ugao zaokreta i visinu radnog cela
k p koeficijenti punjenja kasike
k r koeficijent rastresitosti )
Drugi nacin
Koriste se rezultati istrazivanja profesionalnih organizacija sa ciljem da se od

2
polaznih, optimalnih rezultata redukcijom isih dodje do onih rezultata koji
odgovaraju specijalnim uslovima. Obrazac : UpII= UtII*kv*ko*kp*kr *kg (kgkoeficijent
gradilista).

Bageri vedricari
Primjena bagera vedricara pogodna je za radove na iskopu kanala i to u zemlji
koja je bilo koherentna ili ne, ali pod uslovima da u njoj nema krupnijeg kamenja,
u protivnom bi se lomile kofice. Ovim bagerom moze da se kopa i iznad patosa
bagera, ali im je primjena uglavnom na komanje u dubinu. Prednost im je sto pri
komanju ostavljaju cist profil koji zahtjeva samo neznatno dotjerivanje. Iako su ovi
bageri sa dosta velikim ucinkom, rijetko se primjenjuju. Zahtjevaju dosta
dugotrajnu montazu, osjetljivi su na nehomogen teren, zahtjevaju uredjenu radnu
stazu za kretanje.

Ostale vrste srodnih masina

Rotacioni kopaci upotrebljavaju se prvenstveno u rudarstvu ali dolazi u obzir i za
gradjevinarstvo. Mogu da sluze za iskope navise i nanize.
Rovokopaci namjenjeni su iskopu rovova bilo sa vertikalnim ili zakosenim
stranama. Ima ih razlicitih konstrukcija, i to : -sa koficama, -sa rotacionim tockom,
-sa glodacem.
Kabel bageri predstavljaju kombinaciju kabel-krana i bagera sa povlacnom
kasikom. Cijeli uredaj je veoma jednostavan i zato dosta jeftin. Ucinci su veliki
zbog velikih brzina kretanja. Primjena im je narocito pokodna za eksploataciju
sljunkara, kod regulacionih radova i na gradjenju brana. Oni mogu sa uspjehom
da vrse i iskop pod vodom.
Kabel-skreperi spadaju u tzv. zicanu mehanizaciju. Primjena im je uglavnom
za eksploataciju sljunkara kao i za stvaranje deponija a rijedje se upotrebljavaju
za iskop zemlje.

DOZERI

Osnovna masina je traktor gusjenicar ili traktor na pneumaticima na kome je

montiran noz sa zadatkom da kopa i gura zemlju. Dozera ima vise vrsta i to u
zavisnosti od toga kakv polozaj moze da zauzima noz :
- buldozer, osnovna masina, kod koje je noz postavljen upravo na celo traktora
- engldozer, kada se noz moze postavljati u kos polozaj u odnosu na celo traktora,
bilo na lijevu ili desnu stranu
- tiltdozeri, kada noz moze da se iz horizontalnog polozaja naginje bilo na lijevu ili
desnu stranu.
Osnovne karakteristike masine su snaga motora i duzina noza,koja zavisi o svrsi
kojoj je masina namjenjena.

Buldozeri su veoma snazne i efikasne masine. U granicama njihove snage

prakticno nema prepreke koju oni ne mogu da savladaju, bilo da se radi o cupanju
drveca, vadjenju panjeva ili uklanjanju krupnih komada kamena. Medjutim,
guranje materijala buldozerina ekonomicno je samo na kratke duzine. Buldozeri
su odlicni za izradu nasipa, bilo da oni sami kopaju zemlju ili da guraju iskopanu
zemlju koju kopaju druge masine. Pogodni su i za radove na rasciscavanju terena
kao i za izradu privremenih saobracajnica na gradilistu.

3
ADozeri

Osnovna maina je traktor gusjeniar ili traktor na pneumaticima,na kome je

montiran no sa zadatkom da kopa i gura zemlju.Dozera ima vie vrsta,i to u
zavisnosti od toga kakav poloaj moe da zauzima no:

-buldozer,osnovna maina,kod koje je no postavljen upravno na elo traktora

-engldozer,kada se no moe postavljati u kos poloaj,u odnosu na elo

traktora,bilo na lijevu ili na desnu stranu

-tiltdozer,kada no moe da se iz horizontalnog poloaja naginje bilo na lijevu bilo

na desnu stranu

Osnovne karakteristike maine su snaga motora i duina noa,koja zavisi o svrsi

kojoj je maina namjenjena.Kod engldozera je duina noa znatno vea nego kod
buldozera,i ona zavisi od ugla nagiba.Guranje materijala buldozerima je
ekonomino samo na kratke daljine.Za buldozere gusjeniare optimalne daljine se
kreu od 30 do 60 m2,i ne preporuuje se dalji transport od 100 m 2.

Buldozeri su odlini za izradu nasipa,bilo da oni sami kopaju zemlju ili da guraju
iskopanu zemlju,koju kopaju druge maine.Snaga motora se kree kod razliitih
modela od 7 kW do 450 kW.Duine noeva se kreu od 1,2 m do 4,7 m,a irina
noeva od 500 do 1250 mm.Brzina kretanja za vrijeme iskopa i guranja materijala
je oko 3,0 km/h.

Primjena buldozera

1. ienje terena i skidanje humusa-uklanjanje veih komada kamenja i

panjeva.Najpogodniji za navedene radove je engldozer,posebno za
skidanje humusa,jer ima najdui no.
2. Izrada usjeka i nasipa-najpogodniji je engldozer,ako je teren teak i ,ako
ima kamenja i korjenja.
3. Nasipanje-Za ove radove su podjednako pogodni i buldozeri i engldozeri i
njima naruito odgovara ta vrsta radova.
4. Iskop sa nasipanjem svih vrsta zemljita,od lakih do stjenovitih,ovdje
engldozer odgovara odlino,pod uslovima da transportne duljine ne prelaze
100 m.
5. Razastiranje iskopanog i istovarenog materijala-za ovo je najpogodnija
maina buldozer.
6. Izrada profila,iskop na manju dubinu-ukoliko se ne raspolae sa drugim
mainama(grejderom)moe se upotrebiti engldozer ili tiltdozer.
7. Guranje skrepera prilikom kopanja-moe da se upotrebi svaka maina iz
familije dozera.
8. Raskopavanje tvrdog zemljita-primjenjuje se posbni ureaj,slino rijaima
za preoravanje starih kolovoza.

Brzina kretanja su za punu mainu (pod teretom) oko 3 km/h dok je srednja
brzina u povratku oko 6 km/h.Ove brzine ovise o konstrukciji prenosa,i o snazi
motora,kao i o nagibu terena.

4
SKREPERI

Skreperi su najomiljenije maine za zemljane radove.Zapremina koa kree im se

u veoma irokim granicama,od 1,0 do 46 m 2.Vue ih traktor gusjeniar,isti kao
kod buldozera samo to nema noa,ili traktor na pneumaticima.Snaga motora
kree se kod traktora gusjeniara od 7,5-12 kW/m3.

Prema nainu vue razlikujemo:

1. vuene skrepere- one koji su spojeni sa traktorom preko kuke.Oni mogu biti
sa vuom gusjeniara ili traktora tokaa,
2. moto-skreperi- one koji su vezani sa traktorom preko sedla.

Osnovne manipulacije kod skrepera svih vrsta su sputanje i izdizanje

koa,sputanje i izdizanje poklopca na prednjoj strani koa kao i pranjenje korpe.
Nain rada skrepera je sljedei:kod operacije iskopa izdie se poklopac na
korpi,koji se nalazi sa prednje strane,i korpa se sputa toliko da no zasjeca
zemlju.To sputanje treba da bude takvo da se korpa moe napuniti kod brzine
kretanja od 2 do 3 km/h na duini puta od 30 do 60 m.Najvei uinci se postiu u
lahkom koherentnom materijalu npr.pjeskovitim ilovaama,jer se lahko reu i
korpa se dobro puni.

Primjena vuenih skrepera

Vueni skreperi su pogodni za sljedeu vrstu radova:

1. za lahki iskop i za skidanje humusa

2. za iskop i nasipanje lahkog zemljita,srednje tvrdog i kompaktnog.Za ove
radove najpogodniji su vueni skreperi.
3. razastiranje materijala u slojeve jednake debljine
4. utovar i transport agregata

Vueni skreperi imaju dobre uinke kod transportnih daljina od 300 do 500
metara.Za vee daljine od 500 do 1500 m pogodniji su moto-skreperi.

Primjena moto-skrepera

Moto-skreperi su pogodni za sljedeu vrstu radova:

1. za lahki iskop,specijalno otkrivanje pozajmita,ali za vee transportne

daljine
2. za iskop lahkog,srednjeg i tvrdog zemljita
3. razastiranje u slojevima jednake debljine,ove maine su predodreene za
ovu vrstu radova

Mjere za postizanje racionalnosti u radu sa skreperima

Osnovno je da uinak skrepera zavisi od punjenja koa i o vremenu trajanja

radnog ciklusa.Za osiguranje dobrog utovara treba voditi rauna o tome da
koritenje sile gravitacije,tj.kod rada niz kosinu,omoguuju ostvarenje veih
koliina iskopa za krae vrijeme.

5
U pogledu transportne daljine uinak sa njenim poveanjem opada.Kod toga
treba voditi rauna da svaka zapremina koa ima svoju optimalnu daljinu,za koju
je ona ekonominija od drugih zapremina koa.

PRORAUN UINKA RADA SKREPERA

Proraun uinka vri se po sljedeem obrascu:

Up=(T/Tc)*q*kv*kp*kr(m3/h),gdje je:

T-jedinica vremena(h)

Tc-trajanje radnog ciklusa(h)

kv-koeficijent koritenja radnog vremena

kp-koeficijent punjenja skreperskog koa

kr-koeficijent rastresitosti

GREJDERI

Grejderi su maine za fine radove,kao to su razna profilisanja,i planiranja i

razastiranja.Oni imaju svestrano pokretljiv no,koji se nalazi izmedju prednjih i
zadnjih tokova.Snage motora su od 30 do 110 kW.Glavni radni dio je no,koji je
privren na nazubljenom prstenu veeg prenika,pomou kojeg se moe
okretati oko vertikalne osovine.Pomou posebnih ureaja prsten se moe obrtati
oko horizontalne osovine tako da se mogu vriti sljedei pokreti:

1. izdizanje noa iznad tla,odnosno sputanje,

2. mjenjanje ugla noa prema horizontali u oba smjera
3. promjena ugla u odnosu na pravac kretanja grejdera
4. isturanje noa ustranu,na lijevo,desno

Uinci se poveavaju ako grejder sprijeda ima rija kojim moe da raskopava
zemlju,ili ako ima mali eoni raonik.

Primjena grejdera:

1. skidanje humusa
2. izrada karpi(kosina) kanala,za otvorene jarkove u lakom zemljitu,za
izradu rigola itd.
3. iskop i nasipanje-grejderi su najbolje maine za izradu puteva
4. popunjavanje iskopa
5. lahko skidanje materijala-pogodni su za sve fine radove
6. mjeanje i sjedinjavanje razliitih materijala
7. izrada bitumenskih zastora
8. ienje snijega

Proraun uinka rada grejdera:

Treba voditi rauna o sljedeem:

1. treba izbjegavati okretanje grejdera

6
 2. kod primjene samohodnih grejdera pritisak u gumama treba da bude
optimalan,da bi uinak bio dobar.
3. kod rada na irokim kolovozima treba po mogunosti primjeniti vei broj
grejdera u seriji,
4. primjena grejdera je neefikasna,ako je tlo raskvaeno,
5. preporuuje se primjena najveih brzina u radu,
6. vuni traktor treba da ima maksimalno mogui broj brzina izmeu 2 i 6
km/h.

Uinak grejdera zavisi o potrebnom broju hodova sa kojim se odreen posao

moe zavriti i o brzini kretanja.

UTOVARIVAI

Utovarivai slue za utovar materijala u transportna sredstva,a po potrebi kada je

materijal lak i sipak mogu da vre i iskop sa utovarom.Kod utovarivaa sa samo
jednom kaikom zapremina kaike se kree od 0,5 do 7,5 m 3,a snaga motora
iznosi od 44-405 kW/m3 zapremine kaike.

Po svojoj konstrukciji i nainu rada ima ih vie vrsta:utovarivai sa

ela,utovarivai preko glave i utovarivai sa koficama.

Utovarivai sa ela

Nain rada je taj da oni kretanjem naprijed zahvataju materijal lopatom i izdiu ga
do visine transportnog sredstva.Zatim se ili okreu da bi materijal istovarili ili se
kreu unazad s tim da transportno sredstvo doe pred utovariva,pa se zatim
sklanja i tako naizmjenino.

Utovarivai za utovar preko glave

Za razliku od utovarnih lopata za utovar sa ela ovi utovarivai prebacuju

utovarenu lopatu preko glave vozaa da bi je istovarili. Time oni dobijaju na brzini
rada, jer poslije hoda unaprijed da bi utovarili materijal vozilo ne treba da se
obre.

Utovarivai sa koficama

Za razliku od prethodnih utovarivaa utovarivai sa koficama su maine sa

kontinualnim dejstvom. Pogodni su za utovar sipkih materijala,prvenstveno sa
deponija.

MAINE ZA ISKOP POD VODOM

Ukoliko se radi o iskopu u dubokoj vodi,ili kada nije mogu rad sa

kopna,primjenjuje se specijalna mehanizacija-plovni bageri. Njih moemo podjeliti
prema nainu rada na bagere sa periodinim dejstvom i na bagere sa
neprekidnim dejstvom.

MAINE ZA SABIJANJE TLA

Maine za sabijanje tla mogu da se podjele u dvije osnovne grupe i to:

7
 1. maine za sabijanje sa statikim dejstvom
2. maine za sabijanje sa dinamikim dejstvom

Maine za sabijanje sa statikim dejstvom

Glatki valjci -oni ne slue za sabijanje nego iskljuivo za valjanje tj.za obradu
povrine.Tako im je specifino optereenje po izvodnici valjka znatno ,ipak je
dejstvo u dubinu ogranieno.

Valjci sa ovijim nogama-jeevi

Je se sastoji od glatkog valjka kome su po obodu zavarene noge,sa zadatkom da

prodiru u nasutu zemlju,i da na taj nain vre sabijanje.Prema svojoj teini i
namjeni podjela jeeva je sljedea:

1. Jeevi srednje teine od 20 do 40 kN

2. Jeevi teine od 80 do 140 kN
3. Specijalno teki jeevi najveih dimenzija

Valjke sa ovijim nogama obino vuku traktori gusjeniari.

Danas postoje razvijena sljedeca tri tipa:

1. dvojni valjak sa centralnim zglobom

2. trojni valjak i
3. etvorni valjak

Valjci na pneumaticima

Podjela im je sljedea:

1. vueni jednoredni valjci,velike teine,od 600 do 1000 kN

2. vueni dvoredni valjci,teine do 150 kN
3. samohodni valjci,teine od 150 do 400 kN

Brzina predstavlja glavni faktor uinaka i korisno je da ona iznosi 8 do 12

km/h.Kako se ukupno optereenje valjka na pneumaticima prenosi na tlo preko
povrine pneumatika bitno je da ono bude podjednako raspodjeljeno.Dok su
jeevi,pogodniji za sabijanje koherentnih zemljita,dotle valjci na pneumaticima
imaju bolji efekat kod nekoherentnog zemljita.

-Valjci teine od 50 do 150 kN

-Valjci teine od 150 do 400 kN

-Valjci teine od 0,6 do 1,0 MN-Ovaj tip valjka konstruisan je specijalno za

graenje aerodroma i njihova primjena je dosta ograniena.

Efekti rada na sabijanju zavisi o sljedea tri osnovna parametra:

8
 optereenje po toku(pneumatiku)
geometrija(oblik) pneumatika i pritiska vazduha
broja prelaza

MAINE ZA SABIJANJE SA DINAMIKIM DEJSTVOM

Vibracioni valjci-ovi valjci djeluju dinamiki,usljed ega se njihovo statiko dejstvo

znatno poveava.Njihova primjena je prvenstveno za sabijanje nevezanih
materijala,iako daju dobre uinke i kod valjanja lako koherentnih materijala.Teina
ovih valjaka kree se od 3,4 kN za lahke valjke i do 50 kN za tee valjke.Prednost
ovih valjaka nad valjcima sa statikim dejstvom je u tome da se kod njih tokom
rada moe iskljuiti vibrator te oni dejstvuju kao statiki valjci.

Razvoj vibracionih valjaka

U pokuajima da se ostvare to bolji efekti postoje sljedee konstrukcije

vibracionih valjaka:

samohodni vibracioni valjci,kod kojih su svi cilindri pogonski i obloge

izloene vibriranju.
motorizovani valjci sa prednjom ili zadnjom vuom.Pogonski dio je na
pneumaticima koji prenose snagu,a vueni valjak je ili gladak ili sa
segmentima.
kombinovanji vibracioni valjci kod kojih je pogonski dio kao kompaktor sa
pneumaticima za sabijanje uz jedan vibracioni cilindar.

OSTALE MAINE ZA SABIJANJE TLA

Pogon im je s eksplozivnim motorima.Imaju ugraen vibrator sa 1200 o/min i tako

su konstruisani da se prilikom rada sami kreu unaprijed te je potrebno samo
odravanje pravca kretanja,to se postie upravljaem.Posebna vrsta vibracionog
nabijaa su znatnim dubinskim dejstvom tzv.mamut-nabija.

Postoje i nabijai na eksplozivni pogon tzv.abe. Takvi nabijai slue za sabijanje

onih dijelova nasipa koji su teko pristupani za valjke.Pri radu takve maine
poskakuju i same se kreu napred brzinom od oko 12 do 14 m/min.

7. MAINE ZA TRANSPORT I VUU

7.2. TRAKTORI NA PNEUMATICIMA

Traktori na pneumaticima su se razvili zahvaljujui nedavnom razvoju guma

velikih dimenzija. Za razliku od traktora na gusjenicama oni mogu da razviju
velike brzine uz dovoljnu vunu snagu,to im daje prednost.

Gume velikih dimenzija imaju male unutranje pritiske. Usljed toga je omogueno
nalijeganje vee povrine na tlo. Na taj nain se poveava trenje(adhezija), to
poveava vunu silu, odnosno oteava pojavu klizanja. Time je omogueno
vrenje operacija kopanja, transporta i planiranja po svim terenima, a u isto

9
vrijeme je omogueno postizanje znatnih brzina po privremenim
saobraajnicama.

7.21 Konstrukcija pneumatika

Razlikuju se sljedei tipovi guma:

1. Gume za noenje tereta imaju oblik pravilno rasporeenih ploica ili

dugmadi na gazitu. Taj model odlino nosi teret i prenosi silu trenja na tlo.
Njihova specijalna primjena je za osovine koje nisu pogonske, kao to su
osovine na vuenim skreperima, gume na valjcima sa pneumaticima i sl.
2. Gume za vuu imaju jako izraena rebra koja nisu zatvorena. Ona
omoguuju iskorienje vune sile do maximuma.
3. Gume za radove na kamenu- imaju jaka rebra razmaknuta ali zatvorena.
Svrha im je da do maksimuma tite skelet gume, da obezbjede veliku
sigurnost protiv habanja bez gubitaka sposobnosti prenoenja vune sile.
Specijalna im je primjena za istovarivae pozadi kod radova u majdanima i
na stjenovitom terenu, kao i za skrepere na zemljitu sa kriljcima.

Sastavni dijelovi pneumatika su : peta, skelet, sloj za raspodjelu naprezanja i

amortizaciju udara, gazite, vazduna komora(unutarnja guma).

7.22 Primjena pneumatika

Da bi pneumatici bili racionalno iskoriteni treba da budu sposobni da nose

odreene terete, pritisci u gumama treba da budu odgovarajui i saobraajnice
treba da su u dobrom stanju.

Prednosti primjene guma sa malim pritiscima su sljedee:

1. mnogo dui vijek trajanja nego kod guma sa visokim pritiscima

2. smanjivanje dejstva udara i potresa
3. omoguenje znatno lake vue i
4. pruanje bolje adhezije.

7.3. VOZILA VAN JAVNIH PUTEVA

Za razliku od drumskih vozila, kamiona, vozila van javnih puteva su takva

transportna sredstva , koja se mogu kretati po svakom terenu, bio to zemljani
put, usjek , nasip ili pozajmite , omoguuju postizanje velikih uinaka. U ovu
grupu vozila spadaju damperi, istovarivai pozadi i istovarivai kroz dno.

7.31 Tipovi vozila

Osnovna razlika izmeu drumskih vozila i vozila van javnih puteva je u njihovoj
robustnosti i brzini kretanja. U pogledu snage motora dolazi na jednu tonu
korisnog terena od 9 do 11 kW.

7.31.1. Damperi

10
To su manja vozila nosivosti od 30 do 70 kN, zapremine koa do 4 m3. Njihova je
karakteristika da imaju krutu vezu motora sa mjenjaem i diferencijalom. Zadnja
osovina je pogonska i ona ima velike pneumatike. Sjedite vozaa je obino tako
podeeno da se moe u toku rada obrtati za 180 stepeni , to omoguava vonju
u oba smjera bez okretanja vozila. Istovar se vri odjednom oslobaanjem koa ,
koji stoji u labilnoj ravnotei. Brzine kretanja su 24 km/h . Pogodni su za prevoz
bilo kog materijala, prvenstveno zemlje i kamena, a primjenjuju se uglavnom za
radove manjeg obima.

7.31.2 Istovarivai pozadi

To su teka vozila , pogodna za savladavanje i najteih zadataka u

graevinarstvu. U graevinarstvu se upotrebljavaju uglavnom tipovi do 250kN
nosivosti.

Pranjenje sanduka unazad vri se aktiviranjem tekih hidraulinih dizalica.

Operacija pranjena istovara traje od 0,6 do 1,5 min.

7.31.3 Istovarivai kroz dno

Kod ove vrste vozila sanduk je vezan sa vunim traktorom preko sedla. I ovo su
teka vozila,pogodna za teke zadatke. Izrauju se od 100 do 600 kN nosivosti,tj
do zapremine sanduka od 30 m3. Pranjenje se vri otvaranjem dna po cijeloj
duini pomou hidraulikog ureaja. Vrijeme istovara je neto krae nego kod
istovarivaa pozadi, jer se po potrebi istovar moe vriti dok je vozilo u pokretu.

Istovar pozadi ima prednost:

1. kada se radi o materijalu koji sadri krupne komade stijena

2. kada istovar treba da se vri na ogranienom prostoru
3. kada je transportno sredstvo izloeno udarima prilikom utovara
4. kada se zahtjeva maximalna elastinost pogona kod promjenjivih uslova u
pogledu materijala

Istovar kroz dno ima prednost:

1. kada treba da se prevozi i nasipa sipak materijal

2. kada se zahtjeva velika visina gaenja
3. kada se prevoz vri po manje-vie ravnom terenu
4. kada istovar nije prostorno ogranien
5. kada nagibi puta ,ukoliko su dionice dugake ,ne prelaze 3-5%.

7.4. VOZILA GRADILINOG TRANSPORTA

Primjenjuju se mali damperi,traktori sa jednoosovinskom prikolicom i

minidamperi. Minidamperi imaju daleko svestranije mogunosti primjene od
dampera. Imaju mogunost istovara sprijeda ili pozadi. Mogu imati i ko na
obrtnom postolju sa hidraulinom dzalicom za istresanje koa. Snaga motora je
od 6 do 20 kW. Brzine kretanje su male do 15km/h.

7.5 DRUMSKA VOZILA

11
Za potrebe graevinarstva dolaze u obzir sljedei tipovi drumskih vozila:

1. laka kombinovana kola(kombi-vozila) . Nosivost im je oko 15kN.

2. laki kamioni . Nosivost 30-50kN
3. kamioni srednje teine. Nosivosti od 50-70 kN
4. teka vozila (kamioni).

Pogon kod drumskih vozila je skoro iskljuivo dizel-motorima, jer je ekonominiji ,

dok se samo kod manjih tipova primjenjuje i benzinski pogon.

7.6. SPECIJALNA VOZILA

Posebnu grupu ine specijalna vozila za prevoz vode i goriva (auto cisterne) ,
zatim vozila za prevoz cementa (silo-kamioni).

Automjealice - Razlikuju se dvije vrste : jedne imaju otvor za punjenje bubnja

mjealice na vrhu , a druge se pune sa kraja. Nominalna korisna zapremina
bubnja iznosi oko 63,25% kada se prima gotova betonska masa, a ako se vri
mijeanje moe da se rauna sa 80% zapremine bubnja. Automijealice trebaju
da imaju i poseban rezervoar za vodu zapremine od 250-400 l u zavisnosti od
zapremine bubnja.

7.7 PRORAUN UINAKA VOZILA

Da bi se mogao odrediti uinak nekog vozila potrebno je da se prethodno izvri

proraun brzine kretanja , odnosno vremena trajanja pune i prazne vonje.

7.71 Uticaj na motor i vozilo

Prilikom kretanja vozila javljaju se otpori , a sem toga ima razliitih uticaja koji
smanjuju vunu snagu motora , a time i brzinu kretanja. Ti uticaji se mogu
podijeliti na uticaje koji djeluju na motor i uticaji koji djeluju na vozilo.

Uticaji koji djeluju na motor su uticaj nadmorske visine, temperatura vazduha i

uticaj istroenosti motora.

Uticaji koji djeluju na vozilo su unutranji otpori, otpori kotrljanja vozila, otpri na
savlaivanju uspona, otpor vazdunih masa, te otpor usljede inercije vozila kod
promjene brzine.

7.72 Proraun vune sile i brzine kretanja

Osnovni uslovi za pojavu kretanja treba da budu da je vuna sila jednaka ili vea
ukupnim otporima, i da je prirataj koliine kretanja jednak elementarnom
impulsu.

Kod odreivanja vrijednosti unutranjih otpora treba voditi rauna o stanju vozila,i
uzimati srednju vrijednost za odreeni vremenski period za neki posao. To vai
isto i za stanje istroenosti motora.

kod transporta van javnih puteva ili kod transporta po privremenim gradilinim
saobraajnicama , treba posebno voditi rauna o uslovima transporta. Kod

12
prorauna brzina kretanja za punu i praznu vonju dobijene vrijednosti treba
smatrati maksimalnim vrijednostima, koje treba umanjiti da bi se dobile prosjene
brzine u eksploataciji.

7.73 Proraun vremena trajanja radnog ciklusa

Trajanje radnog ciklusa izraeno je obrascem:

Tc = tu + tv + ti + to

Da bi mogli izraunati Tc treba da prethodno odredimo trajanje svake od operacija

radnog ciklusa.

Vrijeme trajanja utovara tu zavisi o kapacitetu mehanizacije za utovar. Vrijeme

trajanja istovara ti i okretanja zavisi od uslova rada.

Kada je poznato vrijeme trajanja radnog ciklus moe se izvriti proraun uinka
vozila. Teorijski uinak se dobija iz obrasca :

Ut=T*q/Tc

Praktian uinak dobijamo redukcijom vrijednosti teorijskog uinka uzimajui u

obzir rastresitost materijala , stepen punjenja koa vozila, kao i stepen korienja
radnog vremena. Prema tome praktian uinak e biti :

Up= Ut*kv*kp*kr

7.74 Trokovi transporta

Transportni trokovi u graevinarstvu sainjavaju znatan dio ukupnih trokova , i

od interesa je da se kod rjeavanja zadataka transporta obrati najvea panja.

Ttr=K/Up

K-kotanje jednog radnog asa vozila

Up-praktini uinak

7.8. IANE ELJEZNICE(IARE)

iane eljeznice su za razliku od obinih eljeznica transportna sredstva sa

kontinualnim dejstvom . Kod njih se materijal prevozi korpama koje su objeene o
elino ue , i koje mogu imati zapreminu od 200 do 1000 l. Za specijalne potrebe
, kao za prevoz grae , armature i sl umjesto korpe se primjenjuju specijalno
konstruisani nosai. Za prevoz cementa u rasutom stanju upotreljava se ili
kontejneri sa ureajem za hvatanje ili korpe sa ureajem za istovar kroz dno.

ianih eljeznica ima dvije vrste i to onih koje imaju jedno ue , kod kojih je
nosee ue ujedno i vuno , i onih koji imaju dva ueta tj. odvojeno nosee i
vuno .

Osnovni dijelovi iane eljeznice su :

13
 utovarna stanica na njoj se vri utovar materijala u korpe. To se obino
obavlja sipanjem materijal iz silosa ili se korpe pune odvojeno i naknadno
se objese na vjealjke;
linija iane eljeznice- ima nosee stubove na kojima su postavljene
papue koje nose nosee ue, i koturae preko kojih je postavjeno vuno
ue;
istovarna stanica- na njoj se vri istovar materijala iz korpi , obino u silose,
iz kojih se materijal dalje prenosi.

Uinak ianih eljeznica izraunava se na opti nain izraunavanja transportnih

sredstava sa kontinualnim dejstvom po obrascu:

Up=3600*q*kv*kp*v/l (kN/h)

q- sadraj korpe

v- brzina kretanja korpi

l- razmak korpi

kp- koeficijent punjenja korpi

iane eljeznice nalaze primjenu onda kada se kod rjeavanja problema

transporta nailazi na potrebu savlaivanja prirodnih prepreka, kao to su rijeke ,
teko premostive doline i sl. Ili kad treba savladati vee visinske razlike na
kraem odstojanju , ili prelaziti preko jako kupiranih terena.

7.9 TRANSPORTNE TRAKE

Najvea primjena im je u rudarstvu. Povoljna okolnost je veoma visok odnos

izmeu teine korisno tereta i teine konstrukcije trake , to omoguuje u odnosu
na druga transportna sredstva veliku utedu u pogonskoj energiji.

Prema svojoj konstrukciji transportne trake se dijele na pokretne transportere, koji

su obino na tokovima a mogu biti i prenosni bez tokova, i na nepokretne , koji
se polau po terenu.

Pokretne transportne trake duina im je od 5-25m', a irina 300-500 mm. Oni

manjih duina su prenosni i imaju noseu konstrukciju od tankih cijevi.

Stalne transportne trake- irine su 300-1500 mm , a brzina kretanja trake iznosi

1,5 3,0 m'/s.

Dozvoljeni nagib transportera- kod upotrebe glatkih traka od gume treba voditi
rauna o nagibu trake, koja u zavisnosti od materijala koji se prenosi moe da se
nagne do granine vrijednosti za taj materijal. U zavisnosti od nagiba mijenja se i
uinak.

Proraun uinka transportera zavisi od irine trake i brzine kretanja , te vrste

materijala koji se transportuje.

Ut=3600*F*v

14
F-povrina presjeka materijala na traci (zavisi o obiku presjeka transportera)

v-brzina kretanja trake

Treba posvetiti posebnu panju pri izboru gumene trake. Kod nas su transportne
trake primjenjene najvie kod veih ureaja za separisanje ljunka i kod veih
fabrika betona. U novije vrijeme poele su se primjenjivati trake od elinih
elemenata,koje su pogodne za tunelske radove.

7.10 VOZILA NA KOLOSIJEKU

Kod vozila na kolesijeku razlikujemo vuna tijela, lokomotive i dio koji je vuen,
vagone. U graevinarstvu se upotrebljavaju skoro iskljuivo eljeznice uskog
kolosijeka i to od 600 mm, 750 i 900 mm.

7.10.1 Lokomotive

Imaju najee dvije osovine sa brzinama kretanja od 10-20 km/h. Izbor tipa
lokomotive zavisi o irini kolosijeka,teini ina i udaljenosti pragova. irina
kolosijeka zavisi o transportnom zadatku i terenskim uslovima.

7.10.11 Parne lokomotive

U graevinarstvu se uglavnom primjenjuju tender-lokomotive. Na zavarenoj ili

zakovanoj asiji lei parni kotao,parni cilindri , kuica sa pregradom za vodu i
gorivo. Tokovi imaju leita sa klizanjem sa posebnim kuicama sa oprugama i
postavljeni su obino sa unutranje strane asije.

Pogonski mehanizam se sastoji od parnog cilindra sa ventilima, klipova sa

klipnjaama sa polugama za mijenjanje smijera vonje , kao i sa polugama za
vezu tokova.

Za radove u tunelima postoje specijalne vrste lokomotiva koje nemaju loite.

Lokomotiva se napaja parom u posebnoj stanici.

7.10.12 Motorne lokomotive

Kod ovih lokomotiva pogon je obino dizel-motorom. Snaga motora je kod

kolosijeka od 600mm do 66kW, a kod kolosijeka od 900mm do 147kW. Pogon
moe biti direktno preko pogonskih osovina ili se prenosi na pogonske osovine
preko jedne pomone osovine. Prednost primjene motorne lokomotive je to su
one odmah spremne za pogon , ne trebaju loaa , te je za rukovanje dovoljan
ovjek, ne troe gorivo za vrijeme ekanja, manjeg su gabaritai teine,
zagaivanje vazduha je znatno manje.

7.10.13 Elektrine lokomotive

I ove lokomotive se upotrebljavaju iskljuivo za podzemne radove. Dobro podnose

uspone , ne zagauju vazduh a cijena pogona im zavisi od cijene elektrine
energije. Nedostaci su to ovise o snabdjevanju energijom , moraju imati

15
specijalnu stanicu za punjenje akumulatora, kao i rezervne slogove sa
akumulatorima koji se pune dok lokomotiva radi.

7.10.2 Vagoneti

Prema svojoj konstrukciji u primjeni su obino vagoneti za istresanje (kip

vagoneti), sanduasti kiper-vagoni, vagoni samoistresai , kao i specijalni vagoni.

7.10.21 Kip-vagoneti

Izrauju se u veliini od 0,75 , 1,00 i 1,75m3 zapremine sanduka za kolosijek od

600mm. Za kolosijek od 900mm tipovi su ogreanieni na 2,0 i 4,0 m3. kod veih
vagoneta leajevi su sa klizanjem, akod manjih se primjenjuju valjci , koji su
neposredno uz osovinu. Istovar se vri prostim izvrtanjem.

7.10.22 Sanduasti kiper-vagoneti

Izrauju se veliine od 1,5m3 za kolosijek od 600mm i 2,0 i 4,0 m3 za kolosijek

irine 900mm. Leita su sa klizanjem. Istovar se vri pomou posebnog ureaja
za prevrtanje.

7.10.23 Vagoni samoistresai

Oni su specijalno konstruisani sa svrhom da bi se tedilo na vremenu potrebnom

za istovar, kao i da bi se smanjio potreban broj radnika. Istovar se vri ili pomou
ureaja sa kosom rampom ,koja vri preturanje vagoneta ili pomou poluge.
Primjena im je pogodna kod izgradnje tunela.

8. MAINE ZA PRENOS I DIZANJE

8.1. UVOD

Maine za prenos i dizanje su specijalne maine iz oblasti unutranjeg, odnosno

gradilinog transporta. One obuhvataju i razne vrste dizalica, koje vre uz prenos
preteno dizanje, te je uobiajeno da se one svrstavaju u sredstva tzv. vertikalnog
transporta.

8.2. KRANOVI
Kranovi su teke maine za prenos i dizanje tereta.
Primjena kranova je uglavnom kod prenosa komadnog materijala ili specijalnih
sudova sa materijalom. Ima ih vie vrsta, koje se po svojoj konstrukciji bitno
razlikuju. To su:
1. PORTALNI KRANOVI
2. MOSNI KRANOVI
3. KABEL-KRANOVI
4. DERIK-KRANOVI

8.2.1 PORTALNI KRANOVI

16
Ovi kranovi se sastoje od portala (rama), koji moe da bude fiksan, ili to je
ee, pokretan na kolosijeku.
Obino se izrauje od elika, reetkaste ili pune limene konstrukcije. Po gredi se
kree motorno vitlo (maka), nosivosti od 30 do 150 kN. Dimenzije rama su od
3,0/3,0 do 9,0/9,0 m. Ukupna teina im je od 15 do 50 kN.
Operacije koje on moe da obavlja svode se na utovar, pretovar i prenos u
granicama duine staze.
U novije vrijeme se primjenjuju teki portalni kranovi kod tzv. pune montae
kod graenja stambenih objekata. Njihova nosivost se kree od 2x50 kN do 2x175
kN. Visina stubova, koji imaju oblik jarma, iznosi do 40 m, a raspon krana je do 25
m, s tim da kranovi mogu imati i produenje grede u vidu konzola.
Brzine kretanja su sljedee:
Za kretanje krana po stazi (kolosijeku) 27 do 34 m/min
Za kretanje make po gredi 30 m/min
Za dizanje tereta 7,5 do 8,9 m/min
Teina cijelog krana iznosi od 320 do 450 kN, a snaga pogonskih motora od 25 do
67 kW.

8.2.2 MOSNI KRANOVI

Po svojoj konstrukciji su slini portalnim kranovima , ali nemaju stubove i imaju
vee raspone. Ovi kranovi se eu po inama, koje lee na tzv. kranskim
nosaima (gredama). Obino su eline reetkaste konstrukcije, a samo su oni
manjih raspona puni limeni nosai.
Imaju tri (elektro) motora i to za dizanje make, za pokretanje make du nosaa,
kao i za vonju krana po inama.
Brzine kretanja mosta su od 50 do 100 m'/min, make od 20 do 40 m'/min, a
brzina dizanja tereta od 6 do 20 m'/min.
Oni slue za manipulaciju po radionici, i pokrivaju cijelu osnovu radionike hale.
Obraun uinka se vri ralanjivanjem procesa na operacije kretanja u tri
dimenzije, zahvatanje terena, istovar, kao i saekivanje kod utovara.

8.2.3 KABEL-KRANOVI
Kabel-kranovi su velike maine, koje su u stanju da vre prenose veoma velikih
masa na vee udaljenosti u horizontalnom i visinskom smislu.
Prednost im je da sjedinjuju veliku nosivost sa velikim rasponima, ne zakruju
gradilite i to imaju velike brzine kretanja make, te omoguuju ostvarivanje
znatnih uinaka.
Dolaze u obzir samo za izvoenje veih radova.
Kabel-kranovi se sastoje od dva tornja, izmeu kojih je razapeto nosee ue, po
kome se kree maka koja nosi teret. Jedan od tornjeva ima pogonske ureaje,
ukoliko se radi o oba pokretna tornja, a drugi ima ureaje za zatezanje nosoeg
ueta.

8.2.4. DERIK-KRANOVI
Derik-kranovi se sastoje od vertikalnog jarbola, koji moe biti poduprt sa dva
kruta kraka, ili se ankeruje elinim uadima (od 4 do 12 komada). Jarbol lei na
leaju sa zglobom i moe da se okree oko svoje osovine.

17
Pogon se obavlja preko tri vitla, od kojih jedno slui za obrtanje jarbola sa
katarkom, drugo za dizanje i sputanje katarke, a tree za dizanje i sputanje
tereta.
Razlozi koji pogoduju primjeni derik-kranova su sljedei:
1. Veliki napredak u izgradnji i prjektovanju sve vitkijih lunih i kupolnih
betonskih brana.
2. Tenja za postizanjem to kraih rokova izgradnje .
3. Prilagoavanje starijih rjeenja novim oblicima objekta, sa zakrivljenom
osnovom.
4. Znatne visine objekata onemoguuju primjenu toranjskih dizalica radi male
nosivosti, dok se derik kranovima to lake savlauje.
Derik-kranovi se sa uspjehom mogu primjeniti kod montae mostova, kao i kod
montae elinih hala, odnosno kod montae gradnje sa prefabrikovanim
elementima.

8.3. TORANJSKE DIZALICE

One predstavljaju znaajnu racionalizaciju rada na prenosu i dizanju tereta te su u
visokogradnji nezamjenjive za prenos kabastog materijala, pa i betona.

Osnovne karakteristike dizalica su sljedee:

1. Konstrukcija kraka dizalice (ruke).
2. Poloaj obrtnog dijela dizalice.
3. Poloaj komandne kabine.
4. Konstrukcija postolja.
5. Tehniko eksploatacione karakteristike dizalice. Osnovne karakteristike su
brzina dizanja, obrtanja i kretanja.
Danas se proizvode:
1. Vema male, lake toranjske dizalice, moi noenja od 0,25 MNm do 0,45
MNm
2. Dizalice vee nosivosti, od 0,85 do 1,2 MNm
3. Teke nosivosti od 2,0 do 6,0 MNm

8.3.1 POKRETNE TORANJSKE DIZALICE

One se postavljaju na kolosijek. U zavisnosti od nosivosti dizalice odreuje se i
irina kolosijeka, te ona iznosi kod lakih dizalica oko 3,5 m, a kod tekih
( nosivosti oko 3,0 MNm) i do 8,0 m.
Domet toranjskih dizalica je kod lakih oko 25 m, a kod tekih iznosi i do 65m.
Pogon dizalica je redovno elektrini a broj motora zavisi o vrsti konstrukcije.
Potrebni su motori za dizanje tereta, obrtanje stuba dizalice , kretanje dizalice po
kolosijeku kao i za pokretanje make po strijeli ili za dizanje strijele.
Nove konstrukcije toranjskih dizalica su dizalice za raspodjelu betona. One su
usko povezane sa savremenom tehnologijom transportovanog i pumpanog
betona i osnovni im je cilj da omogue to bolju primjenu pumpi za beton, kao i
da im poveaju domet.
Tipovi:
1. Kranovi za raspodjelu betona na samoj pumpi za beton.
2. Kranovi za raspodjelu za postavljanje na tavanici.
3. Kombinacija toranjskih dizalica sa kranom za raspodjelu betona

18
8.4 AUTODIZALICE
Postoji veoma veliki broj tipova nosivosti od 30 kN pa sve do preko 4 MN.
Zbog svoje konstrukcije na pneumaticima autodizalice moraju da imaju
stabilizatore da bi se tokom procesa montae ( dizanja) teret ravnomjerno
raspodijelio na tlo. U protivnom bi pneumatici na strani tereta bili pretjerano
optereeni.
One imaju automatsku kontrolu dozvoljenog optereenja, vanrednu mogunost
finog podeavanja brzine dizanja pomjeranja strijele kao i veliku mo
manevrisanja pri kretanju.
Brzine kretanja iznose 60 do 80km/h. Pogon dizalice je preko motora vozila. Taj
motor pokree hidrauliku pumpu i pomou nje obavljaju se sve operacije pri
dizanju. Pritisak u pumpi iznosi do 300MPa.
Postoje i autodizalice sa reetkastim krakom. One su konstruisane za noenje
veih tereta.
Dizalice mogu biti montirane i na inskim vozilima i one mogu da slue kako za
potrebe na eljeznici tako i pri izgradnji industrijskih i drugih objekata koji su
povezani eljeznikim kolosijekom.

8.5 DIZALICE NA GUSJENICAMA

Sa razvojem potreba na montai, specijalno za montau u pokretu, konstruiu se
sve monije dizalice na gusjenicama, koje vie nemaju nikakve veze sa osnovnim
bagerom, iako im je konstrukcija ista.
Postoje i kombinacije auto-toranjskih dizalica dometa do 55m, dometa u visinu do
118m kao i toranjskih dizalica na gusjenicama.

8.6. SUDOVI ZA PRENOENJE TERETA

Slino kao kod kabel-kranova izrauju se sudovi za prenos betona i maltera, samo
manjih dimenzija, u zavisnosti od nosivosti dizalice. Kod materijala u komadima
primjenjuju se podloke , (palete) na koje se naslae materijal do pune nosivosti
dizalice, i dizalicom se dotura na optimalno odstojanje od radnika.

8.7 SPECIJALNI UREAJI

8.7.1 PUMPE ZA BETON
Pumpe za beton su maine koje slue za transport betona cijevnim vodovima.
Pumpe za beton mogu biti stabilne, prenosne i samohodne, postavljene na asiji
kamiona.
Rad pumpe zasniva se na potiskivanju betona klipom, bilo mehanikim ili
hidraulikim putem.
Osnovne karakteristike savremenih pumpi za beton su sljedee:
1. Velika manevarska pokretljivost, brzina kretanja im je do 80km/h
2. Velika brzina stavljanja u pogon
3. Puna samostalnost u radu, jer imaju sopstveni izvor snabdjevanja
energijom
4. Veoma lahko rukovanje jer se primjenjuju hidrauline komande
5. Malo habanje, jer se klip kree u vodenom mediju.
Posebnu vrstu ureaja za transport betona predstavljaju tzv. betonski topovi, kod
kojih se pogon vri sabijenim vazduhom.

19
Oni se sastoje od kazana sa koninim dnom koje se zavravaju krivinom, na koju
se nadovezuje transportni cijevni vod. Kazan se sa gornje strane zatvara
konusnim poklopcem, koji ima gumeni zaptiva. Zapremine kazana betonskih
topova se kreu od 250 do 1000 l.
Betonski topovi nalaze primjenu kod visokogradnje, u kom sluaju nije potrebna
dizalica za beton. Naroito je pogodna primjena kod betoniranja obloge tunela,
gdje je i inae sav pogon pomou sabijenog vazduha.

8.7.2 FULER-PUMPE
Pod tim imenom postoje specijalne pumpe za transport cementa u rasutom
stanju. One se sastoje od vretena sa puem, koje se obre brzinom od 1000
o/min, i koje na taj nain rasprava cement koji u nju dolazi iz silosa.
Primjena fuler-pumpe dolazi u obzir za manipulaciju cementa pri istovaru iz vozila
(silo-vagona i silo-kamiona), kao i kod utovara u silose. Za istovar iz vagona
primjenjuje se i pokretne fuler-pumpe. One imaju ureaj za prigrtanje cementa do
usta pumpe, i to ili pomou spiralnog pua, ili pomou tanjira koji rotira.

8.7.3 ARHIMEDOV PU
Prenos materijala u sipkom (rasutom) stanju moe da se vri tzv. arhimedovim
puem. To je spiralna navojnica izraena od elinog lima. Prenik joj je od 125 do
500mm, sa brojem obrtaja od 30 do 60 o/min. Primjena im je kod doziranja
cementa i pijeska, kao i veza izmeu mjesta istovara i utovara (silo-vagon-silos,
silos-fuler-pumpa i sl.).

8.7.4 AERACIONI LEBOVI

To je konstrukcija sanduastog presjeka, kaja je pregraena na dva dijela
tkaninom , ili poroznim keramikim ploama.
Nain dejstva je sljedei: cement se nalazi u tankom sloju na tkanini, ispod koje
struji sabijeni vazduh pod pritiskom od 500mm vodenog stuba. Vazduh prodire
kroz pore tkanine i izaziva efekat teenja cementa.

8.7.5 VILJUKARI
Viljukari su maine veoma pogodne za manipulaciju komadne robe. Sastoje se
od motornih kolica sa dizel-pogonom ili sa pogonom pomou elektromotora sa
akumulatorima.
Nosivost im je od 10-50 kN. Brzina dizanja tereta iznosi od 8 do 14 m/min, a
brzina kretanja od 6 do 32km/h. Tokovi su sa pneumaticima, ree sa punim
gumama. Imaju veliku mo manevrisanja jer im je razmak osovina malen, a
zadnji tokovi su obino zblieni.
Pogodni su za rad u fabrikama betonskih proizvoda, i u skladitima i u
radionicama.
Proraun uinka moe se vriti pomou sljedeeg obrasca:
UP= 60 * q/TC * kv * kp (kN/h)

20
8.8. UREAJI ZA DIZANJE TERETA
8.8.1 KOLSKE I HIDRAULINE DIZALICE
Kolska dizalica je sastavni dio svakog vozila i slui prilikom tekuih opravki, kao i
za poslugu na gradilitu. Nosivost im je od 1,5 do 200 Mp. Sastavni dijelovi su
ruica sa polugom, koja preko niza zupanika prenosi silu na nazupanu voicu,
preko koje se die teret.
Za dizanje veoma velikih tereta, kao to je to sluaj kod montae mostova i sl.,
primjenjuju se hidrauline dizalice koje imaju prenos izmeu klipa pumpe i klipa
za dizanje tereta od 1:400 do 1:6000. Sastavni dijelovi su mala klipna pumpa,
rezervoar za ulje, i cilindar sa klipom koji die teret.

8.8.2 PUNE KOTURAE

Za dizanje tereta se primjenjuju koturae, koje se mogu slagati na jednoj osovinici
u veem broju. Sila dizanja u odnosu na teret koji se die zavisi o broju pokretnih
koturaa, odnosno o broju uadi na kojima visi teret. Kod tga treba uvesti u raun
redukcioni koeficjent radi trenja izmeu ueta i koturae, kao i izmeu koturae i
osovinice. Nosivost im je do 100 kN ali se modeli nosivosti od 2 do 30 kN
najee primjenjuju.

8.8.3 EKRCI (runi i motorni)

ekrci ili vitla slue iskljuivo za dizanje tereta. Sastavni dijelovi su osovina sa
polugama i ruicama, sklop zupanika za prenos, kao i dobo za namotavanje
elinog ueta.
Vitla se nalaze u bagerskim mainama, esto kod betonskih mjealica, kod
toranjskih dizalica i liftova itd. Pogon im moe biti elektrini, to je najei sluaj,
pomou motora sa unutranjim sagorjevanjem, i pomou sabijenog vazduha ( za
podzemne radove).
Nosivost im je za potrebe graevinarstva do 30 kN a za druge potrebe se
proizvode i za znatno vea optereenja.

8.8.4 SKIP-DIZALICE
Skip dizalice slue za dizanje korpe ili sanduka. Sastoje se od motornog vitla i ina
voica, po kojima se kreu sanduk ili korpa. Slue za izbacivanje iskopa iz
temeljnih jama i kao sastavni dio betonskih mjealica za dizanje korpe i istresanje
u dobo mjealice.
Proraun uinka se vri na bazi trajanja radnog ciklusa, koji se sastoji od radnih
operacija punjena korpe, dizanja, istovara i sputanja. U zavisnosti od brzine
punjenja i eventualnog saekivanj zavisiti e i uinak.

8.8.5 ELEVATORI
Elevatori se sastoje od niza kofica (vedrica), koje su privrene bilo na gumenoj
traci ili na galovom lancu. Oni rade kontinuirano. Elevatori mogu biti vertikalni ili
nagnuti, u kom sluaju se pune kofice kreu sa gornje strane. Elevatori se
primjenjuju kod ureaja za proizvodnju agregata. Njima se sirovi materijal izdie
na veu visinu, da bi se zatim koristei gravitaciju proveo preko maina za
preradu, pranje i prosijavanje.

21
Proraun uinka se vri na sljedei nain:
Up= 3,6 * q/a * v * * kv * kp (kN/h)

8.8.6 LIFT-DIZALICE
Upotreba im je svestrana, kako u visokogradnji, tako i u niskogradnji. Prema
svojoj namjeni dijele se na:
1. liftove za visokogradnju (brze dizalice),
2. liftove za ahtove i
3. liftove za dizanje betona u sudu.
Brzine kretanja su za punu platformu od 30 do 40 m'/min, dok za praznu (kada lift
ima samo jednu platformu) obino 90 m'/min. Proraun uinaka vri se na sljedei
nain:
Up= 3600/TC * q * kv *kp (kN/h)
Liftovi za ahtove primjenjuju se sa jednom ili dvije platforme. Ovi liftovi imaju po
dvije ine voice, kao i specijalne osigurae za sluaj prekida elinog ueta.
Liftovi za dizanje betona imaju p dvije ine voice. Slini su skip-ureaju.

8.8.7 USPINJAE I SVOZNICE

Kada se ukazuje potreba za savlaivanjem veih visinskih razlika, to je najee
sluaj kod izgradnje hidroenergetskih objekata, primjenjuju se za dizanje tereta
uspinjae . One obino imaju jedan kolosijek sa mimoilaznicm u sredini ili to je
ree imaju dva kolosijeka.
Kod svoznica se umjesto dizanja vri sputanje tereta. I one imaju motorno vitlo,
koje slui umjesto za dizanje za koenje prilikom sputanja pune platforme.

8.8.8 VISEE KORPE (hengeban)

Visea korpa predstavlja veoma pogodno sredstvo transporta bila na otvorenom
prostoru ili u halama. Ona se sastoji od korpe zapremine od 0,3 do 3,0 m 3, koja
ima mogunost pranjenja kroz dno runim ili mehanikim putem. Ona se kree
po inama i tu postoje sljedee mogunosti:
vjeanje moe biti na noicama T nosaa (jedna ina)
vjeanje moe biti pomou jednog para U nosaa
vjeanje moe biti na gornjim noicama jednog para T nosaa
vjeanje moe biti na donjim noicama jednog para T nosaa

9.2. MAINE ZA IZRADU BETONA

9.2.1 UREAJI ZA USKLADITENJE AGREGATA I CEMENTA
Uskladitenje materijala moe biti na otvorenom prostoru ( u tzv. boksovima) ili u
zatvorenom prostoru (u silosima). Prednost zatvorenog prostora je u tome da je
agregat zatien od zagaivanja i nekontrolisanog vlaenja. Ako je cement u
dakovima obevezno je uskladitenje pod krovom, dok kod isporuke cementa u
rasutom stanju u obzir dolaze elini silosi. Silosi za cement obino su pokretni,
eventualno montani i izrauju se u veliinama od 100, 150, 200 pa sve do 3000
kN.

22
9.2.2 UREAJI ZA DOZIRANJE
Da bi se kod proizvodnje betona obezbjedila potrebna homogenost, treba da se
agregati i cement doziraju. To se moe vriti po zapremini ili po teini.

9.2.2.1 ZAPREMINSKI DOZERI

Najprostiji nain doziranja je punjenje korpe mjealice do odreene visine. To je
veoma netano i treba ga izbjegavati ak i kod sasvim malih i beznaajnih
radova.
Sljedei nain je doziranje runim kolicima. Za pojedine frakcije odresi se broj
kolica i visina punjenja.
Imamo i doziranje pomou sanduka, i pomou vagoneta.
To su sve naini kod kojig je ukljuen runi rad, primitivni su, skupi i netani i
treba ih izbjegavati.

9.2.2.2 TEINSKI DOZERI

Svi teinski dozeri baziraju se na mjerenju pomou vage. Kod uskladitenja u
silosima vaga moe da bude objeena ispod otvora svakog od pojedinih silosa, ili
moe da bude jedna za sve frakcije ukoliko je silos pregraen.

9.2.2.3 DOZERI SA PUEM I TRAKOM

Posebna vrsta dozatora za fine frakcije i za cement su dozeri kod kojih se
materijal dozira arhimedovim puem. Doziranje moe da se vri zapreminski, kod
ega se koliina odreuje vremenom obrtanja pua ili teinski.

9.2.3 MJEALICE ZA BETON

Mjealica za beton ima razliitih konstrukcija i tipova. One mogu biti stabilne ili
pokretne, sa periodikim ili neprekidnim dejstvom, kao i sa slobodnim ili sa
prinudnim mjeanjem.
Veliine mjealica su uglavnom normirane i izrauju se sa sljedeim veliinama:
75, 150, 250, 500, 750, 1000, 1500, i 2500 l.

9.2.3.1 MJEALICE SA HORIZONTALNOM OSOVINOM

Ove mjealice se izrauju kao mjealice sa slobodnim mjeanjem i kao mjealice
sa prinudnim mjeanjem.
Ima tipova konstrukcija kod kojih se mjeanje vri obrtanjem bubnja u jednom
smjeru, a pranjenje obrtanjem bubnja u suprotnom smjeru. Kod druge vrste
tipova bubanj se stalno obre u jednom smjeru, a pranjenje bubnja se vri
ubacivanjem lijevka u koji pada betonska masa za vrijeme obrtanja bubnja, na
koji nain se bubanj isprazni.

9.2.3.2 PRETURNE MJEALICE

Kod ovih mjealica bubanj se obre oko svoje osovine i uz to se moe obrtatioko
horizontalne osovine na koji nain se vri pranjenje , kada se bubanj iskrene
nanie, odnosno punjenje kada se iskrene navie.

9.2.3.3 PROTIVSTRUJNE MJEALICE

23
Kod ove vrste mjealica mjeanje se vri prinudnim putem. Ima ih i sa
horizontalnom i sa vertikalnom osovinom.

Primjena pojedinih vrsta betonskih mjealica

Betonske mjealice sa horizontanom osovinom imaju najiru primjenu i
primjenjuju se na gradilitima od malog do srednjeg obima, ali koja nisu
najmodernije opremljena. Kod manjih objekata primjenjuju se pokretne mjealice,
dok se kod veih primjenjuju i stacionarne.
Preturne mjealice su ranije vile esto u upotrebi kao i pokretne, dok se danas
skoro iskljuivo primjenjuju kao stacionarne u fabrikama betona.
Betonske mjealice sa kontinualnim radom, kod kojih se doziranje agregata i
cementa vri kontinualno arhimedovim puem za svaku frakciju imaju nedostatak
da je doziranje nedovoljno precizno, da je izmjena mjeavine veoma
komplikovana i da ne mogu da mjeaju betone sa krupnim zrnom. Prednost im je
da su veoma ekonomine, imaju velike uinke i prinuavaju cijelo gradilite da
dri njihov tempo.

Proraun uinka
Uinak betonskih mjealica sa periodikim dejstvom obraunava se po obrascu:
UP=(Q *n*kr*kv)/1000 (m3/h)
9.2.4. FABRIKE BETONA (dispozicija i izbor maina)
Kod svake fabrike betona je osnovni princip obezbeenje dovoljne rezerve
agregata i cementa, da bi se obezbjedio kontinuitet u radu. To se najlake moe
postii primjenom tornjeva sa silosima za pojedine frakcije i cement.
Doziranje sastojaka je redovno primjenom teinskih dozatora, uglavnom
automatskih.
Za dimenzioniranje i izbor fabrike mjerodavan je zahtjevani asovni uinak.

Po svojoj veliini razlikuju se sljedei tipovi fabrika betona:

1. Fabrike betona veliine od 10 do 25 m3/h
2. Fabrike betona kapaciteta od 30 do 60 m3/h
3. Fabrike betona kapaciteta od 80 do 600 m3/h

9.3 MAINE ZA OBRADU BETONA

Obrada svjee betonske mase vri se spravama na principu vibracija. U zavisnsti
od vrste elementa koji se obrauje, vibratori se dijele na spoljne, koji mogu biti
oplatni vibratori, koji se postavljaju na oplatu ili povrinski , kojima se obrauju
betonske ploe i obloge i na unutranje, koji se zovu pervibratori.

9.3.1 OPLATNI VIBRATORI

Ova vrsta vibratora ima ureaj za lako i brzo privravanje na dijelove oplate.
Moe da ima samo jedan rotor ili dva vezana planetarnim zupanicima. Na
elekromotoru sa izduenom osovinom postavljen je neizjednaeni teret, kod kojeg
se ekscentricitet moe regulisati, i kod obrtanja motora dolazi do stvaranja
vibracija. Kod njih se upotrebljavaju asinhroni kratko vezani motori.

9.3.2 POVRINSKI VIBRATORI

24
Kod ove vrste vibratora pogon moe biti i pomou benzinskih motora. Ima ih
razliitih konstrukcija i slue za obradu betonskih tavanica, trotoara i sl. Kod
betonskih kolovoza slue za obradu ivinih traka. U ovu grupu dolaze i vibro
stolovi, koji se upotrebaljvaju kod izrade prefabrikovanih elemenata, najee u
betonjerkama.

9.3.3 PERVIBRATORI
Ova vrsta vibracionih sprava dejstvuje u samoj betonskoj masi i ima najefikasnije
dejstvo. Nain rada je taj, da se pervibrator uroni u betonsku masu i nakon
obrade se premjeta na sljedee mjesto. Kod velikih betonskih radova primjenjuju
se paketi pervibratora, koje posluuje kran ili mali buldozer. Pogon im je pomou
elektrine energije, bilo da imaju motor u samoj glavi, ili imaju fleksibilno crijevo,
a moe biti i pomou eksplozivnih motora ili pomou sabijenog vazduha.

9.4. MAINE ZA PRERADU ARMATURE

Cijeli rad na preradi armature moe se podijeliti na sljedee operacije:
1. Prijem i uskladitenje sirovine, nepreraene armature.
2. Linije za sijeenje i krojenje armature, koje mogu biti pokretne i
nepokretne.
3. Linije za savijanje skrojene armature imaju radne stolove, mainu za
savijanje, kao i stolove za odlaganje savijene armature, gdje se vri njeno
sortiranje, obiljeavanje i povezivanje, odnosno priprema za isporuku i
transport.
4. Deponovanje preraene armature i isporuka potroaima.

9.4.1 MAINE ZA SJEENJE ARMATURE

Ima ih na elektrini i na hidraulini pogon. Novije konstrukcije imaju hidraulini
dra mogu da odjednom sijeku i ve broj ipki u zavisnosti od njihovog prenika.
Starije konstrukcije imaju vertikalno postavljen no i ipke moraju da se naslau u
otvor pored noa.

9.4.2 MAINE ZA SAVIJANJE ARMATURE

Maine za savijanje armature rade na elektrini ili na hidraulini pogon. One
imaju obrtni tanjir sa jednim fisknim centralnim epom i jednim koji moe da se
premijeta i postavlja prema potrebi. Tanjir moe da ima i rukavac sa epom za
savijanje kosih gvoa.

9.4.3 MEHANIZACIJA UNUTRANJEG TRANSPORTA

Kao osnovna maina moe da poslui mosni kran (u hali) koji moe da opluuje
deponiju nepreraene armature, tj. Da vri prijem materijala, kao i da vri utovar
preraene i sortirane armature u transportna sredstva.
Kao pomona maina u procesu proizvdnje moe da postoji i maina za eono
zavarivanje. Njena uloga je da omogui iskorienje kraih komada ipki pojedinih
profila armature nastavljenjem pomou eonih varova u ipku vee duine, koja
moe da se ponovo ubaci u proces.

9.5. MAINE ZA PRERADU I OBRADU DRVETA

25
Prema potrebama i zadacima moe se izvriti sljedea podjela prema tehnologiji:
1. Pripremna faza, koja obuhvata preradu oblovine u struganu grau
odreenih dimenzija i specigikacije
2. Faze obrade drvene grae za potrebe oplate
3. Faza dorade i oporavke (odravanje) gotove oplate.
Maine za obradu i preradu drvene grae su gateri, koji mogu biti vertikalni i
horizontalni.

26