Professional Documents
Culture Documents
Postoji irok spektar fizikih ponaanja koje ljudi primenjuju zavisno o situaciji u kojoj se nalaze.
Govor tela moe mnogo otkriti o naem stanju uma. Na primer, ljudi tokom razgovora mogu
zuriti u pod, prekrstiti ruke, ekati se po glavu ili nervozno cupkati. Ljudi se ponaaju na
razliite naine iz sasvim razliitih razloga, kae agentica.
Definisanjem neijeg osnovnog modela ponaanja moemo razumeti njihovo ponaanje, odnosno
otkriti rade li neto iz navike, ili je to to rade pokazatelj da neto skrivaju, da se ljute ili su tek
nezrele osobe koje ne znaju kako reagovati u odreenim situacijama.
2. Pazite na neloginosti
Biva agentica tvrdi da je pri "itanju" ljudi najbitnije obratiti panju na odstupanja izmeu
ponaanja i izgovorenih rei. Na primer, jeste li primetili da neko u vaoj blizini ima naviku da
kalje kada je nervozan? Moe li to znaiti da takve osobe zapravo kriju vie nego to nam se ini
na prvi pogled?
Obini gestovi ili jednostavne rei ne moraju nuno imati skriveno znaenje, no kada se odreene
geste kontinuirano pojavljuju istim redosledom, vreme je da panju usmerite na ovakvo
ponaanje. Na primer, ako neko neprestano kalje, eka glavu ili cupka nogama u isto vreme,
trebali biste biti oprezni, savetuje agentica.
4. Usporedite ponaanje
Ako primetite da se neko ponaa izvan okvira "normalnog" ponaanja, obratite posebnu panju
na takve osobe. Posebno na interakciju takvih osoba s drugim ljudima. Menja li se njihov izraz
lica prilikom komunikacije s drugim ljudima? to ele poruiti svojim govorom tela?
5. Pogled u "ogledalu"
Ogledalo neuroni koji se nalaze u naem mozgu doslovno su ogledalo stanje naeg uma. Na
primer, osmeh aktivira miie koji su odgovorni za sretni izraz naeg lica, a kada se mrtimo,
pokazujemo nae nezadovoljstvo.
Dokazano je da kada direktno gledamo u osobu koja nam se svia, miiima lica aljemo signale
da je vreme za oputanje. Ako lice osobe koju gledamo ne uzvrati istom ekspresijom, to znai da
se toj osobi ne sviamo ili joj jednostavno ne odobrava neki na potez.
Najsnanija osoba nije uvek ona koja sedi na zaelju stola. Samopouzdana osoba, u pravilu ima
snaan glas, ne glasan, ve jasan. esto se dogaa da su voe nekih skupina slabe osobe koje
uvelike zavise o onima koje vode te se esto oslanjaju na njih. Pokuajte razabrati ko u nekoj
skupini ljudi ima najvri karakter i vae anse za uspeh pri "itanju" e porasti.
Ukoliko osoba prilikom kretanja gleda u svoje noge umesto ispred sebe, to je oiti znak
nedostatka samopouzdanja. Ako primetite takvo ponaanje kod neke osobe u grupi, pohvalite tu
osobu kako biste zadobili njeno poverenje. Takvoj osobi morate postaviti direktno pitanje kako
biste saznali ono ega se boji izrei na glas.
Kljune rei uglavnom daju bolji smisao onome o emu osoba razmilja. Na primer, ako vam ef
kae da je odluio raditi sa nekom novom kompanijom, kljuna re u njegovoj izjavi je da je
"odluio". Ova re vrlo verojatno moe znaiti da va ef ili nije impulsivna osoba, da razmilja o
razliitim nainima delovanja ili pak planira i analizira nekoliko koraka unapred.
Svako od nas ima jedinstvenu linost no postoje neka osnovna pitanja koja nam omoguavaju da
spoznamo glavne karaktersitike osobnosti pojedinca. Je li osoba introvertna ili ekstrovertna? Jesu
li interakcije sa drugima motivacija za njegove postupke? Kako se osoba nosi sa rizikom i
nesigurnostima? ta hrani ego te osobe? Kako se ponaa u stresnim situacijama? Kakva je osoba
kada je oputena?
Uspete li odgovoriti na ta pitanja, znate sve o nekoj osobi. Imajte na umu da je za "itanje" drugih
ljudi potrebno puno vebe i ne zaboravite kako svako pravilo ima izuzetke. Drite li se ovih
pravila moete usavriti vetinu zapaanja te bolje razumeti druge ljude ime ete postati bolji
sugovornici.