SVEUILITE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

ANTIOKSIDANSI I ZDRAVLJE
SEMINARSKI RAD

OPATIJA, 2017.

0
 ANTIOKSIDANSI I ZDRAVLJE

SEMINARSKI RAD

MENTOR: dr.sc. Greta Krei STUDENT:

Tomaso Habjanec 22159/12
Nikola Blaevi 22407/13
Matija Galekovi 22183/12
KOLEGIJ: Trendovi u prehrani

Opatija, sijeanj 2017.

1
 SADRAJ

UVOD.......................................................................................................................................3
1. LJUDSKI ORGANIZAM...................................................................................................4
2. ANTIOKSIDANSI...............................................................................................................6
3. VITAMINI S ANTIOKSIDACIJSKIM DJELOVANJEM.............................................7
3.1. Vitamin A...............................................................................................................7
3.2. Vitamin C...............................................................................................................8
3.3. Vitamin E...............................................................................................................9
4. MINERALI S ANTIOKSIDACIJSKIM DJELOVANJEM...........................................10
4.1. Bakar.......................................................................................................................10
4.2. Cink.........................................................................................................................11
4.3. Selen........................................................................................................................12
5. ANTIOKSIDANSI U KOZMETICI.................................................................................13
ZAKLJUAK........................................................................................................................15
LITERATURA........................................................................................................................16

2
UVOD
Dananji nain ivota i ritam samog ovjeka uvelike utjee na njegovo zdravlje, a ono
najvanije od svega jest rad metabolizma. Kako bi o tome mogao voditi brigu i svakodnevno
se hraniti namirnicama koje pruaju organizmu dovoljno energije vano je poznavati i sam
njihov sastav. Tema dananjeg seminarskog rada je Antioksidansi i zdravlje, koja je vrlo
aktualna s obzirom, da su antioksidansi danas neizostavni dio svakodnevice, te njihova
funkcija kao takva uvelike utjee na zdravlje rada organizma. Svrha i cilj ovog rada je ukazati
na znaaj i vanost same teme rada, te upoznati itatelje sa teorijskim znaajkama teme rada,
te na taj nain prikazati kako sami sebi moemo poboljati zdravlje i rad metabolizma.
Rad je napisan u pet cjelina, te uvod i zakljuak. Prvi dio rada Ljudski organizam
objasnit emo to je on zapravo te kakvu ulogu igra u nainu ishrane te u krajnosti to ono
znai za nae zdravlje. U drugom djelu rada Antioksidansi uvesti e nas u sam pojam te
neke osnovne karakteristike njihe svrhe i utjecaja, dok emo u treem i etvrtom djelu rada
Vitamini s antioksidacijskim djelovanjem i Minerali s antioksidacijskim djelovanjem ,
objasniti koji su neki od najbitnijih vitamina i minerala s antioksidacijskim djelovanjem, od
koje su vanosti te kako utjee na sam organizam i na zdravlje . U zadnjem petom djelu rada
Antioksidanski u kozmetici objasniti emo kakva je povezanost antioksidansa s
kozmetikom, kada dovodimo u pitanje svoje zdravlje.

Metode rada koritene u pisanju seminara jesu:

Deduktivna metoda
Metoda konkretizacije
Statistika metoda
Metoda analize

1. LJUDSKI ORGANIZAM
3
 Sustav organa je skup svih organa koji imaju zajedniku funkciju i vre odreeni zadatak
u organizmu. Ljudski organizam je vrlo sloen bioloki sustav kojeg ine vie od 100
bilijuna stanica. Procjenjuje se da se svake minute proizvodi vie od 300 milijuna novih
stanica, te nadalje, da se svake sekunde u svakoj stanici zbiva oko 40.000 biokemijskih
reakcija. Sve te reakcije ukljuuju konstantni tijek elektrona ( negativne subatomske estice) i
protona ( pozitivne subatomske estice ) ime dolazi do stvaranja slabih elektrinih struja.
Svaka zdrava stanica ima normalni potencijal membrane od -85 mV. Taj potencijal je
neophodan za ivot i omoguuje normalno odvijanje i ponavljanje svih biokemijskih staninih
reakcija.
Ako padne normalni potencijal1 stanine membrane , metabolizam stanica se naruava.
Ulaz hranjivih tvari i izluivanje metabolikog otpada postaju nedovoljni. Stanica poinje
degenerirati i na kraju umire. Bioelektricitet je kritina komponenta za normalno
funkcioniranje i ivot ljudskog organizma. Elektricitet proima sva tkiva organizma i moe se
objektivno mjeriti. Da bi bio u stanju proizvoditi i slobodno provoditi elektricitet kroz tijelo
( ivci, mozak, krv, miii, meustanina matrica) organizma mora imati dovoljnu koliinu
minerala. Ioni ( pozitivno ili negativno nabijeni atomi ili grupe atoma) su vodii elektriciteta.
Najvaniji ioni minerala su kalcij, magnezij, natrij, kalij, fosfor i klor. Da i mogli ispravno
provoditi elektricitet, specifina tkiva i tjelesne tekuine zahtijevaju vrlo precizne
koncentracije razliitih minerala.
Jednostavni sustavi organa kod ljudi, sisavaca i drugih ivotinja su oni koji se sastoje
od grupe vrlo slinih ili ak istih organa. Primjeri takvih sustava
su kardiovaskularni, dini i ivani sustav. Skup svih sustava organa ini organizam.
Ljudski organizam se sastoji od mnogo sustava organa s odreenom funkcijom. Oni su svi
potrebni za pravilan rad ljudskog tijela.

1 http://drmardjetko.hr/ (9. sijeanj 2017. )

4
Sustavi organa koji ine ljudski organizam jesu:

krvoilni sustav: omoguuje kolanje krvi (a time i kisika i hranjivih tvari) organizmom

probavni sustav: zaduen je za probavu i razgradnju hrane u tijelu

endokrini sustav: sastoji se od lijezdi koje proizvode hormone

limfni sustav: omoguuje kolanje limfe organizmom

miini sustav: zaduen je za pokretanje pojedinih miia i miinih skupina

ivani sustav: omoguuje prijenos i obradu informacija koje primamo iz okoline

spolni sustav: omoguuje razmnoavanje, a time i odravanje ljudske vrste

dini sustav: omoguava disanje te unos prijeko potrebnoga kisika i otputanje

uglijkovog dioksida

kotani sustav: sustav sastavljen od niza kostiju i zglobova te slui kao potporanj tijelu

mokrani sustav: omoguuje izluivanje mokrae i tetnih tvari

osjetilni sustav: sustav razliitih osjetila u tijelu pomou kojih primamo informacije o
okolini

5
2. ANTIOKISDANSI
Antioksidansi su tvari podrijetlom iz hrane koje slue tijelu za zatitu od slobodnih
radikala, molekula koje su proizvod normalnog metabolizma, a kod bolesti, starenja, ili
pretjeranog izlaganja toksinima nastaju u prevelikim koliinama te izazivaju oteenje u
organizmu.
Slobodni radikali su sami po sebi vrlo nestabilni i brzo reagiraju s okolnim
molekulama te tako poinju procesi koji se nazivaju oksidacijom. Ona moe imati tetan
uinak na organizam. Ako slobodni radikali prouzroe oksidaciju DNK, koja se nalazi u jezgri
stanice, nastaje mutacija koja moe znaiti nastanak raka. Oksidacijom estica kolesterola u
krvi moe poeti stvaranje masnih naslaga u arterijama, a time i razvoj boledti srca te
modanog udara. U tijelu se proizvode endogeni antioksidansi koji ponitavaju uinak
slobodnih radikala no vitamini, minerali i fitokemijske tvari njihove si vrijedne nadopune.
Prema tome dodatni izvori tih tvari nuni su za odravanje zdravlja. Dobro uravnoteen
multivitaminski i multimineralni pripravak prua dovoljno mineralnih antioksidansa, no da bi
prehrana bila optimalna potrebne su dodatne koliine vitamina C i E. Neki drugi dodaci
prehrani mogu pomoi u otklanjanju simptoma nekih bolesti. Primjerice tako koenzim Q 10
moe pomoi oboljelima od bolesti srca dok alfa - lipoina kiselina onima koji imaju
dijabetiku neuropatiju ili AIDS. Fitokemijske tvari s antioksidacijskim djelovanjem mogu se
uzimati kao dadaci prehrani

6
3. VITAMINI S ANTIOKSIDACIJSKIM DJELOVANJEM

3.1. Vitamin A

Vitamin A je vitamin koji je topiv u masnoama, a skladiti se u jetri. Dio vitamina A

dobiva se konzumiranjem ivotinjskih masnoa, a dio se u crijevu stvara iz beta-karotena. U
organizmu dolazi u raznim oblicima koji se nazivaju retinoidima jer su bitni za zdravlje retine,
mrenice oka.Taj vitamin spreava nono sljepilo, odrva kou i stanice sluznica dinog i
probavnog sustava te pomae u gradnji kostiju i zubi. Nuan je za razmnoavanje, normalan
rast i razvoj. Vitamin A iznimno je vaan za imunoloki sustav, ukljuujui stanice koje se
nalaze u sluznici dinog i probavnog sustava, a bitne su za probavu mnogih bolesti.
Vitamin A najpoznatiji je po sposobnosti odravanja vida i pomoi u prilagoavanju na
gledanje u tami. Moe ublaiti simptome suhog oka, stanja koje se pojavljuje u mnogim
zemljama u razvoju, a povezano je s tekim manjkom tog vitamina. Budui da jaa imunost,
ta esencijalna hranjiva tvar znatno pojaava otpornost na zarazne bolesti,ukljuujui upalu
grla, prehladu, gripu i bronhitis. Moe pomoi i kod labijalnog herpesa zostera, bradavica na
koi (koje su prouzroene virusima), infekcija oka i infekcija rodnice gljivicama, a moda i u
kontroli alergija. Taj vitamin moe pomoi u borbi protiv raka dojke i plua, a takoer moe
produljiti ivot oboljelih od leukemije. Istraivanja na ivotinjama govore da vitamin A
usporava rast melanoma, smrtonosnog oblika raka koe. Takoer pomae oboljelima od raka
tako topojaava djelovanje kemoterapije ako je razina tog vitamina u organizmu dovoljna.
Tijekom 40 ih godina prologa stoljea vitamin A prvi se put upotrebljavao u
lijeenju bolesti koe ukljuujui akne i psorijazu, no doze su bile vrlo velike i toskine.
Poslije su razvijeni sigurniji oblici, posebice retinoina kiselina koja se prodaje kao lijek na
recept.
Pri optimalnoj razini u organizmu vitamin A potie zacjeljivanje rana i ubrzava
oporavak od istegnua ligamenata i iaenja zglobova. Djelovanje se oituje i u probavnom

7
sustavu, gdje pomae u lijeenju upalne bolesti crijeva i ulkusa. Osim toga, dovoljna koliina
vitamina A pomae u oporavku od modanog udara. Katkadod manjka tog vitamina pate ene
s predugim i obilnim menstruacijama. 2

3.2 Vitamin C
Znanstvenici ovaj vitamin jo nazivaju askorbinskom kiselinom budui da djeluje
protiv skorbuta, koji je u prolosti predstavljao veliki problem, posebice moreplovcima.
Danas ovaj vitamin vie nema primarnu zadau otklanjanja skorbuta, nego se sada ee
koristi kao tvar koja moe stanicama pruiti zatitu. On je glavni antioksidans topiv u vodii
pomae u spreavanju oteenja koje prouzrouju nestabilni slobodni radikali; glavno mu je
mjesto djelovanja unutarstanini prostor, u kojem ima mnogo vode.
Vitamin C ima uinke u cijelom tijelu. Pomae u jaanja kapilara i staninih
membrana, a nuan je za stvaranje kolagena. Tako spreava nastajanje modrica, potie
zacjeljivanje te jaanje ligamenata i tetiva, a zubno meso odrava zdravim i jakim. Takoer
pomae stvaranju hemoglobina u crvenimkrvnim stanicama, kao i apsorpciju eljeza iz hrane.
Budui da je antioksidans, vitamin C titi od nastanka raka i bolesti srca; nekoliko je
istraivanja upozorilo na povezanost niske vrijednosti tog vitamina sa sranim infarktom. Ta
tvar moe produljiti ivot. Prema jednomistraivanju, ljudi koji su unosili na dan vie od 300
mg vitamina C (iz hrane ili dodataka prehrani) ivjeli su dulje od onih koji su ga unosili manje
od 50 mg. Drugo je istraivanje pokazalo da dugotrajno uzimanje dodataka prehrani s
vitaminom C titi od nastanka starake mrene, to jest zamuenja lea, zbog ega vid slabi. U
ene koje su deset ili vie godina uzimale vitamin C prvi stadij mrene pojavljuje se 77% rjee
nego u onih koje nisu rabile dodatke prehrani s tom tvari. Uinkovit je i protiv astme. Brojna
su istraivanja pokazala da uzimanje dodataka prehrani s vitaminom C pomae u spreavanju
i ublaavanju simptoma te bolesti. Kod eerne bolesti tipa 1 otean je transport vitamina C u
stanice, uzimanje 1000 do 3000 mg te tvari moe pomoi u spreavanju komplikacija
poremeaja kaoto su bolesti i visoka razina kolesterola.3

2 Vodi kroz vitamine minerale i dodatke prehrani, Margaret Ashwell, Alan Lakin, Anne
Walker, John Cormack,Mozaik knjiga, 2008 (174-175)
3 Vodi kroz vitamine minerale i dodatke prehrani, Margaret Ashwell, Alan Lakin, Anne
Walker, John Cormack, Mozaiik knjiga, 2008 (180-181)

8
 3.3. Vitamin E

Vitamin E uobiajeni je naziv za skupine srodnih tvari poznatih i kao tokoferoli.

Tokoferoli dolaze u nekoliko oblika postoje alfa -, beta-, gama- i delta tokoferoli. Alfa
tokoferol najei je i najsnaniji oblik vitamina E. Budui da je topiv u masnoama, taj se
vitamin dugo moe skladititi u organizmu i to najee u masnom tkivu i jetri. Nalazi se
samo u nekim vrstama hrane i to u onoj koja sadri bogate masnoe pa je dovoljne koliine
teko unijeti prehranom s malo masnoa. Dodaci prehrani korisni su za postizanje optimalne
razine vitamina E u organizmu.
Jedna je od glavnih uloga vitamina E zatita staninih membrana. Takoer pomae
organizmu u iskoritavanju vitamina K i selena. Danas je najpoznatiji zbog antioksidacijskog
djelovanja, korisna u sprjeavanju raznih bolesti; drugim rijeima, ta tvar pomae u
neutralizaciji slobodnih radikala nestabilnih molekula kisika koje oteuju stanice.
Budui da uva stanine membrane i djeluje antioksidacijski, vitamin E moeimati
ulogu u spreavanju raka. Postoje i uvjerljiva istraivanja koja pokazuju da titi od
kardiovaskularnih bolesti, ukljuujui bolesti srca, srani i modani udar. Mehanizam
djelovanja jest smanjivanje razine loeg (LDL) kolesterola i nastanka ugruaka krvi.
Povoljnu uinku na bolesti srca pridonosi i protuupalno djelovanje vitamina E. Rezultati dviju
velikih studija pokazali su da ta tvar smanjuje rizik nastanka bolesti srca za 25% do 50%.
Vitamin E takoer moe sprijeiti pojavu bolova u prsima. Novija istraivanja pokazuju da
uzimanjavitamina E s vitaminom C titi od nekih tetnih uinaka konzumiranja masne hrane.
Zbog uinkovitosti vitamina E u zatiti stanica od slobodnih radikala neki ljenici
smatraju da on moe usporiti starenje. Postoje i dokazi da ta tvar jaa imunosni sustav starijih
osoba, titi od uinka toksina iz cigaretnog dima i oneienje okolia, odgaa razvoj starake
mrene te usporava napredovanje Alzheimerove, a moda i Parkinsonove bolesti. Druga

9
istraivanja pokazuju da vitamin E moe ublaiti jake bolove u nogama koji se pojavljuju kod
bolesti krvoilnog sustava, a nazivaju se intermitentnom klaudikacijom.4

4. MINERALI S ANTIOKSIDACIJSKIM DJELOVANJEM

4.1. Bakar

Bakar nalazimo u prirodi kao crvenkastu kovinu koja se esto upotrebljava u

proizvodnji posua kao i za zubne ispune (plombe), a prisutan je u tragovima i u cijelome
ljudskom tijelu. Taj se mineral u dodacima prehrani nalazi u obliku bakar karbonata, bakar
citrata i bakar glukonata. Iako se taj element u tragovima nalazi u mnogim vrstama hrane
(primjerice koljkama, ivotinjskim jetrima, cjelovitim itaricama, mahunarkama, oraastim
plodovima i sjemenkama), u tipinoj prehrani vrlo ga je malo.
Bakar je nuan za sintezu kolagena, osnovne bjelanevine od koje se sastoje kosti,
koa i vezivno tkivo. Vaan je pri nastajanju crvenih krvnih stanica, pomae u iskoritavanju
uskladitenog eljeza,a vaan je i za imunost i plodnost. Ukljuen je i u stvaranje melanina
(prirodnog tamnog pigmenta koji se nalazi u kosi,koi i oima), tako da je bitan i za stalnu
pigmentaciju. Postoje dokazi da bakar moe pomoi pri spreavanju visokog krvnog tlaka i
poremeaju ritma rada srca. Ima miljenja i da spreava oteenja tkiva slobodnim radikalima
pa bi po tome pomogao u spreavanju raka, bolesti srca i drugih tegoba. Dovoljna razina
bakra u organizmu pomae u odravanju niske razine kolesterola.
Bakar je nuan za sintezu mnogih enzima, posebno superoksid dismutoze koja je
jedan od najsnanijih antioksidansa u organizmu, a moe i pomoi u zaustavljanju gubitka
kotane mase prouzroen osteoporozom. Pravi manjak bakra je rijedak, a uglavnom nastaje u
osoba koje boluju od Crohnove bolesti ili celijakije, kao i onih s nasljednim poremeajima
apsorpcije bakra (poput albinizma).
Simptomi manjka bakra su: umor, poremeaji ritma rada srca, krhka kosa izblijedjele
boje, visok krvni tlak, anemija, deformacija kostura i neplodnost. Samo 10 mg bakra, ako se
4 Vodi kroz vitamine minerale i dodatke prehrani, Margaret Ashwell, Alan Lakin, Anne
Walker, John Cormack Mozaiik knjiga, 2008,(184-185)

10
uzme odjednom, moe izazvati muninu te bolove u miiima i eludcu. Do danas nije
zabiljeeno teko trovanje bakrom kao posljedica uzimanja dodataka prehrani. Ipak u nekih
ljudi koji se u poslu koriste pesticidima s bakrom dolo je do oteenja jetre, kome pa ak i
smrti.5

4.2. Cink
Cink je koncentriran u miiima, kostima, koi bubrezima, jetri, guterai, oima, a
kod mukaraca i u prostati. Mnogo ga moemo pronai i u visokoproteinskoj hrani kao to su
meso i riba. S obzirom da taj element tijelo niti proizvodi niti skladiti, njegova razina ovisi o
stalnom unosu iz vanjskih izvora. Cink je nuan za stotine procesa u organizmu, od rasta
stanica do spolnog sazrijevanja pa sve do imunosti. Bitan je ak i za osjete njuha i okusa.
Zbog svega toga moe se rei da bi svatko tko uzima multivitaminske i multimineralne
dodatke prehrani trebao birati one koji sadre cink.
Budui da je bitan za normalno djelovanje imunosnog sustava, cink titi organizam od
prehlade, gripe, konjuktivitisa i drugih zaraznih bolesti. Pastile s cinkom takoer mogu ubrzati
zacjeljivanje afti i oporavak od grlobolje. Kad se uzima kao dodatak prehrani taj mineral
moe ojaati prirodne obrambene mehanizme i mehanizme oporavka organizma te pomoiu
ljeenju ozbiljnih bolesti kao to su rematoidni artritis, lupus, sindrom kroninog umora i
multipla skleroza. Mogua je njegova korist i kod nekih drugih stanja, primjerice AIDS-a, kod
koje je rije o oslabljenom imunolokom sustavu.
Cink djeluje povoljno na proizvodnju mnogih hormona, ukljuujui spolne hormone
ione titne lijezde. Mogao bi biti koristan u pojaavanju plodnosti mukaraca i ena, a vaan
je i za zdravlje prostate. Cink bi mogao pomoi i ljudima u kojih je rad titne ljezde slabiji.
Budui da poveava razinu inzulina, vidljivo je i njegovo povoljno djelovanje kod
dijabetiara. Cink potie zacjeljivanje rana i nadraenihpodruja koe pa je poeljan u
lijeenju akni, opeklina, ekcema, psorijaze i rozaceje. Taj element jo pozitivno djeluje na
kosu i kou lubanje.6

5 Vodi kroz vitamine minerale i dodatke prehrani, Margaret Ashwell, Alan Lakin, Anne
Walker, John Cormack, Mozaiik knjiga, 2008 (54-56)
6 Vodi kroz vitamine minerale i dodatke prehrani, Margaret Ashwell, Alan Lakin, Anne
Walker, John Cormack,Mozaiik knjiga, 2008(66-68)

11
 4.3. Selen
Selen je mineral koji se u prirodi nalazi u tlu, a bitan je za mnoge procese u
organizmu. Selen moemo pronai i u svim dijelovima tijela, a ponajvie ga ima u bubrezima,
jetri, slezeni, guterai i testisima. Kao antioksidans, selen sprjeava oteenje
deoksribonukleinske kiseline koji uzrokuju slobodni radikali. Selen je sastavni dio
antioksidacijskog enzima glutation peroksidaze koji titi stanice od toksina iz okolia i
hrane. Selen se estonalazi u antioksidacijskim koktelima s vitaminom C i E. Takve
kombinacije mogu pruiti zatitu od mnogih bolesti za koje se smatra da ih prouzrouju
slobodni radikali, a to su, primjerice, rak, bolesti srca, modani udar, staraka mrena i
degeneracija ute pjege. Selen takoer moe imati zatitni uinak na srce, uglavnom tako to
smanjuje mogunost zgruavanja krvi i rizik nastanka ugruka, tako da je mogunost pojave
sranog i modanog udara manja. Taj element poveava udio dobrog kolesterola (HDL) u
omjeru s loim, a to je neobino vano za zdavo srce. Najveu korist od uzimanja selena
imaju puai i osobe koje su ve doivjele srani ili modani udar. Takoer, selen u obliku
vitaminskih i mineralnih dadataka prehrani takoer titi srce i krvne ile svih ostalih ljudi.7

7 Vodi kroz vitamine minerale i dodatke prehrani, Margaret Ashwell, Alan Lakin, Anne Walker, John
Cormack,Mozaik knjiga,2008(164-166)

12
5. ANTIOKSIDANSI U KOZMETICI

Kozmetika industrija predstavi godinje nekoliko tisua novih kozmetikih sastojaka

od kojih su neki i vrlo egzotinog podrijetla (npr. oligopeptidi izolirani iz zmijskog otrova).
S obzirom na to da proizvoai kozmetikih proizvoda nisu zakonski obvezni provoditi
klinike studije i znanstveno dokazati djelotvornost svojih proizvoda na ispitanicima,
zdravstveni strunjaci su pred velikim izazovom kako savjetovati pacijenta o idealnom
proizvodu. U mnogobrojnom kozmetikom arsenalu aktivnih komponenti, vitamini se istiu
kao sastojci ija je uinkovitost dobro opisana u znanstvenoj literaturi te se o njima najvie
govori u kontekstu evidence based kozmetike (u ovome sluaju kozmetiki sastojci su
utemeljeni na znanstvenim dokazima). Pored toga to ispunjavaju kriterije zdravstvenih
djelatnika po koliini i vjerodostojnosti znanstvenih informacija, vitamini u kozmetici
ulijevaju veliko povjerenje i kod krajnjeg kupca, pa se zato esto iskoritavaju u marketinke
svrhe kao dodana vrijednost proizvoda (krema s 15% vitamina C, ulje za njegu koe
obogaeno vitaminom E i sl.). U ljekarnikoj kozmetici vitamini se primjenjuju ve
desetljeima pacijentima sa suhom i oteenom koom esto se savjetuje preparat s
vitaminom B5 (i njegovim oblicima) dok se vitamini A i E tradicionalno dodaju kao aktivni
sastojci u vitaminske kreme ili kreme protiv bora.

Neki vitamini su kemijski vrlo podloni oksidaciji, pa ih je bilo vrlo teko formulirati
u kozmetiki proizvod koji je esto izloen kontaktu sa zrakom i svjetlosti, no farmaceutska
tehnologija je uspjela iznjedriti niz rjeenja. Napretkom farmaceutske znanosti omogueno je
i oblikovanje kozmetikih pripravaka koji sadre i dotad tehnoloki nekompatibilne vitamine,
kao to se svojevremeno pojavila kombinacija vitamina A i vitamina C koji su se inkapsulirali

13
u napredne transportne sustave. Do tada je bilo vrlo teko oblikovati te dvije djelotvorne
supstancije u stabilnu formulaciju, budui da oba sastojka lako oksidiraju i na zraku se
dezaktiviraju; vitamin C je topljiv u vodi, a vitamin A u mastima (uljima).

Znanstvenici su razvili viestruku emulziju VUV-tipa (voda/ulje/voda) u koju su

uspjeno uklopili oba sastojka, a primjena mikroestica kao transportnih sustava dodatno je
poboljala prodiranje retinola i vitamina C kao aktivnih supstancija u dublje slojeve koe,
gdje je omogueno neposredno djelovanje na ultrastrukturu koe. Danas imamo mnogobrojne
transportne sustave poput liposoma, ultrasoma i dr. ili se, pak, vitamini pojavljuju u drugim
kemijskim oblicima s poboljanom stabilnosti i bioraspoloivosti (vezani na masne kiseline, u
obliku soli ili aldehida i dr.).

Vitaminima se u kontekstu suvremene kozmetologije i dermatofarmakologije pripisuje

sve vei broj uinaka te se njihovi mehanizmi djelovanja i potencijalni terapijski uinci
prouavaju do novih molekularnih razina, kao to je primjer s vitaminom A ili vitaminom D.
Ipak i dalje je veina njih najpoznatija po svojem antioksidativnom uinku (vitamini C, E, A).
Osim peroralne primjene vitamina u obliku dodataka prehrani, topikom primjenom
pripravaka s vitaminima nastoji se postii ciljani uinak na izgled i funkciju koe. tetni
slobodni radikali smatraju se glavnim uzrokom nastanka mnogih bolesti, a dokazano su se
doveli u vezu s upalnim procesima u koi te UV-induciranim, preuranjenim starenjem koe
(fotostarenje). Zato se antioksidativni uinak vitamina smatra poeljnim svojstvom za njihovu
inkorporaciju u kozmetiki proizvod - u pravoj koncentraciji, u pravom kemijskom obliku i u
odgovarajuoj podlozi.

Antioksidansi se kao kozmetici sve ee pojavljuju u pripravcima zbog svog

zatitnog uinka na koi, jer se veu na slobodne radikale i reaktivne prooksidacijske
molekule (tzv. ROS molekule), a podupiru i sustav za obnavljanje koe (skin repair system).
Kako se vitamini dijele u hidrosolubilne i liposolubilne, formulatori receptura esto vode
rauna da se antioksidativni uinak istovremeno postigne u oba miljea u stanicama. Osim
antioksidativnog djelovanja na slobodne radikale odreenim se vitaminima pripisuju i sljedei
uinci: inhibicija melanogeneze, ublaavanje modrica (sudjelovanje u procesu zgruavanja
krvi), stimulacija sinteze kolagena, optimizacija keratinizacije, protuupalni uinak i dr. Zbog

14
viestrukog uinka na odgodu prijevremenog starenja, primjena vitamina je osobito popularna
u pripravcima za fotostarenje koe.8

ZAKLJUAK

Vanost zdrave prehrane znaajna je za svakodnevni ivot ovjeka kao ivog bia i bia
koje se svojim postupcima i svojim ponaanjem dovodi do ishoda zdravstvenih stanja tijela.
Kao takav ovjek je nauen od malena da se hrani namirnicama koje su mu dostupne te koje
mu odgovaraju za prehranu i uivanje u njima. No da li je svaka od njih zdrava i koliko te
koje su namirnice najbitnije za vanost odravanja zdravog organizma spomenuli smo upravo
danas u seminarskom radu, gdje smo se konkretno osvrnuli na vanost konzumiranja
antioksidansa te njihovog utjecaja na zdravlje.
Kroz ovaj rad mogli smo vidjeti to su antioksidansi, vitamini i minerali te koje su
njihove funkcije i benificije koji gore navedeni antioksidansi, vitamini i minerali nude
redovitom konzumacijom. Svi vitamini djeluju sinergistiki, a to znai da se meusobno
nadopunjuju te tako pomau jaanju imunolokog sustava, podravaju normalan rast i razvoj,
te stanice i organi vaeg tijela bolje obavljaju svoju zadau uz njihovu prisutnost. Nedostatak
potrebnih antioksidansa, vitamina i minerala esto dovodi do bolesti, ali i prevelik unos moe
imati negativan efekt.
Zanimljivo je istaknuti injenicu kako suvremen nain ivota, koji je obiljeen brzom
hranom, neredovitim obrocima, stresom, manjkom energije i stalnim umorom, doveo je do
prave epidemije uzimanja vitaminsko mineralnih pripravaka. Danas nema tko ne uzima

8 http://eyedetoxx.blogspot.hr., http://www.naturala.hr (13.sijeanj 2017.)

15
razliite vitaminsko mineralne pripravke te se esto ide sa milju da to ih se vie uzima, to
je zdravlje bolje. U posljednje vrijeme takvim pripravcima se sve ee pripisuju izvanredne
moi lijeenja zbog ega ih jedni uzdiu i zagovaraju njihovo uzimanje u velikim dozama. S
druge strane, drugi su oprezni prema njihovim ljekovitim svojstvima i savjetuju umjerenost
pri uzimanju vitaminsko - mineralnih pripravaka.
Summa summarum ovoga rada svodi se na ovu injenicu raznolika i uravnoteena
prehrana s dovoljnim unosom voa, povra i mesa (koji obiluju mnogim gore navedenim, ali i
drugim nenavedenim antioksidansima, vitaminima i mineralima) omoguavaju zdravoj osobi
dostatan unos antioksidansa, vitamina i minerala nunih za normalno funkcioniranje
organizma.

POPIS LITERATURE

Knjige:

1. Vodi kroz vitamine minerale i dodatke prehrani, Margaret Ashwell, Alan Lakin, Anne
Walker, John Cormack Mozaiik knjiga, 2008,

Internetski izvori:

1. http://drmardjetko.hr
2. http://www.naturala.hr
3. http://eyedetoxx.blogspot.hr

16