Professional Documents
Culture Documents
Meunarodna
statistika klasifikacija
bolesti i srodnih zdravstvenih
problema
Deseta revizija
Knjiga 1
Tabelarna lista
Izdanje 2010
Urednik
Dr Miljan Ljubii
Ureivaki odbor
Dr sc. md. smin Grzdnv
Dr sc. med. Milena Vasi
Dr sc. med. Vesna Kora
Mr sc. med. Vesna Horozovi
Mr sc. med. Dragana Jovanovi
Dr Maja Krsti
Dr Aleksandar Medarevi
Dr Sneana Dejanovi
ISBN 978-86-7358-055-5
Saradnici
Mr sc. md. Bn Grgi
Dr Danijela Simi
Dr Sneana ivkovi Perii
Mr sc. md. Drgn Milju
Mr sc. med. Nataa Mickovski
Dr Ivana Rakoevi
Dr Jelena Jankovi
Dr Sneana Plavi
Dr Mirjana Toi
Dr Ivana Grubor
Mr sc. md. ln Gudlj-Rki
Mr sc. med. Branka Mati
Dr Danijela Duki
Dr Dragana Jovi
Dr Ivana Keli
Dr Milunka Milinkovi
Dr sc. med. Ljiljana Crnevi Radovi
Dr Gordana Dragutinovi
Dr Nataa Loki
Dr Katarina Borii
Klasifikacija bolesti predstavlja sistem kategorija koje se dodeljuju odreenim bolestima po definisanim
kriterijumima. Statistika klasifikacija bolesti obuhvata celokupni raspon bolesnih stanja uz broj
kategorija koji nikako ne bi trebalo da bude nesavladivo veliki.
Desetu reviziju Meunarodne statistike klasifikacije bolesti i srodnih zdravstvenih problema (MKB-
opteprihvaena i nepromenjena skraenica), preveo i publikovao Savezni zavod za unapreenje
zdravlja 1996, dok je u upotrebi od 1997. godine.
d momenta usvajanja Desete revizije MKB, organizovano se pristupilo a uriranju klasifikacije zbog
pojave novih bolesti i stanja ili drugaijeg klasifikovanja ve postojeih bolesti zbog novih saznanja i
dijagnostikih postupaka u vezi sa njima. Tako je Svetska zdravstvena organizacija 2004. godine
izdala tampano dopunjeno drugo izdanje Desete revizije MKB, i nastavila rad na daljoj reviziji.
Ovo izdanje Desete revizije MKB na srpskom jeziku, kojim su obuhvaene zvanine dopune
objavljene do 2011. godine predstavlja doprinos lekara i rukovodstva Instituta za javno zdravlje Srbije
zdravstvenoj struci.
Iz engleskog originala i srpskih medicinskih naziva uz obavezni prikaz latinskih dijagnoza nastala je
knjiga koja je nastojala udovoljiti mnogobrojnim kriterijumima struke. Nadamo se da smo uspeli u
pokuaju da MKB priredimo na nain koji e biti od najvee koristi strunoj javnosti u Srbiji, kojoj je
ova knjiga pre svega namenjena.
Direktor
Instituta za javno zdravlje Srbije
Dr Milan Jovanovi Batut
Klasifikacija bolesti moe da se definie kao sistem kategorija koje se dodeljuju odreenim bolestima
po utvrenim kriterijumima. Mogui su mnogi naini klasifikacije, ali odabrani zavisi od svrhe za koju
e se upotrebiti prikupljeni statistiki podaci. Statistika klasifikacija bolesti mora obuhvatiti celokupni
raspon bolesnih stanja a da broj kategorija ostane u prihvatljivim granicama.
Deseta revizija Meunarodne klasifikacije bolesti i srodnih zdravstvenih problema, koja je slubeni
oblik dobila 1893. godine pod naslovom Bertillonova klasifikacija ili meunarodni popis uzroka smrti,
poslednja je u seriji. Drugi tom sadri ukupan istorijski prikaz razvoja klasifikacije. Iako je naslov
klasifikacije promenjen, da bi se bolje pojasnio njen sadraj i svrha kao i upozorilo na postupno irenje
obuhvata klasifikacije na pojmove izvan bolesti i povreda, zadrana je poznata skraenica MKB. U
ovoj su klasifikaciji bolesti razvrstane na najprikladniji nain za opte epidemioloke potrebe i za
procenu zdravstvene zatite.
Rad na Desetoj reviziji MKB poeo je u septembru 1983. godine, kada je u enevi sazvan Pripremni
sastanak o MKB-10 reviziji. Program rada na redovnim sastancima usmeravali su rukovodioci
kolaborativnih centara SZO za izradu klasifikacija bolesti. Smernice za sprovoenje odgovarajue
politike utvrivane su na nizu posebnih sastanaka, ukljuujui i sastanke Komisije strunjaka za
Deseta reviziju Meunarodne klasifikacije bolesti, koji su odrani 1984. i 1987. godine.
Uz struni doprinos mnogih grupa specijalista i pojedinih strunjaka, na predstavljeni predlog ove
revizije, tokom 1984. i 1986. godine pristigao je itav niz primedaba i predloga od zemalja lanica SZO
i regionalnih kancelarija SZO. U pristiglim primedbama jasno je iskazano da mnogi korisnici ele da u
MKB budu obuhvaeni i ostali, a ne samo dijagnostiki podaci (u najiremu smislu te rei) koje je ona
uvek obuhvatala. Radi prilagoavanja potrebama korisnika, stvorena je koncepcija porodice
klasifikacija, s osloncem na tradicionalni format i strukturu MKB. MKB bi trebalo da udovolji zahtevima
za pruanje dijagnostikih podataka u opte svrhe, a istovremeno bi se primjenjivale druge s njom
povezane klasifikacije, koje ili istim informacijama pristupaju drugaije, ili pak sadre drugaije
informacije (naroito medicinske i hirurke procedure i onesposobljenost).
Prema sugestijama u vreme izrade Devete revizije klasifikacije, da bi drugaija bazina struktura
mogla bolje da zadovolji potrebe brojnih i razliitih korisnika, razmatrano je nekoliko moguih modela.
Postalo je, meutim, jasno da je tradicionalni nain formiranja klasifikacije po kriterijumu jedne
varijable, uz druge aspekte njene strukture s naglaskom na stanja koja su esta, skupa ili zbog drugih
razloga vana za javno zdravlje, izdrao izazov vremena, te da mnoge korisnike ne bi zadovoljio ni
jedan od ponuenih modela kao mogua zamena.
Stoga je, kao to e se videti, Deseta revizija zadrala tradicionalnu strukturu MKB, s tom razlikom to
je prethodno numeriko ifriranje zamenjeno alfa-numerikim. Tako je proirena mogunost ifriranja i
ostavljen prostor za budue revizije bez prekidanja brojanog sistema, to se dogaalo kod prethodnih
revizija.
Da bi se to bolje iskoristio raspoloivi prostor, odreeni poremeaji imunolokog sistema ujedinjeni su
s bolestima krvi i krvotvornih organa (III poglavlje). Nastala su nova poglavlja za bolesti oka i onih
adneksa, kao i za bolesti uha i mastoidnog nastavka. Preanje dopunske klasifikacije spoljnih uzroka
i faktora koji utiu na stanje zdravlja i kontakt sa zdravstvenom slubom sada su deo glavne
klasifikacije.
Sistem dvojnog razvrstavanja oznaavanjem nekih dijagnostikih navoda krstiem i zvezdicom,
uveden u Devetoj reviziji, zadran je i proiren, pri emu su zvezdicom oznaene homogene kategorije
na nivou tri ifarska mesta.
1
Meunarodna klasifikacija bolesti
2
Zahvalnost
Od objavljivanja este revizije MKB 1948. godine, Svetska zdravstvena organizacija koordinirala je
rad na njenoj povremenoj reviziji. Razumljivo je da je irenjem primena klasifikacije rasla i elja
korisnika da doprinesu postupku njene revizije. Deseta revizija je rezultat opsenog meunarodnog
rada, saradnje i kompromisa. SZO ovim odaje priznanje mnogim meunarodnim i nacionalnim
grupama specijalista i pojedincima iz mnogih zemalja za njihov doprinos.
3
Auriranje
Zvanine izmene i dopune objavljenih tomova MKB-10 su dostupne kao godinja lista promena na
sajtu SZO za klasifikacije:
www.who.int/classifications Classification of Diseases (ICD-10) ICD-10 Updates
Ove izmene se godinje odobravaju na sastanku efova Kolaborativnih centara SZO za porodicu
meunarodnih klasifikacija.
Liste sadre izvore preporuka i datume implementacije.
Datum odobrenja je dat za svaku od promena, osim korekturnih ispravki.
Obuka
Zvanino samostalno uenje i obuka ICD-10 i online podrka foruma dostupna je na:
http://www.who.int/classifications/icd/implementation/
Verzija za "offline koricenje je dostupna za preuzimanje, kao i CD-ROM, na zahtev.
5
Kolaborativni centri SZO za klasifikaciju bolesti
Osnovano je etrnaest kolaborativnih centara SZO za klasifikaciju bolesti, kao pomo zemljama za
probleme razvoja i primene klasifikacija vezanih za zdravstveni sistem, a posebno radi pruanja takve
pomoi u vezi s MKB.
Vano je da zemlje lanice upozore kolaborativne centre na sve znaajne probleme s kojima bi se
mogle susretati u primeni MKB, a naroito za uestalu pojavu nove bolesti za koju MKB nije predvidela
odgovarajue mesto. Dosada, u periodima izmeu dve revizije, MKB nije obnavljana, ali je ustanovljen
mehanizam da se dodela ifara za nove bolesti, kada je potrebno, ostvari preko tih Centara
Osim slubenih kolaborativnih centara SZO postoji i veliki broj nacionalnih referentnih centara i
kancelarija s kojima se pojedini korisnici, kada naiu na potekoe, prvo moraju da konsultuju.
http://www.who.int/classifications/network/collaborating
Ostalih 12 centara, od kojih je svaki zaduen za jedan jezik ili za grupu jezika, nalazi se u sledeim
institucijama:
Peking Union Medical College Hospital
Chinese Academy of Medical Sciences
No. 1 Shuaifuyuan, Dongcheng District
Beijing 100730
China (za kineski)
INSERM
44 Chemin de Ronde
F-78110 Le Vsinet
France (za francuski)
7
Meunarodna klasifikacija bolesti
Waisenhausgasse 36-38A
50676 Kln
Germany (za nemaki)
ICD Office
Vital and Health Statistics Division
Statistics and Information Department
Ministers Secretariat,
Ministry of Health, Labour and Welfare
1-2-2 Kasumigaseki, Chiyodaku, Tokyo,
Japan
8
Izvetaj Meunarodne konferencije o Desetoj
reviziji Meunarodne klasifikacije bolesti
Meunarodna konferencija o Desetoj reviziji Meunarodne klasifikacije bolesti, koju je sazvala SZO u
seditu SZO, odrana je u enevi od 26. septembra do 2. oktobra 1989. godine uz prisustvo delegata
iz 43 zemlje lanice:
Angola
Australija
Bahami
Belgija
Brazil
Bugarska
Burundi
Velika Britanija
Venezuela
Danska
Biva DDR
Indija
Indonezija
Izrael
Japan
Kanada
Kina
Kipar
Kuba
Kuvajt
Luksemburg
Madagaskar
Maarska
Mali
Malta
Mozambik
Nigerija
Portugalija
Republika Koreja
SAD
Senegal
Singapur
SR Nemaka
Biva SSSR
Tajland
Uganda
Ujedinjeni Arapski Emirati
Finska
Francuska
Holandija
panija
vedska
vajcarska
9
Meunarodna klasifikacija bolesti
Ujedinjene nacije, Meunarodna organizacija rada i regionalne kancelarije SZO uputili su predstavnike
da sudeluju na konferenciji. Pored njih, svoje predstavnike je uputilo Vee za meunarodne
organizacije medicinskih nauka i dvanaest drugih nevladinih organizacija koje se bave registracijom
raka, gluvoom, epidemiologijom, porodinom medicinom, ginekologijom i akuerstvom, hipertenzijom,
zdravstvenom dokumentacijom, preventivnom i socijalnom medicinom, neurologijom, psihijatrijom,
rehabilitacijom i polno prenosivim bolestima.
Konferenciju je u ime generalnog direktora otvorio njegov pomonik Dr J.P. Jardel, koji je govorio o
opsenim konsultacijama i pripremama za izradu predloga revizije, zbog ega je izmeu objavljivanja
dve revizije ove klasifikacije nastala pauza dua od uobiajene. Nagovestio je da e Deseta revizija
nositi novi naslov: Meunarodna statistika klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema kako
bi se istakla njena statistika namena kao i ukazalo na to da je dolo do proirenja sadraja
klasifikacije. Zadrana je, meutim, pogodna skraenica MKB. Dr Jardel je spomenuo i novu shemu
alfa-numerikog ifriranja, koja je omoguila bolju ravnoteu izmeu sadraja pojedinih poglavlja, a
ostavilja prostor i za naknadne izmene i dopune. Takoe je najavio i nameru izrade prirunika za MKB
sa kategorijama sa tri ifarska mesta i abecednim indeksom, ija se primena predvia onde gde
sloenija i iscrpnija verzija sa etiri ifarska mesta ne bi bila odgovarajua.
Konferencija je izabrala sledee rukovodstvo:
Dr R.H.C. Wells (Australija), predsednik
Dr H. Bay Nielsen,(Danska), potpredsednik
Dr R. Braun, (DDR), potpredsednik
Mr R. A. Izrael, (SAD), potpredsednik
Dr R. Laurenti, (Brazil), potpredsednik
Dr R Maguin, (Francuska), izveta
Ms E. Taylor, (Kanada), izveta
Sekretarijat je radilo u ovom sastavu:
Dr J.-P. Jardel, pomonik generalnog direktora, SZO, eneva, vajcarska
Dr H.R. Hapsara, direktor Odeljenja za epidemioloki nadzor, procenu zdravstvenog stanja i trendova,
SZO, eneva, vajcarska
Dr J.-C. Alary, glavni medicinski referent, Sluba za razvoj epidemiologije i zdravstvene statistike,
SZO, eneva, vajcarska
Dr G.R. Braemer, medicinski referent, Sluba za razvoj epidemiologije i zdravstvene statistike, SZO,
eneva, vajcarska (sekretar)
Mr A.L'Hours, struni referent, Sluba za razvoj epidemiologije i zdravstvene statistike, SZO, eneva,
vajcarska
Profesor W. Janisch, DDR (povremeni savetnik)
Mr T. Kruse, Danska (povremeni savetnik)
Dr. K. Kupka, Francuska (povremeni savetnik)
Dr. J. Leowski, Poljska (povremeni savetnik)
Ms R.M. Loy, Ujedinjeno kraljevstvo Velike Britanije i Severne Irske (povremeni savetnik)
Mr R.H. Seeman, SAD (povremeni savetnik)
Sekretarijatu konferencije pomagali su predstavnici ostalih odgovarajuih strunih jedinica sedita
SZO.
Konferencija je prihvatila dnevni red s predlogom sadraja poglavlja za Desetu reviziju, materijal koji
e biti uvrten u objavljeni prirunik, postupak za njeno uvoenje, kao i porodice klasifikacija i ostala
pitanja.
10
Izvetaj Meunarodne konferencije
Opsene pripreme su bile neophodne kako bi se udovoljilo zahtevima za radikalnu pomenu strukture
MKB, neophodnu da statistika klasifikacija bolesti i ostalih zdravstvenih problema odgovori
raznovrsnim potrebama za podacima o mortalitetu i zdravstvenoj zatiti. Ispitani su naini na koje se
sistem ifriranja moe ustaliti, kako bi se skratio vremenski jaz u primeni koja nastaje posle uvoenja
nove revizije, kao i mogunost uravnoteivanja sadraja razliitih poglavlja MKB.
Jasno je bilo da ak i s novom strukturom, jedna klasifikacija ne moe da premosti ekstremno razliite
zahteve. Stoga je razvijen koncept porodice klasifikacija, sa glavnom MKB kao jezgrom koje
zadovoljava osnovne potrebe tradicionalne statistike mortaliteta i morbiditeta, dok ostali lanovi
porodice zadovoljavaju potrebe za vie ili manje detaljnim ili raznovrsnim klasifikacijama i srodnim
pitanjima.
Kolaborativni centri su ispitali razliite mogue modele organizacije MKB, ali je utvreno da svaki ima
nedostatke, a ni jedan dovoljno prednosti koje bi bile opravdane kako bi se mogla zameniti postojea
struktura. Na posebnim sastancima gde se procenjivala Deveta revizija, potvreno je da, iako su neki
mogui korisnici smatrali da je sadanja stuktura MKB neprikladna, veina zadovoljnih korisnika su
smatrali da ona, uprkos jasnim nedostacima, ima mnogo dobrih strana, pa su izrazili elju da zadri
postojei oblik.
Ispitani su razliliti naini alfa-numerikog obeleavanja, kako bi se pronaao ifarski okvir kojim bi se
uspostavila vra ravnotea meu poglavljima, a ostavilo dovoljno prostora buduim izmenama bez
naruavanja ifri.
Odluke o ovim pitanjima omoguile su izradu vie nacrta predloga poglavlja Desete revizije. Nacrti
predloga su dva puta slati svim zemljama lanicama na miljenje i razmatrani od strane drugih
zaintersovanih tela na sastancima glavnog Centra i Komisije stunjaka. Brojna meunarodna
specijalistika struna drutva, pojedini specijalisti i strunjaci, ostale slube sedita SZO i njene
regionalne kancelarije su pruile savete i smernice jedinici SZO nadlenoj za izradu MKB i
kolaborativnim centrima u pripremi predloga i odgovarajuih materijala iznetih na Konferenciji. SZO je
izrazila punu zahvalnost na pomoi.
11
Meunarodna klasifikacija bolesti
skup slova, a svakom poglavlju se moe pridodati 100 tromesnih kategorija. Od raspoivih 26 slova
upotrebljeno je 25. Slovo U ostavljeno je neiskorieno za potrebe buduih izmena i dopuna, kao i
moguih privremenih klasifikacija, a radi reavanja potekoa koje se izmeu dve revizije mogu
pojaviti na nacionalnom i meunarodnom nivou.
Deveta revizija je sadrala 17 poglavlja i dve dodatne klasifikacije: Dodatna klasifikacija spoljnih
uzroka, povreda i trovanja (ifra E) i Dodatna klasifikacija faktora koji utiu na stanje zdravlja i
kontakata sa zdravstvenom slubom (ifra V). Prema preporuci Pripremnog sastanka za Desetu
reviziju (eneva, 1983.) (4), koja je inae podrana na kasnijim sastancima, ta dva poglavlja vie nisu
dopunska, ve su uvrtena u glavnu klasifikaciju.
Redosled poglavlja u poetku je bio isti kao i u Devetoj reviziji. Radi boljeg korienja raspoloivog
prostora poremeaji imunog sistema prikljueni su bolestima krvi i krvotvornih organa, dok su u
Devetoj reviziji bili prikljueni endokrinim bolestima, bolestima ishrane i metabolizma. Novo poglavlje
Bolesti krvi i krvotvornih organa i odreeni poremeaji imunog sistema sada je iza poglavlja
Neoplazme sa kojim deli slovo D.
Tokom razmatranja prethodnih nacrta poglavlja Bolesti nervnog sistema i ula postalo je jasno da
nije mogue sve zahtevane detalje podvesti u ifru sa jednim slovom i 100 tromesnih kategorija. Zato
je odlueno da treba napraviti tri odvojena poglavlja, pa je poglavlju Bolesti nervnog sistema
dodeljeno slovo G, a poglavlja Bolesti oka i adneksa oka i Bolesti uha i mastoidnog nastavka dele
slovo H.
Ukljuivanjem dva prethodna dodatka klasifikaciji u osnovnu klasifikaciju, broj poglavlja u Desetoj
reviziji se poveao na 21. Naslovi nekih poglavlja su ispravljeni, tako da jasnije upuuju na sadraj.
Tamo gde su bile predloene znaajne izmene MKB, sprovedena je odgovarajua provera na terenu.
To se odnosilo na sledelja poglavlja:
Izmene u poglavlju II Neoplazme, iako manjeg obima, takoe su prole odreene terenske provere.
Predlozi za Desetu reviziju obuhvatali su i sledee izmene:
Na poetku svakog poglavlja su napomene o kategorijama koje se iskljuuju, proirene
pojanjenjima o relativnoj hijerarhijskoj vanosti poglavlja, kao i pojanjenjem da veu prednost pri
oznaavanju imaju poglavlja specijalnih grupa nego poglavlja o organima i sistemima organa.
Meu poglavljima specijalnih grupa prioritet imaju poglavlja Trudnoa, poroaj i puerperijum i
Odreena stanja nastala u perinatalnom periodu.
Sva poglavlja poinju pregledom skupa kategorija sa tri ifarska mesta, a tamo gde je vano, i
pregledom kategorija oznaenih zvezdicom, radi pojanjenja organizacije poglavlja i jednostavnije
primene kategorija sa zvezdicom.
Napomene se u tabelarnom popisu odnose na sve primene klasifikacije. Ako se napomena odnosi
samo na morbiditet ili samo na mortalitet, ukljuena je u posebne napomene uz pravila za ifriranje
morbiditeta ili mortaliteta.
12
Izvetaj Meunarodne konferencije
U Devetoj reviziji posebno je oznaen odreen broj stanja uzrokovanih lekovima. Taj je pristup
zadran i u izradi predloga Desete revizije, pa su mnoga takva stanja posebno oznaena.
Kao vana novina uvedene su na kraju nekih poglavlja kategorije za oznaavanje poremeaja posle
medicinske procedure. One oznaavaju vana stanja koja su i sama po sebi problem u zbrinjavanju;
primeri su endokrine bolesti i bolesti metabolizma nakon odstranjivanja organa, kao i druga specifina
stanja kao sto su "dumping sindrom nakon gastrektomije. Stanja posle medicinskih zahvata koja
nisu specifina za odreeni sistem organa, ukljuujui i komplikacije neposredno nakon zahvata, npr.
vazduna embolija i postoperativni ok, i dalje su razvrstana u poglavlju Povrede, trovanja i posledice
delovanja spoljanjih faktora.
U Devetoj reviziji naslovi sa etiri ifarska mesta esto su se morali povezivati s tromesnim naslovima
da bi se proverili pravo znaenje i svrha potkategorije. Znaajna promena u nacrtu predstavljenom na
konferenciji je bila u tome to su skoro svi naslovi bili potpuni i mogli biti samostalni.
Dvostruke klasifikacije prema etiologiji i prema manifestacijama, poznate kao sistem krstia i zvezdica,
koji je uveden u Devetu reviziju, naiao je na odreene kritike. Veina zamerki se odnosila na to da je
klasifikacija na nivou treeg i etvrtog ifarskog mesta esto sadrala informacije o manifestacijama
bolesti pomeane sa ostalim informacijama, pri emu su se iste dijagnostike oznake esto javljale
prema oba kriterijuma. Takoe, mnogi su smatrali da sistem nije dovoljno sveobuhvatan. Radi
prevladavanja tih problema, u nacrtu Desete revizije informacije sa zvezdicom razvrstane su u 82
istorodne, homogene, tromesne kategorije za koje primena nije bila obavezna. Takav pristup doputa
oznaavanje dvema iframa dijagnoza koje sadre informacije i o osnovnoj bolesti i manifestacijama ili
komplikacijama na odreenom organu ili mestu, to omoguava pronalaenje ili tabelarno prikazivanje
po jednom i drugom kriterijumu.
Konferencija je prihvatila takve karakteristike Desete revizije.
Na konferenciji su predstavljena sva poglavlja sa prikazima promena uvedenih posle Devete revizije,
kao i ire informacije o odreenim novinama. Nakon rasprave o nekim pitanjima u vezi sa strukturnim i
sadrajnim promenama poglavlja, dogovoreno je da sekretarijat preuzme praenje i izmene
klasifikacije.
13
Meunarodna klasifikacija bolesti
Posle rasprave, Konferencija je osnovala radnu grupu za definisanje pojma materalnog mortaliteta i na
osnovu njenih preporuka prihvatila da treba zadrati i definiciju smrti majke iz Devete revizije.
Konferencija je:
Dogovoreno je da u koliniku koji prikazuje maternalni mortalitet [kako je sadrano u Knjizi 2] kao
imenilac treba uzeti broj ivoroenih, jer se u svetu lake dolazi do tog pokazatelja nego do ukupnog
broja roenih (broj ivoroene dece plus broj mrtvoroenih).
Konferencija je podrala nain oznaavanja dobi u jedinicima proteklog vremena i odredila da prvi dan
ivota treba oznaiti kao nulti dan.
Konferencija je:
PREPORUILA da se u prirunik za upotrebu Desete revizije MKB unesu definicije, standardi i uslovi
izvetavanja u vezi s maternalnim i fetalnim mortalitetom, kao i perinatalnim, neonatalnim mortalitetom
i mortalitetom odojadi.
14
Izvetaj Meunarodne konferencije
Po prvi put, smernice za registrovanje i ifriranje morbiditeta su ukljuene u Devetu reviziju kako bi
omoguile izbor jednog stanja za prikaz u morbiditetnoj statistici. Iskustvo steeno prilikom upotrebe
definicija i pravila Devete revizije bilo je veoma korisno i podstaklo je zahteve lekara za dopunskim
pojanjenjima i uputstvima o registrovanju dijagnostikih informacija, kao i smernicama za reavanje
pojedinih problematinih situacija.
Konferencija je podrala preporuke konferencije o reviziji iz 1975. godine o stanju koje treba da se
odabere kod analize bolesti u vreme pruanja zdravstvene zatite i svoje gledite da rutinsku
statistiku, kada je to mogue, treba dopuniti ifriranjem i analizom vie stanja. Istaknuto je da u
Desetoj reviziji treba razjasniti da je veina smernica primenjiva tada kada je potrebno dati tabelarni
prikaz vodeega stanja za neku epizodu bolesti i kada je pojam epizode sam po sebi vaan za nain
prikupljanja podataka.
Konferencija je prema tome,
PREPORUILA da Deseta revizija obuhvati i dodatne smernice za obeleavanje i ifriranje
morbiditeta i ukljui definicije vodeeg ili glavnog main condition stanja i ostalih stanja, sa
izmenjenim pravilima za postupak u sluaju oigledno pogreno prijavljenog vodeeg stanja.
(Preporuke su u Knjizi 2.)
Konferencija je takoe
PREPORUILA, da, ako je vodee stanje razvrstano prema dvostrukim kriterijumima koji postoje
u MKB, treba zabeleiti i ifre s krstiem i zvezdicom radi omoguavanja tabelarnog prikazivanja na
oba naina.
Dve verzije opteg popisa mortaliteta i popisa mortaliteta odojadi i dece su pripremljene za
razmatranje Konferenciji, pri emu je druga verzija obuhvatila naslove poglavlja i preostale pojedinosti
koje prema potrebi treba ukljuiti u poglavlja.
Zbog odreenih nejasnoa u vezi sa izloenim popisima mortaliteta sazvana je radna grupa da
razmotri mogunost ukljuenja nekih dodatnih pojedinosti. Izvetaj radne gupe je prihvaen na
Konferenciji i on se odrazio na popis mortaliteta (videti Posebne tabelarne liste).
15
Meunarodna klasifikacija bolesti
Konferencija je razmotrila i liste za tabelarni prikaz morbiditeta, i to predloeni tabelarni spisak i model
liste za objavljivanje zasnovan na naslovima poglavlja, gde su ispod svakog naslova kao primeri
ukljuene izabrane pojedinosti. Izraena je sumnja o primenjivosti takvih lista na sav morbiditet u
najirem smislu. Postignuta je opta saglasnost da su predloene liste verovatno prikladnije za
bolniki morbiditet, a da dalje treba raditi na razvoju lista za ostale primene morbiditeta, i da u Desetoj
reviziji tabelarne liste za morbiditet i mortalitet moraju pratiti tabelarne liste s odgovarajuim
objanjenjima i uputstvima za korienje.
U svetlu odluka radne grupe, Konferencija je prihvatila da tabelarne liste treba objaviti u Desetoj reviziji
kao i da je potrebno uiniti dodatni napor da bi naslovi u listama bili jasniji i razumljiviji. Radi lake
izrade alternativnih kriterijuma tabelarnog prikazivanja sa zvezdicom, prihvaena je izrada druge
verzije tabelarnih lista za morbiditet, koja bi ukljuivala i kategorije obeleene zvezdicom.
6. Porodica klasifikacije
6.1. Koncept porodice klasifikacija
Jo je pri izradi Devete revizije bilo jasno da MKB ne moe obuhvatiti sve potrebne informacije, ve da
bi samo porodica klasifikacija bolesti i ostalih stanja mogla zadovoljiti raznovrsne zahteve javnoga
zdravlja. Od kasnih 70-ih razmatraju se razna mogua reenja, od kojih su izabrana ona zasnovana
na klasifikacijama (MKB) sa serijama modula, pri emu su neke povezane hijerarhijski, a druge se
meusobno dopunjuju.
16
Izvetaj Meunarodne konferencije
Konferencija je,
PREPORUILA da SZO prati koncept porodice klasifikacija bolesti i stanja.
Radi ouvanja celovitosti MKB i ove koncepcije porodice klasifikacija Konferencija je,
PREPORUILA da, u interesu meunarodne uporedivnosti, bez odobrenja SZO, pri izradi prevoda
ili prilagoavanja MKB ne treba menjati sadraj tromesnih i etveromesnih potkategorija Desete
revizije, naznaen u naslovima. Sekretarijat SZO je nadlean za MKB i radi kao nadleno telo za
odobravanje svih publikacija i prevoda (izuzev nacionalnih statistikih publikacija). O nameri
prevoenja i adaptacije ove ili drugih klasifikacija vezanih za MKB, treba odmah obavestiti SZO.
17
Meunarodna klasifikacija bolesti
Svetska strategija programa Zdravlje za sve do 2000. godine, pokrenuta 1978., postavila je niz
izazova razvoju informacionih sistema zemalja lanica. Na Meunarodnoj konferenciji o zdravstvenoj
statistici za 2000. godinu (Belaio, Italija, 1982.) (6) utvreno je da je integracija informacija iz Laikih
izvetaja sa zdravstvenim informacijama i sa drugim informacijama koje se formiraju i koriste u
upravljanju u zdravstvenom sistemu, vaan problem koji usporava iru primenu sistema laikog
izvetavanja. Na Konsultativnom sastanku o klasifikacijama u primarnoj zatiti (eneva, 1985.) (7)
naglaena je potreba za pristupom koji bi izjednaio informatiku podrku slubi zdravstvenog
menadmenta i upravljanja u zajednici preko informacija koje su zasnovane na laikim izvetajima,
kao i informacijama o zajednici u irem smislu.
18
Izvetaj Meunarodne konferencije
SZO je 1980. godine na engleskom jeziku objavila nacrt Meunarodne klasifikacije oteenja,
onesposobljenosti i hendikepa (ICIDH) (8), u skladu s preporukama konferencije o reviziji iz 1975.
godine i rezolucije WHA29.35 (9) Skuptine Svetske zdravstvene organizacije iz 1976. godine. Od
tada su se istraivanja i razvoj klasifikacije odvijali u nekoliko smerova.
Glavne definicije tri elemenata: oteenja, onesposobljenosti i hendikepa bitno su doprinele promeni
stavova prema invalidnosti/onesposobljenosti. Definicija oteenja, na podruju gde je bilo puno
preklapanja s nazivima u MKB, iroko je prihvaena. Definicija invalidnosti uglavnom je istovetna sa
definicijom strunjaka i strunih grupa za rehabilitaciju, iako se smatralo da bi u samoj ifri veu panju
trebalo posvetiti stepenovanju teine invalidnosti, koja esto prethodi hendikepu. Sve je vie zahteva
za izmenom definicije hendikepa radi jasnijeg isticanja efekta interakcije sa okolinom.
Zbog brzog razvoja ideja i prakse na podruju invalidnosti nije bilo mogue na vreme izraditi reviziju
klasifikacije ICIDH za podnoenje konferenciji. Utvreno je da se objavljivanje nove verzije ne moe
oekivati pre poetka primene Desete revizije MKB.
SZO je 1978. godine u skladu s preporukama konferencije o reviziji iz 1975. i rezolucije Skuptine
Svetske zdravstvene organizacije VVHA29.35 (9) iz 1976. eksperimentalno objavila Meunarodnu
klasifikaciju medicinskih procedura (ICPM) (10). Klasifikaciju je prihvatilo nekoliko zemalja, a mnoge
druge prihvatile su je kao osnovu za klasifikaciju hirurkih procedura.
Rukovodioci Kolaborativnog centra SZO za klasifikaciju bolesti priznali su da postupak izrade nacrta,
prikupljanja primedbi, ponovnog pisanja i traenja novih komentara, kroz koji SZO mora proi pre
konanog formulisanja i objavljivanja klasifikacije, nije pogodan za podruja koja se brzo razvijaju kao
to je podruje medicinskih procedura. Rukovodioci Centra su zato preporuili da ICPM nije potrebno
revidirati istovremeno sa Destom revizijom MKB.
Struni komitet je 1987. godine postaviio zahtev SZO da za Desetu reviziju MKB razmotri auriranje
nacrta 5. poglavlja, Hirurke procedure, probnog ICPM. Sekretarijat je kao odgovor na tu molbu i
potrebu mnogih zemalja, pokuao da pripremi tabeliranu listu procedura.
Ta lista je predstavljena rukovodiocima Centra na sastanku 1989. godine i tom prilikom je prihvaeno
da moe da poslui kao vodi nacionalnim publikacijama ili objavljivanju statistikih podataka o
izvrenim hirurkim procedurama, kao i da bi se olakalo poreenje meu dravama. Namena liste je
da se identifikuju procedure i grupe procedura, i da ta lista poslui za razvoj domaih klasifikacija,
njihovo poboljanje i meunarodno poreenje.
Konferencija se sloila da je lista kvalitetna, uz napomenu da je treba razvijati, bez obzira na injenicu
da bi mogla da bude objavljena tek nakon poetka primene Desete revizije MKB.
Od 1970. godine Savet za meunarodnu organizaciju medicinskih nauka (CIOMS) bavi se izradom
Meunarodne nomenklature bolesti (IND) koja moe da poslui kao dodatak MKB.
Osnovna namena IND je da svakoj bolesti dodeli samo jedan odreeni naziv. Glavni kriterijum izbora
naziva je da bude specifian, nedvosmislen, to je mogue vie samoopisan i jednostavan, kao i da
se, gde je mogue, zasniva na uzroku. Svaka bolest ili sindrom za koju je odreen naziv, definisani su
nedvosmisleno i to je mogue krae. Uz svaku definiciju pridodat je spisak sinonima.
Tokom Konferencije objavljene su knjige o bolestima donjih disajnih puteva, infektivnim bolestima
(virusnim, bakterijskim, parazitarnim i gljivinim bolestima), bolestima sistema srca i krvotoka. U izradi
19
Meunarodna klasifikacija bolesti
su knjige o bolestima sistema za varenje, enskog genitalnog sistema, mokranog sistema i mukog
genitalnog sistema, bolestima metabolizma i endokrinim bolestima, bolestima krvi i krvotvornih organa,
imunolokog sistema, miino-kotanog i nervnog sistema. Za sledea izdanja predloene su knjige
koje obrauju psihijatrijske bolesti, bolesti koe, uha, nosa i grla, kao i oka i onih adneksa.
Konferencija je zatim obavetena da e tromesna verzija Desete revizije biti objavljena u jednojj knjizi
koja e u Tabelarnoj listi sadrati sve napomene o ukljuenim i iskljuenim kategorijama. Lista e
takoe sadrati i sve srodne definicije, standarde, pravila i uputstva, kao i skraen Abecedni indeks.
Zemlje lanice koje ele da objave Desetu reviziju na sopstvenom jeziku moraju o toj nameri obavestiti
SZO. SZO e staviti na raspolaganje primerke nacrta MKB na nivou sa tri i sa etiri mesta i u
tampanom obliku i na elektronskom medijumu.
to se tie izgleda stranica i vrste formata, kako za Tabelarne liste, tako i za Abecedni indeks,
Konferencija je uverena da e se uzeti u obzir preporuke rukovodioca Centra i primedbe ifranata i da
e se svakako nastojati da se pronau poboljanja u odnosu na Devetu reviziju.
Kao i kod Devete revizije, uz pomo kolaborativnih centara namera je da se razviju materijali za
preorijentaciju obuenih ifranata. Regionalne kancelarije SZO i pojedine zemlje su ovlaene za
sadanje kurseve obuke. Oni e se odravati od kraja 1991. do kraja 1992. godine, a moraju se
zavriti pre poetka primene Desete revizije.
SZO e izraditi i materijale za osnovnu obuku novih korisnika MKB, ali se ne planira da ti kursevi
ponu pre 1993. godine.
Kao to je napomenuto, SZO e biti spremna da obezbedi Desetu reviziju (i Tabelarnu listu i Abecedni
indeks) na elektronskom medijumu. Ubudue e se, uz pomo kolaborativnih centara, obezbediti i
ostala programska podrka. Klju za prevoenje Devete revizije u Desetu i obratno morao bi biti na
raspolaganju pre poetka upotrebe Desete revizije.
Budui da su poslovi pripreme, koje je podrao Komitet strunjaka, pravovremeno obavljeni,
Konferencija je,
PREPORUILA da Deseta revizija Meunarodne klasifikacije bolesti stupi na snagu od 1. januara
1993. godine.
Razmotreni su razliiti predlozi za prevladavanje tih tekoa i izbegavanje slinih problema u Desetoj
reviziji. Jasno se osea potreba za razmenom tekuih informacija radi meunarodne standardizacije
Desete revizije, ali i da se efekat svake promene uvedene tokom njenog ivotnog veka na analize i
trendove mora vrlo paljivo da razmotri. Raspravljano je i o vrsti strunog tela koje bi raspravljalo o
20
Izvetaj Meunarodne konferencije
Na osnovu iznetih potreba i injenice da ne bi bilo uputno pokuati da se tano odredi i definie
postupak koji bi bilo potrebno primeniti, Konferencija je
PREPORUILA da sledeu Meunarodnu konferenciju o reviziji treba odrati za deset godina, a da
SZO mora podrati koncept procesa za auriranje u razdoblju izmeu revizija i razmotriti nain za
uspostavljanje uspenog sistema auriranja.
21
Meunarodna klasifikacija bolesti
Literatura
1. Meunarodna klasifikacija bolesti, revizija iz 1975., Knjiga 1. (eneva, Svetska zdravstvena
organizacija, 1977, pp. xiii- xxiv.)
2. Izvetaj Komiteta strunjaka o Desetoj reviziji Meunarodne klasifikacije bolesti, 1984. Prvi
sastanak (neobjavljeni dokument DES/EC/ICD-10/84.34).
3. Izvetaj Komiteta strunjaka o Desetoj reviziji Meunarodne klasifikacije bolesti. Drugi sastanak.
eneva, Svetska zdravstvena organizacija, 1987. (neobjavljeni dokument VVHO/DES/EC/ICD-
10/87.38).
4. Izvetaj pripremnog sastanka o MKB 10. eneva, Svetska zdravstvena organizacija, 1983.
(neobjavljeni dokument DES/ICD-10/83.19).
5. Laiki izvetaji o zdravstvenim informacijama. eneva, Svetska zdravstvena organizacija, 1978.
6. Meunarodna konferencija o zdravstvenoj statistici za 2000. godinu. Budimpeta, Statistical
Publishing House, 1984.
7. Izvetaj Konsultativnog sastanka o klasifikacijama za primarnu zdravstvenu zatitu, 1985.
(neobjavljeni dokument DES/PHC/85.7).
8. Meunarodna klasifikacija oteenja, onesposobljenosti i hendikepa, eneva, Svetska
zdravstvena organizacija, 1980.
9. Slubena dokumentacija SZO, br. 233, 1976., p.18.
10. Meunarodna klasifikacija medicinskih procedura, eneva, Svetska zdravstvena organizacija,
1978.
22
Lista tromesnih kategorija
Grupa I
Grupa I
Zarazne i parazitarne bolesti (A00 B99)
Crevne zarazne bolesti (A00-A09)
A00 Kolera
A01 Tifusna groznica i paratifusna groznica
A02 Druge infekcije uzrokovane salmonelama
A03 igeloza, uzronik Shigellae
A04 Ostale bakterijske crevne infekcije
A05 Ostala trovanja hranom uzrokovana bakterijama, neklasifikovana na drugom
mestu
A06 Amebijaza
A07 Ostale crevne infekcije uzrokovane protozoama
A08 Crevne infekcije uzrokovane virusima
A09 Drugi gastroenteritis i kolitis infektivnog ili neoznaenog porekla
Tuberkuloza (A15-A19)
A15 Tuberkuloza organa za disanje potvrena bakterioloki i histoloki
A16 Tuberkuloza organa za disanje, nepotvrena bakterioloki i histoloki
A17 Tuberkuloza nervnog sistema
A18 Tuberkuloza drugih organa
A19 Rasejana tuberkuloza
25
Meunarodna klasifikacija bolesti
26
Grupa I
27
Meunarodna klasifikacija bolesti
28
Grupa I
B76 Ankilostomijaza
B77 Askarijaza, uzronik Ascaris lumbricoides
B78 Strongiloidijaza, uzronik Strongyloides stercoralis
B79 Trihurijaza, uzronik Trichuris trichiura
B80 Enterobijaza, uzronik Enterobius vermicularis
B81 Ostale helmintijaze creva, neklasifikovane ne drugom mestu
B82 Neoznaena infekcija parazitima creva
B83 Ostale helmintijaze
29
Meunarodna klasifikacija bolesti
Grupa II
Tumori (C00 - D48)
Zloudni tumori (C00-C97)
30
Grupa II
31
Meunarodna klasifikacija bolesti
32
Grupa II
33
Meunarodna klasifikacija bolesti
Grupa III
Bolesti krvi i bolesti krvotvornih organa i poremeaji
imuniteta (D50 D89)
Anemije uzrokovane ishranom (D50-D53)
D50 Anemija uzrokovana nedostatkom gvoa
D51 Anemija uzrokovana neostatkom vitamina B12
D52 Anemija uzrokovana nedostatkom folata
D53 Ostale anemije uzrokovane neodgovarajuom ishranom
34
Grupa III
35
Meunarodna klasifikacija bolesti
Grupa IV
Bolesti lezda sa unutranjim luenjem, ishrane i
metabolizma (E00 - E90)
Bolesti titaste lezde (E00-E07)
E00 Sindrom uroenog nedostatka joda
E01 Endemska netoksina guavost i druga stanja
E02 Kliniki neizraena smanjena funkcija titaste lezde zbog nedostatka joda
E03 Druge smanjene funkcije titaste lezde
E04 Druga netoksina guavost
E05 Tireotoksikoza poveana funkcija titaste lezde
E06 Zapaljenje titaste lezde
E07 Druge bolesti titaste lezde
Pothranjenost (E40-E46)
E40 Teka proteinska pothranjenost, Kwashiorkor
E41 Teka energetska pothranjenost
36
Grupa IV
37
Meunarodna klasifikacija bolesti
Grupa V
Duevni poremeaji i poremeaji ponaanja (F00 -
F99)
Organski i simptomatski duevni poremeaji (F00-F09)
F00* Demencija u Alzheimerovoj bolesti (G30.-)
F01 Vaskularna demencija
F02* Demencija u drugim bolestima, klasifikovanim na drugom mestu
F03 Demencija, neoznaena
F04 Organski sindrom neseanja, neizazvan upotrebom alkohola i psihoaktivnih
supstanci
F05 Delirijum, neizazvan upotrebom alkohola i psihoaktivnih supstanci
F06 Drugi duevni poremeaji uzrokovani oteenjem i disfunkcijom mozga i telesnom
boleu
F07 Poremeaji linosti i poremeaji ponaanja uzrokovani boleu, oteenjem i
disfunkcijom mozga
F09 Organska ili simptomatska duevna bolest, neoznaena
38
Grupa V
39
Meunarodna klasifikacija bolesti
40
Grupa VI
Grupa VI
Bolesti nervnog sistema (G00 - G99)
Zapaljenske bolesti centralnog nervnog sistema (G00-G09)
G00 Bakterijski meningitis, neklasifikovan na drugom mestu
G01* Meningitis u bakterijskim bolestima, klasifikovanim na drugom mestu
G02* Meningitis u drugim zaraznim i parazitarnim bolestima, klasifikovanim na drugom
mestu
G03 Meningitis zbog ostalih i neoznaenih uzroka
G04 Encefalitis, mijelitis i encefalomijelitis
G05* Encefalitis, mijelitis i encefalomijelitis u bolestima klasifikovanim na drugom mestu
G06 Apsces i granulom u lobanji i kimi
G07* Apsces i granulom u lobanji i kimi u bolestima klasifikovanim na drugom mestu
G08 Flebitis i tromboflebitis u lobanji i kimi
G09 Posledice zapaljenjskih bolesti CNS-a
41
Meunarodna klasifikacija bolesti
42
Grupa VI
43
Meunarodna klasifikacija bolesti
Grupa VII
Bolesti oka i pripojaka oka (H00 H59)
Bolesti kapka, suznog aparata i duplje oka (H00-H06)
H00 miak i tvrdo zrno u kapku oka
H01 Druga zapaljenja kapka oka
H02 Druge bolesti kapka oka
H03* Bolesti kapka oka u bolestima klasifikovanim na drugom mestu
H04 Bolesti suznog aparata
H05 Bolesti duplje oka
H06* Bolesti suznog aparata i one duplje u bolestima klasifikovanim na drugom mestu
Glaukom (H40-H42)
H40 Glaukom
H42* Glaukom u bolestima klasifikovanim na drugom mestu
44
Grupa VII
45
Meunarodna klasifikacija bolesti
Grupa VIII
Bolesti uva i mastoidnog nastavka (H60 - H95)
Bolesti spoljanjeg uva (H60-H62)
H60 Zapaljenje spoljanjeg uva
H61 Druge bolesti spoljanjeg uva
H62* Bolesti spoljanjeg uva u bolestima klasifikovanim na drugom mestu
46
Grupa IX
Grupa IX
Bolesti sistema krvotoka (I00 - I99)
Akutna reumatska groznica (I00-I02)
I00 Reumatska groznica bez promena na srcu
I01 Reumatska groznica sa promenama na srcu
I02 Reumatska horea - spontani nevoljni pokreti delova tela
47
Meunarodna klasifikacija bolesti
48
Grupa IX
49
Meunarodna klasifikacija bolesti
Grupa X
Bolesti sistema za disanje (J00 - J99)
Akutne infekcije gornjeg dela sistema za disanje (J00-J06)
J00 Akutno zapaljenje nosnog dela drela [obina prehlada]
J01 Akutno zapaljenje sinusa
J02 Akutno zapaljenje drela
J03 Akutno zapaljenje krajnika
J04 Akutno zapaljenje grkljana i akutno zapaljenje dunika
J05 Akutno opstruktivno zapaljenje grkljana [krup] i zapaljenje poklopca grkljana
J06 Akutne infekcije gornjeg dela sistema za disanje multiplih i neoznaenih
lokalizacija
50
Grupa X
51
Meunarodna klasifikacija bolesti
Grupa XI
Bolesti sistema za varenje (K00 - K93)
Bolesti usta, pljuvanih lezda i vilica (K00-K14)
K00 Poremeaji razvoja i nicanja zuba
K01 Neiznikli i ukleteni zubi
K02 Karijes kvar zuba
K03 Druge bolesti tvrdih tkiva zuba
K04 Bolesti pulpe zuba i tkiva oko vrha zuba
K05 Gingivitis - zapaljenje desni - i bolesti okoline zuba
K06 Druge bolesti desni i bezubog alveolarnog grebena
K07 Anomalije zuba i kostiju lica [ukljuujui smetnje zagriaja]
K08 Druge bolesti zuba i potpornog tkiva
K09 Ciste usta, neklasifikovane na drugom mestu
K10 Druge bolesti vilica
K11 Bolesti pljuvanih lezda
K12 Zapaljenje usta i srodne lezije
K13 Druge bolesti usne i sluznice usta
K14 Bolesti jezika
Kile (K40-K46)
K40 Preponska kila
K41 Butna kila
K42 Pupana kila
K43 Kila prednjeg zida trbuha
K44 Kila grudno-trbune preage
K45 Druga trbuna kila
K46 Trbuna kila, neoznaena
52
Grupa XI
53
Meunarodna klasifikacija bolesti
Grupa XII
Bolesti koe i bolesti potkonog tkiva (L00 - L99)
Infekcije koe i potkonog tkiva (L00-L08)
L00 Sindom stafilokoknog ljutenja koe
L01 Gnojno oboljenje koe
L02 Apsces, ir i grupa ireva koe
L03 Celulitis [Flegmona] zapaljenje vezivnog elijskog tkiva
L04 Akutno zapaljenje limfnog vora
L05 Pilonidalna cista
L08 Ostale lokalizovane infekcije koe i potkonog tkiva
54
Grupa XII
55
Meunarodna klasifikacija bolesti
Grupa XIII
Bolesti miinokotanog sistema i vezivnog tkiva
(M00 - M99)
Oboljenja zglobova (M00-M25)
56
Grupa XIII
Spondilopatije (M45-M49)
M45 Zapaljenje prljena sa ukoenou
M46 Druge zapaljenske spondilopatije
M47 Okotavanje zglobova prljenova
M49* Oboljenja kime u bolestima klasifikovanim na drugom mestu
57
Meunarodna klasifikacija bolesti
Hondropatije (M91-M94)
M91 Juvenilna osteohondroza kuka i karlice
M92 Druge juvenilne osteohondroze
M93 Ostale osteohondropatije
M94 Ostali poremeaji hrskavice
58
Grupa XIV
Grupa XIV
Bolesti mokranopolnog sistema (N00 - N99)
Bolesti glomerula bubrega (N00-N08)
N00 Akutni zapaljenski bubreni sindrom
N01 Perakutni progresivni zapaljenski bubreni sindrom
N02 Povratna i trajna pojava krvi u mokrai
N03 Hronini zapaljenski bubreni sindrom
N05 Neoznaen zapaljenski bubreni sindrom
N06 Izolovana proteinurija sa oznaenim morfolokim oteenjem
N07 Nasledno oboljenje bubrega, neklasifikovano na drugom mestu
N08* Oboljenje glomerula bubrega u bolestima klasifikovanim na drugom mestu
59
Meunarodna klasifikacija bolesti
60
Grupa XIV
61
Meunarodna klasifikacija bolesti
Grupa XV
Trudnoa, raanje i babinje (O00 - O99)
Trudnoa zavrena pobaajem (O00-O08)
O00 Vanmaterina trudnoa
O01 Grozdasta mola
O02 Drugi nenormalnan ishod zaea
O03 Spontani pobaaj
O04 Medicinski abortus
O05 Drugi pobaaj
O06 Neoznaen pobaaj
O07 Neuspeo pokuaj pobaaja
O08 Komplikacije posle pobaaja, vanmaterine i molarne trudnoe
62
Grupa XV
Poroaj (O80-O84)
O80 Spontani poroaj kod jednoplodne trudnoe
O81 Poroaj kod jednoplodne trudnoe forcepsom i vakuum-ekstraktorom
O82 Poroaj carskim rezom kod jednoplodne trudnoe
O83 Drugi poroaj kod jednoplodne trudnoe uz strunu pomo
O84 Vieplodni poroaj
63
Meunarodna klasifikacija bolesti
O98 Zarazne i parazitarne bolesti majke koje mogu bili klasifikovane na drugom mestu,
ali koje komplikuju trudnou, poroaj i babinje
O99 Druge bolesti majke koje mogu biti klasifikovane na drugom mestu, ali koje
komplikuju trudnou, poroaj i babinjame
64
Grupa XVI
Grupa XVI
Odreena stanja nastala u perinatalnom periodu
(P00 - P96)
Oteenja ploda i novoroeneta zbog bolesti majke i komplikacija
trudnoe, trudova i poroaja (P00-P04)
P00 Plod i novoroene na koje su uticala stanja majke koja ne moraju biti povezana
sa trudnoom
P01 Plod i novoroene na koje su uticale komplikacije trudnoe majke
P02 Plod i novoroene na koje su uticala stanja posteljice, pupanika i vodenjaka
P03 Plod i novoroene na koje su uticale druge komplikacije poroaja
P04 Plod i novoroene na koje su uticale tetne materije koje se prenose preko
posteljice ili dojenjem
65
Meunarodna klasifikacija bolesti
66
Grupa XVII
Grupa XVII
Uroene malformacije, deformacije i hromozomske
nenormalnosti (Q00 - Q99)
Uroene malformacije nervnog sistema (Q00-Q07)
Q00 Nedostatak mozga i sline malformacije
Q01 Kila mozga
Q02 Mala glava
Q03 Uroena vodena glava
Q04 Druge uroene anomalije mozga
Q05 Rascep stuba kime
Q06 Druge uroene malformacije kimene modine
Q07 Druge uroene anomalije nervnog sistema
67
Meunarodna klasifikacija bolesti
68
Grupa XVII
69
Meunarodna klasifikacija bolesti
Grupa XVIII
Simptomi, znaci i patoloki kliniki i laboratorijski
nalazi, neklasifikovani na drugom mestu (R00 - R99)
Simptomi i znaci sistema za krvotok i sistema za disanje (R00-R09)
R00 Poremeaji sranog ritma
R01 umovi i drugi zvuci srca
R02 Gangrena, neklasifikovana na drugom mestu
R03 Nenormalan krvni pritisak, bez dijagnoze
R04 Krvarenje iz disajnih puteva
R05 Kaalj
R06 Smetnje disanja
R07 Bol u grlu i grudima
R09 Drugi simptomi i znaci sistema za krvotok i sistema za disanje
70
Grupa XVIII
71
Meunarodna klasifikacija bolesti
72
Grupa XIX
Grupa XIX
Povrede, trovanja i ostale posledice spoljanjih
uzroka (S00 - T98)
Povrede glave (S00-S09)
S00 Povrinska povreda glave
S01 Otvorena rana glave
S02 Prelom lobanje i prelom kostiju lica
S03 Iaenje, uganue i istegnue zglobova i veza glave
S04 Povrede ivaca lobanje
S05 Povreda oka i one duplje
S06 Intrakranijalna [Unutarlobanjska] povreda
S07 Povrede glave uzrokovane zdrobljavanjem kra
S08 Traumatska amputacija dela glave
S09 Ostale i neoznaene povrede glave
73
Meunarodna klasifikacija bolesti
74
Grupa XIX
75
Meunarodna klasifikacija bolesti
Promrzline (T33-T35)
T33 Povrinska promrzlina
T34 Promrzlina sa nekrozom tkiva
T35 Promrzline vie delova tela i neoznaene promrzline
76
Grupa XIX
77
Meunarodna klasifikacija bolesti
78
Grupa XX
Grupa XX
Spoljanji uzroci obolevanja i umiranja (V01 - Y98)
Nezgode i nesree (V01-X59)
79
Meunarodna klasifikacija bolesti
V33 Putnik motornog vozila sa tri toka povreen u sudaru sa automobilom, dostavnim
vozilom ili kamionom
V34 Putnik motornog vozila sa tri toka povreen u sudaru sa tekim transportnim
vozilom ili autobusom
V35 Putnik motornog vozila sa tri toka povreen u sudaru sa vozom ili vozilom na
eleznikoj pruzi
V36 Putnik motornog vozila sa tri toka povreen u sudaru sa drugim vozilom bez
motora
V37 Putnik motornog vozila sa tri toka povreen u sudaru sa fiksiranim ili nepokretnim
predmetom
V38 Putnik motornog vozila sa tri toka povreen u saobraajnom udesu bez sudara
V39 Putnik motornog vozila sa tri toka povreen u drugim i neoznaenim
saobraajnim udesima
80
Grupa XX
81
Meunarodna klasifikacija bolesti
Padovi (W00-W19)
W00 Pad na istom nivou na ledu i snegu
W01 Pad na istom nivou zbog okliznua, saplitanja i posrtanja
W02 Pad sa klizaljkama za led, skijama, koturaljkama ili daskom sa tokovima
W03 Drugi padovi na istom nivou uzrokovani sudarom sa drugom osobom ili guranjem
od strane druge osobe
W04 Pad u toku noenja ili pridravanja od strane drugih osoba
W05 Pad iz invalidskih kolica
W06 Pad sa kreveta
W07 Pad sa stolice
W08 Pad sa druge vrste nametaja
W09 Pad sa sprava na terenu za rekreaciju
W10 Pad na i sa stepenita i stepenika
W11 Pad na i sa merdevina
W12 Pad na i sa graevinske skele
W13 Pad sa, iz ili kroz zgradu ili graevinu
W14 Pad sa drveta
W15 Pad sa litice
W16 Ronjenje ili skakanje u vodu koje je uzrokovalo neku drugu povredu, a ne davljenje
ili potapanje
W17 Drugi padovi sa jednog nivoa na drugi
W18 Drugi padovi na istom nivou
W19 Pad, neoznaen
82
Grupa XX
83
Meunarodna klasifikacija bolesti
84
Grupa XX
85
Meunarodna klasifikacija bolesti
Nasilje (X85-Y09)
X85 Nasilje lekovima, preparatima i biolokim supstancama
X86 Nasilje korozivnim supstancama
X87 Nasilje pesticidima
X88 Nasilje gasovima i parama
X89 Nasilje drugim oznaenim hemikalijama i tetnim materijama
X90 Nasilje neoznaenim hemikalijama ili tetnim materijama
X91 Nasilje veanjem, davljenjem i uguivanjem
X92 Nasilje davljenjem i potapanjem
X93 Nasilje pucanjem iz revolvera
X94 Nasilje pucanjem iz puke, karabina i drugog veeg vatrenog oruja
86
Grupa XX
87
Meunarodna klasifikacija bolesti
88
Grupa XX
89
Meunarodna klasifikacija bolesti
Grupa XXI
Faktori koji utiu na zdravstveno stanje i kontakt sa
zdravstvenom slubom (Z00 - Z99)
Osobe u kontaktu sa zdravstvenom slubom radi pregleda i ispitivanja
(Z00-Z13)
Z00 Opti pregled i ispitivanje osoba bez tegoba ili postavljene dijagnoze
Z01 Drugi posebni pregledi i ispitivanja osoba bez tegoba ili ranije dijagnoze
Z02 Pregled i kontakt iz administrativnih razloga
Z03 Medicinsko posmatranje i praenje zbog sumnje na neke bolesti ili stanja
Z04 Pregledi i posmatranje zbog drugih razloga
Z08 Kontrolni pregled posle leenja zloudnog tumora
Z09 Kontrolni pregled posle leenja stanja koja nisu zloudni tumori
Z10 Rutinski opti zdravstveni pregled definisane subpopulacije
Z11 Specijalan skrining pregled radi otkrivanja infektivnih i parazitarnih bolesti
Z12 Specijalan skrining pregled radi otkrivanja neoplazmi
Z13 Specijalan skrining pregled radi otkrivanja drugih bolesti i poremeaja
90
Grupa XXI
91
Meunarodna klasifikacija bolesti
92
Grupa XXII
Grupa XXII
ifre za posebne namene (U00 - U89)
Privremeno dodeljivanje novih bolesti neizvesne etiologije (U00-U49)
U04 Teki akutni respiratorni sindrom [SARS]
93
Tabelarna lista ukljuenih dijagnoza i
etvoromesnih podkategorija
Grupa I
Grupa I
97
Grupa I
A00.- Cholera
Kolera
A00.0 Cholera classica
Kolera koju uzrokuje Vibrio cholerae 01, biovar cholerae
Klasina kolera
A00.1 Cholera El Tor
Kolera koju uzrokuje Vibrio cholerae 01, biovar El Tor
El Tor kolera
A00.9 Cholera, non specificata
Kolera, neoznaena
99
2010
A03.- Shigellosis
igeloza, uzronik Shigellae
A03.0 Dysenteria bacillaris per Shigellam dysenteriae
igeloza, uzronik Shigella dysenteriae
Shigellosis A [Shiga-Kruse dysenteria]
A03.1 Dysenteria bacillaris per Shigellam flexneri
igeloza, uzronik Shigell flexneri
Shigellosis B
A03.2 Dysenteria bacillaris per Shigellam boydii
igeloza, uzronik Shigella boydi
Shigellosis C
A03.3 Dysenteria bacillaris per Shigellam sonnei
igeloza, uzronik Shigella sonnei
Shigellosis D
100
Grupa I
101
2010
A06.- Amoebiasis
Amebijaza
Ukljuuje: infectio per Entamoeba histolytica
Iskljuuje: Infectiones intestinales protozoicae aliae (A07.-)
A06.0 Dysenteria amoebica acuta
Akutna amebna dizenterija
Amoebiasis acuta
Amoebiasis intestinalis NOS
A06.1 Amoebiasis intestinalis chronica
Hronina amebna dizenerija
A06.2 Colitis amoebica non dysenterica
Nedizenterino zapaljenje debelog creva uzrokovano amebama
A06.3 Amoeboma intestinale
Amebom, tumor creva uzrokovan amebama
Amoeboma NOS
A06.4 Abscessus hepatis amoebicus
Apsces jetre uzrokovan amebama
Amoebiasis hepatica
A06.5 Abscessus pulmonum amoebicus (J99.8*)
Apsces plua uzrokovan amebama
Abscessus pulmonum (et hepaticus) amoebicus
A06.6 Abscessus cerebri amoebicus (G07*)
Apsces mozga uzrokovan amebama
Abscessus cerebri (hepatis) (pulmonis) amoebicus
A06.7 Amoebiasis cutanea
Amebijaza koe
A06.8 Infectio amoebica localisationum aliorum
Amebna infekcija drugih lokalizacija
Appendicitis amoebica
Balanitis amoebica (N51.2*)
A06.9 Amoebiasis, non specificata
Amebijaza, neoznaena
102
Grupa I
103
2010
Tuberkuloza
(A15-A19)
Ukljuuje: Infectiones per Mycobacterium tuberculosis et Mycobacterium bovis
Iskljuuje: Morbus HIV cum infectione mycobacteriali (B20.0)
pneumoconiosis cum tuberculosi (J65)
sequelae tuberculosis (B90.-)
silicotuberculosis (J65)
tuberculosis congenita (P37.0)
104
Grupa I
105
2010
106
Grupa I
107
2010
108
Grupa I
A20.- Pestis
Kuga
Ukljuuje: infectio per Yersiniam pestis
A20.0 Pestis bubonica
Kuga limfnih vorova prepona
A20.1 Pestis cellulocutanea
Kuga koe
A20.2 Pestis pneumonica
Kuga plua
A20.3 Meningitis pestica
Zapaljenje modanica uzrokovano kugom
A20.7 Pestis septica
Sepsa uzrokovana kugom
A20.8 Pestis, formae aliae
Ostali oblici kuge
Pestis abortiva
Pestis asymptomatica
Pestis minor
A20.9 Pestis, non specificata
Kuga, neoznaena
A21.- Tularaemia
Tularemija
Ukljuuje: febris leporina
febris deer-fly
infectio per Francisellam tularensem
A21.0 Tularaemia ulceroglandularis
Ulcerozna tularemija lezda
A21.1 Tularaemia oculoglandularis
Tularemija lezda oka
Tularaemia ophtalmica
A21.2 Tularaemia pulmonalis
Tularemija plua
A21.3 Tularaemia gastrointestinalis
Tularemija eluca i creva
Tularaemia abdominalis
A21.7 Tularaemia generalisata
Generalizovana tularemija
A21.8 Tularaemia, formae aliae
Ostali oblici tularemije
A21.9 Tularaemia, non specificata
Tularemija, neoznaena
109
2010
A22.- Anthrax
Antraks [Crni prit]
Ukljuuje: infectio per Bacillum anthracis
A22.0 Anthrax cutaneus
Antraks koe
Carbunculus malignus
Pustula maligna
A22.1 Anthrax pulmonalis
Antraks plua
Anthrax per inhalationem
Morbus Ragpicker
Morbus Woolsorter
A22.2 Anthrax gastrointestinalis
Antraks eluca i creva
A22.7 Sepsis per anthracem
Sepsa uzrokovana antraksom
A22.8 Anthrax, formae aliae
Drugi oblici antraksa
Meningitis anthracica (G01*)
A22.9 Anthrax, non specificatus
Antraks, neoznaen
A23.- Brucellosis
Bruceloza [Mediteranska groznica]
Ukljuuje: febris:
maltea
mediterranea
undulatoria
A23.0 Brucellosis per Brucellam melitensem
Bruceloza, uzronik Brucella melitensis
A23.1 Brucellosis per Brucellam abortus
Bruceloza, uzronik Brucella abortus
A23.2 Brucellosis per Brucellam suis
Bruceloza, uzronik Brucella suis
A23.3 Brucellosis per Brucellam canis
Bruceloza, uzronik Brucella canis
A23.8 Brucelloses aliae
Ostale bruceloze
A23.9 Brucellosis, non specificata
Bruceloza, neoznaena
110
Grupa I
A26.- Erysipeloides
Erizipeloid oboljenje slino crvenom vetru
A26.0 Erysipeloides cutaneus
Erizipeloid koe
Erythema migrans
A26.7 Erysipeloides septicus
Erizipeloidna sepsa
A26.8 Erysipeloides, formae aliae
Drugi oblici erizipeloida
A26.9 Erysipeloides, non specificatus
Erizipeloid, neoznaen
A27.- Leptospirosis
Leptospiroza, uzronik Leptospira interrogans
A27.0 Leptospirosis icterohaemorrhagica
Leptospiroza sa uticom i krvarenjima
Leptospirosis per Leptospiram interrogantem serovar icterohaemorrhagicum
A27.8 Leptospirosis, formae aliae
Drugi oblici leptospiroze
A27.9 Leptospirosis, non specificata
Leptospiroza, neoznaena
111
2010
112
Grupa I
A32.- Listeriosis
Listerioza, uzronik Listeria monocytogenes
Ukljuuje: infectio alimentaria listerialis
Iskljuuje: listeriosis neonatalis (disseminata) (P37.2)
A32.0 Listeriosis cutanea
Listerioza koe
A32.1 Meningitis et meningoencephalitis listerialis
Zapaljenje modanica i modanica sa mozgom uzrokovano listeriozom
Meningoencephalitis listerialis (G05.0*)
meningitis listerialis (G01*)
A32.7 Listeriosis septica
Listeriozna sepsa
A32.8 Listeriosis, formae aliae
Ostali oblici listerioze
Endocarditis listerialis (I39.8*)
Listeriosis oculoglandularis
arteritis cerebri listerialis (I68.1*)
A32.9 Listeriosis, non specificata
Listerioza, neoznaena
113
2010
A36.- Diphtheria
Difterija
A36.0 Diphtheria pharyngica
Difterija drela
Angina diphtherica membranacea
Diphtheria tonsillaris
A36.1 Diphtheria nasopharyngica
Difterija nosa i drela
A36.2 Diphtheria laryngica
Difterija grkljana
Laryngotracheitis diphtherica
A36.3 Diphtheria cutanea
Difterija koe
Iskljuuje: erythrasma (L08.1)
A36.8 Diphtheriae aliae
Ostale difterije
Conjunctivitis diphtherica (H13.1*)
Myocarditis diphtherica (I41.0*)
Polyneuritis diphtherica (G63.0*)
A36.9 Diphtheria, non specificata
Difterija, neoznaena
A37.- Pertussis
Veliki kaalj
A37.0 Pertussis per Bordetellam pertussis
Veliki kaalj, uzronik Bordetella pertussis
A37.1 Pertussis per Bordetellam parapertussis
Veliki kaalj, uzronik Bordetella parapertussis
A37.8 Pertussis per Bordetellam speciei aliae
Veliki kaalj, uzronik Bordetella druge vrste
A37.9 Pertussis, non specificata
Veliki kaalj, neoznaen
A38 Scarlatina
arlah
Ukljuuje: Scarlatina
Iskljuuje: Pharyngitis streptococcica (J02.0)
114
Grupa I
115
2010
116
Grupa I
A42.- Actinomycosis
Aktinomikoza, uzronik Actinomyces
Iskljuuje: actinomycetoma (B47.1)
A42.0 Actinomycosis pulmonalis
Aktinomikoza plua
A42.1 Actinomycosis abdominalis
Aktinomikoza trbuha
A42.2 Actinomycosis cervicofacialis
Aktinomikoza vrata i lica
A42.7 Sepsis actinomycotica
Sepsa - trovanje uzrokovano aktinomicesom
A42.8 Actinomycosis, formae aliae
Ostali oblici aktinomikoze
A42.9 Actinomycosis, non specificata
Aktinomikoza, neoznaena
A43.- Nocardiosis
Nokardioza, uzronik Nocardia
A43.0 Nocardiosis pulmonalis
Nokardioza plua
A43.1 Nocardiosis cutanea
Nokardioza koe
A43.8 Nocardiosis, formae aliae
Ostali oblici nokardioze
A43.9 Nocardiosis, non specificata
Nokardioza, neoznaena
A44.- Bartonellosis
Bartoneloza, uzronik Bartonella
A44.0 Bartonellosis systematica
Sistemska bartoneloza
Febris Oroya
A44.1 Bartonellosis cutanea et mucocutanea
Bartoneloza koe i sluznice
Verruca peruana
A44.8 Bartonellosis, formae aliae
Drugi oblici bartoneloze
A44.9 Bartonellosis, non specificata
Bartoneloza, neoznaena
A46 Erysipelas
Crveni vetar
Iskljuuje: Erysipelas post partum sive puerperium (O86.8)
117
2010
118
Grupa I
119
2010
120
Grupa I
121
2010
122
Grupa I
123
2010
A59.- Trichomoniasis
Trihomonijaza, uzronik Trichomonas vaginalis
Iskljuuje: Trichomoniasis intestinalis (A07.8)
A59.0 Trichomoniasis urogenitalis
Trihomonijaza polno-mokranog organa
Leucorrhoea (vaginalis)
trichomoniatica
Prostatitis (N51.0*)
A59.8 Trichomoniasis locorum aliorum
Trihomonijaza drugih lokalizacija
A59.9 Trichomoniasis, non specificata
Trihomonijaza, neoznaena
A63.- Morbi praedominanter modo sexuali transmissi alii, non alibi classificati
Ostale bolesti prenete preteno polnim odnosom, neklasifikovane na drugom
mestu
Iskljuuje: molluscum contagiosum (B08.1)
papilloma cervicis (D26.0)
A63.0 Verrucae anogenitales
Anogenitalne bradavice
A63.8 Morbi praedominanter modo sexuali transmissi alii, specificati
Ostale oznaene bolesti prenete preteno polnim odnosom
124
Grupa I
A66.- Framboesia
Frambezijaze, uzronik Treponaema pertenuis
Ukljuuje: bouba
framboesia (tropica)
pian
A66.0 Laesiones framboesiales initiales
Poetne lezije uzrokovane frambezijom
Chancre framboesialis
Framboesia materna
Initialis sive primaria
Ulcus framboesiale initiale
A66.1 Papillomata multiplicia et ulcera humida framboesialia
Mnogobrojne kvrice i vlane grizlice uzrokovane frambezijom
Framboesioma
Papilloma framboesiale plantare sive palmare
Pianoma
A66.2 Laesiones cutis framboesiales initiales aliae
Druga svea oteenja koe uzrokovana frambezijom
Framboesia cutanea (manje od pet godina posle infekcije)
Framboesidum praecox
praecox (cutanea) (maculosa) (maculopapulosa) (micropapulosa) (papulosa)
A66.3 Hyperkeratosis framboesialis
Zadebljanja roastog sloja koe uzrokovana frambezijom
Hyperkeratosis palmaris sive plantaris (praecox)(tarda)
Plantae vermibus corrosae
Choul manus
A66.4 Gummata et ulcera framboesialia
Gume i grizlice uzrokovane frambezijom
Framboesia nodularis tarda (ulcerosa)
Framboesidum gummosum
A66.5 Gangosa
Mutilacija nosa i drela uzrokovana frambezijom
Rhinopharyngitis mutilans (framboesialis)
125
2010
126
Grupa I
A71.- Trachoma
Trahom
Iskljuuje: sequelae trachomatis (B94.0)
A71.0 Trachoma incipiens
Poetni trahom
Trachoma dubium
127
2010
128
Grupa I
A78 Febris Q
Kju-groznica
Ukljuuje: Febris quadrilateralis
Febris Nine Mile
Infectio per Coxiellam burnetii
129
2010
A82.- Rabies
Besnilo
A82.0 Rabies silvatica
umsko besnilo
A82.1 Rabies urbana
Urbano besnilo
A82.9 Rabies, non specificata
Besnilo, neoznaeno
130
Grupa I
131
2010
132
Grupa I
A88.- Infectiones systematis nervosi centralis virales aliae, non alibi classificatae
Ostale infekcije centralnog nervnog sistema uzrokovane virusima, neklasifikovane
na drugom mestu
Iskljuuje: encephalitis viralis NOS (A86)
meningitis NOS (A87.9)
A88.0 Febris exanthematosa enteroviralis (exanthema Boston)
Osipna groznica uzrokovana enterovirusom Boston
A88.1 Vertigo epidemica
Epidemijska vrtoglavica
A88.8 Infectiones systematis nervosi centralis virales aliae, specificatae
Ostale oznaene infekcije centralnog nervnog sistema uzrokovane virusima
133
2010
134
Grupa I
135
2010
B01.- Varicella
Variela-ovije boginje
B01.0 Meningitis varicellosa (G02.0*)
Zapaljenje modanica uzrokovano virusom variele
B01.1 Encephalitis varicellosa (G05.1*)
Zapaljenje mozga uzrokovano virusom varicele
Encephalitis post varicellam
Encephalomyelitis varicellosa
B01.2 Pneumonia varicellosa (J17.1*)
Zapaljenje plua uzrokovano virusom variele
B01.8 Varicella cum compilcationibus aliis
Ovije boginje sa drugim komplikacijama
136
Grupa I
B05.- Morbilli
Morbili [male boginje]
Ukljuuje: Morbilli
Iskljuuje: panencephalitis scleroticans subacuta (A81.1)
B05.0 Encephalitis morbillosa (G05.1*)
Zapaljenje mozga uzrokovano virusom malih boginja
Encephalitis postmorbillosa
B05.1 Meningitis morbillosa (G02.0*)
Zapaljenje modanica uzrokovano virusom malih boginja
Meningitis postmorbillosa
137
2010
B06.- Rubeola
Rubeola [crvenka]
Iskljuuje: Rubella congenitalis (P35.0)
B06.0 Rubeola cum complicationibus neurologicis
Rubeola sa neurolokim komplikacijama
Encephalitis rubeolosa (G05.1*)
Meningitis rubeolosa (G02.0*)
Meningoencephalitis rubeolosa (G05.1*)
B06.8 Rubeola cum complicationibus aliis
Rubeola sa drugim komplikacijama
Arthritis rubeolosa (M01.4*)
Pneumonia (J17.1*)
B06.9 Rubeola sine complicationibus
Rubeola bez komplikacija
Rubeola NOS
138
Grupa I
139
2010
140
Grupa I
141
2010
B21.3 Morbus HIV cum neoplasmatis malignis textus lymphatici, haematopoietici et textus
affinis aliis
Sida sa drugim zloudnim tumorima limfnog, hematopoeznog i srodnog tkiva
B21.7 Morbus HIV cum neoplasmatis malignis multiplicibus
Sida sa mnogobrojnim zloudnim tumorima
B21.8 Morbus HIV cum neoplasmatis malignis aliis
Sida sa drugim zloudnim tumorima
B21.9 Morbus HIV cum neoplasmate maligno, non specificato
Sida sa neoznaenim zloudnim tumorom
142
Grupa I
B26.- Parotitis
Zauke
Ukljuuje: parotitis:
epidemica
infectiva
B26.0 Orchitis parotitica (N51.1*)
Zapaljenje testisa uzrokovano virusom zauaka
B26.1 Meningitis parotitica (G02.0*)
Zapaljenje modanica uzrokovano virusom zauaka
B26.2 Encephalitis parotitica (G05.1*)
Zapaljenje mozga uzrokovano virusom zauaka
B26.3 Pancreatitis parotitica (K87.1*)
Zapaljenje pankreasa uzrokovano virusom zauaka
B26.8 Parotitis epidemica cum complicationibus aliis
Epidemijske zauke sa drugim komplikacijama
Arthritis parotitica (M01.5*)
Myocarditis parotitica (I41.1*)
Nephritis parotitica (N08.0*)
Polyneuropathia parotitica (G63.0*)
B26.9 Parotitis epidemica sine complicatione
Epidemijske zauke bez komplikacija
Parotitis NOS
143
2010
144
Grupa I
145
2010
B35.- Dermatophytosis
Dermatofitoza, uzronik dermatofiti
Ukljuuje: favus
infectiones per genua Epidermophyton, Microsporum et Trichophyton
tinea, sine B36.-
B35.0 Tinea barbae et tinea capitis
Tinea-povrinsko gljivino oboljenje brade i glave
Kerion
Sycosis mycotica
Tinae barbae
Tinea capillitii
B35.1 Tinea unguium
Tinea nokata
Dermatophytosis unguis
Onychia dermatophytica
Onychomycosis
B35.2 Tinea manuum
Tinea aka
Dermatophytosis manus
B35.3 Tinea pedis
Tinea stopala
Dermatophytosis pedis
Pes athleticus
B35.4 Tinea corporis
Tinea tela
B35.5 Tinea imbricata
Tinea u vidu koncentrinih prstenova
Tokelau
B35.6 Tinea cruris
Tinea potkolenice
Tinea inguinalis
Dhobi itch
Jock itch
B35.8 Dermatophytoses aliae
Ostale dermatofitoze
Dermatophytosis:
disseminata
granulomatosa
B35.9 Dermatophytosis, non specificata
Dermatofitoza, neoznaena
Tinea NOS
146
Grupa I
B37.- Candidiasis
Kandidijaza, uzronik Candida species
Ukljuuje: candidiasi
moniliasis
Iskljuuje: Candidiasis neonatalis (P37.5)
B37.0 Candidiasis oris
Kandidijaza usta
Stomatomycosis oralis
B37.1 Candidiasis pulmonum
Kandidijaza plua
B37.2 Candidiasis cutis et unguium
Kandidijaza koe i nokata
Onychia candidialis
Paronychia
Iskljuuje: Dermatitis glutealis infantilis (L22)
B37.3 Candidiasis vulvae et vaginae (N77.1*)
Kandidijaza stidnice i vagine
Vulvovaginitis candialis
Vulvovaginitis moniliasis
Thrush vaginalis
B37.4 Candidiases urogenitales aliae
Ostale kandidijaza mokrano-polnih puteva
Balanitis candidialis (N51.2*)
Urethritis candidialis (N37.0*)
B37.5 Candidiasis meningium (G02.1*)
Kandidijaza modanica
B37.6 Candidiasis endocardii (I39.8*)
Kandidijaza endokarda
147
2010
B38.- Coccidioidomycosis
Kokcidioidomikoza, uzronik Coccidioides immitis
B38.0 Coccidioidomycosis pulmonis acuta
Akutna kokcidioidomikoza plua
B38.1 Coccidioidomycosis pulmonis chronica
Hronina kokcidioidomikoza plua
B38.2 Coccidioidomycosis pulmonis, non specificata
Kokcidoidomikoza plua, neoznaena
B38.3 Coccidioidomycosis cutanea
Kokcidioidomikoza koe
B38.4 Coccidioidomycosis meningium (G02.1*)
Kokcidioidomikoza modanica
B38.7 Coccidioidomycosis disseminata
Rasejana kokcidioidomikoza
Coccidioidomycosis generalisata
B38.8 Coccidioidomycosis, formae aliae
Drugi oblici kokcidioidomikoze
B38.9 Coccidioidomycosis, non specificata
Kokcidioidomikoza, neoznaena
B39.- Histoplasmosis
Histoplazmoza, uzronik Histoplasma species
B39.0 Histoplasmosis pulmonum capsularis acuta
Akutna histoplazmoza plua, uzronik Histoplasma capsulatum
B39.1 Histoplasmosis pulmonum capsularis chronica
Hronina histoplazmoza plua, uzronik Histoplasma capsulatum
B39.2 Histoplasmosis pulmonum capsularis, non specificata
Histoplazmoza plua, uzronik Histoplasma capsulatum, neoznaena
B39.3 Histoplasmosis capsularis disseminata
Rasejana histoplazmoza, uzronik Histoplasma capsulatum
Histoplasmosis capsularis generalisata
B39.4 Histoplasmosis capsularis, non specificata
Histoplazmoza, uzronik Histoplasma capsulatum, neoznaena
Histoplasmosis americana
B39.5 Histoplasmosis duboisii
Afrika histoplazmoza, uzronik Histoplasma duboisii
Histoplasmosis africana
B39.9 Histoplasmosis, non specificata
Histoplazmoza, neoznaena
148
Grupa I
B40.- Blastomycosis
Blastomikoza, uzronik Blastomyces dermatitidis
Iskljuuje: Blastomycosis braziliana (B41.-)
Blastomycosis keloidalis (B48.0)
B40.0 Blastomycosis pulmonum acuta
Akutna blastomikoza plua
B40.1 Blastomycosis pulmonum chronica
Hronina blastomikoza plua
B40.2 Blastomycosis pulmonum, non specificata
Blastomikoza plua, neoznaena
B40.3 Blastomycosis cutanea
Blastomikoza koe
B40.7 Blastomycosis disseminata
Rasejana blastomikoza
Blastomycosis generalisata
B40.8 Blastomycosis, formae aliae
Blastomikoza, drugi oblici
B40.9 Blastomycosis, non specificata
Blastomikoza, neoznaena
B41.- Paracoccidioidomycosis
Parakokcidioidomikoza, uzronik Paracoccidioides
Ukljuuje: Blastomycosis braziliana
Morbus Lutz
B41.0 Paracoccidioidomycosis pulmonum
Parakokcidioidomikoza plua
B41.7 Paracoccidioidomycosis disseminata
Rasejana parakokcidioidomikoza
Paracoccidioidomycosis generalisata
B41.8 Paracoccidioidomycosis, formae aliae
Parakokcidioidomikoza, drugi oblici
B41.9 Paracoccidioidomycosis, non specificata
Parakokcidioidomikoza, neoznaena
B42.- Sporotrichosis
Sporotrihoza, uzronik Sporothrix (Sporotrichum) schenckii
B42.0 Sporotrichosis pulmonum (J99.8*)
Sporotrihoza plua
B42.1 Sporotrichosis lymphocutanea
Sporotrihoza koe i limfnih sudova koe
B42.7 Sporotrichosis disseminata
Rasejana sporotrihoza
Sporotrichosis generalisata
B42.8 Sporotrichosis, formae aliae
Sporotrihoza, drugi oblici
B42.9 Sporotrichosis, non specificata
Sporortihoza, neoznaena
149
2010
B44.- Aspergillosis
Aspergiloza, uzronik Aspergillus species
Ukljuuje: aspergilloma
B44.0 Aspergillosis pulmonum invasiva
Invazivna aspergiloza plua
B44.1 Aspergilloses pulmonum aliae
Ostale aspergiloze plua
B44.2 Aspergillosis tonsillae
Aspergiloza krajnika
B44.7 Aspergillosis disseminata
Rasejana aspergiloza
Aspergillosis generalisata
B44.8 Aspergillosis, formae aliae
Aspergiloza, drugi oblici
B44.9 Aspergillosis, non specificata
Aspergiloza, neoznaena
B45.- Cryptococcosis
Kriptokokoza, uzronik Criptococcus neoformans
B45.0 Cryptococcosis pulmonum
Kriptokokoza plua
B45.1 Cryptococcosis cerebri
Kriptokokoza mozga
Cryptococcosis meningocerebralis
Meningitis cryptococcica (G02.1*)
B45.2 Cryptococcosis cutanea
Kriptokokoza koe
B45.3 Cryptococcosis ossis
Kriptokokoza kosti
B45.7 Cryptococcosis disseminata
Rasejana kriptokokoza
Cryptococcosis generalisata
B45.8 Cryptococcosis, formae aliae
Kriptokokoza, drugi oblici
150
Grupa I
B46.- Zygomycosis
Zigomikoza, uzronici Rhizopus sp., Mucor sp. i Absidia sp.
B46.0 Mucormycosis pulmonum
Mukormikoza plua
B46.1 Mucormycosis rhinocerebralis
Mukormikoza nosa i mozga
B46.2 Mucormycosis gastrointestinalis
Mukormikoza eluca i creva
B46.3 Mucormycosis cutanea
Mukormikoza koe
Mucormycosis subcutanea
B46.4 Mucormycosis disseminata
Rasejana mukormikoza
Mucormycosis generalisata
B46.5 Mucormycosis, non specificata
Mukormikoza, neoznaena
B46.8 Zygomycoses, aliae
Ostale zigomikoze
Entomophthoromycosis
B46.9 Zygomycosis, non specificata
Zigomikoza, neoznaena
Phycomycosis NOS
B47.- Mycetoma
Micetom
B47.0 Eumycetoma
Eumicetom
Maduromycosis
Pes madurus mycoticus
B47.1 Actinomycetoma
Aktinomicetom
B47.9 Mycetoma, non specificatum
Micetom, neoznaen
Pes madurus NOS
151
2010
B48.3 Geotrichosis
Geotrihoza, uzronik Geotrichum sp.
Stomatitis geotrichosa
B48.4 Penicillosis
Peniciloza, uzronici gljivice roda Penicillium
B48.7 Mycoses opportunisticae
Oportunistike mikoze
Mikoze izazvane gljivicama male virulencije, koje mogu izazvati infekciju samo u sluaju
postojanja faktora, kao to su iscrpljujue bolesti, bolesti praene znacima nedostatka imuniteta ili
primene imunosupresivnih i drugih terapijskih sredstava ili radijacione terapije. Veina ovih gljivica
normalno se kao saprofitni organizmi nalazi u zemljitu i vegetaciji koja truli.
B48.8 Mycoses aliae, specificatae
Ostale, oznaene mikoze
Adiaspiromycosis
152
Grupa I
B55.- Leishmaniasis
Lajmanijaza, uzronik Leishmania
B55.0 Leishmaniasis visceralis
Lajmanijaza trbunih organa
Kala-azar
Leishmaniasis cutanea post kala-azar
B55.1 Leishmaniasis cutanea
Lajmanijaza koe
B55.2 Leishmaniasis mucocutanea
Lajmanijaza koe i sluznice
153
2010
154
Grupa I
B58.- Toxoplasmosis
Toksoplazmoza, uzronik Toxoplasma gondii
Ukljuuje: Infectio per Toxoplasma gondii
Iskljuuje: toxoplasmosis congenita (P37.1)
B58.0 Oculopathia toxoplasmotica
Toksoplazmoza oka
Chorioretinitis toxoplasmotica (H32.0*)
B58.1 Hepatitis toxoplasmotica (K77.0*)
Zapaljenje jetre uzrokovano toksoplazmom
B58.2 Meningoencephalitis toxoplasmotica (G05.2*)
Zapaljenje modanica i mozga uzrokovano toksoplazmom
B58.3 Toxoplasmosis pulmonum (J17.3*)
Toksoplazmoza plua
B58.8 Toxoplasmosis cum laesione organorum aliorum
Toksoplazmoza sa oteenjem drugih organa
Myocarditis toxoplasmotica (I41.2*)
Myositis toxoplasmotica (M63.1*)
B58.9 Toxoplasmosis, non specificata
Toksoplazmoza, neoznaena
155
2010
156
Grupa I
B66.4 Paragonimiasis
Paragonimijaza, uzronik Paragonimus species
Distomiasis pulmonalis
Infectio per Paragonimus species
Morbus per Fasciolam pulmonum (pulmonis)
B66.5 Fasciolopsiasis
Fasciolopsijaza, uzronik Fasciolopsis buski
Distomiasis intestinalis
Infectio per Fasciolopsis buski
B66.8 Infectiones trematodicae aliae, specificatae
Ostale oznaene bolesti uzrokovane metiljima
Echinostomiasis
Heterophyiasis
Metagonimiasis
Nanophyetiasis
Watsoniasis
B66.9 Infectio trematodica, non specificata
Infekcija uzrokovana metiljima, neoznaena
B67.- Echinococcosis
Ehinokokoza, uzronik Echinococcus granulosus i Echinococcus multilocularis
Ukljuuje: hydatidosis
B67.0 Echinococcosis hepatis
Ehinokokoza jetre, uzronik Echinococcus granulosus
B67.1 Echinococcosis pulmonum
Ehinokokoza plua, uzronik Echinococcus granulosus
B67.2 Echinococcosis ossis
Ehinokokoza kosti, uzronik Echinococcus granulosus
B67.3 Echinococcosis locorum aliorum et multiplicium
Ehinokokoza drugih i viestrukih lokalizacija uzronik Echinococcus granulosus
B67.4 Echinococcosis, non specificata
Ehinokokoza, neoznaena
Infekcija pseom pantljiarom
B67.5 Echinococcosis hepatis multilocularis
Ehinokokokoza jetre, uzronik Echinococcus multilocularis
B67.6 Echinococcosis multilocularis, locorum aliorum et multiplicium
Ehinokokokoza drugih i viestrukih lokalizacija, uzronik Echinococcus multilocularis
B67.7 Echinococcosis multilocularis, non specificata
Ehinokokoza drugih i viestrukih lokalizacija uzronik Echinococcus multilocularis,
neoznaena
B67.8 Echinococcosis hepatis, non specificata
Ehinokokoza jetre, neoznaena
B67.9 Echinococcosis alia, non specificata
Druga ehinokokoza, neoznaena
Echinococcosis NOS
157
2010
B68.- Taeniasis
Tenijaze, uzronici pantljiare
Iskljuuje: cysticercosis (B69.-)
B68.0 Taeniasis per Taeniam solium
Tenijaza uzrokovana svinjskom pantljiarom
Infectio per Teniam solium
B68.1 Taeniasis per Taeniam saginatam
Tenijaza uzrokovana goveom pantljarom
Infectio per Taeniam saginatam
B68.9 Taeniasis, non specificata
Tenijaza uzrokovana pantljiarom, neoznaena
B69.- Cysticercosis
Cisticerkoza, uzronik Cysticercus cellulosae
Ukljuuje: Infectio cysticercalis per larvam Taeniae solium
B69.0 Cysticercosis systematis nervosi centralis
Cisticerkoza centralnog nervnog sistema
B69.1 Cysticercosis oculi
Cisticerkoza oka
B69.8 Cysticercosis locorum aliorum
Cisticerkoza drugih lokalizacija
B69.9 Cysticercosis, non specificata
Cisticerkoza, neoznaena
158
Grupa I
B72 Dracunculiasis
Drakunkulijaza, uzronik Dracunculus medinensis
Ukljuuje: Infectio per Dracunculum medinensem
Infectio verme Guinensi
B73 Onchocerciasis
Onkocerkijaza, uzronik Onchocerca volvulus
Ukljuuje: Caecitas fluvialis (amaurosis)
Infectio per Onchocercam volvulum
Onchocerciasis
B74.- Filariasis
Filarijaza, uzronik Filaria
Iskljuuje: Eosinophilia (pulmonis) tropica NOS (J82)
onchocerciasis (B73)
B74.0 Filarisis per Wuchereriam bancrofti
Filarijaza, uzronik Wuchereria bancrofti
Bancroftiana:
elephantiasis
filariasis
B74.1 Filariasis per Brugiam malayi
Filarijaza, uzronik Brugia malayi
B74.2 Filariasis per Brugiam timori
Filarijaza, uzronik Brugia timori
B74.3 Loiasis
Lojaza, uzronik vermis africanus
Morbus ocularis per vermem Africanum
Oedema calabricum
Loa-loa (infectio)
B74.4 Mansonelliasis
Filarijaza, uzronik Mansonella ozzardi
Infectio per Mansonellam:
ozzardi speciem
perstanstem
streptocercam
B74.8 Filariases aliae
Ostale filarijaze
Dirofilariasis
B74.9 Filariasis, non specificata
Filarijaza, neoznaena
159
2010
B75 Trichinellosis
Trihineloza, uzronik Trichinella species
Ukljuuje: Infectio per Trichinellam speciem
Trichinosis
B76.- Ankylostomiasis
Ankilostomijaza
Ukljuuje: uncinariasis
B76.0 Ankylostomiasis
Ankilostomijaza
Infekcija, uzrokovana vrstom Ankylostoma
B76.1 Necatoriasis
Nekatorijaza
Infekcija, uzronik Necator americanus
B76.8 Ancylostomiases aliae
Druge ankilostomijaze
B76.9 Ankylostomiasis non specificata
Ankilostomijaza, neoznaena
Larva migrans cutanea NOS
B77.- Ascariasis
Askarijaza, uzronik Ascaris lumbricoides
Ukljuuje: Infekcija velikom deijom glistom
ascaridiasis
B77.0 Ascariasis cum complicationibus intestini
Askarijaza sa komplikacijama creva
B77.8 Ascariasis sine complicationibus
Askarijaza bez komplikacija
B77.9 Ascariasis, non specificata
Askarijaza, neoznaena
B78.- Strongyloidiasis
Strongiloidijaza, uzronik Strongyloides stercoralis
Iskljuuje: trichostrongyliasis (B81.2)
B78.0 Strongyloidiasis intestinalis
Strongiloidijaza creva
B78.1 Strongyloidiasis cutanea
Strongiloidijaza koe
B78.7 Strongyloidiasis disseminata
Rasejana strongiloidijaza
B78.9 Strongyloidiasis, non specificata
Strongiloidijaza, neoznaena
B79 Trichuriasis
Trihurijaza, uzronik Trichuris trichiura
Ukljuuje: Infectio (morbus) per Trichiuram trichiuram speciem
Trichocephaliasis
160
Grupa I
B80 Enterobiasis
Enterobijaza, uzronik Enterobius vermicularis
Ukljuuje: Infectio per Enterobium vermicularem
Infectio per Oxyurem vermicularem
Oxyuriasis
161
2010
B83.1 Gnathostomiasis
Gnatostomijaza, uzronik Gnathostoma spinigerum
Oedema ambulans
B83.2 Angiostrongyliasis per Parastrongylum cantonensem
Angiostrongilijaza, uzronik Parastrongylus cantonensis
Angiostrongyliasis per Angiostrongylum cantonensem
Meningoencephalitis eosinophilica (G05.2*)
Iskljuuje: angiostrongyliasis intestinalis (B81.3)
B83.3 Syngamiasis
Singamijaza, uzronik Syngamus laryngeus
Syngamiasis
B83.4 Hiridiniasis interna
Unutranja pijavica
Iskljuuje: Hirudiniasis externa (B88.3)
B83.8 Helminthiases, specificatae
Ostale oznaene helmintijaze
Acanthocephaliasis
Capillariasis hepatica
Gongylonemiasis
Metastrongyliasis
Thelaziasis
B83.9 Helminthiasis, non specificata
Helmintijaza, neoznaena
Helminthiasis NOS
Iskljuuje: helminthiasis intestinalis NOS (B82.0)
162
Grupa I
B86 Scabies
uga, uzronik Sarcoptes scabiei
Ukljuuje: Pruritus sarcopticus (scabiosus)
B87.- Myiasis
Mijaza, uzronik larve raznih vrsta muva
Ukljuuje: Infestatio larvis myaticis
B87.0 Myiasis cutanea
Mijaza koe
Myiasis reptans
B87.1 Vulnus myiaticum
Mijaza rana
Myiasis traumatica
B87.2 Myiasis ocularis
Mijaza oka
B87.3 Myiasis nasopharyngica
Mijaza nosa i drela
Myiasis laryngica
B87.4 Myiasis auris
Mijaza uva
B87.8 Myiasis locorum aliorum
Mijaza drugih lokalizacija
Myiasis genitourinaria
Myiasis intestinalis
B87.9 Myiasis, non specificata
Mijaza, neoznaena
163
2010
Napomena: Kategorije B90-B94 se upotrebljavaju da se oznae stanja iz kategorija A00-B89 kao uzroci
sekvela, koje su klasifikovane na drugom mestu. Sekvele obuhvataju stanja koja su oznaena kao
takva; takoe obuhvataju i kasne posledice bolesti koje se mogu svrstati u gore spomenute
kategorije ukoliko postoje dokazi da bolest nije vie prisutna. Za korienje ovih kategorija,
potrebno je koristiti pravila ifriranja mortaliteta i morbiditeta sadrana u Knjizi 2.
Ne treba ih koristiti za oznaavanje hroninih infekcija. Skoranje infekcije treba ifrirati odgovarajuim
iframa hroninih ili aktivnih infekcija.
164
Grupa I
Napomena: Ove kategorije nikad se ne koriste u primarnom ifriranju. One su predviene kao dopunske ili
dodatne ifre kada se eli da istakne infektivni agens (agensi) kod bolesti klasifikovanih bilo gde.
165
2010
166
Grupa I
167
Grupa II
Grupa II
169
Grupa II
Tumori
(C00 - D48)
171
2010
Napomene:
1. Primarne, nedovoljno definisane, sekundarne i neoznaene lokalizacije zloudnih tumora
Kategorije C76-C80 obuhvataju zloudne tumore za koje nema jasnih dokaza o mestu odakle potiu (primarna
lokalizacija) ili je zloudni tumor oznaen kao "diseminovan", "rairen" ili "rasejan", bez navoenja primarne
lokalizacije. U oba sluaja se smatra da je primarna lokalizacija nepoznata.
2. Funkcionalna aktivnost
Svi tumori su klasifikovani u ovoj grupi bez obzira na to da li su funkcionalno aktivni ili ne. Dodatna ifra iz
Grupe IV, moe se, ukoliko se eli, koristiti da se oznai funkcionalna aktivnost vezana za bilo koji tumor. Na
primer, zloudni feohromocitom nadbubrene lezde koji proizvodi kateholamine moe se ifrirati sa C74 sa
dodatnom ifrom E27.5; bazofilni adenom hipofize sa Cushingovim sindromom moe se ifrirati sa D35.2 sa
dodatnom ifrom E24.0.
3.Morfologija (histologija)
Postoji vie glavnih morfolokih (histolokih) grupa zloudnih tumora: karcinomi - ukljuujui planocelularne
karcinome (karcinome skvamoznih elija) i adenokarcinome; sarkomi; drugi tumori mekih tkiva ukljuujui
mezoteliome; limfomi (Hodgkin i Non-Hodgkin); leukemija; ostali naznaeni i za lokalizaciju specifini tipovi i
neoznaeni karcinomi. Rak (kancer) je izraz koji se moe primeniti za bilo koju od navedenih grupa iako se retko
primenjuje za zloudne tumore limfoidnog, haematopoeznog i srodnih tkiva. Karcinom se ponekad nepravilno
koristi kao sinonim za kancer (rak).
U Grupi II tumori su klasifikovani preteno prema lokalizaciji u okviru irokih grupa koje oznaavaju ponaanje
tumora. Samo u nekoliko sluajeva morfologija je navedena u nazivima kategorije i potkategorije.
Za one koji ele da naznae histoloki tip tumora, date su i posebne morfoloke ifre (vidi odeljak o morfologiji
tumora). Ove morfoloke ifre izvedene su iz drugog izdanja Meunarodne klasifikacije bolesti za onkologiju
(MKB-O), koja je klasifikacija po dve osnove i obezbeuje nezavistan sistem ifriranja za topografiju i
morfologiju. Morfoloke ifre imaju est cifara: prve etiri cifre identifikuju histoloki tip; peta cifra oznaava
ponaanje (zloudni primarni, zloudni sekundarni (metastatski), in situ, dobroudni, neodreeno da li je
zloudan ili dobroudni); esta cifra je za diferencijaciju solidnih tumora, a koristi se i kao posebna ifra za
limfome i leukaemije.
4. Korieneje potkategorija u Grupi II
Treba obratiti panju na posebnu upotrebu potkategorije 8 u ovoj Grupi (videti napomenu 5). U sluajevima gde
je bila potrebna potkategorija za "drugo", ona je obino bila oznaena kao podkategorija 7.
5. Zloudni tumori koji prelaze granice jedne lokalizacije i korienje potkategorije 8
Kategorije C00-C75 svrstavaju zloudne tumore prema poreklu. Mnoge kategorije sa tri mesta su dalje podeljene
u naznaene delove ili potkategorije organa koji je u pitanju. Tumor u kategoriji sa tri mesta koji zadire u dve ili
vie lokalizacija, a mesto porekla mu je napoznato, klasifikuje se u potkategoriji 8, osim u sluaju kada je
kombinacija posebno izdvojena na drugom mestu. Na primer, karcinom jednjaka i eluca je specifino oznaen
C16.0 (kardija), dok karcinom vrha i ventralne strane jezika treba ifrirati sa C02.8. Sa druge strane, karcinom
vrha koji se iri prema ventralnoj strani jezika treba ifrirati sa C02.1 poto je mesto porekla poznato (vrh
jezika).
Izraz "tumori koji prelaze granice" ukazuje na susedne lokalizacije (jedna do druge).
Potkategorije koje numeriki slede jedna za drugom su najee anatomski susedne, ali to nije uvek tako (npr.,
mokrana beika C67. -).
Ponekad tumori prelaze granice kategorija sa tri mesta u okviru odreenih sistema. Da bi se ovo reilo
oformljene su sledee podkategorije:
C02.8 Jezik - tumor koji prelazi granice lokalizacije
C08.8 Velike pljuvane lezde - tumor koji prelazi granice lokalizacije
C14.8 Usna, usna duplja i drelo - tumor koji prelazi granice lokalizacije
C21.8 Rektum, anus i analni kanal - tumor koji prelazi granice lokalizacije
C24.8 uni putevi - tumor koji prelazi granice lokalizacije
172
Grupa II
173
2010
Zloudni tumori
(C00-C97)
174
Grupa II
175
2010
176
Grupa II
177
2010
178
Grupa II
179
2010
180
Grupa II
181
2010
182
Grupa II
183
2010
184
Grupa II
185
2010
186
Grupa II
187
2010
188
Grupa II
189
2010
C45.- Mesothelioma
Mezoteliom zloudni tumor elija mezotela
Ukljuuje: morphologiam codicibus M905 moribus codicis /3
C45.0 Mesothelioma pleurae
Mezoteliom pleure
Iskljuuje: Neoplasma malignum pleurae (C38.4)
C45.1 Mesothelioma peritonaei
Mezoteliom peritoneuma
Mesocoli
Mesothelioma mesenterii
Omenti
Peritonaei (parietalis)(pelvici)
Iskljuuje: Neoplasma malignum peritonaei et retroperitonaei (C48.-)
C45.2 Mesothelioma pericardii
Mezoteliom perikarda
Iskljuuje: Neoplasma malignum pericardii (C38.0)
190
Grupa II
191
2010
192
Grupa II
193
2010
194
Grupa II
195
2010
196
Grupa II
197
2010
198
Grupa II
199
2010
200
Grupa II
201
2010
202
Grupa II
203
2010
204
Grupa II
205
2010
206
Grupa II
207
2010
208
Grupa II
209
2010
210
Grupa II
211
2010
212
Grupa II
Napomena: Za neke in situ tumore se smatra da predstavljaju kontinuitet morfolokih promena izmeu
displazije i invazivnog karcinoma. Na primer, cervikalne intraepitelijalne neoplazije (CIN) se
javljaju u tri stepena, pri emu trei stepen (CIN III) obuhvata zajedno i teku displaziju i
karcinom in situ. Ovakav sistem ifriranja stepenovanjem je proiren i na druge organe kao to su
vulva i vagina. Opis treeg stepena intraepitelijalne neoplazije, sa ili bez pomena teke displazije,
su navedeni u ovom odeljku; stepen I i II se klasifikuju kao displazija odreenog sistema organa i
kodira se u okviru odgovarajueg odeljka odreenog sistema organa.
Ukljuuje: Erythroplasia
Erythroplasia Queyrat
Morbus Bowen
morphologiam codes moribus codicis /2
213
2010
214
Grupa II
215
2010
216
Grupa II
217
2010
Dobroudni tumori
(D10-D36)
Ukljuuje: morphologiam codices moribus codicis /0
218
Grupa II
219
2010
220
Grupa II
221
2010
222
Grupa II
223
2010
224
Grupa II
225
2010
226
Grupa II
227
2010
228
Grupa II
229
2010
230
Grupa II
Napomena: ifre(kategorije) D37-D48 koriste se u klasifikaciji tumora neodreene ili nepoznate prirode,
odnosno kada postoji sumnja da li je tumor maligni ili benigni. Ovi tumori se u skladu sa
morfolokom klasifikacijom tumora, ifriraju kao ponaanje/1.
231
2010
232
Grupa II
233
2010
234
Grupa II
235
2010
236
Grupa II
237
2010
238
Grupa III
Grupa III
239
Grupa III
241
2010
242
Grupa III
243
2010
D56.- Thalassaemia
Talasemija porodina anemija dece
D56.0 Thalassaemia alpha
Alfa talasemija
Iskljuuje: hydrops fetalis propter morbum haemolyticum (P56.-)
D56.1 Thalassaemia beta
Beta talasemija
Anaemia Cooley
Thalassaemia beta gravis
Thalassaemia:
intermedia
major
D56.2 Thalassaemia delta-beta
Delta-beta talasemija
D56.3 Thalassaemia minax
Talasemija nasledno obeleena
D56.4 Haemoglobinum fetale persistens hereditarium (HPFH)
Nasledni trajni hemoglobin ploda HPFH
D56.8 Thalassaemiae aliae
Druge talasemije
D56.9 Thalassaemia, non specificata
Talasemija, neoznaena
Anaemia mediterranea alia (cum haemoglobinopathia)
Thalassaemia alia (minor)(mixta)(cum haemoglobinopathia)
D57.- Drepanocytosis
Bolest uzrokovana pojavom srpastih elija
Iskljuuje: Haemoglobinopathiae aliae (D58.-)
D57.0 Anaemia drepanocytorum cum crisi
Anemija uzrokovana pojavom srpastih elija sa krizom
Morbus Hb-SS cum crisi
D57.1 Anaemia drepanocytorum sine crisi
Anemija uzrokovana pojavom srpastih elija bez krize
Drepanocytorum:
anaemia
NOS
disordo
morbus
D57.2 Disordines dupilciter heterozygotici cum erythrocytis drepanoformibus
Dvostruko heterozigotni poremeaji uzrokovani pojavom srpastih elija
Morbus:
Hb-SC
Hb-SD
Hb-SE
Thalassaemia drepanocytorum
244
Grupa III
245
2010
246
Grupa III
247
2010
248
Grupa III
249
2010
250
Grupa III
251
2010
D70 Agranulocytosis
Agranulocitoza smanjenje broja granulocita
Ukljuuje: Agranulocytosis infantilis congenita
Angina agranulocytica
Morbus Kostmann
Morbus Werner-Schultz
Neutrocytopenia:
NOS
congenita
cyclica
medicamentosa
periodica
splenica (primaria)
toxica
Splenomegalia neutropenica
Po potrebi koristiti ifre za spoljanje uzroke (Grupa XX), u cilju identifikacije leka, ako je u pitanju
lek.
Iskljuuje: Neutrocytopenia neonati transitiva (P61.5)
252
Grupa III
D72.1 Eosinophilia
Eozinifilija povean broj eozinofilnih belih krvnih zrnaca
Eosinophilia:
allergica
hereditaria
D72.8 Disordines leucocytorum specificati, alii
Ostali oznaeni poremeaji belih krvnih zrnaca
Leucocytosis
Lymphocytopenia
Lymphocytosis (symptomatica)
Monocytosis (symptomatica)
Plasmacytosis
Reactio leukaemoidea:
lymphocytica
monocytica
myelocytica
D72.9 Disordines leucocytorum, non specificati
Poremeaji belih krvnih zrnaca, neoznaeni
253
2010
D74.- Methaemoglobinaemia
Methemoglobinemija Plava bolest
D74.0 Methaemoglobinaemia congenita
Uroena methemoglobinemija
Deficientia NADH methaemoglobin-reductasis congenita
Methaemoglobinaemia hereditaria
Morbus haemoglobini-M [Hb-M]
D74.8 Methaemoglobinaemiae aliae
Ostale methemoglobinemije
Methaemoglobinaemia acquired (cum sulfohaemoglobinaemia)
Methaemoglobinaemia toxica
Po potrebi koristiti ifre spoljanjih uzroka (Grupa XX), u cilju identifikacije uzroka.
D74.9 Methaemoglobinaemia, non specificata
Methemoglobinemija, neoznaena
254
Grupa III
255
2010
256
Grupa III
D81.2 Immunodeficientia gravis combinata, cum numero B-cellularum parvo sive normali
Teko kombinovano smanjenje imuniteta, sa malim ili normalnim brojem B-elija
D81.3 Deficientia adenosinum-deaminasis [ADA]
Smanjenje adenozin-deaminaze
D81.4 Syndroma Nezelof
Nezelofijev sindrom
D81.5 Deficientia purinum-nucleosidum-phosphorilasis [PNP]
Smanjenje purin-nukleozid-fosforilaze
D81.6 Deficientia complexus histocompatibilitatis majoris classis I
Smanjenje veeg kompleksa histokompatibilnosti klase I
Syndroma lymphocyti Bare
D81.7 Deficientia complexus histocompatibilitatis majoris classis II
Smanjenje veeg kompleksa histokompatibilnosti klase II
D81.8 Immunodeficientiae combinata aliae
Ostala kombinovana smanjenja imuniteta
Manjak karboksilaze zavisne o biotinu
D81.9 Immunodeficientia combinata, non specificata
Kombinovano smanjenje imuniteta, neoznaeno
Disordo immunodeficientiae gravis, combinatus NOS
257
2010
D86.- Sarcoidosis
Sarkoidoza vorii vezivnog tkiva
D86.0 Sarcoidosis pulmonum
Sarkoidoza plunog krila
D86.1 Sarcoidosis nodulorum lymphaticorum
Sarkoidoza limfnih vorova
D86.2 Sarcoidosis pulmonum cum sarcoidosi nodulorum lymphaticorum
Sarkoidoza plunog krila sa sarkoidozom limfnih vorova
D86.3 Sarcoidosis cutis
Sarkoidoza koe
D86.8 Sarcoidosis locorum aliorum et locorum combinatorum
Sarkoidoza drugih i kombinovanih lokalizacija
Febris uveoparotica [Heerfordt]
Iridocyclitis in sarcoidosi (H22.1*)
Paralyses nervorum cranialium multiplices sarcoidogenes (G53.2*)
Sarcoid:
arthropathia (M14.8*)
myocarditis (I41.8*)
myositis (M63.3*)
D86.9 Sarcoidosis, non specificata
Sarkoidoza, neoznaena
258
Grupa III
259
Grupa IV
Grupa IV
261
Grupa IV
Napomena: Svi tumori, funkcionalno aktivni ili neaktivni, svrstani su u Grupu II. Odgovarajue ifre iz ovog
poglavlja (tj. E05.8, E07.0, E16-E31, E34.-) mogu se upotrebiti, ako se eli, dodatno oznaavanje
funkcionalno aktivnih tumora i ektopikih endokrinih tkiva ili hiperfunkcija ili hipofunkcija
endokrinih lezda udruena sa tumorima i drugim bolestima svrstanim na drugom mestu.
Iskljuuje: komplikacije trudnoe, raanja i babinja (O00-O99)
prolazni poremeaji lezda sa unutranjim luenjem i poremeaji metabolizma specifini za plod i
novoroene (P70-P74)
simptomi, znaci i patoloki kliniki i laboratorijski nalazi, neklasifikovani na drugom mestu (R00-
R99)
263
2010
264
Grupa IV
E05.- Thyreotoxicosis
Tireotoksikoza poveana funkcija titaste lezde
Iskljuuje: thyreoiditis chronica transitiva cum thyreotoxicosi (E06.2)
thyreotoxicosis neonatalis (P72.1)
E05.0 Thyreotoxicosis cum struma diffusa
Tireotoksikoza sa guavou
Morbus Graves
Struma diffusa toxica
Struma exophthalmica NOS
E05.1 Thyreotoxicosis nodosa singularis
Tireotoksikoza sa jednim vorom
Thyreotoxicosis cum struma uninodularis toxica
265
2010
E06.- Thyreoiditis
Zapaljenje titaste lezde
Iskljuuje: thyreoiditis postpartualis (O90.5)
E06.0 Thyreoiditis acuta
Akutno zapaljenje titaste lezde
Abscessus thyreoideae
Thyreoiditis:
pyogenes acuta
suppurativa
Koristiti dodatne ifre (B95-B98), po potrebi, u cilju identifikacije infektivnog agensa.
E06.1 Thyreoiditis subacuta
Subakutno zapaljenje titaste lezde
Thyreoiditis:
de Quervain
gigantocellularis
granulomatosa
non suppurativa
Iskljuuje: thyreoiditis autoimmunis (E06.3)
E06.2 Thyreoiditis chronica cum thyreotoxicosi transitiva
Hronino zapaljenje titaste lezde sa prolazno pojaanom funkcijom
Iskljuuje: thyreoiditis autoimmunis (E06.3)
E06.3 Thyreoiditis autoimmunis
Autoimunsko zapaljenje titaste lezde
Hashitoxicosis (transitiva)
Struma lymphadenoides
Struma lymphomatosa
Thyreoiditis Hashimoto
Thyreoiditis lymphocytica
E06.4 Thyreoiditis medicamentosa
Zapaljenje titaste lezde uzrokovano upotrebom lekova
Koristiti dodatne ifre spoljanjih uzroka (Grupa XX), po potrebi, u cilju identifikacije leka.
266
Grupa IV
eerna bolest
(E10-E14)
Koristi dodatne ifre spoljanjih uzroka (Grupa XX), po potrebi, u cilju identifikacije leka, ukoliko je
uzrokovana lekom.
Sledee etvorocifrene ifre se koriste za dijagnostike kategorije E10-E14:
.0 Cum comate
Sa komom
Coma diabetica et sine ketoacidosi:
Coma hyperglycaemicum NOS
hyperosmolaris
hypoglycaemica
.1 Cum ketoacidosi
Sa ketoacidozom
Acidosis diabetica
bez prisustva kome
Ketoacidosis diabetica
267
2010
268
Grupa IV
269
2010
270
Grupa IV
E20.- Hypoparathyreoidismus
Smanjena funkcija paratitaste lezde
Iskljuuje: Hypoparathyroidismus neonati transitivus (P71.4)
Hypoparathyroidismus postproceduralis (E89.2)
Syndroma Di George (D82.1)
Tetania NOS (R29.0)
E20.0 Hypoparathyreoidismus idiopathicus
Idiopatska smanjena funkcija paratitaste lezde
E20.1 Pseudohypoparathyreoidismus
Prividno smanjena funkcija paratitaste lezde
E20.8 Hypoparathyreoidismus alius
Druga smanjena funkcija paratitaste lezde
E20.9 Hypoparathyreoidismus, non specificatus
Smanjena funkcija paratitaste lezde, neoznaena
Tetania parathyreoidea
271
2010
272
Grupa IV
273
2010
E26.- Hyperaldosteronismus
Pojaano luenje aldosterona
E26.0 Hyperaldosteronismus primarius
Primarno pojaano luenje aldosterona
Aldosteronismus adrenohyperplasialis primarius (bilateralis)
Syndroma Conn
E26.1 Hyperaldosteronismus secundarius
Sekundarno pojaano luenje aldosterona
E26.8 Hyperaldosteronismus alius
Drugo pojaano luenje aldosterona
Syndroma Bartter
E26.9 Hyperaldosteronismus, non specificatus
Pojaano luenje aldosterona, neoznaeno
274
Grupa IV
275
2010
E28.1 Hyperandrogenesis
Pojaano luenje androgena
Hypersecretio androgeni ovarii
Koristiti dodatne ifre spoljanjih uzroka (Grupa XX), u cilju identifikacije leka, ukoliko je
uzrokovano lekom.
E28.2 Syndroma ovarii polycystici
Sindrom viecistinih jajnika
Syndroma Stein-Leventhal
Syndroma ovarii sclerocystici
E28.3 Hypofunctio ovarii primaria
Primarno smanjena funkcija jajnika
Hypoestrogenogenesis
Menopausa praematura NOS
Syndoma resistentiae ovarialis
Iskljuuje: Dysgenesis gonadalis (Q99.1)
Symptomata climacterii (N95.1)
Syndroma Turner (Q96.-)
E28.8 Dysfunctiones ovarii aliae
Drugi poremeaji funkcije jajnika
Hyperfunctio ovarii NOS
E28.9 Dysfunctio ovarii, non specificata
Poremeaj funkcije jajnika, neoznaen
276
Grupa IV
277
2010
278
Grupa IV
Pothranjenost
(E40-E46)
Napomena: Stepen pothranjenosti se procenjuje na osnovu telesne teine, izraene u standardnim devijacijama
od prosene vrednosti telesne teine odgovarajue referentne populacije. Kada je raspolaemo
podacima jednog ili vie prethodnih merenja, nedovoljna telesna teina kod dece, ili dokaz o
mravljenja kod dece i odraslih, obino ukazuje na pothranjenost. Kada je dostupan rezultat samo
jednog merenja, dijagnoza se zasniva na verovatnoi i nije definitivna, bez drugih klinikih i
laboratorijskih testova. U izuzetnim okolnostima kada nijedno merenje teine nije na raspolaganju,
oslonac je na klinikim dokazima.
Ako je posmatrana telesna teina ispod srednje vrednosti referentne populacije, postoji velika
verovatnoa teke pothranjenosti, ako se posmatrana vrednost nalazi na 3 ili vie standardne devijacije
ispod srednje vrednosti referentne populacije; velika verovatnoa umerene pothranjenosti za posmatranu
vrednost koja se nalazi izmeu 2 i manje od 3 standardne devijacije ispod proseka; i velika verovatnoa
blage pothranjenosti za posmatranu vrednost teine koja se nalazi izmeu 1 i manje od 2 standardne
devijacije ispod proseka.
Iskljuuje: anaemiae nutritionales (D50-D53)
esuritio (T73.0)
malabsorptio intestinalis (K90.-)
morbus HIV (B22.2)
sequelae malnutritionales (E64.0)
279
2010
E50.- Avitaminosis A
Avitaminoza A bolest uzrokovana nedostatkom vitamina A
Iskljuuje: sequelae avitaminosis A (E64.1)
E50.0 Avitaminosis A cum xerosi coniunctivali
Avitaminoza A sa suvoom venjae
E50.1 Avitaminosis A cum maculis Bitot et xerosi coniunctivali
Avitaminoza A sa Bitotovim pegama i suvoom venjae
Maculae puerilis Bitot
E50.2 Avitaminosis A cum xerosi corneali
Avitaminoza A sa suvoom ronjae
E50.3 Avitaminosis A cum ulceratione et xerosi corneali
Avitamonoza A sa grizlicama i suvoom ronjae
E50.4 Avitaminosis A cum keratomaliacia
Avitamonoza A sa razmekavanjem ronjae
E50.5 Avitaminosis A cum hemaralopia
Avitaminoza A sa kokoijim slepilom
280
Grupa IV
281
2010
282
Grupa IV
283
2010
E66.- Obesitas
Opta gojaznost
Iskljuuje: dystrophia adiposogenitalis (E23.6)
lipomatosis:
NOS (E88.2)
dolorosa [Dercum] (E88.2)
syndroma Prader-Willi (Q87.1)
E66.0 Obesitas propter calorias enormes
Gojaznost uzrokovana vikom kalorija
E66.1 Obesitas medicamentosa
Gojaznost uzrokovana lekovima
Koristiti dodatne ifre spoljanjih uzroka (Grupa XX), po potrebi, u cilju identifikacije leka.
E66.2 Obesitas extrema cum hypoventilatione alveolari
Preterana gojaznost sa smanjenom ventilacijom plunih mehuria
Syndroma pickwickian
284
Grupa IV
Poremeaji metabolizma
(E70-E90)
Iskljuuje: anaemia haemolytica enzymopathica (D55.-)
deficientia 5-alpha-reductasis (E29.1)
hyperplasia adrenalis congenita (E25.0)
syndroma Ehlers-Danlos (Q79.6)
syndroma Marfan (Q87.4)
syndroma resistentiae androgenis (E34.5)
285
2010
E70.3 Albinismus
Nedostatak pigmenta u organizmu
Albinismus:
dermatoocularis
ocularis
Syndroma:
Chediak(-Steinbrinck) (-Higashi)
Cross
Hermansky-Pudlak
E70.8 Disordines metabolismi aminoacidorum aromaticorum alii
Drugi poremeaji metabolizma aromatinih aminokiselina
Disordo metabolismi:
histidini
tryptophani
E70.9 Disordo metabolismi aminoacidorum aromaticorum, non specificatus
Poremeaj metabolozma aromatinih aminokiselina, neoznaen
286
Grupa IV
287
2010
288
Grupa IV
289
2010
290
Grupa IV
291
2010
292
Grupa IV
293
2010
E85.- Amyloidosis
Amiloidoza nagomilavanje amiloida u tkivima
Iskljuuje: morbus Alzheimer (G30.-)
E85.0 Amyloidosis heredofamiliaris, non-neuropathica
Porodino nasledna amiloidoza, bez neurolokih manifestacija
Febris mediterranea familiaris
Nephropathia amyloidalis hereditaria
E85.1 Amyloidosis heredofamiliaris neuropathica
Porodino nasledna amiloidoza sa neurolokim manifestacijama
Polyneuropathia amyloidalis (Portuguese)
E85.2 Amyloidosis heredofamiliaris, non specificata
Porodino nasledna amiloidoza, neoznaena
E85.3 Amyloidosis systemica secundaria
Sistemska sekundarna amiloidoza
Amyloidosis haemodialysogenes
E85.4 Amyloidosis localisata
Lokalizovana amiloidoza
Amyloidosis localisata
E85.8 Amyloidosis alia
Druga amiloidoza
E85.9 Amyloidosis, non specificata
Amiloidoza, neoznaena
294
Grupa IV
295
2010
296
Grupa IV
297
Grupa V
Grupa V
299
Grupa V
301
2010
302
Grupa V
303
2010
304
Grupa V
305
2010
306
Grupa V
307
2010
308
Grupa V
.1 Usus noxius
Zloupotreba
Upotreba psihoaktivne supstance koja izaziva oteenje zdravlja. Oteenje zdravlja moe biti telesno (kao u
sluajevima oboljenja jetre kod samounoenja droge pricevima) i duevno (npr. sekundarno depresijska epizoda posle
tekog pijanstva).
Abusus substantiae psychoactivae
.2 Syndroma dependentiae
Sindrom zavisnosti
Skup fiziolokih, bihejvioralnih i kognitivnih fenomena koji se pojavljuju posle ponavljane upotrebe neke supstance ili
grupe supstanci. Sindrom karakteriu: jaka elja za uzimanjem droge, tekoe u kontroli upotrebe i pored tetnih
posledica, porast tolerancije, prioritetna usmerenost ka drogi uz zapostavljanje drugih aktivnosti i obaveza a ponekad i
apstinenecijalno somatsko stanje. Sindrom zavisnosti moe izazvati i pojedinana psihoaktivna supstanca (npr. duvan,
alkohol ili diazepam), grupa supstanci (npr. opijati) ili iroki spektar farmakoloki razliitih supstanci.
Alcoholismus chronicus
Dipsomania
Drug addiction-consuetudo medicamentosa
.3 Syndroma abstinentialis
Apstinencijalni sindrom
Grupa simptoma razliitog obima i stepena teine koji se javljaju po apsolutnom ili relativnom prekidu uzimanja
psihoaktivne supstance posle njenog stalnog (dugotrajnog) uzimanja. Poetak i tok apstinencijalnog sindroma su
razliiti i zavise od vrste supstance i doze koriene neposredno pre prekida. Apstinencijalni sindrom moe biti
komplikovan konvulzijama.
.4 Syndroma abstinentialis cum delirio
Apstinencijalni sindrom sa delirijumom
Poremeaj pri kome se apstinencijalni sindrom komplikuje sa delirijumom obino se ifrira kao F05. Mogu se pojaviti i
konvulzije. Kada se smatra da somatski faktori imaju uzronu ulogu, poremeaj treba ifrirati sa F05.8.
Delirium tremens
.5 Psychosis
Psihotiki poremeaj
Mnotvo psihotinih fenomena koji nastaju tokom ili neposredno nakon upotrebe psihoaktivne supstance, a ne mogu se
objasniti samo akutnom intoksikacijom i ne samo apstinencijalnim sindromom. Poremeaj karakteriu: halucinacije
(obino slune, ali ee vie ula), pogrena prepoznavanja, sumanute ideje (esto paranoidne ili proganjanja),
psihomotorne smetnje (nemir ili stupor) i nenormalni afekt, koji moe biti u opsegu od intenzivnog straha do ekstaze.
Svest je obino bistra, ali moe biti u opsegu od intenzivnog straha do ekstaze. Svest je obino bistra, ali moe postojati
neznatno pomuenje svesti, bez teke konfuzije.
Alcoholica:
amoris
hallucinosis
paranoia
psychosis NOS
Iskljuuje: Disordo psychoticus alcoholicus et pharmacophilicus residualis et tardus (F10-F19 sa
pridruenim etvrtim karakterom .7)
.6 Syndroma amnesticum
Sindrom gubitka pamenja
Sindrom je udruen sa hroninim upadljivim oteenjem pamenja za sveije i starije dogaaje. Skoranje pamenje je
vie oteeno nego prolo, a neposredno reprodukovanje je obino sauvano. Smetnje doivljavanja vremena i
redosleda dogaaja obino postoje, kao i tekoe uenja novih materijala. Konfabulacije mogu biti naznaene ali ne
postoje uvek. Druge kognitivne funkcije su obino relativno sauvane i defekti pamenja su u nesrazmeri sa drugim
smetnjama.
Disordo amnesticus alcoholicus sive pharmacophilicus
Koristi dodatnu ifru, (E51.2 , G32.8*) , ukoliko je potrebno, da se oznai povezanost sa Wernickeovom
boleu ili sindromom.
Syndroma (psychosis) Korsakov/alcoholicum (pharmacophilica) non specificatum
Iskljuuje: Syndroma (sive psychosis) Korsakov non alcoholica (F04)
309
2010
310
Grupa V
F20.- Schizophrenia
Shizofrenija
Shizofrene poremeaje karakteriu, uopte uzev, osnovni i karakteristini poremeaji miljenja, opaanja i
neodgovarajui, otupljeni afekti. Svest i inteligencija su obino neizmenjene, ali se vremenom mogu razviti
kognitivni deficiti. Najznaajniji psihopatoloki fenomeni su eho misli, ubacivanje ili oduzimanje misli,
emitovanje misli, sumanute ideje odnosa i proganjanja, uticaj ili pasivnost, halucinatorni glasovi, koji
komentariu ili raspravljaju o obolelom sa treom osobom, poremeaj miljenja i negativni simptomi.
Tok bolesti moe biti neprekidan ili epizodian sa stalnim pogoranjem, ili sa jednom ili vie epizoda sa
potpunom ili nepotpunom remisijom. Dijagnozu shizofrenije ne treba postavljati ako postoje depresijski ili
manijaki simptomi (osim kad je sigurno da su shizofreni simptomi predhodili afektivnim poremeajima); ako
postoji oigledno modano oboljenje i u stanjima intoksikacije psihoaktivnim supstancama odnosno
apstinencije. Sline poremeaje, koji se razvijaju kod epilepsije ili kod drugih modanih oboljenja, treba
klasifikovati sa F06.2, a one izazvane psihoaktivnim supstancama sa F10-F19, obino etvorocifreno .5.
Iskljuuje: disordo schizotypicus (F21)
reactio schizophrenica (F23.2)
schizophrenia:
acuta (non specificata) (F23.2)
cyclica (F25.2)
F20.0 Schizophrenia paranoides
Paranoidna shizofrenija
U klinikoj slici paranoidne shizofrenije dominiraju relativno stabilne sumanute ideje, esto halucinacije
(obino slune) i perceptualni poremeaji. Poremeaji afekta, volje i govora, kao i katatoni simptomi, ne postoje
ili su relativno beznaajni.
Schizophrenia paraphrenica
Iskljuuje: paranoia (F22.0)
status paranoides involutus (F22.8)
311
2010
312
Grupa V
313
2010
314
Grupa V
315
2010
F30.- Mania
Manina epizoda
Koristiti sva oboljenja ove podgrupe samo za pojedinane manijske epizode. Kod pojedinaca koji su ranije
imali epizode depresije, hipomanije, manije ili meovite epizode treba ifrirati kao bipolarni afektivni
poremeaj (F31).
Ukljuuje: disordo bipolaris, digressio maniaca singularis
F30.0 Hypomania
Hipomanija
Hipomaniju karakteriu stalno povieno raspoloenje, poveana energija i aktivnost, obino, izraeno oseanje
blagostanja, dobre fizike i duevne efikasnosti. Poveana drutvenost, govorljivost, preterana familijarnost,
poveana polna energija i smanjena potreba za spavanjem esto postoje, ali ne u takvom stepenu da bi teko
ugrozili rad ili izazvali odbacivanje bolesnika od strane okoline. Mogu se pojaviti razdraljivost, uobraeno i
prostako ponaanje, umesto ee euforine drutvenosti. Izmene raspoloenja i ponaanja nisu praene
halucinacijama ili sumanutim idejama.
F30.1 Mania non psychotica
Manija bez psihotikih simptoma
Raspoloenje je povieno, nezavisno od okolnosti bolesnika, i moe varirati od bezbrine veselosti do skoro
nekontrolisanog uzbuenja. Raspoloenje je praeno poveanom energijom i rezultira u hiperaktivnost,
poveanu govorljivost i nesanicu. Panja se ne moe zadrati i esto postoji naglaena rasejanost.
Sampotovanje je, esto, naraslo, sa idejama veliine i slobodnim izraavanjem. Normalne socijalne inhibicije
nestaju i to moe dovesti do neuobiajenog, nepromiljenog ponaanja ili ponaanja neprimerenog za dotinu
osobu.
F30.2 Mania psychotica
Manija sa psihotikim simptomima
Pored klinike slike opisane u F30.1, postoje i sumanute ideje (obino veliine) ili halucinacije (obino glasovi
govore direktno bolesniku). Prejaka uzbuenost bolesnika, preteran motorni nemir i bujica ideja tako su
izraeni da obolelog nije mogue razumeti, te je nemogua obina komunikacija.
Manija sa:
raspoloenju nepodudarnim psihotikim simptomima
raspoloenju podudarnim psihotikim simptomima
Maniki stupor
F30.8 Episodia maniaca alia
Druge manijske epizode
F30.9 Episodium maniacum, non specificatum
Manijska epizoda, neoznaena
Mania NOS
316
Grupa V
317
2010
F32.- Depressio
Depresija-depresijsko duevno oboljenje
Bolesnik pati od depresijskog raspoloenja, smanjenja energije i aktivnosti u blagim, umerenim i tekim
depresijskim epizodama. Umanjena su zadovoljstva, interesovanja i koncenracija, a zamorenost je esta ak i
posle neznatnih napora. Spavanje je obino poremeeno, a apetit je smanjen. Samopuzdanje i samopotovanje
su gotovo uvek redukovani ak i kod blagih oblika depresije a prisutne su, esto, neke ideje krivice i
bezvrednosti. Depresijsko raspoloenje varira neznatno iz dana u dan i esto je neusklaeno sa okolnostima i
moe biti praeno takozvanim telesnim simptomima, kao i oseanjem gubitka interesovanja, gubitka
zadovoljstva i ranijim buenjem (nego obino). Depresija je gora ujutro, sa znacima motorne usporenosti,
agitacije, gubitka apetita, gubitka telesne teine i gubitka polne moi. U zavisnosti od broja i teine simptoma,
depresijska epizoda se moe oznaiti kao blaga, umerena i teka.
Ukljuuje: single episodes of:
depressio psychogenes
depressio reactiva
reactio depressiva
Iskljuuje: disordo acommodationis (F43.2)
disordo cum disordine morum F91.- (F92.0)
disordo depressivus recidivus (F33.-)
F32.0 Episodium depressivum, gradus levis
Blaga depresijska epizoda
Obino postoje dva ili tri opisana simptoma. Bolesnik je, obino, depresivan sa tim simptomima, ali moe
verovatno da nastavi mnoge aktivnosti.
F32.1 Episodium depressivum, gradus moderati
Umerena depresijska epizoda
Obino postoje etiri ili vie opisanih simptoma i bolesnik ima, verovatno, znatne tekoe u nastavljanju svojih
obinih aktivnosti.
F32.2 Episodium depressivum non psychoticum, gradus majoris
Teka depresijska epizoda bez simptoma psihoze
U tekoj depresijskoj epizodi nekoliko opisanih simptoma su istaknuti i iznurujui, a tipini su gubitak
samopotovanja i ideje bezvrednosti ili krivice. esto postoje samoubilake ideje i radnje i brojne telesne
tegobe.
Depressio agitata
Depressio major non psychotica, episodium singulare
Depressio vitalis
F32.3 Episodium depressivum psychoticum, gradus majoris
Teka depresijska epizoda sa simptomima psihoze
Teka depresijska epizoda (kao to je opisana u F32.2) u kojoj postoje i halucinacije, sumanutosti, motorna
usporenost ili depresijski stupor, tako teki da onemoguavaju normalne socijalne aktivnosti. ivot moe biti
ugroen zbog sklonosti samoubistvu, dehidracije ili gladovanja. Halucinacije i sumanutosti mogu, a ne moraju,
biti u skladu sa raspoloenjem.
Episodium singulare:
depressio psychotica gradus majoris
depressio psychotica psychogenes
psychosis depressiva
psychosis depressiva reactiva
F32.8 Episodia depressiva alia
Druge depresijske epizode
Depressio atypica
Depressio singularis latens NOS
F32.9 Episodium depressivum, non specificatum
Depresijska epizoda, neoznaena
Depressio NOS
Disordo depressivus NOS
318
Grupa V
319
2010
320
Grupa V
321
2010
322
Grupa V
323
2010
324
Grupa V
325
2010
326
Grupa V
327
2010
328
Grupa V
329
2010
330
Grupa V
331
2010
332
Grupa V
333
2010
F53.- Disordines mentales et disordines morum cum puerperio associati, non alibi
classificati
Duevni poremeaji i poremeaji ponaanja udrueni sa babinjama,
neklasifikovani na drugom mestu
Ova kategorija obuhvata samo duevne poremeaje u toku babinja (poinju u toku est nedelja posle poroaja)
koji ne zadovoljavaju kriterijume za poremeaje klasifikovane na drugom mestu ove grupe ili zbog nedovoljno
podataka ili to postojei dodatni kliniki simptomi ne dozvoljavaju klasifikaciju ovde.
F53.0 Disordines mentales et disordines morum mites cum puerperio assiciati, non alibi
classificati
Blagi duevni poremeaji i poremeaji ponaanja udrueni sa babinjama, neklasifikovani
na drugom mestu
Depresio post partum NOS
Depresio postnatalis NOS
F53.1 Disordines mentales et disordines morum graves cum puerperio associati, non alibi
classificati
Teki duevni poremeaji i poremeaji ponaanja udrueni sa babinjama, neklasifikovani
na drugom mestu
Psychosis puerperalis NOS
F53.8 Disordines mentales et disordines morum cum puerperio associati alii, non alibi
classificati
Drugi duevni poremeaji i poremeaji ponaanja udrueni sa babinjama, neklasifikovani
na drugom mestu
F53.9 Disordo mentalis puerperalis, non specificatus
Duevni poremeaj u babinjama, neoznaen
334
Grupa V
335
2010
336
Grupa V
337
2010
338
Grupa V
339
2010
340
Grupa V
341
2010
F65.4 Paedophilia
Pedofilija
Polna sklonost prema deci, deacima ili devojicama obino prepubertetskog ili ranog pubertetskog uzrasta.
F65.5 Sadomasochismus
Sadomazohizam
Prioritetna sklonost polne aktivnosti koja ukljuuje izazivanje bola, poniavanje ili potinjavanje. Ako osoba
vie voli da trpi takve stimulacije - pojava se zove mazohizam, a izvoenje takvih radnji je sadizam. Neka
osoba, esto, postie polno uzbuenje negujui obe radnje - mazohizam i sadizam.
Masochismus
Sadismus
F65.6 Disordines inclinationis sexualis multiplices
Viestruki poremeaji polne sklonosti
Nekada se kod iste osobe pojavljuje vie poremeaja polne sklonosti a da nijedan poremeaj nije prvi u nizu.
Najea kombinacija je fetiizam, transvestitizam i sadomazohizam.
F65.8 Disordines inclinationis sexualis alii
Drugi poremeaji polne sklonosti
Raznovrsni drugi oblici polne sklonosti i aktivnosti se mogu pojaviti. Ovde su ukljueni: nepristojni telefonski
pozivi, trljanje o druge ljude (froterizam) na prepunim javnim mestima radi seksualne stimulacije, polna
aktivnost sa ivotinjama, i guenje ili anoksija za pojaavanje polnog uzbuenja.
Frotterismus
Necrophilia
F65.9 Disordo inclinationis sexualis, non specificatus
Poremeaj polne sklonosti, neoznaen
Deviatio sexualis NOS
342
Grupa V
Duevna zaostalost
(F70-F79)
Stanje zaustavljenog ili nepotpunog psihikog razvoja, koje se naroito karakterie poremeajem onih
sposobnosti i vetina koje se pojavljuju u toku razvojnog perioda i koje doprinose sveukupnom nivou
inteligencije, kao to su kogenitivne, govorne, motorne i socijalne sposobnosti. Zaostalost moe da se javi sa
drugim ili bez drugih duevnih ili telesnih poremeaja.
Stepeni duevne zaostalosti se, sporazumno, ocenjuju standardizovanim testovima inteligencije, to se moe
dopunuti ocenama socijale adaptacije u datoj sredini. Oni daju, priblino, nivoe duevne zaostalosti. Dijagnoze
e, ipak, zavisiti od stepena sveukupne ocene intelektualnog funcionisanja, od umea dijagnostikovanja.
Vremenom se mogu menjati intelektualne sposobnosti i socijalna adaptacija nagore, a mogu se neznatno i
poboljati vebama i rehabilitacijom. Dijagnozu treba bazirati na sadanjim nivoima funkcionisanja.
Koristite dodatnu ifru, ako je potrebno, da oznaite pratea stanja kao to su autizam, drugi razvojni poremeaji,
padavica, poremeaji ponaanja ili teki fiziki hendikepi.
Sledea podklasifikacija etvrtim karakterom se koristi za kategorije F70-F79 da bi se identifikovao stepen
oteenja ponaanja:
.0 Nema poremeaja ponaanja ili je minimalan
.1 Znaajan poremeaj ponaanja koji zahteva panju i tretman
.8 Drugi poremeaji ponaanja
.9 Nema napomene o poremeaju ponaanja
343
2010
344
Grupa V
345
2010
346
Grupa V
347
2010
348
Grupa V
349
2010
350
Grupa V
351
2010
352
Grupa V
353
2010
354
Grupa V
355
2010
356
Grupa V
357
Grupa VI
Grupa VI
359
Grupa VI
361
2010
362
Grupa VI
363
2010
364
Grupa VI
365
2010
366
Grupa VI
367
2010
368
Grupa VI
G24.- Dystonia
Distonija-poremeaj miinog tonusa
Ukljuuje: Dyskinesis
Iskljuuje: paralysis cerebralis dyskinetica (G80.3)
G24.0 Dystonia medicamentosa
Distonija uzrokovana lekom
Ako se eli oznaiti lek upotrebljava se dodatna ifra za spoljanji uzrok (Grupa XX)
G24.1 Dystonia idiopathica familiaris
Idiopatska porodina distonija
Dystonia idiopathica NOS
G24.2 Dystonia idiopathica non familiaris
Idiopatska neporodina distonija
G24.3 Torticollis spasmodica
Grevita krivoija
Iskljuuje: torticollis NOS (M43.6)
G24.4 Dystonia orofacialis idiopathica
Idiopatska usno-lina distonija
Dyskinesis orofacialis
G24.5 Blepharospasmus
Gr onih kapaka
369
2010
370
Grupa VI
371
2010
372
Grupa VI
G40.- Epilepsia
Epilepsija Padavica
Iskljuuje: impetus (convulsivus) NOS (R56.8)
paralysis Todd (G83.8)
status epilepticus (G41.-)
syndroma Landau-Kleffner (F80.3)
G40.0 Epilepsia idiopathica (focalis) (partialis) et syndromata epileptica cum impetu focali
Idiopatska arina epilepsija i epilepsijski sindromi sa arinim napadom
Epilepsia juvenilis benigna cum alteratione EEG ad nervum centrotemporalem
Epilepsia juvenilis cum alteratione EEG paroxismali ad nervum occipitalem
G40.1 Epilepsia idiopathica (focalis) (partialis) et syndromata epileptica cum impetu
simplici partiali
Simptomatska arina epilepsija i epilepsijski sindromi sa jednostavnim parcijalnim
napadom
Impetus simplex partialis cum generalisatione secundaria
Impetus sine alteratione conscientiae
G40.2 Epilepsia idiopathica (focalis) (partialis) et syndromata epileptica cum impetu
complexo partiali
Simptomatska arina epilepsija i epilepsijski sindromi sa kompleksnim parcijalnim
napadom
Impetus complex partialis cum generalisatione secundaria
Impetus cum alteratione conscientiae, often with automatisms
373
2010
374
Grupa VI
G43.- Migraena
Migrena jednostrana glavobolja u napadima
Ako se eli oznaiti lek kojim je uzrokovan poremeaj upotrebljava se dodatna ifra za spoljanji
uzrok(Grupa XX)
Iskljuuje: cephalalgia NOS (R51)
G43.0 Migraena simplex [sine aura]
Obina migrena, bez aure
G43.1 Migraena classica [cum aura]
Klasina migrena, sa aurom
Migraena:
acuta-cum impetu aurae
basilaris
cum aura prolongata
cum aura sine cephalalgia
cum aura typica
hemiplegica familiaris
non typica
G43.2 Status migraenosus
Migrenozni status
G43.3 Migraena complicata
Komplikovana migrena
G43.8 Migraena alia
Druga migrena
Migraena ophthalmoplegica
Migraena retinalis
G43.9 Migraena, non specificata
Migrena, neoznaena
375
2010
376
Grupa VI
377
2010
378
Grupa VI
379
2010
380
Grupa VI
381
2010
382
Grupa VI
383
2010
384
Grupa VI
385
2010
386
Grupa VI
387
2010
G81.- Hemiplegia
Jednostrana paraliza - oduzetost
Napomena: Ova ifra se koristi primarno samo za iskazivanje klinike slike hemiplegije
(potpuna/nepotpuna) bez blie oznaenosti ili za stara ili dugotrajna stanja ali nenavedenog
uzroka. Ova kategorija se upotrebljava takodje u ifriranju i za oznaavanje hemiplegije bilo
kog uzroka.
Iskljuuje: paralysis cerebralis congenita (G80.-)
G81.0 Hemiplegia flaccida
Mlitava jednostrana paraliza
G81.1 Hemiplegia spastica
Spastika (grevita) jednostrana paraliza
G81.9 Hemiplegia, non specificata
Jednostrana paraliza, neoznaena
388
Grupa VI
389
2010
G91.- Hydrocephalus
Hidrocefalus patoloki poveana koliina modane tenosti
Ukljuuje: hydrocephalus acquiruisitus
Iskljuuje: hydrocephalus:
congenitus (Q03.-)
toxoplasmosa (P37.1)
G91.0 Hydrocephalus communicans
Komunicirajui hidrocefalus
G91.1 Hydrocephalus obstructivus
Opstruktivni hidrocefalus
G91.2 Hydrocephalus cum tensione normali
Hidrocefalus sa normalnim pritiskom
G91.3 Hydrocephalus posttraumaticus, non specificatus
Posttraumatski hidrocefalus, neoznaen
G91.8 Hydrocephalus alius
Drugi hidrocefalus
G91.9 Hydrocephalus, non specificatus
Hidrocefalus, neoznaen
390
Grupa VI
391
2010
392
Grupa VI
393
Grupa VII
Grupa VII
395
Grupa VII
397
2010
H00.1 Chalazion
Tvrdo zrno u kapku oka
398
Grupa VII
399
2010
400
Grupa VII
H10.- Conjunctivitis
Zapaljenje venjae oka
Iskljuuje: keratoconjunctivitis (H16.2)
H10.0 Conjunctivitis mucopurulenta
Sluzavo gnojno zapaljenje venjae oka.
H10.1 Conjunctivitis allergica acuta
Akutno alergijsko zapaljenje venjae oka
H10.2 Conjunctivitis acuta alia
Drugo akutno zapaljenje venjae oka
H10.3 Conjunctivitis acuta, non specificata
Akutno zapaljenje venjae oka, neoznaeno
Iskljuuje: ophthalmia neonati NOS (P39.1)
H10.4 Conjunctivitis chronica
Hronino zapaljenje venjae oka
H10.5 Blepharoconjunctivitis
Zapaljenje ruba onog kapka i venjae oka
H10.8 Conjunctivitis alia
Drugo zapaljenje venjae oka
H10.9 Conjunctivitis, non specificata
Zapaljenje venjae oka, neoznaeno
401
2010
402
Grupa VII
H16.- Keratitis
Zapaljenje ronjae
H16.0 Ulcus corneae
Grizlica ronjae
Ulcus:
Mooren
corneae:
NOS
anulare
centrale
cum hypopyo
marginale
perforans
H16.1 Keratitis superficialis alia, sine conjunctivitide
Drugo povrinsko zapaljenje ronjae, bez zapaljenja venjae
Keratitis nivalis
Keratitis:
areolaris
filamentosa
nummularis
stellata
striata
superficialis punctata
Photokeratitis
H16.2 Keratoconjunctivitis
Zapaljenje ronjae i venjae
Keratitis superficialis cum conjunctivitide
Keratoconjunctivitis:
NOS
expositionalis
neurotrophica
phlyctenulosa
Ophthalmia nodosa
H16.3 Keratitis profunda interstitialis
Duboko zapaljenje ronjae
403
2010
404
Grupa VII
H18.6 Keratoconus
Kupasta ronjaa
H18.7 Deformationes corneales alie
Druge deformacije ronjae
Descemetocele
Ectasis corneae
Staphyloma corneae
Iskljuuje: malformatio corneae congenita (Q13.3-Q13.4)
H18.8 Morbi corneae specificati, alii
Druge oznaene bolesti ronjae
Anaesthesia
Erosio recidiva corneae
Hypaesthesia
H18.9 Morbus corneae, non specificatus
Bolest ronjae, neoznaena
H20.- Iridocyclitis
Zapaljenje duice i zrakastog tela
H20.0 Iridocyclitis acuta et subacuta
Akutno i subakutno zapaljenje duice i zrakastog tela
Cyclitis
Iritis acuta, recidiva sive subacuta
Uveitis anterior
405
2010
406
Grupa VII
407
2010
408
Grupa VII
H30.- Chorioretinitis
Zapaljenje sudovnjae i mrenjae
H30.0 Chorioretinitis focalis
arino zapaljenje sudovnjae i mrenjae
Chorioretinitis focalis
Choroiditis focalis
Retinitis focalis
Retinochoroiditis focalis
H30.1 Chorioretinitis disseminata
Rasejano zapaljenje sudovnjae i mrenjae
Chorioretinitis disseminata
Choroiditis disseminata
Retinitis disseminata
Retinochoroiditis disseminata
Iskljuuje: retinopathia exsudativa (H35.0)
H30.2 Cyclitis posterior
Zapaljenje zadnjeg dela zrakastog tela
Pars planitis
H30.8 Chorioretinitis alia
Drugo zapaljenje sudovnjae i mrenjae
Morbus Harada
H30.9 Chorioretinitis, non specificata
Zapaljenje sudovnjae i mrenjae, neoznaeno
Chorioretinitis
Choroiditis
NOS
Retinitis
Retinochoroiditis
409
2010
410
Grupa VII
411
2010
412
Grupa VII
Glaukom
(H40-H42)
H40.- Glaucoma
Glaukom
Iskljuuje: glaucoma absolutum (H44.5)
glaucoma congenitum (Q15.0)
glaucoma partuale traumaticum (P15.3)
H40.0 Glaucoma suspectum
Sumnja na glaukom
Hypertensio ocularis benigna
H40.1 Glaucoma anguli aperti primarium
Primarni glaukom otvorenog ugla
Glaucoma (primarium) (residuale):
capsulare
normotensivum
pigmentatum
simplex chronicum
H40.2 Glaucoma anguli clausi primarium
Primarni glaukom zatvorenog ugla
Glaucoma anguli finalis (primarium) (residuale):
acutum
chronicum
intermittens
H40.3 Glaucoma oculi traumaticum secundarium
Sekundarni glaukom posle povrede oka
Ako se eli oznaiti uzrok, upotrebljava se dodatna ifra.
H40.4 Glaucoma secundarium post inflammationem oculi
Sekundarni glaukom posle zapaljenja oka
Ako se eli oznaiti uzrok, upotrebljava se dodatna ifra.
H40.5 Glaucoma secondarium post morbos oculi alios
Sekundarni glaukom posle drugih bolesti oka
Ako se eli oznaiti uzrok, upotrebljava se dodatna ifra.
H40.6 Glaucoma medicamentosum
Sekundarni glaukom uzrokovan lekovima
Ako se eli oznaiti lek, upotrebljavaju se ifre za oznaavanje spoljanjeg uzroka (Grupa XX).
H40.8 Glaucoma aliud
Drugi glaukomi
H40.9 Glaucoma, non specificatum
Glaukom, neoznaen
413
2010
414
Grupa VII
H45.-* Morbi corporis vitrei et morbi bulbi oculi in morbis alibi classificatis
Bolesti staklastog tela i jabuice oka u bolestima klasifikovanim na drugom mestu
H45.0* Haemorrhagia corporis vitrei in morbis alibi classificatis
Krvarenje u staklastom telu u bolestima klasifikovanim na drugom mestu
H45.1* Endophthalmitis in morbis alibi classificatis
Zapaljenje unutranjeg tkiva jabuice oka u bolestima klasifikovanim na drugom mestu
Endophthalmitis:
cysticereosa (B69.1)
onchocereosa (B73)
toxocariosa (B83.0)
H45.8* Morbi corporis vitrei et bulbi oculi alii in morbis alibi classifcatis
Druge bolesti staklastog tela i jabuice oka u bolestima klasifikovanim na drugom mestu
415
2010
416
Grupa VII
417
2010
418
Grupa VII
419
2010
H53.5 Dyschromatopsiae
Poremeaji vida u boji
Achromatopsia
Deuteranomalia
Deuteranopia
Dyshromatopsia acquisita
Protanomalia
Protanopia
Tritanomalia
Tritanopia
Iskljuuje: hemeralopia (H53.1)
H53.6 Nyctalopia
Nono slepilo
Iskljuuje: hemeralopia hypovitaminosa A (E50.5)
H53.8 Disordines visuales alii
Drugi poremeaji vida
H53.9 Disordo visualis, non specificatus
Poremeaj vida, neoznaen
420
Grupa VII
421
2010
422
Grupa VII
423
Grupa VIII
Grupa VIII
425
Grupa VIII
427
2010
428
Grupa VIII
429
2010
430
Grupa VIII
431
2010
432
Grupa VIII
H75.-* Morbi auris mediae et processus mastoidei alii in morbis alibi classificatis
Druge bolesti srednjeg uva i mastoidnog nastavka u bolestima klasifikovanim na
drugom mestu
H75.0* Mastoiditis in morbis infectivis et parasitariis alibi classificatis
Zapaljenje mastoidnog nastavka u zaraznim i parazitarnim bolestima klasifikovanim na
drugom mestu
Mastoiditis tuberculosa (A18.0)
H75.8* Morbi auris mediae et processus mastoidei specificati, alii in morbis alibi
classificatis
Druge oznaene bolesti srednjeg uva i mastoidnog nastavka u bolestima klasifikovanim na
drugom mestu
H80.- Otosclerosis
Otoskleroza
Ukljuuje: otospongiosis
H80.0 Otosclerosis fenestrae ovalis, non obliterativa
Delimina otoskleroza ovalnog prozora
H80.1 Otosclerosis fenestrae ovalis obliterativa
Potpuna otoskleroza ovalnog prozora
H80.2 Otosclerosis cochleae
Skleroza pua uva
Otosclerosis:
capsulae oticae
fenestrae rotundae
H80.8 Otosclerosis alia
Druga otoskleroza
H80.9 Otosclerosis, non specificata
Otoskleroza, neoznaena
433
2010
434
Grupa VIII
435
2010
436
Grupa VIII
437
Grupa IX
Grupa IX
439
Grupa IX
441
2010
442
Grupa IX
443
2010
444
Grupa IX
445
2010
446
Grupa IX
Napomena: Za oboljevanje, trajanje kao u kategorijama I21, I22, I24 i I25 odnosi se na interval koji protekne
od poetka ishemijske epizode do prijema. Za umiranje, trajanje se odnosi na interval koji proe
od poetka do smrtnog ishoda.
Ukljuuje: sa pominjanjem povienog krvnog pritiska (I10-I15)
Koristiti dodatnu ifru, ukoliko je potrebno, da se oznai prisustvo povienog krvnog pritiska
447
2010
448
Grupa IX
449
2010
450
Grupa IX
451
2010
452
Grupa IX
453
2010
454
Grupa IX
455
2010
456
Grupa IX
I42.- Cardiomyopathia
Oboljenja sranog miia
Iskljuuje: cardiomyopathia in:
graviditate complicata (O99.4)
puerperio complicata (O90.3)
cardiomyopathia ischaemica (I25.5)
I42.0 Cardiomyopathia congestiva
Kongestivna kardiomiopatija
Cardiomyopathia congestiva
I42.1 Cardiomyopathia hypertrophica obstructiva
Kardiomiopatija sa smetnjama krvotoka
Stenosis subaortae hypertrophica
I42.2 Cardiomyopathia hypertrophica alia
Druga hipertrofina kardiopatija
Cardiomyopathia hypertrophica non obstructiva
I42.3 Endomyocarditis eosinophilica
Eozinofilno zapaljenje endokarda i miokarda srca
Endocarditis Lffler
Fibrosis endomyocardii (tropica)
I42.4 Fibroelastosis endocardii
Uroena nerastegljivost endokarda
Cardiomyopathia congenita
457
2010
458
Grupa IX
459
2010
460
Grupa IX
461
2010
462
Grupa IX
I51.7 Cardiomegalia
Veliko srce
Dilatatio cordis
Dilatatio ventriculorum
Hypertrophia cordis
I51.8 Morbi cordis allii
Druge bolesti srca
Carditis (acuta)(chronica)
Pancarditis (acuta)(chronica)
I51.9 Morbus cordis, non specificatus
Bolest srca, neoznaena
463
2010
464
Grupa IX
465
2010
466
Grupa IX
467
2010
I70.- Atherosclerosis
Ateroskleroza zakreavanje velikih krvnih sudova
Ukljuuje: arteriolosclerosis
arteriosclerosis
arteritis senilis
atheroma
degeneratio:
arterialis
arteriovascularis
vascularis
endarteritis deformans or obliterans
endarteritis senilis
morbus vascularis arterioscleroticus
Iskljuuje: arteriosclerosis arteriae mesentericae (K55.1)
aterosclerosis cerebri (I67.2)
hypertensio arteriae pulmonalis (I27.0)
morbus cordis arterioscleroticus (I25.1)
Navedena dodatna klasifikacija koja ukazuje na prisustvo ili odsustvo gangrene moe se koristiti po
potrebi.
0 bez gangrene
1 sa gangrenom
I70.0 Atherosclerosis aortae
Ateroskleroza aorte
I70.1 Atherosclerosis arteriae renalis
Ateroskleroza arterije bubrega
Ren Goldblatt
Iskljuuje: atherosclerosis renis (I12.-)
I70.2 Atherosclerosis arteriarum extremitatum
Ateroskleroza arterija ekstremiteta
Gangraena atherosclerotica
Sclerosis Mnckeberg (medialis)
I70.8 Atherosclerosis arteriarum aliarum
Ateroskleroza drugih arterija
I70.9 Atherosclerosis generalisata, non specificata
Difuzna ateroskleroza arterija, neoznaena
468
Grupa IX
469
2010
470
Grupa IX
471
2010
472
Grupa IX
473
2010
474
Grupa IX
475
2010
I84.- Haemorrhoides
Hemoroidi
Ukljuuje: tigna
varicositas venarum ani et recti
Iskljuuje: haemorrhoides in graviditate (O22.4)
heamorrhoides post partum et puerperium (O87.2)
I84.0 Haemorrhoides internae thromboticae
Trombozirani unutranji hemoroidi
I84.1 Haemorrhoides internae cum complicationibus aliis
Unutranji hemoroidi sa drugim komplikacijama
Haemorrhagia haemorrhoidum internarum
Prolapsus haemorrhoidum internarum
Strangulatio haemorrhoidum internarum
Ulceratio haemorrhoidum internarum
I84.2 Haemorrhoides internae sine complicationibus
Unutranji hemoroidi bez komplikacija
Haemorrhoides internarum NOS
I84.3 Haemorrhoides externae thromboticae
Trombozirani spoljni hemoroidi
Haematoma perianalis (non traumatica)
Thrombosis perianalis
I84.4 Haemorrhoides externae cum complicationibus aliis
Spoljni hemoroidi sa komplikacijama
Haemorrhagia haemorrhoidum externarum
Prolapsus haemorrhoidum externarum
Strangulatio haemorrhoidum externarum
Ulceratio haemorrhoidum externarum
I84.5 Haemorrhoides externae sine complicationibus
Spoljanji hemoroidi bez komplikacija
Haemorrhoides externae NOS
I84.6 Accessiones haermorrhoidum residuales dermaticae
Zaostale kone priraslice hemoroida
Signa ani sive recti dermatica
I84.7 Haemorrhoides thromboticae, non specificatae
Trombozirani hemoroidi, neoznaeni
Haemorrhoides thromboticae, internae sive externae non specificatae
I84.8 Haemorrhoides non specificatae cum complicationibus aliis
Neoznaeni hemoroidi sa drugim komplikacijama
Haemorrhoides, internae sive externae non specificate:
Prolapsus
Strangulatio
Ulceratio
I84.9 Haemorrhoides non specificatae sine complicationibus
Neoznaeni hemoroidi bez komplikacija
Haemorrhoides NOS
476
Grupa IX
477
2010
478
Grupa IX
479
2010
480
Grupa X
Grupa X
481
Grupa X
Napomena: Ako se opisuje disajno stanje koje ima vie lokalizacija i koje nije posebno indeksirano, treba ga
klasifikovati u nie anatomske lokalizacije (npr. tracheobronchitis kao bronchitis u J40).
Iskljuuje: bolesti lezda sa unutranjim luenjem, ishrane i metabolizma (E00-E90)
komplikacije trudnoe, raanja i babinja (O00-O99)
povrede, trovanja i ostale posledice spoljanjih uzroka (S00-T98)
simptomi, znaci i patoloki kliniki i laboratorijski nalazi, neklasifikovani na drugom mestu (R00-
R99)
odreena stanja nastala u perinatalnom periodu (P00-P96)
tumori (C00-D48)
uroene malformacije, deformacije i hromozomske nenormalnosti (Q00-Q99)
zarazne i parazirarne bolesti (A00-B99)
483
2010
484
Grupa X
485
2010
486
Grupa X
487
2010
488
Grupa X
489
2010
490
Grupa X
491
2010
492
Grupa X
493
2010
494
Grupa X
495
2010
496
Grupa X
497
2010
498
Grupa X
499
2010
500
Grupa X
501
2010
J45.- Asthma
Astma
Iskljuuje: asthma chronicum obstructivum (J44.-)
asthma eosinophilicum (J82)
bronchitis asthmatica (obstructiva) chronica (J44.-)
morbi pulmonum propter agentes externos (J60-J70)
status asthmaticus (J46)
teka akutna astma (J46)
J45.0 Asthma praedominanter allergicum
Prteno alergijska astma
Asthma allergicum externum
Asthma atopicum
Bronchitis allergica NOS
Polenska groznica(Febris fenalis)(Hay fever) sa astmom
Rhinitis allergica cum asthmate
J45.1 Asthma non allergicum
Nealergijska astma
Asthma idiosyncraticum
Asthma non allergicum (internum)
J45.8 Asthma mixtum
Meovita astma
Kombinacija stanja nabrojanih pod J45.0 i J45.1
J45.9 Asthma, non specificatum
Neoznaena astma
Asthma tardum
Bronchitis asthmatica NOS
J47 Bronchiectasia
Bronhiektazije
Ukljuuje: Bronchiolectasia
Iskljuuje: bronchiectasia congenita (Q33.4)
bronchiectasia tuberculosa (u toku bolesti) (A15-A16)
J60 Pneumoconiosis
Pneumokonioza - Profesionalna (kopaa uglja) bolest plua uzrokovana udisanjem
estica praine
Ukljuuje: Anthracosilicosis
Anthracosis
Pulmo metallicus
Iskljuuje: pneumoconiosis cum tuberculosi (J65)
502
Grupa X
503
2010
504
Grupa X
505
2010
506
Grupa X
507
2010
J86.- Pyothorax
Gnojni proces u grudnom kou
Ukljuuje: abscessus:
pleurae
thoracis
empyema pleurae (pleuritis purulenta)
pyopneumothorax
Koristiti drugu ifru (B95-B98), za potrebe identifikacije infektivnog agensa
Iskljuuje: pyothorax tuberculosa (A15-A16)
J86.0 Pyothorax cum fistula
Gnojenje u grudnom kou sa fistulom
J86.9 Pyothorax sine fistula
Gnojenje u grudnom kou bez fistule
508
Grupa X
J93.- Pneumothorax
Pneumotoraks vazduh u slobodnom pleuralnom prostoru
Iskljuuje: pneumothorax:
congenitus sive perinatalis (P25.1)
traumaticus (S27.0)
tuberculous (A15-A16)
pyopneumothorax (J86.-)
J93.0 Pneumothorax spontaneus tensionis
Spontani tenzioni pneumotoraks
J93.1 Pneumothorax spontaneus alius
Drugi spontani pneumotoraks
J93.8 Pneumothorax alius
Drugi pneumotoraks
J93.9 Pneumotorax, non specificatus
Pneumotoraks, neoznaen
509
2010
510
Grupa X
511
2010
512
Grupa XI
Grupa XI
513
Grupa XI
515
2010
516
Grupa XI
517
2010
518
Grupa XI
519
2010
520
Grupa XI
521
2010
522
Grupa XI
523
2010
524
Grupa XI
525
2010
526
Grupa XI
527
2010
K20 Oesophagitis
Zapaljenje jednjaka
Ukljuuje: Abscessus oesophagi
Oesophagitis:
NOS
chemicalis
peptica
U cilju utvrivanja uzroka, dodatno koristiti ifre spoljanjih uzroka (Grupa XX).
Iskljuuje: erosio oesophagi (K22.1)
refluum gastrooesophagicum (K21.0)
refluum oesophagicum (K21.0)
528
Grupa XI
529
2010
530
Grupa XI
531
2010
K30 Dyspepsia
Poremeeno varenje
Ukljuuje: Indigestio
Iskljuuje: dyspepsia pirosa (R12)
dyspepsia:
nervosa (F45.3)
neurotica (F45.3)
psychogenes (F45.3)
532
Grupa XI
533
2010
Kile
(K40-K46)
534
Grupa XI
535
2010
536
Grupa XI
537
2010
538
Grupa XI
539
2010
540
Grupa XI
541
2010
542
Grupa XI
543
2010
544
Grupa XI
Bolesti peritoneuma
(K65-K67)
K65.- Peritonitis
Peritonitis
Iskljuuje: peritonitis:
aseptica (T81.6)
benigna paroxysmalis (E85.0)
chemicalis (T81.6)
cum sive post:
abortum sive gravidatem ectopicam sive molarem (O00-O07 , O08.0)
appendicitidem (K35.-)
diverticulitidem intestini (K57.-)
debitum ad aliena substantia sive talcum (T81.6)
neonatalis (P78.0-P78.1)
pelvis femininae (N73.3-N73.5)
periodica familiaris (E85.0)
puerperalis (O85)
K65.0 Peritonitis acuta
Akutni peritonitis
Abscessus:
abdominopelvicus
mesentericus
omentalis
peritonealis
retrocaecalis
retroperitonealis
subdiaphragmaticus
subhepaticus
subphrenicus
Peritonitis (acuta):
generalis
pelvis masculinae
subphrenica
suppurativa
Dodatno koristite kategorije (B95-B98) u cilju utvrivanja infektivnog agensa.
K65.8 Peritonitis alia
Drugi peritonitis
Adiponecrosis mesenterica
Peritonitis proliferativa chronica
Peritonitis:
biliaris
urinaria
Saponificatio mesenterica
545
2010
546
Grupa XI
Bolesti jetre
(K70-K77)
Iskljuuje: haemochromatosis (E83.1)
hepatitis viralis (B15-B19)
icterus NOS (R17)
morbus Wilson (E83.0)
syndroma Reye (G93.7)
547
2010
548
Grupa XI
549
2010
550
Grupa XI
K80.- Cholelithiasis
Kamen u unoj kesi
K80.0 Cholelithiasis et cholecystitis acuta
Kamen u ui i akutno zapaljenje une kese
Sva stanja svrstana u K80.2 sa akutnim zapaljenjem une kese
551
2010
K81.- Cholecystitis
Zapaljenje une kese
Iskljuuje: cum cholelithiasi (K80.-)
K81.0 Cholecystitis acuta
Akutno zapaljenje une kese
Abscessus vesicae feleae
Cholecystitis:
emphysematosa (acuta)
gangrenosa
sine calculo
suppurativa
Angiocholecystitis
Empyema vesicae felleae
Gangraena vesicae felleae
K81.1 Cholecystitis chronica
Hronino zapaljenje une kese
K81.8 Cholecystitis alia
Drugo zapaljenje une kese
K81.9 Cholecystitis, non specificata
Zapaljenje une kese, neoznaeno
552
Grupa XI
553
2010
554
Grupa XI
555
2010
556
Grupa XI
557
2010
558
Grupa XII
Grupa XII
559
Grupa XII
561
2010
L01.- Impetigo
Gnojno oboljenje koe
Iskljuuje: impetigo herpetiformis (L40.1)
pemphigus neonatorum (L00)
L01.0 Impetigo [ullius organismi] [ullius loci]
Gnojno oboljenje koe (bilo koji uzronik, bilo koja lokalizacija)
Impetigo Bockhart
L01.1 Dermatoses impetiginosae aliae
Druga gnojna oboljenja koe
562
Grupa XII
563
2010
564
Grupa XII
565
2010
Plikovite bolesti
(L10-L14)
Iskljuuje: Necrolysis epidermatica toxica [Lyell]; (L51.2)
Pemphigus benignus familiaris [Hailey-Hailey] (Q82.8)
Syndroma exfoliationis cutis staphylococcicum (L00)
L10.- Pemphigus
Pemfigus Plikovnjaa
Iskljuuje: pemphigus neonatorum (L00)
L10.0 Pemphigus vulgaris
Obina plikovnjaa
L10.1 Pemphigus vegetans
Karfiolasta plikovnjaa
L10.2 Pemphigus foliaceus
Listasta plikovnjaa
L10.3 Pemphigus brazilicus [fogo selvagem]
Brazilska plikovnjaa
L10.4 Pemphigus erythematosus
Eritematozna plikovnjaa
Syndroma Senear-Usher
L10.5 Pemphigus medicamentosus
Plikovnjaa uzrokovana i/ili pokrenuta lekovima
Koristiti dodatnu ifru (Grupa XX), ako je potrebno, da se identifikuje lek.
L10.8 Pemphigus alius
Druga plikovnjaa
L10.9 Pemphigus, non specificatus
Plikovnjaa, neoznaena
L12.- Pemphigoides
Pemfigoid oboljenje slino plikovnjai
Iskljuuje: herpes gestationis (O26.4)
impetigo herpetiformis (L40.1)
L12.0 Pemphigoides bullosae
Plikoviti pemfigoid
L12.1 Pemphigoides cicatricialis
Oiljni pemfigoid
Pemphigoides benigna mucosa
566
Grupa XII
Napomena: U ovoj podgrupi termini dermatitis i eczema koriste se kao sinonimi i naizmenino
Iskljuuje: Dermatitis:
factitia (L98.1)
herpetiformis (L13.0)
hypostatica (I83.1-I83.2)
perioralis (L71.0)
pyoderma gangraenosum (L88)
xerosis cutis (L85.3)
Morbus granulomatosus chronicus (juvenilis) (D71)
Poremeaji koe i potkonog tkiva uzrokovani radijacijom (L55-L59)
567
2010
568
Grupa XII
569
2010
570
Grupa XII
571
2010
L29.- Pruritus
Svrab
Iskljuuje: Excoriatio neurotica (L98.1)
Pruritus psychogenes (F45.8)
L29.0 Pruritus ani
Svrab anusa
L29.1 Pruritus scroti
Svrab skrotuma
L29.2 Pruritus vulvae
Svrab stidnice
L29.3 Pruritus anogenitalis, non specificatus
Svrab anusa i spoljnih polnih organa, neoznaen
L29.8 Pruritus alia
Svrab, drugi
L29.9 Pruritus, non specificatus
Svrab, neoznaen
Pruritus NOS
572
Grupa XII
L40.- Psoriasis
Psoriaza - Ljuskavica
L40.0 Psoriasis vulgaris
Obina psorijaza
Psoriasis lamellosa
Psoriasis nummularis
L40.1 Psoriasis pustulosa generalisata
Generalizovana gnojna psorijaza
Impetigo herpetiformis
Morbus Von Zumbusch
L40.2 Acrodermatitis continua
Neprekidno zapaljenje koe udova
L40.3 Pustulosis palmaris et plantaris
Gnojnice na dlanovima i tabanima
L40.4 Psoriasis guttata
Psoriaza u obliku kapi
L40.5 Psoriasis arthropathica (M07.0-M07.3* , M09.0*)
Psoriaza sa promenama na zglobovima
L40.8 Psoriasis alia
Druga psoriaza
Psoriasis flexuralis
L40.9 Psoriasis non specificata
Psoriaza, neoznaena
573
2010
L41.- Parapsoriasis
Parapsorijaza - ljuskaviaste promene koe sline psorijazi
Iskljuuje: poikiloderma vasculare atrophicans (L94.5)
L41.0 Pityriasis lichenoides et varioliformis acuta
Akutno perutanje slino liaju i velikim boginjama
Morbus Mucha-Habermann
L41.1 Pityriasis lichenoides chronica
Hronino perutanje slino liaju
L41.2 Papulosis lymphomatoides
Limfomatoidna papuloza
L41.3 Parapsoriasis microlamellaris
Parapsoriaza u malim plakovima
L41.4 Parapsoriasis macrolamellaris
Parapsorijaza u velikim plakovima
L41.5 Parapsoriasis retiformis
Mreasta parapsoriaza
L41.8 Parapsoriasis alia
Druga parapsoriaza
L41.9 Parapsoriasis, non specificata
Parapsoriaza, neoznaena
574
Grupa XII
L50.- Urticaria
Koprivnjaa
Iskljuuje: Angiooedema hereditarium (E84.1)
Dermatitis contacta allergica (L23.-)
Oedema Quincke (T78.3)
Oedema angioneuroticum (T78.3)
Urticaria:
gigantea (T78.3)
neonatorum (P83.8)
papulosa (L28.2)
pigmentosa (Q82.2)
serogenes (T80.6)
solaris (L56.3)
L50.0 Urticaria allergica
Alergijska koprivnjaa
L50.1 Urticaria idiopathica
Idiopatska koprivnjaa
L50.2 Urticaria propter frigorem et calorem
Koprivnjaa na hladnou i toplotu
L50.3 Urticaria dermatographica
Koprivnjaa uzrokovana eanjem
L50.4 Urticaria vibratoria
Koprivnjaa uzrokovana vibracijama
L50.5 Urticaria cholinergica
Koprivnjaa uzrokovana holinergijskim lekovima
L50.6 Urticaria contacta
Kontaktna koprivnjaa
575
2010
576
Grupa XII
577
2010
L58.- Radiodermatitis
Zapaljenje koe uzrokovano X zracima
L58.0 Radiodermatitis acuta
Akutno zapaljenje koe uzrokovano X - zracima
L58.1 Radiodermatitis chronica
Hronino zapaljenje koe uzrokovano X - zracima
L58.9 Radiodermatitis, non specificata
Zapaljenje koe uzrokovano X zracima, neoznaeno
578
Grupa XII
579
2010
580
Grupa XII
L68.- Hypertrichosis
Prekomerna maljavost
Ukljuuje: Viak kose
Iskljuuje: hypertrichosis congenita (Q84.2)
lanugo persistens (Q84.2)
L68.0 Hirsutism
Pojaana maljavost
Ako se eli oznaiti lek, upotrebljavaju se dodatne ifre za odreivanje spoljanjeg uzroka, ako je
uzrokovana lekovima (Grupa XX).
L68.1 Hypertrichosis lanuginosa acquisita
Izrazita steena maljavost
Ako se eli oznaiti lek, upotrebljavaju se dodatne ifre za odreivanje spoljanjeg uzroka, ako je
uzrokovana lekovima (Grupa XX).
L68.2 Hypertrichosis localisata
Lokalizovana prekomerna maljavost
L68.3 Polytrichia
Prekomerno rastenje dlaka
L68.8 Hypertrichosis alia
Druge prekomerne maljavosti
L68.9 Hypertrichosis, non specificata
Prekomerna maljavost, neoznaena
L70.- Acnae
Akne - Bubuljice
Iskljuuje: acnae keloides (L73.0)
L70.0 Acnae vulgares
Obicne akne
L70.1 Acnae conglobatae
Grupisane akne
581
2010
L71.- Rosacea
Rozacea
L71.0 Dermatitis perioralis
Zapaljenje koe oko usta
Ako se eli oznaiti lek, upotrebljavaju se dodatne ifre za odreivanje spoljanjeg uzroka, ako je
uzrokovana lekovima (Grupa XX).
L71.1 Rhinophyma
Kvrgav nos
L71.8 Rosacea alia
Druga rozacea
L71.9 Rosacea, non specificata
Rozacea, neoznaena
582
Grupa XII
L80 Vitiligo
Vitiligo - steene depigmentovane mrlje koe
583
2010
584
Grupa XII
585
2010
586
Grupa XII
587
2010
588
Grupa XII
589
2010
590
Grupa XIII
Grupa XIII
591
Grupa XIII
593
2010
594
Grupa XIII
Oboljenja zglobova
(M00-M25)
Ukljuuje: Oboljenja koja zahvataju preteno periferne zglobove ekstremiteta
595
2010
596
Grupa XIII
597
2010
598
Grupa XIII
599
2010
600
Grupa XIII
601
2010
Napomena: U ovoj podgrupi izraz osteoartritis upotrebljava se kao sinonim za artrozu ili osteoartrozu. Izraz
"primarni" je upotrebljavan sa uobiajenim klinikim znaenjem, kada nije identifikovan osnovni
uzrok bolesti.
Iskljuuje: osteoartritis kime (M47.-)
M15.- Polyarthrosis
Degenerativna oboljenja vie zglobova
Ukljuuje: artroza sa pominjanjem vie od jednog mesta zahvaenosti
Iskljuuje: obostrana zahvaenost pojedinog zgloba (M16-M19)
M15.0 (Osteo)arthrosis generalisata primaria
Primarna generalizovana (osteo)artroza
M15.1 Nodi Heberden (cum arthropathia)
Heberdenovi vorovi sa oboljenjem zgloba
M15.2 Nodi Bouchard (cum arthropathia)
Bouchardovi vorovi sa oboljenjem zgloba
M15.3 Arthrosis multiplex secundaria
Sekundarno viestruko degenerativno oboljenje zglobova
Polyarthrosis posttraumatica
M15.4 Arthrosis erosiva
Degenerativno erozivno oboljenje zgloba
M15.8 Polyarthrosis alia
Druga degenerativna oboljenja vie zglobova
M15.9 Polyarthrosis, non specificata
Degenerativno oboljenje vie zglobova, neoznaeno
Osteoarthritis generalisata NOS
M16.- Coxarthrosis
Degenerativno oboljenje zgloba kuka
M16.0 Coxarthrosis primaria bilateralis
Primarno degenerativno oboljenje oba kuka
M16.1 Coxarthrosis primaria alia
Drugo primarno degenerativno oboljenje kuka
Coxarthrosis primaria
NOS
unilateralis
M16.2 Coxarthrosis dysplastica bilateralis
Degenerativno oboljenje oba kuka uzrokovano razvojnim poremeajem
M16.3 Coxarthrosis dysplastica alia
Drugo degenerativno oboljenje kuka uzrokovano razvojnim poremeajem
Coxarthrosis dysplastica
NOS
unilateralis
M16.4 Coxarthrosis posttraumatica bilateralis
Degenerativno oboljenje oba kuka posle povrede
602
Grupa XIII
M17.- Gonarthrosis
Degenerativno oboljenje zgloba kolena
M17.0 Gonarthrosis primaria bilateralis
Primarno obostrano degenerativno oboljenje kolena
M17.1 Gonarthrosis primaria alia
Drugo primarno degenerativno oboljenje kolena
gonarthrosis primaria:
NOS
unilateralis
M17.2 Gonarthrosis posttraumatica bilateralis
Obostrano degenerativno oboljenje kolena posle povrede
M17.3 Gonarthrosis posttraumatica alia
Drugo degenerativno oboljenje kolena posle povrede
Gonarthrosis posttraumatica:
NOS
unilateralis
M17.4 Gonarthrosis secundaria bilateralis alia
Drugo sekundarno obostrano degenerativno oboljenje kolena
M17.5 Gonarthrosis secundaria alia
Drugo sekundarno degenerativno oboljenje kolena
Gonarthrosis secundaria:
NOS
unilateralis
M17.9 Gonarthrosis, non specificata
Degenerativno oboljenje kolena, neoznaeno
603
2010
604
Grupa XIII
605
2010
606
Grupa XIII
607
2010
608
Grupa XIII
609
2010
610
Grupa XIII
M33.- Dermatopolymyositis
Zapaljenje koe i vie miia
M33.0 Dermatomyositis juvenilis
Kono-miino zapaljenje u dece
M33.1 Dermatomyositis alia
Drugo zapaljenje koe i miia
M33.2 Polymyositis
Zapaljenje vie miia
M33.9 Dermatopolymyositis, non specificata
Zapaljenje koe i vie miia, neoznaeno
611
2010
612
Grupa XIII
613
2010
M41.- Scoliosis
Bono iskrivljena kima
[Pogledati ifru lokalizacije ispred M40]
Ukljuuje: kyphoscoliosis
Iskljuuje: morbus cordis kyphoscolioticus (I27.1)
postproceduralis (M96.-)
scoliosis congenita:
NOS (Q67.5)
posturalis (Q67.5)
propter malformationem ossium (Q76.3)
M41.0 Scoliosis idiopathica infantilis
Deja [infantilna] idiopatska skolioza
M41.1 Scoliosis idiopathica juvenilis
Juvenilna idiopatska skolioza
Scoliosis adolescentium
M41.2 Scoliosis idiopathica alia
Druga idiopatski, bono iskrivljena kima
M41.3 Scoliosis thoracogenes
Torakogena skolioza
M41.4 Scoliosis neuromuscularis
Neuromuskularna skolioza
sekundarna skolioza kao posledica cerebralne paralize, Friedreichove ataksije, poliomijelitisa i
drugih neuromuskularnih poremeaja
M41.5 Scoliosis secundaria alia
Druga sekundarna bono iskrivljena kima
M41.8 Scoliosis formae aliae
Drugi oblici bono iskrivljene kime
M41.9 Scoliosis, non specificata
Bono iskrivljena kima, neoznaena
614
Grupa XIII
615
2010
Spondilopatije
(M45-M49)
M47.- Spondylosis
Okotavanje zglobova prljenova
[Pogledati ifru lokalizacije ispred M40]
Ukljuuje: artrozu ili osteoartritis kime
degeneraciju zglobnih povrina
M47.0 Syndromae compressionales arteriae spinalis anterioris et arteriae vertebralis
(G99.2*)
Kompresijski sindromi prednje arterije kime i arterije prljena
M47.1 Spondylosis cum myelopathia, alia
Drugo okotavanje zglobova prljena sa oboljenjem kimene modine
Spondilogena kompresija kimene modine (G99.2*)
Iskljuuje: subluxatio corporis vertebrae (M43.3-M43.5)
M47.2 Spondylosis cum radiculopathia, alia
Drugo okotavanje zglobova prljena sa oboljenjem korena ivca
616
Grupa XIII
617
2010
618
Grupa XIII
M54.- Dorsalgia
Bol u leima
[Pogledati ifru lokalizacije ispred M40]
Iskljuuje: psihogeni bol u leima (F45.4)
M54.0 Panniculitis regionis colli et dorsi
Zapaljenje potkonog masnog tkiva vrata i lea
Iskljuuje: panikulitis:
NOS (M79.3)
kod lupusa (L93.2)
povratni [Weber-Christian] (M35.6)
619
2010
M54.1 Radiculopathia
Oboljenja korena ivca
Neuritis ili radikulitis:
brahijalni NOS
lumbalni NOS
lumbosacralni NOS
torakalni NOS
Radikulitis NOS
Iskljuuje: neuralgija i neuritis NOS (M79.2)
radikulopatija sa:
boleu lumbalnog ili drugog intervertebralnog diska (M51.1)
boleu cervikalnog diska (M50.1)
spondilozom (M47.2)
M54.2 Cervicalgia
Bol u vratu
Iskljuuje: cervikalgiju zbog bolesti cervikalnog meuprljenskog diska (M50.-)
M54.3 Ischialgia
Bol u sedalnom ivcu
Iskljuuje: iijas:
s lumbagom (M54.4)
zbog bolesti intervertebralnog diska (M51.1)
oteenje n.ischiadicusa (G57.0)
M54.4 Lumboischialgia
Bol u slabinskom delu kime i sedalnom ivcu
Iskljuuje: onaj koji je posledica bolesti intervertebralnog diska [prolapsus disci intervertebralis
lumbalis] (M51.1)
M54.5 Dolor sacralis
Bol u donjem delu lea
Bol u krstima
Istegnue donjeg dela lea
Lumbago NOS
Iskljuuje: lumbago:
s iijasom (M54.4)
zbog dislokacije meuprljenskog diska (M51.2)
M54.6 Dolor dorsi thoracalis
Bol u grudnom delu kime
Iskljuuje: bol zbog bolesti meuprljenskog diska (M51.-)
M54.8 Dorsalgia alia
Drugi bol u leima
M54.9 Dorsalgia, non specificata
Bol u ledima, neoznaen
Dolor dorsalis NOS
620
Grupa XIII
Oboljenja miia
(M60-M63)
Iskljuuje: dermatopolimiozitis (M33.-)
miopatije kod:
Sjgrenovog sindroma (M35.0)
amiloidoze (E85.-)
nodoznog poliarteritisa (M30.0)
reumatoidnog artritisa (M05.3)
sistemskog lupusa eritematozusa (M32.-)
sklerodermije (M34.-)
miine distrofije i miopatije (G71-G72)
M60.- Myositis
Zapaljenje miia
[Pogledati ifru lokalizacije na poetku poglavlja]
M60.0 Myositis infectiva
Infektivni miozitis
Pyomyositis tropica [Tropski piomiozitis]
Ako se eli oznaiti uzronik infekcije, upotrebljava se dodatna ifra za identifikaciju (B95-B98).
M60.1 Myositis interstitialis
Meuelijsko zapaljenje miia
M60.2 Granuloma corporis alieni textus mollis, non alibi classificatum
Granulom stranog tela mekog tkiva, neklasifikovan na drugom mestu
Iskljuuje: granulom stranog tela koe i potkonog tkiva (L92.3)
M60.8 Myositis alia
Drugo zapaljenje miia
M60.9 Myositis, non specificata
Zapaljenje miia, neoznaeno
621
2010
622
Grupa XIII
623
2010
624
Grupa XIII
M67.4 Ganglion
Nervni vor
Ganglion zgloba ili tetive (ovojnice)
Iskljuuje: cistu:
burze (M71.2-M71.3)
sinovije (M71.2-M71.3)
ganglion kod frambezije (A66.6)
M67.8 Morbi synoviae et tendinis alii, specificati
Ostale oznaene bolesti sinovije i tetive
M67.9 Morbus synovialis et tendinis, non specificatus
Bolest sinovije i tetive, neoznaene
625
2010
626
Grupa XIII
627
2010
628
Grupa XIII
629
2010
Osteopatije i hondropatije
(M80-M94)
630
Grupa XIII
631
2010
632
Grupa XIII
633
2010
Ostale osteopatije
(M86-M90)
Iskljuuje: osteopatije nakon medicinskih intervencija (M96.-)
M86.- Osteomyelitis
Zapaljenje kotane sri
[Videti ifru lokalizacije na poetku poglavlja]
Ako se eli oznaiti dodatni spoljni uzrok, upotrebljava se dodatna fra (B95-B98) za identifikaciju
uzronika infekcije
Iskljuuje: osteomijelitis:
prljena (M46.2)
uzrokovan salmonelom (A01-A02)
vilice (K10.2)
M86.0 Osteomyelitis haematogenes acuta
Akutno hematogeno zapaljenje kotane sri
M86.1 Osteomyelitis acuta alia
Drugo akutno zapaljenje kotane sri
M86.2 Osteomyelitis subacuta
Subakutno zapaljenje kotane sri
M86.3 Osteomyelitis multifocalis chronica
Hronino viearino zapaljenje kotane sri
M86.4 Osteomyelitis cum fluore foci chronica
Hronino zapaljenje kotane sri sa dreniranjem arita
M86.5 Osteomyelitis haematogenes chronica alia
Drugo hronino hematogeno zapaljenje kotane sri
M86.6 Osteomyelitis chronica alia
Drugo hronino zapaljenje kotane sri
M86.8 Osteomyelitis alia
Drugo zapaljenje kotane sri
Brodijev apsces
M86.9 Osteomyelitis, non specificata
Neoznaeno zapaljenje kotane sri
Infekcija kosti NOS
Periostitis bez pominjanja osteomijelitisa
M87.- Osteonecrosis
Osteonekroza
[Videti ifru lokalizacije na poetku poglavlja]
Ukljuuje: avaskularnu nekrozu kosti
Iskljuuje: osteohondropatije (M91-M93)
M87.0 Osteonecrosis aseptica idiopathica
Idiopatska aseptika nekroza kosti
M87.1 Osteonecrosis medicamentosa
Osteonekroza uzrokovana lekovima
Ako se eli oznaiti dodatni spoljni uzrok upotrebljava se dodatna ifra za identifikaciju leka (Grupa
XX)
M87.2 Osteonecrosis posttraumatica
Osteonekroza uzrokovana prethodnom povredom
M87.3 Osteonecrosis secundaria alia
Druga sekundarna osteonekroza
634
Grupa XIII
635
2010
Hondropatije
(M91-M94)
Iskljuuje: hondropatije nakon medicinskih intervencija (M96.-)
636
Grupa XIII
637
2010
638
Grupa XIII
639
2010
640
Grupa XIII
641
Grupa XIV
Grupa XIV
643
Grupa XIV
645
2010
646
Grupa XIV
647
2010
648
Grupa XIV
649
2010
650
Grupa XIV
651
2010
652
Grupa XIV
Bubrena insuficijencija
(N17-N19)
Koristiti dodatnu ifru za oznaavanje spoljnog uzroka (Grupa XX), ukoliko je potrebno, da bi se identifikovao
spoljni uzronik
Iskljuuje: insufficientia renalis:
kao komplikacija pobaaja, vanmaterine i molarne trudnoe (O00-O07 , O08.4)
nakon trudova i poroaja (O90.4)
postproceduralis (N99.0)
nephropathia tubularis et tubulointerstitialis propter medicamenta et metalla gravia (N14.-)
syndroma haemolyticouraemicum (D59.3)
syndroma hepatorenale (K76.7)
syndroma hepatorenale
postpartum (O90.4)
uraemia extrarenalis (R39.2)
uraemia prerenalis (R39.2)
uroena bubrena insuficijencija (P96.0)
653
2010
654
Grupa XIV
655
2010
656
Grupa XIV
N30.- Cystitis
Zapaljenje mokrane beike
Koristiti dodatnu ifru, ukoliko je potrebno, kako bi se oznaio infektivni uzronik (B95-B98) ili
spoljni uzrok bolesti (Grupa XX).
Iskljuuje: prostatocystitis (N41.3)
N30.0 Cystitis acuta
Akutno zapaljenje mokrane beike
Iskljuuje: Cystitis irradiationalis (N30.4)
trigonitis (N30.3)
N30.1 Cystitis interstitialis (chronica)
Hronino intersticijalno zapaljenje mokrane beike
657
2010
658
Grupa XIV
659
2010
660
Grupa XIV
661
2010
662
Grupa XIV
663
2010
N48.1 Balanopostithis
Zapaljenje glavia penisa
Balanitis
Koristi dodatnu ifru (B95-B98), ukoliko je potrebno, da bi se oznaio infektivni uzrok
N48.2 Disordines penis inflamatorii alii
Drugi zapaljenski poremeaji penisa
Abscessus
corporis cavernosi et penis
Carbunculus
Cavernitis (penis)
Cellulitis
corporis cavernosi et penis
Furunculus
Koristiti dodatnu ifru (B95-B98), ukoliko je potrebno, kako bi se oznaio infektivni uzrok
N48.3 Priapismus
Produeno i bolno nabreknue penisa
Bolna erekcija
N48.4 Impotentia organica
Organska polna nemo
Koristiti dodatnu ifru, ukoliko je potrebno, da bi se oznaio uzrok
Iskljuuje: impotentia psychogenes (F52.2)
N48.5 Ulcus penis
Ranica penisa
N48.6 Induratio penis plastica
Plastino zadebljanje penisa
Induratio penis plastica
Morbus Peyronie
N48.8 Disordines penis alii, specificati
Drugi oznaeni poremeaji penisa
Atrophia
Hypertrophia corporis cavernosi et penis
Thrombosis
N48.9 Disordo penis, non specificatus
Poremeaj penisa, neoznaen
664
Grupa XIV
665
2010
Bolesti dojke
(N60-N64)
Iskljuuje: poremeaji dojke povezani sa trudnoom i poroajem (O91-O92)
666
Grupa XIV
667
2010
668
Grupa XIV
669
2010
670
Grupa XIV
N80.- Endometriosis
Endometrioza
N80.0 Endometriosis uteri
Endometrioza materice
Adenomyosis
N80.1 Endometriosis ovarii
Endometrioza jajnika
N80.2 Endometriosis tubae uterinae
Endometrioza jajovoda
N80.3 Endometriosis peritonaei pelvis
Endometrioza peritoneuma male karlice
N80.4 Endometriosis septi rectovaginalis et vaginae
Endometrioza rektovaginalnog septuma i vagine
N80.5 Endrometriosis intestini
Endrometriosis creva
N80.6 Endometriosis in scarificationibus cutaneis
Endrometriosis konih oiljaka
N80.8 Endometriosis alia
Druga endometrioza
N80.9 Endometriosis, non specificata
Endometrioza, neoznaena
671
2010
N81.1 Cystocele
Kila mokrane beike
Cystocele cum urethrocela
Prolapus parietis (anterioris) vaginae NOS
Iskljuuje: cystocele cum prolapsus uteri (N81.2-N81.4)
N81.2 Prolapsus uterovaginalis incompletus
Nepotpuno ispadanje materice i vagine
Prolapsus partis uteri vaginalis NOS
Uteri:
gradus primus
gradus secundus
N81.3 Prolapsus uterovaginalis completus
Potpuno ispadanje materice i vagine
Procidentia uteri NOS
Prolapsus uteri, gradus tertius
N81.4 Prolapsus uterovaginalis, non specificatus
Ispadanje materice i vagine, neoznaeno
Prolapsus uteri NOS
N81.5 Enterocele vaginalis
Crevna kila vagine
Iskljuuje: enterocele cum prolapsu uteri (N81.2-N81.4)
N81.6 Rectocele
Kila rektuma
Prolapsus parietis posterioris vaginae
Iskljuuje: prolapsus recti (K62.3)
rectocele cum prolapsu uteri (N81.2-N81.4)
N81.8 Prolapsus genitaliorum femininorum alius
Drugo ispadanje polnih organa ena
Laceratio musculi basis pelvis obsoleta
Perinaeum deficient
N81.9 Prolapsus genitaliorum femininorum, non specificatus
Ispadanje polnih organa ene, neoznaeno
672
Grupa XIV
673
2010
N83.8 Disordines ovarii, tubae uterinae et ligamenti lati non inflammatorii, alii
Drugi nezapaljenjski poremeaji jajnika, jajovoda i irokog ligamenta
Syndroma lacerationis ligamenti lati [Allen-Masters]
N83.9 Disordo ovarii, tubae uterinae et ligamenti lati non inflammatorius, non specificatus
Nezapaljenjski poremeaj jajnika, jajovoda i irokog ligamenta, neoznaen
674
Grupa XIV
675
2010
676
Grupa XIV
677
2010
678
Grupa XIV
N94.- Dolor et status alii cum genitalibus femininis et cyclo menstruali coniunctus
Bol i druga stanja povezani sa polnim organima ene i menstrualnim ciklusom
N94.0 Dysmenorrhoea intermenstrualis
Bol izmeu menstruacija
N94.1 Dyspareunia
Oteano polno optenje
Iskljuuje: dyspareunia psychogenes (F52.6)
N94.2 Vaginismus
Bolni gr vagine
Iskljuuje: vaginismus psychogenes (F52.5)
N94.3 Syndroma tensionis praemenstrualis
Sindrom napetosti pred menstruaciju
N94.4 Dysmenorrhoea primaria
Primarna bolna mestruacija
N94.5 Dysmenorrhoea secundaria
Sekundarna bolna menstruacija
N94.6 Dysmenorrhoea, non specificata
Bolna menstruacija, neoznaena
679
2010
680
Grupa XIV
681
2010
682
Grupa XV
Grupa XV
683
Grupa XV
ifre ukljuene u ovo poglavlje treba koristiti za stanja vezana za ili pogorana trudnoom, raanjem i babinjama
(izazvana od strane majke ili akuerski)
Iskljuuje: Disordines mentales cum puerpeirio associati (F53.-)
Kontrola normalne trudnoe (Z34.-)
Kontrola visokorizine trudnoe (Z35.-)
Necrosis glandulae pituitariae, post partum (E23.0)
Odreene bolesti ili povrede koje dovode do komplikacija u trudnoi, prilikom raanja i tokom
babinja klasifikovane na drugom mestu:
Osteomalacia puerperalis (M83.0)
Povrede, trovanja i ostale posledice spoljanjih uzroka (S00-T88.1 , T88.6-T98)
Spoljanji uzroci (za smrtnost) (V, W, X, Y)
Tetanus puerperalis (A34)
685
2010
686
Grupa XV
687
2010
688
Grupa XV
689
2010
O08.6 Laesio organorum et textus pelvis post abortum, graviditatem ectopicam et molarem
Oteenje organa i tkiva karlice posle pobaaja, vanmaterine i molarne trudnoe
Laceratio, perforatio, fisio sive laesio chemicalis:
cervicis
intestini
ligamenti lati post statum sub O00-O07 clasificatos
textus periurethralis
uteri
vesicae
O08.7 Complicationes venarum post abortum, graviditatem ectopicam et molarem, aliae
Druge komplikacije vena posle pobaaja, vanmaterine i molarne trudnoe
O08.8 Complicationes post abortum, graviditatem ectopicam et molarem aliae
Druge komlikacije posle pobaaja, vanmaterine i molarne trudnoe
Infectio tractus urinarii
post statum sub O00-O07 classificatos
Obstructio cardiaca
O08.9 Complicatio post abortum, graviditatem ectopicam et molarem, non specificata
Komplikacija posle pobaaja, vanmaterine i molarne trudnoe, neoznaena
Complicatio post statum sub O00-O07 classificatos, non specificata
690
Grupa XV
O15.- Eclampsia
Eklampsija povien krvni pritisak, grevi i belanevine u mokrai u trudnoi
Ukljuuje: Convulsiones post statum sub O10-O14 et O16 classificatos
eclampsia cum graviditate vel hypertensio praeexistens
O15.0 Eclampsia in graviditate
Eklampsija u trudnoi
O15.1 Eclampsia partualis
Eklampsija u toku poroaja
691
2010
Napomena: Kategorjie O24.- i O25 ukljuuju navedena stanja i ako se ona jave tokom poroaja i babinja
Iskljuuje: Druga stanja koja komplikuju trudnou, raanje i babinje (O98-O99)
Zbrinjavanje majke vezano za plod, amnionsku upljinu i mogue poroajne probleme (O30-O48)
692
Grupa XV
693
2010
694
Grupa XV
695
2010
696
Grupa XV
697
2010
698
Grupa XV
699
2010
700
Grupa XV
O40 Polyhydramnion
Prevelika koliina amnionske tenosti
Ukljuuje: Hydramnion
701
2010
702
Grupa XV
703
2010
704
Grupa XV
705
2010
706
Grupa XV
707
2010
708
Grupa XV
709
2010
710
Grupa XV
711
2010
Poroaj
(O80-O84)
Napomena: Za korienje ovih kategorija pozvati se na pravila ifriranja umiranja i obolevanja i uputstva u
Knjizi 2.
712
Grupa XV
713
2010
Komplikacije u babinjama
(O85-O92)
Napomena: Kategorije O88.-, O91.- i O92.- ukljuuju navedena stanja i kada se jave tokom trudnoe i
poroaja
Iskljuuje: Disordines mentales cum puerperio associatae (F53.-)
Osteomalacia puerperalis (M83.0)
Tetanus obstetricius (A34)
714
Grupa XV
715
2010
716
Grupa XV
717
2010
Napomena: Za korienje kategorija O95-O97 pozvati se na pravila za ifriranje umiranja i uputstva u Knjizi 2.
O96.- MMors ex qualibet causa obstetricia per 42 dies usque ad unum annum post
partum
Smrt zbog bilo kog akuerskog uzroka koja je nastupila vie od 42 dana, ali manje
od godinu dana nakon poroaja
Koristiti dodatnu ifru, ukoliko je potrebno, da se identifikuje akuerski uzrok smrti (direktan ili
indirektan).
O96.0 Mors propter causam obstetriciam directam
Smrt zbog direktnog akuerskog uzroka
O96.1 Mors propter causam obstetriciam indirectam
Smrt zbog indirektnog akuerskog uzroka
O96.9 Mors propter causam obstetriciam non specificatam
Smrt zbog neoznaenog akuerskog uzroka
718
Grupa XV
719
2010
O98.8 Morbus matris infectivi et morbi parasitarii in graviditate, partu et puerperio, alii
Druge zarazne i parazitarne bolesti majki u trudnoi, poroaju i babinjama
O98.9 Morbus matris infectivus et morbus parasitarius graviditate, partu et puerperio, non
specificata
Zarazne i parazitarne bolesti majke u trudnoi, poroaju i babinjama, neoznaena
O99.- Alii morbi materni alibi classificabiles sed complicantes graviditatem, partum
et puerperium
Druge bolesti majke koje mogu biti klasifikovane na drugom mestu, ali koje
komplikuju trudnou, poroaj i babinjame
Napomena: Ova kategorija ukljuuje stanja koja komplikuju trudnou, stanja koja su
komplikovana trudnoom ili su glavni razlog akuerske nege i za koje alfabetni indeks ne
zahteva specifinu rubriku u Grupi XV
Koristiti dodatnu ifru, ukoliko je potrebno, za identifikaciju specifinog stanja.
Iskljuuje: Kada je razlog zbrinjavanja majke poznata ili sumnjiva bolest koja moe da oteti plod
(O35-O36)
Morbus matris infectiones et parasitarii (O98.-)
Povrede, trovanja i ostale posledice spoljanjih uzroka (S00-T98)
O99.0 Anaemia graviditate partu et puerperio
Anemija u trudnoi, poroaju i babinjama
Stanja pod D50-D64
O99.1 Morbi sanguinis et organorum haematopoeticorum alii et disordines mechanismi
immunologici in graviditate, partu et puerperio
Druge bolesti krvi i krvotvornih organa i poremeaj imunog mehanizma u trudnoi, poroaju
i babinjama
Stanja pod D65-D89
Iskljuuje: Haemorrhagia cum defectu coagulationis (O46.0 , O67.0 , O72.3)
O99.2 Morbi glandularum endocrinarum, nutricionis et metabolismi in graviditate, partu et
puerperio
Bolest lezda sa unutranjim luenjem, ishrane i metabolizma u trudnoi, poroaju i
babinjama
Stanja pod E00-E90
Iskljuuje: Diabetes mellitus gravidae (O24.-)
Malnutritio gravidae (O25)
Thyroiditis postpartualis (O90.5)
O99.3 Disordines mentales et morbi systematis nervosi in graviditate, partu et puerperio
Duevni poremeaji i bolesti nervnog sistema u trudnoi, poroaju i babinjama
Stanja pod F00-F99 i G00-G99
Iskljuuje: Depressio postnatalis (F53.0)
Neuritis peripherica gravidae (O26.8)
Psychosis puerperalis (F53.1)
O99.4 Morbi circulatorii in graviditate, partu et puerperio
Bolesti krvotoka u trudnoi poroaju i babinjama
Stanja pod I00-I99
Iskljuuje: Cardiomyopathia puerperalis (O90.3)
Complicationes venosae et thrombosis sinuum:
cerebri in graviditate, partu et puerperio (O87.-)
venarum gravidae (O22.-)
Embolia obstetricia (O88.-)
Poremeaji krvnog pritiska u trudnoi, poroaju i babinjama (O10-O16)
720
Grupa XV
721
Grupa XVI
Grupa XVI
723
Grupa XVI
Ukljuuje: stanja nastala u perinatalnom periodu, iako se smrt ili obolevanje jave kasnije
Iskljuuje: bolesti lezda sa unutranjim luenjem, ishrane i metabolizma (E00-E90)
povrede, trovanja i ostale posledice spoljanjih uzroka (S00-T98)
tetanus neonati (A33)
tumori (C00-D48)
uroene malformacije, deformacije i hromozomske nenormalnosti (Q00-Q99)
P00.- Morbi matris cum graviditale non coniuncti, cum sequelis ad fetum et
neonatum
Plod i novoroene na koje su uticala stanja majke koja ne moraju biti povezana
sa trudnoom
Iskljuuje: Complicationes gravidae cum sequelis ad fetum et neonatum (P01.-)
Prolazni poremeaji lezda sa unutranjim luenjem i metabolizma specifini za plod i
novoroene (P70-P74)
Substantiae nocivae cum sequelis ad fetum et neonatum per placentam sive per
lactationem transmissae (P04.-)
P00.0 Hypertensio arterialis matris cum sequelis ad fetum et neonatum
Plod i novoroene na koje je uticao visok krvni pritisak majke
Plod ili novoroene na koje su uticala stanja majke klasifikovana od O10-O11, O13-O16
P00.1 Morbi tractus urinarii matris cum sequelis ad fetum et neonatum
Plod i novoroene na koje su uticale bolesti bubrega i mokranih puteva majke
Plod ili novoroene na koje su uticala stanja majke klasifikovana od N00-N39
725
2010
P00.2 Morbi matris infectivi et morbi parasitarii cum sequelis ad fetum et neonatum
Plod i novoroene na koje su uticale zarazne i parazitarne bolesti majke
Plod i novoroene na koje su uticale zarazne bolesti majke klasifikovane od A00-B99 i J09-J11,
kod kojih je bolest asimptomatska
Iskljuuje: Infekcije genitalnog trakta majke i druge lokalizovane infekcije (P00.8)
Infekcije specifine za perinatalni period (P35-P39)
P00.3 Morbi systematis circulatorii et morbi respiratorii matris cum sequelis ad fetum et
neonatum alii
Plod i novoroene na koje su uticale druge bolesti krvotoka i organa za disanje majke
Plod i novoroene na koje su uticala stanja majke klasifikovana od I00-I99, J00-J99, Q20-Q34, a
koja nisu ukljuena u P00.0, P00.2
P00.4 Morbi matris nutritionales cum sequelis ad fetum et neonatum
Plod i novoroene na koje su uticali poremeaji ishrane majke
Malnutritio matris NOS
Plod ili novoroene na koje su uticali poremeaji majke klasifikovani od E40-E64
P00.5 Laesiones matris cum sequelis ad fetum et neonatum
Plod i novoroene na koje su uticale povrede majke
Plod i novoroene na koje su uticala stanja majke klasifikovana od S00-T79
P00.6 Interventiones ad matrem chirurgicae cum sequelis ad fetum et neonatum
Plod i novoroene na koje su uticale hirurke intervencije nad majkom
Iskljuuje: Laesio placentae amniocentesi, sectione cesarea sive inductione chirurgica (P02.1)
Prethodne operacije materice i organa karlice (P03.8)
Sectio cesarea cum sequelis ad fetum et neonatum (P03.4)
Terminatio graviditatis, fetus (P96.4)
P00.7 Interventiones medicales ad matrem cum sequelis ad fetum et neonatum aliae, non
alibi classificatae
Plod i novoroene na koje su uticale druge medicinske intervencije nad majkom,
neklasifikovano na drugom mestu
Plod i novoroene na koje su uticale radioloke procedure nad majkom
Iskljuuje: Laesio placentae amniocentesi, sectione cesarea sive inductione chirurgica (P02.1)
Partus complicatus cum sequelis ad fetum et neonatum alius (P03.-)
P00.8 Status matris cum sequelis ad fetum et neonatum alii
Plod i novoroene na koje su uticala druga stanja majke
Plod i novoroene na koje su uticala:
infekcije genitalnog trakta majke i druge lokalizovane infekcije
lupus erythematosus matris
stanja klasifikovana od T80-T88
Iskljuuje: Prolazni poremeaji lezda sa unutranjim luenjem i metabolizma specifini za plod i
novoroene (P70-P74)
P00.9 Status matris cum sequelis ad fetum et neonatum, non specificatus
Plod i novoroene na koje su uticala neoznaena stanja majke
726
Grupa XVI
727
2010
728
Grupa XVI
P04.- Substantiae nocivae cum sequelis ad fetum et neonatum, per placentam sive
per lactationem transmissae
Plod i novoroene na koje su uticale tetne materije koje se prenose preko
posteljice ili dojenjem
Ukljuuje: Neteratogeni efekti materija prenetih preko posteljice
Iskljuuje: Icterus neonati propter medicamenta sive toxina per matrem transmissa (P58.4)
Malformationes congenitae (Q00-Q99)
P04.0 Anaesthesia et analgesia matris in graviditate et partu cum sequelis ad fetum et
neonatum
Plod i novoroene na koje je uticala anestezija i analgezija majke tokom trudnoe, trudova
i poroaja
Reakcija i intoksikacija zbog opijata i trankvilizera davanih majci tokom trudova i poroaja
P04.1 Medicatio matris cum sequelis ad fetum et neonatum alia
Plod i novoroene na koje je uticalo leenje majke drugim lekovima
Chemotherapia carcinomatis
Remedia cytotoxica
Iskljuuje: Dysmorphismus propter usum warfarini (Q86.2)
Narcomania matris (P04.4)
Syndroma hydantoini fetalis (Q86.1)
P04.2 Abusus tabaci matris cum sequelis ad fetum et neonatum
Plod i novoroene na koje je uticalo majino puenje duvana
P04.3 Abusus alcoholis maternus cum sequelis ad fetum et neonatum
Plod i novoroene na koje je uticao alkoholizam majke
Iskljuuje: Syndroma fetus matris alcoholicae (Q86.0)
P04.4 Narcomania matris cum sequelis ad fetum et neonatum
Plod i novoroene na koje je uticala narkomanija majke
Iskljuuje: Anaesthesia et analgesia matris (P04.0)
Symptomata abstinentia neonati matris dependentis (P96.1)
P04.5 Usus substantiarum chemicarum nutrientium cum sequelis ad fetum et neonatum
Plod i novoroene na koje je uticala majina upotreba hemijskih materija u ishrani
P04.6 Expositio matris substantiis hemicis externis cum sequelis ad fetum et neonatum
Plod i novoroene na koje je uticalo izlaganje majke hemijskim supstancama
P04.8 Factores matris nocivi cum sequelis ad fetum et neonatum alii
Plod i novoroene na koje su uticali drugi tetni faktori majke
P04.9 Factor matris nocivus cum sequelis ad fetum et neonatum, non specificatus
Plod i novoroene na koje je uticao tetan faktor majke, neoznaen
729
2010
730
Grupa XVI
731
2010
P11.- Laesiones traumaticae systematis nervosi centralis neonati aliae, per partum
Druge povrede centralnog nervnog sistema novoroeneta usled poroajne
povrede
P11.0 Oedema cerebrale neonati traumatica, per partum
Edem mozga novoroeneta usled poroajne povrede
P11.1 Laesiones traumaticae cerebralis neonati specificatae aliae, per partum
Druga oznaena oteenja mozga novoroeneta usled poroajne povrede
P11.2 Laesio traumatica cerebralis neonati non specificata, per partum
Neoznaeno oteenje mozga novoroeneta usled poroajne povrede
P11.3 Laesio traumatica nervi facialis neonati, per partum
Povreda nerva lica novoroeneta u toku poroaja
Paraliza lica usled poroajne povrede
P11.4 Laesio traumatica nervorum cranialium neonati aliorum, per partum
Povreda drugih lobanjskih nerava novoroeneta u toku poroaja
P11.5 Laesio traumatica spinalis et medullae spinalis neonati, per partum
Povreda kime i kimene modine novoroeneta u toku poroaja
Fractura columnae vertebralis, per partum
P11.9 Laesio traumatica systematis nervosi centralis neonati, per partum, non specificata
Povreda centralnog nervnog sistema novoroeneta u toku poroaja, neoznaena
732
Grupa XVI
733
2010
734
Grupa XVI
735
2010
736
Grupa XVI
737
2010
738
Grupa XVI
739
2010
740
Grupa XVI
741
2010
742
Grupa XVI
P57.- Kernicterus
Kernikterus-utica jedara mozga
P57.0 Kernicterus isoimmunisationalis
Kernikterus uzrokovan izoimunizacijom
P57.8 Kernicteri alii, specificati
Drugi oznaeni kernikterus
Iskljuuje: Syndroma Crigler-Najjar (E80.5)
P57.9 Kernicterus, non specificatus
Kernikterus, neoznaen
743
2010
744
Grupa XVI
745
2010
746
Grupa XVI
747
2010
748
Grupa XVI
749
2010
750
Grupa XVI
751
Grupa XVII
Grupa XVII
753
Grupa XVII
Q01.- Encephalocele
Kila mozga
Ukljuuje: encephalomyelocele
hydroencephalocele
hydromeningocele cranialis
meningocele cerebralis
meningoencephalocele
Iskljuuje: syndroma Meckel-Gruber (Q61.9)
Q01.0 Encephalocele frontalis
Kila mozga u predelu ela
Q01.1 Encephalocele nasofrontalis
Kila mozga u predelu nosa i ela
755
2010
Q02 Microcephalia
Mala glava
Ukljuuje: Hydromicrocephalia
Micrencephalon
Iskljuuje: syndroma Meckel-Gruber (Q61.9)
756
Grupa XVII
757
2010
758
Grupa XVII
759
2010
760
Grupa XVII
761
2010
762
Grupa XVII
763
2010
764
Grupa XVII
765
2010
766
Grupa XVII
767
2010
768
Grupa XVII
769
2010
770
Grupa XVII
771
2010
772
Grupa XVII
Q35.- Palatoschisis
Rascep nepca
Ukljuuje: fissura palatina
palatoschisis
Iskljuuje: cheilopalatoschisis (Q37.-)
Q35.1 Palatoschisis dura
Rascep tvrdog nepca
Q35.3 Palatoschisis mollis
Rascep mekog nepca
Q35.5 Palatoschisis dura et mollis
Rascep tvrdog i mekog nepca
Q35.7 Uvula bifida
Dvojna resica
Q35.9 Palatoschisis non specificata
Rascep nepca neoznaen
Palatoschisis NOS
Q37.- Cheilopalatoschisis
Rascep usne i nepca
Q37.0 Cheilopalatoschisis dura bilateralis
Obostrani rascep usne i tvrdog nepca
Q37.1 Cheilopalatoschisis dura unilateralis
Jednostrani rascep usne i tvrdog nepca
Fissura palati duri cum labio leporino NOS
Q37.2 Cheilopalatoschisis mollis bilateralis
Obostrani rascep usne i mekog nepca
773
2010
774
Grupa XVII
775
2010
776
Grupa XVII
777
2010
778
Grupa XVII
779
2010
780
Grupa XVII
Q53.- Cryptorchismus
Nesputen testis
Q53.0 Ectopia testis
Nenormalan poloaj testisa
Ectopia testis unilateralis sive bilateralis
Q53.1 Cryptorchismus unilateralis
Jednostrano nesputen testis
Q53.2 Cryptorchismus bilateralis
Obostrano nesputen testis
Q53.9 Cryptorchismus, non specificatus
Nesputen testis, neoznaen
Cryptorchismus NOS
781
2010
Q54.- Hypospadia
Uroen rascep na donjoj strani penisa
Iskljuuje: epispadia (Q64.0)
Q54.0 Hypospadia balanica
Rascep glavia penisa
Hypospadia:
coronalis
glandis
Q54.1 Hypospadia corporis penis
Rascep tela penisa
Q54.2 Hypospadia penoscrotalis
Rascep penisa i skrotuma
Q54.3 Hypospadia perinaealis
Rascep meice
Q54.4 Penis arcuatus [Chordae congenitae]
Penis u obliku luka
Q54.8 Hypospadiae aliae
Drugi rascepi penisa
Q54.9 Hypospadiae, non specificata
Rascep penisa, neoznaen
782
Grupa XVII
783
2010
784
Grupa XVII
785
2010
786
Grupa XVII
787
2010
788
Grupa XVII
Q69.- Polydactylia
Prekobrojni prsti
Q69.0 Digitus manus accessorius
Prekobrojni prst ruke
Q69.1 Pollex accessorius
Prekobrojni palac na ruci
789
2010
Q70.- Syndactylia
Sraslost prstiju
Q70.0 Conjunctio digitorum manus
Spoj prstiju ruke
Kompleksna sindaktilija ruke sa sinostozom
Q70.1 Syndactylia manus simplex sine synostosi
Koicom spojeni prsti ruke
Jednostavna sindaktilija ruke bez sinostoze
Q70.2 Conjunctio digitorum pedis
Sraslost prstiju noge
Kompleksna sindaktilija noge sa sinostozom
Q70.3 Syndactylia pedis simplex sine synostosi
Koicom spojeni prsti noge
Jednostavna sindaktilija noge bez sinostoze
Q70.4 Polysyndactylia
Sraslost vie prstiju
Q70.9 Syndactylia, non specificata
Sraslost prstiju, neoznaena
Symphalangia NOS
790
Grupa XVII
791
2010
792
Grupa XVII
793
2010
794
Grupa XVII
795
2010
796
Grupa XVII
797
2010
Q82.2 Mastocytosis
Mastocitoza
Urticaria pigmentosa
Iskljuuje: mastocytosis maligna (C96.2)
Q82.3 Incontinentia pigmenti
Nezadravanje pigmenta
Q82.4 Dysplasia ectodematica (anhydrica)
Ektodermatiki poremeaj razvoja
Iskljuuje: syndroma Ellis-van Creveld (Q77.6)
Q82.5 Naevus non malignus congenitus
Uroeni dobroudni mlade
Naevulus NOS
Naevus:
flammeus
nodulosus
rubidus
sanguineus
vascularis NOS
verrucosus
Iskljuuje: lentigo (L81.4)
maculae coloris coffeae albae (L81.3)
naevus:
NOS (D22.-)
araneus (I78.1)
melanocyticus (D22.-)
pigmentatus (D22.-)
spider (I78.1)
stellatus (I78.1)
Q82.8 Malformationes cutis congenitae aliae, specificatae
Druge uroene oznaene malformacije koe
Anomalia dermatoglyphica
Appendix cutis accessorius
Cutis laxa (hyperelastica)
Keratosis follicularis [Darier-White]
Keratosis palmaris et plantaris hereditaria
Pemphigus familiaris benignus [Hailey-Hailey]
Plicae palmares abnormales
Iskljuuje: syndroma Ehlers-Danlos (Q79.6)
Q82.9 Malformatio cutis congenita, non specificata
Uroena malformacija koe, neoznaena
798
Grupa XVII
799
2010
800
Grupa XVII
801
2010
802
Grupa XVII
803
2010
804
Grupa XVII
805
2010
806
Grupa XVII
807
Grupa XVIII
Grupa XVIII
809
Grupa XVIII
811
2010
812
Grupa XVIII
R05 Tussis
Kaalj
Iskljuuje: haemoptysis (R04.2)
tussis psychogenes (F45.3)
813
2010
814
Grupa XVIII
815
2010
R12 Pyrosis
Goruica
Iskljuuje: dyspepsia (K30)
R13 Dysphagia
Oteano gutanje
Ukljuuje: Tekoe pri gutanju
816
Grupa XVIII
R18 Ascites
Tenost u trbuhu
Ukljuuje: Tenost u peritonealnoj upljini
817
2010
818
Grupa XVIII
819
2010
820
Grupa XVIII
821
2010
R35 Polyuria
Uestalo mokrenje
Ukljuuje: Mictio frequens
Mictio nocturna
Iskljuuje: polyuria psychogenes (F45.3)
R36 Urethrorhoea
Curenje iz mokraovoda beike
Ukljuuje: Secretio penilis
822
Grupa XVIII
823
2010
824
Grupa XVIII
825
2010
826
Grupa XVIII
R51 Cephalalgia
Glavobolja
Ukljuuje: Dolor faciei NOS
Iskljuuje: dolor faciei atypicus (G50.1)
migrena i drugi sindromi glavobolja (G43-G44)
neuralgia nervi trigemini (G50.0)
827
2010
R54 Senilitas
Starost
Ukljuuje: Senectus sine psychosi
Senilis:
asthenia
debilitas
Tempus senile sine psychosi
Iskljuuje: psychosis senilis (F03)
828
Grupa XVIII
829
2010
R61.- Hyperhydrosis
Prekomerno znojenje
R61.0 Hyperhydrosis localisata
Lokalizovano prekomerno znojenje
R61.1 Hyperhydrosis generalisata
Generalizovano prekomerno znojenje
830
Grupa XVIII
831
2010
R64 Cachexia
Izrazita mravost
Iskljuuje: cachexia maligna (C80.-)
marasmus malnutritionalis (E41)
morbus HIV cum wasting syndroma (B22.2)
832
Grupa XVIII
833
2010
R73.- Hyperglycaemia
Povien nivo eera u krvi
Iskljuuje: diabetes mellitus (E10-E14)
diabetes mellitus
in graviditate, partu et puerperio (O24.-)
hyperglycaemia neonati (P70.0-P70.2)
hypoinsulinaemia post operationem (E89.1)
R73.0 Gradus glycosi abnormalis (test)
Abnormalni nalaz testa optereenja glukozom
Diabetes:
chemicus
latens
Disordo tolerantiae glycosi
Praediabetes
R73.9 Hyperglycaemia, non specificata
Povien nivo eera u krvi, neoznaen
834
Grupa XVIII
835
2010
836
Grupa XVIII
R81 Glycosuria
eer u mokrai
Iskljuuje: glycosuria renalis (E74.8)
837
2010
838
Grupa XVIII
839
2010
840
Grupa XVIII
841
2010
842
Grupa XIX
Grupa XIX
843
Grupa XIX
845
2010
U ovoj grupi S-deo se koristi za ifriranje razliitih tipova povreda pojedinih delova tela, a T-deo obuhvata
povrede mnogostrukih ili neoznaenih delova tela, kao i trovanja i neke druge posledice uzrokovane spoljnim
faktorom.
Kada su u nazivu oznaena mnogostruka mesta povrede, re "sa" oznaava obuhvaenost oba mesta, a re "i"
jedno od pomenuta dva ili oba mesta.
Princip mnogostrukog ifriranja povreda primenie se gde god je mogue. Kategorije sa kombinacijama kojima
se oznaavaju mnogostruke povrede primenie se u sluajevima kada nema dovoljno detalja bilo o prirodi
pojedinih stanja ili zbog primarne kategorizacije kada je pogodnije da se zabelei jedna ifra; inae sloene
povrede treba ifrirati svaku posebno. Treba, takoe, razmotriti pravila i uputstva za ifriranje morbiditeta i
mortaliteta u knjizi 2.
Podgrupe S-dela, a takoe i T00-T14 i T90-T98 sadre povrede klasifikovane tromesnom ifrom po sledeem
tipu:
Povrinska povreda obuhvata:
abrasio
bulla (e calore non excitato)
contusio, includens ecchymosim et suffusionem
laesio traumatica propter corpus alienum superficiale
morsus insectum (non toxicus)
846
Grupa XIX
847
2010
848
Grupa XIX
Povrede glave
(S00-S09)
Ukljuuje: trauma:
articulatio temporomandibularis
auris
capillitii
cavitatis oris
dentis
faciei
gingivae
linguae
mandibulae
oculi
palati
regionis periocularis
Iskljuuje: combustio et corrosio (T20-T32)
congelatio (T33-T35)
corpus alienum
auris (T16)
laryngis (T17.3)
nasi (T17.0-T17.1)
oris (T18.0)
partis oculi externae (T15.-)
pharyngis (T17.2)
morsus insecti toxicus sive punctura toxica (T63.4)
849
2010
850
Grupa XIX
851
2010
852
Grupa XIX
853
2010
854
Grupa XIX
855
2010
Povrede vrata
(S10-S19)
Ukljuuje: trauma regionis:
juguli
nuchalis
supraclavicularis
Iskljuuje: congelatio (T33-T35)
corpus alienum:
laryngis (T17.3)
oesophagi (T18.1)
pharyngis (T17.2)
tracheae (T17.4)
fractura columnae verterbralis NOS (T08)
morsus insecti venenosi (T63.4)
opekotine i razjedi (T20-T32)
trauma:
medullae spinalis NOS (T09.3)
trunci NOS (T09.-)
856
Grupa XIX
857
2010
858
Grupa XIX
859
2010
860
Grupa XIX
861
2010
862
Grupa XIX
863
2010
864
Grupa XIX
865
2010
866
Grupa XIX
867
2010
868
Grupa XIX
869
2010
870
Grupa XIX
871
2010
872
Grupa XIX
873
2010
874
Grupa XIX
875
2010
876
Grupa XIX
877
2010
S56.3 Laesio traumatica musculorum (et tendinum eorum) extensorum sive abductorum
pollicis regionis antebrachii
Povreda miia opruaa ili odmicaa palca i njihovih tetiva u predelu podlaktice
S56.4 Laesio traumatica musculi (et tendinius eius) extensoris digiti (dogitorum) regionis
antebrachii
Povreda miia opruaa prsta (prstiju) i njegove tetive u predelu podlaktice
S56.5 Laesio traumatica musculi (et tendinis eius) extensoris regionis antebrachii alia
Druga povreda miia opruaa i njegove tetive u predelu podlaktice
S56.7 Laesio traumatica musculorum et tendinum regionis antebrachii multiplicium
Povreda vie miia i tetiva u predelu podlaktice
S56.8 Laesio traumatica musculorum et tendinum regionis antebrachii aliorum, non
specificatorum
Povreda drugih neoznaenih miia i tetiva u predelu podlaktice
878
Grupa XIX
879
2010
880
Grupa XIX
881
2010
882
Grupa XIX
883
2010
884
Grupa XIX
885
2010
886
Grupa XIX
887
2010
888
Grupa XIX
889
2010
890
Grupa XIX
891
2010
0 zatvoren
1 otvoren
S92.0 Fractura calcanei
Prelom petne kosti
Fractura ossis calcanei
S92.1 Fractura tali
Prelom skone kosti
Fractura ossis tali
S92.2 Fractura ossis (ossium) tarsi alterius
Prelom neke druge kosti (drugih kostiju) noja
Fractura ossis cuboidis
Fractura ossis cuneiformis pedis (intermedialis)(lateralis)(medialis)
Fractura ossis navicularis pedis
S92.3 Fractura ossis metatarsi
Prelom kosti donoja
S92.4 Fractura hallucis
Prelom palca stopala
S92.5 Fractura digiti pedis alterius
Prelom nekog drugog prsta stopala
S92.7 Fractura pedis multiplex
Viestruki prelom stopala
S92.9 Fractura pedis, non specificata
Prelom stopala, neoznaen
892
Grupa XIX
893
2010
894
Grupa XIX
895
2010
T00.6 Laesio traumatica extremitatis (-um)) superioris (-um) et inferioris (-um) superficialis
multiplex
Viestruke povrinske povrede ruke (-u) i noge (-u)
Povrinske povrede koje se mogu svrstati u T00.2 i T00.3
Iskljuuje: laesio traumatica regionem corporis aliarum superficialis combinata (T00.8)
T00.8 Laesio traumatica regionum corporis aliarum superficialis combinata
Povrinska udruena povreda u drugim predelima tela
T00.9 Laesiones traumaticae superficiales multiplices, non specificatae
Viestruke povrinske povrede, neoznaene
Viestruke povrinske povrede, neoznaene:
Abrasio (nes) multiplex
Bula (ae) (non thermica)
Contusio (nes) NOS
Erosio (nes)
Haematoma (ta)
Morsus insecti (non toxicus)
896
Grupa XIX
897
2010
898
Grupa XIX
899
2010
900
Grupa XIX
901
2010
902
Grupa XIX
903
2010
0 zatvoren
1 otvoren
T14.3 Luxatio, distorsio et distensio regionis corporis non specificatae
Iaenje, uganue i istegnue u neoznaenom predelu tela
Avulsio traumatica
Avulsio
Distensio
Distorsio
capsulae, ligamenti NOS
Haemartrosis traumatica
Laceratio
Ruptura traumatica
Subluxatio traumatica
Iskljuuje: luxatio, distorsio et distensio multiplex NOS (T03.9)
T14.4 Laesio traumatica nervi (-orum) regionis corporis non specificatae
Povreda ivca (-aca) u neoznaenom predelu tela
Trauma nervi
Divisio nervi traumatica
Haematomyelia
NOS
Trauma nervi
Trauma nervi
Paralysis (transitoria)
Iskljuuje: Laesio traumatica nervorum multiplicum NOS (T06.2)
T14.5 Laesio traumatica vasis (-orum) regionis corporis non specificatae
Povreda krvnog suda (-ova) u neoznaenom predelu tela
Aneurysma sive fistula (arteriovenosa) traumatica
Avulsio
Haematoma arteriale traumaticum
Laceratio vasis (-orum) NOS
Ruptura traumatica
Scissura
Trauma
Iskljuuje: laesiones traumaticae vasorum multiplicium NOS (T06.3)
T14.6 Laesio traumatica tendinis (-um) et musculi (-orum) regionis corporis non
specificatae
Povreda tetive i miia u neoznaenom predelu tela
Avulsio
Distensio
Distorsio
Laceratio musculi (-orum) NOS et tendinis (-um) NOS
Ruptura traumatica
Scissura
Trauma
Iskljuuje: Laesiones traumaticae musculi et tendinis multiplicum NOS (T06.4)
T14.7 Conquassatio et amputatio traumatica regionis corporis non specificatae
Povreda uzrokovana zdrobljavanjem i traumatska amputacija u neoznaenom predelu tela
amputatio traumatica NOS
conquassatio NOS
Iskljuuje: viestruke:
amputatio traumatica multiplex NOS (T05.9)
conquassatio multiplex NOS (T04.9)
T14.8 Laesiones traumaticae regionis corporis non specificatae, aliae
Ostale povrede u neoznaenom predelu tela
904
Grupa XIX
905
2010
906
Grupa XIX
Opekotine i razjedi
(T20-T32)
Ukljuuje: Combustio:
aere calido et vaporibus calidis
apparatibus thermalibus electricis
electricis
flamma
frictione
fulmine
radiationibus (radiatione)
rebus calidis
Combustiones (corrosiones) chemicae (externae) (internae)
Iskljuuje: combustio solaris (L55.-)
erythema [dermatitis] ab igne (L59.0)
poremeaji koe i potkonog tkiva vezani za zraenje (L55-L59)
907
2010
908
Grupa XIX
909
2010
910
Grupa XIX
911
2010
912
Grupa XIX
913
2010
Promrzline
(T33-T35)
Iskljuuje: rashlaenje i drugi efekti sniene temperature (T68-T69)
914
Grupa XIX
915
2010
916
Grupa XIX
917
2010
918
Grupa XIX
919
2010
T40.5 Cocainum
Kokain
T40.6 Narcotica alia, non specificata
Drugi neoznaeni narkotici
T40.7 Cannabis (derivata)
Kanabis (derivati)
T40.8 Lysergidum [LSD]
Lizergina kiselina [LSD]
T40.9 Psychodisleptica [hallucinogenia] alia et non specificata
Drugi i neoznaeni psihodisleptici [halucinogeni]
Mescalinum
Psilocinum
Psilocybinum
920
Grupa XIX
T42.4 Benzodiazopina
Benzadiazepini
T42.5 Mixturae antiepilepticae, non alibi classificatae
Meavine antiepileptika, koje nisu klasifikovane na drugom mestu
T42.6 Medicamenta antiepileptica et sedativo-hypnotica alia
Drugi antiepileptici i sedativno-hipnotiki lekovi
Acidum vaporicum
Methaqualonum
Iskljuuje: carbamazepinum (T42.1)
T42.7 Medicamenta antiepileptica et sedativo-hypnotica, non specificata
Antiepileptici i sedativno-hipnotiki lekovi, neoznaeni
Medicamenta antiepileptica et sedativo-hypnotica:
gutta
NOS
medicamentum
tabletta
T42.8 Medicamenta antiparkinsonica et depressores toni muscularis centrales alii
Antiparkinsonici i drugi centralni depresori miinog tonusa
Amantadinum
921
2010
922
Grupa XIX
923
2010
924
Grupa XIX
925
2010
926
Grupa XIX
927
2010
T53.2 Trichloroethylenum
Trihloroetilen
Trichloroethenum
T53.3 Tetrachloroethylenum
Tetrahloroetilen
Perchloroetilen
Tetrachloroethenum
T53.4 Dichloromethanum
Dihlormetan
Methylen-chloridum
T53.5 Chlorofluorocarbones
Hlorfluorougljenici
T53.6 Derivata hydrocarbonum aliphaticorum halogenia alia
Drugi halogeni derivati alifatinih ugljovodonika
T53.7 Derivata hidrocarbonum aromaticorum halogenia alia
Drugi halogeni derivati aromatinih ugljovodonika
T53.9 Derivata hydrocarbonum aliphaticorum et aromaticorum halogenia, non specificata
Halogeni derivati alifatinih i aromatinih ugljovodonika, neoznaeni
928
Grupa XIX
929
2010
930
Grupa XIX
931
2010
932
Grupa XIX
933
2010
T68 Hypothermia
Rashlaenje tela
Ukljuuje: Hypothermia accidentalis
Iskljuuje: congelatio (T33-T35)
hypothermia:
cum reductione temperaturae externae non associata (R68.0)
neonati (P80.-)
propter anaesthesiam (T88.5)
934
Grupa XIX
T71 Asphyxia
Guenje
Ukljuuje: Sistemski nedostatak kiseonika zbog:
mehanike zapreke u disanju
niskog sadraja kiseonika u okolnom vazduhu
Suffocatio strangulatione
Iskljuuje: angor (distress) syndroma respirationis:
adulti (J80)
neonati (P22.-)
asphyxia e:
carbomonoxido (T58)
inhalatione alimenti sive corporis alieni (T17.-)
vaporibus (gas), fumis et inhalationibus aliis (T59.-)
effectus altitudinis (T70.2)
935
2010
936
Grupa XIX
937
2010
938
Grupa XIX
939
2010
940
Grupa XIX
941
2010
942
Grupa XIX
943
2010
944
Grupa XIX
945
2010
946
Grupa XIX
947
2010
948
Grupa XIX
Napomena: Kategorija T90-T98 treba da bude primenjena da bi ukazala na stanja u S00-S99 i T00-T88 kao
uzronike kasnih komplikacija koji su klasifikovani na drugom mestu. "Posledice" obuhvataju one
koje su oznaene kao takve, ili kao kasna dejstva, kao i one koje su prisutne godinu ili vie posle
akutne povrede.
Ove ifre ne treba koristiti u sluaju hroninog trovanja ili izloenosti tetnim agensima. Njih ifrirati po vaeim
iframa za trovanja i tetna izlaganja.
949
2010
950
Grupa XIX
951
2010
952
Grupa XIX
953
Grupa XX
Grupa XX
955
Grupa XX
Ova grupa, koja je u prethodnoj reviziji MKB predstavljala dopunsku klasifikaciju, omoguuje klasifikaciju
dogaaja i uslova u spoljanjoj sredini koji izazivaju povrede, trovanja i druge nepovoljne efekte. Tamo gde je
ifra iz ovog dela primenljiva, treba da se koristi pored ifre iz druge grupe ove Klasifikacije koja ukazuje na
prirodu oboljenja. Najee e oboljenje moi da se klasifikuje u grupi XIX, Povrede, trovanja i ostale posledice
spoljanjih uzroka (S00-T98). Uzroke smrti poeljno je tabulirati i prema Grupi XIX i prema Grupi XX, ali ako
se tabulira samo jedna ifra, onda je poeljnije da to bude ifra iz Gruppe XX. Druga oboljenja za koja se moe
utvrditi da su izazvana uzrocima iz spoljanje sredine klasifikovana su u Grupi od I do XVIII. Za ova oboljenja
ifre iz Gruppe XX treba da se koriste samo da bi se dobile dopunske informacije za analize vie oboljenja.
Kategorije za posledice uzroka obolevanja i umiranja izazvanih uzrocima iz spoljanje sredine ukljuene su u
Y85-Y89.
957
2010
958
Grupa XX
959
2010
960
Grupa XX
ifra aktivnosti
Sledea subklasifikacija je namenjena za primenu u dopunskim kategorijama V01-Y34 radi oznaavanja
aktivnosti povreene osobe u vreme kada se dogaaj zbio. Ova dodatna klasifikacija ne treba da se mea ili da se
koristi umesto preporuene klasifikacije koja ukazuje na mesta dogaaja a koju klasifikuje grupa W00-Y34.
0 U toku obavljanja sportske aktivnosti
Fiziko vebanje sa opisanim funkcionalnim elementima, kao to su:
golf
jahanje
plivanje
skijanje
skijanje na vodi
tranje
viednevno peaenje (treking)
kolska atletika
1 U toku korienja slobodnog vremena
Aktivnosti povezane sa hobijem
Aktivnosti u toku slobodnog vremena sa elementima zabave kao to je odlazak u bioskop, na ples ili na
zabavu
Uestvovanje na sastancima i aktivnostima dobrovoljnih organizacija
Iskljuuje: sportske aktivnosti 0
2 U toku obavljanja plaenog rada
Plaeni rad (manuelni)(profesionalni)
Rad za platu, dodatnih i drugih vrsta prihoda
U vreme transporta kao i transporta za obavljanje takvih aktivnosti
961
2010
Nesree
(V01X59)
Napomena: Ovaj odeljak je podeljen u 12 podgrupa. One koje se odnose na saobraajne udese na zemlji (VO1-
V89) opisuju nain transportovanja rtve i dalje su podeljene da bi se identifikovalo "drutvo"
rtve ili tip dogaaja. Vozilo u kome se povreena osoba transportovala je identifikovano sa dva
prva slova jer se uvidelo da je to najznaajniji faktor u smislu definisanja preventivnih mera.
Iskljuuje: nesree osoba koje su ukljuene u odravanje ili popravku transportne opreme ili vozila (koje nije
u pokretu) osim kod osoba koje su povreene drugim vozilom u pokretu (W00X59)
nesree koje ukljuuju vozila, ali nisu povezane sa rizicima samog naina transportovanja, npr.
povrede zadobijene u tui na palubi broda; transportno vozilo zahvaeno kataklizmom; prst
zdrobljen prilikom zatvaranja vrata automobila (W00X59)
nasilje udarom motornog vozila (Y03)
dogaaj neodreene namere (Y31Y33)
namerno samopovreivanje (X81X83)
a) Saobraajni udes (V01V99) je svaki udes u koji je ukljueno neko sredstvo koje je primarno namenjeno ili
se u to vreme koristi za prevoenje osoba ili robe sa jednog mesta na drugo.
b) Javni put [saobraajnica] ili ulica je cela irina izmeu linija vlasnitva (ili drugih graninih linija) zemljita
slobodnog za javnu upotrebu, prema pravu ili obiaju, za kretanje osoba ili imovine sa jednog mesta na
drugo. Traka za motorna vozila je deo javnog puta koji je namenjen, podeen i uobiajeno korien za
saobraaj vozila.
c) Saobraajni udes je svaki udes sa vozilom koji se dogodio na javnom putu [tj. koji je poeo, zavrio se na
putu ili se dogodio sa vozilom koje je delimino bilo na putu]. Za saobraajni udes se smatra da je nastao na
javnom putu izuzev ako nije specificirano neko drugo mesto, osim u sluaju udesa koji se dogodio sa nekim
motornim vozilom koje nije namenjeno za puteve, a koji se tada klasifikuje kao nesaobraajni udes.
d) Nesaobraajni udes je udes sa bilo kojim vozilom koji se u potpunosti dogodio na nekom drugom mestu, a
ne na javnom putu.
e) Peak je svaka osoba koja je uestvovala u udesu i koja se u vreme udesa nije vozila u ili na motornom
vozilu, vozu, tramvaju, vozilu sa ivotinjskom zapregom ili nekom drugom vozilu, na biciklu ili ivotinji.
962
Grupa XX
Ukljuuje: osoba:
koja menja toak na vozilu
koja popravlja motor vozila
koja je u hodu
koja koristi peaka sredstva kao to su:
deja kolica
klizaljke za led
kolica
dvokolica na guranje
stolica na guranje
koturaljke
skuter
daska
skije
saonice
invalidska kolica (sa motorom)
f) Voza je osoba koja se nalazi u saobraajnom vozilu i koja njime upravlja ili namerava da upravlja.
g) Putnik je svaka osoba koja se nalazi u saobraajnom vozilu a nije voza.
h) Iskljuuje: osoba koja putuje van vozila - videti definiciju (h)
i) Osoba na vozilu ali van njega je svaka osoba koja se transportuje vozilom ali ne zauzima mesto koje je
normalno rezervisano za vozaa ili putnike, ili u prostoru koje je namenjeno za transportovanje prtljaga.
Ukljuuje: osoba (koja putuje na):
asiji
odbojniku (braniku)
visi spolja
krovu
papuici vozila
stepenicama
i) Bicikl na pedale je svako suvozemno vozilo koje se pokree iskljuivo pedalama.
Ukljuuje: bicikl
tricikl
Iskljuuje: motorizovani bicikl videti definiciju (k)
j) Biciklista je svaka osoba koja vozi bicikl na pedale ili je u prikolici ili prtljaniku koji su prikaeni za takvo
vozilo.
k) Motorcikl je dvotokako motorno vozilo sa jednim ili dva sedita i ponekad sa treim tokom za korienje
prikolice. Prikolica se smatra delom motorcikla.
Ukljuuje: moped
motorni skuter
motocikl:
neoznaen
kombinacija
sa prikolicom
motorizovani bicikl
motorom pokretan bicikl sa ogranienom brzinom
Iskljuuje: motorom pokretan trickl videti definiciju (m)
l) Motociklista je svaka osoba koja se vozi na motociklu ili u prikolici ili na prtljaniku koji su prikaeni za
takvo vozilo.
m) Motorno vozilo sa tri toka je motorizovani tricikl namenjen prvenstveno za upotrebu na putevima.
963
2010
964
Grupa XX
kamion za balvane
samopokretno vozilo, industrijsko
vozilo za prtljag na stanici (sa motorom)
insko vozilo, kamion ili cisterna (sa motorom) u rudniku ili kamenolomu
v) Specijalno vozilo u poljoprivredi je motorno vozilo koje je specifino namenjeno za primenu na farmama i u
poljoprivredi (hortikulturi), na primer za obradu zemlje, negu i etvu useva i transport materijala na
poljoprivrednom imanju.
Ukljuuje: kombajn etelica
poljoprivredna maina sa sopstvenim pogonom
traktor (i prikolica)
w) Specijalno konstruisano vozilo je motorno vozilo specifino namenjeno za primenu u gradnji (i ruenju)
puteva, zgrada i drugih graevina.
Ukljuuje: buldoer
kopa
kamion kiper
ravnja zemlje
mehaniki kopa
valjak
x) Specijalno vozilo za sve terene je motorno vozilo specijalno napravljeno za prelaenje preko neravnih ili
mekih ili snenih terena. Primer specijalnog dizajna su visoka konstrukcija, specijalni tokovi i gume,
tegljai i odravanje na vazdunom jastuku.
Ukljuuje: vozilo sa vazdunim jastukom (hoverkraft) za zemlju ili za movare
vozilo za sneg
Iskljuuju: hoverkraft za otvorene vodene povrine videti definiciju (y)
y) Vozilo za vodu (sa vazdunim jastukom) je svako vozilo namenjeno za prevoz putnika ili robe na vodi.
Ukljuuje: hoverkraft, neoznaen
z) Vazduhoplov je svako sredstvo namenjeno za prevoz putnika ili robe vazduhom.
1. Ako neki dogaaj ne moe da se oznai kao saobraajni ili nesaobraajni udes, procenjuje se kao:
a) Saobraajni udes kada se taj dogaaj moe klasifikovati u kategorije V10V82 i V87.
b) Nesaobraajni udes kada se taj dogaaj moe klasifikovati u kategorije V83V86. Kod ovih
kategorija rtva je ili peak ili osoba u motornom vozilu koje je primarno namenjeno za korienje
van puta.
2. Kada se prijavljuju udesi koji obuhvataju vise od jedne vrste saobraaja, treba da se koristi sledei redosled:
vazduni i svemirski (V95V97)
vodeni (V90V94)
drugi naini transporta (V01V89, V98V99)
3. Kada opis saobraajnog udesa ne daje podatak da je rtva bila u vozilu ve se rtva opisuje kao:
965
2010
Ako je pomenuto vie od jednog vozila, ne treba da se procenjuje u kome vozilu je bila rtva izuzev ako su
vozila bila ista. Umesto toga, ifrirati kao odgovarajue grupe V87V88, V90V94, V95V97, uzimajui u
obzir redosled koji je prikazan ranije u napomeni 2.
5. Kada se saobraajni udes dogodio, a radi se o:
vozilu (motorno)(bez motora):
nepotovanje krivine
gubitak kontrole nad vozilom (usled):
pucanja gume [eksplodiranja]
uspavljivanja vozaa
nepanje vozaa
prekoraenja brzine
kvara na mehanikom delu vozila
i koji je rezultirao posledinim sudarom, klasifikovati udes kao sudar. Ukoliko je dolo do drugog tipa udesa
a ne do sudara, treba ga klasifikovati kao udes bez sudara prema tipu vozila koje je u njemu uestvovalo.
6. Kad je u saobraajnom udesu uestvovalo vozilo u pokretu, kao to je:
966
Grupa XX
prevrtanje (bez sudara) je ukljueno u V18, V28, V38, V48, V58, V68, i V78
sudar sa ivotinjom (voena u stadu)(koja nije uvana) je ukljuen u V10, V20, V30, V40, V50, V60 i V70
sudar sa vozilom koji vue ivotinja ili sa ivotinjom koju neko jae je ukljuen u V16, V26, V36, V46, V56,
V66 i V76.Nezgode i nesree
V02.- Peak povreen udarom motornog vozila sa dva ili tri toka
[Vidi podelu ispred ifre V01]
967
2010
V12.- Biciklista povreen u sudaru sa motornim vozilom na dva ili tri toka
[Vidi podelu ispred ifre V10]
968
Grupa XX
969
2010
V22.- Motociklista povreen u sudaru sa motornim vozilom sa dva ili tri toka
[Vidi podelu ispred ifre V20]
970
Grupa XX
V30.- Putnik motornog vozila sa tri toka povreen u sudaru sa peakom ili
ivotinjom
[Vidi podelu ispred ifre V30]
Iskljuuje: sudar sa vozilom koje vue ivotinja ili ivotinjom koju neko jae (V36.-)
971
2010
V32.- Putnik motornog vozila sa tri toka povreen u sudaru sa motornim vozilom
sa dva ili tri toka
[Vidi podelu ispred ifre V30]
V35.- Putnik motornog vozila sa tri toka povreen u sudaru sa vozom ili vozilom
na eleznikoj pruzi
[Vidi podelu ispred ifre V30]
V36.- Putnik motornog vozila sa tri toka povreen u sudaru sa drugim vozilom
bez motora
[Vidi podelu ispred ifre V30]
Ukljuuje: sudar sa vozilom koje vue ivotinja, ivotinjom koju neko jae, tramvajem
V37.- Putnik motornog vozila sa tri toka povreen u sudaru sa fiksiranim ili
nepokretnim predmetom
[Vidi podelu ispred ifre V30]
V38.- Putnik motornog vozila sa tri toka povreen u saobraajnom udesu bez
sudara
[Vidi podelu ispred ifre V30]
Ukljuuje: pad ili guranje sa motornog vozila sa tri toka, prevrtanje:
bez sudara
neoznaeno
972
Grupa XX
V39.8 Putnik (svaki) motornog vozila sa tri toka povreen u drugim oznaenim
saobraajnim udesima
Prikljeten vratima ili drugim delom motornog vozila sa tri toka
V39.9 Putnik (svaki) motornog vozila sa tri toka povreen u neoznaenom saobraajnom
udesu
Udes, neoznaen, u kome je uestvovalo motorno vozilo sa tri toka
V42.- Putnik automobila povreen u sudaru sa motornim vozilom sa dva ili tri
toka
[Vidi podelu ispred ifre V40]
973
2010
974
Grupa XX
V50.- Putnik dostavnog vozila ili kamiona povreen u sudaru sa peakom ili
ivotinjom
[Vidi podelu ispred ifre V50]
Iskljuuje: sudar sa vozilom koje vue ivotinja ili ivotinjom koju neko jae (V56.-)
V52.- Putnik dostavnog vozila ili kamiona povreen u sudaru sa motornim vozilom
sa dva ili tri toka
[Vidi podelu ispred ifre V50]
V55.- Putnik dostavnog vozila ili kamiona povreen u sudaru sa vozom ili vozilom
na eleznikoj pruzi
[Vidi podelu ispred ifre V50]
V56.- Putnik dostavnog vozila ili kamiona povreen u sudaru sa drugim vozilom
bez motora
[Vidi podelu ispred ifre V50]
Ukljuuje: sudar sa vozilom koje vue ivotinja, ivotinjom koju neko jae, tramvajem
V57.- Putnik dostavnog vozila ili kamiona povreen u sudaru sa fiksiranim ili
nepokretnim predmetom
[Vidi podelu ispred ifre V50]
V58.- Putnik dostavnog vozila ili kamiona povreen u saobraajnom udesu bez
sudara
[Vidi podelu ispred ifre V50]
Ukljuuje: prevrtanje:
bez sudara
neoznaeno
975
2010
976
Grupa XX
V65.- Putnik tekog transportnog vozila povreen u sudaru sa vozom ili vozilom
na eleznikoj pruzi
[Vidi podelu ispred ifre V60]
V66.- Putnik tekog transportnog vozila povreen u sudaru sa drugim vozilom bez
motora
[Vidi podelu ispred ifre V60]
Ukljuuje: sudar sa vozilom koje vue ivotinja, ivotinjom koju neko jae, tramvajem
977
2010
V72.- Putnik autobusa povreen u sudaru sa motornim vozilom sa dva ili tri toka
[Vidi podelu ispred ifre V70]
V75.- Putnik autobusa povreen u sudaru sa vozom ili vozilom na eleznikoj pruzi
[Vidi podelu ispred ifre V70]
978
Grupa XX
V80.- Jaha ivotinje ili putnik koji se nalazi u vozilu koje vue ivotinja povreen
u saobraajnom udesu
V80.0 Jaha ili putnik povreen padom ili guranjem sa ivotinje ili vozila koje vue ivotinja
u udesu bez sudara
Prevrtanje:
bez sudara
neoznaeno
V80.1 Jaha ili putnik povreen u sudaru sa peakom ili ivotinjom
Iskljuuje: Sudar sa vozilom koje vue ivotinja ili ivotinjom koju neko jae (V80.7)
V80.2 Jaha ili putnik povreen u sudaru sa biciklom
V80.3 Jaha ili putnik povreen u sudaru sa motornim vozilom sa dva ili tri toka
V80.4 Jaha ili putnik povreen u sudaru sa automobilom, dostavnim vozilom, kamionom,
tekim transportnim vozilom ili autobusom
V80.5 Jaha ili putnik povreen u sudaru sa drugim oznaenim motornim vozilom
V80.6 Jaha ili putnik povreen u sudaru sa eleznikim vozom ili vozilom na eleznikoj
pruzi
V80.7 Jaha ili putnik povreen u sudaru sa drugim vozilom bez motora
Sudar sa:
tramvajem
vozilom koje vue ivotinja
ivotinjom koju neko jae
V80.8 Jaha ili putnik povreen u sudaru sa fiksiranim ili nepokretnim predmetom
979
2010
V81.- Putnik voza ili vozila na eleznikoj pruzi povreen u saobraajnom udesu
Ukljuuje: osoba van voza ili na vozu
V81.0 Putnik eleznikog voza ili vozila na eleznikoj pruzi povreen u sudaru sa drugim
motornim vozilom u nesaobraajnom udesu
V81.1 Putnik eleznikog voza ili vozila na eleznikoj pruzi povreen u sudaru sa
motornim vozilom u saobraajnom udesu
V81.2 Putnik eleznikog voza ili vozila na eleznikoj pruzi povreen u sudaru sa
odronom ili pri udaru odrona
V81.3 Putnik eleznikog voza ili vozila na eleznikoj pruzi povreen u sudaru sa drugim
predmetom
Sudar na eleznici neoznaen
V81.4 Osoba povreena u toku ulaenja ili izlaenja u ili iz eleznikog voza ili vozila na
eleznikoj pruzi
V81.5 Putnik eleznikog voza ili vozila na eleznikoj pruzi povreen padom u vozu ili u
vozilu na eleznikoj pruzi
Iskljuuje: pad:
tokom iskakanja voza iz ina:
bez prethodnog sudara (V81.7)
kod prethodnog sudara (V81.0-V81.3)
tokom ulaenja ili izlaenja (V81.4)
V81.6 Putnik eleznikog voza ili vozila na eleznikoj pruzi povreen padom iz voza ili
vozila na eleznikoj pruzi
Iskljuuje: pad:
tokom iskakanja iz ina:
bez prethodnog sudara (V81.7)
kod prethodnog sudara (V81.0-V81.3)
tokom ulaenja ili izlaenja (V81.4)
V81.7 Putnik eleznikog voza ili vozila na eleznikoj pruzi povreen pri iskakanju voza iz
ina bez prethodnog sudara
V81.8 Putnik eleznikog voza ili vozila na eleznikoj pruzi povreen u drugim oznaenim
eleznikim udesima
Eksplozija ili vatra
Udar zbog:
odrona zemlje
pada drveta
pada stene
Iskljuuje: iskakanje iz ina:
bez prethodnog sudara (V81.7)
sa prethodnim sudarom (V81.0-V81.3)
V81.9 Putnik eleznikog voza ili vozila na eleznikoj pruzi povreen u neoznaenom
eleznikom udesu
Udes na eleznici neoznaen
980
Grupa XX
981
2010
V86.- Putnik specijalnog vozila za sve terene ili drugog motornog vozila
namenjenog prvenstveno za korienje van puteva, povreen u
saobraajnom udesu
Iskljuuje: vozilo u lokalnoj upotrebi ili odravanju (W31)
V86.0 Voza vozila za sve terene ili drugog motornog vozila za korienje van puteva
povreen u saobraajnom udesu
V86.1 Putnik vozila za sve terene ili drugog motornog vozila za korienje van puteva
povreen u saobraajnom udesu
V86.2 Osoba van i na vozilu za sve terene ili drugom motornom vozilu za korienje van
puteva povreena u saobraajnom udesu
V86.3 Putnik (nepoznat) vozila za sve terene ili drugog motornog vozila za korienje van
puteva povreen u saobraajnom udesu
V86.4 Osoba povreena tokom ulaska ili izlaska iz vozila za sve terene ili drugog motornog
vozila za korienje van puteva
V86.5 Voza vozila za sve terene ili drugog motornog vozila za korienje van puteva
povreen u nesaobraajnom udesu
V86.6 Putnik vozila za sve terene ili drugog motornog vozila za korienje van puteva
povreen u nesaobraajnom udesu
V86.7 Osoba na i van vozila za sve terene ili drugom motornom vozilu za korienje van
puteva povreena u nesaobraajnom udesu
V86.9 Putnik (nepoznat) vozila za sve terene ili drugog motornog vozila za korienje van
puteva povreen u nesaobraajnom udesu
Udes motornog vozila za korienje van puteva neoznaen
Udes motornog vozila za sve terene neoznaen
982
Grupa XX
V87.1 Osoba povreena u sudaru izmeu drugog motornog vozila i motornog vozila sa dva
ili tri toka (u saobraaju)
V87.2 Osoba povreena u sudaru izmeu automobila i dostavnog vozila ili kamiona (u
saobraaju)
V87.3 Osoba povreena u sudaru izmeu automobila i autobusa (u saobraaju)
V87.4 Osoba povreena u sudaru izmeu automobila i tekog transportnog vozila (u
saobraaju)
V87.5 Osoba povreena u sudaru izmeu tekog transportnog vozila i autobusa (u
saobraaju)
V87.6 Osoba povreena u sudaru izmeu eleznikog voza ili vozila na eleznikoj pruzi i
automobila (u saobraaju)
V87.7 Osoba povreena u sudaru izmeu drugih oznaenih motornih vozila (u saobraaju)
V87.8 Osoba povreena u drugim oznaenim saobraajnim udesima bez sudara u kojima
je uestvovalo motorno vozilo (u saobraaju)
V87.9 Osoba povreena u drugim oznaenim (sa sudarom) (bez sudara) saobraajnim
udesima u kojima je uestvovalo vozilo bez motora (u saobraaju)
V89.- Udes motornog vozila ili vozila bez motora, tip vozila neoznaen
V89.0 Osoba povreena u udesu neoznaenog motornog vozila, van saobraaja
Udes motornog vozila neoznaen, van saobraaja
V89.1 Osoba povreena u udesu neoznaenog vozila bez motora, van saobraaja
Udes vozila bez motora neoznaen (van saobraaja)
983
2010
984
Grupa XX
V93.- Nezgoda na palubi plovila bez udesa plovila koja ne uzrokuje davljenje i
potapanje
[Vidi podelu ispred ifre V90]
Ukljuuje: Povrede na plovilu uzrokovane:
na palubi
u brodskoj kuhinji
maine
u mainskom odeljenju
u perionici
u prostoru za utovar
eksplozija kotla na parobrodu
funkcionalno neispravan atomski reaktor na brodu
lokalizovan poar na brodu
nagnjeenja uzrokovana predmetom koji je pao na brod
pad sa jednog nivoa plovila na drugi
prekomerna toplota u:
kotlarnici
mainskom postrojenju
prostoriji za putanje pare
protivpoarnoj prostoriji
sluajno trovanje gasovima ili parama na brodu
stepenica ili merdevina na plovilu
udes ureaja na plovilu
985
2010
986
Grupa XX
Padovi
(W00-W19)
Videti na poetku ovog poglavlja za klasifikaciju mesta dogaaja i aktivnosti
Iskljuuje: Namerno samopovreivanje (X80-X81)
nasilje (Y01-Y02)
pad (u) (sa):
maine (u radu) (W28-W31)
ponovni padovi koji nisu pruzrokovani povredom (R29.6)
transportno vozilo (V01-V99)
u vatru (X00-X04 , X08-X09)
u vodu (sa davljenjem i potapanjem) (W65-W74)
zgrade u plamenu (X00)
ivotinje (V80.-)
987
2010
W03 Drugi padovi na istom nivou uzrokovani sudarom sa drugom osobom ili
guranjem od strane druge osobe
Ukljuuje: Pad uzrokovan sudarom peaka (saobraaj) sa drugim peakom (saobraaj)
Iskljuuje: pad na ledu ili snegu (W00)
zgnjeenje ili guranje od strane gomile ili gomile ljudi u pokretu (W52)
988
Grupa XX
W16 Ronjenje ili skakanje u vodu koje je uzrokovalo neku drugu povredu, a ne
davljenje ili potapanje
Ukljuuje: Udaranje ili dostizanje dna pri skakanju ili ronjenju u:
povrine vode
zida ili ivice bazena
Iskljuuje: delovanje vazdunog pritiska pri ronjenju (W94)
ronjenje sa nedovoljnom koliinom obezbeenog vazduha (W81)
sluajno davljenje i potapanje (W65-W74)
989
2010
990
Grupa XX
991
2010
W39 Vatromet
W44 Strano telo koje je ulo ili prolo kroz oko ili prirodni otvor
Iskljuuje: Inhaliranje ili gutanje stranog tela sa opstrukcijom disajnih puteva (W78-W80)
korozivne tenosti (X49)
992
Grupa XX
W50 Udaranje, ruenje, udaranje nogom, savijanje, ujedanje ili grebanje od strane
druge osobe
Iskljuuje: nasilje (X85-Y09)
udaranje predmetima (W20-W22)
W52 Gnjeenje, guranje, ili gaenje od gomile ili gomile ljudi u pokretu (ljudskog
stampeda)
W57 Ujed ili ubod neotrovnih insekata ili drugih neotrovnih artropoda
993
2010
994
Grupa XX
995
2010
996
Grupa XX
997
2010
998
Grupa XX
999
2010
1000
Grupa XX
1001
2010
Napomena: Za spisak specifinih preparata i drugih supstanci klasifikovanih u grupama oznaenim sa tri ifre,
videti Tabelu preparata i hemikalija u Abecednom indeksu.Podatak o alkoholu u kombinaciji sa
supstancama koje su navedene u daljem tekstu moe da se identifikuje korienjem dopunskih
oznakaY90-Y91.
Ukljuuje: nezgode u primeni lekova, preparata i biolokih supstanci u medicinskim i hirurkim intervencijama
samotrovanje, kada nije oznaeno da li je sluajno ili sa namerom da se nanese zlo.Slediti zakonska
pravila kada je to mogue (pogledati napomenu uY10-Y34).
sluajno predoziranje leka, grekom dat ili uzet pogrean lek i neeljeno uzimanje leka
Iskljuuje: davanje sa samoubilakim ili ubilakim namerama, namerom da se nanese zlo, ili u drugim
sluajevima koji mogu da se klasifikuju u grupe X60-X69, X85-X90, Y10-Y19
ispravan lek ispravno dat u terapijskim ili profilaktikim dozama kao uzrok neeljenog efekta (Y40-
Y59)
1002
Grupa XX
1003
2010
1004
Grupa XX
Namerno samopovreivanje
(X60-X84)
Videti na poetku ovog poglavlja za klasifikaciju mesta dogaaja i aktivnosti
Ukljuuje: namerno samotrovanje ili samopovreivanje
samoubistvo (pokuaj)
1005
2010
1006
Grupa XX
1007
2010
Nasilje
(X85-Y09)
Videti poetak ovog poglavlja za klasifikaciju mesta nastanka i mesta aktivnosti
Ukljuuje: Ubistvo
povrede koje je nanela druga osoba sa namerom da povredi ili ubije, na bilo koji nain
Iskljuuje: povrede uzrokovane:
zakonskom intervencijom (Y35.-)
ratnim dejstvima (Y36.-)
1008
Grupa XX
1009
2010
Napomena: Ova grupa obuhvata dogaaje za koje nema dovoljno raspoloivih podataka koji bi omoguili
medicinskim i pravnim autoritetima da naprave razliku izmeu udesa, samopovreivanja i nasilja.
Obuhvata povrede nanete sebi, ali ne i trovanja, kada nije oznaeno da li je sluajno ili sa
namerom da se nanese povreda (X40-X49). Slediti pravnu regulativu kada je dostupna.
Y13 Trovanje i izlaganje drugim lekovima koji deluju na autonomni nervni sistem,
neutvrene namere
Ukljuuje: parasimpatikolitici [antiholinergici i antimuskarinici] i spazmolitici
parasimpatikomimetici [holinergici]
simpatikolitici [antiadrenergici]
simpatikomimetici [adrenergici]
1010
Grupa XX
1011
2010
Y31 Padanje, leanje ili tranje ispred ili prema predmetu koji je u pokretu,
neodreene namere
1012
Grupa XX
1013
2010
1014
Grupa XX
Napomena: Za listu specifinih lekova klasifikovanih etvorocifrenim podkategorijama, videti Tabelu lekova i
hemikalija u Abecednom Indeksu.
Iskljuuje: nesree uzrokovane nainom davanja lekova, preparata i biolokih supstanci u medicinskim i
hirurkim postupcima (Y60-Y69)
1015
2010
Y40.5 Aminoglikozidi
Streptomicin
Y40.6 Rifamicini
Y40.7 Antifungicidni antibiotici, primenjeni sistemski
Y40.8 Drugi antibiotici koji deluju na pojedine sisteme
Y40.9 Antibiotik koji deluje na pojedine sisteme, neoznaen
1016
Grupa XX
1017
2010
1018
Grupa XX
1019
2010
Y51.9 Drugi i neoznaeni lekovi koji primarno deluju na autonomni nervni sistem
Lekovi koji stimuliu i alfa i beta-adrenoreceptore
1020
Grupa XX
Y56.- Lokalna sredstva koja primarno deluju na kou i sluznicu i lekovi za leenje
oka, uha, grla, nosa i usta
Ukljuuje: Glikokortikoidi za lokalnu primenu
Y56.0 Lokalni antifungicidi, antiinfektivni i antiinflamatorni lekovi, neklasifikovani na
drugom mestu
Y56.1 Antipruritici
Y56.2 Lokalni astrigenti i lokalni deterdenti
Y56.3 Sredstva za omekavanje (emolijencije, demulcencije) i zatitu
Y56.4 Keratolitici, keratoplastici i drugi lekovi i preparati koji deluju na dlaku
Y56.5 Oftalmoloki lekovi i preparati
Y56.6 Otorinolaringoloki lekovi i preparati
Y56.7 Stomatoloki lekovi koji se primenjuju lokalno
Y56.8 Druga sredstva koja se primenjuju lokalno
Spermicidi
Y56.9 Lokalno sredstvo, neoznaeno
1021
2010
1022
Grupa XX
1023
2010
1024
Grupa XX
1025
2010
Y83.- Hirurki zahvat i drugi hirurki postupci kao uzrok neeljene reakcije
bolesnika, ili kasne komplikacije, bez navoenja neeljenog dogaaja za
vreme postupka
Y83.0 Hirurki zahvat sa transplantacijom kompletnog organa
Y83.1 Hirurki zahvat sa ugradnjom vetakog unutranjeg ureaja
Y83.2 Hirurki zahvat kod anastomoza, bajpasa ili grafta
Y83.3 Hirurki zahvat sa formiranjem spoljanje stome
Y83.4 Drugi rekonstruktivni hirurki zahvati
Y83.5 Amputacija udova
Y83.6 Uklanjanje drugih organa (delimino) (potpuno)
Y83.8 Drugi hirurki postupci
Y83.9 Hirurki postupak, neoznaen
Y84.- Drugi medicinski postupci kao uzrok neeljene reakcije bolesnika, ili kasne
komplikacije, bez navoenja neeljenog dogaaja za vreme postupka
Y84.0 Kateterizacija srca
Y84.1 Bubrena dijaliza
Y84.2 Radioloke procedure i radioterapija
Y84.3 ok terapija
Y84.4 Aspiracija tenosti
Y84.5 Uvoenje gastine ili duodenalne sonde
Y84.6 Kateterizacija mokranih puteva
Y84.7 Uzimanje krvi
Y84.8 Druge medicinske procedure
Y84.9 Medicinska procedura, neoznaena
1026
Grupa XX
Napomena: Podgrupe Y85-Y89 treba koristiti da se prikau okolnosti koje su prouzrokovale smrt, oteenja ili
nesposobnosti nastale zbog posledica ili kasnih efekata, koji su inae klasifikovani na drugim
mestima. Posledice obuhvataju oboljenja koja se prijavljuju kao takva ili koja nastaju kao kasni
efekti jednu ili vie godina od dogaaja koji ih je izazavao.
Ne treba ih koristiti za hronina trovanja i tetne uticaje. Njih ifrirati po vaeim iframa za trovanja i tetna
izlaganja.
Napomena: Ove podgrupe mogu da se koriste, ako se eli, u cilju davanja dopunskih podataka o uzrocima
obolevanja i umiranja. One se ne koriste kao samo jedna ifra oboljenja ili umiranja.
1027
2010
1028
Grupa XXI
Grupa XXI
1029
Grupa XXI
Napomena: Ova grupa ne koristi se za meunarodno poreenje niti za primarno ifriranje smrtnosti
Kategorije Z00-Z99 se koriste u prilikama kada se kao "dijagnoze" ili "problemi" belee druga stanja, koja nisu
bolesti, povrede niti spoljanji uzroci koji se mogu klasifikovati u kategorije A00-Y89. Ova potreba moe nastati
u dve kljune situacije:
a) Kada osoba koja moe ili ne mora biti bolesna, kontaktira sa zdravstvenom slubom iz odreenih specifinih
razloga, kao to su pruanje ograniene nege ili usluge zbog aktuelnog stanja, davanja organa ili tkiva, primanje
profilaktike vakcine ili savetovanje o problemu koji po sebi nije ni bolest ni povreda.
b) Kad postoje odreeni problemi ili okolnosti koji utiu na zdravstveno stanje osobe, ali nisu aktuelna bolest niti
povreda. Takvi faktori mogu biti uoeni tokom pregleda stanovnitva, kada osoba moe ali ne mora biti u tom
momentu bolesna, ili mogu biti zabeleeni kao dodatni faktori na koje treba obratiti panju kada se osobi prua
zdravstvena zatita zbog neke bolesti ili povrede.
Napomena: Nespecifini nenormalni nalazi otkriveni ovim pregledima klasifikuju se u kategorijama R70-R94.
Iskljuuje: pregledi povezani sa trudnoom i reprodukcijom (Z30-Z36 , Z39.-)
Z00.- Opti pregled i ispitivanje osoba bez tegoba ili postavljene dijagnoze
Iskljuuje: pregled iz administrativnih razloga (Z02.-)
specijalni skrining (screening) pregledi (Z11-Z13)
Z00.0 Opti medicinski pregled
Periodini pregled (godinji)(fizikalni)
Zdravstvena kontrola, neoznaena
Iskljuuje: opti zdravstveni pregled:
definisanih subpopulacija (Z10.-)
odojadi i dece (Z00.1)
Z00.1 Rutinski zdravstveni pregled dece
Testiranje razvoja odojeta ili deteta
Iskljuuje: zdravstveni nadzor nad nahoetom ili drugim zdravim odojetom ili detetom (Z76.1-
Z76.2)
1031
2010
Z01.- Drugi posebni pregledi i ispitivanja osoba bez tegoba ili ranije dijagnoze
Ukljuuje: rutinski pregled posebnog sistema
Iskljuuje: pregled zbog:
administrativnih razloga (Z02.-)
specijalni skrining (screening) pregledi (Z11-Z13)
sumnje na neko stanje, nedokazano (Z03.-)
Z01.0 Pregledi oiju i vida
Iskljuuje: pregled zbog vozake dozvole (Z02.4)
Z01.1 Pregled uiju i sluha
Z01.2 Pregled zuba
Z01.3 Pregled krvnog pritiska
Z01.4 Ginekoloki pregled (opti)(rutinski)
Papanicolaou test
Pregled karlice (godinji)(periodini)
Iskljuuje: pregled ili test na trudnou (Z32.-)
rutinski pregled radi produenja kontracepcije (Z30.4-Z30.5)
Z01.5 Dijagnostiki koni i alergijski testovi
Alergijski testovi
Koni testovi na:
bakterijsku bolest
preosetljivost
Z01.6 Radioloki pregled, neklasifikovan na drugom mestu
Rutinski:
fluorografija
mamografija
Z01.7 Laboratorijski pregledi
Z01.8 Drugi oznaeni posebni pregledi
Z01.9 Posebni pregled, neoznaen
1032
Grupa XXI
Z03.- Medicinsko posmatranje i praenje zbog sumnje na neke bolesti ili stanja
Ukljuuje: osobe koje imaju izvesne simptome ili nenormalne nalaze, koji zahtevaju ispitivanje, i
kojima posle pregleda i posmatranja nisu nuni dalje leenje ili medicinska nega
Iskljuuje: osobe sa tegobama straha u kojih nije postavljena dijagnoza (Z71.1)
Z03.0 Posmatranje zbog sumnje na tuberkulozu
Z03.1 Posmatranje zbog sumnje na malignu neoplazmu
Z03.2 Posmatranje zbog sumnje na mentalni poremeaj ili poremeaj ponaanja
Posmatranje zbog:
asocijalnog ponaanja
krae bez manifestnog psihijatrijskog poremeaja
podmetanja poara
siledijstva
Z03.3 Posmatranje zbog sumnje na oboljenje nervnog sistema
Z03.4 Posmatranje zbog sumnje na infarkt srca
Z03.5 Posmatranje zbog sumnje na druge srano-sudovne bolesti
Z03.6 Posmatranje zbog sumnje na toksine efekte unetih supstanci
Posmatranje zbog sumnje na:
trovanje
tetne efekte lekova
Z03.8 Posmatranje zbog sumnje na druge bolesti ili stanja
Z03.9 Posmatranje zbog sumnje na bolesti ili stanja, neoznaeno
1033
2010
Z09.- Kontrolni pregled posle leenja stanja koja nisu zloudni tumori
Ukljuuje: medicinski nadzor posle leenja
Iskljuuje: medicinska nega tokom leenja i rekonvalescencije (Z42-Z51 , Z54.-)
medicinski nadzor posle leenja maligne neoplazme (Z08.-)
nadzor nad:
kontracepcijom (Z30.4-Z30.5)
protezama i drugim medicinskim napravama (Z44-Z46)
Z09.0 Kontrolni pregled posle operacije zbog drugih stanja
Z09.1 Kontrolni pregled posle radioterapije zbog drugih stanja
Iskljuuje: radioterapijske seanse (Z51.0)
Z09.2 Kontrolni pregled posle hemioterapije zbog drugih stanja
Iskljuuje: sprovoenje hemioterapije (Z51.1-Z51.2)
Z09.3 Kontrolni pregled posle psihoterapije
Z09.4 Kontrolni pregled posle leenja preloma
Z09.7 Kontrolni pregled posle kombinovanog leenja zbog drugih stanja
Z09.8 Kontrolni pregled posle leenja drugih stanja
Z09.9 Kontrolni pregled posle neoznaenog leenja drugih stanja
1034
Grupa XXI
1035
2010
1036
Grupa XXI
1037
2010
1038
Grupa XXI
Z30.- Kontracepcija
Z30.0 Opte konsultovanje i savet o kontracepiji
Inicijalno propisivanje kontraceptivnog sredstva
Savet o planiranju porodice, neoznaen
Z30.1 Umetanje (intrauterinog) kontraceptivnog sredstva
Z30.2 Sterilizacija
Prijem radi resekcije jajovoda ili semevoda
Z30.3 Kontrola menstruacije (menstrualna ekstrakcija)
Prekid trudnoe
Regulacija menstruacije
Z30.4 Nadzor nad kontraceptivnim lekovima
Ponovno propisivanje kontraceptivnih pilula ili drugih kontraceptivnih lekova
Rutinski pregled radi produenja kontracepcije
Z30.5 Nadzor nad (intrauterinim) kontraceptivnim sredstvima (napravama)
Kontrola, ponovno umetanje ili otklanjanje (intrauterinih) kontraceptivnih naprava
Z30.8 Drugi kontraceptivni postupak
Spermogram posle vazektomije
Z30.9 Kontraceptivni postupak, neoznaen
1039
2010
1040
Grupa XXI
1041
2010
Napomena: Kategorije Z40-Z54 koriste se za identifikovanje razloga za negu. Koriste se za bolesnike koji su
ve bili leeni zbog bolesti ili povrede, ali koje se prate ili primaju profilaktiku zatitu,
rekonvalescentnu negu ili negu u cilju konsolidovanja leenja, tretmana rezidualnog stanja,
osiguranja da ne doe do recidiva ili prevencije recidiva
Iskljuuje: kontrolni pregled posle leenja tumora (Z08-Z09)
1042
Grupa XXI
1043
2010
1044
Grupa XXI
1045
2010
Z54.- Oporavljanje
Z54.0 Oporavljanje posle operacije
Z54.1 Oporavljanje posle radioterapije
Z54.2 Oporavljanje posle hemioterapije
Z54.3 Oporavljanje posle psihoterapije
Z54.4 Oporavljanje posle leenja preloma
Z54.7 Oporavljanje posle kombinovanog leenja
Oporavljanje posle bilo koje kombinacije leenja klasifikovanih pod Z54.0-Z54.4
Z54.8 Oporavljanje posle drugog leenja
Z54.9 Oporavljanje posle neoznaenog leenja
1046
Grupa XXI
1047
2010
1048
Grupa XXI
1049
2010
1050
Grupa XXI
1051
2010
Z71.1 Osoba sa albama straha kod koje nije postavljena nikakva dijagnoza
"Zdravo bolestan"
Problem je bio normalno stanje
Stanje straha koje se ne manifestuje
Iskljuuje: medicinsko posmatranje i praenje zbog sumnje na bolest ili stanje (Z03.-)
Z71.2 Osoba koja se konsultuje radi objanjenja nalaza ispitivanja
Z71.3 Dijetetsko savetovanje i nadzor
Dijetetsko savetovanje i nadzor zbog:
alergije na hranu ili nepodnoenja hrane
gojaznosti
neoznaenog razloga
povienja masnoe u krvi
zapaljenja debelog creva
zapaljenja eluca
eerne bolesti
Z71.4 Savetovanje i nadzor zbog zloupotrebe alkohola
Iskljuuje: rehabilitacione procedure alkoholiara (Z50.2)
Z71.5 Savetovanje i nadzor zbog narkomanije
Iskljuuje: rehabilitacione procedure narkomana (Z50.3)
Z71.6 Savetovanje i nadzor zbog zloupotrebe duvana
Iskljuuje: rehabilitacione procedure puaa (Z50.8)
Z71.7 Savetovanje u vezi sa virusom humane imunodeficijencije (HIV)
Z71.8 Drugo oznaeno savetovanje
Savetovanje u vezi sa rodoskrnavljenjem (konsangvinitetom)
Z71.9 Savetovanje, neoznaeno
Medicinski savet, neoznaen
1052
Grupa XXI
1053
2010
1054
Grupa XXI
1055
2010
1056
Grupa XXI
1057
2010
1058
Grupa XXI
1059
2010
1060
Grupa XXI
1061
2010
1062
Grupa XXII
Grupa XXII
1063
Grupa XXII
Napomena: Ove kategorije nikad ne treba koristiti u primarnom ifriranju. Predviene su za upotrebu kao
dopunske i dodatne ifre kada se eli da se identifikuje antibiotik na koji je bakterijski agens
otporan, kod bakterijskih infekcija klasifikovanih na drugom mestu.
1065
Morfologija tumora
Morfologija tumora
Morfologija tumora
U uvodnom delu je objanjeno da je SZO 1990. godine publikovala Drugo izdanje Meunarodne
klasifikacije bolesti za onkologiju (MKB-0). Ova klasifikacija sadri ifriranu nomenklaturu za
morfologiju tumora i reprodukovana je ovde za one koji ele da je koriste zajedno sa Grupom II
(Tumori) Meunarodne klasifikacije tumora.
Morfloloke ifre sastoje se od pet mesta; prva etiri mesta identifikuju histoloki tip tumora, a peto
mesto (posle kose crte) oznaava ponaanje tumora, i to na sledei nain:
/0 Dobroudni [benigni]
/1 Neodreeno da li je dobroudni ili zloudni
Granini malignitet1
Nizak maligni potencijal1
/2 Zloudni tumori epitela (carcinoma in situ)(intraepitelni)
neinfiltrativni
neinvazivni
/3 Zloudni [malign], primarni
/6 Zloudni [maligni], metastazni
Zloudni [maligni], sekundarni
/9 Zloudni [maligni], neodreeno da li je primarni ili sekundarni
U nomenklaturi koja je ovde data, morfoloke ifre sadre ifru ponaanja koja odgovara histolokom
tipu tumora, ali ovo ifriranje ponaanja treba promeniti kada podaci to zahtevaju. Na primer, za
hordom se pretpostavlja da je zloudan i zato se ifrira kao M9370/3; meutim, "benigni hordom" treba
ifrirati sa M9370/0. Slino tome, "adenokarcinom sa povrnim irenjem" (M8143/3) treba ifrirati sa
M8143/2 kada se opisuje kao "neinvanzivni". Melanom (M8270/3) kada se opisuje kao "sekundarni"
treba ifrirati M8720/6.
Sledea tabela prikazuje odnos izmeu ifre ponaanja i ,razliitih delova Grupe II:
ifra ponaanja /9 ne primenjuje se u okviru MKB poto se svi tumori oznaavaju ili kao primarni (/3) ili
kao sekundarni (/6) u skladu sa podacima iz medicinske dokumentacije.
Na listi koja je ovde izloena, uz svaku ifru stoji samo prvi od termina datih u originalnoj MKB-O
morfolokoj nomenklaturi. Meutim, Alfabetski indeks (Knjiga 3) sadri sve MKB-0 sinonime kao i
ostale morfoloke opise i izraze koji se sreu u medicinskoj dokumentaciji ali su izostavljeni iz MKB-O
kao zastareli ili nepoeljni zbog drugih razloga.
Neki tipovi tumora su specifini za odreene lokalizacije ili tipove tkiva. Na primer nefroblastom
1069
Meunarodna klasifikacija bolesti
(M8960/3), po definiciji, uvek potie iz bubrega; hepatocelularni karcinom (M8170/3) uvek je primarno
u jetri; bazocelularni karcinom (M8090/3) najee potie iz koe. Za ove tipove je uz nomenklaturu u
zagradi stavljena i odgovarajua ifra iz Grupe II. Tako uz nefroblastom stoji i ifra za zloudan tumor
bubrega (C64). Uz bazocelularni karcinom je data ifra za zloudan tumor koe (C44.-), pri emu je
etvrto mesto ostalo otvoreno; etvrto mesto odreuje se na osnovu lokalizacije. ifre iz Grupe II
pridodate morfolokim izrazima treba koristiti u sluajevima kada lokalizacija tumora nije data u
dijagnozi. Malo je sluajeva da je ifra iz Grupe II pridodata morfolokom terminu poto jedan
histoloki tip moe nastati u razliitim tkivima i organima. Na primer "adenokarcinom NS" (M8140/3)
nema pridodatu ifru iz Grupe II poto moe nastati u mnogim razliitim organima.
Problem moe nastati kada se lokalizacija navedena u dijagnozi razlikuje od one date u ifri za
lokalizaciju. U takvim sluajevima treba ignorisati ifru Grupe II i staviti odgovarajuu ifru za tu
lokalizaciju. Na primer, ifra C50.- (dojka) pridodata je morfolokom terminu "Duktalni karcinom sa
infiltracijom" (M8500/3) zato to se ovaj tip karcinoma uglavnom javlja u dojci. Meutim, ako se ovaj
termin koristi za primarni karcinom pankreasa, pravilna ifra bila bi C25.9 (Pankreas, neoznaeno).
Za tumore limfnog, hematopoeznog i srodnih tkiva (M959-M998) date su odgovarajue ifre C81-C96 i
D45-D477. Ove ifre iz Grupe II treba koristiti nezavisno od navedene lokalizacije tumora. Do tekoa
u ifriranju moe doi u sluajevima kada morfoloka dijagnoza sadri dva kvalifikujua prideva (odlike
tumora) koji imaju razliite ifre. Primer za to je "epidermoidni karcinom prelaznog epitela". ifra
M8120/3 oznaava "karcinom elija prelaznog epitela NS" a ifra M8070/3 "epidermoidni karcinom
NS". U takvim sluajevima treba upotrebiti veu ifru (u ovoin primeru M8120/3) poto je ona obino
odreenija. Za ostale informacije o ifriranju morfologije pogledati Knjigu 2.
1070
Morfologija tumora
1071
Meunarodna klasifikacija bolesti
1072
Morfologija tumora
1073
Meunarodna klasifikacija bolesti
1074
Morfologija tumora
1075
Meunarodna klasifikacija bolesti
1076
Morfologija tumora
1077
Meunarodna klasifikacija bolesti
1078
Morfologija tumora
1079
Meunarodna klasifikacija bolesti
1080
Morfologija tumora
1081
Meunarodna klasifikacija bolesti
1082
Morfologija tumora
1083
Meunarodna klasifikacija bolesti
1084
Morfologija tumora
M980-M994 Leukemije
1085
Meunarodna klasifikacija bolesti
1086
Posebne liste za tabeliranje mortaliteta i
morbiditeta
Liste za tabeliranje mortaliteta
1089
Meunarodna klasifikacija bolesti
1090
Posebne liste za tabeliranje mortaliteta i morbiditeta
1091
Meunarodna klasifikacija bolesti
1092
Posebne liste za tabeliranje mortaliteta i morbiditeta
1093
Meunarodna klasifikacija bolesti
1094
Posebne liste za tabeliranje mortaliteta i morbiditeta
Odabrana lista
4-001 Diarrhoea et gastroenteritis, causa infectionis suspecta A09
4-002 Druge crevne zarazne bolesti A00-A08
4-003 Pluna tuberkuloza A15-A19
4-004 Tetanus A33,A35
4-005 Diphteria A36
4-006 Pertussis A37
4-007 Infectio meningococcica A39
4-008 Sepsis A40-A41
4-009 Poliomyelitis anterior acuta A80
4-010 Morbilli B05
4-011 Morbus HIV B20-B24
4-012 Druga virusna obolenja A81-B04,B06-B19, B25-
B34
4-013 Malaria B50-B54
4-014 Druge zarazne i parazitarne bolesti A20-A32, A38, A42-A79,
B35-B49, B55-B94, B99
4-015 Leucaemia C91-C95
4-016 Drugi zloudni tumorii tumori C00-C90, C96-C97
4-017 Slabokrvnosti D50-D64
4-018 Druge bolesti krvi i bolesti krvotvornih organa i odreeni poremeaji D65-D89
imuniteta
4-019 Pothranjenost i drugi nedostaci hranljivih materija E40-E64
4-020 Zapaljenje modanica G00, G03
4-021 Druge bolesti nervnog sistema G04-G98
4-022 Zapaljenje plua J12-J18
4-023 Druge akutne infekcije sistema za disanje J00-J11, J20-J22
4-024 Bolesti sistema za varenje K00-K92
4-025 Oteenja ploda i novoroeneta zbog bolesti majke i komplikacija P00-P04
trudnoe, trudova i poroaja
4-026 Poremeaji koji se odnose na trajanje trudnoe i rast ploda P05-P08
4-027 Poroajne povrede novoroeneta P10-P15
4-028 Intrauterna hipoksija i poroajna asfiksija P20-P21
4-029 Distress neonati respiratorius P22
4-030 Pneumonia congenita P23
4-031 Druga respiratorna stanja novoroeneta P24-P28
4-032 Sepsis neonati bacterialis P36
4-033 Omphalitis neonati cum sive sine haemorrhagia miti P38
4-034 Krvarenja i hematoloki poremeaji ploda i novoroeneta P50-P61
4-035 Druga stanja nastala u perinatalnom periodu P29, P35, P37, P39,P70-
P96
4-036 Uroeni hidrocefalus i spina bifida Q03, Q05
4-037 Druge uroene malforacije nervnog sistema Q00-Q02,Q04, Q06-Q07
4-038 Uroene malformacije srca Q20-Q24
4-039 Druge uroene malforacije krvotoka Q25-Q28
4-040 Down-ov sindrom i druge hromozomne nenormalnosti Q90-Q99
4-041 Druge uroene malforacije Q10-Q18, Q30-Q89
4-042 Mors infantis subita R95
4-043 Drugi simptomi, znaci i patoloki kliniki i laboratorijski nalazi R00-R94, R96-R99
4-044 Sve druge bolesti D00-D48, E00-E34, E65-
E88, F01-F99, H00-H95,
I00-I99, J30-J98, L00-
L98, M00-M99, N00-N98
4-045 Saobraajni udesi V01-V99
4-046 Zadesno davljenje i potapanje W65-W74
4-047 Drugi udesi koji ugroavaju disanje W75-W84
1095
Meunarodna klasifikacija bolesti
1096
Posebne liste za tabeliranje mortaliteta i morbiditeta
1097
Meunarodna klasifikacija bolesti
52 AnkyIostomiasis B76
53 Druge helmintijaze B68-B71, B75, B77-B83
54 Sequelae tuberculosis B90
55 Sequelae poliomyelitidis B91
56 Sequelae leprae B92
57 Druge zarazne bolesti i parazitarne bolesti A65-A67, A69-A70,A74,
A77-A79,
B58-B64, B85-B89,B94,
B99
58 Zloudni tumori usne, usne duplje i drela C00-C14
59 Neoplasma malignum oesophagi C15
60 Neoplasma malignum gasteris C16
61 Neoplasma malignum coli C18
62 Zloudni tumori rektosigmoidnog spoja debelog creva, , zadnjeg C19-C21
creva, mara i marnog kanala
63 Neoplasma malignum hepatis et ductuum biliarium intrahepaticorum C22
64 Neoplasma malignum pancreatis C25
65 Drugi zloudni tumori organa za varenje C17, C23-C24, C26
66 Neoplasma malignum laryngis C32
67 Neoplasma malignum tracheae, bronchi et plumonis C33, C34
68 Drugi zloudni tumori organa za disanje i i organa grudne duplje C30-C31
C37-C39
69 Zloudni tumor kosti i zglobne hrskavice C40-C41
70 Melanoma malignum cutis C43
71 Neoplasmata malignum cutis alia C44
72 Zloudni tumori vezivnog i mekog tkiva C45-C49
73 Neoplasma malignum mammae C50
74 Neoplasma malignum cervicis uteri C53
75 Zloudni tumor tela I neoznaenog dela materice C54-C55
76 Drugj zloudni tumori enskih polnih organa C51-C52, C56-C58
77 Neplasma malignum prostatae C61
78 Drugi zloudni tumori mukih polnih organa C60,C62-C63
79 Neoplasma malignum vesicae urinariae C67
80 Drugi zloudni tumori sistema za mokrenje C64-C66,C68
81 Neoplasma malignum oculi et adnexorum oculi C69
82 Neoplasma malignum cerebrive C71
83 Zloudni tumori drugih delova centralnog nervnog sistema C70, C72
84 Drugi sekundami, zloudni tumori neoznaenih i raznih lokalizacija C73-C80, C97
85 Morbus Hodgkin C81
86 Lymphoma non-Hodgkin C82-C85
87 Leucaemia C91-C95
88 Drugi zloudni tumori limfne lezde, krvne loze i srodnog tkiva C88-C90, C96
89 Carcinoma in situ cervicis uteri D06
90 Neoplasma benignum cutis D22-D23
91 Neoplasma benignum mammae D24
92 Leiomyoma uteri D25
93 Neoplasma benignum ovarii D27
94 Neoplasma benignum organorum urinariorum D30
95 Neoplasmata benigna cerebri et systematis nervosi ceniralis, D33
partium
aliorum
96 Dobroudni tumori, drugi tumori in situ i tumor i neizvesnog i D00-D05, D07- D21,
nepozntog ishoda D26, D28-D29, D31-
D32, D34-D48
97 Anaemia sideropenica D50
98 Druge slabokrvnosti D51-D64
99 Hemoragijska stanja i druge bolesti krvi i krvotvornih organa D65- D77
1098
Posebne liste za tabeliranje mortaliteta i morbiditeta
1099
Meunarodna klasifikacija bolesti
1100
Posebne liste za tabeliranje mortaliteta i morbiditeta
1101
Meunarodna klasifikacija bolesti
1102
Posebne liste za tabeliranje mortaliteta i morbiditeta
1103
Definicije
Definicije
Definicije
1. Uzroci smrti
Uzroci smrti koje je potrebno upisati u potvrdu o smrti su sve one bolesti, bolesna stanja ili povrede
koje su ili uzrokovale smrt ili doprinele njenom nastanku, kao i okolnosti nesrenog sluaja ili nasilja
koje su uzrokovale takve povrede.
1107
Meunarodna klasifikacija bolesti
1108
Definicije
1109
Propisi u vezi sa nomenklaturom
Propisi u vezi sa nomenklaturom
lan 1
lanice Svetske zdravstvene organizacije, za koje e ovi propisi postati punovani po dole
navedenom lanu 7, nazivae se u daljem tekstu lanice.
lan 2
lanice koje prikupljaju mortalitetnu i morbiditetnu statistiku inie to u skladu sa tekuom revizijom
Meunarodne statistike klasifikacije bolesti, povreda i uzroka smrti, i to tako kako je Svetska
zdravstvena skuptina s vremena na vreme usvaja. Ova klasifikacija se moe citirati kao
Meunarodna klasifikacija bolesti.
lan 3
U prikupljanju i objavljivanju mortalitetne i morbiditetne statistike, lanice e se u najveoj moguoj
meri pridravati preporuka Svetske zdravstvene organizacije koje se odnose na klasifikovanje,
ifriranje, grupisanje po starosnim grupama, teritorijalna podruja koja treba identifikovati i druge
relevantne definicije i standarde.
lan 4
lanice e prikupljati i godinje, za svaku kalendarsku godinu, publikovati statistike podatke o
uzrocima smrti za celu svoju teritoriju ili za delove teritorije za koju podaci postoje i navesti na koje
podruje se statistiki podaci odnose.
lan 5
lanice e usvojiti obrazac prijave smrti sa lekarskim izvetajem o uzroku smrti koji obezbeuje
podatak o bolestima, stanjima ili povredama koje su dovele do ili su doprinele smrti, sa jasnom
naznakom osnovnog uzroka.
lan 6
Svaka lanica e, po lanu 64 Ustava, Svetskoj zdravstvenoj organizaciji, na njen zahtev, dostavljati
statistike podatke pripremljene u skladu sa ovim propisima, a koji nisu saopteni po lanu 63 Ustava.
lan 7
1. Ovi e propisi stupiti na snagu prvog dana januara 1968. godine.
2. Nakon njihovog stupanja na snagu, ovi propisi e, osim navedenih izuzetaka, zameniti, kako za
lanice obavezane ovim Propisima, tako i za lanice i SZO, odredbe Propisa za nomenklaturu iz 1948.
1113
Meunarodna klasifikacija bolesti
lan 8
1. Rok predvien za primenu lana 22 Ustava SZO za odbijanje ili uzdravanje od primene, iznosie
est meseci od datuma kada Generalni direktor obavesti da je ove Propise usvojila Svetska
zdravstvena skuptina. Odbijanje ili uzdravanje od primene o kojem Generalni direktor bude
obaveten po isteku ovog perioda nee imati vanost.
2. Odredbe paragrafa 1 ovog lana e se na isti nain primenjivati i na bilo koju kasniju reviziju
Meunarodne klasifikacije bolesti koju je usvojila Svetska zdravstvena skuptina u skladu sa lanom 2
ovih Propisa.
lan 9
Odbijanje ili potpuno ili delimino uzdravanje, bilo prema ovim Propisima ili Meunarodnoj klasifikaciji
bolesti ili bilo kojoj kasnijoj reviziji, mogu se bilo kad povui, s tim to e se o tome obavestiti Generalni
direktor.
lan 10
Generalni direktor e obavetavati sve lanice o usvajanju ovih Propisa, o usvajanju svake revizije
Meunarodne klasifikacije bolesti, kao i o svakom obavetenju koje mu bude dostavljeno po lanu 8 i
9.
lan 11
Original tekstova ovih Propisa bie deponovan u Arhivu SZO. Overene kopije originala e Generalni
direktor dostaviti svim lanicama. Nakon stupanja na snagu ovih Propisa, Generalni direktor e
dostaviti overene kopije originala Generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija na registraciju, u skladu sa
lanom 102 Povelje Ujedinjenih nacija.
1114