UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA:

Materijali i robe u transportu

Tema Materijali kao roba u transportu

rada: transportujui materijali

Predmetni nastavnik Prof. dr. Sabira Salihovi

Demonstrator Dananovi Ajdin

Gado Kovaevi Muji Salki

Student:
Edin Fatima Arnela Refika
Broj indeksa 7522 7539 7562 7632
Cestovni Cestovni Cestovni Zrakoplovni
Usmjerenje
saobraaj saobraaj saobraaj saobraaj
Godina studija II II II II
Rezultat rada

Sarajevo, 14.03.2017.
SADRAJ
SADRAJ................................................................................................................. 2
1. UVOD............................................................................................................... 3
2. OSNOVI POJMOVI O MATERIJALIMA U TRANSPORTU..........................................4
2.1. Pojam robe i materijala.............................................................................. 6
2.2. Materijali kao roba u transportu transportujui materijali.......................6
2.3. Pojavni oblici materijala u transportu........................................................7
2.3.1. Materijali bez oblika............................................................................. 7
2.3.2. Sipki materijali................................................................................... 10
2.3.3. Patozni materijali............................................................................... 13
2.3.4. Materijali stabilnog oblika..................................................................15
2.4. Osnovni principi pakovanja materijala i roba...........................................17
3. ZAKLJUAK..................................................................................................... 21
4. LITERATURA.................................................................................................... 22
5. POPIS SLIKA I TABELA..................................................................................... 22

2
 1. UVOD

U dananje vrijeme svjedoci smo sve vee masovne proizvodnje razliitih materijala i roba, s
ciljem zadovoljenja potreba trita. Uporedo sa tim zahtjevima trita potrebno je da se
razvija i transport, kao veza izmeu proizvodnje i potronje. Transport ima veoma vanu
ulogu u zatiti osobina materijala i roba, koje se prevoze s jednog mjesta na drugo. Jedan od
ciljeva seminarskog rada je da pokaemo znaaj transportnog procesa za razliite vrste
materijala i roba.

Pojam materijala predstavlja proizvod ljudskog rada koji je proizveden da bude razmijenjen i
sa ciljem da se za njega dobije odgovarajua naknada, dok su materijali robe koje slue u
procesu proizvodnje nekih drugih roba.

U cilju pravilnog izbora pretovarno transportne mehanizacije i projektovanja naina

manipulisanja materijalima i robama, dijelimo ih na:

Materijali bez oblika,

Sipki materijali,
Pastozni materijali,
Materijali stabilnog oblika.

U seminarskom radu e detaljno biti obraeni svaki od ovih materijala, sa svojim osobinama,
te karakteristinim predstavnicima. Posvetit emo panju i pakovanju materijala i roba, te
viestrukoj funkciji koju ovaj proces ima, a to su:

Zatitna funkcija,
Skladino transportna,
Prodajna,
Upotrebna,
Ekoloka.

Ambalaa titi robu od mehanikih, klimatolokih, hemijskih i mikrobiolokih uticaja, ali isto
tako titi okolinu od moguih tetnih uticaja robe. Da bi se to zadovoljilo potrebno je veoma
dobro poznavati osnovna svojstva svih vrsta materijala i roba.

3
 2. OSNOVI POJMOVI O MATERIJALIMA U TRANSPORTU

Proces drutvene reprodukcije sastoji se iz etiri faze:

Proizvodnje
Raspodjele
Razmjene
Potronje.
Proizvodnja kao prva faza je i osnovna faza. U njoj se stvaraju materijalna dobra i definie se
kao proces prisvajanja, prerade i oblikovanja predmeta prirode koje ovjek vri. Proces
proizvodnje zavren je tek onda kada roba dospije do potroaa. Za proces drutvene
reprodukcije veoma je vaan transport, jer on predstavlja vezu izmeu proizvodnje i
potronje. Realizacija drutveno-upotrebnih vrijednosti roba moe se izvriti tek poslije
njihovog premjetanja od proizvoaa do korisnika.

Slika 1 Transport kao veza izmeu proizvodnje i trita

Nauka o materijalima ima korijene u najstarijim vremenima ovjeanstva. Ona danas integrie
tehniko tehnoloki, ekoloki, pravni, ekonomsko komercijalni i transportni aspekt. Epohe
kroz koje je prolazila nazivane su prema onim materijalima koji su se najvie koristili pa tako
imamo:
1. Kameno doba u kojem je ovjek kao materijal za izradu oruja i orua koristio kamen.
To je naziv za najraniji period u historiji ovjeanstva.
2. Bronzano doba obiljeava proizvodnja bronzanog oruja, orua i nakita. To je vrijeme
razvoja metalurgije, trgovine i obrta.
3. eljezno doba obiljeeno je razvojem metalurgije eljeza i njegovom irokom
upotrebom u proizvodnji oruja, orua, pa i nakita.
4. Bakreno doba oznaava razdoblje u kojem je ovjek stekao znanje izrade metalnih
predmeta od bakra, kojeg je relativno jednostavno pronai u prirodi bez potrebe za
tehnologijom rudarstva. Zbog svoje mekoe bakar se u poetku koristio za nakit, no

4
 otkriem obrade hladnim postupkom dobili su dvostruku tvrdou ime su dobili alat i
oruje potrebne tvrdoe.
5. Aluminijsko doba je doba u kojem ivimo i danas je veliki broj razliitih predmeta
izraen od aluminija.
Nakon Drugog svjetskog rata poznavanje robe obuhvata:
Tehniko-proizvodna znanja,
Ispitivanje kvalitete materijala u transportu,
Pakiranje, sistematizacija, uvanje
Upotrebna vrijednost materijala koja odgovara vrijednost materijala na tritu.
U dananje vrijeme za koje je karakteristina industijalizacija, globalizacija i informatizacija
dolazi do novog vienja pojmova materijala i roba. Standardizovana roba postaje veoma
vana za proces razmjene, za razliku od prethodnog perioda kada se nije puno panje
posveivalo tome da li je roba standardizovana ili ne. Uvoenje ovakvog principa dovodi do
znaajnog napretka robne razmjene.
Savremeni drutveni progres u mnogim sektorima namee potrebe tijesne meunarodne
saradnje i brisanja tehnikih barijera za trgovinu, to industrijama orijentisanim na izvoz
namee potrebe prihvatanja svjetskih standarda. Znaajne koristi standardizacije su
unapreenje pogodnosti proizvoda, procesa i usluga za predviene svrhe, sprjeavanje
prepreka u trgovini, te olakavanje tehnoloke saradnje. Uopeno gledano, standardizacija
pojednostavljuje i pojeftinjuje proizvodnju, smanjuje broj tipova, ujednaava kvalitet
proizvoda i usluga, iri procese kooperacije u proizvodnji, utie na smanjenje zaliha olakava
sporazumijevanje, izmeu ponuaa proizvoda i usluga sa kupcima itd.

Kada govorimo o standardizaciji u transportnom procesu ona treba da doprinosi sigurnosti i

optimizaciji razmjene dobara u prostoru. Prema tome, ulogu standardizacije u transportnom
procesu moemo posmatrati sa dva aspekta. Prvo, transport je uslov i sastavni dio procesa
proizvodnje i drugo premotavajui mjesta proizvodnje sa mjestom potronje, transport je
nuan u prometnom procesu. Optimizacija procesa proizvodnje nije cjelovita ukoliko
transport kao uslov i sastavni dio proizvodnog procesa nije optimizarn, te u procesu transporta
proizvod treba da sauva svoju upotrebnu vrijednost.

Sistem kvaliteta u svim segmentima logistikog procesa podrazumijeva posmatranje

materijala kao:

Materijali i robe koji se transportuju, tj. materijali kao u roba u transportu ili
transportirajui materijali;
Materijali za tehniku transporta, tj. materijali u kojima se robe transportuju.

5
 2.1. Pojam robe i materijala

U nastojanju da se definie pojam roba, pristupa se na razliite naine. Prvo kaemo da je ona
korisna stvar koja je sposobna da podmiri neku ljudsku potrebu, jer ako nije korisna stvar, tj.
ako nema upotrebnu vrijednost ona ne moe biti roba. Meutim iz ovoga ne treba izvui
zakljuak da svaka korisna stvar, tj. svaka upotrebna vrijednost mora biti roba, jer npr. i
vazduh na otvorenom prostoru zadovoljava odreenu ljudsku potrebu, ali on nije roba. Stoga
se obino napominje da je roba takva korisna stvar koja je proizvod ljudskog rada. Ali ovo
samo po sebi nije dovoljno za definisanje robe, zbog toga to svaki proizvod ljudskog rada
koji je sposoban da podmiri neku ljudsku potrebu ne mora biti roba. Tako npr. upotrebne
vrijednosti koje neposredni poizvoai proizvode za podmirenje vlastitih potreba nisu roba.
Tako da se precizira da je roba proizvod ljudskog rada koji ima upotrebnu vrijednost za druge,
a ne za njihovog proizvoaa. Meutim i ovo je samo djelimino tano, poto svaki proizvod
ljudskog rada koji ima upotrebnu vrijednost za one koji ga nisu proizveli ne mora uvijek biti
roba. Npr., proizvodi kmetovog rada koje je troio feudalac imali su upotrebnu vrijednost za
njega ali nisu bili roba, jer ih je on dobio od kmeta, ne dajui za njih nikakvu protuvrijednost.
Iz svih tih razloga moe se rei da je roba takva upotrebna vrijednost, tj. takav koristan
proizvod ljudskog rada koji je proizveden da bude razmijenjen i sa ciljem da se za njega
dobije odgovarajua protuvrijednost.
Najadekvatnija definicija bi bila sljedea:
Pod pojmom robe podrzaumijeva se viak proizvodnje jednog privrednog subjekta koji
svojim osobinama zadovoljava potrebe bilo koje vrste i istovremeno je predmet razmjene na
tritu.
Materijali su robe koje slue u procesu proizvodnje nekih drugih roba ili se apsorbuju na
tritu kao roba u konanoj potronji.

2.2. Materijali kao roba u transportu transportujui materijali

Dio nauke o materijalima koji se odnosi na transportujue materijale odnosno materijale kao
roba u transportu, integrie zahtjeve proizvodnje sa zahtjevima transporta tih materija u
sljedecim fazama:
o uskladitcnjc i priprema sirovina,
o operacija proizvodnje poluproizvoda i gotovih proizvoda,
o pakovanje, ambalairanje i oznaavanje gotovih proizvoda,
o uskladitenje gotovih proizvoda,
o distribucija gotovih proizvoda do potroaa.

6
Izbor optimalnih uslova transporta materijala od proizvodnje do potronje podrazumijeva
poznavanje velikog broja faktora koji mogu uticati na smanjenje upotrebne vrijednosti
transportujue robe, i to:
o osobine materijala i roba,
o ponaanje tokom transporta,
o pakovanje i ambalairanje,
o skladitenje,
o kvarenje materijala i uzroci kvarenja,
o zatita materijala od kvarenja.1

2.3. Pojavni oblici materijala u transportu

Prema stabilnosti prostornog oblika razlikujemo:

1. materijale bez oblika
2. sipke materijale
3. pastozne materijale
4. materijale stabilnog oblika.

2.3.1. Materijali bez oblika

U materijale bez oblika spadaju gasovi pod normalnim pritiskom, komprimirani i ukapljeni
gasovi, tenosti i neki dvofazni sistemi (otopine, emulzije, suspenzije). Kod gasova kao

materijala vana je plinska konstanta: p V =n R T , gdje je

p - pritisak, V - molarni volumen, n - koliina tvari, R - gasna konstanta (

8,314 J K1 mol1 ),

T-termodinamika temperatura
Neke od karakteristika gasova su da nema zapreminu, gas se prilagoava obliku i zapremini
suda u kojem se nalazi. Gasovi meusobno prave homogene smjese, bez obzira na vrstu i
odnos gasova u smjesi molekuli gasa zauzimaju samo 0,1 % ukupne zapremine,ostalo je
prazan prostor (kod tenosti molekuli zauzimaju 70% zapremine).Sljedea bitna karakteristika
gasa koja se moe mjeriti je temperatura. Temperatura je mjera zagrijanosti tijela. Kod gasova
temperatura zavisi iskljuivo od kinetike energije molekula gasa.

1 Salihovi,S., Behmen,A., 2007, Materijali i robe u transportu, Fakultet za saobraaj i komunikacije, Sarajevo

7
Pritisak nastaje zbog meusobnog sudaranja molekula kao i zbog sudara izmeu molekula i
suda u kojem se gas nalazi. Gas vri pritisak na sud u kojem se nalazi i taj pritisak se moe
izmjeriti. Pritisak na zidove javlja se zbog tenje da se gas iri, te se oni uvijek svrstavaju u
grupu opasnih roba i u transportu se uskljuivo pojavljuju kao komprimirani ili ukapljeni.
Pritisak gasa je isti u cijelom sudu, a brojno je jednak sili koja djeluje po jedinici povrine:
F
P=
S

Slika 2 Kretanja estica gasa

Ukapljeni plinovi su tvari kojima je kritina temperatura nia od 50C ili im je kod 50 C
pritisak para vii od 3 bara.
Pod procesom ukapljivanja podrazumijeva se prevoenje supstanci koje su na sobnoj
temperaturi gasovi u teno stanju. To se odvija naizmjeninim izlaganjem gasa povienom
pritisku i snienoj kritinoj temperaturi. Prijevoz gasova zahtijeva sloeniju tehnologiju
transporta, zbog toga to veliki broj gasova pripada kategoriji opasne robe.
Tenost je jedna od osnovnih oblika agregatnog stanja. Tenosti nemaju stalan oblik, ali imaju
stalnu zapreminu, jer su privlane sile meu njihovim molekulima slabije pa se mogu
slobodnije kretati. Za razliku od gasova, kod tenosti se kompresijom ne mijenja zapremina,
ali se obezbjeuje horizontalnost nivoa tenosti to je s obzirom na uslove transporta, veoma
vano. Takoer sve tenosti za razliku od gasova ne pripadaju kategorijama opasne robe.

Slika 3 Prilagoavanje tenosti obliku posude

8
Kao primjer jednog materijala u tenom stanju moe se uzeti nafta, odnosno zemno ulje. To
je gorivo koje se ne moe regenerirati (nema ireverzibilnog procesa nedostatak). Nafta
izvanredno slui ovjeanstvu. Ona daje osvjetljenje , toplotu i pogonsku snagu za
automobile, traktore, avione i brodove. Bez nje bi gotovo sve maine stale. Od nafte se dobija
benzin, kerozin, maziva, smola, asfalt i mnogi drugi proizvodi. ta je nafta? Ona je ustvari
teni mineral organskog porijekla, nastao u dalekoj prolosti, otprilike u ono vrijeme kada je
nastao i kameni ugalj. Nalazimo je u raznim krajevima svijeta. Poznate naftonosne oblasti su
Arabijska pustinja, Sjedinjene Amerike Drave , Venecuela i mnoge druge. '' Crnoga zlata''
ima u i naoj zemlji.
Danas postoje prilino sigurne metode za pronalaenje nafte u zemlji. Za pronalazak nafte
koriste se posebni instrumenti. Ti instrumenti meutim ne pokazuju da li na tom mjestu
postoji nafta vec pomau geologu istraivau da odredi mjesto gdje vjerovatno postoji
pomenuta sirovina. Jedan od ovih instrumenata jeste i sprava za mjerenje gravitacije tj,
Zemljine tee. Magnometar mjeri promjene Zemljinog magnetnog polja, pa se pomou njega
mogu dobiti podaci o formalizacijama stijena ispod povrine. Meutim pored ovih
instrumenata najea metoda pronalaska nafte,jeste izazivanje malioh zemljotresa pomou
eksplozija dinamita. Prilikom takve eksplozije posebnim mjernim instrumentima biljee se
drhtaji Zemljine kore koja je razliita kod razliitih vrsta stijena. Meutim treba naglasiti da
ipak ni jedna metoda ne moe garantovati da na mjestu istraivanja ipak ne postoji nafta.
Transport nafte-zemnog ulja mora se vriti pod tano utvrenim i kontrolisanim
uvjetima.Transport nafte do rafinerije se u poetku najee vrio eljeznicom, a rjee
automobilskim cisternama, danas dominira transport naftovodima i posebno opremljenim
brodovima, odnosno tankerima. Transport naftovodima je najjeftiniji (2/3 jeftiniji od rijenog
prijevoza i za jeftiniji od morskog prijevoza), najbri, izaziva najmanje oneienje,
nezavisna od vremenskih prilika. Najdui naftovod u Evropi i svijetu je Druba, koji se prua
od Tatarstana u Rusiji do Njemake na duini od preko 4000 km.

Otopina ili rastvor je homogena smjesa dva ili vie sastojaka pri emu je jedan sastojak
otopina, a jedan otapalo. Uobiajni primjeri su kuhinjska so ili eer koji su krute tvari
otopljene u vodi. U tekuinama se takoer mogu otapati i plinovi, npr. ugljikov dioksid i kisik
u vodi, dok se izmeu sebe plinovi otapaju bez ogranienja. Primjeri krutih otopina su mnoge
slitine i minerali. Sposobnost otapanja tvari u nekom otapalu naziva se topljivost.
Po veliini otopljenih estica otopine se esto dijele na:
Prave otopine (gdje je veliina otopljenih estica manja od 1 nm)

9
 Koloide: suspenzije i emulzije (gdje je veliina otopljenih estica izmeu 1 nm i 1 m)
- nije homogeni sistem
Disperzije (slabo-disperzni sistem) (gdje je veliina otopljenih estica vea od 1 m) -
nije homogeni sistem.

2.3.2. Sipki materijali

Rasuta roba je roba koja se pojavljuje kao rastresita, sitnija ili krupnija, roba u masovnim
koliinama sa glavnim karakteristikama da se moe grabiti i sipati. U ovu vrstu robe spadaju:
ugalj, rude i koncentrati, nemetali, cement, graevinski materijali (pijesak, ljunak i sitni
kamen), ita i itni proizvodi, eerna repa, vjetako ubrivo, itd.
Granulometrijski sastav podrazumijeva procentualno uee odreene krupnoe zrna rasute
robe. Kod rasute robe razlikujemo sortiranu (roba kod koje je odnos dimenzija najkrupnijeg i
najsitnijeg komadia manji ili jednak 2,5) i nesortiranu robu (odnos vei od 2,5).
Prema veliini granulacije, rasutu robu dijelimo na2:
krupnokomadastu (160 mm),
srednjekomadastu (60 do 160 mm),
sitnokomadastu (10 do 60 mm),
zrnastu (0,5 do 10 mm) i
prainastu (<0,5 mm).
Rasuta roba se odlikuje:
granulacijom
zapreminskom masom
specifinom masom
uglom unutranjeg trenja
uglom spoljanjeg treja
habajuim dejstvom (abrazivnou)
vlanou
Prema specifinim masama razlikujemo robe:
lahke, do 0,6 t/m3 : brano, zob, pilotina, koks i sl.
srednje teke, od 0,6 do 1,1 t/m3 : razne itarice, krompir, mrki i kameni ugalj i sl.
teke materijale, od 1,1 do 2,0 t/m3 : pijesak, ljunak, sitni kamen, siromanije rude,
itd.
vrlo teke materijale, mase vee od 2 t/m3, a to su: eljezo, olovo, cink i drugi metali,
zatim rude i koncentrati i sl.

2 Tatli, M., Jaganjac, K., 1997, Graevinske i pretovarne maine, Sarajevo publishing, Sarajevo,

10
Transport ovih materija vri se razliitim transportnim sredstvima. U cestovnom saobraaju
koristi se rinfuzer, te poluprikolice.

Slika 4 Rinfuzer

U eleljeznikom saobraaju koriste se:

1. Obina otvorena kola sa visokim stranicama,
2. Specijalna otvorena kola sa visokim stranicama,
3. Obina zatvorena kola,
4. Specijalna zatvorena kola,
5. Specijalna kola sa pokretnim krovom,
6. Specijalna zatvorena kola sa istovarom pomou sabijenog vazduha.
U ostale vrste transporta spadaju transporteri gdje razlikujemo: trakaste, ploaste, lanane,
pune, zavojne (tvinvejere), inercione (vibracione, stresaljke) transportere i transportere
strugae (grabuljare).
Zajedniko svojstvo svih sipkih materijala je sipkost. Ona se mjeri pomou posebnih ureaja.

to je ctg vei to je bolja sipkost. Mjerenja se izvode pri temperature od 200 C i

65 vlage.

Slika 5 Ureaj za mjerenje sipkosti

Sipkost zavisi od:

granulometrijskog sastava (veliina, oblik estica, gustoa)
trenju izmeu estica.

11
Tipian primjer jednog rasipnog materijala predstavlja ugljen koji se nalazi u Zemljinoj kori u
slojevima i u razliitim dubinama, potjee od biljne osnove koje su tektonskim poremeajima
u Zemljinoj kori uspjevali uz uvjete visokog pritiska i temperature, bez prisustva zraka.
Skladitenje ugljena se obavlja u hrpama, prema vrstama i porijeklu, u hrpe se stavljaju sprave
za provjetravanje, mjesto za skladitenje mora biti zatieno od djelovanja sunevih zraka radi
sprjeavanja samozapaljenja, kritina temeperatura u skladitu je od 50 do 600C, ako se
zapaligaenje vodom od doljnjeg dijela prema gore.
Ugljen se u prometu isporuuje u vagonskim koliinama, a maloprodaja se obavlja na tone ili
se pakiraju vree. Osnovna svojstva ugljena su: raspadanje ugljena na zraku, oksidiranje na
zraku - gubitak toplinske vrijednosti, samozagrijavanje, samozapaljenje.

Tabela 1 Podjela uglja prema krupnoi

Izbor Krupnoa zrna (mm)
komadni ugljen 1 Vie od 65
kockasti ugljen 2 30-65
oraasti ugljen 3 15-30
zrnasti ugljen 4 5-15
5 praina 6 0-5

2.3.3. Patozni materijali

Pastozni materijali su razne paste, kreme, te razne pjene koje imaju svojstva paste. Mogu tei
pod silom koja je vea od sile tee. Postojanost oblika je vea u odnosu na tekue i sipke
materijale. To su preteno disperzivni sistemi sastavljeni od:
a) vrste disperzne faze (prah),
b) te tekue disperzne faze (tekuina).
Pjene kao dodatak imaju osim vrste disperzivne faze, tekue disperzivne faze i plin
(ukapljenu ili plinovitu disperznu fazu).
Bitno svojstvo ovih materijala, jeste unutranje trenje izmeu estica, koje se zove viskoznost,
a moe biti dinamika koja se mjeri u Pas (paskalskundama), kinematika (m 2/s) i relativna
koja se mjeri u stupnjevima englera, Reedwood sekundama i Scibdi sekundama. Teenje

12
idealnih tekuina izraava se jednainom kao napon smicanja i to je odnos sile smicanja kroz
povrinu smicanja.
sila smicanja
= D =
povrina smicanja

napon smicanja

koeficijent proporcionalnosti

D brzina smicanja

Brzina smicanja prikazana je modelom dvije ploe pri emu se gornja ploa pomie u smjeru
napona, a donja ploa je fiksna, te se brzina definie kao D = dv/dy gdje je v-brzina gornje
ploe, a y je razmak izmeu ploa u cm. Prema Njutnu koeficijent proporcionalnosti izmeu
napona i brzine smicanja treba biti konstantan za sve vrste tekuina, ali u praksi to vrijedi
samo za vodu i mineralna ulja te se oni nazivaju idealnim tekuinama.
Veliko znaenje kod pretakanja tekuina ima priroda tekuine, godinje doba te vrsta i
kvaliteta crpki. Vano svojstva pastoznih materijala je taka kapanja, a to je postojanost
plastinih tvari na poviene temperature. Plastinost se ispituje kao sila smicanja na aparatu
koji se naziva plastometar. Takoer jo jedna bitna osobina jeste penetracija. Penetracija
pokazuje vrstou, a mjeri se na standardiziranom penantrometru. Pri 25C u vremenu od 5s
puta se konus u pastu i prodiranje se oita na instrumentu.

Pri odmjeravanju i punjenju pastoznnih roba pojavljuju se problemi zbog konzistencije.

Odmjeravanje se vri uglavnom volumno i obino bez upotrebe odmjerne posude. Neke
pastozne robe (masti) pune se u ambalau u rastaljenom stanju kao punjenje tekuina.

Kao primjer za pastozne materijale navest emo BK Perla akrilnu pastoznu masu namenjenu
za dekoraciju unutranjih povrina, odline parapropusnosti i otpornosti na razvoj
mikroorganizama. Zahvaljujui specijalnim aditivima premaz karakterie fina struktura slina
sedefu. Razvojem novih dekorativnih nijansi i kombinacijama materijala visokog kvaliteta,
postignut je njen specifian biserni sjaj.

13
 Slika 6 BK Perla kao primjer za pastozne materijale

Poliuretan je jedan od najsvestranijih izolacijskih materijala kojeg poznajemo. Poliuretanska pjena ili
PU pjena ima mnogo primjena, kao to si ispunjavanje praznina, toplinska izolacija, zvuna izolacija,
spajanje i pasivna zatita od poara. Danas se graevinski sektor ne moe zamisliti bez ovog
izolacijskog materijala. Poliuretanska pjena je dostupna u nekoliko varijanti, ukljuujui posude s
jednokomponentom ili dvokomponentnom pjenom. Osim toga pjena se moe nanositi runo
(adapterom za pjenu) ili pitoljem. Ovisno o vrsti, pjena se nakon nanoenja do 30 puta ekspandira u
odnosu na svoj izvorni volumen, a stvrdnjava se pod uticajem vlage u zraku.

Slika 7 Poliuretanska pjena

2.3.4. Materijali stabilnog oblika

Materijali stabilnog oblika su oni koji se pakuju, transportuju i koriste kao komadna roba.
Jedna od njihovih najbitnijh osobina je ta da imaju veliku postojanost volumena ioblika prema
bilo kakvim promjenama. To su najee trodimenzionalni, dvodimenzionalni i linearni
materijali. Jedan od problema jeste odreivanje granice izmeu sipkog materijala veih

14
estica i materijala pastoznog oblika. Ono po emu se stabilni materijali jo razlikuju od
ostalih materijala je i to da imaju posebna svojstva vrstoe i tvrdoe.
Prilikom transporta veoma je vano da se vodi rauna o osjetljivosti materijala. U grupu komadnih
materijala ,sa aspekta transporta, spadaju i gasovi, tekuine i sipki materijali koji se prethodno moraju
obraditi i onda pakovati u posebnu ambalau za pojedini materijal kako bi bili spremni za transport
kao komadna roba. Njihov prevoz se vri otvorenim (graevinski materijali, drvo i ostali materijali) i
zatvorenim (ambalairana roba i paletizovana roba) principom transporta.
Kod transportnih svojstva materijala javljaju se razliita oteenja koja prema uzroku mogu biti:
a) mehanika naprezanja koja su uvjetovana vertikalnim dinamikim silama, klizanjem,
vibracijama i trenjem
b) klima
c) mikroorganizmi
d) insekti i glodavci
e) opasni materijali.
Vertikalne dinamike sile nastaju kao posljedica pada koji se javlja u toku transporta, prilikom toga
mogu nastati razne deformacije paketa. Naravno ovdje postoje uinci sila koje djeluju na tijelo koje se
mogu tolerisati, no meutima ako se prijee taj iznos moe da doe do trajnih deformacija.
Naprezanje uvjetovano horizontalnim dinamikim silama nastaje pri naglom pokretanju, zaustavljanju
tj. kod nagle promjene pravca kretanja. Moe se izraziti g-vrijednostima koje nam pokazuju koliko je
puta negativna akceleracija koenja vea od akceleracije sile tee. Javljaju se i sekundarne dinamike
sile koje mogu izazvati velika oteenja. Zbog promjene brzine kretanja vozila, materijal moe kliziti i
to kad su horizontalne sile vee od sile trenja. Kada je otpor trenja toliko velik da ne moe doi do
klizanja, onda dolazi do prevrtanja.
Materijali stabilnog oblika su uglavnom komadni tj. njima se rukuje komad po komad pri tome vodei
rauna o osjetljivosti materijala. Komadni materijali mogu biti upakovani ili ako je osjetljivost na
transportne uslove neznatna, neupakovani. Primjeri komadnih materijala su: eljezni proizvodi,
aluminijski proizvodi, bukova i jelova graa i sl. Ovdje takoer spadaju i gasovi, tenosti i sipki
materijali koji su upakovani u odgovarajuu ambalau. Da bi se komadni materijal mogao pravilno i
sigurno transportovati on se postavlja u ambalau. Funkcija ambalae je zatitna, skladino-
transportna, prodajna i upotrebna. Razlikujemo komercijalnu (malu) i transportnu (veliku) ambalau.

Prilikom ambalairanja na prvom mjestu se nalazi papir kao materijal za ambalau,zatim

umjetne mase te metal. Materijali stalnog oblika pakuju se tako sto se u ambalau stavljaju
komad po komad. Ovakav oblika materijala ima veoma pogodne pretpostavke za skalditenje.
Velikim dijelom skladino-transportna funkcija uvjetovana je oblikom transportne ambalae te
uloga ambalae u komercijaloj upotrebi je od velikog znaaja jer utie direktno na plasman
robe na tritu.Sa aspekta transportne tehnologije bitno je osigurati kontrolisani oblik i

15
zapreminu materijala i roba,to se postie izborom odgovarajue ambalae, ime se svi
pojavni oblici materijala prevode u komadnu robu.
Kao primjer komadnih materijala obradit emo drvenu grau iji se transport vri bez
ambalae. Drvena gradja se dobija iskljuivo mehanikom preradom drveta, tj. mehanikom
obradom onog dela drveta koji se naziva isto deblo - trupac. Prerada se sastoji u ljutenju
kore, cepanju, tesanju ili rezanju. Drveni elementi koji se dobijaju primenom navedenih
postupaka prerade predstavljaju osnovni materijal za izradu nekih drugih graevinskih
elemenata ili cijelih konstrukcija. Obla graa predstavlja drvo - trupac kod koga nije
primenjena nikakva posebna obrada, izuzev to je sa njegove povrine uklonjena kora.
Poluobla graa se dobija podunim presjecanjem oble grae. Na ovaj nain dobijaju se ili
poluoblice, ili tzv. etvrtae.

Slika 8 Osnovni oblici oble grae

Cijepana i tesana graa pripadaju kategoriji najkvalitetnije, a samim tim i najskuplje drvene grae. Pod
cijepanjem drveta podrazumijeva se njegovo razdvajanje na dijelove po linijama vlakana (po "ici
drveta) pomou sjekire i klinova. Tesanje predstavlja obradu drveta sjekirom u smjeru ili priblino u
smjeru podune ose debla. Tesanjem se izrauju gredice, grede, eljezniki pragovi sl. Ukoliko se
nakon tesanja ne dobije gradja sa otrim ivicama, ve se ivice zadre prirodno zaobljene, takva grae
se naziva polutesanom. Rezana graa se dobija primjenom postupaka rezanja drvenih trupaca koji
podrazumijeva koritenje raznih vrsta trupaca. Ova graa se proizvodi u specijalnim pogonima za
preradu drveta strugarama (pilanama).

Radi dobijanja navedenih tipova grae primjenjuju se razliiti naini rezanja trupaca. U sluaju ako se
radi o daskama trupac se prvo razree sa dva reza u pravcu x-x a zatim okree za ugao 90 i ree
odreeni broj puta u pravcu y-y. Daske mogu i da se dobiju tako to se trupac prvo razree na
etvrtae, a zatim se etvrtae reu paralelno ravnim stranama sa naizmjeninim okretanjem za ugao

16
 90 . Graa oblika greda, gredica, letvi, talpi i dasaka dobija se postupkom rezanja trupaca

prikazanim na sljedeim slikama. 3

Slika 9 Naini rezanja trupaca

Rezana graa proizvodi se od svih vrsta drveta: etinara, od tvrdih listara (hrast, bukva, jasen,
bagrem), kao i od mekih listara (topola).

2.4. Osnovni principi pakovanja materijala i roba

Ambalaa predstavlja sve proizvode, bez obzira na prirodu materijala od kojeg su izraeni, a
upotrebljavaju se za dranje, uvanje, rukovanje, isporuku i predstavljanje robe (od sirovina
do gotovih proizvoda) tijekom transporta robe od proizvodaa do korisnika ili potroaa.
Posude razliitog oblika i veliine, nainjene od razliitih materijala, u kojima se roba dri u
toku prometa, a isto tako i tanji fleksibilni materijali koji su samo izrezani na odgovarajue
dimenzije i eventualno grafiki obraeni a slue za zamatanje roba, zovu se ambalaa.
Posebnim dijelovima ambalae smatraju se dijelovi za zatvaranje ambalae (zatvarai, epovi,
poklopci) i dijelovi za unutranju zatitu robe (jastuci, pregrade, predloci). 4 Da bi se roba
zatitila i na siguran nain transportirala, skladitila i dostavila krajnjem korisniku treba je
staviti u odgovarajuu posudu, omot ili slino, odnosno u odgovarajuu ambalau. Ambalaa
titi robu od mehanikih, klimatolokih, hemijskih i mikrobiolokih utjecaja, ali isto tako titi
okolinu od mogueg tetnog utjecaja robe. Ambalaa aktivno sudjeluje u prodaji robe. Ona
svojim oblikom, teksturom, grafikim rjeenjem i identifikacijom komunicira s potroaem.
Osim toga ona mora omoguiti jednostavnu i udobnu upotrebu a istovremeno biti atraktivna i
savremena. Ambalaa mora biti prilagoena kupovnoj moi potroaa, njihovoj potroakoj

3 Muravljov, M., 1995, Graevinski materijal, Graevinski fakultet, Beograd

4 Strievi,N., 1982, Suvremena ambalaa, kolska knjiga, Zagreb.

17
kulturi i navikama i mora biti usklaena sa standardima i propisima. Ambalaa se moe
podijeliti u razliite skupine s obzirom na odabrano zajedniko svojstvo, a to moe biti
ambalani materijal, osnovna namjena u prometu roba, trajnost, funkcija, vrijednost, fizika
svojstva itd.5
Ambalani materijal je najvaniji element u kreiranju ambalae o kojem ovisi izbor
tehnologije za proizvocinju ambalae, kvaliteta, izgled, oblik, namjena, nain uporabe i
cijena. Prema materijalu od kojeg je izraena ambalaa moe biti papirna i kartonska,
metalna, staklena, drvena, tekstilna, ambalaa od polimernih materijala i vieslojnih
materijala koji se jo nazivaju i laminati.
Prema osnovnoj namjeni u prometu robe ambalaa se dijeli na: prodajnu (primarnu), skupnu
(sekundarnu) i transportnu (tercijamu) ambalau.
Prodajna ili primarna ambalaa slui za pakiranje robe iroke potronje u koliini koja
najbolje odgovara potrebama kupca. Ova ambalaa prezentira robu kupcu, mora sadravati
sve potrebne informacije o sastavu i koliini robe, uvjetima uvanja, roku trajanja i nainu
upotrebe.
Ambalana jedinica koja sadri vie proizvoda u primarnoj ambalai tako da je proizvod
pristupaan kupcu u skupini, a moe se izdvojiti i uzeti pojedinano, naziva se skupna ili
sekundarna ambalaa. Ona racionalizira pakovanje robe u transportnu ambalau i rukovanje
robom u trgovini.
Transportna ili tercijarna ambalaa omoguava prijevoz, pretovar i rukovanje odreenom
koliinom proizvoda pakiranog u prodajnoj ili skupnoj ambalai. Transportna ambalaa
zatiuje robu od svih oteenja do kojih moe doi u toku transporta, skladitenja i
manipulacije robom, posebno od onih koja nastaju zbog mehanikih optereenja i
atmosferskih uticaja.
Ambalaa se prema trajnosti dijeli na povratnu i nepovratnu. Povratna ambalaa je ona
ambalaa koja se, nakon to se isprazni, ponovo upotrebljava u istu svrhu. Budui da je
trajnija mora biti izraena od kvalitetnijeg materijala stoga je i skuplja. Povratna ambalaa se
prikuplja, vraa proizvodau koji je nakon ienja i pranja ponovo upotrebljava za pakiranje.
Nepovratna ambalaa upotrebljava se za pakiranje samo jednom. Najvei dio prodajne
ambalae je nepovratan iz praktinih i ekonomskih razloga. Nakon to kupac upotrijebi
sadraj ona predstavlja otpad.

5 Stipanelov Vrandui, N., 2010, Ambalaa, Hemijsko tehnoloki fakultet, Split

18
Osnovne funkcije koje ambalaa mora zadovoljiti, bez obzira na vrstu robe, su: zatitna,
skladino-transportna, prodajna, upotrebna, ekoloka funkcija.
Pakiranje robe je sloeni radni proces koji se sastoji od niza jednostavnih radnih operacija.
Premda ovisi o pojavnom obliku robe i odabranoj ambalai svaki se proces pakiranja, bez
obzira na sloenost, sastoji od istih radnih operacija.
Slijed radnih operacija:
1. pripremanje ambalae za pakiranje
2. odmjeravanje robe i punjenje ambalae
3. zatvaranje ambalae
4. radne operacije
Izborom odgovarajue ambalae postie se kontrolisani oblik i zapremina materijala i robe,
ime se svi pojavni oblici materijala prevode u komadnu robu.

Slika 10 Primjer ambalae

19
20
 gasovi:
komprimirani,
MATERIJALI ukapljeni
U zatvorenim
BEZ OBLIKA transportnim nafta i naftini
sredstvima derivati
3. ZAKLJUAK
ostale tenosti
Najvea panja u seminarskom radu posveena je podjeli materijala i roba na: materijale bez
oblika, sipke materijale, pastozne materijale i komadne materijale, te pronalaanje primjera iz
realnog ivota za svaki od njih.

Jedan od osnovnih uslova sigurnog transporta materijala je kvalitetan postupak ambalairanja,

U otvorenim minerali
posebno lahkokvarljive i osjetljive robe. Ambalaa mora biti prilagoena kupovnoj moi
transportnim
SIPKI itarice, plodovi
potroaa, sredstvima
njihovoj potroakoj kulturi i navikama i mora biti usklaena sa standardima i
MATERIJALI umjetna gnojiva
propisima. Ambalaa se moe podijeliti u razliite skupine s obzirom na odabrano zajedniko
ostali proizvodi
svojstvo, a to moe biti
U zatvorenim hemijske
transportnim industrije
ambalani materijal, sredstvima
osnovna namjena u prometu roba,
trajnost,
funkcija,
vrijednost, U zatvorenim
fizika svojstva. transportnim
sredstvima sa
ili bez ureaja
za zagrijavanje
Da bi se roba zatitila i na zbog
PASTOZNI siguran nain transportovala, skladitila i dostavila krajnjem
MATERIJALI pretakanja pri
korisniku treba je staviti u odgovarajuu
utovaru i posudu, omot ili slino, odnosno u odgovarajuu
masti, kreme,
ambalau. Izborom odgovarajue ambalae postie se kontrolisani pjene oblik i zapremina
U otvorenim
materijala i robe, ime se svi pojavni oblici materijala prevode u komadnu robu.
transportnim
sredstvima

U otvorenim graevinski
MATERIJALI transportnim materijali drvo i
STABILNOG sredstvima proizvodi od
OBLIKA drveta i ostali
materijali
U zatvorenim
transportnim ambalairana
sredstvima roba
paletizovana
21
 4. LITERATURA

Behmen, A., Salihovi S., 2007, Materijali i robe u transportu, Fakultet za saobraaj i
komunikacije, Sarajevo
Muravljov, M., 1995, Graevinski materijal, Graevinski fakultet, Beograd

Stipanelov Vrandui, N., 2010, Ambalaa, Hemijsko tehnoloki fakultet, Split

Strievi, N., 1982, Suvremena ambalaa, kolska knjiga, Zagreb

1000 zato, 1000 zato, 1983, Vuk Karadi, Beograd

5. POPIS SLIKA I TABELA

Popis slika

Slika 1 Transport kao veza izmeu proizvodnje i trita3

Slika 2 Kretanja estica gasa.......................................................................................................7
Slika 3 Prilagoavanje tenosti obliku posude...........................................................................7
Slika 4 Rinfuzer........................................................................................................................10
Slika 5 Ureaj za mjerenje sipkosti..........................................................................................10
Slika 6 BK Perla kao primjer za pastozne materijale............................................................13
Slika 7 Poliuretanska pjena.......................................................................................................13
Slika 8 Osnovni oblici oble grae.............................................................................................15
Slika 9 Naini rezanja trupaca..................................................................................................16
Slika 10 Primjer ambalae........................................................................................................18

Popis tabela

Tabela 1 Podjela uglja prema krupnoi............................................................................ 11

22