ivotne namirnice-definicija i podjela

Ishrana je osnovna potreba koja uslovljava dobro ili loe zdravlje i utie na radnu
sposobnost i duinu ljudskog ivota.
Uloga hrane je sloena:treba da prui organizmu materijal za rast i izgradnju
elija,da mu obezbijedi energiju koja je tijelu potrebna za vrenje fizikog i umnog
rada i da obezbijedi sastojke koji ga tite od eventualnih oboljenja.
ivotne namirnice prema porijeklu se dijele na biljne i ivotinjske a razvrstane su u
sledee grupe:
-ita,brano i proizvodi od brana(hljeb,pecivo itd);
-mlijeko i mlijeni proizvodi(sirevi,jogurt,kiselo mlijeko i dr);
-meso i proizvodi od mesa,riba,jaja i dr;
-povre(kupus,spana,kelj i dr)
-mahunasto povre(pasulj,graak);
-voe i vone preraevine;
-masti ivotinjskog porijekla(svinjska mast,maslac) i biljnog porijekla(ulja,margarin);
-eer i koncentrati(med,dem,kompot i dr).
Hranljivi sastojci ivotnih namirnica su:
bjelanevine,ugljeni hidrati,masti,mineralne materije,vitamini i voda.
1 HRANA
Pod pojmom hrana podrazumjevaju se tvari to ih organizam biljke, ivotinje
ili ovjeka apsorbira ili na bilo koji nain unosi u sebe, slue mu za nadoknadu
utroene energije, za izgradnju tijela odnosno za odravanje ivota. Razne
vrste ivih bia hrane se, prema stupnju svog razvoja na razliite naine.
Sastav hrane koje ovjek uzima je vrlo raznolik obzirom na mogunosti, okus,
navike, klimu itd. Punovrijedna hrana jest ona u kojoj je odabirom sirovina,
pomonih materijala i tehnologije pripreme postignuta ravnotea sastojaka
poznate prehrambene vrijednosti. Potreba za hranom pripada u osnovne
ivotne potrebe jer hrana, odnosno njezini sastojci, izgrauje organizam, titi
nas od bolesti i daje energiju za rad. Hrana je jedan od inilaca o kojem ovisi
ovjekov ivot, zdravlje i radna sposobnost. Upoznavanju i izluivanju hrane i
njezinih sastojaka valja obratiti veliku pozornost jer pravilnim odabiranjem,
pripremanjem i uzimanjem hrane moe se uvelike utjecati na stanje organizma
(zdravlje i duina ivota).
Od biljaka ovjek dobiva osnovnu hranu (itarice, voe i povre), a od
ivotinja meso, mlijeko i jaja. Osnovna hrana koju ljudi jedu razliita je u
razliitim dijelovima svijeta. Milijuni ljudi na Istoku jedu riu kao osnovnu
namirnicu. Stanovnici Pacifikih otoka jedu ribe, dok se u Argentini i
Urugvaju jedu velike koliine govedine. Vrsta hrane koju ljudi jedu ovisi o
njihovom materijalnom stanju, podneblju, obiajima, nainu ivota i vjeri.
1.1 SASTOJCI HRANE
Hranjive tvari su oni spojevi koji se mogu izdvojiti iz namirnica biljnog i
ivotinjskog podrijetla u istu stanju a slue za prehranu. Hranjive tvari su
sastojci hrane koji preko probavnih organa ulaze u krvotok dajui organizmu
energiju za ivot i rad, gradivni materijal za obnovu i izgradnju, a takoer ga
zatiuju od razliitih bolesti.
Hranjive tvari, prema tome, imaju za ljudski organizam trovrsno znaenje:
1. Gradivne hranjive tvari omoguuju izgradnju organizma, tj. njegov
rast i obnovu istroenih dijelova,
2. Energijske hranjive tvari organizam opskrbljuju energijom potrebnom
za obavljanje razliitih ivotnih radnji,
3. Zatitne (protektivne) hranjive tvari pridonose ouvanju ljudskog
zdravlja jer u organizmu usklauju i usmjeravaju ivotne procese.
Prouavajui grau i funkciju svoga tijela, potrebe organizma za pojedinim
hranjivim tvarima i neke bolesti koje ga ugroavaju, ovjek se uvjerio da su
hranjive tvari, odnosno hrana i nain prehrane, jedan od glavnih inilaca
pravilnog razvitka, zdravlja i ivotne snage svakog ovjeka.