1.

Pojam i zadaa knjigovodstva

Knjigovodstvo je sustav koji na temelju dokazanih isprava prati gospodarske procese i financijske
tokove i vremenskim slijedom sustavno biljei u poslovne knjige nastale poslovne promjene imovine,
kapitala, obveza, rashoda, prihoda i financijskih rezultata poslovanja.
Poslovne promjene nastaju tijekom poduzetnikih aktivnosti, a vrijednost njihova nastanka iskazuje
se brojkama.
Poslovne knjige se vode prema knjigovodstvenim naelima. Standardima i pravilima knjigovodstvene
struke.
Knjigovodstvo kao dio raunovodstva obvezno vode svi poduzetnici bez obzira na veliinu njihove
organizacije i djelatnosti.
Temeljne zadae knjigovodstva:
1. sustavno prikupljanje podataka o promjenama u poslovanju poduzetnika
2. kronoloko biljeenje u poslovne knjige svih nastalih poslovnih promjena
3. utvrivanje poslovnog rezultata
4. pruanje uvida poslovoditeljima i vlasnicima kapitala (dioniarima)
5. osiguranje potrebnih podataka za izradu kalkulacija
6. sastavljanje temeljnih financijskih izvjetaja

2. Knjigovodstvena naela

Temeljna knjigovodstvena naela su:

1. neprekidnost poduzetnikova poslovna aktivnost je trajna i obavlja se u neprekidnom
vremenskom slijedu radi postizanja cilja zbog kojeg je osnovana poduzetnika djelatnost.
2. dokumentiranost unos podataka u knjigovodstvene knjige moe se provesti samo na temelju
vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava kao dokaza da su poslovne promjene uistinu nastale.
3. dosljednost obveznik na ujednaen nain vodi poslovne knjige u skladu s utvrenim
raunovodstvenim politikama.

Meunarodni raunovodstveni standard (MRS) raunovodstvene norme koje su rezultat vrhunskih

spoznaja raunovodstvene teorije i prakse. Primjena mrs-ova osigurava ujednaenost, i usporedivost
i prohodnost raunovodstvenih podataka.
U trinom gospodarstvu poduzetnik je obvezan voditi poslovne knjige prema sustavu dvojnoga
knjogovodstva.
Pri voenju poslovnih knjiga moraju se potivati sljedea pravila knjigovodstvene struke:
1. urednost
2. preglednost
3. auriranost

pravne osobe su: d.d, d.o.o, komanditno drutvo, javno komanditno drutvo, trgovac pojedinac

3. Kapital (pojam, podjela, oblici, temeljni kapital)

Kapital je vrijednost imovine koju poduzetnik ulae u poduzetniki pothvat s ciljem ostvarivanja
dobiti
Vrste kapitala:
a) vlastiti kapital (glavnica) vrijednost uloenog vlastitog kapitala
b) dugovi ili obveze tui kapital

1
Glavniar osoba koja ulae svoj kapital u svoje ili tue trgovako drutvo.
Kapital se moe uloiti na 3 naina:
a) u obliku novaca
b) u obliku stvari (materijalna imovina)
c) u obliku prava ( nematerijalna imovina)

Temeljni kapital je kapital koji se ulae u trgovako drutvo

Optjecaj kapitala- oituje se u mogunosti slobodnog usmjeravanja kapitala i nabavljanja kapitala za
to poduzetnik jami svojom imovinom.
Dugovi-obveze-tui kapital nastaje zbog nedostatka vlastitog kapitala,radi proirenja i unaprjeivanja
djelatnosti
Zajmovni kapital- poduzetnikova obveza koju u odreenom roku treba podmiriti i za njezino koritenje
platiti naknadu (kamatu)
Obveze djelimo na dugorone i kratkorone

4. Imovina (pojam, podjela, oblici)

Imovina je ukupna vrijednost resursa koju poduzetnik koristi u svom trgovakom drutvu za
obavljanje svoje djelatnosti i da bi mogao stjecati dobit.

Imovina se dijeli na dugotrajnu (stalna sredstva, stalna imovina) i na kretkotrajnu (obrtna sredstva,
tekua sredstva)

Imovina se prema pojavnim oblicima dijeli na :

1. NOVAC
2. MATERIJALNA IMOVINA
3. PRAVA i ostala NEMATERIJALNA IMOVINA

Klasifikacija izvora imovine:

prema vlasnitvu - vlastiti izvori (kapital)
- tui izvori (obveze)
prema roku dospijea - kratkoroni izvori (kratk.obveze)
- dugoroni izvori (dug.obveze)
- trajni izvori (kapital)

5. Dugotrajna imovina (podjela, karakteristike)

- korisni vijek trajanja je ogranien ali je dui od jedne godine

- postepeno se troi prenosei svoju vrijednost na gospodarske uinke (robu, proizvod, usluge)
- ne mjenja oblik
- pojedinana cijena je vea od 2 000 kn
- nije namjenjena za prodaju

dugotrajna imovina se djeli na:

- materijalna (skupina 01, 02)
- nematerijalna (skupina 00)
- potraivanja (skupina 05) potraivanja za zajmove i redite od povezanih i nepovezanih
drutava, potraivanja za upisani a neupaeni kapital
2
 - financijska imovina (skupina 04) dani krediti i zajmovi u zemlji i inozemstvu povezanim i
nepovezanim drutvima, dani depoziti i jamevine, ulaganja u dugorone vrijednosne papire
pojavljuje se u obliku:
- prava (nematerijalna imovina)
- stvari (materijalna imovina)
- novca

6. Otuenje stalnih sredstava ( rashodovanje i prodaja)

Moe biti:
Prodajom
Razlozi prodaje:
- zbog izmjene proizvodnog programa
- zbog gospodarske (ekonomske) zastarjelosti
Rashodovanjem (zbog dotrajalosti)
- istek korisnog vijeka trajanja (amortizacijski vijek) redovno
- nestruna uporaba imovine izvanredno
- ekonomska zastarjelost (zastarjela proizvodnja, smanjena uinkovitost) izvanredno

dugotrajna imovina se amortizira. Kada proe amortiziranje dugotrajna imovina vie nije troak.
Redovno rashodovanje je iskljuivanje dugotrajne imovine zbog isteka korisnog vijeka trajanja ili
njihove dotrajalosti, a izvanredno rashodovanje je iskljuivanje dugotrajne imovine u korisnom vijeku
trajanja zbog oteenja, dotrajalosti, tehnike zastarjelosti i mjenjanja proizvodnog programa.

Rashodovanje dugotrajne imovine se moe odvijati tijekom obraunskog razdoblja i na kraju

obraunskog razdoblja (prilikom popisa inventure)
Odluku o rashodovanju donosi uprava na osnovi miljenja strune osobe ili povjerenstva. Ukoliko se
rashodovano sredstvo koristi kao investicijski materijal, on tereti konto 0255- zalihe investicijskog
materijala i priznaje se konto 7799- ostali prihodi od redovne aktivnosti, ukoliko se rashodno sredstvo
ili njegovi dijelovi prodaju kao korisni otpaci tereti se konto 3109- zaliha korisnih otpadaka, a priznaje
se konto 7791- procjena korisnih otpadaka

7.Dugotrajna materijalna imovina

- ima materijalni ili fiziki oblik

koristi se za:
- proizvodnju proizvoda
- prodaju robe
- pruanju usluga
- iznajmljivanje drugima
- za administrativne poslove

moe biti:
- nekretnine (prirodna bogatstva i graevinski objekti)
- postrojenja i oprema
- dani predujmovi za nabavu dugotrajne imovine
- ostala dugotrajna imovina

3
 skupina 01- zemljita, ume, 02- gra. Objekti, poslovne zgrade,skladita, postrojenja, oprema,
strojevi, alati

8.Dugotrajna nematerijalna imovina

imovina s rokom koritenja duim od 1 god.

nema fiziki oblik
ima ogranien vijek upotrebe
- osnivaki izdaci, izdaci za istraivanje i razvoj, patenti, licencije, koncesije, goodwill, predujmovi za
nematerijalnu imovinu, franize,

U trokove istraivanja i razvoja ukljuuju se ovi trokovi:

- plae, nadnice i ostali trokovi osoblja
- trokovi materijala i usluga
- amortizacija opreme i ureaja itd.
Patenti predstavljaju ekskluzivna prava izumitelja koja su zakonom zatiena. Vlasnik patenta ima
iskljuivo pravo koritenja, proizvodnje, ponude ili prodaje patentiranog izuma
Licence predstavljaju prava ili dozvole koje se kupuju za tono definirano vrijeme i svrhu.
Licencija znai pravo proizvodnje odreenog proizvoda za tono odreeno razdbolje
Franiza je dozvola za proizvodnju ili pruanje usluga, a vri se stroga kontrola
Goodwill je ugled poduzea koji je rezultat njegove reputacije na tritu, monopolnog poloaja ili
konkurentske snage. Goodwill je razlika izmeu plaenog troka stjecanja i procjene vrijednosti
Koncesija- ustupljeno pravo dano drugome za obavljanje gospodarskih djelatnoszi ili koritenje nekim
dobrima na odreeni rok

9. Dugotrajna financijska imovina

ine je ulaganja:
- u dogorone vrijednosne papire u zemlji i inozemstvu
- dugorone kredite povezanim drutvima
- dugotrajna ulaganja u ostala drutva radi ostvarenja udjela u prihodu i dobiti
- dugoroni polozi (depoziti) kod banke i drugih financijskih institucija
- udjeli u povezanim drutvima (dionicama)
- udjeli u kapitalu i dobiti (isplata dividende) u d.d

10. Dugotrajna potraivanja

Su potraivanja s rokom dospjea duim od jedne godine

Potraivanja su imovinsko pravni odnosi nastali na temelju vjerodostojne isprave potraitelja i dunika

Pribavljanje dugotrajne imovine:

- kupnjom (vlastitim ili tuim sredstvima)
- izrada u vlastitoj reiji
- izgradnjom graevinskog objekta

4
11. Kratkotrajna imovina (podjela karakteristike oblici)

Oblici:
1. novac- u blagajni, na iroraunu, deviznom raunu, vrijednosni papiri,
2. stvari- zalihe kratkotrajne imovine ( npr sirovine i materijala, sitnog inventara..)
3. prava- potraivanja kratkotrajne imovine (od kupaca, zaposlenika)

djeli se na: razred 1- novac i prava (potraivanja), 3- zalihe (stvari) zalihe sirovina i materijala,
sitnog inventara, autoguma, rezervnih dijelova i ambalae, 6- zalihe (stvari) poluproizvoda, gotovih
proizvoda
karakteristike:
- korisni vijek trajanja krai od 1 god
- troi se odjedamput ili postepeno
- pojedinana cijena manja od 2000kn
- troei se mjenja svoj oblik u poluproizvode i gotove proizvode

12. Prihodi (pojam podjela)

Nastaju na tritu prodajom

Prodaja postaje prihod kada je:
- prodaja zakljuena s kupcem
- isporuka obavljena i ako je kupac preuzeo rizik i koristi
- kupcu ispostavljen raun

prihod od prodaje je svaka fakturirana prodaja za koju je procjenjeno da nema rizika od

naplate,povratka i neprihvaanja isporuke.
Vrste prihoda:
-redovni (od osnovne djelatnosti)
- izvanredni

Posljedica nastanka prihoda- povecanje imovine ili smanjivanje obveze

Primitak je svako primanje neke vrijednosti
Moe nastati: prije prihoda, istovremeno s prihodom, poslje prihoda, kada nema prihoda

13. Rashodi (pojam podjela)

je svako troenje novanih i materijalnih vrijednosti koje je vezano za obavljanje neke gospodarske
djelatnosti.
Trokovi su novani izraz utroka initelja proizvodnje i poslovanja.
Izdatak je svako izdavanje novca iz blagajne, materijala, proizvoda ili robe sa skladita.
Vrste rashoda:
- redovni rashodi (od osnovne djelatnosti)
- izvanredni rashodi

izdatak moe nastati: prije troka, istodobno s trokom, poslje troka, kad nema troka.

Posljedica nastanka rashoda: smanjenje imovine ili poveanje obveza

5
14. Financijski rezultat

utvruje se na temelju rauna dobiti i gubitka.

Moze biti pozitivan financijski rezultat ili dobit i negativan-gubitak.
Dobit je financijski rezultat poslovanja koji nastaje kada su prihodi vei od rashoda.
Gubitak je financijski rezultat poslovanja koji nastaje kada su prihodi manji od rashoda.

Posljedica nastanka dobiti- povecanje imovine ili smanjivanje obveze

Posljedica nastanka gubitka: smanjenje imovine ili poveanje obveza

15. Knjigovodstvene isprave (pojam, podjela, kontiranje, uvanje)

su temelj za unos podataka

Pravila struke obavezuju da knjigovodstvene isprave moraju biti:
1. ispostavljene na mjestu i u vrijeme nastanka poslovne promjene
2. ispisane tintom ili kemijskom olovkom (na racunalu)
3. podaci se ne smiju brisati
4. ispravljaju se
5. nalozi blagajni i banci se nesmiju ispravljati ve se moraju ponititi i izdati novi

vrste knj. Isprava:

1) prema mjestu nastanka:
- unutranje ili interne (vlastite temeljnice) npr skladina primka, otpremnica, izdatnica,
povratnica, izlazna faktura..
- vanjske ili eksterne (vanjske temeljnice) npr. ulazni raun, polica osiguranja, izvadak iz
irorauna..

2) prema broju poslovnih promjena:

- izvorne isprave- dokazuju nastanak promjene zbog koje je promjena nastala,npr. blagajnika
uplatnica, isplatnica, izdatnica..
- izvedene isprave- sadre skup veceg broja izvornih isprava npr. blagajniki izvjetaj, isplatna
lista, izvadak iz irorauna..

(prikupljanje knj. Isprava: ) razvrstavaju se prema vrsti i broju i upisuju se u knjigu knjigovodstvenih
isprava a zatim se rasporeuju putem primopredajne knjige prema namjeni.

16. Ispravnost knjigovodstvenih isprava (formalna materijalna raunska)

Knjigovodstvena isprava mora biti ispravna s :

a) formalne strane isprava mora sadravati potrebne oznake koje ju ine pravovaljanom
b) materijalne (stvarne) strane ispravi prethodi stvarna poslovna promjena
c) raunske strane tonost raunskih operacija

6
17. Knjigovodstveni rauni (konta)

Otvaranje knjigovodstvenih rauna tj unoenje prvog knjenja na raun obavlja se iz poetne bilance:
- pozicije aktive prenosimo na dugovnu stranu konta
- poziciju pasive prenosimo na potranu stranu konta

saldo je stanje rauna tj razlika izmeu zbroja dugovne i potrane strane konta.
- dugovni saldo dugovna strana konta>potrana strana konta
- potrani saldo potrana strana konta>dugovna strana konta
- nema salda dugovna strana = potrana strana

knjigovodstveni rauni se otvaraju:

- prilikom osnivanja trgovakog drutva
- na poetku svake poslovne godine

knjigovodstveni rauni se zatvaraju:

- na kraju svake posloven godine
- prilikom likvidacije (zatvaranja) trg. dutva

raun se izravnava sa zakljunim saldom

rauni prema sadraju:

-aktivni r.
-pasivni r.
-aktivno-pasivni
-pasivno-aktivni rauni

Rauni prema poloaju u bilanci:

-rauni bilanne pozicije i rauni izvanbilanne pozicije

18. Poslovne knjige (pojam, podjela, uvanje)

podjela
1. osnovne
a. dnevnik
b. glavna knjiga
2. pomone
a. knjiga blagajne
b. knjiga inventara
c. knjiga dioniara
d. analitika knjigovodstva (dugotrajne imovine, kupaca i dobavljaa, sirovina i materijala,
trgovake robe, gotovih proizvoda, plaa, rashoda, prihoda)

Osnovne poslovne knjige-mora ih voditi svaki subjekt bez obzira na njegovu veliinu
-dnevnik-evidentira se kronoloki
U njemu se knjie poslovne promjene vremenskim sljedom nastajanja. Slui za kontrolu
vremenskog redoslijeda knjienja. Poduzee moe voditi:
a. opi dnevnik
b. vie specijalistikih dnevnika
7
 to ovisi o veliini subjekta, karakteru poslovanja. Opi dnevnik mora sadravati
min ove elemente:
naziv firme, datum kad se vre promjene, datum knjienja transakcije, dokument
na temelju kojeg se knjie transakcije, opis poslovne transakcije iznos transakcije
na strani duguje i na strani potrauje, poziv na konto glavne knjige ako je to
potrebno)
-glavna knjiga-sistematska i sveobuhvatna evidencija. Sastoji se od knjigovodstvenih konta,
odnosno rauna. Glavna knjiga mora imati toliko knjigovodstvenih konta da obuhvati
cjelokupno poslovanje firme tj sva sredstva, obveze, kapital, sve rashode i prihode
-pomone poslovne knjige-pomau osnovnim poslovnim knjigama, detaljnije razrauju neka stanja i
kretanja koja su evidentirana u osnovnim knjigama
-knjiga blagajne-poduzee je uvodi ako ima gotovinskih uplata i isplata
-otvara se radi evidentiranja got uplata i isplata

-isprave za evidentiranje su
blagajnika uplatnica koju ispostavlja blagajnik kada prima novac
blagajnika isplatnica koju ispostavlja blagajnik kada isplauje gotovinu
blagajniki izvjetaj u koji se evidentiraju sve uplatnice i isplatnice
-knjiga inventara-evidentiraju se nabave, koritenje i otuivanje svake vrste dugotrajne
materijalne imovine
-knjiga dioniara
-uvode je samo dionika drutva, upisuju dioniari (koliko imamo dionica, podaci o
dioniaru, vrijednist dionica i koliko imamo glasova)

19. Bilanca

je temeljno financijsko izvjee koje svaki poduzetnik mora sastavit na kraju poslovne godine.
Ona je sustavni pregled stanja imovine, kapitala i obveza u kojima iskazana imovina ima pokrie.
bilanca se sastoji od dva dijela: aktive i pasive.
Vrijednost aktive uvijek je jednaka vrijednosti pasive, pa zato kaemo da u bilanci izmeu aktive i
pasive postoji ravnotea.

20. Vrste bilance

Prema vremenu i potrebi sastavljanja razlikujemo: poetnu bilancu, konanu bilancu, bilancu
ozdravljenja ili sanacijsku bilancu, integracijsku bilancu, bilancu spajanja, diobenu bilancu ili bilancu
dezintegracije, te zbrojnu i konsolidiranu bilancu.

21. Sastav aktive

bilanca se astoji od aktive i pasive.

Aktiva
Aktiva je iskaz stanja imovine u svim pojavnim namjenskim oblicima, a sastoji se od:

A. Potraivanja za upisani a neuplaeni kapital

B. Dugotrajne imovine
- nematerijalne imovine
8
 - materijalne imovine
- financijske imovine
- potraivanja
C. Kratkotrajne imovine (obrtnih sredstava)
- zalihe
- potraivanja
- financijska imovina
- novac u banci i blagajni
D. Plaenih trokova budueg razdoblja i nedospjele naplate prihoda
E. Gubitka iznad visine kapitala.

22. Sastav pasive

Pasiva
A. kapital i rezerve
- upisani (temeljni) kapital
- premije za emitiranje dionica (kapitalni dobitak)
- revalorizacijska rezerva
- rezerve (zakonske, statutarne i ostale rezerve)
- zadrani dobitak ili preneseni gubitak
- dobitak ili gubitak tekue poslovne godine
B. Dugorona rezerviranja za rizike i trokove
C. Dugorone obveze
D. Kratkorone obveze
E. Odgoeno plaanje trokova i prihod budueg razdoblja

23. Karakteristike aktivnih konta

24. Karakteristike pasivnih konta

Aktivni konti slue za knjienje trokova ili ostalih rashoda

a pasivni konti za knjienje trokova ili ostalih
rashoda koje oekujemo

Konta prema kvaliteti prikazanog stanja:

- AKTIVNI rauni evidentiramo ih u aktivi financijskog izvjea bilance
- PASIVNI evidentiramo ih u pasivi bilance poduzea

Pravila knjienja na kontima aktive i pasive (D dugovna strana, P potrana):

+D AKTIVA P- +D PASIVA P-
- za poetno stanje - za promjene koje - za promjene koje - za poetno stanje
- za promjene koje smanjuju stanje smanjuju stanje izvora imovina
poveavaju stanje imovine obveza i kapitala - za promjene koje
imovine poveavaju stanje
obveza i kapitala
Na aktivnim se raunima na dugovnoj strani evidentiraju poetni saldo na raunu te poveanje
imovine, a na potranoj strani smanjenje imovine. Na pasivnim je raunima evidencija poetnog salda
i poveanja obveza ili kapitala na potranoj strani, a smanjenje obveza ili kapitala na dugovnoj.
4. Pravila knjienja na kontima prihoda i rashoda (D dugovna strana, P potrana):
9
+D RASHODI P- +D PRIHODI P-
- pojava rashoda - smanjenje - smanjenje - pojava prihoda
rashoda i njegovo prihoda i njegovo
pokrie pokrie

25. Raunski (kontni) plan

Raunski kontni okvir je sustavni raspored knjigovodstvenih razreda, skupina, osnovnih i analitikih
konta, razvrstanih prema broju, nazivu i sadraju.

3010- razred-3, skupina-30, osnovni konto-301, analitiki konto-3010

3 naela:
-funkcijsko
-bilanno
-konbinirano
Ima 10 razreda-funkcijsko naelo
Razred 0 dugotrajna imovina, sredstva, i gubitak
Razred 1 novac, kratkotrajna potraivanja, kratkotrajna financijska imovina i aktivni obraunski konti
Razred 2 kratkorone obveze i pasivni obraunski konti
Razred 3 zalihe sirovina i materijala, priuvnih dijelova, sitnog inventara i predujmovi za zalihe
Razred 4 trokovi
Razred 5 slobodan razred
Razred 6 roba, proizvodnja, gotovi proizvodi i predujmovi za robu
Razred 7 prihodi i rashodi
Razred 8 rezultat poslovanja
Razred 9 kapital, rezerve, dugorone obveze i iuvanbilini konti

Aktivni razredi- 0, 1 ,3, 6- proizlaze iz aktive

Pasivni razredi 2,9 proizlaze is pasive
Neutralni razredi 4,7,8 ne idu u bilancu ve u raun dobiti i gubitka
4.7 su neutralni jer se momou njih utvruje financijski rezultat u 8. razredu

Kontni plan je raen po dekatskom sustavu ima 10 razreda, svaki r ima 10 skupina, svaka skupina
ima 10 osnovnih konta, a svaki osnovni konto ima 10 analitikih konta.

26. Novana imovina (pribavljanje, uvanje)

-skupina 10
-dio je kratkotrajne imovine (novac u blagajni i banci)
-slui poduzetniku da nesmetano obavlja svoju djelatnost

Vodi se i uva:
vezano za negotovinska plaanja:
- na iroraunu (raun 1000)
- na raunima izdvojenih novanih sredstava (raun 101)
10
 - na akreditivima u domaoj i stranoj valuti (raun 101, 104)
- na deviznim raunima (raun 103)

vezano za gotovinska plaanja:

- u glavnoj blagajni u domaoj valuti u domaoj glavnoj blagajni (raun 102) i u stranoj valuti
za strana srestva plaanja (105)

poduzetnik novanu imovinu pribavlja:

- ulogom novca glavniara u poduzetnitvo
- prodajom dionica i drugih vrijednosnih papira
- naplatom potraivanja za prodane proizvode, usluge, robu..
- kratkoronim i dugoronim kreditima kod poslovnih banaka i poslovnih partnera
- naplatom kamata po danim zajmovima

27. Porez na dodanu vrijednost

Cilj pdv-a je oporezivanje krajnih potroaa.

-pdv je opi porez potronje
-pdv je prihod dravnog prorauna
S gospodarskog stajalita pdv je iskljuen: iz trokova (4), prihoda i rashoda (7), zalika (0,3,6)
Porezni obveznik je fizika ili pravna osoba koja neposredno i izvorno duguje dravi porez na temelju
izdanih rauna za obavljene isporuke dobara, usluga i podnosi poreznoj upravi poreznu prijavu.
mogu biti stalni porezni obveznici- upisani u popis poreznih obveznika u poreznu upravu i, privremeni
porezni obveznici porezni obveznici s manjim prometom

Predmet oporezivanja su sve isporuke dobara i usluga koje su predmet poduzetnikove djelatnosti,
uvoz dobara iz inozemstva i vlastita potronja

Porezna osnovica je vrijednost naknade za isporuena dobra ili obavljenu uslugu po trinoj cijeni. U
osnovicu ne ulaze snienja i popusti.

0% stope pdva imaju proizvodi: kruh, mlijeko, znanstvene i strune knjige, struni asopisi, ljekovi..

Djelatnosti osloboene pdv-a:

- usuge banaka, tedionica, tedno kreditnih zadruga
- zdravstvene usluge i usluge socijalne skrbi
- predkolske i kolske ustanove
- vjerske zajednice
- najam stambenih zgrada
- usluge osiguranja
- pdv se ne plaa na promet zlatnih poluga

isprave za obraun i praenje pdv-a:

- raun
- knjiga ulaznih rauna
- knjiga danih predujmova
- knjiga izlaznih rauna
- knjiga primljenih predujmova
- porezna prijava

11
r1: raun pravne osobe, r2- raun fizike osobe

28. Trokovi osoblja

(skupina 47) trokovi osoblja su trokovi plaa zaposlenih u trgovakom drutvu.

Sastoji se od:
- neto plae
- poreza i doprinosa iz plae
- i doprinosa na plau

svrha plae:
- pokrie osobnih potreba (neto plaa)
- za davanje u obliku poreza i doprinosa za javne, lokalne, samoupravne i zajednike potrebe
kao to su kolstvo, sudstvo..

vrste plae:
- osnovna plaa
- poveana plaa na osnovi radnog staa, sloenosti posla
- poveana plaa na osnovi ostvarenih rezultata rada- stimulativna ili poticajna

naknade iz plae koje ostvaruje djelatnik:

- naknada za vrijeme bolovanja
- naknada za godinji odmor
- naknada za vrijeme vojne vjebe
- naknada za vrijeme tjednog odmora, dravnih i vjerskih blagdana

sastav plae:
bruto plaa:
1. neto plaa
2. porezi i doprinosi iz plae
- porez: -republiki (15, 25, 35, 45%)
opinski porez-prirez (6-18%)
- doprinosi: -doprinos za mirovninsko osiguranje 1 stup (15 %) 2 stup (5%)
ukupni doprinosi iz plae 20%
doprinosi iz plae se raunaju na bruto osnovicu, obraunava ih poslodavac i djelatnik je
obveznik plaanja
-doprinosi na plau- raunaju se na bruto plau, poduzetnik ih obraunava, poduzetnik je
obveznik plaanja
Doprinosi na plau se sastoje od:
- doprinos za ozljede na radu (0.5%)
- doprinos za zdravstveno osiguranje 15%)
- doprinos za zapoljavanje (1.7%)
ukupni doprinosi na plau: 17.20%

djelatnik je obvezan na
- doprinose iz plae ( obraunava se na bruto osnovicu)
- porez iz plae (obraunava se na oporezivu osnovicu)
- prirez iz plae (obraunava se na svotu poreza)
12
a poduzetnik: doprinosi na plae (obraunava se na bruto osnovicu)

osobni odbici- predstavljaju neoporeziv dio dohotka svakog obveznika poreza na dohodak
tj umanjuje poreznu osnovicuosnovni osobni odbitak za svakog djelatnika mjeseno- 1500kn
za uzdravanog lana ue obitelji- se osobni odbitak obraunava primjenom faktora 0.40 (600kn)
za 1. djete-primjenom faktora 0.42-630kn, za 2 djete-0.59-885kn, 3 djete- 0.84 1260, 4 djete 1.17
1755kn....
porez na dohodak: 15% na poreznu osnovicu do 3000kn, 25% na svotu porezne osnovice iznad 3000
do 6.750kn, 35% na svodu 6750-21000, 45%- preko 21000kn

isprave za knjienje plaa:

- obraunski list
- platna lista
- blagajnika uplatnica i isplatnica
- izvadak sa irorauna
- potvrda hrv zavoda za zdr. Osiguranje o bolovanju djelatnika

knjienje plae:
- u glavnoj knjizi
- u analitikom knjigovodstvu
- porezna kartica
- izvjetaj o dohotku

29. Mirovinska reforma

Zaposlenik do 40 godina mora uplavati i 1 i 2 stup mirovinskog osiguranja, a zaposlenik izmeu 40 i

50 g moe birati hoce li uplaivati i u 1 i 2 stup ili samo u 1 stup sa 20% a zaposlenik iznad 50g
uplauje samo u 1 stup
Sredstva uplaena u 1 stup odlaze u dravnu riznicu a sredstva u 2 i 3 stup odlaze u mirovinska
osiguravajua drutva koje je izabrao zaposlenik, ta drutva nadgleda hagena ( agencija za nadzor
mirovinskih fondova i osiguranja)
Osiguranici prijavljuju i izabiru svoj fond u regos-u ( sredinji registar osiguranika)

30. Proizvodnja (pojam, kalkulacija, metode kalkulacije)

- je temeljna gospodarska djelatnost svake zemlje u kojoj se radom djelatnika i dugotrajne

imovine od sirovina i materijala proizvode potrona dobra namjenjena tritu za
zadovoljavanje njihovih potreba.
- Cilj proizvodnje je proizvodnja potronih dobra
- Prodajom potronih dobra se ostvaruje prihod
- Podjela trokova u proizvodnoj i proizvodno-uslunoj djelatnosti: trokovi proizvoda i
trokovi obraunskog razdoblja

Zalihe su kratkotrajna imovina

Zalihe iz razreda 6- namjenjene su redovitom tjeku poslovanja, u procesu proizvodnje, i za prodaju-
zalihe nedovrene proizvodnje, poluproizvoda, gotovih proizvoda
U bilanci se iskazuju na poziciji aktive c-i kratkotrajna imovina
Bilanciraju se prema trokovima proizvodnje
13
Zalihe iz 3 razreda- troe se u proizvodnom procesu, da bi se dobio proizvod- sirovine i materijali,
zalihe sitnog inventara, autoguma, rez. Djelova, ambalae.nisu za prodaju
U bilanci c-i
Bilanciraju se prema trokovima kupnje

Trokove proizvoda ine: trokovi kupnje, trokovi konverzije

Trokovi konverzije su trokovi plae izrade i opi trokjovi izrade

Razred 6- biljei se proizvodnja
600- proizvodnja

Kalkulacija je postupak kojim se iskazuje sustavni pregled vrste trokova i metode obrauna tih
trokova da bi se utvrdila cijena proizvoda, usluga i robe.
Vrsta kalkulacije:
1. planske kalkulacije slui za utvrivanje budue prodajne Elementi ove kalkulacije su
planirani trokovi i cijene.
2. stvarne kalkulacije slui za utvrivanje trokova proizvoda ili stvarnih cijena.
Elementi ove kalkulacije su stvarni trokovi i stvarne cijene.
- kalkulacija u proizvodnji, trgovini, ugostiteljstvu i turizmu

Metode kalkulacija:
I. djelidbene kalkulacijske metode
ova metoda se najee koristi kod proizvodnih poduzea koja proizvode jedan proizvod s
jedinstvenom strukturom trokova. Primjeri: proizvodnja eera, soli itd.
Takoer se koristi kod proizvodnje jedne vrste proizvoda. Primjeri: proizvodnja lima razliite debljine,
kruha razliite veliine
1) ista (jednostavna) ili obina divizijska kalkulacija
a) ista diviozna kalkulacija primjenjuje se u uvjetima izrade jednog proizvoda i masovnog naina
proizvodnje. Troak po jedinici proizvoda = ukupni troak proizvodnje obraunskog razdoblja /
ukupna koliina uinka u obraunskom razdoblju
b) elektivna kalkulacija primjenjuje se u sluajevima kad se cijene uinaka utvruje diferencirano po
odjelima, mjestima troka.
2) viefazna djelidbena kalkulacija
koristi se u sluajevima kada se proizvodi jedan proizvod, ali se proizvodi u vie faza. Za svaku fazu
utvruje se cijena poluproizvoda, dok se u zavrnoj fazi izraunava stvarna cijena dovrenog
proizvoda tako da se podijeli ukupni trokovi dovrene proizvodnje s proizvedenim gotovim
proizvodima.
3) kalkulacija pomou ekvivalentnih brojeva
Primjenjuju se odmah kada se na jednom mjestu troka proizvodi nekoliko proizvoda iji su trokovi
zajedniki i po sastavu srodni, pa je nemogue po jedinici proizvoda pojedinano mjeriti njihov uinak.
Trokovi se prate kao zajedniki, a razvrstavaju se na uinke pomou ekvivalentnih brojeva.
Ekvivalentni brojevi izraavaju odreeni meusobni odnos ekvivalentni odnos apsorbiranja
trokova izmeu proizvoda.
4) kalkulacija vezanih proizvoda
Koristi se u proizvodnji u kojoj se uz osnovni proizvod proizvodi i nusproizvod (proizvod A,
nusproizvod B)

31. Pogonski obraunski list

14
-je pomono raunsko sredstvo koje slui za rasporeivanje opih trokova prema vrsti i mjestu
nastanka.
Mjesta trokova u POL-u su:
- pomona mjesta izrade (razne radionice)
- glavna mjesta izrade (pogoni)
- uprava i prodaja strune slube tj. reija
U POL se unose samo opi trokovi; direktni se ne unose jer se mogu mjeriti po jedinici za razliku od
opih.
POL mora sadravati podatke o:
- raspodijeli opih (indirektnih) trokova na mjesta nastanka trokova
- meusobnom obraunu trokova izmeu pojedinih mjesta trokova
- utvrivanju kljueva za raspodjelu opih (indirektnih) trokova.
U POL-u se opi trokovi pomou razliitih mjerila rasporeuju na mjesta gdje su nastali; npr.
elektrina energija prema potroenim kvalitetama (prema brojilu), potroak vode prema broju slavina
ili broju zaposlenih

Obr. list plaa- sastoji se od bruto plae, doprinosa iz plae,na mirovinsko osiguranje, dohotka,
osobnog odbitka, premije osiguranja, porezne osnovice, poreza, prireza, iznosa za isplatu, doprinosa
na plau

32. Raun dobiti i gubitka

Raun dobiti i gubitka je izvjetaj koji korisnicima informacija osigurava informacije o uspjehu poduzea,
odnosno to je prikaz prihoda i rashoda i financijskog rezultata za odreeno obraunsko razdoblje. Sastavlja se
zadnji dan obraunskog razdoblja.
To je izvjetaj koji se sastavlja na kraju obraunskog razdoblja, a najee se odnosi na jednu godinu. Za
razliku od bilance koja se odnosi na odreeni datum, tj. trenutak, ridg se odnosi na cijelo razdoblje.
Cilj: da korisnicima raunovodstvenih informacija ukae na promjenu kapitala i to prije svega zaraenog
kapitala izmeu dva datuma bilance.
Promatra se kao pomoni izvjetaj bilance. Osnovna veza izmeu bilance i izvjetaja o dobiti jesu upravo
promjene na kapitalu.
Izvjetaj o dobiti sastoji se od: - prihoda
- rashoda
- financijskog rezultata
Prihod utjee na poveanje kapitala.

15